Dnevni list Pobjeda 25.09.2023.

Poneđeljak, 25. septembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20771 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SLUČAJ ,,DEPO“: Predragu Mirotiću određeno zadržavanje do 72 sata, za Katarinom Baćović se još traga

Vlada u tehničkom mandatu organizuje popis stanovništva usred političke nestabilnosti, politikolog Marko Savić kaže da nijesu sagledani svi aspekti i da se požurilo sa ovim procesom

Popis je politički interes tehničke vlade i

prosrpskih partija

Prema saznanjima Pobjede, Katarina Baćović je nevjenčana supruga Tonija Đokaja, koji se od juna nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu zbog otmice T. J. i kome se sudi za članstvo u kriminalnoj organizaciji oformljenoj radi šverca narkotika. Kako je potvrđeno Pobjedi, za sada nema materijalnih dokaza koji ukazuju da će ovaj slučaj preuzeti Specijalno državno tužilaštvo

VRIJEME KIČA: Crna Gora plaća cijenu višedecenijskog, nesmetanog urušavanja vrijednosnog sistema

Nepodnošljiva lakoća konvertitstva

Blinkers & Mens

CGO i pojedini profesori kritikuju UO Univerziteta Crne Gore koji je prije dvije godine nezakonito rektoru Danilu Nikoliću oduzeo funkciju, što je dokazao na sudu

Smijeniti članove Upravnog odbora

Saga o rekonstrukciji

Ulice Živka Nikolića u gradu pod Trebjesom se nastavlja

NAGRADNA

29. KUPON

Toplija zima sa Pobjedom!

Nikšića

Bilo kakve sumnje u način na koji vas je neko popisao, u to da li je neko uticao na vas tokom popisivanja, važno je da građani prijave Upravi za statistiku, ali i nadležnim organima jer se radi o kažnjivim djelima. Sve ostale aspekte nećemo kazniti, a to je čitavo blato kroz koje će pokušati propaganda na društvenim mrežama i botovske aktivnosti da nas provuku do popisa. Volio bih da me stvarnost demantuje, ali mislim da će biti onako kako smo, nažalost, navikli od najbližeg susjeda –poručio je Marko Savić

KRIZA NA KOSOVU: Naoružana grupa u selu Banjska nadomak Zvečana napala kosovsku policiju

Ubijen policajac i tri napadača

Napade nijesu izvršili obični građani, već trupe koje podržava srpska država. Riječ je o terorističkoj i kriminalnoj formaciji, profesionalnoj, koja je dugo planirala i pripremala ono što je uradila danas. To nije grupa švercera, već plaćenička struktura koju politički, finansijski i logistički podržava zvanični Beograd - rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti u izjavi medijima

Za tužilaštvo nema dokaza da iza ,,rudarenja“ stoji kriminalni klan

Odbornik DPS-a u SO Budva Milan Tičić upozorava da trenutna vlast u tom gradu nema legitimitet za dalje obavljanje javnog posla

DF bježi od izbora jer nije ni blizu podršci iz

oktobra prošle godine

Zamislite nečiji očaj kada, pola godine nakon osvojene apsolutne većine, vidite da na parlamentarnim izborima nemate ni polovinu onoga što ste prethodno osvojili. Očajnički potez je i držanje ovog stanja u Budvi, jer je očigledno da na današnji dan DF u Budvi nema ni onu podršku sa parlamentarnih izbora, smatra Tičić

BUDVA – Jedino normalno, odgovorno i za društvo zdravo rješenje za prevazilaženje aktuelne političke krize u Budvi su prijevremeni izbori, jer je i više nego očigledno da trenutni uzurpatori vlasti, koliko god da su glasova osvojili u oktobru 2022. godine, više nemaju nikakav legitimitet za obavljanje javnog posla, smatra odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini opštine Budva Milan Tičić.

On, u razgovoru za Pobjedu, naglašava da su građani Budve do sada prevareni bezbroj puta, te da su svoje razočaranje pokazali i na minulim parlamentarnim izborima iz juna ove godine.

Nova kriza vlasti u Budvi uslijedila je sredinom aprila ove godine nakon pritvaranja prvog čovjeka grada Mila Božovića zbog sumnje da je stvarao kriminalnu organizaciju i učestvovao u švercu narkotika.

Plate zaposlenima u lokalnoj administraciji od tada se, u nedostatku ovlašćene osobe koja bi to učinila umjesto Božovića, isplaćuju tako što se Božoviću svakom mjeseca u pritvor na potpis nose nalozi za isplate.

- Opština i ne funkcioniše. Zakon ne tretira ovakve slučajeve na adekvatan način i

imamo apsurdnu situaciju da se predsjedniku Opštine dostavljaju papiri na potpisivanje u Spuž i to se, zamislite, predstavlja kao briga o svom gradu. Od kada je kriza u Budvi počela, kao svi ozbiljni ljudi, smatrali smo da su prijevremeni lokalni izbori jedino normalno i pošteno rješenje kada na umu imamo da je interes Budvana prioritet. Nasuprot tome DF vladajući kadar je sprovodio akcije pritiska na zaposlene u javnim preduzećima da daju „potpise podrške“ prvom čovjeku opštine kao i da blokiraju kružni tok u Budvi i održe performans sa ciljem da se zamijene teze i da se jedno teško krivično djelo organizovanog kriminala maskira u nepravdu prema, kako je kazao jedan od odbornika

PODGORICA – Popis stanovništva u godini kada smo imali dva kruga predsjedničkih izbora i vanredne parlamentarne, a da se još ne zna hoće li rok za formiranje nove vlade biti ispoštovan, ni da li ćemo imati novog mandatara ili nove izbore, ukazuje da Vlada nije sagledala sve aspekte i da je požurila sa organizovanjem ovog procesa, te da postoji vrlo jasan politički interes da se popis završi – interes u okviru Vlade u tehničkom mandatu, ali i konkretni politički interes, po mom viđenju, onih partija ili subjekata koji naginju prosrpskoj politici – kaže za Pobjedu Marko Savić, politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka.

Vlada u tehničkom mandatu organizuje politikolog Marko Savić kaže da nijesu

Popis u Crnoj tehničke vlade

Vlada Crne Gore ima mehanizme da trenutnu situaciju u Budvi razriješi, ali je tako nešto teško za očekivati budući da aktuelni premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ostalim funkcionerima poručuje da bi trebalo da se ugledaju na Mila Božovića, smatra Milan Tičić. - Nije prvi put da se Budva susrijeće sa nefunkcionalnošću. Sjetimo se prinudne

uprave, jer Skupština nije funkcionisala više od pola godine zbog svađe Demokrata i DF-a koji su zajedno trebali da drže vlast. Vlada bi imala mehanizme kako da ovu situaciju razmrsi, slično kao i kada se radi o prinudnoj upravi, ali to je teško za očekivati kada trenutni premijer u tehničkom mandatu umije da kaže: „Ugledajte se malo na Mila Božovića“ –zaključuje naš sagovornik.

DF-a, „Srbinu, pravoslavcu i Bokelju“ – podsjeća Tičić. Međutim, kako vrijeme prolazi kriza je, naglašava on, sve dublja, dok elita koja drži poluge vlasti u gradu bilježi poraz za porazom.

- Za njima ostaju međusobne svađe, nepovjerenje i samovolja nekolicine pojedinaca. Svjedočili smo scenama sa odbornicima koji su svoje partijske kolege ucjenjivali kvorumom, brojnim prekršajnim i krivičnim djelima koja su počinili visokokotirani članovi DF-a u Budvi, a na kraju sve je krunisano izgubljenim takmičenjem za Evropsku prijestonicu kulture – navodi Tičić.

On smatra kako DF u Budvi više nije ni blizu apsolutnoj većini koju je osvojio na posljednjim lokalnim izborima i da upravo u toj činjenici leži i njihovo izbjegavanje vanrednih izbora.

- Zamislite nečiji očaj kada, pola godine nakon osvojene apsolutne većine, vidite da na parlamentarnim izborima nemate ni polovinu onoga što ste prethodno osvojili.

Očajnički potez je i držanje ovog stanja u Budvi, jer je očigledno da na današnji dan DF u Budvi nema ni onu podršku sa parlamentarnih izbora. Ne zaboravimo ni predizborna obećanja, poput šetališta od Jaza do Svetog Stefana, bolnicu, širenje Mediteranske ulice i titulu Evropske prijestonice kulture. Lako je provjeriti šta je od izbornih obećanja ispunjeno i sada recite ko bi se radovao sudu građana nakon svega – zaključio je Tičić. Đ. ĆORIĆ

Vlada Crne Gore, iako je u tehničkom mandatu, organizovaće popis od 1. do 15. novembra, i to u takvoj političkoj nestabilnosti, kada formiranje nove vlade nije ni na vidiku. Ne zna se postoje li uopšte svi preduslovi za sprovođenje popisa, a građani ostaju uskraćeni za mnoge informacije, jer je proces gotovo tajan. Crnogorska vlast još jednom ispunjava želju prosrpskih partija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji pokušavaju povećati procenat Srba, kako bi se promijenila nacionalna struktura stanovništva. Svjedočimo kampanji koja se uveliko vodi na društvenim mrežama. Tako, prosrpska nevladina organizacija ,,Mi znamo ko smo“ ovih dana na Fejsbuk stranici ,,edukuje“ građane ,,zašto su značajna“ pitanja o vjeri, naciji i crkvi, te nastavlja lažni narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori i poziva građane da se ,,slobodno i bez straha“ izjasne o sebi, svom jeziku i identitetu ,,da bi se prava srpskog naroda i njegov položaj u Crnoj Gori osnažio“. Tako je popis, umjesto da bude puka statistika, zapravo političko pitanje i pojačava podjele u društvu.

PREPORUKE

Savić kaže da pripadamo regionu koji pokriva, metodološki i preporukama, Ekonomska komisija UN za Evropu, koja po svojoj metodologiji ukazuje na određene stvari koje bi trebalo izbjegavati kada je u pitanju popis, kao što je, kako je rekao, famozno pitanje – organizovanje popisa u godini izbora.

– Mi smo u ovoj godini imali dva kruga predsjedničkih i vanredne parlamentarne izbore, imamo vladu u tehničkom mandatu i neizvjestan proces formiranja nove vlade. To su sve aspekti koje bi trebalo sagledati. Od februara su krenule aktivnosti u vezi sa popisom, ali čini mi se da se nijesu sagledali svi aspekti. Prvo, ne znamo da li će rok za formiranje vlade biti ispoštovan i da li će se ići u davanje mandata nekom drugom ili će biti novi parlamentarni izbori, što bi značilo da se makar neki dio tih odluka dešava u danima kada vam popisivači kucaju na vrata. Takođe, ne možemo govoriti o principijelnosti da Vlada u tehničkom mandatu izbjegava donošenje ozbiljnih odluka i sprovođenje

Bilo kakve sumnje u način na koji vas je neko popisao, da li je uticao na vas, važno je da građani prijave Upravi za statistiku, ali i nadležnim organima jer se radi o kažnjivim djelima. Sve ostale aspekte nećemo kazniti, a to je čitavo blato kroz koje će pokušati propaganda na društvenim mrežama i botovske aktivnosti da nas provuku do popisa. Volio bih da me stvarnost demantuje, ali mislim da će biti onako kako smo, nažalost, navikli od najbližeg susjeda – poručio je Marko Savić

ozbiljnih procesa kao što je popisivanje stanovništva, tako da me nije iznenadilo što se ona i dalje ponaša kao da je u punom mandatu i smatra da joj je sve dato da radi i funkcioniše bez obzira u kakvom okruženju se nalazi kada je u pitanju njena vladavina. Sve to ukazuje da se požurilo, da postoji vrlo jasan politički interes da se popis završi, da postoji interes koji je i u okviru Vlade u tehničkom mandatu, ali i koji je širi od te vlade, a tiče se konkretnog političkog interesa, po mom viđenju, onih partija ili subjekata koji naginju prosrpskoj politici – kazao je Savić.

Istakao je da će se vrlo brzo provjeriti takve teze, kad se bude približilo održavanje popisa i kad krenu propagandne aktivnosti kao što su bile i za prethodno samo najavljeni popis, a, kako podsjeća, vidjeli smo propagandne poruke koje su dolazile iz Srbije.

– Onda ćemo dokazati ili opovrgnuti da je popis zapravo stvaran politički zakulisni interes, jer politički interes je i kad se kaže da popis treba da se održi. To je par ekselans interes svih građana i građanki i države, ali ovdje govorim o političkim zakulisnim interesima – istakao je Savić.

Komentarišući kampanju prosrpskih organizacija, Savić kaže da kampanja mora ,,da ide samo iz jednog izvora, a to je Uprava za statistiku“.

– To je Monstat, on treba da promoviše popis, da objašnjava šta on podrazumijeva, da objašnjava proceduru i da ima izražajnu kampanju kroz koju će objasniti sve građanima i građankama pred period kad oni mogu da očekuju učesnike popisa na svojim vratima. Moraju da im odagnaju sve sumnje koje možda imaju o zaštiti podataka, o tome gdje će se ti podaci nalaziti, koliko su sigurni... Nikakva promocija ni sa srpske, ni sa crnogorske, ni sa albanske strane ne treba da bude ta koja će da uči

građane i građanke kako će da se izjasne, jer znamo do čega dovode takvi narativi. Oni dovode do onoga što se uvelo u prethodne nekolike godine, a to je da se Crna Gora posmatra kao država naroda i kao država konstitutivnih naroda, a ona to nije. Crna Gora je po Ustavu građanska država. Građanskoj državi nijesu potrebne ni sa jedne strane promotivne i propagandne aktivnosti. Međutim, popis će uvijek biti meta širenja takvih vrsta narativa i pokušaja da se utiče na to kako će se građani izjasniti – istakao je Savić.

Prema njegovim riječima, lako se mogla izbjeći situacija da neko vodi kampanju mimo Monstata.

– Da smo bili pametniji, sve ovo bismo mogli lako da izbjegnemo na način da se etničko-kulturološka pitanja izostave iz popisa i da se ona dobijaju za potrebe funkcionisanja države, dizajniranja javnih politika i tako dalje, kroz druge formalne registre iz drugih institucija. Ovo je pošast koja će pokazati svoj nastavak sa izbornih dešavanja na popis stanovništva, pokazaće zapravo sve tokove novca koji će biti uloženi i za kampanje na društvenim mrežama, za pravljenje mreža, botova... Upućujem čitaoce na analizu Digitalno-forenzičkog centra, upravo u odnosu na ovo pitanje – istakao je Savić. Na pitanje zašto nema kampanje Monstata i zašto je proces nedovoljno transparentan, Savić je istakao da čudi da se ,,nije našlo vremena da se krene edukativnim kampanjama“. – Nijesam u mogućnosti da pregledam sve, ali dosta se bavim medijima. Vidio sam jedan kraći intervju sa direktorom Uprave za statistiku i da je bilo pominjanja popisa u medijima, kao i da se pojavljivao sporadično poneko od sagovornika ko se bavi statistikom. Više informacija šta je popis, šta bi trebalo da bude a šta će, nažalost, on biti u Crnoj Gori dali su

Milan Tičić

Vlada bi imala mehanizme da situaciju u Budvi riješi da Abazović nije oduševljen Božovićem

Crnoj Gori je politički interes vlade i prosrpskih partija

Na pitanje da prokomentariše to što nema međunarodnog monitoringa i ko će ocijeniti da li je popis sproveden u skladu sa pravilima i metodologijom, Savić je istakao da je međunarodno posmatranje preporuka, ali ne i obaveza.

tističke podatke koji su važni i za evropsku i svjetsku statistiku – kazao je Savić.

Uključiti opoziciju u rad popisnih komisija

nam ljudi iz NVO sektora. Oni su opet popunjavali praznine koje državne institucije nijesu uspjele da popune. Čudi, ako je već moglo da se utroši vrijeme za dizajniranje logoa za popis, da se nije našlo vremena da se sa edukativnim kampanjama krene već sad ili oni smatraju da to treba da bude u piku. Trebalo bi da im bude jasno da svako neispunjavanje prostora zvaničnim podacima i edukativnim kampanjama ispuniće lažne vijesti, manipulacije informacijama, manipulacije interpretacijama određenih stvari od opskurnih izvora koje će učiniti da se građani ne osjećaju prijatno tokom popisa – kazao je Savić.

NajvažNiji proces

Prema njegovim riječima, ono na čemu treba insistirati je da je popis najvažniji statistički proces koji se dešava u državi svakih deset godina i da, kako je kazao, apsolutno akcenat nije na tome kako se neko izjašnjava vjerski ili nacionalno, već na gomili ostalih pitanja koja su od suštinske važnosti.

– Na osnovu tih podataka će, ako nekad dobijemo normalnu vladu, ta vlada da dizajnira konkretne javne politike, ti podaci će da se koriste za strateško planiranje, akcione planove, za planiranje politika u odnosu na EU integracije i slično. Ako ne shvatimo da je popis zaista to, mi smo u jednom civilizacijskom ćorsokaku – poručio je Savić.

– Koliko sam obaviješten, oni su poslali poziv Eurostatu da po uzoru na njihovu misiju koja je pratila popis 2011. odradi to i ove godine. Međutim, oni su odbili da imaju misiju u Crnoj Gori. Po onome što smo mogli čuti iz Uprave za statistiku, oni to neće raditi nigdje u regionu. Ipak, uloga Eurostata koji može da ukaže na određene propuste ne prestaje. Važno je da čitavo sprovođenje popisa bude u skladu sa već utvrđenim metodologijama i na nivou EU i na nivou organizacije UN koju sam pomenuo. To je sve usklađeno među sobom, a i važno je jer ima uticaja na svjetsku statistiku. Koliko god mi bili mali, moramo da produkujemo određene sta-

Istakao je da međunarodno nadgledanje ili posmatranje sprovođenja popisa nije obavezno. – Preporuka je da se na neki način obezbijedi taj dio, ali nije obavezujuće i zapravo je na tome ko bi vršio posmatanje da odluči da li će da posmatra ili ne. Ne znam zašto je ovakva odluka Eurostata. Međutim, Eurostat kao generalni direktorat u okviru Evropske komisije ima ogroman značaj za pripremanje statističkih podataka kako bi se formulisale javne politike u okviru EU, ali ima i uticaj na direktorate za proširenje, kao ispomoć ljudima koji se bave spoljnom politikom, jer oni zapravo pomažu da se ocijeni dio pregovora za pristupanje EU koji se tiče statistike, i koji pomažu da se naprave izvještaji u odnosu na ta pitanja. Tako da i taj kanal postoji koji će eventualno kvalitet popisa i njegovu usklađenost sa metodologija-

ma usklađivati i kroz redovne i moguće ad hok izvještaje ili non pejpere koji bi mogli doći iz EU, a koji bi se, na primjer, striktno ticali popisa, ako se primijete nedostaci – objasnio je Savić. Komentarišući izjavu ministra finansija Aleksandra Damjanovića da ,,ima zlonamjernih nagovještaja“ da bi popis mogao da se ,,poremeti ili prekine“, i šta u tom slučaju, Savić je kazao da bi ministar trebalo da objasni kakve informacije ima i da li može da ih podijeli sa zvaničnim organima kako bi oni spriječili takve eventualne radnje.

– Na šta je Damjanović mislio, ne možemo da pretpostavljamo, ali pozvao bih da se sa tim ovlaš izjavama ne izlazi u javnost, ako se nema za cilj da se probude zvanični organi koji bi mogli da ispituju ovakve navode. Važno je reći da bilo kakve sumnje u način na koji vas je neko popisao, na to da li je neko uticao na vas tokom popisivanja, da li je popisivač pokušao da utiče, važno je da se građani jave Upravi za statistiku, ali i nadležnim organima jer se ovdje radi o kažnjivim djelima. Sve ostale aspekte nećemo kazniti, a to je čitavo blato kroz koje će pokušati propaganda na društvenim mrežama i botovske aktivnosti da nas provuku do popisa. Volio bih da me stvarnost demantuje, ali mislim da će biti onako kako smo, nažalost, navikli od najbližeg susjeda – poručio je Savić.

UMjesTo sTaTisTiKe poLiTiKa Digitalni forenzički centar (DFC) u analizi ,,Popis stanovništva: Između statistike i politike“ naveo je da, umjesto dobi-

Marko s avić kaže da bi predstavnike opozicionih partija trebalo uključiti u rad popisnih komisija, jer se, kako je kazao, time podstiče inkluzivnost procesa. Objasnio je da je sastav popisnih komisija na nivou lokalne samouprave određen zakonom.

– Jedini prostor koji se kao primjer dobre prakse ostavlja za učešće predstavnika opozicionih partija je u prijedlogu predsjednika Opštine i tri člana predstavnika lokalne samouprave. Predstavnike opozicionih partija treba uključiti u rad popisnih komisija, jer time se podstiče inkluzivnost procesa, podstiče se dijalog među suprotnim stranama, djelimično se utiče na dodatnu kontrolu sprovođenja procesa – istakao je Savić.

janja socio-demografske slike Crne Gore, popis u Crnoj Gori se ne tretira kao prikupljanje statističkih podataka već se zloupotrebljava u političke svrhe i to ne samo u našoj zemlji već i u regionu. Podsjeća da je praksa zemalja EU potpuno drugačija – ,,Njemačka na popisu stanovništva ne pita za naciju i jezik, kao i Francuska, u kojoj pri izradi te demografske statistike nijesu zainteresovani ni za vjersku pripadnost građana. Sličnom praksom vode se mnoge druge evropske zemlje, pa Italijanima, Dancima, Šveđanima, Holanđanima pitanje o naciji nije dio popisa. SAD, Rusiju i Kanadu ne interesuje vjerska pripadnost stanovništva, a jezik je mnogima od njih najmanje bitan“.

Iz DFC-a kažu da, iako je Crna Gora Ustavom definisana kao građanska država, pitanje popisa automatski pokreće pitanja nacionalnog, vjerskog i kulturnog (upotreba jezika) opredjeljenja.

Da je za prosrpske partije popis u Crnoj Gori političko, a ne pitanje statistike, svjedoči i njihovo ponašanje u popisima 2003. i 2011. godine, kada su u oba navrata prijetili bojkotom ukoliko im se ne ispune određeni zahtjevi. Zahtjevi su im u oba navrata, kao čin dobre volje, ispunjeni i pored činjenice da nijesu bili predviđeni tadašnjim zakonskim rješenjima. Ništa od uslova na kojima su insistirale tadašnje opozicione partije nije implementirano za popis koji će se održati u novembru ove godine.

U popisu održanom prije 20 godina, da ne bi došlo do bojkota,

opozicione partije su tražile i dobile ispunjenje tri uslova. U svakoj od popisnih komisija u lokalnim samoupravama tražile su po dva predstavnika, broj popisivača shodno zastupljenosti u lokalnim parlamentima i treće, što je bio presedan u odnosu na popisivačku praksu – ručnu obradu rezultata po pitanjima nacionalnosti, vjeroispovijesti i jezika na nivou opština po principu prebrojavanja glasačkih listića.

Za popis koji je održan 2011. godine, ponovo pod prijetnjom bojkota, prosrpke opozicione partije su proširile spisak zahtjeva, a tadašnje vlasti su im pono-

vo izašle u susret. Osim zahtjeva da u svim popisnim komisijama na lokalnom nivou imaju po dva predstavnika, ovoga puta su tražile i da učestvuju u izboru kontrolora i popisivača.

Tada je na zahtjev opozicije uvedena i takozvana dupla popisnica ukoliko to traži osoba koja se popisuje, a to je bila zamjena za ručno prebrojavanje podataka po pitanjima izjašnjavanja o nacionalnosti, vjeroispovijesti i jeziku po principu prebrojavanja glasačkih listića, što su opozicione partije tražile na popisu 2003. godine.

Takođe, tražili su i kontrolu unosa u elektorske baze podataka,

kao i objavljivanje rezultata o nacionalnosti, vejroispovijesti i jeziku najkasnije 90 dana nakon završetka popisa. Pored svega nabrojanog, na popisu 2011. godine, opozicija je insistirala i na međunarodnom monitoringu koji je podrazumijevao nadgledanje pripreme, izrade metodologije, samu organizaciju, ali i unos i obradu podataka.

I pored ispunjavanja svih uslova tadašnje opozicije, popis je 2011. godine, iako klasična statistička procedura, uoči njegove realizacije pretvoren u političko pitanje i razlog za brojne špekulacije, žestoka međupar-

tijska prepucavanja i kampanju koja je ličila na predizbornu. Aktivne su bile organizacije skoro svih nacionalnih zajednica, a naročito je ostalo upamćeno da se u kampanju uključio i srpski teniser Novak Đoković čija je slika, uz sugestivnu poruku, bila na bilbordima duž prometnih saobraćajnica, kao i da je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio da njegova partija ne priznaje rezultate popisa. Popis iz 2011. godine bio je prvi u nezavisnoj Crnoj Gori i prvi koji su kontrolisali Evropska komisija i Eurostat u svakoj njegovoj fazi. Eksperti Eurostata kontrolisali su pripremu popisa, metodologiju, petnaestodnevnu fazu prikupljanja podataka i na kraju – njihov unos. D. M.

– Zaoštrava se retorika političara, pojačavaju se aktivnosti crkvenih velikodostojnika kao i organizacija koje nose nacionalni predznak, a sve to prati agresivna medijska kampanja.

Tome smo svjedočili 2011. godine kada je održan prvi popis stanovništva nakon obnove nezavisnosti– navodi se u analizi. Srbija je, dodaju iz DFC-a, bila aktivni učesnik u kampanji uoči popisa 2011. godine.

– U to vrijeme sekretar Saveta za saradnju sa nacionalnim savetima Srba u regionu Mlađan Đorđević i savjetnik tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, često je boravio u Crnoj Gori uoči popisa, a u crnogorskim medijima se pojavila informacija da on rukovodi agresivnom kampanjom koja je za cilj imala da se na popisu u Crnoj Gori što više građana izjasni kao Srbi. Dio ove kampanje bio je i Novak Đoković – dodaje DFC. i. Koprivica

Popis - političko pitanje umjesto statističkog

organizuje popisivanje stanovništva usred političke nestabilnosti, nijesu sagledani svi aspekti i da se požurilo sa ovim procesom

Što su prosrpske stranke tražile i dobile 2003. i 2011. godine da ne bi bojkotovale popise

Marko Savić

s. vasiljević

Nikola Lunić o prisustvu Aleksandra Vulina na godišnjici operacije Halijarda sa američkim ambasadorom

Za Zapad Vulin je neprihvatljiv

Treba naglasiti da nam savremene geopolitičke okolnosti nameću blisku saradnju sa Zapadom i eventualno savezništvo. Ukoliko to ne razumijemo i dobrovoljno se odreknemo istorije pobjednika, onda već možemo pisati pjesme o nepravdi koje bi opravdale istoriju žrtve – kaže Lunić

BEOGRAD - Ako je došao da provocira strane diplomate, to će mu uspjeti onoliko koliko mu je uspjelo skakutanje po mostovima tokom bombardovanja SR

Jugoslavije - rekao je Nikola Lunić, izvršni direktor

Savjeta za strateške politike Pobjedi i istakao je da je za Zapad u ovom trenutku neprihvatljiva saradnja sa licima poput Vulina, a indirektno i sa institucijama na čijem su čelu takvi pojedinci.

– Imajući u vidu naše strateško opredjeljenje za integracije u EU, postavljanjem sankcionisanih lica zarobljavamo institucije i sami potkopavamo interese Srbije – podsjeća Lunić.

POBJEDA: Prisustvo Aleksandra Vulina, direktora BIA, na obilježavanju godišnjice operacije Halijard, (spašavanja oborenih američkih avijatičara za vrijeme Drugog svjetskog rata), je iznenađenje, jer je na skupu bio i ambasador SAD koje su Vulinu uvele sankcije 11. jula. Zašto je Vulin, sigurno u dogovoru sa predsjednikom Srbije, izabrao da se pojavi baš tada?

LUNIĆ: Možemo samo da nagađamo zašto je Vulin izabrao da se pojavi na pomenutom skupu u selu Pranjani. Ako je došao da lično podrži produbljavanje prijateljstva srpskog i američkog naroda, to treba pozdraviti. Ako je došao da provocira strane diplomate, to će mu uspjeti onoliko koliko mu je uspjelo skakutanje po mostovima tokom bombardovanja SR Jugoslavije. Treba naglasiti da nam savremene geopolitičke okolnosti nameću blisku saradnju sa Zapadom i eventualno savezništvo. Ukoliko to ne razumijemo i dobrovoljno se odreknemo istorije pobjednika, onda već možemo pisati pjesme o nepravdi koje bi opravdale istoriju žrtve.

POBJEDA: Ambasada SAD je saopštila da nije ona organizovala događaj već Fondacija misije Halijard i da je događaj bio otvoren za sve. Kakva je to poruka Srbiji? Da li su to dvostruki standardi zapada?

LUNIĆ: Fondacija misije Halijard svake godine redovno obilježava godišnjicu operacije i nastoji da širi istinu o istorijskim događajima koji spajaju dva naroda, kako u Srbiji, tako i u SAD. Taj uticaj je podržan

VRIJEME KIČA: Crna Gora plaća cijenu višedecenijskog, nesmetanog

Nepodnošljiva lakoća

Iako u bici na Kosovskom polju nije učestvovao niko iz tadašnje Zete, danas je mit o njoj u Crnoj Gori živ i jak kao da je to dio crnogorske istorije, dok herojska bitka crnogorskog naroda ima tretman kao da se nije ni desila. Zato se ni vlada ne može sastaviti, jer o njoj odlučuju oni koji slave Kosovsku bitku i smatraju je dijelom svog nacionalnog habitusa. A o Saurskoj bici nemaju pojma

i brojnim donacijama koje je Fondacija realizovala u Srbiji, samostalno ili uz podršku Ambasade SAD. Prema tome, ne možemo govoriti o nikakvim dvostrukim standardima Zapada. Podsjetimo se da je odmah po postavljanju Vulina na čelo BIA stigao jasan i zvaničan stav SAD koji je u javnosti predstavio ambasador Kristofer Hil. Naime, on je rekao da Srbija može da postavlja koga želi na određene funkcije, ali isto tako SAD može da odluči da li će sarađivati sa takvim licima ili ne. To je u diplomatskom maniru bila eksplicitna poruka i do danas je potvrđena i sankcijama.

POBJEDA: Bili ste vojni izaslanik Srbije u Londonu. Da li je uobičajeno u diplomatskoj praksi da se ne znaju zvanice kada predstavnici ambasade i ambasador idu na neki događaj - da se ne zna koga će tamo sresti?

LUNIĆ: Ukoliko nijesu direktno uključeni u organizaciju zatvorenog događaja poput prijema, gosti po pravilu ne znaju ko su ostale zvanice. U posebnim slučajevima, poput pozvanih predstavnika zaraćenih entiteta, mogu se obavijestiti zainteresovane diplomate o prisustvu dijela gostiju, ali se to po pravilu ne radi.

Međutim, ovaj događaj je bio otvorenog karaktera na kojem je bilo moguće prisustvo sa ili bez pozivnice u selu Pranjani. Ambasador SAD nije nikad, niti će u budućnosti, ograničavati kretanje bilo kog lica u Srbiji. Međutim, i Srbija mora ultimativno predstavljati zemlju u kojoj će se sve diplomate osjećati potpuno bezbjedno, bez ikakve pasivne agresije oličene u infantilnim mrkim pogledima predstavnika bezbjednosnih institucija.

Violeta CVEJIĆ

Slike „odlazećeg premijera“ iz Njujorka su vrhunac kontinuiteta sveopšteg propadanja Crne Gore, gubitka svih vrijednosti, trijumfa kiča i najprizemnijeg populizma u politici i svakodnevnoj realnosti. Odurno šepurenje političkog pajaca po ulicama tog megapolisa, okruženog gomilom tjelohranitelja i beskičmenjaka, iako karikaturalan u osnovi, svakom građaninu Crne Gore ili Crnogorcu van nje stvara samo mučninu i gađenje umjesto smijeha. Crna Gora plaća cijenu višedecenijskog, nesmetanog urušavanja ionako slabo izgrađenog vrijednosnog sistema. Kič je uspostavljen u svim sferama života.

Milan Kundera je u svom djelu „Nepodnošljiva lakoća postojanja“ pisao u kojoj je mjeri kič našao svoje sigurno utemeljenje u političkom polju. Njegova konstatacija: „Kič je estetski ideal svih političara, svih stranaka i pokreta“, najbolju potvrdu je dobila na našim prostorima. Nije bez razloga i bez ikakvog otpora Crna Gora postala otvoreno područje za širenje najgoreg kulturološkog, političkog i medijskog treša možda u istoriji čovječanstva, na kojem su se, očigledno, vaspitavale generacije novopridošlih političkih i „kulturnih“ elita

crnogorskog društva. Malo je domova i u periodu obnovljene nezavisnosti Crne Gore u kojima nijeste mogli naići na programe, Pinka, Happyja, na rijalitije, ili beskonačno dosadne i glupave, jeftino urađene sapunice iz južnoameričkih, indijskih ili turskih kuhinja. Drugim riječima, političari ne vole „pametan narod“, jer on previše pita, previše traži i hoće da ograničava vlast.

„PINK“, BUDVA, SPC Promjenom vlasti 30. avgusta 2020. dobili smo u punom zamahu rezultate takvih vrijednosnih modela, spojem svijesti iz devedesetih onih koji su tada, u kratkom periodu, promijenili i ideološku i nacionalnu svijest i generacije koja je odrastala na Pinkovim zvezdicama, Ceci, Jeleni, Seki, Esmeraldi, rialitijima, Sarapi, Mariću... Generaciji blaziranih likova koji slave pobjedu uz pojanje pjesama svojih „pink“ idola, dok se prestrojavaju u pobjedničke koalicije sa idejom da parazitiraju na ničim zasluženim mjestima po dubini i po širini.

Prava slika današnje Crne Gore je ideja kandidovanja Budve za evropsku prijestonicu kulture, kao dokaz da onaj koji živi u brlogu koji je sam stvorio taj brlog doživljava kao najviše dostignuće, uvjeren da će svi biti fascinirani i sa njim i sa brlogom. Budva je, zapravo, mje-

ra i estetskog i etičkog sunovrata crnogorskog društva. Što to od autentične kulture može da ponudi Budva?

„Top hil“? Pevaljke? Trubače? Pozorišta iz Srbije koja jedina nastupaju u Budva teatru? Bata Carevića dok pjeva „Veseli se srpski rode“?

Ta slika bi bila nepotpuna bez SPC, svetosavskog kiča, njihovog velikosrpskog nacionalizma i istorijskog revizionizma. Od pravoslavlja su napravili teatar apsurda u kojem se nehrišćanski ljudi i đeca ćeraju da gmižu po podu pred popovima, da ljube podove, da se samoponižavaju kako bi tobože pokazali što veće sluganstvo, što veće podaništvo svetosavlju, što zarobljeniji um. Ne samo da to nema veze sa tradicijom Crne Gore, nego je teško zamisliti da je Isus Hrist želio da od ljude pravi robove, sluge, krpe, a ne slobodne, ponosne ljude, koji ponosno i uspravno hodaju.

U međuvremenu se nastavlja agonija oko formiranja nove vlade Crne Gore. Da u Crnoj Gori imamo samo političare kojima je jedini interes Crna Gora, ta vlada bi odavno bila formirana. Ali jednačina u kojoj se želi spojiti velikopsrpski nacionalizam, salonski ili ogoljeni, svejedno, klerofašizam, rusofilstvo, Ratko Mladić, Sarapa, ... sa evropskim putem, po difoltu se čini teško rješivom. Očito da logika kako evropsku vladu treba da čine oni koji su dokaza-

no za članstvo u EU, NATO, evropske civilizacijske vrijednosti, u Crnoj Gori ne važi, jer smo imali i do sada, a u međuvremenu i dobili generacije političara koji nemaju utemeljenje u crnogorskoj tradiciji, crnogorskom identitetu i koji Crnu Goru doživljavaju i kao dio interesa susjedne države. Uostalom, to je odraz i onih koji su im omogućili da odlučuju o sudbini Crne Gore. Ne čudi da su se konzumenti Pinka, Hepija, rijalitija, španskih, indijskih i turskih novela tako lako navikli na sapunice oko formiranja vlada Crne Gore potonje tri godine, dok ćutke podnose te političke tragikomedije.

NARODNA VOLJA

Priča o naaaarooodnoj volji od 30. avgusta je još jedna mjera gluposti i primjer svođenja svijesti puka na nivo kišne gliste. Ne organizuju se izbori protiv nekog političkog subjekta, nego se glasa za različite opcije. Ko su onih 23,26% koji su glasali za Koaliciju „Zajedno“? Čija je to volja? Nenarodna? Kako je to narooodna volja da u vladi budu Demokrate koji su sa Urom osvojili 12,5%, a nije „Zajedno“ sa 23,26% glasova? I sa kim to Demokrate hoće nacionalno pomirenje u Crnoj Gori? Sa biračkim tijelom ZBCG? Pa oni dijele iste nacionalne, vjerske i političke nazore? Razlikuje ih samo stil.

U međuvremenu se nastavlja agonija oko formiranja nove vlade Crne Gore. Da u Crnoj Gori imamo samo političare kojima je jedini interes Crna Gora, ta vlada bi odavno bila formirana. Ali jednačina u kojoj se želi spojiti velikopsrpski nacionalizam, salonski ili ogoljeni, svejedno, klerofašizam, rusolstvo, Ratko Mladić, Sarapa, ... sa evropskim putem, po difoltu se čini teško rješivom

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

AGONIJA FORMIRANJA NOVE VLADE SE NASTAVLJA:

M. BABOVIĆ

Nikola Lunić

vrijednosnog sistema

konvertitstva

Ne čudi što iz Srbije tu somnabulnu priču podržava njen predsjednik, A. Vučić, njegova vladajuća koalicija i tzv. patriotski blok, začinjeno pričom kako su Srbi opet diskriminisani, jer za njih nema mjesta u vladi Crne Gore, iako će sam Bog znati ko je sve Srbin u Crnoj Gori i otkad i ko se sve zove Crnogorcem, a da nikome nije jasno zašto? Muka je kad tzv. demokratska opozicija i tzv. profesionalni, nenaklonjeni vlasti mediji u Srbiji, podržavaju u Crnoj Gori ideologiju „Dveri“ i „Zavetnika“, dok u Srbiji na njih zapušavaju nos. Očito je da „srpstvo“ ima prioritet nad EU, demokratijom, evroatlantskim vrijednostima. Bar je u Crnoj Gori jasno ko su proevroatlantske partije, ko se zalaže za evropske, demokratske i civilizacijske vrijednosti, a ko je saradnik velikosrpske, antievropske, proruske politike A. Vučića. Jer, svako objektivan vidi da Vučića ne interesuje članstvo u EU, da samo goli interes i povlašćeni položaj u trgovini sa EU drži Srbiju u poziciji kandidata. U suprotnom, Srbija bi ekonomski bila srušena odlaskom stranih kompanija, koje su upravo uložile novac u Srbiju da bi nesmetano i bez dažbina, ograničenja i dodatnih troškova mogli plasirati svoje proizvode u EU sa tržišta sa jeftinom radnom snagom.

U Srbiji su podjele između vlasti i opozicije dostigle vrhunac. I pored ideološke suprotstavljenosti, tzv. demokratska opozicija ne može da shvati da dok god podržavaju radikalski narativ o Srbima u okruženju imaće ovog ili drugog Vučića na vlasti. Dok god u Srbiji nema nikakve reakcije na govor A. Vučića, izgovoren na proslavi novokomponovanog praznika Dana srpskog jedinstva, slobode i zastave u Nišu, kao vjekovne tradicije stare tri godine, imaće na vlasti ovog ili nekog drugog Vučića. Ako poznata voditeljka Olja Bećković ne vidi ništa sporno u nastupu Beogradskog sindikata na proslavi košarkaške srebrne medalje u Beogradu i pojanju ultra kiča pod imenom „Veseli se srpski rode“, onda nema razloga da pjeni zbog A. Vučića. To ide jedno sa drugim.

Tzv. demokratska opozicija u Srbiji nikako da shvati da

Kao da se ponavlja istorija u najgorem njenom obliku. Podgorička Zeta je u martu 1939. godine, u uvodniku, pisala: „Crnogorci koji su prepoznali svoje interese u sprezi sa velikosrpskom buržoazijom, u težnji da joj se ‘približe’ - otpisivali su veliki dio crnogorske istorije i govorili, kao i velikosrpski ideolozi, o ‘petovjekovnom ropstvu’“

Srbija nikada neće biti demokratska dok god ne promijeni iz temelja kosovsku priču i odnos prema susjednim zemljama. Kosovo je samo instrument kojim se Srbija drži zarobljena u rukama nacionalista. Dok god narod u Srbiji bude trovan velikosrpskom ideologijom i klerofašizmom, Srbijom će vladati radikali u raznim pakovanjima.

Saur Ska bitka

I nije to svojatanje okolnih naroda i teritorija od juče. Još je Pavel A. Rovinski, ruski istoričar, etnolog, antropolog, geograf, istoričar književnosti, filolog, arheolog, botaničar, u „Zapisima o Srbiji 1868 – 1869“ pisao: „Danas u udžbenicima i medijima ne može se nikada ni riječi čuti o porijeklu većine stanovnika Srbije. Ako se govori o nečijem porijeklu, govori se uglavnom o porijeklu Crnogoraca i bjesomučno se fantazira kako su Crnogorci srpskog porijekla“. Valjda je Rovinski, koji je oko 27 godina boravio među Crnogorcima, dobro znao jesu li to fantazije ili ne.

Ako su u to vrijeme bile fantazije, danas je to u velikoj mjeri crnogorska realnost. A to je posljedica, između ostalog, što 18. septembra nije bilo ni pomena u medijima, u školama, niđe, o bici Crnogoraca prije 638 godina, 1385. godine, na Saurskom polju u današnjoj južnoj Albaniji, đe je poginuo Balša II Balšić u borbi sa pet puta jačim tur-

Priča o naaaarooodnoj volji od 30. avgusta je još jedna mjera gluposti i primjer svođenja svijesti puka na nivo kišne gliste. Ko su onih 23,26% koji su glasali za koaliciju „Zajedno“? Čija je to volja? Nenarodna? Kako je to narooodna volja da u vladi budu Demokrate koje su sa Urom osvojili 12,5%, a nije „Zajedno“ sa 23,26 % glasova?

skim snagama! Četiri godine prije Kosovske bitke 1389! Iako u bici na Kosovskom polju nije učestvovao niko iz tadašnje Zete, danas je mit o njoj u Crnoj Gori živ i jak kao da je to dio crnogorske istorije, dok herojska bitka crnogorskog naroda ima tretman kao da se nije ni desila. Zato se ni vlada ne može sastaviti, jer o njoj odlučuju oni koji slave Kosovsku bitku i smatraju je dijelom svog nacionalnog habitusa. A o Saurskoj bici nemaju pojma. Kao da se ponavlja istorija u najgorem njenom obliku. Podgorička Zeta je u martu 1939. godine, u uvodniku, pisala: „Crnogorci koji su prepoznali svoje interese u sprezi sa velikosrpskom buržoazijom, u težnji da joj se ‘približe’ - otpisivali su veliki dio crnogorske istorije i govorili, kao i velikosrpski ideolozi, o ‘petovjekovnom ropstvu’“. Pošto su izgubili dostojanstvo, uzaludno im je bilo povremeno pozivanje na vječitu borbu Crnogoraca protivu osvajača: srpska čaršija je bila već izmislila metode omalovažavanja te borbe, svodeći strašnu istoriju crnogorskog naroda za svaki slobodan dan na hvalisavost i laž. Tako su ih srpski buržuji i bezlična čaršija prisilili da se odriču sopstvene istorije, onog bitnog perioda do okupacije Duklje (Crne Gore) od Nemanjića - u korist srpske istorije (otkuda bi oni mogli pred srpskom buržoazijom, kod koje traže utočišta, da govore o crnogorskom kraljevstvu prije srpskog za čitavo stoljeće i po), pada Smedereva do Prvog srpskog ustanka (1459-1804).Tako je došlo do apsurda, da su Crnogorci (jer su prema toj koncepciji podešeni i školski programi) zaboravili dio svoje istorije, od arhonta Petra (X v.), do pada pod Nemanjiće (kraj XII v.), u kojemu su njihovi preci izvojevali samostalnost od Carigrada i priznanje suvereniteta od Rima. Isto tako, crnogorska buržoazija je pristala na „popunjavanje“ srpske istorije crnogorskom, perioda od pada Smedereva do Prvog srpskog ustanka (1459-1804). Ti Crnogorci prihvatili su i srpske kultove, pa su slavili i pogibiju kneza Lazara, a zaboravili da je crnogorski vladar Balša II poginuo isto u boju protivu Turaka koje je predvodio Hajrudin paša, na Saurskom polju kod Berata, i to četiri godine prije Lazara - 1385, itd. Oni nijesu uviđali spomenutu žalosnu protivurječnost: istovremeno su se hvalisali vječitom borbom Crnogoraca i govorili o „petovjekovnom ropstvu“. Ne bih tu ništa mijenj’o.

Blinkers & Mens

Ne, nije reklama za neku kremu, ništa poput famozne Johnson & Johnson; i ne nema nikakve veze sa nekim savjetima za pecaroše koji koriste blinkere, svjetlucave varalice za hvatanje ribe. Blinkers & Mens je čisto domaći proizvod, takoreći crnogorski brend, mada je kreiran daleko od Crne Gore – u Njujorku na, kako se to kaže, marginama zasijedanja Skupštine Ujedinjenih nacija.

I vrijeđelo je svih tih državnih para što su premijer & predsjednik, Jakov & Dritan, pohodili Ujedinjene nacije. I lijepo je, baš je lijepo –što bi rekla Jelena BB – što su se naši državni predstavnici, iako su se ljutili što idu zajedno u sastavu jedne delegacije, na kraju predstavili jedinstveno, u punom sjaju. Bar tako misli dvojac bez kormilara: em što tvrde da znaju znanje iz vanjske politike, pa su se, iz nekog razloga, samo oni smijali u sali UN kad se pričalo o agresiji Rusije na Ukrajinu; em što misle da znaju da pričaju takav engleski, da im prevodilac ništa ne bi (po)mogao. Neko ciničan, poput autora ovog teksta, posavjetovao bi i Jakova i Dritana da sljedeći put povedu nekog starijeg, iskusnijeg, uza sebe, makar da pokuša umanjiti lupetanja o politici i kvazi-parlanje na engleskom. Ali, da su skrenuli pozornost na sebe – vala jesu. Prvo je ,,zablistao“ predsjednik Jakov. Dobro, on priča engleski, jeste sve to malo tvrdo i bilo je prilično prazno-uopšteno u govoru na Generalnoj skupštini, ali može da prođe. I zvučalo je melodičnije od onog Jakovovog italijanskog koji, kako on sam veli, baš zna da priča iako sinjor Matarela nešto zakera sa onim slušalicama.

No, Milatovićev problem nije bio strani, nego maternji jezik. I, kako izgleda, trema i manjak iskustva. Valjda se jedino tako, velikom tremom i nedostatkom političke informisanosti, može tumačiti onaj gaf kada je, nakon susreta sa državnim sekretarom SAD Entoni Blinkenom, uticajnog, tihog, Amerikanca nazivao – Blinker. Ne jednom, nego dva puta, što bi se reklo: ne Blinker, nego Blinkers.

Bilo je to dok je davao izjavu na Javnom servisu koji, srećom, ne gleda Blinken alijas Blinker. Uostalom, gospodin Blinken je iskusan političar i državnik, sa jakom porodičnom diplomatskom tradicijom, otac i stric su bili ambasadori SAD sredinom prošlog vijeka, pa se valja nadati da nije neko zlopamtilo.

Dakle, Milatović neće morati Amerima da se izvinjava za onakav blinkerski ispad. Nažalost, Predsjednika smo, preko oslobođenog Javnog servisa, gledali svi u Crnoj Gori, pa je narednih dana bilo neke gorčine koja zastaje u grlu; prosto, morali smo da se crvenimo što nam predsjednik ulazi u one komične klipove po društvenim mrežama.

Ali, tako je to u demokratijama: tražili ste, gledajte; glasali ste, uživajte!

E, od Dritana Abazovića, premijera u vječitom odlasku, niko ništa nije tražio, ali se čovjek sam nametnuo. Ne samo da ide dva puta u dvije godine za ,,Njujork, Njujork“, nego i da tamo pokazuje svoje raskošno (ne) znanje diplomatije i svjetske politike i, naravno, engleskog jezika.

Jest talenat taj Dritan: u jednoj rečenici, napraviti toliko grešaka, može samo izvorni talenat. In today WorldS we finding a lot of challenges around the Globe, be-

couse menS was not so succesfull – reče premijer Crne Gore, podižući povremeno pogled sa papira, na kome je sve napisano, da bi se pokazalo kako zna i da čita i da govori ingleški, što bi rekli Dalmatinci.

Ne bih sad zamarao čitaoce osnovnim pravilima engleskog jezika, da množina od riječi muškarac (man) se ne piše niti izgovara, ali nikad, kao MENS, niti se glagol biti može u engleskom, u množini, koristiti kao WAS, a džabe je premijera Abazovića napominjati da danas, u ovom našem svijetu, na planeti Zemlji, ne postoji više svjetova (WORLDS)... Zanimljivija je činjenica što, kada ovu Dritanovu englesku rečenicu ukucate u Google Translate, automatski se na našem jeziku prevodi – ispravno; servis prevodi dritaningleški u naš maternji, onako kako bi trebalo da se prevede da je korektno napisano na pravom engleskom!

E, sad, Google Translate nije baš vještačka inteligencija (A.I.), ali je izgleda servis bolje prepoznao Dritanove mane od većine crnogorskih političara i građana, pa ga ispravlja, tako reći, u hodu. Ta banalna informacija više govori o ,,osvježenoj“ crnogorskoj političkoj sceni, od svih pametnih komentara ili temeljnih istraživanja javnog mnjenja.

Ali, ne treba više mračiti o crnogorskom dvojcu u Njujorku. Gledajmo to, kako bi to rekao Dejan Vukšić proruski i prosrpski savjetnik proevropskog predsjednika Milatovića, sve sa – pozitivne strane: naši momci, hoću reći državnici, baš su se istakli u Njujorku.

Blinkers & Mens. Lijepo, baš nam je lijepo, skoro kao novi crnogorski brend. Treba to patentirati na vrijeme. Draško ĐURANOVIĆ

Jakov Milatović i Dritan Abazović

Predsjednik CUP-a komentariše ekonomski rast Crne Gore u prošloj i prvoj polovini ove godine

Kostić: Građani od trenutnog rasta BDP-a neće imati koristi

Nama rast BDP-a u ovom momentu, pri važećim makroekonomskim pokazateljima, a imajući u vidu otkud dolazi, utiče na dugoročno slabljenje ekonomije i smanjenje životnog standarda građana. Naš BDP raste pod uticajem rasta lične i javne potrošnje koja je vještački povećananezavisno do rasta produktivnosti, tvrdi predsjednik CUP-a prof. dr Vasilije Kostić

PODGORICA - Građani od trenutnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) nemaju, niti će imati bilo kakve kratkoročne koristi, tvrdi predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić. BDP Crne Gore porastao je u prošloj godini 6,4 odsto, dok je, prema preliminarnim podacima Monstata, BDP porastao u drugom kvartalu ove godine 6,9 odsto, što je najveći rast zabilježen u posmatranom periodu u Evropi.

– Građani od trenutnog rasta BDP-a nemaju niti će imati bilo kakve kratkoročne koristi jer takozvana ekonomija kapanja: veći BDP, veći standard ne funkcioniše a inflacija koja je primarno uvezena a dijelom i domaće generisana, pojela je njihove dohotke. Posmatrano na dugi rok, pri trenutnom stanju stvari u crnogorskoj ekonomiji, ovakve tendencije ne idu nam u korist jer je rast BDP korelisan – uslovljen rastom uvoza koji pogoršava dodatno platni bilans, a rast BDP uslovljen rastom lične i javne potrošnje je u tom smislu mnogo nepovoljniji od onoga izazvanog uvozom investicione opreme koja bi stavljanjem u funkciju popravila pokazatelje na bolje – kazao je Kostić Pobjedi. Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je nakon objavljivanja rezultata rasta BDP-a napisao da je Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu, što je, kako kaže, veliki uspjeh male države. – Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu, pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pra-

vom putu - napisao je Đurović na svom profilu na društvenoj mreži X, dok je premijer Dritan Abazović je naveo da je Crna Gora ponosna što je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu ove godine.

Nema razloga za poNos Kostić sa druge strane smatra da Vlada nema čime da se ponosi, sve i da su pokazatelji suštinski pozitivni jer, kako kaže, oni nijesu rezultat njene politike već spleta okolnosti ili ,,bolje rečeno ekonomske inercije“.

- Kada bi se znak jednakosti mogao staviti između rasta BDP i rasta standarda građana, onda bi razloga za ponos bilo. Ali kako se to dvoje ni u kom slučaju ne može izjednačiti, onda mjesta zadovoljstvu, ne da nema, nego imamo čak razloga za još veću zabrinutost. Djeluje apsurdno, ali su kod nas stvari već davno dovedene do apsurda pa ovo može biti još jedan u nizu. Da se razumijemo, rast ekonomije sam po sebi nije nužno dobra okolnost i ako je rast, naravno, ono čemu se teži i što je potrebno: rast i razvoj su potrebni, a ne rast bez razvoja ili još gore, što je kod nas slučaj, rast nauštrb razvoja što je sinonim za godine izgubljene za razvoj – rekao je Kostić.

Prema njegovim riječima, nama rast BDP-a u ovom momentu, pri važećim makroekonomskim pokazateljima, a imajući u vidu otkud dolazi, utiče na dugoročno slabljenje ekonomije i smanjenje životnog standarda građana.

– Upravo suprotno od onoga kako izgleda i što bi trebalo. Stvarnost zna da bude varljiva u mnogo oblika,

naročito ekonomska stvarnost, a jedan od tih oblika koji zavode je ovaj kojim se vlast ponosi i što proglašava za pravi put, a morala bi obrnuto, ukoliko zaista razumije. U stvari, ovaj put nije ono što je ekonomski utemeljeno i što bi trebalo Crnoj Gori – ističe Kostić.

On dodaje da naš BDP raste pod uticajem rasta lične i javne potrošnje, koja je, kako navodi, vještački povećana - nezavisno do rasta produktivnosti.

- Što će reći, na račun investicija koje bi trebalo kroz povećanje proizvodnih kapaciteta da budu generator rasta agregatne tražnje i posljedično rasta BDP odnosno bruto nacionalnog dohotka (BND) kao i broja

- Kada bi se znak jednakosti mogao staviti između rasta BDP i rasta standarda građana, onda bi razloga za ponos bilo. Ali kako se to dvoje ni u kom slučaju ne može izjednačiti, onda mjesta zadovoljstvu, ne da nema, nego imamo čak razloga za još veću zabrinutost. Djeluje apsurdno, ali su kod nas stvari već davno dovedene do apsurda pa ovo može biti još jedan u nizu. Da se razumijemo, rast ekonomije sam po sebi nije nužno dobra okolnost i ako je rast, naravno, ono čemu se teži i što je potrebno: rast i razvoj su potrebni, a ne rast bez razvoja ili još gore, što je kod nas slučaj, rast nauštrb razvoja što je sinonim za godine izgubljene za razvoj – rekao je Kostić

Rusi i Ukrajinci koji su u ogromnom broju došli u Crnu Goru svojim dohocima koji znatno prevazilaze prosječni dohodak crnogorskog građanina su kroz sopstvenu tražnju, osim što su znatno podigli ukupni nivo tražnje (kojim se vlada diči) uticali na rast opšteg nivoa cijena u Crnoj Gori

radnih mjesta (ne u državnoj administraciji kao sada) – saopštio je Kostić.

Uticaj priliva rUsa i UkrajiNaca

On navodi da je pored toga naš BDP porastao pod uticajem priliva stanovništva iz inostranstva (Rusi i Ukrajinci) od gotovo jedne šestine.

- Pa je to još jedan značajan izvor rasta lične potrošnje, odnosno rasta agregatne tražnje. Rast BDP generisan rastom domaće lične i javne potrošnje ( potrošnje građana i države) uslovljen je vještačkim rastom dohodaka kao i novom potrošnjom stranaca koji borave u Crnoj Gori - završava u rastu uvozne tražnje što znači da povećavamo tražnju za inostranim potrošnim dobrima – kazao je Kostić. On je naglasio da na taj način

ru i poljoprivredi, primarno, dotle ćemo ,,grcati u problemima u kojima grcamo i sada s tendencijom njihovog uvećanja“.

- Direktna posljedica ovoga je osiromašenje građana u dugom roku. I još jedan elemenat koji je izuzetno važan a kome se ne poklanja ni najmanja pažnja niti se njegove posljedice uzimaju u obzir, a one su signifikantne – vrlo vidljive. Naime, stranci (Rusi i Ukrajinci) koji su u ogromnom broju došli u Crnu Goru svojim dohocima koji znatno prevazilaze prosječni dohodak crnogorskog građanina su kroz sopstvenu tražnju, osim što su znatno podigli ukupni nivo tražnje (kojim se vlada diči) uticali su na rast opšteg nivoa cijena u Crnoj Gori – istakao je Kostić i dodao da su stranci koji su došli naročito doprinijeli enormnom rastu cijena nekretnina.

– U konačnom, znatno su podstakli rast domaće inflacije. Doduše, doprinijeli su i povećanim fiskalnim prihodima države. Imajući u vidu strukturu naše ekonomije i naprijed iznijete opservacije, neto efekat toga uticaja na našu ekonomiju više je nego upitan – kazao je Kostić.

statistički podaci

jačamo tražnju za inostranim potrošnim dobrima, podržavamo inostrane ekonomije na račun sopstvenog razvoja ,,jer je naš rast suprotstavljen domaćem razvoju i direktno mu prijeti“.

- Pored povećanja tražnje koja završava u inostranstvu naš deficit platnog bilansa raste kao posljedica veće tražnje, odnosno većeg rasta: minus na tekućem računu platnog bilansa raste što dodatno ugrožava oporavak naše ekonomije, ako se ikada proces njenog oporavka otvori –saopštio je Kostić.

On smatra da dokle god vlada, ova ili bilo koja druga, ne usvoji dugoročne politike i otvori proces strukturnih promjena u crnogorskoj ekonomiji sa jačanjem njenih proizvodnih sposobnosti u prerađivačkom sekto-

BDP Crne Gore porastao je u prošloj godini 6,4 odsto i iznosio je 5,92 milijarde eura, dok je u 2021. godini iznosio 4,96 milijardi eura. BDP po stanovniku u prošloj godini iznosio je 9,6 hiljada eura, dok je u 2021. godini iznosio osam hiljada eura. Po ekonomskom rastu smo ispred država eks Jugoslavije. Hrvatska je lani ostvarila rast BDP-a od 6,2 odsto, Bosna i Hercegovina 3,9 odsto, Kosovo 3,5 odsto, Slovenija 2,5 odsto, Srbija 2,3 odsto i Sjeverna Makedonija rast BDP-a od 2,1 odsto. U Evropi najveći BDP prošle godine je ostvarila Irska sa 9,4 odsto. Bruto nacionalni dohodak (BND) Crne Gore u prošloj godini je, prema podacima Monstata, iznosio 6,04 milijarde eura i nominalno je veći u odnosu na 2021. godinu 19,5 odsto.

Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za prošlu godinu je bio pozitivan i iznosio je 118 miliona eura. BND po stanovniku u prošloj godini iznosio je 9,79 hiljada eura. Prema preliminarnim podacima Monstata, BDP je porastao u drugom kvartalu ove godine 6,9 odsto, što je najveći rast zabilježen u posmatranom periodu u Evropi. On je u drugom kvartalu iznosio skoro 1,69 milijardi eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,42 milijarde eura. Kako se navodi u izvještaju Monstata, to je najveći rast zabilježen u posmatranom periodu u Evropi. Od zemalja regiona, Hrvatska je rasla 2,7 odsto, Srbija 1,7 odsto, Slovenija 1,4 odsto. s. popoviĆ

Vasilije Kostić

m. babović

Centar za građansko obrazovanje i pojedini profesori kritikuju Upravni odbor Univerziteta Crne Gore koji je prije dvije godine nezakonito rektoru Danilu Nikoliću oduzeo funkciju, što je dokazao na sudu

PODGORICA – Prvostepena presuda kojom je bivši rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić dokazao da je smijenjen mimo zakona morala bi biti motiv Vladi da smijeni svoje predstavnike u Upravnom odboru UCG-a koji su tako glasali, ali i poziv zaštitnici imovinsko-pravnih interesa da podnese regresne tužbe protiv neodgovornih članova UO, rekao je Pobjedi Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.

Nikolića je Upravni odbor, kojim predsjedava predstavnica Vlade prof. dr Rajka Glušica, uz konstataciju da je zloupotrijebio položaj i obavljao posao mimo zakona, razriješio sa fukcije prije dvije godine. Presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom je Nikolić dokazao da to nije urađeno po propisima nije još pravosnažna.

Za smjenu Nikolića, kako smo pisali, glasalo je devet članova Upravnog odbora, dok je njih petoro bilo protiv. Predsjednica UO prof. Rajka Glušica, prof. dr Vladimir Božović, dr Budimir Aleksić, dr Milena Burić, dr Milijana Novović–Burić glasali su kao predstavnici Vlade da se razriješi rektor Nikolić. Nikolić je drugi rektor u istoriji Univerziteta Crne Gore koji je smijenjen. Bivša rektorka Radmila Vojvodić razriješena je prije njega, takođe, od strane Upravnog odbora, kojim je tada predsjedavao prof.dr Duško Bjelica. I ona je dokazala na sudu da je nezakonito ostala bez funkcije i - dobila je pravosnažnu presudu.

SvjeSni Su bili poSljedica

Suljević iz CGO kaže da presuda podgoričkog suda u slučaju bivšeg rektora Nikolića nije iznenađenje. Dodaje da je evidentno da je Upravni odbor Univerziteta

Crne Gore povrijedio proceduru i da je zabrinjavajuće što imamo kontinuitet kršenja propisa u slučaju smjene rektora, a ovaj put sa još većom sviješću o posljedicama, jer je postojao ranije presuđeni predmet u slučaju rektorke Vojvodić.

Predsjednica Upravnog odbora prof. dr Rajka Glušica rekla je ranije Pobjedi, nakon smjene Nikolića, da su u tom slučaju ispoštovali propise Univerziteta

Crne Gore. Glušica nam sada nije odgovorila na upit da li osjeća odgovornost pošto je donešena presuda u korist Nikolića.

Suljević iz CGO-a kaže da brine što je ovakav postupak došao od ljudi koji su nosioci akadem-

Profesor dr Vladimir Pešić i bivši predsjednik Naučnog odbora UCG kaže Pobjedi da autonomija Univerziteta već duže vrijeme ne postoji, te da je pitanje da li je ikad i postojala. - Činjenica je da Vlada, odno-

Smijeniti članove UO i pokrenuti tužbe protiv njih

Suljević iz CGO kaže da presuda podgoričkog suda u slučaju bivšeg rektora Nikolića nije iznenađenje. Dodaje da je evidentno da je Upravni odbor Univerziteta

Crne Gore povrijedio proceduru i da je zabrinjavajuće što imamo kontinuitet kršenja propisa u slučaju smjene rektora, a ovaj put sa još većom sviješću o posljedicama, jer je postojao ranije presuđeni predmet u slučaju rektorke Vojvodić

Profesor Ivanović: Snositi odgovornost je mjera napretka društva

Prof. dr Veselin N. Ivanović kaže da je donošenje odluka, posebno onih za koje i sami donosioci u startu znaju da su pogrešne i suprotne zakonima, a nerijetko i elementarnoj logici, i nepodrazumijevanje snošenja odgovornosti za iste skandalozno i neprihvatljivo.

skih zvanja, a koji bi morali kroz svoj primjer dokazati dosljednost poštovanju propisa i drugačiji pristup u odnosu na ranije strukture vlasti koje su neki od njih, s pravom, kritikovali.

- Potreba za smjenom rektora Nikolića bila je opravdana. Ipak, to je moralo biti učinjeno saglasno procedurama - rekao je Suljević.

Advokat smijenjenog rektora Nikolića Miloš Vukčević kaže Pobjedi da je on razriješen iz političkih razloga, a ne na zakonom zasnovanim razlozima. Navodi da se Upravnom odboru

Univerziteta Crne Gore tada toliko žurilo da nije mogao sačekati ni izjašnjenje Senata Univerziteta koje je shodno članu 55 stav 4 Statuta obavezujuće u situacijama kada se razješava rektor, što je i glavni razlog za poništavanje Odluke o njegovom razrješenju.

- Tokom cijelog postupka Univerzitet nije pružio nijedan dokaz da je bivši rektor Nikolić zloupotrijebio položaj rektora, radio nezakonito ili nesavjesno svoj posao – rekao je Vukčević, dodajući da je njegov cjelokupni radni angažman obilježila zakonitost i savjesnost u radu, a što je i dokazano presudom. Važno je, kaže Vukčević, istaći i da presuda nije još pravosnažna, što znači da će u slučaju žalbe Univerziteta ista biti preispitivana pred Višim sudom u

sno trenutna politička elita, kroz izbor članova Upravnog odbora Univerziteta, može direktno da bira rektora i to se pokazalo kao uspješan alat za kontrolu najstarije obrazovne institucije, a kojeg jasno nijedna nova

Podgorici.

- Ukoliko Viši sud odbije žalbu i potvrdi navedenu presudu Osnovnog suda, moj vlastodavac Danilo Nikolić stiče pravo da traži od Univerziteta nadoknadu štete kako materijalnu, tako i nematerijalnu zbog nezakonitog razrješenja. Da li će to pravo iskoristiti u posebnom sudskom postupku, ukoliko presuda bude pravosnažna, zavisi od njega. U svakom slučaju, navedenom presudom potvrđeno je nezakonito postupanje Upravnog odbora, a što je bio i cilj tužioca – rekao je Vukčević.

Željeli Su brzu koriSt

Nikolić je smijenjen na inicijativu tri predstavnika tadašnje vlade u Upravnom odboru

Univerziteta Crne Gore – prof. dr Vladimira Božovića, dr Budimira Aleksića i dr Milene Burić i dva predstavnika studenata – Milene Šekularac i Danila Banovića. Optužili su bivšeg rektora da je odgovoran što je sputavana sloboda mišljenja i izražavanja u akademskoj zajednici. Kritikovali su ga, pored ostalog, i što su mnogi slučajevi imali sudski epilog na štetu Univerziteta, te da su kršene norme Statuta UCG.

Profesor ETF-a Veselin N. Ivanović, koji je i bivši senator UCG-a, kaže Pobjedi da što se tiče donosilaca pogrešnih, od-

vlast ne želi da se odrekne (a i zašto bi). Taj alat uspješno je iskorišćen i u slučaju bivše rektorke Vojvodić i bivšeg rektora Nikolića, i nema sumnje da će biti iskorišćen i u slučaju ovog i sljedećeg rektora koji ne bude po volji

- Snošenje odgovornosti je jedna od mjera stvarnog napretka jednog društva. Nažalost, mi u Crnoj Gori imamo situaciju da donosioci odluka doživljavaju da iste donose u ime građana (da ne kažem naroda) koji su ih izabrali. Naime, vode se deduktivnim zaključivanjem i aproksimacijama prve vrste (najgrubljim aproksimacijama ili karikiranjem). Na primjer, oni koje u UO imenuje Vlada ili resorno ministarstvo (a ne razlikuju se suštinski ni članovi birani od strane drugih organa i institucija), polaze od činjenice da vladu bira parlament, a parlamentarce biraju građani, te članovi UO sebi daju za pravo da u ime građana donose odluke, čak i kada znaju da su one pogrešne. Na kraju, poreski obveznici će snositi posljedice pogrešnih odluka, jer su tako birali. Ne, gospodo draga... Građani biraju samo parlament i nikako birači ne mogu snositi cijenu pogrešnih odluka članova UOUCG –rekao je Ivanović.

nosno nezakonitih, odluka siguran je da su i u trenutku njihovog donošenja bili svjesni nezakonitosti. Dodaje da su svjesno išli u kršenje zakona u cilju postizanja brže koristi, koja sa sobom ne nosi kasniju odgovornost.

Na smjene rektora - i prof. Vojvodić i prof. Nikolića, gleda kao na jedan neprimjeren i nizak udarac države u zakonom zagarantovanu autonomiju Univerziteta Crne Gore. - Zbog toga sam srećan što su sudske presude veoma jasno ukazale na štetu napravljenu smijenjenim rektorima, a posljedično i samom Univerzitetu. Srećan sam zbog javnosti koja će sada valjda moći da izvuče zaključke... Iskoristio bih priliku da se ovim putem jos jedanput snažno zauzmem za autonomiju Univerziteta Crne Gore, koji, da se razumijemo, po mom mišljenju, nikad nije bio suštinski autonoman, i čija se autonomi-

ja sa protokom vremena, nažalost, sve više ugrožava. Univerzitet može biti autonoman samo ukoliko se oslobodi uticaja politike i državnih činovnika u njegovim upravljačkim strukturama – rekao je Ivanović.

,,opšti ili lični intereS boŽovića“

Profesor podsjeća da je prof. Glušica, koja predsjedava Upravnim odborom, na čelo ovog tijela izabrana kao predstavnik Vlade. Ističe da nikada do Glušice predsjednik Upravnog odbora nije bila osoba koju je u tom tijelu imenovala Vlada.

Profesor Ivanović podsjeća i da slijed tadašnjih događaja, kada je smijenjen Nikolić, dovodi u pitanje je li kasnije izabrani rektor prof. dr Vladimir Božović, koji je bio član Upravnog odbora, radio u opštem ili ličnom interesu.

- Božović koji smjenjuje Nikoli-

na Univerzitet

takozvane političke većine –kaže Pešić. Dodaje da ,,pitanje, koje će sad većina dušebrižnika za UCG postaviti - zašto profesori ne ustanu u odbranu autonomije UCG, treba zamijeniti pitanjem - zašto gra-

đani pristaju na urušavanje sistema obrazovanja u Crnoj Gori, politizaciju institucija i spremnost da se zarad svog političkog identiteta odreknu vrijednosnih sudova prema obrazovanju koje bi trebalo da je stub društva“.

ća dolazi da bude rektor. Dovodi se u pitanje da li je radio u opštem ili ličnom interesu – rekao je Ivanović. Stručna javnost godinama kritikuje donosioce odluka što onemogućavaju Univerzitetu da bude autonoman i što u kontinuitetu dobija ,,partijske rektore“. Ranije je poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović u Skupštini izjavio i da rektor Božović nije izabran na osnovu akademskih referenci, nego da su ga na to mjesto doveli ,,Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front“.

Nikolić je ranije došao na mjesto rektora nakon što je Vlada zbog ,,neposlušnosti“ smijenila tadašnju rektorku Radmilu Vojvodić. Ona se sukobljavala sa Vladom oko statusa Visoke medicinske škole. Nije prihvatala odluku izvršne vlasti da ta škola treba da ostane u Beranama, jer nije bila u skladu sa akreditacionim programom, a prema kom je nastava za brucoše trebalo da se odvija u Podgorici, na Medicinskom fakultetu i u Kliničkom centru.

Bivša poslanica Branka Bošnjak komentarisala je u više navrata u Skupštini da je javna tajna da politika ima uticaja tokom izbora i razrješenja rektora. Zato je predlagala da se kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju depolitizuje Univerzitet na način što bi akademska zajednica birala rektora na izborima, po modelu izbora za predsjednika, te da ga više ne bi birao Upravni odbor koji donosi političke odluke. Poručivala je da bi takvo uređenje bilo demokratičnije i da, bilo ko da dođe na vlast, ne bi mogao da utiče na Univerzitet. Njen prijedlog nije dobio podršku u parlamentu. Nije je podržala ni većina kolega/inica iz partije. Bošnjak je potom kritikovala aktuelnog rektora Božovića zato što je on ranije podržavao model za koji se ona zalaže.

- Tada je to odgovaralo... Kada se smjestite tu gdje vam je ugodno, toplo, sada im odgovara ovako kako jeste – rekla je Bošnjak u Skupštini. n. Đ.

Pešić: Nijedna vlast ne želi da se odrekne uticaja

Danilo Nikolić

Univerzitet Crne Gore

Cetinje šetalo za Ukrajinu

Slučaj ,,Depo“: Predragu Mirotiću određeno

Za tužilaštvo nema iza „rudara“ stoji

Prema saznanjima Pobjede, Katarina Baćović je nevjenčana supruga

Tonija Đokaja koji se od juna nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu zbog

„Duvaju promaje kroz vrata naaaroda“

CETINJE - Godinu i sedam mjeseci od početka ruske agresije na Ukrajinu građanke i građani Cetinja zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima su još jednom protestnom šetnjom pružili podršku herojskom

Akcija

BAR - Ruski državljanin i član posade sa jahte ,,Amaja“ juče je spašen u blizini Bara, saopštio je Pobjedi pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić.

Naime, pomorsko-operativni centar UPSUL juče je u 16.40 časova primio poziv putem radio stanice od člana posade da je ruski državljanin sa jahte ,,Amaja“, koja je isplovila juče iz Porto Montenegra, pao u more i traži pomoć.

- Operateri u smjeni Nenad

Tasić i Stevan Asović su odmah odredili poziciju čovjeka u moru, koja je bila nekih 33 nautičke milje od Bara, a sama

ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu. Glavna poruka sa protesta glasila je: ,,Duvaju promaje kroz vrata naaaroda!“ Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukraji-

otmice T. J. i kome se sudi za članstvo u kriminalnoj organizaciji oformljenoj radi šverca narkotika. Kako je potvrđeno Pobjedi, za sada nema materijalnih dokaza koji ukazuju da će ovaj slučaj preuzeti Specijalno državno tužilaštvo

ne koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu.

- Slava Ukrajini! Herojima slava! - poručili su okupljeni.

PODGORICA – Istražitelji nemaju dokaze koji ukazuju da iza prokopavanja tunela do depoa Višeg suda stoji kriminalna grupa, kako su to prethodnih dana tvrdili predstavnici policije, Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i pojedini političari.

udaljenost jahte ,,Amaja“ od svog člana posade je bila 13 nautičkih milja. Najbližim plovnim objektima u blizini je odmah naloženo da se uključe u akciju traganja i spašavanja, a upornim pozivanjem stupljeno je u kontakt sa jahtom, koja nakon sat vremena od nestanka člana posade nije bila upoznata o tome, pa su njoj proslijeđene koordinate te se ista uputila nazad – ispričao nam je Lukšić. Paralelno sa dešavanjima, iz Bara je isplovio spasilački čamac SAR-1, sa posadom Jasmin Koković, Ekrem Zaganjor i jedan pripadnik Sektora granične policije.

- U 17.50 časova jahta ,,Amaja“

je prva pristigla na poziciju i pronašla svog člana posade koji je pao iz nepoznatih razloga u more imajući sa sobom ručnu radio stanicu i spasilački prsluk na sebi, te nastavila svoje putovanje ka Istanbulu. Ostala plovila su se takođe uputila ka svojim destinacijama, a spasilački čamac SAR-1 nazad ka Luci Bar - naveo je Lukšić. Ovaj neobičan slučaj spašavanja čovjeka u more je imao srećan epilog, a profesionalnost i upornost službenika UPSUL i ostalih plovnih objekata, Lukšić kaže da je bila na nivou – s obzirom da se približavala noć i pitanje je kako bi se spašavanje čovjeka u moru odvijalo u tim okolnostima. R. P.

Iako su inspektori uspjeli da povežu Podgoričanku Katarinu Baćović sa pritvorenim Tonijem Đokajem, bliskim kriminalnoj grupi iz Tuzi koja se bavi švercom narkotika i cigareta, za sada nema materijalnih dokaza koji ukazuju da će ovaj slučaj preuzeti Specijalno državno tužilaštvo. To je saopšteno Pobjedi iz Osnovnog tužilaštva. Mogućnost da dokaze u tom pravcu pruži Predrag Mi-

rotić, prvi uhapšeni nakon desetodnevne istrage, otpala je juče kada je pred osnovnim državnim tužiocem Markom Mugošom odlučio da se brani ćutanjem. Iako Mirotić nije želio da progovori, njemu je određeno zadržavanje do 72 sata zbog kriminalnog udruživanja i pomaganja u teškoj krađi i sprečavanju dokazivanja. Mirotić je višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela. Suđeno mu je zbog prevare, ali i optužbi da je bio dio grupe koja je 2019. godine, prijeteći pištoljem radnicima, opljačkala benzinsku pumpu ,,Montenegro petrol“ u Podgorici. Sa kriminalnim aktivnostima prokopavanja tunela do depoa suda u kojem se čuvaju materijalni dokazi iz krivičnih postupaka osim Mirotića pove-

zuje se Podgoričanka Katarina Baćović kao i grupa iz Loznice – Veljko Marković (1991), Milan Marković (1970), Dejan Jovanović (1993) i Vladimir Erić (1991) i još najmanje dvije neidentifikovane osobe. Policija je prikupila dokaze koji ukazuju da je Baćović pod lažnim identitetom Andrijana Marić iznajmila privatni stan iz čijeg su podruma ,,rudari“, svi državljani Srbije,

Toni Đokaj, koji je nevjenčani suprug Katarine Baćović, je stariji brat Ilira Đokaja koji je 30. septembra 2021. godine ubio 19-godišnju nevjenčanu suprugu Šejlu Bakiju ispred njene porodične kuće i tom prilikom ranio Šabana Bakiju

Tuzi: Muškarac uhapšen zbog pucnjave u ugostiteljskom objektu, lakše ranio dvije osobe

Osumnjičenom određen pritvor do 30 dana

PODGORICA - Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv S. S. (40) iz Tuzi zbog sumnje da je 8. septembra oko 00.45 sati, dok se nalazio u jednom ugostiteljskom objektu u Tuzima ispalio hitac u pod dok se u tom lokalu nalazio veći broj gostiju.

- Tom prilikom su usljed dejstva rikošeta metka dva lica zadobila lake tjelesne povrede koje su konstatovane u ljekarskim izvještajima - saopšteno je iz Uprave policije. Kako se navodi, na teret mu se stavlja krivično djelo izazivanje opšte opasnosti na štetu drugog fizičkog lica, u sticaju sa krivičnim djelom nedo-

zvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je ovlastio policijske službenike da na licu mjesta izvrše uviđaj i preuzmu dalje mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja događaja, što je i učinjeno, te je pronađen i izuzet pištolj marke

„Pietro Beretta“ u kojem se nalazilo šest čaura -saopšteno je iz policije.

Iz policije ističu da je uvidom u snimke sa video nadzornih kamera uočeno lice koje je upotrijebilo oružje, te je policija preduzela aktivnosti u cilju identifikacije i utvrdila da je riječ o S. S. iz Tuzi. - Osim toga, u službenim pro-

storijama Odjeljenje bezbjednosti Podgorica prikupljena su obavještenja od više lica, na okolnosti pomenutog događaja. Po nalogu postupajućeg tužioca S. S. je lišen slobode i priveden postupajućem tužiocu, te istražnom sudiji Osnovnog suda koji mu je odredio pritvor do 30 dana - zaključuje se u saopštenju. R. P.

NIKŠIĆ - Nikšićka policija je, postupajući po naredbi nadležnog sudije, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi D. K. (68) iz tog grada.

– Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, preduzimajući aktivnosti na pronalasku oružja u ilegalnom posjedu, kod jednog lica pronašli i oduzeli tri automatske puške, jednu lovačku i veću

Uprave pomorske sigurnosti

Lukšić: Član posade sa jahte „Amaja“ spašen u blizini Bara

Sa privođenja Tonija Đokaja

Sa privođenja Mirotića

i.

Cetinjani nastavljaju podršku ukrajinskom narodu

zadržavanje do 72 sata, za Katarinom Baćović se još traga

nema dokaza da stoji kriminalni klan

Mirotić je višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela. Suđeno mu je zbog prevare, ali i optužbi da je bio dio grupe koja je 2019. godine, prijeteći pištoljem radnicima, opljačkala benzinsku pumpu ,,Montenegro petrol“ u Podgorici

Nedostaje lijek za grčeve pri povišenoj temperaturi za djecu

prokopali tunel do depoa Višeg suda u Podgorici.

Izgled Katarine Baćović objelodanio je, u četvrtak u emisiji ,,Načisto“ na Televiziji Vijesti, vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić , pokazavši lažnu ličnu kartu sa imenom Andrijana Marić na kojoj je, kako se ispostavilo, fotografija Baćović. Policija je provjerama utvrdila da Baćović nije napuštala Cr-

nu Goru dok je utvrđeno da su ostali osumnjičeni nakon provale u zgradu Višeg suda napustili našu državu. Nakon što je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić na pres konferenciji u petak saopštio da je policija otkrila vezu između grupe ,,rudara“ sa zaposlenikom u Višem sudu i pritvorenim pripadnikom jedne organizovane kriminalne grupe, Pobjedi je potvrđe-

no da je Katarina Baćović osoba koja se povezuje sa sudom i pritvorenim licem. Katarina Baćović je i kćerka Maje Baćović, radnice u arhivi Višeg suda, ali za sada nije utvrđena nikakva veza sa navodnim ,,curenjem“ povjerljivih informacija, niti dugogodišnju radnicu Višeg suda sumnjiče za eventualno pomaganje u kriminalnim aktivnostima prokopavanja tunela i krađe dokaza iz sudskog depoa.

Prema saznanjima Pobjede, Baćović je nevječana supruga Tonija Đokaja koji se od juna nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu zbog otmice

T. J. i kome se sudi za članstvo u kriminalnoj organizaciji oformljenoj radi šverca narkotika.

Đokaj je i stariji brat Ilira Đokaja koji je 30. septembra 2021. godine ubio 19-godišnju nevjenčanu suprugu Šejlu Bakiju ispred njene porodične kuće i tom prilikom ranio Šabana Bakiju

Toni i Ilir Đokaj hapšeni su maja 2017. godine u okviru policijske akcije ,,Šado“. Među tada uhapšenim pripadnicima kriminalne grupe je bio i Mirko Janković, koji se osim sumnje da se bavio preprodajom narkotika, sumnjiči i za paljenje vozila tadašnjeg šefa Odsjeka za borbu protiv droge Dejana Kneževića. Upravo potraga

Uhapšen Nikšićanin

za počiniocem ovog krivičnog djela dovela je istražitelje do otkrivanja dvije velike kriminalne grupe koje su se već duže vrijeme bavile distribucijom narkotika kako u zemlji tako i van države. Prve informacije o indicijama koje ukazuju da je depo Višeg suda obijen pojavile su se u ponedjeljak 11. septembra, a već narednog dana, predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić je na pres konferenciji saopštio da je konstatovano da su stvari smještene u depou suda ispreturane. Tog dana Pobjeda je otkrila da nije policijska pretraga otkrila ,,rupu u zidu“ depoa, već službenice Višeg suda tokom popisa, kada su - sat iza ponoći i tražeći odakle struji vazduh u prostoriji gdje nema klime - iza police sa registratorima, otkrile rupu u zidu i tunel koji je vodio do zgrade preko puta. –Prilikom vršenja popisa pronašli smo na dobro sakrivenom mjestu u prostoriji, gdje se nalazi na desetine hiljada predmeta, otvor. Taj otvor je bio takvih dimenzija da je morao biti pravljen značajan vremenski period. Dimenzije otvora tunela i onoga što se vidi u njemu ukazuju da je to nešto što nije rađeno na brzinu i bez tehničke podrške – pojasnio je Savić tada. Iako policija i tužilaštvo još uvijek nijesu u saznanju koji je motiv provale u depo Višeg suda ova kriminalna aktivnost poslužila je određenim državnim zvaničnicima i političarima za prepucavanja, prebacivanja odgovornosti i mnogobrojne pretpostavke zašto je tunel prokopan. Jedno se sa sigurnošću može tvrditi, čak i prije okončanja istrage: nalogodavac ovog posla nije organizovao prokopavanje tunela da bi iz depoa uzeo 19 komada oružja koji su tu kao dokazi bili pohranjeni nakon vještačenja.

B. ROBOVIĆ

Policija pronašla tri automatske puške i veću količinu municije

količinu municije – saopšteno je iz Uprave policije. Kako se navodi, pronađene su i oduzete tri automatske puške, lovačka puška marke „Brno“, sedam komada protivavionske

municije, 305 komada municije različite vrste i kalibra, četiri tromblonska nastavka, okvir od automatske puške i dva redenika za lovačku municiju. – O događaju je obaviješten

državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se D. K. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i

„Diazepama klizma“ nema u apotekama

Što se tiče lijeka ,,diazepam klizme“, ovlašćeni uvoznik Glosarij d.o.o. najavio je isporuku tokom sljedeće sedmice, nakon čega će biti distribuiran u skladu sa potrebama javnih zdravstvenih ustanova i naših apoteka – istakli su iz Montefarma

PODGORICA - U apotekama širom Crne Gore nema lijeka ,,diazepam klizma“, a dopuna tog medikamenta očekuje se naredne sedmice, saopšteno je Portalu RTCG iz Montefarma. U Kliničkom centru Crne Gore situacija je drugačija – još postoje zalihe ,,diazepama“. Roditelji čije je dijete imalo febrilnu konvulziju, odnosno grčeve pri povišenoj temperaturi, požalili su se redakciji Portala RTCG kazavši da se u tim situacijama koristi ,,diazepam klizma“, odnosno rastvor za rektalnu primjenu, ali da ga nijesu mogli pronaći ,,iako su prevrnuli čitav grad“ da to učine.

- Nije ga bilo u apotekama i veoma smo se uplašili jer nam je rečeno da se samo taj lijek koristi za ovakve situacije - kazala je majka djeteta koje je imalo febrilnu konvulziju.

Iz Montefarma kažu da je tačno da lijeka nema trenutno, ali da će uskoro doći nova serija i određene količine. Uvoznik je Glosarij.

– Što se tiče lijeka ‘diazepam klizme’, ovlašćeni uvoznik Glosarij d.o.o. najavio je isporuku tokom sljedeće sedmice, nakon čega će biti distribuiran u skladu sa potrebama javnih zdravstvenih ustanova i naših apoteka – istakli su iz Montefarma.

Kliničkog centra Crne Gore nije bilo nestašice navedenog lijeka. ,,Diazepam“ se koristi za prekidanje konvulzivnog napada kod djece. Takođe, ljekovi koji se koriste za navedeno stanje, ali ne kao prvi izbor su ,,flormidal“ i ,,fenobarbiton“ kojih takođe imamo u dovoljnoj količini - istakli su u odgovorima.

Iz Montefarma napominju da oni nijesu direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, te da nabavke urade u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama raspisivanjem javnih poziva, odnosno tendera za potrebe sektora javnog zdravstva.

- Zbog toga nijesmo u mogućnosti da odgovorimo na pitanje zašto bilo kog lijeka nema na tržištu u Crnoj Gori. Dakle, ukoliko ovlašćeni uvoznik i distributer ne isporuči lijek ugovoren tenderskom procedurom, Montefarm može samo prenijeti informaciju koju dobije od istog - naveli su iz Montefarma.

Naglasili su da, što se tiče lijeka ,,diazepam klizme“, ovlašćeni uvoznik Glosarij d.o.o. najavio je isporuku tokom sljedeće sedmice.

Ovaj lijek koristi se kao prvi izbor pri febrilnim konvulzijama kod djece koja dobiju visoku temperature, a najčešće se javljaju od trećeg mjeseca do pete godine.

eksplozivnih materija – ističe se u saopštenju. Sudija za istragu Osnovnog suda u Nikšiću je ovom licu odredio pritvor do 30 dana.

U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore rekli su za Portal RTCG da u toj zdravstvenoj ustanovi ima ovog lijeka.

Kazali su i koje su zamjene za ,,diazepam“.

- U Institutu za bolesti djece

Grčevi roditeljima izgledaju zastrašujuće, jer se ispoljavaju tako što dijete iznenada i naglo okrene oči u jednu stranu, izgubi svijest i trza nogama i rukama, najčešće krklja, poplavi oko usana i povremeno ima pauze disanja. R. P.

Lažna lična karta Katarine Baćović

GloSarij najavio iSporuku: Iz jedne od apoteka

Saga o rekonstrukciji Ulice Živka Nikolića u Nikšiću se nastavlja

Zbog jednog investitora trpi desetine starosjedilaca

U centru grada, podno Trebjese, prije nekoliko godina, počela je gradnja stambenoposlovnog objekta, višespratnice čiji je investitor Milivoje Božović, ali, po svemu sudeći, zgrada „usekana“ između dvorišta Osnovnog suda, jedne od najprometnijih ulica i brojnih privatnih dvorišta gradi su dugo „kao Skadar na Bojani“

NIKŠIĆ – Da je živ Živko Nikolić, jedan od najpoznatijih crnogorskih režisera svih vremena, u nikšićkoj ulici koja nosi upravo njegovo ime snimio bi najveću moguću komediju.

Tu, u centru grada podno Trebjese, prije nekoliko godina, počela je gradnja stambeno-poslovnog objekta, višespratnice čiji je investitor Milivoje Božović, ali, po svemu sudeći, zgrada „usekana“ između dvorišta Osnovnog suda, jedne od najprometnijih ulica i brojnih privatnih dvorišta gradi su dugo „kao Skadar na Bojani“.

Porodice Mrvošević, Gorašević, Zeković, Čvorović, Kaljević... dobile su rješenja za uklanjanje ograda, odnosno o eksproprijaciji, jer se ispostavilo da Božović treba da izgradi parkinge, odnosno da se njegov plac prostire i duž saobraćajnice, te da će ona biti izmještena.

To je izrevoltiralo stanare u centru Nikšića, pa su prije nekolika dana i protestovali, a opštinska služba nadležna za rušenje ograda odložila je izvršenje obaveza, jer se na licu mjesta nije pojavio geometar. Tvrde nezadovoljni Nikšićani da je rekonstrukcija ulice planirana u suprotnosti sa Detaljnim urbanističkim planom.

Jedan od njih, Nebojša Gorašević, tvrdi da mu je lokalna uprava ponudila 5.300 eura za eksproprijaciju 14 kvadrata, ali da su se nadležni tom prilikom i pozvali na nepostoje-

će izmjene i dopune DUP-a. – Naravno da nijesam saglasan. Pozivaju se na dokument koji ne postoji. Na jednom sastanku mi je čak rečeno i da nije izvršena parcelizacija, da nijesu utvrđene parcele koje treba ekspropriisati, što znači da sam pozvan da mi se saopšti koliko mi se oduzima, koliko dobijam obeštećenja, a ne znaju ni koja je to imovina. I nije ovo priča o nekom investitoru, ni o našim ogradama, kvadratima zemlje, već o diletantskom odnosu nadležnih iz lokalne uprave prema svojim sugrađanima. Po scenariju koji je napisala Opština Nikšić, da je živ Živko Nikolić, vjerovatno bi snimio remek djelo – kazao je Gorašević.

Kao povod za protest ni njegov komšija Aleksandar Mrvošević ne navodi rušenje ograde. On kaže samo da se ispostavilo kako je opštini važniji interes investitora od 46 žitelja koliko ih živi duž te ulice.

– Ovo je tek početak borbe za našu ulicu, a ona po svemu sudeći zaslužuje da nosi ime Milivoja Božovića, pa smo zato i izlijepili naše ograde ovim plavim tablama. Ovo bi trebala da bude ulica umirujućeg intenziteta saobraćaja, s čime se slažu svi stručnjaci, jer ovo nije nikakav priključak na auto-put ili neku zaobilaznicu –kaže Mrvošević.

Inače, ovo je do prije nekolike godine bila ulica Staro pazarište, u međuvremenu je dobi-

U Nikšiću organizovan Memorijal „Dragan Šakotić 2023“

Najprecizniji lovci

organizacije

NIKŠIĆ – Lovačka organizacija „Dr Zoran Kesler“ u saradnji s Lovačkim savezom Crne Gore na strelištu Krnovo kod Nikšića organizovala je Memorijal „Dragan Šakotić 2023“. Okupilo je ovo takmičenje lovce iz brojnih crnogorskih gradova, takmičili su se u gađanju u nepokretnu metu divljeg vepra na udaljenosti

od 100 i 200 metara ležeći i pucajući iz lovačkog karabina, ali i na 100 metara stojeći u disciplini lovački karabin s mehaničkim nišanom.

Takmičare su pozdravili predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković i čelnik nikšićke organizacije Milan Vujović Prvo mjesto u gađanju stojeći sa stotinu metara osvojio je

Branko Peković, drugi je bio Vuk Mićunović, a treći Svetozar Rončević, a u konkurenciji veterana najbolji je bio Momčilo Marković, dok je drugo mjesto zauzeo Radoš Džaković (svi iz Nikšića).

U konkurenciji sa optičkim nišanom 100+200 metara (kategorija 1) prvi je bio Aleksandar Džogaz iz Pljevalja, drugi Boris Dragović iz Podgorice, a treći Nikola Marković sa Cetinja. Na istoj udaljenosti, ali u konkurenciji 2, prvo mjesto osvojio je Nikola Čanović iz Nikšića, drugo Blažo Grgurević iz Kotora, a treće Željko Braković (LD Orjen). U veteranskoj konkurenciji njabolji je bio Momčilo Marković iz

la ime slavnog režisera, ali je sva i raskopana, jer tu se svakodnevno postavlja neka instalacija, stiži mikseri s betonom, keramikom, stolarijom..., a prašina se diže do neba. Lokalna uprava je prije dvije godine saopštila da će dio od dva miliona eura, koliko su dobili kao donaciju od Beograda i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, biti usmjeren za modernizaciju ove saobraćajnice.

Tvrde stanari iz ove ulice da ni DUP za „Centar 1“ nije usvojen, a kamoli njegove izmjene i dopune. Mrvošević tvrdi čak i da su najodgovorniji iz opštine, odgovarajući na njegovo odborničko pitanje, kazali da je u decembru 2018. godi-

ne donesen DUP za „Centar“ i ništa više od toga, što znači da se Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku eksproprijacije poziva na nepostojeći dokument.

Stanovnici pomenute ulice sumnjaju i da je Božović podigao sprat više mimo dozvola i bilo kakvih dokumenata koje bi struka ovjerila.

Kako se god okrene, Ulica Živka Nikolića je, očigledno, u Božovićevoj urbanističkoj parceli. Uostalom, to je on ustvrdio i prije pet godina kad je počeo radove i kada se pobunio predsjednik Osnovnog suda u Nikšiću Vukota Vujačić. Dugogodišnji pravnik pozvao je tada novinare i pitao se da li je moguće da ogradu Suda potkopava neki investitor, a država ne reaguje, a Božović je tada pojasnio da će se tek utvrditi ko je u čije „zagazio“. Predrag Zeković takođe je nezadovoljan, kaže da, ukoliko mu se oduzme dio parcele za ulicu, neće imati gdje parkirati vozilo, ni dovesti drva za ogrijev... I njegov rođak Bato Zeković kaže da mu perionica za vozila ne radi godinama, jer se do nje ne može prići od

gradilišta i prašine. Višespratnica se gradi već nekolike godine, sa nje su često padali alat i građevinski materijal, a i temelji porodične kuće Kasoma, sa druge strane, prema Osnovnom sudu, potkopani su nekoliko metara. Balkoni su, maltene, iznad krova te prizemne kuće. U lokalnoj upravi, što je vrlo čudno, manje-više svi su nenadležni kad je riječ o ovoj problematici. Čelnica Sekretarijata za zaštitu životne sredine i uređenje prostora kazala je novinarima da je odnedavno na toj funkciji, te da im se Sekretarijat za investicije i projekte obratio sa zahtjevom za urbanističko-tehničke uslove 2021. godine. Kazala je i da nije nadležna za probleme koji odranije postoje, kao i da je Služba za inspekcijske poslove donijela izvršno rješenje svega što smeta za rekonstrukciju dijela te ulice.

Naknadno će lokalna uprava zakazati rušenje, a stanovnici Ulice Živka Nikolića najavili su da će, ukoliko se ne odustane od tog nauma, blokirati saobraćajnicu u kojoj njihove porodice žive decenijama, a neke i duže od vijeka. Ra. P.

Nikšića, a drugoplasirani Milan Šundić, takođe Nikšićanin. Na 300 metara, takođe sa optičkim nišanom, prvo mjesto osvojio je Cetinjanin Nikola

Marković, drugi je bio Budvanin Duško Crevar, a treće Zoran Mićunović iz Nikšića. U kategoriji 300 metara sa optikom-varmint, najbo -

lji je bio Pljevljak Aleksandar Džogaz, drugoplasirani Zoran Mićunović iz Nikšića, a treći Boris Dragović iz Podgorice. Ra. P.

„Dr Zoran Kesler“

Dio ulice je zauzeo parking

Potkopana kuća u neposrednoj blizini nove višespratnice

Nagrađeni lovci

Naoružana grupa u selu Banjska u Zvečanu napala kosovsku policiju

PRIŠTINA – Službenik

kosovske policije ubijen je juče na sjeveru Kosova. Tamošnja policija saopštila je da je napad izvršen u selu Banjska u Zvečanu, te da ima i povrijeđenih. Kosovska policija navodi da su ubijena tri napadača.

Prema njihovim riječima, četiri su uhapšena i kod njih su pronađene radio veze, kao i značajne količine oružja, municije i različite opreme. Kosovske vlasti osudile su napad na policiju i za njega okrivile Srbiju. SAD i Evropska unija najoštrije su osudile ubistvo policajca. EU je pozvala na provjeru činjenica i privođenje počinilaca pravdi. Granični prelazi između Kosova i Srbije, Jarinje i Bernjak zatvoreni su za saobraćaj.

Iz kosovske policije su pojasnili da je jedinica za brze intervencije pogranične policije oko 02:34 primijetila da su na ulazu u selo Banjska, odnosno preko mosta, postavljena dva veća kamiona, bez registarskih oznaka, te da je put bio blokiran, prenosi Kossev.

– Jedinice za red Policijske stanice Zvečan, po dobijanju obavještenja, reagovale su u vezi sa slučajem i krenule sa tri jedinice u pravcu lokacije i čim su stigle u blizinu mjesta gdje je prijavljena blokada, policijske jedinice su naišle na otpor, kada je sa više različitih položaja pucano na njih iz arsenala vatrenog oružja, uključujući ručnim bombama i granatama, pri čemu su usljed pucnjave upucana dva policajca – naveli su iz policije.

samoodbrana

Jedinice su, dodaju iz KP, reagovale u samoodbrani i uspjele da odbiju početni napad kako bi stvorile uslove za pružanje pomoći i povlačenje upucanih kolega.

Kosovski premijer Aljbin Kurti poručio je da napade nijesu izvršili obični građani, već trupe koje podržava srpska država.

Kurti je na mreži X objavio nekoliko fotografija povodom situacije na sjeveru Kosova. Na fotografijama se vide maskirani, uniformisani ljudi i automobili bez registarskih oznaka.

Kurti je na vanrednoj konferenciji za novinare rekao da ubistvo policajca treba pretvoriti u još veći angažman u borbi protiv bandi, ilegalnih struktura, kriminala i terorizma, koji ugrožavaju sigurnost građana i ustavni poredak. Kazao je, takođe, da napadi na području gdje je policajac ubijen i dalje traju.

Kurti tvrdi da je u mjestu Banjska, gdje je ubijen kosovski po-

Ubijen policajac i tri napadača

Kosovski premijer Aljbin Kurti poručio je da napade nijesu izvršili obični građani, već trupe koje podržava srpska država. Riječ je o terorističkoj i kriminalnoj formaciji, profesionalnoj, koja je dugo planirala i pripremala ono što je uradila danas. To nije grupa švercera, već plaćenička struktura koju politički, finansijski i logistički podržava zvanični Beograd - rekao je Kurti u izjavi medijima

Musliu: Rusi u manastiru na sjeveru Kosova?

Agim Musliu, stručnjak za bezbjednost i direktor Instituta za studije hibridnog ratovanja „Oktopus“ iz Prištine, objavio je na mreži X audio snimak sa pitanjem „Jesu li Rusi u manastiru?“ – Ima Rusa, zajedno sa srpskim teroristima u Banjskoj u manastiru na sjeveru Kosova - objavio je Musliu i u objavi označio NATO i američkog ambasadora na Kosovu.

MVP: Crna Gora najstrože osuđuje napad

Crna Gora najstrože osuđuje napad na policiju Kosova, poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i apelovali na deeskalaciju tenzija. Oni su na društvenoj mreži X uputili izraze saučešća povodom ubistva policajca, uz želje za oporavak povrijeđenima. - Apelujemo na deeskalaciju tenzija i podržavamo rad na terenu i pozivamo na punu istragu - poručili su iz MVP. Podvukli su da odgovorni za taj čin moraju biti privedeni pravdi. Iz DPS su poručili da osuđuju napad terorista na kosovsku policiju i da je Vlada Crne Gore satima žmurila na oružano nasilje.

licajac, bilo najmanje 30 teško naoružanih ljudi. On tvrdi da se radi o profesionalnoj policiji i vojsci. Riječ je o terorističkoj i kriminalnoj formaciji, profesionalnoj, koja je dugo planirala i pripremala ono što je uradila danas. To nije grupa švercera, već plaćenička struktura koju politički, finansijski i logistički podržava zvanični Beograd, rekao je Kurti u izjavi medijima.

Prištinski mediji objavili su sinoć da je specijalna jedinica kosovske policije ušla u Manastir Banjska, gdje se krila naoružana kriminalna grupa, koja je nakon razmjene vatre sa kosovskom policijom upala u manastir. Prenijeli su da je 49 vjernika u pratnji policije prebačeno do stanice Regionalne policije u Južnoj Mitrovici gdje su bili podvrgnuti testiranju na parafin. Mediji javljaju da je unutar manastira pronađena velika količina oružja, kao i unutar vozila koja su se nalazila u blizini manastira. U međuvremenu, identifikovana je osoba koja je ranije uhapšena

kao učesnik napada, radi se o B. S. (1992), iz Sjeverne Mitrovice, a koji je pripadnik Civilne odbrane.

Srpska pravoslavna crkva na Kosovu je ranije juče najoštrije i eksplicitno osudila oružani napad neidentifikovanih i teško naoružanih napadača na kosovsku policiju. Crkva je osudila i nasilnu intervenciju naoružanih lica u Manastiru Banjska, ugrožavajući živote sveštenstva i 40 hodočasnika prisutnih na nedjeljnoj liturgiji.

mir mora biti

očuvan

- Mir i red na Kosovu moraju biti očuvani i svi građani moraju biti adekvatno zaštićeninavodi se u reagovanju crkve.

Eparhija raško-prizrenska obavijestila je sinoć oko 19 sati da je situacija u Manastiru Banjska mirna, a da su naoružana lica koja su provalila kapiju napustila manastir.

Ilir Kerčeli, šef kabineta predsjednika Skupštine Kosova Glauka Konjufce, rekao je da je kosovska policija pronašla arsenal oružja u Manastiru Banj-

ranjeno je još jedno lice – naveo je Vučić. Vučić je naveo da su se Srbi sa Kosova ,,pobunili ne želeći da više trpe Kurtijev teror“.

ska, piše Albanian post, prenosi Danas.

Specijalni predstavnik EU za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak najoštrije je osudio, kako je naveo, stravičan napad na kosovsku policiju.

– Nasilje u bilo kom obliku je apsolutno neprihvatljivo. Moje srce je za žrtve, njihove porodice i kolege. Počinioci moraju biti izvedeni pred lice pravde. Svi se moraju odmah vratiti dijalogu – poručio je Lajčak na društvenoj mreži X.

–Naše misli su sa porodicom ubijenog policajca i teško povrijeđenima. Ilegalne naoružane grupe moraju da prestanu da ugrožavaju živote. Počinioci moraju odgovarati - navelo je njemačko ministarstvo, prenosi RSE.

Predsjednik Srbije Aleksandar

Vučić izjavio je da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu, ali da je za ono što se dogodilo na Kosovu jedini krivac premijer

Aljbin Kurti. Vučić je u vanrednom obraćanju rekao da je sinoć

oko 2.46 grupa Srba sa Kosova postavila dva kamiona kao barikade u Banjskoj. On je naveo da je zatim došla kosovska policija i pokušala da ukloni te barikade.

– Dolazi do sukoba i u tom sukobu je ubijen kosovski policajac i

Vučić je za to što se dogodilo na Kosovu kao jedinog krivca označio Kurtija. – Njegova je životna želja da nas uvuče u rat sa NATO – rekao je Vučić. On je pozvao Srbe na mir i uzdržanost.

Izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon najoštrije je osudila nasilni napad na kosovsku policiju, dodajući da se mora istražiti da li su u tome učestvovale „srpske strukture“. Ona je na društvenoj mreži X ocijenila da je potrebna hitna deeskalacija sa „snažnim raspoređivanjem i pojačanjem“ KFOR-a širom sjevera Kosova. - Apsolutno je neprihvatljiv orkestrirani napad na legitimnu policiju čiji počinioci moraju biti izvedeni pred lice pravdenavela je Fon Kramon i dodala da „potencijalno učešće srpskih struktura (iz Beograda) mora biti istraženo, a imperativ je preduzeti sve neophodne radnje za održavanje mira i reda“. Pozvala je sve aktere da ubijede naoružane ljude u Manastiru Banjska da polože i predaju oružje bez daljeg odlaganja. Fon Kramon je pozdravila, kako je navela, oprez i korake kosovske vlade za deeskalaciju. U Berlinu je potvrđeno da će na Kosovo otputovati predstavnik njemačke vlade za Zapadni Balkan Manuel Saracin

Ambasadori SAD, Velike Britanije, Francuske i Italije su u Vladi Kosova imali sastanak sa premijerom Aljbinom Kurtijem, vanredno zbog napete situacije na sjeveru zemlje. Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj osudio je napad na sjeveru Kosova. - Najoštrije osuđujem užasan napad naoružane bande na pripadnike kosovske policije u Banjskoj na sjeveru Kosova, u kojem je jedan policajac mrtav, a dva povrijeđena. Sve činjenice o napadu moraju biti utvrđene. Odgovorni počinioci moraju se suočiti sa pravdom - izjavio je Borelj.

više ugroženih

Kako je naveo, više nevinih života ugroženo je u sukobima u okolini Manastira Banjska.

- Ovi napadi moraju odmah prestati. EULEKS je na terenu i u bliskom kontaktu sa vlastima i KFOR-om. EU i njene države članice više puta pozivaju sve aktere da rade na deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova - poručio je Borelj, prenosi N1. Kosovska šefica diplomatije Donika Gervala Švarc oglasila se povodom poruke Borelja.

- Gospodine Borelj, stvarno?

Teroristi ubijaju policiju - a vi pozivate „sve aktere“? Ni riječi podrške policiji? Čak ni protiv terorista? Da li ste takođe terorističke napade u Španiji nazivali „neprijateljstvima“? Kakva sramota. Kako članice EU više mogu da tolerišu ovaj cinizam - navela je na mreži X.

Šef Misije EULEKS-a na Kosovu Đovani Pjetro Barbano saopštio je da je zgrožen nasilnim napadom na kosovsku policiju i uputio najdublje saučešće porodici kosovskog policajca koji je poginuo na dužnosti. Barbano je, u objavi na društvenoj mreži X, poželio oporavak dvojici ranjenih kosovskih policajaca.

- EULEKS, kao drugi bezbjednosni odgovor, pažljivo prati situaciju i spreman je da, u bliskoj koordinaciji sa snagama KFOR-a, reaguje kako bi podržao kosovske institucije u održavanju stabilnosti i bezbjednosti svih svojih zajednica - naveo je Barbano.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji osudio je napad na kosovsku policiju.

- Nasilje se mora odmah prekinuti. Šaljem najdublje saučešće porodici policajca koji je preminuo i želim brz oporavak povrijeđenima. Podržavamo rad EULEKS-a i KFOR-a na terenu dok pozivamo na potpunu istragu - naveo je Varhelji na mreži Iks.

Kosovska policija, kao prva koja reaguje, ima primarnu odgovornost za upravljanje incidentom na terenu, poručio je KFOR na društvenoj mreži X.

Misija KFOR-a predvođena NATO-om istovremeno je najoštrije osudila napad na kosovsku policiju i uputila najdublje saučešće porodici preminulog. Premijer Albanije Edi Rama poručio je juče da je pogibija kosovskog policajca „zvono za uzbunu“ i da međunarodna zajednica mora da vrati Kosovo i Srbiju dijalogu o normalizaciji, ponavljajući svoju ideju i o mirovnoj konferenciji, koja bi, kaže, uz mjere KFOR-a obezbijedila mir u regionu, prije nego što se kriza otrgne kontroli. r.p.

Kosovska policija izgubila pripadnika u Banjskoj

Vučić: Ubistvo policajca za svaku osudu, kriv Kurti

Ove godine slavimo 160. rođendan slikara, kompozitora, etnologa, pisca i sakupljača narodnih pjesama Ludvíka Kube, istaknutog Čeha, velikog Slovena i poklonika balkanskih tradicija.

Ludvík Kuba je najveći dio svog života posvetio praktičnom proučavanju slovenskih narodnih pjesama, nošnji i običaja, te se smatra utemeljiteljem slovenske muzičke folkloristike. Njegovo opsežno životno djelo sastoji se od zbirke narodnih pjesama svih slovenskih naroda u 16 svesaka (po jedna za svaki slovenski narod), stotine slika s prikazima narodnih nošnji, narodnih običaja i drugih tema, knjiga s njegovih sakupljačkih putovanja po slovenskim zemljama i mnogih drugih izvrsnih slovenskih djela.

PRVO PUTOVANJE

Kuba je imao ukupno 17 studijskih putovanja po Balkanu, radeći u Crnoj Gori 1890, 1891. i 1907. godine. Zajedno s putovanjem u Dalmaciju, ovo je bilo njegovo prvo putovanje na Balkan. Dok je najveći dio Dalmacije tada bio u sastavu Austrougarske (kao i Češka), Crna Gora je uspjela da zadrži nezavisnost između Turske i Austrougarske. Izuzetno je cijenio i divio se slobodi Crne Gore i crnogorskog naroda.

Kao i u većinu drugih slovenskih zemalja, Kuba je putovao o vlastitom trošku, a za put u Crnu Goru dobio je samo minimalnu stipendiju Češkog udru-

Tokom 2023. nizom programa u Češkoj se proslavlja 160 godina od rođenja

Divio se slobodi Crne a posebno njenom

Ludvik Kuba je u Crnoj Gori sakupio 300 narodnih pjesama (napjeva i tekstova) i tako prvi zapisao crnogorske narodne pjesme, iako su tekstovi (bez notnog zapisa) nekih od njih bili već ranije objavljeni. Kuba je svoje avanturističko putovanje detaljno opisao u mnogim novinskim člancima i obimnoj putopisnoj knjizi „Na Černé hoře“, punoj živopisnih priča o lokalnom stanovništvu, iz kojih se jasno vidi koliko su mu se svidjeli

ženja za darovite pisce „Svatobor“. Nastojao je da se približi običnom narodu na selu, koji mu je tada pjevao svoje pjesme. Zato je naučio i srpskohrvatski dovoljno dobro da se s njima sporazumijeva i da zna da zapiše tekstove njihovih pjesama. Svoja putovanja Crnom Gorom je „morao obavljati na konju..., često u pratnji lokalnih planinskih vodiča“. Putovanja su, navodno, bila izuzetno teška za konje, posebno za crnogorske konje, iako je Kuba već zabilježio izgradnju puteva. Prema Kubi, lokalni teški uslovi takođe su oblikovali karakter lokalnog stanovništva: za njih se kaže da su „vjernici, udovoljavaju svim našim željama prije nego što ih izgovorimo, brižni i veoma gostoprimljivi, i vrlo radoznali“. Ludvík Kuba je u Crnoj Gori sakupio 300 narodnih pjesama (napjeva i tekstova) i tako prvi zapisao crnogorske narodne pjesme, iako su tekstovi (bez notnog zapisa) nekih od njih bili već ranije objavljeni. Kuba je svoje avanturističko putovanje detaljno opisao u mnogim no-

vinskim člancima i obimnoj putopisnoj knjizi „Na Černé hoře“, punoj živopisnih priča o lokalnom stanovništvu, iz kojih se jasno vidi koliko su mu se svidjeli. Knjiga je objavljena u Pragu 1891. godine, a biblioteka Univerziteta u Mičigenu (SAD) i danas na zahtjev zainteresovanima nudi pojedinačne reprinte. U Podgorici je knjiga ponovo objavljena 1996. godine, pod naslovom „U Crnoj Gori“. Kubina putovanja i zbirke pjesama iz 1907. godine takođe su ponovno proučavani i objavljeni 2015. godine zahvaljujući trudu J. Primorca i Zlate Marjanović. S podrškom Ministarstva kulture Crne Gore objavljena je predivna i obimna knjiga „Pjesme dalmatinske iz Boke Ludvika Kube (1907. g.)“, koja na gotovo 500 stranica s kolor reprodukcijama proučava rad Ludvika Kube. Takođe, na mnogo drugih stranica ponovno štampa 160 pjesama koje je on prikupio, uključujući i CD sa 155 pjesama.

Ludvik Kuba je harmonizovao crnogorske pjesme za klavir

i vokal, a 70 od njih je objavio privatno u Pragu. Ostale pjesme objavio je kao zaseban tom broj 8 svog životnog djela „Sloveni u svojim pjesmama“. Takođe je napisao niz manjih knjiga o Crnoj Gori. Izdanje crnogorske zbirke bilo je gotovo 30 godina posljednji dio „Slovačke“, a preostali djelovi mogli su biti objavljeni tek nakon formiranja Čehoslovačke, uz podršku predsjednika T. G. Masaryka Naime, objavljivanje crnogorske zbirke bilo je praćeno značajnim finansijskim teškoćama.

KOLEKCIJA SLIKA

Ludvik Kuba je napisao i poseban članak o svojim putovanjima za časopis čeških turista, gdje je kao prvi promovisao turizam u Crnoj Gori. Osim zbirke pjesama, u Crnoj Gori je stvorio i obimnu kolekciju slika koje prikazuju svakodnevni život ljudi, narodne nošnje i lokalnu prirodu. Crna Gora nije zaboravila Ludvika Kubu i dodijelila mu je niz priznanja. U Podgorici su čak nazvali ulicu „Ludvika Kube“, odmah pored Ulice Ni-

kole Tesle. Kubino slikarstvo se činilo nedovoljno cijenjenim u Češkoj, ali u posljednjih desetak godina ponovno postaje veoma popularno. Povodom ovogodišnjeg jubileja (16. aprila 1863), njegove slike su trenutno izložene na pet nezavisnih izložbi samo u Češkoj. Takođe se održava niz drugih kulturnih događaja, uključujući koncerte iz njegove kolekcije narodnih pjesama slovenskog svijeta. Za 30. novembar ove godine, planiran je i nastup bosansko-hercegovačke pjevačice Aide Mujačić i Poljakinje Eve Žurakovske Takođe se sprovode i obrazovni programi za djecu. U poznatom srednječeškom lječilišnom gradu Podebrade,

rodnom mjestu Ludvika Kube i čestoj temi njegovih slika, trenutno su dostupne čak dvije njegove samostalne izložbe: u Polabskom muzeju u Podebradu i u privatnoj galeriji Ludvíka Kube na šetalištu. S aspekta slovenskog Balkana, posebno je interesantna izložba u Polabskom muzeju, čija cijela jedna polovina je posvećena isključivo slovenskim Balkancima. Drugi dio je usmjeren na Kubine slike iz srpske Lužice, odnosno najmanjeg slovenskog naroda koji je navodno već od 7. vijeka živio u današnjoj Njemačkoj, u okolini grada Bautzen (Budyšin). Mlada, energična kustoskinja Veronika Liptakova pripremila je detaljnu i temeljno razrađe-

Kreativna i inovativna briga o zaostavštini

Povodom ovogodišnjeg jubileja Ludvika Kube, kustoskinja Alena Heverova pripremila je u Gradskom muzeju i tematsku sezonsku izložbu „Otisak četkice ne samo u Breznici“ posvećenu Kubi. Osim mnogo slika, izložba takođe predstavlja više od stotinu Kubinih knjiga i kataloga njegovih izložbi, kao i njegove rijetke putopise. Na izložbi se prikazuje i legendarni uspješan film „Ludvík Kuba“ iz 1951. godine, koji je režirao Jiri Lehovec. Vidi se da Gradski muzej i Galerija Ludvíka Kube kreativno i inovativno razvijaju njegovu baštinu. U tako malom gradu, oni su jedna od glavnih atrakcija za posjetioce ne samo iz Češke Republike. Zainteresovani takođe mogu kupiti razne originalne promotivne proizvode, kao što su originalna torba ukrašena reprodukcijama Kubinih slika, poklon čokolade, šolje i slično.

Piše: Jaroslav KUBA

Ludvik Kuba

„Drndarski han, kod Andrijevice u Crnoj Gori“, 1891, crtež perom

Ludvika Kube, slikara, kompozitora, etnologa i pisca, koji je bitan dio stvaralaštva posvetio našoj državi

Crne Gore, narodu

Blagoslovena zemlja

Svuda toliko kamena - a kakvu sam iskru iz njega izvukao!

Svuda toliko siromaštva - a kakvu slobodu sam ovdje našao!

Svuda toliko jednostavnosti - a kakve poštene ljude i mudrace sam ovdje upoznao!

Blagoslovena zemlja!

(Citat iz knjige Ludvíka Kube „U Crnoj Gori“, str. 453)

nu izložbu slika slovenskih narodnih nošnji na Balkanu i drugih elemenata iz kolekcije slika Kube, koje su većinom pozajmljene iz Nacionalnog muzeja i privatnih kolekcija. Izložba je opremljena obiljem pisanih informacija koje publici objašnjavaju ljepotu i jedinstvenost predivnih narodnih nošnji i običaja (posebno vjenčanja i pogrebi), koji su češkoj publici inače teško razumljivi. Takođe, autorka je pripremila multimedijalni sadržaj s pjesmama iz njegovih kolekcija, koji je dostupan na računaru.

DOKUMENTOVANJE

Budući da je prvobitni interes Ludvíka Kube bio dokumentovanje narodnih nošnji i tradicija, slike pored očiglednog umjetničkog kvaliteta (od realizma u mlađem periodu, do impresionizma Kube u kasnijem periodu) takođe nose izvanrednu etnografsku vrijednost. Posjetioci posebno cijene koliko su svaki komad narodne nošnje, svako dugme i svaki vez detaljno prikazani sa svim nijansama boja, kao i koliku pažnju i trud je Kuba morao uložiti u njih.

U okviru pratećih programa, na svečanoj večeri je, uz muziku uživo u izvođenju folklornog ansambla „Folk Music from Chrást“, Jurij Lušćanski, vodeća ličnost lužičkih Srba i bivši lider centralne organizacije lužičkih Srba, održao predavanje o Ludvíku Kubi.

Izložbu u Galeriji Ludvíka Kube pripremio je kustos Vojtěch Odcházel kao retrospektivnu izložbu. On predstavlja Ludvika Kubu kao slikara dva vijeka, posljednjeg impresionistu. Izložba je koncipirana kao prodajna, a dio slika bio je ponuđen na prodaju, uključujući i najvredniju sliku izloženu ovde, „Zátiší s čínským velbloudem“. Ludvik Kuba, pored slovenskog folklora, kasnije se bavio i kineskom umjetnošću, koju je skupljao tokom mnogo godina, i čak – iako je imao preko 80 godina – učio kineski jezik i kaligrafiju. Svoju dragocjenu kinesku kolekciju kasnije je poklonio Náprstkovo muzeju u

Pragu, kako je objasnila Lucie

Daňková sa Karlovog univerziteta u Pragu na posebnoj večeri u galeriji, predstavljajući svoj diplomski rad „Kineska kolekcija Ludvíka Kube u kontekstu vremena i slikarevog djela“. U okviru pratećeg programa, na drugoj svečanoj večeri „Ludvík Kuba i njegovo Slovenstvo ili Putovanje za slovenskom pjesmom“, izvedeno je osam pjesama sa slovenskog Balkana, u izvođenju omiljenog praškog profesionalnog orkestra NeoKlasik Václava Dlaska Ovaj orkestar je nedavno aranžirao čak 25 pjesama iz kolekcija Kube, po prvi put za kamerni orkestar.

Ludvík Kuba rado je provodio ljeta kod roditelja svoje supruge Olge u slikovitom gradiću Breznica. U brezničkom zamku godinama se nalazila stalna postavka njegovih slika. Godine 2013, u bivšem isusovačkom konviktu na trgu u Breznici, otvorena je samostalna galerija Ludvíka Kube i stalna postavka njegovih djela prenesena je tamo. Slike je prvobitno kupila banka Česká spořitelna na početku 20. vijeka, a kasnije ih je poklonila gradu za stalnu postavku. Postavka je takođe obogaćena donacijama iz privatnih kolekcija i iz ostavštine Ludvíka Kube. Još uvijek se mogu vidje-

ti originalni sto i stolice koje je sam Kuba dizajnirao. Stalna postavka u četiri sale, putem slika i lijepo pripremljenih informativnih tabli o životu Kube, prati njegov život, različite periode njegovog umjetničkog stvaralaštva i različite teme njegovih slika. Kuba je s velikim interesovanjem posvećivao pa-

žnju običnom seoskom životu, koji je umjetnički prikazivao u prelijepim sunčanim bojama. Možemo vidjeti dvorišta, pejzaže ili poljske radove u Breznici, uključujući portrete značajnih građana Breznice ili članova njegove porodice u Breznici.

POVRATAK

Obimnu izložbu Ludvíka Kube sa više od 60 izloženih slika u nekoliko prostorija pripremili su Gradski muzej i galerija u Hlinsku. Ludvík Kuba se ovdje vraća sa samostalnom izložbom poslije šezdeset godina, kao dio ciklusa „64. Výtvarné Hlinecko“. Kuba i njegova supruga često su boravili u Hlinsku tokom posljednjeg perioda svog života između 1942. i 1952. godine. Redovno su dolazili kod svog prijatelja, tekstilnog dizajnera i samoukog slikara Vojta Kyncla, sa kojim je Kuba slikao. Kyncl je kasnije objavio knjigu „Kada je Ludvík Kuba slikao kod nas“. U muzejskoj sali istovremeno se održava izložba „Vojta Kyncl – prijatelj Ludvíka Kube“, fokusirana pretežno na djela iz perioda zajedničkog stvaralaštva, kada je

na njega Kuba najviše uticao. Izložba djela Ludvíka Kube sastavljena je uglavnom od pozajmljenih slika iz privatnih kolekcija i drugih galerija. Od svih trenutnih izložbi, ova je najopsežnija po broju izloženih slika. Obuhvata cjelokupno stvaralaštvo Kube, uključujući portrete, pejzaže, mrtve prirode, folklorne teme i autoportrete, uključujući vrlo poznati rad „Autoportret: Moja paleta“ iz 1946. godine, tj. vrhunskog perioda ovog majstora. Autorka izložbe Šárka Leubnerová takođe je pripremila lijepu brošuru sa kolor reprodukcijama svih izloženih slika i dodatnim informacijama.

Pet paralelnih izložbi pruža izvanredan uvid u Ludvika Kubu, posebno kad shvatimo da slikarstvo nije bilo njegovo jedino ili glavno zanimanje. Kubine slike i dalje privlače mnogo posjetilaca i stalni su dio kolek-

cija Narodne galerije (119 slika), Narodnog muzeja (78 slika) i Galerije Ludvika Kube u Breznici. Slike, crteži i akvareli često se prodaju na aukcijama i postaju sve popularniji među širom javnošću. Najveći dio njegovog stvaralaštva čine vrijedne teme iz narodnog folklora slovenskih zemalja, koje i dalje privlače pažnju javnosti u njegovom tumačenju. Kuba se divio slobodi Crne Gore i posebno njenom narodu. Iako je osjećao određenu napetost između različitih etničkih grupa, multietničnost i raznolikost Balkana vidio je kao obogaćivanje raznovrsnosti ponude, kao i povoljno mjesto za trgovinu. Vjerujemo da nijesu samo ove njegove misli i dalje aktuelne, i da možemo učiti od Ludvika Kube i danas.

(Autor je nuklearni fizičar iz Češke i potomak Ludvika Kube)

„Autoportret: Moja paleta“, 1946.

„Crnogorci“

„Mala Rijeka u Crnoj Gori“, 1891., crtež perom

„Hercegovke kod Herceg Novog“

ČITALI

PODGORICA - Poetski

prvijenac pod nazivom

„Metrički savršen tromb“

Andrije Radovića, mladog crnogorskog pjesnika, nije bio iznenađenje za one koji su posljednjih godina pratili kako ovaj autor stasava na književnim festivalima.

Nakon treće nagrade na „Danima Radovana Zogovića“ i na Festivalu poezije mladih u Vrbasu, te brojnih poetskih minijatura objavljenih u časopisima širom regiona, zahvaljujući izdavačkoj kući „Fokalizator“, konačno je pred nama zaokružen prvi stvaralački period pjesnika iz Podgorice.

POETSKI OTPOR

Radović je izabrao minimalizam i svedenost da bi kreirao svoj „Metrički savršen tromb“, igru riječima i okolnostima koje provlači kroz iglene uši (andrićevski spretno, ali ne i andrićevski široko), zabadajući u bolesna tkiva društva sitne čiode tek da stavi do znanja da vidi, da zna, ali ne nužno i razumije. Iz tog nerazumijevanja se rađa bunt, potreba za reagovanjem, poetski otpor. Njegovi li-

Sitne čiode zabodene u bolesna tkiva društva

Zbirka „Metrički savršen tromb“ je predstavljena prošle sedmice u okviru festivala savremene književnosti „Bookiranje“, a samostalnu promociju Radović će imati na Podgoričkom sajmu knjiga 1. oktobra u 17 sati u Bemaks areni

kovi su nam uglavnom poznati, ali njegove relacije su nove – on je čvrsto na zemlji, a njegovi nervni završeci pulsiraju u međuprostoru. Zato nam i ne nameće sopstvenu emotivnost kao smjernicu kroz svoje duboke promišljenosti nad stvarima i bićima, već se distancira kao sveznadar i medijum, bez potrebe da uzima demijurške zasluge. Ipak, ova poezija nije samo impuls, već pažljivo konstruisanje utisaka i zaključaka koji će se nakon procesa „odlivati“. Nije

Radović u kratkim crtama

Andrija Radović rođen je 1998. godine u Podgorici. Magistrand je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Pjesme je objavljivao u književnim časopisima „Fokalizator“, „Ars“, „Trag“, „Fantom slobode“ i „Panache“, a poezija mu je uvrštena i u ovogodišnji zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora eks-Ju „Rukopisi 46“. Nagrađen je na festivalu „Dani Radovana Zogovića“ 2020. godine u Kolašinu za pjesmu „Da li je Orvel bio prorok“, zatim na Festivalu poezije mladih u Vrbasu 2022. godine za poetski ciklus „Zaborav“, a bio je i finalista prošlogodišnjeg festivala „Dani poezije“ u Zaječaru sa ciklusom pjesama „Neizust“. Poezija mu je prevođena na makedonski, te na francuski jezik u sklopu drugog i trećeg toma edicije „Nova BHCS poezija (Nouvelle poésie BHCS)“ francuske izdavačke kuće „Slavitude“. Radi kao lektor u dnevnom listu Pobjeda.

slučajno ta riječ dominantna u naslovnoj pjesmi. U neprestanom dijalogu sa svim i (ne baš) svakim, Radović je neposredan, ali ne i nepristrasan; svaki atom svog bića uglavljuje u estetiku, ali i u etiku. On je preispitivač i (srećom) ispitivač. Njegova dekonstruktivnost je angažovana da bi čovjeku sličnom sebi (i sebi) omogućio malo prostora i mnogo besmrtnosti. Radović piše ovu poeziju ne za one koji ne žele da čuju sad, već za potencijalne buduće koji će možda htjeti. Zato je izabrao hladnoću, poput reportera sa sugestivnim glasom koga je zapala ta neprijatna dužnost da prenese poruku i dozove pameti.

SLAGALICA

Najuspjeliji stihovi Andrije Radovića nastaju kad se projektuje u drugoga, ali samo iz odgovornosti prema tom drugom, i možda malo zbog inspiracije koja je fokusirana. Kad iz njega progovara slavni reditelj Tarkovski – to je Radović koji najiskrenije i najslobodnije izdaje sebe da bi u drugome stvorio žaljenje zbog nečega što je trebalo davno ožaliti. Fokusirajući se na konkretne događaje, ali i prebacujući dio

tih poznatosti u prostor sna, on prekucava stvarnost na tastaturi kojoj fale slova – kao iz jezika u jezik kad se pri „transferu“ izgube riječi i promijeni se značenje. Sva ona neproživljena prošlost koja se nastanila u stihovima ovog pjesnika je iz tuđeg koljena, obezglavljena u prenosu, ali poruke su toliko snažne da vraćaju na početak istine. Zato Radovića treba čitati kao slagalicu, nikad ne zanemarujući prvi stih kad smo na posljednjem.

„Metrički savršen tromb“ je zrela zbirka, promišljena i savršeno upakovana, bez početničkih pretjerivanja i bez forsiranja tjelesnog da bi se duhovnom dala nova snaga. Njegov Isus nije čovjek već simbol, njegove ptice iznad Kijeva su zlokobna metafora, njegov socrealizam je posljedica, a njegov romantizam je starica koja ne skida crninu. Zato će ova knjiga biti važna i ako ostane sama i ako bude samo prva zbirka od mnogih u opusu mladog književnika. Jer već je odživjela vrijeme prije svog i rođenja svog pjesnika. To je dobar znak da je godine neće nagrizati savremenostima koje dolaze.

Zbirka „Metrički savršen

tromb“ je predstavljena prošle sedmice u okviru festivala savremene književnosti „Bookiranje“, a samostalnu pro-

Slovenačka umjetnica Maja Smrekar održala predavanje u Perjaničkom domu u Podgorici

PODGORICA - Umjetnička praksa poznate slovenačke umjetnice Maje Smrekar zasniva se na istraživanju i kombinovanju umjetnosti i savremenih tehnologija, najnovijih saznanja iz oblasti ekologije, biotehnologije, reproduktivne medicine, robotike, molekularne biologije… U okviru predavanja ,,Obilje drugosti“, koje je održala u Perjaničkom domu na Kruševcu, Smrekar je predstavila radove koji povezuju prirodu, tehnologiju i interkomunikaciju među vrstama, a razmatrala je i rast populizma, kao i njegove posljedice, povezanosti sa eksploatacijom svijeta prirode i opresijom žena. Prezentovala je i istraživačku platformu koja ispituje oblike upravljanja društva kroz vještačku inteligenciju.

- Moj rad je zasnovan na interdisciplinarnom umjetničkom istraživanju transformativnih potencijala između distopije i utopije, u kojima se ljudski i neljudski entiteti prepliću sa tehnologijomistakla je Smrekar.

Upavo je u toku predavanja pred-

mociju Radović će imati na Podgoričkom sajmu knjiga 1. oktobra u 17 sati u Bemaks areni. D. ERJAVŠEK

Borba za opstanak na oštećenoj planeti

stavila slučajeve umjetničkih djela koji se ukrštaju sa pomenutim premisama. Smrekar je predavanje počela sa uvodom u svoju libidinalnu motivaciju, koja je ,,primorala“ da postane interdisciplinarna umjetnica. Kako u svojoj umjetničkoj praksi povezuje lično sa političkim, Smrekar takođe izlazi iz premise da smo svi kolonizovani našim okolinama.

- Kao što mi ljudi kolonizujemo kuće, gradove i okolinu, mi takođe služimo kao domaćini tih pejzaža, ideologija, tehnologija i medija. Ovaj okvir razmišljanja proizilazi iz moje mape emocionalnog sjećanja, koju sam počela da uspostavljam tokom 1980-ih, kad sam odrastala u slovenačkom selu, koje se nalazi uz granicu sa Hrvatskom. Moji roditelji su se profesionalno bavili kožnim i krznenim tekstilom, proizvedenim u našoj kući, pa je atmosfera bila ispunjena mirisom životinjske kože, što je

jedno od mojih primarnih čulnih uspomena na dom - istakla je Smrekar.

U slobodnom vremenu roditelji su se, kako je kazala, bavili uzgojem pasa, i dok su se obično fokusirali uglavnom na sebe i svoj posao, kao jedino dijete Smrekar je uvijek imala osjećaj kao da su psi preuzeli ulogu njenog emotivnog vaspitanja.

- Tako uvijek kažem, da me nijesu odgojili vukovi ili ljudi, nego psi. Porodica je stoga za mene uvijek značila prisustvo pasa. Na fotografiji iza mene možete vidjeti moju sadašnju porodicu, moja dva voljena pseća pratioca, Adu i Bajrona, koji su mi takođe umjetnički saradnici - kazala je Smrekar. Osvrnula se na projekat koji je

izvela u formi performansa kao rezultat boravka u Jacana Vildlife Studio u Francuskoj - organizaciji koja ima životinje obučene da glume u filmovima, gdje je sarađivala sa jednim vukom, dva čehoslovačka vučja psa i tri etnologa. - Da bih se pripremila za nastup, morala sam da pratim striktan proces. Prvo sam se upoznala sa životinjama u kavezu, tako što sam samo šetala njihovom teritorijom, bez da sam ih gledala ili na bilo koji način komunicirala sa njima. Biti opuštena je bilo ključno. Nakon otprilike pola sata udaranja u moje tijelo, a zatim bježanja, alfa ženka zgrabila me je njuškom za ruku i odvela do centra čopora. Na taj način mi je pokazala da mi je dozvoljeno da se spustim na nivo njihovih očiju - pojasnila je umjetnica. Tokom performansa ležala je na podu, premazana slojem masnoće i skroba koje su joj vukovi pojeli sa tijela.

- Međutim, više nego zbog hrane, vukovi su ostali uz mene tokom čitavog nastupa, zbog veze koju smo formirali u našem procesu komunikacije u prethodnim danima. Tokom izvođenja performansa van scene čuo se glas koji je čitao tekst, sastavljen iz odlomaka performansa ,,Volim Ameriku i Amerika voli mene“ Džozefa Bojsa iz 1974. i ,,Grizem Ameriku, Amerika me grize“ Olega Kulika iz 1997. godine. Njihovi tekstovi suprotstavljeni su mojima, kao istorijska kontekstualizacija saradnje sa psima u umjetnosti. Razlog za takvu dramaturgiju bio je pomjeranje perspektive sa ljudi na životinje, zato što razumijem životinje i ljude kao pripadnike iste političke vrste, što znači da se svi zajedno odupiremo, u našoj borbi za opstanak na oštećenoj planeti, sve više ispunjenoj kapitalističkim ruševinama - kazala je Smrekar. A. Đ.

SMO: Zbirka „Metrički savršen tromb“ Andrije Radovića koju je objavio podgorički „Fokalizator“

Maja Smrekar tokom predavanja u Podgorici

Naslovnica prvijenca Andrije Radovića

M. BABOVIĆ

Licencirani

Za razvoj turizma potrebno je uvezati turističku ponudu

Podgoricu je ove godine posjetilo najviše turista iz Izraela, Francuske i Njemačke, zabilježen je porast gostiju iz Egipta, Amerike i Britanije, a posljednjih godina, kako u našoj zemlji tako i glavnom gradu, primjetan je sve veći broj Ukrajinaca, Rusa i Turaka koji tu žive.

Licencirani turistički vodič Dušan Drakić ističe da je primjetan porast broja turista koji odsijedaju u hotelima u glavnom gradu. Analizirajući za Pobjedu turističku ponudu i potencijale našeg glavnog grada i njegovog okruženja, smatra da bi trebalo jačati tzv. turističke klastere, odnosno da u prezentaciji prepoznatljivih lokaliteta poput Duklje, Meduna, Stare varoši, Skadarskog jezera i sl. u turističku ponudu treba zajedno da budu predstavljeni i ostali sadržaji toga kraja, poput muzeja, vinarija, restorana, domaćinstava i ostalih zanimljivosti koje privlače pažnju turista. Ističe da je panoramska ruta ,,Krug oko Korita“ izvanredan turistički potencijal, ali da nije dovoljno promovisana. Smatrajući da je Skadarsko jezero najveći potencijal naše zemlje, Drakić kaže da su Zeta, kao i Tuzi dosta dobili odvajanjem opština jer je taj dio našeg nacionalnog blaga prije odvajanja tih opština bio na teritoriji Podgorice. Osvrnuvši se na rad turističkih organizacija u Podgorici i njenom okruženju, naglašava da one, usljed preokupiranosti politikom, ne funkcionišu na zavidnom nivou.

PROMOCIJA

Iskazujući zadovoljstvo zbog dobre ovogodišnje sezone Drakić ističe da je u Podgorici primjetan porast broja turi-

porast broja turista, možete vidjeti sve više grupa stranaca po gradu, u lokalima, naročito u centru, sve više

Razvijati organsku proizvodnju

Turistički vodič Dušan

ka ponuda Podgorice nije ni zanemarljiva ali ni previše bogata, smatra da se konstantno griješi u pristupu određenim lokalitetima, poput Duklje, Meduna...

- Duklja i Medun su dva izuzetna arheološka lokaliteta. Uzimajući u obzir sve ostale predjele Crne Gore, arheoloških lokaliteta takvoga tipa u Crnoj Gori nema, posebno ovakav kakav je Duklja – ističe Drakić, uz napomenu da to što ti lokaliteti nijesu doboljno dobro uvezani sa ostalim sadržajima u okruženju je pitanje za one koji se bave promocijom turizma, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Da bi jedan turistički lokalitet bio popularan, dodaje, on mora da sadrži i ostale turističke sadržaje.

- Ne možete samo tako da dovedete turistu na Duklju i pokažete mu ruševine. Tu bi trebalo da postoji i konceptualni muzej, suvenirnica, video-prezentacija kako

je Duklja izgledala, interaktivne table kakve se danas u svijetu koriste, potrebno je da neko

vinarije, restorani, kafići i drugi sadrža-

ji, a ne samo kao Duklja u turističkoj bošuri. Turista voli da zna gdje može da jede nakon posjete Duklji, koju vinariju može da posjeti, jer u pitanju je kraj gdje se pravilo vino i u vrijeme starog Rima. U okruženju su vinarije, poput Vučinića, Radevića, Krgovića... To se zove turistički klaster, odnosno klaster usluga i on mora biti predstavljen u paketu. Tu grešku pravimo godinama unazad. Takve sadržaje moramo uvezati, mi smo turistička zemlja – poručuje naš sagovornik.

Slična stuacija je, kako dodaje, i kada je u pitanju Medun na kojem je koloski stub iz ilirskog perioda, lokalitet kakvim bi se voljele pohvaliti mnoge zemalje.

- Medun je u tom smislu bogatiji, jer ima muzej i nalazi se na panoramskoj ruti ,,Krug oko Korita“. Ali nema nekih drugih sadržaja i to je problem –objašnjava Drakić, iznoseći zanimljivu ideju profesorice arheologije, koja je predložila da bi studenti likovne akademije mogli da prave suveniIstiče da je panoramska ruta ,,Krug oko Korita“ izvanredan

- Ona je zanimljiva turistima, ali nije dovoljno promovisana. Ljudi jednostavno ne znaju gdje bi mogli popiti kafu, re-

zervisati mjesto za ručak ili slično. U pitanju je veliki turistički potencijal. Prelijepi predjeli, vidikovac Grlo sokolovo, zatim jezera Bukumirsko i Rikavačko, sve to turisti vole da vide – poručuje Drakić.

PONUDA

Turistički vodič smatra da u turističkom smislu ne treba zanemarivati ni dio grada Preko Morače, sa svojom prepoznatljivom arhitekturom koja se danas ne srijeće toliko očuvana u svijetu.

- U Bukureštu i još nekim gradovima, u kojima je zastupljena ta socijalistička arhitektura, konzervirali su fasade, otvorili kulturno edukativne centre... Ne morate nužno da budete bogati kulturno-istorijskim nasljeđem da bi stvarali interesantnu turističku priču – kaže Drakić. Smatra da je odavno trebalo zatvoriti za saobraćaj ulice u strogom centru grada i Staroj varoši.

- Ako je to mogla da uradi Ljubljana ili Rim, koji je mnogo veći, zašto ne bismo mogli i mi. Samo treba osmisliti dobar plan, izgraditi podzemne garaže i određenu vrstu prolaza za dostavna vozila. To bi potpuno promijenilo imidž grada i mogućnost razvoja. Svaki grad se trudi da, onoliko koliko može, sačuva simbo-

Drakić ističe da je vidljiv veliki napredak kada je u pitanju ponuda vina u reonu Podgorice. - U svijetu je trend da se više piju bijela vina. Mislim da mi imamo fantastična crvena vina, tj. imamo adekvatnu ponudu svih vina, nemamo se čega zastiđeti – kaže Drakić, koji među prepoznatljivim navodi vinarije ,,Radević“, ,,Vučinić“, ,,Krgović“, kao i druge po Lješanskoj nahiji i u okolini Podgorice. Smatra da organska proizvodnja može dodatno doprinijeti razvoju turizma. Kada je u pitanju gastronomska ponuda, izdvaja lokalna domaćinstava gdje gosti mogu da probaju domaću hranu, poput

paradajza, sira, maslina... - Treba se okrenuti manjoj, a kvalitetnoj organskoj proizvodnji. Poljoprivredni proizvođači treba da budu podučeni primjerom nekih uspješnih domaćinstava u Crnoj Gori, da vide koliko mala, a kvalitetna proizvodnja može da im donese. Ne brinite za prodaju, stranci i te kako znaju da cijene kvalitet. Ljudi često potcjenjuju svoje usluge. Godinama nagovaram male proizvođače da podižu cijene svojih usluga, boravka, degustiranja vina, jer gost se osjeća privilegovano kada ga povedete ne neko od takvih mjesta – poručuje Drakić, uz napomenu da i te kako ima potencijala za unapređenje gastro ponude.

Potencijali Zete

Drakić smatra da je Zeta, koja se osamostalila kao opština, dobila mnogo Skadarskim jezerom, koje je dijelom na njenoj teritoriji.

- Mislim da je Skadarsko jezero najveći potencijal Crne Gore. Zeta je imala sreću što joj dio jezera teritorijalno pripada – poručuje Drakić, uz napomenu da u tom reonu i te kako ima prostora za dalji razvoj turizma.

le po kojima je prepoznatljiv i sve ono što predstavlja dušu toga grada – poručuje naš sagovornik, uz napomenu da gradu fali restorana sa nacionalnom kuhinjom.

Dio Skadarskog jezera, Kuča, kanjon Cijevne, koji su bili neki od glavnih prirodnih potencijala Podgorice, od odvajanja Tuzi i Zete sada pripadaju ovim opštinama. Od rada lokalnih turističkih organizacija, smatra on, dosta zavi-

Loša povezanost sa ozbiljnim avio-kompanijama

problem vidi lošu povezanost s ozbiljnim avio-kompanijama.

- Ne treba da nas brine ako se ,,Rajaner“ ili neka druga niskotarifna kompanija povlači sa našeg tržišta. To se doživljava kao veoma loše, zato što je koristilo

kao ozbiljan nama da putujemo. Međutim, takve kompanije ne doprinose specijalno razvoju našeg turizma. One dovode slabije platežnu klijentelu – objašnjava Drakić. Smatra da bi država morala da vodi ozbiljnije pregovore sa turoperatorima. Upozorava i na to da i dalje imamo

veliki broj favorizovanih turističkih agencija, koje drže monopole nad raznim tržištima.

- To nije adekvatno onome što hoćemo da predstavimo kao turističku ponudu. Ako se budemo tako razvijali, zaostajaćemo za zemljama u regionu – poručuje Drakić.

Ljudi iz tog kraja, smatra iskusni turistički vodič, mogu da ustupaju privrednu ponudu, odnosno da prilagode svoja domaćinstva u Botunu, Balabanima, Gostilju, Mojanovićiam, Bijelom Polju i drugim selima za boravak turista. Razvijene turističke zemlje, ističe on, imaju sve više ovakvih mjesta u svojoj turističkoj ponudi.

si promocija određenog kraja.

- Ako je neka malo više vična od druge, ona će bolje promovisati svoj kraj. Nažalost, mi nemamo naviku da usaglasimo tu ponudu na nacionalnom nivou, da razmjenjujemo iskustva. Dovoljno je samo da pođemo do Slovenije i vidimo kako oni to rade, tu ima modela koje možemo prenijeti na našu zemlju, jer i mi smo mala destinacija – poručuje Drakić. Smatra da treba promovisati tzv. spori turizam, koji je trenutno trend u svijetu.

- Sporo putovanje, u smislu da ostanete u nekom kraju, istražite kulturnu, gastro ponudu... Za sve to potrebna nam je adekvatna ponuda, a kad nam to nije uvezano onda imamo problem – zaključuje Drakić, uz napomenu da turističke organizacije u Podgorici i njenom okruženju, usljed preokupiranosti politikom, ne funkcionišu na zavidnom nivou.

I. MITROVIĆ

turistički vodič Dušan Drakić analizirao je za Pobjedu turističku ponudu i potencijale našeg glavnog grada i okruženja

Drakić sa turističkim poslenicima i novinarima na Sastavcima tokom promocije turističke rute ,,Ljubavnom stazom kulturnog identiteta Podgorice“

D. MIJATOVIĆ

Nakon velikog nevremena ekipe Zelenila i Čistoće

Uklanjali oborena stabla, granje i lišće širom grada

Nakon velikog nevremena koje je prije dvije noći zadesilo naš glavni grad, ekipe preduzeća Zelenilo i Čistoća juče su imale pune ruke vanrednog posla.

Iz Zelenila ističu da je nevrijeme nanijelo štetu na biljnom fondu širom grada.

- Naše ekipe izašle su na teren u najkraćem roku kako bi uklonile oborena stabla i izvaljene grane i obezbijedile neometano kretanje pješaka i saobraćaja – poručili su iz Zelenila.

I juče poslijepodne njihove ekipe su bile na terenu.

- Primili smo veliki broj prijava da su polomljene manje i veće grane drveća, a ekipe intenzivno rade na sanaciji posljedica nevremena. Molimo građane za strpljenje i razumijevenje –poručili su iz tog gradskog preduzeća.

I njihove kolege iz gradske Čistoće juče su bile pojačano angažovane kako bi sanirale posljedice nakon nevremena.

- Pored redovnih, intenzivirani su poslovi uklanjanja velikih količina polomljenih grana i opalog lišća, a zaposleni na svim reonima isto uklanjaju sa trotoara, uz saobraćajnice, s atmosferskih odvoda, iz blokovskih površina i drugih javnih površina na prostoru grada –

Podizanje svijesti djece o očuvanju životne sredine

Javna predškolska ustanova ,,Ljubica Popović“ u saradnji sa NVO Climatron ove godine realizuje projekat ,,Moj svijet reciklaže“, u trajanju od pet mjeseci.

Oštećena tri auta

- Projekat ima za cilj doprinos podizanju svijesti djece o važnosti očuvanja životne sredine a sprovodi se u tri vaspitne jedinice JPU ,,Ljubica Popović“ i to VJ ,,Ljubica Popović“, ,,Pčelica“ i ,,Sunce“ – saopštili su za Pobjedu iz ove predškolske ustanove. Planirane aktivnosti projekta uključuju praktične obuke za djecu i zaposlene JPU ,,Ljubica Popović“, na farmi u naselju Zabjelo, u dvorištima tri vaspitne jedinice, gdje će dugoročno zbrinuti svoj organski otpad u cilju zaštite životne sredine. - Realizacijom ovog projekta želi se doprinijeti razvoju svijesti djece uzrasta od tri do šest godina o očuvanju

životne sredine sa ciljem da se posredstvom najmlađih, ali bitnih nosilaca promjena u svakom društvu, pokrene i osnaži cjelokupna zajednica promocijom primjene principa cirkularne ekono-

mije/kompostiranja u procesu upravljanja zelenim otpadom – poručuju iz JPU ,,Ljubica Popović“.

Projekat, kako dodaju, predstavlja značajan korak u ostvarivanju vizije NVO Cli-

Projekat, kako dodaju, predstavlja značajan korak u ostvarivanju vizije NVO Climatron da kreiraju i implementiraju ekološka rješenja za čistije životno okruženje koje će ostaviti budućim generacijama

matron da kreiraju i implementiraju ekološka rješenja za čistije životno okruženje koje će ostaviti budućim generacijama. Podržan je u okviru programa ReLOaD2 koji finansira Evropska unija, a implementira UNDP u opštinama središnjeg regiona – Podgorica, Cetinje, Zeta i Danilovgrad. I. M.

Doktorski rukomet kapitenke „plavih“ sa 16 asistencija za prvi trijumf u 3. kolu Lige šampiona

Milena Raičević držala čas

Konačno su rukometašice

Budućnost Bemaksa odigrale dobru utakmicu za prvi trijumf u trećem kolu Lige šampiona.

Izabranice Bojane Popović možda su mogle i ranije da završe posao sa Savehofom jer su u prvom poluvremenu vodile pet golova razlike, ali i promašile devet čistih situacija, što zbog odlične golmanke iz Švedske Joane Bundsen, ali i slabije napadačke koncentracije koja je bila vidljiva u momentima kada su mogle da uvećaju prednost.

Na sreću, pa je utakmicom dirigovala Milena Raičević sa 16 asistencija i pet golova, ali i uz ponovo sjajnu Armel Atingre (odbranila tri sedmerca), bila ključna karika za trijumf od 31:30. Budućnost je manje ,,prodavala“ lopte u odnosu na posljednja dva meča, do odmora su ,,plave“ napravile samo četiri tehničke greške, a do kraja još šest, što se i osjetilo u raspoloženju kod mnogih igračica. Dobra stvar u pobjedi od gola je bila ta što su gošće iz brze igre došle do samo pet-šest

Odenze bolji od Bresta, Adžićev Krim leti

U derbiju 3. kola A grupe Odenze je slavio u Francuskoj protiv Bresta 26:24, uz dva gola Đurđine Jauković u poraženom timu. Debrecin je kao domaćin izgubio od Bitighajma (36:26), a dan ranije

lakih golova, a sa druge strane Raičević i drugarice postigle osam, a mogle su još najmanje četiri-pet. Zašto nijesu, vjerovatno zato što su težina meča i pritisak da se pobjedom može uhvatiti priključak za primarni cilj pomalo ,,vezali“ noge i ruke. Na sreću, ne i najiskusnijim igračicama.

,,Plave“ su do odmora nekoliko puta vodile sa pet golova razlike i to zahvaljujući Turkinji Neslihan Čališkan koja je „grijala“ klupu 127 minuta, da bi dočekala svojih blistavih ,,pet minuta“. Pogodila je Turkinja prva tri šuta, bila so-

Bukurešt je pokazao sve slabosti u porazu od Đera (27:23). U B grupi Krim Dragana Adžića je u naletu. Slovenački šampion je do trećeg trijumfa stigao preko FTC-a (32:26) uz četiri gola Jovanke Radičević,

lidna u odbrani, ali i pokazala više od od najzvučnijih pojačanja Kalidijatu Nijakate i Noemi Hafre. Francuskinja je meč posmatrala sa tribina, a Mađarica nije ni ulazila u igru. Uprkos skraćenoj rotaciji, mnoge druge djevojke su dale sve što su mogle u jučerašnjem meču za bodove. Bile su borbene, ali uz padove kao u finišu prvog poluvremena kada su gošće stigle do minusa od gola. U 36. i 42. minutu Savehof je izjednačio (19:19, 23:23) i propustio nekoliko prilika da povede. Ovakva igra gošći probudila je domaći tim koji je na

ŽRK Rudar po notama Markovića gura ka trećem kolu EHF Evropskog kupa

Sadašnjost garantuje lijepu budućnost

PODGORICA – Igor Marković je kao trener na ,,vatrenom“ klupskom debiju u Evropi položio ispit. I

njegove igračice, juniorke i kadetkinje, koje su u 2. kolu EHF Evropskog kupa savladale Litiju 30:19.

Rudar sada ima priliku da nastavi da sanja lijepe snove po

Savić: Pozitivna energija kod svih igračica

dok su po dva dale Tanja Brnović i Itana Grbić. U sastavu mađarske ekipe nije bilo naše reprezentativke Jelene Despotović U ostalim mečevima ove grupe Esbjerg je slavio protiv Meca (29:27), šampion Vajpers je savladao u gostima Lubin 34:20, a Rapid je kod kuće izgubio od Ikasta 31:23.

osam minuta prije kraja ponovo stekao lijepu prednost od tri gola (29:26). I umjesto mirno utakmicu da privedu kraju, uslijedio je novi nalet Savehofa koji je na dva minuta i 40 sekundi prije kraja prišao na gol razlike, ali da ne dođe do totalnog preokreta i izjednačenja postarala se Atingre koja je odbranila šut Olivije Melegord Post koji je trajao od 54. minuta (30:27, gol sa sedam metara postigla je Brazilka Kardosa) prekinula je Anastasija Marsenić na 90 sekundi prije kraja utakmice. Mladoj rukometašici asistirala je, naravno, kapi-

Maja Savić, prva saradnica Bojane Popović, istakla je da su greške u prva dva meča u sezoni bile očekivane, jer je, usljed velike želje, prisutan i naboj, ali da sa ovom pobjedom „plave“ mogu sa više optimizma da se okrenu narednim izazovima.

– Ovo je bio veoma važan meč za nas, vidjeli smo pozitivnu energiju kod svih igračica. U prvom poluvremenu smo imale 14 propuštenih prilika, ali smo bile na visokom nivou u odbrani. Savehof je dobro napadao, iako se radi o mladom timu, teška utakmica za nas, ali najvažnija su dva boda. Nijesmo bile na potrebnom nivou u prva dva meča u sezoni, prisutno je dosta naboja, zbog velike želje dešavaju se i greške. Bilo je dosta promjena u sastavu u odnosu na prošlu sezonu i moramo u hodu da rješavamo neke stvari. Najvažnija je pobjeda i sada se okrećemo narednom meču, jer znamo koliko će biti teško u Đeru – kazala je Savić.

U sastavu nije bilo francuske reprezentativke Kalidiatu Niakate, koja je ponovo povrijeđena.

– Niakate će biti van terena neki period, čekamo mišljenja ljekara. Kod nje se dešavaju usponi i padovi, vidjećemo što donosi nastavak sezone.

Iako je bila na klupi, Noemi Hafra nije dobila priliku. – Hafra se već osjeća mnogo bolje, teško je koristiti više igračica u rotaciji, jer imamo dosta lijevih bekova, a želimo da uvježbamo neke akcije. Nju moramo polako da priključujemo i ne smijemo da stvaramo pritisak, ali evidentno je da na treninzima radi sve bolje – kazala je Savić.

tenka Raičević... – Znale smo da će biti teško, jer se protivnik bori tokom čitavog meča. I mi smo se borile,

ostavile smo srce na terenu. Bila su nam potrebna ova dva boda i srećna sam što smo ih osvojili – kazala je Čališkan. A. M.

A moj zadatak je da ih spremim najbolje što mogu, posebno sa psihološke strane.

Marković kaže da njegova ekipa za 11 golova nije bolja od ekipe iz Slovenije.

Evropi. Ali, da bi stigli do cilja, moraju u revanšu (subota) da odbrane 11 golova.

– Mislim da imamo prostora za napredak u oba pravca. Moraćemo do revanša da popravimo neke stvari iz uvodnih minuta prvog i drugog poluvremena. Ne očekujem da će nam biti lako u Sloveniji. Moraćemo dobro da

se spremimo i idemo na pobjedu. Nema potrebe da branimo rezultat – kazao je Marković.

Filijala Budućnost Bemaksa je sa iskusnijim rivalom briljirala u drugom poluvremenu.

– Odbrana ,,5-1“ i „4-2“ i kretnje u drugom poluvremenu su bile onakve kako smo i priželjkivali.

I spremali smo se tako da izgle-

damo na terenu, ali nisam zadovoljan početkom meča kada smo ,,padali“ u sredini, što ne smijemo da ponovimo u revanšu. Naša ekipa je mlada, zato

za narednu utakmicu moramo dobro da se spremimo. Djevojke će prvi put igrati u gostima ovakvu utakmicu. Sačekaće nas pune tribine i ozbiljan zadatak.

– Slični smo po kvalitetu, ali smo iskoristili mladost, polet i publiku koja nam je pomogla. Ne želi nikoga pojedinačno da izdvaja.

– Naša igra je napravljena da igramo kolektivno. Zadovoljan sam kako kao grupa funkcionišemo. Zadovoljan sam i energijom koja je od prvog dana priprema na visokom nivou. A srećan sam što imamo igračice koje mogu da drže jak tempo – poručio je Marković. A. M.

Trener: Bojana Popović Trener: Andreas Valin

Milena Raičević i Ivana Godeč proslavljaju pobjedu

ODJECI 9. KOLA MERIDIANBET 1. CFL: Šampion „preživio“, Plavljani prekinuli seriju, Sutjeska prvi put vezala dva trijumfa

Budućnost se pita, stop za Jezero

PODGORICA – Budućnost je sama na vrhu Meridianbet 1. Crnogorske fudbalske lige, sa tri boda više od Jezera, četiri od Sutjeske i Dečića, nakon spektakularnog preokreta pod Goricom protiv Petrovca (2:1).

Sutjeska je prvi put u sezoni vezala dvije pobjede – nakon što je deklasirala Dečić, sada je uz mnogo problema kraj Bistrice izašla na kraj sa Rudarom. Jedan gol je napravio razliku i u Tivtu, gdje je Dečić savladao Arsenal (1:0), čime su Tuzani najavili progres.

Mornar je u Beranama prekinuo niz Jezera od sedam mečeva bez poraza. Najdramatičnije je bilo u Bijelom Polju, gdje je Jedinstvo Franca u

Derbi Bokelju

PODGORICA – Bokelj je u derbiju osmog kola Druge

fudbalske lige nakon preokreta savladao Podgoricu (2:1) golovima Babe Musaha

Alhasana, nakon što su gosti vodili od 17. minuta preko

Jovanovića koji je šutirao iz velike daljine, lopta zakačila Komiju, promijenila pravac i završila iza leđa Spasojevića. Lovćen je napravio iznenađenje i nakon preokreta pobijedio Igalo u gostima (2:1). Đukanović je bio strijelac za domaće, Sensui i Bojić za najstariji crnogorski klub.

K LIGA (31. KOLO)

Mugoša donio bod Inčonu

Stefan Mugoša donio je bod Inčon junajtedu na gostovanju Gangvonu u 31. kolu južnokorejske K lige (1:1).

Crnogorski fudbaler upisao se

Savović preuzima Arsenal

Milija Savović biće novi trener Arsenala.

Savović će biti predstavljen danas, a u Tivat dolazi nakon što je početkom

foto-finišu došlo do pobjede protiv Mladosti Lob.bet (2:1).

ŠOK ZA JEZERO

Jezero je imalo epitet ,,apsolutni hit“. Plavljani su na premijeri nakon poraza od Sutjeske bili u naletu. Izborili su plasman među osam najboljih u Kupu, bili lideri i imali priliku da nakon devete runde budu sami na vrhu. Ipak, Mornar je prekinuo impresivan niz Jezera.

I u Beranama je gost slavioOtrant je protiv istoimenog domaćina trijumfovao 2:0 pogocima Muharemovića u 35. i Krkotića u 52. minutu.

Fudbaleri Grblja pobijedili su Iskru u Danilovgradu (3:2). Za domaće su pogađali Kalezić i Rolović (jedanaesterac), a za ,,trikolore“ Vujović, Pavićević i Čavor

Pogodaka nije bilo u duelu Koma i Internacionala.

Bokelj je na vrhu sa 18 bodova, tri više od Igala i Otranta, dok bod manje ima Podgorica. Grbalj je osvojio 12, Lovćen 10, Internacional devet, Kom osam, a u opasnoj zoni su Iskra sa šest i Berane sa četiri boda.

U narednom kolu (30. septembra) sastaće se: Otrant – Igalo, Podgorica – Berane, Internacional – Bokelj, Grbalj – Kom i Lovćen – Iskra. R.P.

u strijelce u 12. minutu kada je dobro reagovao između dvojice defanzivaca domaćih.

Gangvon je vodio od šestog pogotkom Đi Sol Lija

Dva kola prije kraja regularnog dijela sezone, Inčon je na sedmom mjestu i bod je udaljen od zone plej-ofa. Prvi put učestvuje u azijskoj Ligi šampiona, a čekaju ga i mečevi u korejskom kupu.

Mugoši je ovo drugi pogodak otkad se u julu vratio u Inčon iz japanskog Visel Kobea. Ne. K.

sedmice smijenjen Zoran

Tripković

Milija Savović je, uz Sutjesku, predvodio još Zabjelo, Bratstvo, Kom, Iskru,

U ovom susretu je viđen samo jedan pogodak – postigao ga je Demir Škrijelj u 52. minutu poslije slabe reakcije odbrane Plavljana.

– Vjerovali smo u sebe i znali da možemo do pozitivnog rezultata. Jezero ima dobru ekipu, koja je u pozitivnoj seriji, tako da je očekivano bilo da ćemo imati težak posao. Ali, dobro smo ušli u meč, postigli brzo gol, stekli dodatno samopo-

Dečić, Mladost Lješkopolje, Otrant Olimpik i Jezero, a u prošloj sezoni je radio u Libiji, u redovima Al Itihada iz Tripolija.

uzdanje i onda je sve bilo lakše. Pritisak je bio na domaćem timu, mi smo igrali mirno i gradili put ka uspjehu. Ova pobjeda sigurno da će nam mnogo značiti i uliva novo samopouzdanje uoči novih izazova – kazao je strijelac jedinog gola za Barane Demir Škrijelj.

SUTJESKA GRADI SERIJU

Sutjeska je tokom meča diktirala ritam, ali je i Rudar bio opa-

SUPERLIGA GRČKE (5. KOLO): Crnogorac iskoristio jedanaesterac

Prvi gol Jovetića u dresu Olimpijakosa

Crnogorski fudbaler Stevan Jovetić postigao je prvi pogodak u dresu Olimpijakosa od dolaska u finišu prelaznog roka ovog ljeta.

Kapiten ,,sokola“ ušao je na teren u 58. minutu, a šest minuta kasnije pogodio iz jedanaesterca za vođstvo od 3:0 protiv Kifisiasa.

Ovo mu je bio treći nastup u dresu Pirejaca, nakon što je i

san. Na kraju je presudio jedan gol... Vicešampionu je za trijumf bio dovoljan jedan gol –postigao ga je Dušan Vuković pet minuta prije kraja kada je iz peterca, iz drugog pokušaja, zatresao mrežu Pljevljaka. Njegov prvi udarac glavom odbranio je golman Rudara Vuksanović, ali kod drugog nije mogao ništa. Na taj način Sutjeska je prvi put u sezoni vezala dva trijumfa. – Bila je to jaka utakmica, sa puno kontakta. Rudar je pokazao da je dobra ekipa. Pljevljaci su nam napravili dosta problema, ali smo uspjeli da postignemo gol i nadam se da će ovaj trijumf značiti mnogo. Sada ćemo sa mnogo više samopouzdanja očekivati naredne mečeve, neće biti toliki pritisak, tako da će nam trijumf, za-

ista, biti drragocjen – rekao je štoper Nikšićana Anto Babić

BUĐENJE DEČIĆA

Dečić je napravio reakciju nakon poraza od Sutjeske i savladao Arsenal u Tivtu 1:0. Momenat odluke je viđen u 12. minutu kada je Pjeter Ljuljđuraj poslije prekida i gužve u šesnaestercu udarcem glavom potpisao trijumf Tuzana. - Morali smo da idemo na pobjedu. Arsenal ima dobar tim, koji igra dobro posebno u Tivtu, ali smo brejkom uspjeli da se vratimo na pravi put. Pobjeda u debriju znači mnogo, a sada nam treba kontinuitet dobrih rezultata. Vjerujem da ovo može biti prekretnica –rekao je vezista Tuzana Darko Zorić R. P. – Ra. P.

protiv AEK-a i Frajburga ulazio s klupe.

Olimpijakos je slavio 4:0 (strijelci bili i El Kabi, Podens i Ibora) i nakon pet mečeva na prvom je mjestu grčke Superlige sa 13 bodova, četiri više od Panatinaikosa, koji je odigrao dvije utakmice manje.

Pet bodova za liderom zaostaje OFI sa Krita, za koji nastupa MarkoBakić Ne. K.

Crnogorski fudbaler produžio ugovor

Janković u Karabagu do 2027.

Marko Janković je sreću našao u Azerbejdžanu – crnogorski fudbaler produžio je ugovor sa Karabagom do 2027. godine.

Dosadašnji mu je isticao 2025. Dvadeset osmogodišnji vezista je u Karabag stigao u julu 2022. godine iz Hapoela iz Tel Aviva gdje je proveo pet mjeseci.

Seniorsku karijeru počeo je u Partizanu, iz kojeg je otišao u Olimpijakos koji ga je slao

FK

QARABAĞ

na pozajmice u OFK Beograd, Maribor i Partizan. ,,Crno-bijeli“ su ga otkupili 2017, a početkom 2019. prodali SPAL-u.

Janković se nije naigrao u redovima italijanskog tima, bio je i na pozajmici u Krotoneu, a s Apenina je otišao u Izrael gdje je prvo bio član Beitara iz Jerusalima.

Poslije epizode u Hapoelu, pojačao je Karabag u kojem za saigrača ima Marka Vešovića Janković je u 53 utakmice za azerbejdžanski klub postigao tri pogotka. Prošle sezone osvojio je titulu prvaka države. Ne. K.

Radost fudbalera Budućnosti nakon preokreta

DRUGA LIGA (8. KOLO)

PREMIJER (6. KOLO): Remi u derbiju sjevernog Londona, Čelzi tone

Epski šou Njukasla, Liverpul prati Siti

Fudbaleri Njukasla su u prvih pet mečeva Premijer lige postigli samo osam pogodaka, a onda isto toliko za 90 minuta.

,,Svrake“ su deklasirale Šefild junajted u gostima (8:0) i ostavile domaći tim na samo jednom bodu iz šest utakmica.

Njukasl je prvi tim u istoriji Premijer lige koji je imao osam različitih strijelaca u jednom meču, a da pritom nije postignut autogol.

Ostaće zapisano da su strijelci u epskoj pobjedi bili Šon Longstaf, Dan Brn, Sven Botman, Kalum Vilson, Entoni Gordon, Migel Almiron, Bruno

Gimaraeš i Aleksander Isak

S druge strane, ovo je Šefildov najubjedljiviji prvenstveni poraz u 4.988 ligaških utakmica.

Primili su osam pogodaka u prvenstvenoj utakmici prvi put od poraza od Midlzbroa 10:3 kod kuće u novembru 1933.

Njukaslu je ovo najubjedljivija

gostujuća pobjeda u ligi, a posljednji put je s tolikom razlikom slavio u septembru 1999. kada je deklasirao Šefild venzdej 8:0.

Najveću pobjedu ostvario je u oktobru 1946. godine – protiv Njuport kauntija bilo je 13:0. Dok ,,svrake“ pokazuju uspon forme, mukama Čelzija se ne nazire kraj. ,,Plavci“ su se ispromašivali protiv Aston Vile, pa dobili crveni karton, a potom primili pogodak za novi poraz – strijelac je bio Oli Votkins u

73. minutu. Čelzi poslije šest kola ima samo pet bodova – ,,brdo“ pojačanja koje je doveo u protekloj godini ne donosi rezultat, menadžer Maurisio Poketino imaće težak zadatak da ekipi vrati samopouzdanje i uvede red u sportski sektor velikana iz Londona.

U sjevernom Londonu viđen je remi u gradskom derbiju –Arsenal i Totenhem odigrali su 2:2.

,,Tobdžije“ su dva puta vodile –autogolom Romera u prvom i pogotkom Sake iz jedanaesterca u drugom poluvremenu, a ,,pijevci“ su odgovarali preko dvostrukog strijelca Sona u 42. i 55. minutu.

Oba tima imaju po 14 bodova, četiri manje od lidera Mančester sitija, čiji je prvi pratilac ostao Liverpul – ,,redsi“ su kao domaćini pobijedili Vest Hem (3:1).

Salah je iz penala doveo Liverpul u vođstvo, do poluvremena je izjednačio Bouen, da bi u nastavku Nunjes i Žota potvrdili dobru formu Liverpula na početku sezone. Ekipa iz grada Bitlsa zaostaje dva, a Brajton tri boda za Sitijem. ,,Galebovi“ su preletjeli Bornmut (3:1) nakon što su gubili od 25. minuta pogotkom Solankea

Izjednačio je autogolom Kerkez u nadoknadi prvog poluvremena, a preokret je potpisao Mitoma u 46. i 77. minutu. Ne. K.

SERIJA A (5. KOLO)

Inter ne posustaje, Napoli u krizi

Inter nije blistao na gostovanju Empoliju, ali je zadržao maksimalan učinak i nakon petog kola Serije A – ,,nerazuri“ su pobijedili sjajnim pogotkom FederikaDimarka u 51. minutu (1:0).

Tim Simonea Inzagija kao lider ima tri boda više od Milana, četiri od Lećea našeg Nikole Krstovića, a pet od

Juventusa...

- Imali smo dva i po dana za ovaj meč nakon gostovanja Sosijedadu i nije nam bilo lako da ga pripremimo, naročito jer je Empoli u međuvremenu promijenio trenera. Nijesmo bili dovoljno dobri. Nedostajalo nam je energije, ali bili smo strpljivi. Odlično smo otvorili utakmicu, stvorili nekoliko šansi, a kasnije je bilo sve teže. Mogli smo da izbjegnemo tenziju u posljednjih nekoliko mi-

nuta, ali zaslužili smo trijumfizjavio je Inzagi. Empoli je bez pogotka nakon pet kola, a nije postigao gol protiv Intera na posljednjih 10 mečeva, još od aprila 2006. Ako je suditi po početku sezone, Napoli će teško odbraniti titulu na koju je čekao 33 godina. ,,Azuri“ su uzeli samo bod na gostovanju Bolonji (0:0), što im je treći meč zaredom bez pobjede u Seriji A. Najveću šansu za pobjedu imali su u 72. minutu, kada Viktor Osimen nije iskoristio jedanaesterac – šutirao je pored gola. Zamijenjen je u 86. minutu, uz burne reakcije prema treneru Rudiju Garsiji. Napoli već zaostaje sedam bodova za Interom. Atalanta je pobijedila Kaljari 2:0, a istim rezultatom slavila je Fiorentina u gostima Udinezeu. Ne. K.

Slavlje fudbalera Njukasla

Mornar Barsko zlato završio pripreme, sjutra startuje u kvali kacijama za FIBA Ligu šampiona

Pavićević: Vrijeme nije naš saveznik

PODGORICA – U finišu priprema za novu sezonu ABA lige, koje su počeli kasnije u odnosu na ostale ekipe, čekajući da sklope finansijsku konstrukciju i kompletiraju ekipu, košarkaše Mornara Barsko zlato sjutra očekuje prva zvanična utakmica, i to na evropskoj sceni.

Izabranici Mihaila Pavićevića će u Antaliji, protiv španskog Obradoira, odigrati prvi meč kvalifikacionog turnira za FIBA Ligu šampiona.

Ako preskoče Obradoiro, Barani će u polufinalu kvalifikacionog turnira, kroz takozvani ligaški put, igrati sa boljim iz duela između poljske Legije i

pobjednika iz pretkvalifikacionog meča koji igraju Friburg (Švajcarska) i Gladijators (Velika Britanija). U slučaju dvije pobjede, Mornar bi finale igrao sa najboljim timom iz druge polovine kvalifikacionog turnira, u kojoj se sastaju se Strazbur (Francuska) – Jonava (Litvanija) i Karhu (Finska) – Nes Ciona (Izrael)… – Još smo u fazi upoznavanja i privikavanja. Ja da steknem sliku šta od kojeg igrača mogu da očekujem, a i oni da vide koji su zahtjevi stručnog štaba, kakva je naša koncepcija. Trebaće vremena. Vrijeme nije naš saveznik, što se tiče ovih kvalifikacija za FIBA Ligu šampiona

– rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević.

Iz riječi Pavićevića nije teško zaključiti da Mornar ne polaže velike nade u turnir u Antaliji i da su sve misli okrenute ABA ligi, u kojoj Mornar u prva tri kola gostuje Partizanu i Zadru, a dočekuje Budućnost Voli. – To su tri nedjelje koje ćemo imati na raspolaganju da radimo. Svi u pripremnom periodu ponavljamo iste fraze – izuzetno smo zadovoljni, radna je atmosfera, sve je fenomenalno. I ja mogu da kažem isto tako. Ali, to je pripremni period. Vidjećemo kada počnu utakmice – trening je jedno, a ono za šta se spremamo, odnosno, uta-

Kotorski vaterpolisti upisali sve četiri Evropski

Američki košarkaš, po svemu sudeći, završio misiju u podgoričkom klubu

Sportando: Rejnolds iz

Budućnosti u Promiteas

PODGORICA – Iz podgoričkog, kao ni iz grčkog kluba još uvijek nema zvanične potvrde ove informacije, ali je Sportando objavio da Kameron Rejnolds odlazi iz Budućnost Volija i da će karijeru nastaviti u grčkom Promiteasu.

Ako i zvanično bude potvrđena ova informacija, Rajnolds će sporazumno napustiti Budućnost poslije jedne sezone, jer je imao i važeći ugovor za narednu. Po završetku prošle, bilo je nezvaničnih najava da će Budućnost raskinuti ugo-

vore sa Rejnoldsom, kao i Alfa Kabom, jer nijesu zadovoljili očekivanja, ali tek kada im se pronađe nova destinacija. Kaba bi trebalo karijeru da nastavi u Kini, a Rajnoldsa, očigledno, čeka Grčka… Rajnolds je dobro počeo prošlu sezonu u Budućnosti, do januara je bio jedan od najboljih igrača „plavih“, a onda je 28-godišnji krilni košarkaš, prosto, „nestao“ i izgubio samopouzdanje, prije svega na šutu.

U ABA ligi je imao prosjek od 8,9 poena i 2,4 skoka, a u Evrokupu 9,7 poena i 3,2 skoka. S. J.

kmice jesu nešto sasvim drugo. Ali, generalno sam zadovoljan atmosferom na treningu, zajedništvom, kompletnom atmosferom u timu. Na osnovu prvih utisaka, rekao bih da smo izabrali prave momke i to je ono najbitnije. Vidjećemo u igračkom dijelu koliko će ko moći da odgovori našim zahtjevima. Trenerski posao je vrlo jednostavan, a mi znamo da ga zakomplikujemo. Treba da postavimo u igru profile igrača koje imamo, tu se završava sva naša priča. Vidjećemo, ako u tome uspijemo, da postavimo sve kako treba, onda ćemo svi biti zadovoljni – zaključio je Pavićević. S. J.

FORMULA 1: Holanđanin slavio na VN Japana

Ferstapen na korak od titule, Red Bul već slavi

Maks Ferstapen trijumfovao je na Velikoj nagradi Japana, 17. trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1, a Red Bul je obezbijedio titulu u konkurenciji konstruktora. Svjetski šampion je upisao 13. pobjedu, a 11. na posljednjih 12 trka. Vozač Red Bula je stigao i

do 48. trijumfa u karijeri. Lando Noris u Meklarenu je pratio Holanđanina, a na postolju je završio Oskar Pjastri. Ferstapen je došao na korak od odbrane titule, jer ima 177 bodova više od timskog kolege Serhija Peresa, a priliku da odbrani tron imaće za dvi-

MOTO GP: Na VN Indije slavio Italijan

PODGORICA – Vozač VR46 tima Marko Beceki trijumfovao je na prvoj Velikoj nagradi Indije, u 13. trci Moto GP šampionata. Italijan je upisao treću pobjedu u sezoni do koje je došao na dominantan način i to ispred Horhea Martina i Fabia Kvartarara Trku je obilježilo odustajanje aktuelnog šampiona Franče-

ska Banjaje, zbog čega je pitanje prvaka potpuno otvoreno na sedam trka prije kraja šampionata. U svakom slučaju, Beceki je neko o kome se juče pričalo, a mladi Italijan se, nakon što je pao na treću poziciju (na startu trke), do kraja prvog kruga vratio na čelo. Banjaja je, kada već nije mogao da se bori sa vodećim, na osam kru-

Primorac 12

Peristeri 6 V. ILIĆ

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 300.

Sudije: R Karminjani (Italija)i E. Turkan (Turska). Rezultat po četvrtinama: 4:3, 2:0, 3:1, 3:2.

PRIMORAC: Kralj , Brguljan 1, Marković, Gopčević 2, Mršić 3 (1), Lambi 1, Perov, Kastrop, Vico 1, Vučković, Ćetković 2 (1), Stanojević 2, Isljamović

PERISTERI: Anagnostu, Adžić, Torakis, Prekas 1, Beristianos, Kukumakis, H. Bicakos 1, Karuncos, Foskolos 2, Hrisospatis 2, Papadimitriu, A. Bicakos, Holand Vaterpolisti Primorca su rezultatski perfektno odradili kvalifikacioni turnir Evrokupa i plasirali se u grupnu rundu drugog po kvalitetu kontinentalnog takmičenja.

Tim Zorana Maslovara osigurao je još najmanje šest evropskih utakmica nakon što je na svom bazenu pobijedio u sve četiri – juče je u duelu gdje mu je bio dovoljan bod savladao grčki Peristeri (12:6), a prethodno je slavio protiv Panatinaikosa (8:7), Terase (14:12 nakon peteraca) i Hanovera (11:7).

- Utisak cijelog turnira je da smo odigrali vrlo dobro, pogotovo posljednje dvije utakmice – protiv Hanovera i Periste-

rija. Mislim da smo zasluženo osvojili prvo mjesto jer smo pokazali najviše. Odbrana je bila fenomenalna, ispoštovali smo dogovor i moram da pohvalim mlađe igrače koji su bili odlični – ispratili su nas iskusnije u svim segmentima i učinili da igramo pravi timski vaterpolo – rekao je Draško Brguljan, koji se ovog ljeta vratio u matični klub.

je sedmice u Kataru.

Među najboljih deset bili su vozač Ferarija Šarl Lekler, peti je završio sedmostruki svjet-

ski šampion Luis Hamilton, a osvajače bodova kompletirali su Sains, Rasel, Alonso i dvojac Alpina Okon i Gasli R. A.

Beceki silan, „zakuvalo“ se na vrhu

gova do kraja preuzeo drugo mjesto. Bred Binder iz KTM rejsinga bio je četvrti, ispred vozača Repsol Honde Đoana Mira, kojem je to bila najbolja trka ove sezone. Žoan Zarko je završio na šestoj poziciji, pratio ga je Franko Morbideli na drugoj Jamahi, dok je Maverik Vinjales bio najbolji od vozača na Apriliji na osmom mjestu. Mark Mar-

kes je došao do pozicije devet, a najboljih deset kompletirao je Raul Fernandes iz RNF Aprilije. U generalnom plasmanu vodi Banjaja sa 292 boda, Martin zaostaje 13, a Beceki se približio na 44 boda razlike. Moto GP šampionat se nastavlja krajem sedmice, kada će se sve ekipe preseliti u Japan. R. A.

u kvalifikacijama za Evrokup

Primorac osigurao još najmanje šest evropskih utakmica

Primorac je u prvoj četvrtini gubio 1:0 i 3:2 od Peristerija, a potom serijom 7:0 potopio rivala koji nije imao kvaliteta i snage za veliki povratak. Crnogorski predstavnik je turnir završio na prvom mjestu, ispred Hanovera, a među 16 u Evrokupu plasirali su se i Savona, Trst, Ortiđa, Telimar (Italija), Honved, Vašaš, BVSC (Mađarska), Primorje,

Solaris (Hrvatska), Panionios, Apolon (Grčka), Šabac (Srbija), francuski Turkoan i španska Barselona. - Sve je prošlo kako treba, organizacija turnira je bila odlična i sada čekamo žrijeb. Imaćemo još najmanje šest utakmica u Evropi, od toga tri u Kotoru i biće to prilika da nam navijači daju još veću podršku. Hvala im i za doprinos koji su dali na

ovom turniru, posebno tu mislim na meč sa Hanoverom kada je bilo očigledno da nam je publika dala dodatnu energiju. Svima nam to znači i nadam se da će u budućnosti biti tako. Treniramo dobro, posložili smo se kako treba. Iako je ovo tek početak, vjerujem da ćemo biti još bolji kako sezona bude odmicala – zaključio je Brguljan. Ne. K.

Košarkašice Budućnost Bemaksa nakon četiri dana i četiri kontrolna meča doputovale sa mini-turneje u Srbiji

Provjere dale smjernice

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa nakon četiri meča u četiri dana završile su mini-turneju po Srbiji, čime se spremaju za finiš priprema uoči početka nove sezone, gdje će na premijeri gostovati Montani. ,,Plave“ su igrale protiv Prištine (82:49) u Podgorici, a zatim su u Požegi poražene od Sloge (60:58), dok su u Beogradu ostvarile polovičan skor –savladale su Partizan (78:68), a poražene su od Art basketa (74:64), da bi za kraj turneje upisale pobjedu protiv Kraljeva (78:53).

– Sigurno da su nam utakmice, nakon napornih priprema, mnogo koristile. Jedva smo čekale ovu fazu i vjerujem da je ovo bio pravi potez. Rezultat

Ubjedljiv poraz Tivćanki u S. Makedoniji u prvom meču EHF Evropskog kupa

Igrale dobro prvih 15 minuta

PODGORICA – Rukometašice Tivta poražene su od Đorče Petrova 43:22 u prvom meču 2. kola EHF Evropskog kupa.

Na debiju u Evropi igračice Đorđa Peruničića nijesu mogle puno protiv favorita iz Sjeverne Makedonije koji je već do odmora imao dvocifrenu prednost.

Crnogorsku ekipu u revanšu očekuje nemoguća misija, ali

lijepo bi bilo da se pred svojim navijačima predstave u boljem izdanju.

U sinoćnjem porazu Kristina Arsenijević dala je šest golova, ali iz 18 pokušaja, Božidarka Delibašić šutirala je pet od pet, Anđela Kovačević dala je gol manje, Andrijana Ivanović tri puta je bila precizna, a u strijelce su se upisale Nikolija Medojević, Ksenija Jovićević, Jovana Bulatović i Danila Radonjić. Danica Pandurević odbranila je 10 šuteva, a sa dvije odbrane meč je završila Ksenija Pajović A. M.

Stonoteniseri Luče nastupili na međunarodnom turniru u Burgasu

PODGORICA – Stonoteniserka podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča, Samra Kojić, osvojila je prvo mjesto na međunarodnom turniru u Burgasu.

Kojić, koja se takmičila u kategoriji S5 (osobe u kolicima), trijumfalno je završila takmičenje u grupi, a do zlatnog odličja došla je nakon četiri trijumfa. Uspješan nastup kompletirala je bronzanim odličjem u

ekipnoj konkurenciji sa Rumunom Georgeom Floreskuom, čime je zaslužila priznanje za najbolju stonoteniserku turnira. Medalju u ekipnoj konkurenciji ima i Dejan Bašanović, koji je, sa Valentinom Marcevom iz Bugarske, došao do srebra, u konkurenciji 16 parova. Bašanović je u spojenim kategorijama 9-10 bio trećeplasirani u grupi sa po dva trijumfa i poraza.

Na korak od medalje bio je i Pjetro Paljušević (kategorije 6 i 7), koji je zaustavljen u četvrtfinalu. Plasman među osam najboljih izborio je kao drugoplasirani u grupi. U istoj kategoriji nastup u grupi završio je Đuro Krivokapić, kao trećeplasirani, sa pobjedom i dva poraza. Turnir u Burgasu okupio je takmičare iz Bugarske, Srbije, Makedonije, Rumunije i Crne Gore. R. P.

u kontrolnim mečevima nije u primarnom pogledu, a sigurno da smo imale veliku želju. Ono što je najvažnije jeste da smo vidjele na čemu moramo da radimo, tako da nam je ova turneja mnogo značila –istakla je kapitenka Zorana Radonjić. Gotovo u svakom meču ,,vučice“ su imale velike uspone i padove, a za oscilacije u igri može se reći da su normalne za ovaj period. Ipak, u taboru ,,plavih“ su oprezni.

– Imale smo četiri dobra meča u četiri dana. Bilo je oscilacija, propusta u odbrani, ali i dobrih stvari. Ono što je jako bitno jeste da smo dobili određene smjernice i sada se okrećemo posljednjem pripremnom ciklusu, gdje ćemo nastojati da

određene stvari popravimo i budemo što bolje, kako bismo mogle ravnopravno da se suprotstavimo Montani na premijeri – kazala je Maja Bigović, koja danas slavi 21. rođendan. Centar Podgoričanki sada je prva ,,petica“ i sigurno da ima neku novu ulogu, iako se očekuje da Budućnost Bemaks nije zatvorila prelazni rok. – Podmlađene smo i sigurno da ima određenih propusta. Ali, velikim radom nastojimo da popravimo neke segmente. Sigurna sam da ćemo na premijeri protiv Montane djelovati mnogo bolje. Svakako da imam dodatnu ulogu i, samim tim, veliku odgovornost, ali to ne donosi strah, već ogromnu želju – podvukla je Maja Bigović. R. P.

Seniorsko prvenstvo Balkana u karateu

PODGORICA – Muška ekipa u borbama karate reprezentacije Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na seniorskom prvenstvu Balkana u Tirani.

Ekipa, u sastavu Nikola Malović, Dušan Bijelić, Lazar Jovović, Nenad Dulović, Emre Saljiu, Ognjen Otašević i Lazar Potpara, savladala je u meču za bronzanu medalju selekciju Kosova 3:0. Crnogorska selekcija na startu ekipnog takmičenja poražena je od Srbije 3:1, koja ju je plasmanom u finale „povukla“ u repasaž. Muška ekipa u borbama osvojila je 13. medalju za crnogorski karate u Tirani, a petu bronzanu.

Osvojeno je i pet zlatnih i tri srebrne medalje. Prvaci Balkana postali su Nikola Malović i Nenad Dulović u borbama, a Vladimir Mijač i muški tim u katama (Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Kočan i Nikola Milić). Zlatni je bio i Igor Dijanić u borbama, za veterane preko 45 godina. Srebrni su bili borbaši Emre Saljiu, Anja Jović i Jovana Strujić , a bronzani Vasilisa Bujić, Milena Jovanović, Ognjen Bjelajac i ženski tim u borbama, za koji su nastupali Vasilisa Bujić, Milena Jovanović, Anja Jović i Ksenija Rajović Crna Gora je u generalnom plasmanu završila na drugom mjestu. R. P.

Mlečani su poginule hajduke vodili kao potrošni materijal

Turci su pretrpjeli poraz u okršaju s Kučima 1688. godine, s istim onim plemenom koje će biti na strani Mahmut-paše Bušatlije u Bici na Krusima, 1796. godine. Turski buljuci pretrpjeli su jedan poraz i na Krusima 1688. godine, ali opet u sukobu s lokalnim dijelom Crne Gore. Kao mletački saveznici, Crnogorci su napali turske šehere – Trebinje i Bileću. Vuk Mićunović, kakvoga junaka po iskazu Gorskoga vijenca, Srpkinja nije rađala „od Kosova pa ni prije njega“, primao je platu od Mletaka i poginuo u mletačko-turskome ratu koji je vođen od 1714. do 1718. godine. Poginuo je neđe u okolini Trebinja. Jednom su Komani pružili otpor Turcima, drugom pleme Piperi, ali svi ti okršaji, koji su uvijek bili izvjesni, nijesu svojim značenjem prelazili interese jednoga ili dva plemena, ponekad ni čitavoga datog plemena.

HAJDUČKI DANAK

Pohod Sulejman-paše na Crnu Goru počeo je udarom na Kuče i Klimente što je imalo za rezultat ne samo pokoravanje tih plemena, nego i njihovu mobilizaciju za turski napad na Cetinje 1685. godine. Neposredno prije ulaska Sulejman-pašine ordije na Cetinje odvio se sukob na Vrtijeljci između mletačkih snaga i Turaka. Na mletačkoj strani borio se nevelik broj Crnogoraca i zapažen odred hajduka koji su bivakovali u Boki Kotorskoj, a predvodio ih harambaša Bajo Pivljanin. To je po

Poslije turske neuspjele opsade Kotora 1657. godine, hajduci su iskoristili bezvlašće i pometnju u Hercegovini, pa su naturili danak svim selima do Gacka, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Hajduci su nemilosrdno kažnjavali svakoga ko bi im se suprotstavio

Njegošu „soko Bajo su tridest zmajevah“ koji „mrijet neće dok svijeta traje“. Da borbeni događaji, koji su se na prostorima Crne Gore dešavali tokom XVI i XVII vijeka, nijesu preokupirali kolektivnu svijest Crnogoraca da ih epskom usmenom pjesmom iskaže, pokazuju i ove činjenice. Kako to konstatuje Radovan Samardžić, Boka Kotorska je u Kandijskome ratu bila veliki zbjeg naroda koji je dobježao iz suśednih turskih krajeva. A hajduci su zime obično provodili u Boki plijeneći okolna naselja na turskoj teritoriji i ulcinjske gusarske fuste na moru. Poslije turske neuspjele opsade Kotora 1657. godine, hajduci su iskoristili bezvlašće i pometnju u Hercegovini, pa su naturili danak svim selima do Gacka, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Hajduci su nemilosrdno kažnjavali svakoga ko bi im se suprotstavio. U svome pljenidbenom entuzijazmu bokeški hajduci dopirali su čak do Sarajeva, ne pitajući šta je čije i ko kojoj vjeri pripada.

PODIJELJENOST

Između 1664. i 1668. godine Bajo Pivljanin je hajdučki vladao svim planinama istočne Hercegovine onemogućavajući trgovinu Dubrovnika s njegovim zaleđem. Bitka na Vrtijeljci 1685.

godine između Turaka i mletačkih snaga, u kojima je bilo nešto Crnogoraca i jak hajdučki odred Baja Pivljanina, značila je ne samo tursku pobjedu, nego i slom hajdučkoga pokreta u Boki, odnosno Hercegovini. Ta bitka produbila je plemensku krizu podijelivši Crnu Goru na dva tabora – jedni su bili za Mletke, drugi za Turke. Turci su na Vrtijeljci pośekli mnogo hajdučkih glava, a Bajovu su poslali sultanu kao ratni pobjedonosni trofej. Sulejman-beg, koji je komandovao na Vrtijeljci, za rečenu pobjedu nagrađen je činom paše. Poslije oglašene turske pobjede na Vrtijeljci, bezmalo svi su Crnogorci, danas jedni, śutra drugi, pristali da plaćaju daciju Turcima. Samo su tada ostali nepokorni Kuči i Klimenti. Sve to uka-

zuje na činjenicu da tokom XVI i XVII vijeka nije moglo biti ni govora o jednoj crnogorskoj opredijeljenosti koja bi se dohvatila kolektivne svijesti njezine da tu opredijeljenost prihvati kao tematiku za usmenu književnost.

Kako su Mleci gledali na svoje boračke uslužnike hajduke govore ovi podaci. Antonio Zen, mletački providur iz Kotora, navodi u svome izvještaju Sinjoriji broj poginulih boraca na Vrtijeljci koji su s mletačkih prostora, iz Paštrovića i kotorske okoline. Napominje da su u vrtijeljskome sukobu ginuli i Crnogorci, Mainjani i Pobori, ali nijednom riječju ne pominje izginule brojne hajduke s harambašom Bajom Pivljaninom na čelu. Mleci su hajduke, i pored toga što su im u borbama s Turcima bili vrlo korisni, unaprijed otpisivali kao odmetnike koji

U počast našem istaknutom književniku i univerzitetskom profesoru donosimo njegov esej o crnogorskoj usmenoj književnosti iz prvog toma „Istorije crnogorske književnosti”, koju je 2012. godine objavio Institut za crnogorski jezik i književnost

nemaju doma ni domovine. Na u borbama poginule hajduke Mlečani su gledali kao na potrošni materijal.

DETALJ IZ GORSKOG

VIJENCA

Da Crnogorci nijesu bili frontalno suprotstavljeni Turcima tokom XVI i XVII vijeka, kad su bivali česti mletačko-turski sukobi na crnogorskim teritorijama, dokazuje i Njegoš u Gorskome vijencu. Ne dokazuje se ta istina subjektivnom idejom pisca, nego objektivnom idejom njegova spjeva. Kad je vladika Danilo, pjesnikov alter ego u spjevu, odlučio da pozove na razgovor prvake islamizovanih Crnogoraca s nadom da će ih vratiti u pravoslavlje koje su napuštili, prvaci su došli na razgovor, ali su se začudili Vladičinu prijedlogu. Skender-aga na Vladičinu bratsko-vjersku ponudu odgovara: Što zborite, jeste li pri sebi... U bojeve jesmo li zajedno, zlo i dobro bratski dijelimo, kosa mlada na groblje junačko siplje li se bulah ka srpkinjah?

ne zemlje. Hrišćanski feudalci zadržavali su svoje pośede, čak iako se nijesu odlučili da prime islamsku vjeru. Prva njihova vrlina za tursku vlast bila je da su joj vjerni. Još manje su Turci dirali u unutrašnje ustrojstvo plemensko-batstveničkih planinskostočarskih krajeva koji nijesu imali osobitijega i vojnoga interesovanja za novu vlast. To su bili prostori na kojima i u predtursko vrijeme feudalni odnosi nijesu bili uhvatili maha.

STANIŠA IVANOV

Sin dojučerašnjega pravoslavnog vladara crnogorskoga primio je islam i došao na upravu crnogorskoga sandžakata. Heraldički detalj iz grba dinastije Crnojevića koji je Skender-beg ugravirao u svoj pečat pružao je vlasteli psihološku opuštenost da se priklone vjeri i vlasti kojima se priklonio Staniša Ivanov

Zbilja, gnoseološki talas Gorskoga vijenca koji iskazuje suodnose pravoslavnoga i islamizovanoga življa u Crnoj Gori tokom XVI i XVII vijeka poprima značenje kritičko-istoriografskoga pogleda na to vrijeme. Nauka raspolaže činjenicama da su Turci, kako u Crnoj Gori tako i u drugim osvojenim zemljama na Balkanu, vršili samo one promjene zatečenoga društvenog stanja koje su im bile nužne za učvršćivanje vlasti i koje su mogli vojnički iskoristiti, ne vršeći krupnije izmjene u ekonomskome ustrojstvu osvoje-

Tako su Turci na prostorima brdovite Crne Gore vršili pozitivnu diskriminaciju pravoslavnoga življa, kako bi se to reklo sadašnjim političkim rječnikom. Kao što je već istaknuto, viši društveni sloj crnogorski bio je upriklađen da se privija ne samo turskoj vlasti, nego i islamu činjenicom da je sin dojučerašnjega pravoslavnog vladara crnogorskoga primio islam i došao na upravu crnogorskoga sandžakata. Heraldički detalj iz grba dinastije Crnojevića koji je Skender-beg ugravirao u svoj pečat pružao je vlasteli psihološku opuštenost da se priklone vjeri i vlasti kojima se priklonio Staniša Ivanov. Takvo društveno stanje Crne Gore pod turskom vlašću nije davalo nikakvu tematsku inicijativu usmenoj književnosti da se njime bavi. Stih iz Gorskoga vijenca koji kaže da se „na groblje junačko“ jednako striže kosa „bulah i srpkinjah“ ima posebno saznajno značenje za sagledavanje društvenih prilika u Crnoj Gori tokom XVI i XVII vijeka. (Nastavlja se)

Autor: Prof. dr Novak KILIBARDA

Turski ratnik oko 1685. godine Spomenik na Vrtijeljici

Turski konjanik

Kotor krajem 16. stoljeća, gravura

Guslarski orgazam

I zato, čemu se veselimo? Slavnim sportistima ili neslavnim sukobima? Još jednom pozivu na osvajanje i rat? Nije nam bilo dovoljno i dosta? Kleronacionalisti ne govore istinu kad tvrde da se samo raduju sportskim uspjesima Novaka Đokovića ili košarkaške reprezentacije Srbije. Za njih, sport je nastavak rata drugim sredstvima

Piše: Aleksej KIŠJUHAS

Čemu se veselimo na nedavnoj proslavi i patriotskom mitingu ispred balkona Skupštine grada Beograda? Pre svega, vanserijskim uspesima Novaka Đokovića u tenisu, i neverovatnom uspehu ove, ovakve, te unapred otpisane reprezentacije Srbije na Svetskom prvenstvu u košarci. I treba da se radujemo, da kolektivno proslavimo, kao i svi navijači diljem kugle zemaljske. Dok jeste upadljiva i nekako ponosna činjenica da pripadnici omalene nacije od 6,7 miliona stanovnika (poput Nikaragve, Turkmenistana ili Bugarske) postižu onolike uspehe u globalno najpopularnijim sportovima – tenisu i košarci. Zasad, nema šta da se prigovori. Zahvaljujući Đokoviću, košarkašima i drugim vrhunskim sportistima, svi naši društveni neuspesi od demokratije do ekologije, decenijama se alhemijski transformišu u kolektivne uspehe.

CIRKUS MAKSIMUS

Hleba, parizera i igara. Zato što opsesija sportom kod ljudske životinje nije ništa novo. Na primer, preteča tenisa je bila veoma popularna još u srednjem veku. Do 14. veka, beše oko 2.000 teniskih terena u Evropi. Igrali su ga monasi, kraljevi i plemstvo, a francuski kralj Luj X je 1316. preminuo nakon iscrpljujuće partije tenisa. A oduvek je tu bilo i politike. Prvo okupljanje Narodne skupštine u Francuskoj bilo je baš na teniskom terenu pored Versaja. I što je ubrzo dovelo do Revolucije (1789) koja uvodi modernu demokratiju, i šalje plemstvo i sveštenstvo dođavola. U antičkom Rimu, najpopularniji sport bile su trke kočijama. Kao svojevrsna preteča Formule 1, bilo je to trkanje između četiri tima: Crveni, Zeleni, Beli i Plavi (poput današnjih Ferarija, Mercedesa, Meklarena i Red Bula) sa svojim menadžerima, sponzorima i, naravno, vozačima. Najuspešniji među njima, Gaj Apulej Diokle, po-

bedio je u više od 1.000 trka. I zaradio je zlata u današnjoj vrednosti od nekoliko milijardi dolara, kao verovatno najplaćeniji sportista u istoriji sveta. Na stadionu Cirkus Maksimus u Rimu, ove trke kočijama okupljaju na stotine hiljada navijača (i rimski carevi su bili strastveni navijači određenih timova), i neretko su bile praćene sudarima, povredama i smrtnim slučajevima, sve isto kao u „najbržem cirkusu na svetu“.

U čemu je onda problem u Srbiji? Problem je u (zlo) upotrebi sportista i kultnog balkona za nacionalističku paradu, ekstazu i zanos. Sportski orgazam sada nije bio električni, već – guslarski.

Kao što su primetili mnogi, ovo su najbolje simbolizovale dve pesme kao nezvanične himne dočeka sportista: Igra rokenrol cela Jugoslavija benda Električni orgazam nekada i Veseli se srpski rode

Danice Crnogorčević danas.

Na tu političku muzikologiju sa mitologijom osvrnuo se čak i predsednik Aleksandar

Vučić na proslavi najnovijeg partijskog praznika (srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave).

Iako poenta nije u muzičkoj kulturi, rokenrol je svojevremeno bio simbol pripadnosti zapadnom svetu, i antirežimska muzika 1990ih, nasuprot režimskom turbofolku i densu.

A etno ili crkveno pojanje popadije Crnogorčević i ostalih kleronacionalnih sindikata je otvoreno antizapadno, antimoderno, ali takođe na liniji režima.

(Č)ETNO MUZIKA

Pogledajmo samo u tekst ove duhovne i (č)etno numere: „Ogrijalo Sunce sa Kosova polja ravna, zasijale svetinje iz vremena davna, a ti?“. Pa ide refren: „Veseli se srpski rode, srpski rode zbog slobode. Nek se srpski barjak vije od Prizrena do Rumije“.

Za one koji su dremali na časovima političke geografije, Rumija je planina na jugu Crne Gore, a Prizren je grad na jugu Kosova. Spomenuto rastojanje „od Prizrena do Rumije“ je samo 200 kilometara, ali preko – severne Albanije i Skadra. Kako je izvrsno primetio Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku, zašto to srpski naci-

Učešće sportista Srbije na belosvjetskim takmičenjima se već decenijama ne dovodi u pitanje, osim ako su nevakcinisani protiv kovida u bijelom sportu. Međutim, nacionalisti još uvijek osjećaju postkonfliktnu ozlojeđenost i gnijev zbog navodnih nepravdi prema srpskom narodu i sportskoj naciji

onalisti ne slave ništa iz ove zemlje, već im je ona večito nedovoljna i mala?

Ništa Šabac, ništa Sombor, ništa Kraljevo, ništa Beograd ili Novi Sad, zlo i naopako?

Pa, biće da Rumija ipak nije odabrana slučajno. Niti se rimuje. Amfilohije Radović i Mitropolija crnogorsko-primorska, tamo su 2005. postavili limenu crkvu helikopterom Vojske Zajednice Srbije i Crne Gore.

I što je predstavljalo jasnu političku i versku provokaciju, u opštini (Bar) sa značajnim brojem muslimana (30 odsto). Pa vele Crnogorčevići na kraju svog patriotski erektivnog songa: „Ovdje su grobovi slavnih predaka, što odbraniše svetu vjeru od Turaka“, ako nekome nije bilo jasno. I to su reči koje omladina narajcano peva i skandira. Na mladima svet ostaje? Pre će biti da na Mladiću srpski svet ostaje.

Najzad, ne radi se uopšte o (č)etno muzici, ni šatro rodoljubivom tekstu, već o društvenom i simboličkom kontekstu. O političkom značenju ove pesme. Ona je nastala krajnje nedavno, 2019, i bila je nezvanična himna fa-

moznih litija, odnosno pohoda Srpske pravoslavne crkve na prozapadnu vlast u Crnoj Gori.

I zato Igra rokenrol cela Jugoslavija sproću Veseli se srpski rode simbolizuje i sukob između dva svetonazora: modernog i srednjovekovnog, sekularnog i crkvenog, međunarodnog i narodnog.

I jaz ili barikade između srpskog (ruskog) i zapadnog sveta. A šta nam se dogodilo skoro trideset godina kasnije, osim što više nema ni Jugoslavije, ni rokenrola? Pa su stihovi Električnog orgazma „Neka tvoja glava bude samo tvoja briga, ne daj da joj govore, neka sama otkrije“ ili „Zaboravi na juče, hajde pogledaj u sutra“, vremenom postali politički subverzivni i društveno jeretički?

NACIONALIZAM

JE(STE) KIČ

Za one sa skromnijim pamćenjem, Srbija i Crna Gora (SR Jugoslavija) su 1990-ih bile pod embargom. Izvan Ujedinjenih nacija, izolovane od sveta, uz zabranu učestvovanja čak i na sportskim takmičenjima.

Povratak na međunarodnu sportsku scenu, i proslave neverovatnih uspeha košarkaške reprezentacije SRJ 1995. i 1998. godine, bili su kolektivni izraz zadovoljstva i zato što iznova pripadamo svetu, pošto se takmičimo (i pobeđujemo) u tom loptanju. Naravno da je i tu bilo nacionalizma i kiča, jer nacionalizam jeste kič, rečima Danila Kiša. Košarkaš Dejan Tomašević je sa istog balkona 1995. pevao i Večeras je naše veče, večeras se Tuđman peče, i smatrao da je to naročito prigodno i smešno. Danas je član Srpske napredne stranke. Učešće sportista Srbije na belosvetskim takmičenjima se već decenijama ne dovodi u pitanje, osim ako su nevakcinisani protiv kovida u belom sportu. Međutim, nacionalisti još uvek osećaju postkonfliktnu ozlojeđenost i gnev zbog navodnih nepravdi prema srpskom narodu i sportskoj naciji.

I kočoperni inat ili nadobudni prezir prema globalnim pravilima igre i ponašanja. Novak Đoković je paradigma takvog osećanja, i simbol guranja prsta u oko svetskom poretku.

I zato deder „slavne Nemanjiće, Obiliće, Petroviće“, odnosno jedan otklon i (samo)izolaciju od modernog sveta.

Gračanicu umesto Jugoslavije, ali i umesto Republike

Srbije u njenim postojećim granicama. Gusle, frule i šuplje kosti umesto električne gitare i Orgazma. Sankcija i nestašica struje više nema, ali nam je embargo ostao u glavi. I zato pevamo drugu pesmu. Veseli se srpski rode je nacionalistička i najnovija velikosrpska himna. I svi to razumeju i osećaju, pa hajde da se ne foliramo da nije. I zato proizvodi tolike ekstaze, jalove erekcije, i noćne polucije među sportistima i ljudima.

Svi znaju čemu se vesele –pevanju sa pucanjem. Pogledajmo u sebe? Bitke su zasad sportske, a ne oružane, „mada ni takve još nisu isključene“. Sa svojim toponimima i pozivima na slobodu, ova pesma zapravo poziva na oslobođenje Kosova i Crne Gore od vlasti Albanaca i Crnogoraca. Kao i na oslobađanje od tokova i vrednosti modernog sveta, u korist onog srpskog i pravoslavnog. Taj pesmičuljak je samo umivena verzija Ko to kaže, ko to laže. I zato, čemu se veselimo? Slavnim sportistima ili neslavnim sukobima? Još jednom pozivu na osvajanje i rat? Nije nam bilo dovoljno i dosta? Kleronacionalisti ne govore istinu kad tvr de da se samo raduju sportskim uspesima Novaka Đokovića ili košarkaške reprezentacije Srbije. Za njih, sport je nastavak rata drugim sredstvima.

Patriotski miting ispred balkona Skupštine grada

Poneđeljak, 25. septembar 2023. Oglasi

Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice

-Ul. 13 Jul br. 18-

I.br. 2469/19

JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “FOLDANA

FINANCIAL” D.O.O. Podgorica, Ul. Cetinjska br. 11, koga zastupa Valentina Dujović Radulović, advokat iz Podgorice, Špira Mugoše br. 4, protiv kreditnog/hipotekarnog dužnika Lačević Mirsade iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, i hipotekarnog dužnika/suzajmoprimca Lačević Fuada iz Podgorice, ul. Andrije Paltašića br.9, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 30.498,75€, dana 11.09.2023. godine, sačinila je

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI

Prva vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Lačević Fuada iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 12.10.2023.godine, sa početkom u 12:00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5702, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to: objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 207, prva etaža podruma, površine 32m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada; i objekat na kat. parceli br. 4313, br. zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD 208, prizemlje, površine 16m2, u obimu prava svojina 1/1 Lačević Fuada, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ. br. 430/2011 od 13.12.2011.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku

Lačević Mirsadi, osnovom Ugovora o kreditu br. LD/11342/00031 od 13.12.2011.godine.

Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 32.868,00€, i iste se na prvom ročištu ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod ove Javne izvršiteljke da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 30.498,75€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 01.08.2019. godine, pa do isplate.

Procijenjeni realni troškovi prodaje drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 7.790,55€. U skladu sa dopisom Uprave prihoda carina poresko potraživanje na dan 29.05.2023. godine iznosi 3.216,11€, i na navedeni iznos se obračunava kamata po stopi od 0,03% dnevno.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 3.286,80€, što čini 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 510-89464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja prodaje. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanjene otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 510-89464-47 kod “Crnogorska Komercijalna Banka” A.D. Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.

Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne

izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18 Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222. U Podgorici, dana 11.09.2023. godine Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

Mali oglasi

TEL: 069489910

i obavještenja

DOO ’’SIMON VOYAGES-u stečaju ’’ –Berane St.br75/21,Rudeš bb, Reg.broj: 50213722;Mat.br:02407426 tel:069 019 757,e-mail:livcom@t-com.me

Prijem službene pošte: Privredni sud CG Podgorica, IV Proleterske br.2. Podgorica , 25.09.2023.god

Stečajni upravnik u stečajnom postupku nad DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane , a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)

O G L A Š A V A

PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to:

1.: Parcela sa objektima i pokretnom imovinom( kancelarijska i druga oprema u objektu-spisak na upit),lokacija Rudeš-:A dio lista- Katastarska parcela br.992- ukupne površine 24.523m2;V dio lista -1.1-poslovne zgrade u vanprivredi P-352m2,zgrada br.1,na parceli br.992,prizemna zgrada; 1-2-pomoćna zgrada u privredi P-1.286m2,zgrada br.2,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-3-pomoćne zgrade u privredi P-100m2,grada br.3,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-4- pomoćne zgrade u privredi P-140m2,zgrada br.4,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-5-pomoćne zgrade u privredi P-23m2,zgrada br.5,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-6-pomoćne zgrade u privredi P-152m2,zgrada br.6,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-7- garaža P-801m2,zgrada br.7,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-8-. pomoćne zgrade u privredi P-83m2,zgrada br.8,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-9- pomoćne zgrade u privredi P-5m2,zgrada br.9,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-10pomoćne zgrade u privredi P-326m2,zgrada br.10,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-11- pomoćne zgrade u privredi P-23m2,zgrada br.11,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-12- pomoćne zgrade u privredi P-412m2,zgrada br.12,na parceli br.992,prizemna zgrada. Obim prava-Svojina 1/1,LN 347 KO Budimlja PJ Berane.

Početna cijena--------------------------------------------292.395,50€(procijenjena vrijednost - nepokretnosti 880.301,54€,1.896€oprema i dr.)

2-Uslovi i postupak prodaje:

Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju’’- Berane - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, st.br.75/21 . Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odnosno koje se lično dostave do 19.10.2023.god. do 10,30 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 20.10.2023. god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 30 Privrednog suda Crne Gore.

3-Pravo učešća u postupku prodaje imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži:

Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra(ne stariju od 6 mjeseci),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje sa tačnim nazivom i brojem( 1)predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom,naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne cijene

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

1

Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53 m² 750 eura.

Tel.067/821-067

2

Potrebna žena za čuvanje djeteta od tri godine i pomoć u stanu u Budvi. Odlični uslovi, nedjelja slobodna.

Tel. 067/449-292

3

Za fizička lica:Potpisanu ponudu sa tačnim nazivom i brojem( 1) predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početnih cijena koje su date ovim oglasom,ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne cijene.

Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za pojedinačni predmet prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za oglašenu imovinu pojedinačno označenu pod brojem 1, u oglasu sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od početne cijene tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude istu cijenu za oglašenu imovinu koja je predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj 520-42032-79.

4-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom i podacima u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do 18.10.2023godine, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku. 5-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. 6-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10(deset) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog ,sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 15(petnaest)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Tužnim srcem javljamo da je dana 24. septemb naš voljeni

VESELIN Stevana MRDAK

Saučešće primamo od 11 do 15 časova od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

Ožalošćeni: supruga VESNA, ćerka SANDRA, sin STEVAN, sestra VJERA, sestrići DEJAN i DARKO sa braća od stričeva RADE i VESKO sa porodicama, sestre od stričeva i mnogobrojna rodbina

Tužnim srcem javljamo da je dana 23. septembra 2023, nakon kratke i teške bolesti, u 82. godini života, preminula naša draga

DILJA PAVLOVIĆ

rođena Marvučić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u tembra od 11 do 16 časova i 25. septembra od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na groblju Sv. Vid u 15 časova.

Ožalošćeni: MARKO, sinovi ĐERĐA i PALJA, ćerka NADA, unuča 1093 Posljednji pozdrav priji

Poneđeljak, 25. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

1091

Tišina, suza, bol i nemoć, naša majko

Voljena naša

SLAVICA STEVANOVIĆ

Toliko nas je radosti čekalo, a ti nam ode. Teško je odreći se tvojih zagrljaja i pomoći koju si nam nesebično davala.

Znaj da ćeš tamo gore biti ponosna na nas.

SLAVICE

U našim životima koji bez tebe i nijesu isti, jer nema osmjeha, nema ispružene ruke i toplog zagrljaja, nema tvojih očiju koje su dočekivale, pratile, čuvale i hrabrile. Tvoji smo i sa tobom do kraja života.

SLAVICA

Ponosni na tvoju hrabrost, požrtvovanost i vjeru i u najtežim trenucima, vječno ćeš živjeti u našim srcima. Neka tvoja duša nađe mir. Volimo te.

1094

Sa tugom se opraštaju od tebe tvoja djeca NIKOLA, IVANA i NEVENA

1097

1096

Tužan je posljednji oproštaj od naše sestre, tetke i zaove

SLAVICE STEVANOVIĆ

Nedostajaće nam tvoja ljubav, topli osmjesi i bezrezervna podrška. Vječno ćeš biti u našim mislima i srcima.

SLAVICA STEVANOVIĆ

Hvala Vam na svim toplim riječima, beskrajnoj pažnji i mudrim savjetima. Neizreciva je čast poznavati tako velikog čovjeka. Vječno ću pamtiti Vašu plemenitu dušu i hrabro srce. Počivajte u miru.

Majko moja, dušo moja, osloncu moj

SLAVICE

Teško je napisati bilo šta što bi duša moja htjela, jako prodire bol. Dogovorili smo se i obećavam ti da ću se boriti i da ću biti dostojanstven, onako kako smo pričali i kako si me učila cijelog života. Veliki je ponos biti tvoj sin. Čuvaće te tata, strike i tetka, tako da sam miran, a ti, majko, čuvaj Đola. Volim te, najdraža moja!

1092

DRAGAN, ANĐA, JELICA I MILICA RAKETIĆ

MLADEN VLAHOVIĆ

Tvoj sin

IVANA, IVAN, HAJDANA I STEFAN

Tvoji NIKOLA, MILICA I KOSTA

Oglasi i obavještenja

VESKU

Uvijek ćemo te se rado sjećati. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ŽELJKO i VERICA STEVOVIĆ sa porodicom

VESKU MRDAKU

DANICA ČOLOVIĆ

Opraštamo se od divnog čovjeka, kolege i prijatelja

FRANJA DEDVUKAJA

diplomiranog inženjera biotehnike u penziji

Sjećanj nas koji smo poznavali i sarađivali sa inž. Franjom Dedvučovjeka i stvaraoca. Vječni mir i spokoj

Porodici iskreno saučešće i žaljenje.

KOLEGE I PRIJATELJI IZ NEKADAŠNJEG AGROKOMBINATA „13 JUL“

S tugom se opraštamo od voljenog

VESKA MRDAKA

NADA PAJIĆ sa porodicom

VESKU MRDAKU

VELJO ČOLOVIĆ sa porodicom

Poneđeljak, 25. septembar

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Opraštamo se od našeg dragog

VESKU

Porodica ŠTURANOVIĆ

VESKA MRDAKA

Tužni zadnji pozdrav i oproštaj natopljen bolom za našom tetkom i zaovom

VESKU MRDAKU

Hvala što si bio uz nas i za nas. Počivaj u miru nita dušo.

VOJKA, MILICA i MIĆO

VESKU MRDAKU šku.

RAJKA i ANA BLAGOJEVIĆ

SLAVICI

Odmori svoju napaćenu dušu kod tvoga Daje i svojih dragih jer će tamo svaki bol utihnuti.

KOSA, MIŠKO, SAŠA i ŽANA

SLAVICOM D. STEVANOVIĆ rođ. Raketić

SLAVICI STEVANOVIĆ nam nesebično prenosili, za svaku toplu riječ i podršku koju ste nam

NATAŠA VUKČEVIĆ PRENTIĆ

ŚAKE naša više od toga. Čuvaćemo te od zaborava.

S poštovanjem, SNEŽANA, DEJAN, MAŠAN, MINA i MIA POPOVIĆ

SLAVICI

Draga Śake, nedostajaćeš. Puno.

TANJA POPOVIĆ s porodicom

Koja je dugo bila sastavni dio naših života ostavljajući uspomene vrijedne pamćenja. suza, porodične tuge zajedno jeh kada bi nam život učinio

Neka njena napaćena duša počiva u miru.

Počivaj u miru.

Poneđeljak,

25. septembar

2023. Oglasi i obavještenja

Skrhani bolom opraštamo se od dragog i voljenog đevera i strica

DIMITRIJE Jovanov GAZIVODA

Živio si časno, pošteno i dostojanstveno. Ostavio si dubok trag u našim životima. Čuvaćemo te od zaborava.

DIMU

IVAN POPOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Za našu najvoljeniju

AMELA Seada MUMINOVIĆ

20. 11. 1977 – 25. 9. 2022.

Prolaze dani, godina, a tuga je i dalje tu… i prošla je zauvijek otišla. se sjetim i najviše mislim na unutrašnjost mog bića, a ujutru se probudim na jastuku mokrom od suza… Sjetim se djetinjstva i onih srećnih dana kada si ti bila sa nama. Teško je bez tebe i teško je buditi s Nedostaješ nam puno

kako se smiješ i kako nas grliš… svim lijepim sjećanjima, najljepšem provedenom i toplim riječima…

Hvala Bogu što mi je tebe darovao da mi baš ti budeš majka… A sad neka te on čuva tamo gdje nema bola i patnje. Ja ću te uvijek čuvati u srcu i niko nikad neće moći da zaliječi tu ranu…

Najdraža naša ijek ćemo se smijati i biti srećni jer znamo da nam to ti želiš i daješ nam snagu sa neba…

Otišla si iznenada i napustila nas, i u jednom trenu srušio se cijeli svijet. Sve si nas naučila u životu, ali nas nisi naučila kako da živimo bez tebe… Sada kada mo trebali još mnogo toga dati jedno drugome ti si nas napustila zauvijek, najdraža naša majko… Volimo te i zauvijek ćeš živjeti u nama!

Suprug SEAD, sinovi DINO, DENIS i ćerka MIRELA

Danas se navršava naš brat VOJISLAV – DUJO JOVANOVIĆ

SJEĆANJE

DRAGAN RAIČEVIĆ

Devet godina prođe ali ni jedan dan da nijesi u mom srcu, duši, mislima, mojoj Nedostaješ mi puno

25. 9. 2022 – 25. 9. 2023.

MILUTIN Savov JANKOVIĆ

TATA…

Prođe tužna godina bez tebe. Zauvijek ćeš ostati u mom srcu.

Prošla je godina dana od smrti našeg dragog

MILUTINA Savovog JANKOVIĆA

25. 9. 2022 – 25. 9. 2023.

Porodica će na gradskom groblju Čepurci posjetiti njegovu vječnu kuću.

Ožalošćena porodica JANKOVIĆ

Devet je godina od kada nije sa nama naš voljeni

DRAGAN RAJO RAIČEVIĆ

Nema te godinama, nisi tu, ne bodriš nas. naša svjetlosti i vodiljo. Nedostaješ i

TATI

Postoje tragovi koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede, rane koje ne zarastaju i tuga koju vrijeme ne liječi

Tvoj sin BLAŽO

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

TELEFON

TELEFON TELEFON

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x 3x 3x 3x 3x

Samsung s23 + pretplata za

Urban Neo 3 Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

Pravila nagradne igre

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TABLET Samsung A7 + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih četiri dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).