Dnevni list Pobjeda 22.12.2019. by Pobjeda

Srpska pravoslavna crkva sa skupa u Nikšiću juče ispostavila zahtjeve crnogorskoj vlasti

Amfilohije: Hramove nam otimaju besudnici

Crnogorski predsjednik učestvovao na sastanku o „malom Šengenu“ u Tirani

Crnoj Gori ne treba zamjena za EU STR. 2.

D. MALIDŽAN

INTERVJU: Žarko Korać, nezavisni poslanik u Skupštini Srbije

» Traže zakonsko priznanje istorijskog kontinuiteta Mitropolije crnogorsko-primorske » Zaključivanje ugovora sa Vladom koji su već potpisale ostale vjerske zajednice » Donošenje zakona o restituciji i pravednoj nadoknadi oduzete imovine STR. 6. i 7. Ukupni depoziti stanovništva u bankama 1,3 milijarde eura

Zapad gubi strpljenje jer Vučić nema hrabrosti da ispuni obećanja STR. 8. i 9.

TEST

Za deceniju štednja građana porasla za 651 milion

BMW X1 18d 2.0d 16V TWIN POWER TURBO 150 KS xDRIVE X LINE

Pobjeda u posjeti kineskim gradovima Pekingu, Šangaju i Ningbou

Promjene koje su upečatljive

STR. 16. i 17.

STR. 5.

Razvoj turizma u ruralnim područjima je šansa za smanjenje siromaštva

Zemlja čuda koju su gradili upornost i tradicija

STR. 14. i 15.

ANALIZA: Kako se utvrđuje opravdanost odsustva poslanika u parlamentima evropskih država

Turiste zanima sve od običaja do zanata

Kazne od umanjenja zarade do gubitka poslaničkog mandata STR. 4.

STR. 3.

Politika

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Crnogorski predsjednik učestvovao na sastanku o „malom Šengenu“ u Tirani koja nas razdvaja, a budućnost nas spaja. Cijeli ovaj proces se podudara sa ambicijom svake zemlje da bude dio EU – udružićemo snage da brže postanemo članica EU. Omogućiće nam da stvorimo bolje uslove za budućnost. Vjetrovi prošlosti ovdje ne mogu duvati – kazao je Rama. On se Đukanoviću zahvalio jer je prihvatio poziv da prisustvuje ovom sastanku. – Njegovo iskustvo je značajno za ovaj proces – rekao je Rama o Đukanoviću. I premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je naglasio da regionalna inicijativa samo može da ubrza proces ka EU. –Ja mislim da će naša inicijativa ubrzati proces ka EU, a to brže možemo uraditi samo ako smo zajedno. Ubijeđen sam da će svi građani imati mnoštvo benefita, neki se već vide. Shvatite ovo kao neki vid molbe za sve zemlje da se udružimo – vjeruje on.

solidarnost

Lideri zemalja regiona na samitu u Tirani

Đukanović: Crnoj Gori ne treba zamjena za EU Želimo da budemo dio Unije i na tome godinama radimo, već sedam godina pregovaramo. Ne vidimo da nam treba bilo kakav supstitut, a podržavamo sve regionalne inicijative koje nas približavaju tom cilju – kazao je predsjednik Crne Gore TIRANA - Cilj Crne Gore je članstvo u Evropskoj uniji i ne treba nam zamjena. I ako bi neko rekao balkanska unija umjesto evropska, Crna Gora bi rekla ,,ne, hvala“. Ne vidimo da nam treba bilo kakav supstitut, a podržavamo sve regionalne inicijative koje nas približavaju tom cilju – kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Tirani na sastanku o inicijativi „mali Šengen“. On je na poziv premijera Albanije Edija Rame učestvovao na Regionalnom sastanku – Zapadni Balkan. Sastanak je organizovan u okviru trilateralne inicijative Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Rama i Zoran Zaev. Naglasio je da Crna Gora već dugo i vrijedno radi i već sedam godina pregovara sa EU. – Prema tome, nijesmo spremni da mijenjamo strateški kurs, nijesmo došli u međuvremenu ni do kakvih novih saznanja koja bi nas kolebala oko takvog opredjeljenja, naprotiv, vidjeli ste da smo nedavno saopštili svoj stav da se protivimo ideji da se posle sedam godina mijenjaju pravila igre koja su uspostavljena inicijalno na samitu u Solunu 2003, a da definitivno i finalno otpočinjanjem pregovora sa Crnom Gorom 2012. mi želimo da budemo dio EU, na tome godinama radimo. Nijesmo spremni da mijenjamo kurs. Ništa nas nije pokolebalo na evropskom putu – jasan je Đukanović.

Povjerenje

On je istakao da je Crna Gora veoma posvećena regionalnoj saradnji, te da je važno da

se ono što pokreće „mini Šengen“ dovede u sklad sa drugim inicijativima. – Mi smo punopravna članica 27 regionalnih inicijativa, trenutno predsjedavamo u 6 takvih inicijativa. To znači da snažno vjerujemo da su regionalne inicijative odlična prilika da obnavljamo i unapređujemo povjerenje među zemljama regiona i da na temelju tog povjerenja ostvarujemo saradnju koja će doprinositi razvoju svake od naših zemalja i razvoju regiona u cjelini – kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna da bude domaćin neke od narednih inicijativa. – Želim da istaknem da je premijer Rama i tokom radnog dijela našeg razgovora pomenuo mogućnost da Crna Gora bude domaćin nekog sledećeg sastanka i želim da potvrdim da smo to apsolutno spremni jer vjerujemo da treba odnjegovati dijalog na svaku važnu temu i treba kroz taj dijalog pokušati okupiti svakog ko bi mogao u tom dijalogu i u toj saradnji pronaći neki svoj interes –kazao je Đukanović. Crnogorski predsjednik je ista-

kao da su sve inicijative neuporedivo smislenije tada kada znamo da vode ka ostvarenju onih standarda koji će nam prokrčiti brži put do punopravnog članstva u integraciji savremene evropske civilizacije. Iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, zemalja koje su potpisale deklaraciju o slobodnom protoku roba, kapitala, usluga i ljudi, a čiji je cilj da do kraja 2021. građani uz lične karte prelaze bilo koju od tri granice i obrnuto poručuju da takva inicijativa može samo ubrzati put ka EU. Predsjednik Srbije Vučić kazao je da su donijete važne



odluke koje će potpisati i naglasio da će one imati veliki značaj za cio region. – Mi jesmo na evropskom putu, cilj nam je EU, ali da vidimo koliko će da nas žele u budućnosti, ali kad ne zavisi sve od nas, ajde da mi radimo ono što mi možemo. Ajmo da radimo ono što zavisi od nas. Pokušaćemo da formiramo što jedinstvenije tržište rada – najavio je Vučić.



Cijeli ovaj proces se podudara sa ambicijom svake zemlje da bude dio EU – udružićemo snage da brže postanemo članica EU. Omogućiće nam da stvorimo bolje uslove za budućnost. Vjetrovi prošlosti ovdje ne mogu duvati – kazao je Rama

Albanski predsjednik se Đukanoviću zahvalio jer je prihvatio poziv da prisustvuje ovom sastanku. – Njegovo iskustvo je značajno za ovaj proces – rekao je Rama

Obilazak područja stradalog u zemljotresu

Most budućnosti

Domaćin sastanka Rama je poručio da neće prestati da ponavlja da je ovo inicijativa koja nikog ne isključuje, ona nije nametnuta nikome ni od koga. – U Tiranu smo pozvali svakoga. Za mene, odbijanje Kosova da prisustvuju ne razumijem. Ovdje smo da izgradimo most između prošlosti i budućnosti – prošlosti

Šefovi delegacija su tokom boravka u Albaniji obišli i Drač, koji je najviše stradao u nedavnom razornom zemljotresu. Albanski premijer se zahvalio na solidarnosti koja je pokazana od tri uvažena gosta i njihovih zemalja nakon zemljotresa. – Duboko smo zahvalni svim timovima, pojedincima i grupama koje su odmah došle da pomognu Albaniji i Albancima, pogođenim zemljotresom. To će uvijek ostati uklesano u našem kolektivnom sjećanju. Imamo zajedničku sudbinu na ovom prostoru, da prevaziđemo prošlost zarad bolje budućnosti za našu djecu – zaključio je Rama. Đukanović je podsjetio da je i Crna Gora ne tako davno prolazila kroz ovakvu sličnu situaciju i uživala solidarnost i podršku susjeda i prijatelja. – Tako da ostajemo trajno privrženi i solidarni sa Albanijom i sa naporima koje njena Vlada ulaže na sanaciji ozbiljnih posledica koje je zemljotres donio ljudima u ovoj zemlji – zaključio je crnogorski predsjednik. Ovo je treći skup, poslije Novog Sada i Ohrida, posvećen inicijativi ,,mali Šengen“. Sljedeći je zakazan u Beogradu početkom februara. Mr. j.

Politika

Nedjelja, 22. decembar 2019.

ANALIZA: Kako se utvrđuje opravdanost odsustva poslanika u parlamentima evropskh država

Kazne od umanjenja zarade do gubitka poslaničkog mandata Poslanik u parlamentu Portugala koji odsustvuje sa četiri sjednice odbora gubi mjesto u tom odboru. Zakon predviđa i mogućnost gubitka poslaničkog mjesta, ukoliko poslanik prekorači dozvoljeni broj izostanaka – pokazuje istraživanje „Kriterijumi u pogledu utvrđivanja opravdanosti odsustva poslanika sa sjednica“, koje je uradio Istraživački centar Skupštine PODGORICA – Bolest dokazana ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, privremena radna nesposobnost, nesreća, službeni put, sklapanje braka, viša sila, porodiljsko ili odsustvo zbog brige o djetetu, saobraćajne poteškoće – neki su od kriterijuma po kojima se u pojedinim državama određuje opravdanost odsustva poslanika iz Skupštine. Neopravdani nedolasci kažnjavaju se na različite načine – od umanjenja, do ukidanja zarade, pa i gubitka mandata kao što je slučaj u Portugalu – pokazuje istraživanje „Kriterijumi u pogledu utvrđivanja opravdanosti odsustva poslanika sa sjednica“, koje je uradio Istraživački centar Skupštine. Poslanicima u parlamentu Litvanije se, po Poslovniku, u slučaju odsustva bez važnog opravdanog razloga sa više od polovine sjednica, umanjuje mjesečna zarada za trećinu ukupnog iznosa. Važnim opravdanim razlozima odsustva sa sjednica parlamenta, odbora ili komisija, smatraju se privremena radna nesposobnost, službeni put, odsustvo zbog brige o djetetu ili druge značajne okolnosti, kao i odsustvo sa sjednica nakon odobrenja Borda parlamenta (Kolegijuma). Odbor za etiku i procedure odlučuje da li su razlozi odsustva poslanika sa sjednice parlamenta važni i opravdani, dok predsjednici odbora odlučuju da li su razlozi odsustva sa sjednice odbora opravdani.

OPRAVDANJE

Prema Poslovniku i Zakonu o poslanicima u Portugalu, svaki poslanik koji odsustvuje sa unaprijed zakazane sjednice ili glasanja bez opravdanog razloga gubi 1/20 mjesečne zarade u prva tri slučaja odsustva, odnosno 1/10 zarade u svim narednim slučajevima odsustva, do broja odsustava koje



Za svaki neopravdani izostanak iz Hrvatskog sabora na dan kada se održava sjednica, poslaniku će se poslanički paušal umanjiti za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj

dovode do gubitka poslaničkog mjesta. Svaki poslanik koji bez opravdanja odsustvuje sa sjednice odbora gubi 1/30 mjesečne zarade, do najviše četiri odsustva po odboru, odnosno zasijedanju parlamenta. Poslanik koji odsustvuje sa četiri sjednice odbora tokom zasijedanja, gubi svoje mjesto u datom odboru. Do umanjenja zarade i gubitka mjesta dolazi osam dana nakon što je predsjednik parlamenta zatražio od poslanika da dostavi opravdanje za svoj postupak, u slučajevima kada se opravdanje smatra neadekvatnim ili ukoliko poslanik uopšte ne odgovori. Zakon predviđa i mogućnost gubitka poslaničkog mjesta, između ostalog, i u slučajevima kada se poslanici registruju kao članovi partije čiji kandidat nijesu bili na izborima, ukoliko uopšte ne zauzmu svoje poslaničko mjesto, ili prekorače dozvoljeni broj izostanaka, izuzev u slučajevima koji se smatraju opravdanim ( bolest, sklapanje braka, roditeljsko odsustvo, gubitak člana porodice, viša sila, parlamentarne misije ili drugi poslovi, politički rad ili rad za potrebe partije kojoj poslanik pripada, kao i učešće u parlamentarnim aktivnostima, u sklad u s a Po s l o v n i k o m ) . U

Poluprazna sala tokom zasijedanja je česta pojava

izuzetnim slučajevima, saobraćajne poteškoće takođe se smatraju opravdanim razlogom za izostanak.

RADNI ZADACI

Poslovnik donjeg doma Parlamenta Slovenije propisuje da poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Državnog zbora, odnosno radnog tijela čiji je član, dužan je da o razlozima spriječenosti obavijesti predsjednika parlamenta, odnosno predsjednika radnog tijela, najkasnije dan prije sjednice, osim ako ne može da to uradi iz razloga na koje nije mogao uticati. Za dane neopravdanog odsustva poslanik nema pravo na zaradu, odnosno nadoknadu za troškove ishrane tokom rada, kao ni na nadoknadu troškova radi dolaska i odlaska sa posla. Na osnovu obavještenja o odsustvu poslanika sa sjednice, predsjednik Mandatno-izborne komisije obavještava poslanika koji je neopravdano bio odsutan o smanjenju plate i drugih ličnih primanja. Poslanik ima pravo prigovora Komisiji u roku od osam dana od prijema obavještenja. Komisija uvažava prigovor i ukida mjeru, ili odbacuje prigovor i potvrđuje mjeru izvršenja. Opravdanim odsustvom poslanika, u skladu sa Poslovnikom u Sloveniji, smatra se

U njemačkom parlamentu kažnjavaju i za opravdane izostanke U njemčakom parlamentu, ukoliko prisustvo nije zabilježeno u skladu sa predviđenim pravilima, poslaniku se umanjuje paušalna naknada za svaki dan zasijedanja u zavisnosti od razloga izostanka i to: u slučaju izostanka iz neopravdanih razloga - 200 eura, u slučaju opravdanog

izostanka - 100 eura, u slučaju odsustva zbog bolesti ili privremene nesposobnosti, uz dostavljanje medicinskog uvjerenja - 20 eura, u slučaju neopravdanog odbijanja glasanja prozivkom - 100 eura. U određenim pravno definisanim slučajevima, poslaniku se ne umanjuje paušalna

naknada, i to u slučaju zaštite materinstva ili ukoliko poslanik ima dijete mlađe od 14 godina starosti koje živi u istom domaćinstvu, a za koje je ljekar utvrdio bolest ili o kojem poslanik mora da brine lično jer nema druge osobe u domaćinstvu koja bi preuzela tu obavezu.

Škrelja: Tražimo rješenje sa generalnim sekretarom Crnogorski parlament još nije počeo primjenu Poslovnika u dijelu novčanog kažnjavanja poslanika za neopravdano odsustvo iz Skupštine, zbog neutvrđenih kriterijuma za procjenu šta je opravdano, a šta neopravdano odsustvo iz parlamenta. Na pitanje da li su blizu određivanja kriterijuma za procjenjivanje opravdanosti odsustva poslanika iz Skupštine, za šta je predviđena kazna, Luiđ Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora rekao je da po tom pitanju nema ništa novo. – Ne znam kako će to da ide. Zajedno sa generalnim sekretarom pokušavamo da nađemo model koji bi bio dobar. Očigledno da je u tom dijelu Poslovnik manjkav i ne daje nam prostora da mi pravovaljano ocjenjujemo opravdanost ili neopravdanost. Zajedno sa stručnom službom pokušavamo da nađemo model koji će nas voditi ka rješavanju tog problema – rekao je Škrelja.

opravdano odsustvo sa posla kao što je definisano propisima o radnim odnosima i zdravstvenom osiguranju, odsustvo u vezi sa radnim zadacima odobrenim od predsjednika Državnog zbora, vanredno odsustvo odobreno u skladu sa zakonom i aktom Mandatno-izborne komisije, odsustvo poslanika sa sjednice radnog tijela zbog istovremenog učešća u radu drugog radnog tijela čiji je član. Opravdano je i odsustvo u vezi sa radnim zadacima koje je odobrio šef poslaničkog kluba. Odsustvo zbog okolnosti na koje nije mogao uticati se takođe smatra opravdanim odsustvom poslanika. Šef poslaničkog kluba može odobriti odsustvo u vezi sa radnim zadacima samo ukoliko garantuje da neće više od trećine poslanika tog poslaničkog kluba biti opravdano odsutno sa sjednice parlamenta, odnosno njegovog radnog tijela, iz razloga koji se smatraju opravdanim odsustvom. Za svaki neopravdani izostanak iz Hrvatskog sabora na dan kada se održava sjednica, poslaniku će se poslanički



Poslanicima u parlamentu Litvanije se, po Poslovniku, u slučaju odsustva bez važnog opravdanog razloga sa više od polovine sjednica, umanjuje mjesečna zarada za trećinu ukupnog iznosa

paušal umanjiti za iznos jedne dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj.

LJEKARSKA POTVRDA

Odluku o umanjenju, na osnovu dostavljene dokumentacije o prisustvu poslanika u Saboru, odnosno dostavljene dokumentacije poslanika kojom on potvrđuje svoj opravdani izostanak iz Sabora, donosi radno tijelo Hrvatskog sabora nadležno za upravne poslove, a najviše do utvrđenog iznosa poslaničkog

paušala. Opravdanim izostankom poslanika iz Hrvatskog sabora smatraće se bolest, što je poslanik dužan da opravda ljekarskom potvrdom, smrtni slučaj u porodici, sudski poziv, učešće na društveno-političkim, ekonomskim, naučnim, kulturnim i drugim skupovima, konferencijama, manifestacijama i svečanostima na koje je poslanik pozvan. U Srbiji dovoljno je da poslanik obavijesti predsjednika Narodne skupštine da je spriječen da prisustvuje. Nijesu bliže određeni ili navedeni razlozi za opravdano odsustvovanje sa plenarnih sjednica ni u jednom aktu. Član 7 Zakona o primanjima narodnih poslanika u Narodnoj skupštini propisuje da se nagrada poslaniku umanjuje kada u toku mjeseca neopravdano izostane sa jedne četvrtine sjednica Skupštine ili odbora - za 25 odsto, odnosno sa polovine sjednica - za 50 odsto. Narodni poslanik koji neopravdano izostane sa više od polovine sjednica u toku mjeseca nema pravo na nagradu. Šta je neopravdan izostanak - nije definisano. Ivana KOPRIVICA

Ekonomija

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Razvoj turizma u ruralnim područjima je šansa za smanjenje siromaštva PODGORICA – Razvoj turizma u ruralnim područjima Crne Gore može biti od neprocjenjive važnosti za borbu protiv siromaštva i povećanje ekonomske moći domaćinstava, smanjenje migracije selo - grad i veću društvenu uključenost seoskog stanovništva, kroz otvaranje novih poslovnih prilika i poboljšanje životnih uslova, naročito za mlade i žene – ističe ekspert za održivi razvoj Lidija Brnović. Ona je u posljednjih 15 godina radila kao savjetnica za analizu i razvoj politika od značaja za održivi razvoj, osnaživanje lokalnih zajednica i sprovođenje projekata razvoja turizma zasnovanog na prirodnoj baštini.

KORISTI

Kako tvrdi Brnović, mala i srednja preduzeća mogu imati brojne koristi od razvoja turizma. - Kao ,,tiha izvozna grana“ omogućiće lokalnim proizvođačima da preko stranih turista – kupaca ,,izvezu“ svoja dobra i usluge. Nadalje, turizam ublažava biznis barijere malim i srednjim preduzećima tako što ih ne uslovljava da proizvode velike količine niti da ulažu sredstva u transport i procedure za izvoz – kaže naša sagovornica. Što se više lokalnih proizvoda može ponuditi, dodaje ona, toliko će veći dio potrošnje turista ostati lokalnim biznisima (umjesto velikim uvoznicima stranih proizvoda). - Važno je da se druge prioritetne privredne grane, kao što su poljoprivreda, energija i industrija, razvijaju tako da budu komplementarne, u skladu sa principima održivog razvoja i zelene ekonomije, a na taj način i same postaju dio turističke ponude - kazala je Brnović. Iskustva u svijetu pokazuju su da oko 80 procenata novca od „ol-inkluziv“ aranžmana ide na avio-prevoznike, hotele i druge međunarodne kompanije, dok objekti u prirodi koji funkcionišu po principu eko lodža zapošljavaju i nabavljaju lokalno, ostavljaju i do 95 procenata profita lokalnoj zajednici. - Održivi turizam je slabo definisan u praktičnom smislu, posebno za početnike u biznisu, mala i srednja preduzeća, kojima je teško da prate neprecizno definisane propise i kojima pitanja odgovornosti prema lokalnoj zajednici i zaštiti životne sredine nijesu prioritet – kaže Brnović. Ona ističe da je to ujedno i jedan od razloga zašto uprkos povećanom broju turista i prihoda od turizma korist za najsiromašnije najčešće izostaje. - Da bi se privukao veći broj turista, njihove potrebe se moraju studioznije ispitati. Ovo je važno zbog toga što su potencijalni gosti u ruralnim područjima po svojim karakteristikama drugačiji nego za druge vidove turizma. Tako će na primjer, gosti kojima su glavni motivi putovanja more i sunce, a koji čine većinu kada je u pitanju Crna Gora, možda željeti da provedu i jedan ili par dana na selu, ali to svakako nijesu naša glavna emitivna tržišta. Dok većina stranih turista u našu zemlju

Turiste zanima sve od običaja do zanata - Ključni problem nije povećanje profita, već njegova pravedna raspodjela. Da bi se ovo postiglo, potrebno je intenziviranje saradnje između sektora turizma, ekonomije i poljoprivrede sa sektorom socijalne zaštite i zapošljavanja – kazala je Brnović Pogled na etno selo u Plužinama

Lidija Brnović

dolazi iz Rusije, zemalja regiona i Ukrajine, većina posjetilaca sjevera i ruralnih krajeva su državljani Francuske, Njemačke, Holandije i Belgije – kazala je Brnović. Radi se, kako ističe, o visokoobrazovanim i ekološki osviješćenim osobama srednje dobi koje su spremne da odvoje više novca kako bi se informisali o domaćoj kulturi, običajima, gastronomskim specijalitetima, ali i direktno učestvovali u lokalnim radovima, istraživačkim ili konzervatorskim aktivnostima. - Ukratko, ovakav tip turiste preferira nematerijalno nasljeđe, za koje je neprikosnoveni ekspert lokalni stanovnik, jer ko bi bolje znao stare priče, recepte, običaje, zanate, lokacije sa najljepšim pogledom, mirise i ukuse prirode?! – kazala je Brnović. Agroturististička ponuda funkcioniše tako što se gost upoznaje o načinu života, običajima, vrijednostima seoskog kraja neposrednim uključivanjem u svakodnevnu seosku rutinu, posmatranje procesa proizvodnje i preradu poljoprivrednih proizvoda, obrađivanje zemlje, sadnju, sakupljanje šumskih plodova, pripremu domaćeg hljeba, mesa, kajmaka, sira i drugih proizvoda... - Gosti će rado željeti da nau-



Ruralni turizam u Pljevljima

Osmijehom, rakijom i domaćom pitom rasplakala gosta - Tokom organizacije tura u kojoj sam učestvovala, najveći utisak ostavila je porodica koja je živjela u najskromnijim uslovima u jednom selu kraj Pljevalja. Jedna predivna starica koja je živjela sama sa sestrom u isto tako preteškim uslovima, ali je poslužila goste sa svim što je imala – osmijehom, rakijom i pitom sa sirom uspjela je da rasplače gosta iz Norveške. „Mi imamo sve, a nemamo ništa“ – rekao je on. „Ona nema ništa, a dala nam je sve što nam je potrebno da budemo srećni“. Naredne godine se vratio u Crnu Goru sa poklonom za svoju osamdesetogodišnju drugaricu – priča Brnović.

če da pletu, vezu ili da se oprobaju u izradi suvenira od drveta ili keramike – kazala je Brnović.

PARADOKS

- Situacija na terenu je pokazala da je za razvoj potrebno mnogo više od toga, pa smo na svojoj koži osjetili paradoks da sjever, uprkos najvećem bogatstvu prirodnim resursima ostaje najsiromašniji. Iako nam se čini da turisti u Crnoj Gori dolaze zbog netaknute prirode ruralnih predjela, istina je da je u prošloj godini najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima i glavnom gradu – čak 97 procenata, a u planinskim mjestima i ostalim turi-

Gosti će rado željeti da nauče da pletu, vezu ili da se oprobaju u izradi suvenira od drveta ili keramike – kazala je Brnović.

stičkim mjestima tek tri procenta – kazala je Brnović dodajući da bi naša zemlja morala značajno uvećati ulaganja u ljudski kapital, jer sjever se ne može razvijati ukoliko ga ovim tempom nastave napuštati oni koji bi trebalo da budu nosioci razvoja. - Tu naročito mislim na žene i mlade ljude, kojima je opstanak u ruralnim područjima naročito otežan, budući da oni uglavnom nijesu vlasnici imovine/zemljišta, a nemaju ni dovoljno prilika da to kompenzuju zapošljavanjem u uspješnim preduzećima gdje bi unapređivali svoja znanja i vještine ili stekli sredstva za kasnije samostalno pokretanje biznisa – kazala je Brnović. Kako bi omogućili da razvoj turizma donese korist najosjetljivijem stanovništvu, ona ističe da bi bilo potrebno uraditi analizu o raspoloži-



Naša zemlja morala bi značajno uvećati ulaganja u ljudski kapital, jer sjever se ne može razvijati ukoliko ga ovim tempom nastave napuštati oni koji bi trebalo da budu nosioci razvoja – kazala je Brnović vim resursima, mogućnostima i barijerama za povećanje preduzetničke inicijative u ruralnim krajevima. - Na primjer, treba uzeti u obzir da se lica koja se opredijele za pokretanje biznisa, dodatno izlažu riziku jer gube prava na socijalnu pomoć ova sredstva iako mala, za njih predstavljaju sigurna, redovna primanja. Takođe, važno je imati u vidu da razvoj turizma ipak ima ograničene domete, prije svega zbog izražene sezonalnosti, ograničenosti i osjetljivosti prirodnih resursa i velike zavisnosti različitih spoljašnjih faktora – upravo zbog toga je neophodno istovremeno ulagati i u druge komplementarne privredne aktivnosti – kazala je Brnović. Iz njenog iskustva za pokretanje malih biznisa nije dovoljan samo novac, pa tamo gdje je pružena samo finan-

sijska podrška rezultati uglavnom nijesu ostali zabilježeni. - Siromašno stanovništvo, osim novca, najčešće nema dovoljno informacija, iskustva, kontakata koji su neophodni da poslovanje bude uspješno. Nasuprot tome, mogu da govorim o brojnim primjerima iz prakse, gdje su ljudi koji su dobili novčanu pomoć, ali i obilatu nefinansijsku podršku stručnih timova i lokalnih službi, uspjel i d a p o k re n u b i z n i s e, unaprijede poslovanje i višestruko povećaju prihode – kazala je Brnović.

SARADNJA

Od ključnog je značaja, kako je dodala, saradnja i umrežavanje sa drugim pružaocima usluga u okruženju kao i sa nadležnim državnim službama, kao što su turističke organizacije, regionalne agencije za razvoj, uprava nacionalnih parkova i lokalne nevladine organizacije. - Degustacija lokalnih, autohtonih prozvoda je važan segment ponude, naročito ako gost, učestvuje u pripremi gastronomskih specijaliteta. Domaćin takođe ima mogućnost da na licu mjesta proda svoje proizvode – kazala je Brnović. Ona dodaje da je sve veće interesovanje za spomenike posvećene Drugom svjetskom ratu, koje pored umjetničke i društvene vrijednosti karakteriše spajanje sa prirodnim pejzažima, što posjetiocima dodatno oduzima dah. Tu su naravno i spomenici iz drugih epoha, stećci, crkve, džamije, slike, nošnja, nakit i drugi vrijedni predmeti iz prošlosti. - Veliki potencijal predstavljaju i sredstva EU koja stoje na raspolaganju institucijama, privredi i organizacijama civilnog društva, ali je potrebno napraviti dublju procjenu efekata do sada realizovanih projekata, kako bi se u budućnosti finansirala održiva rješenja koja obezbjeđuju višestruke koristi od turizma – zaključuje Brnović. N. KOVAČEVIĆ

Ekonomija

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Ukupni depoziti stanovništva u bankama 1,3 milijarde eura

Za deceniju štednja građana porasla za 651 milion eura PODGORICA – Građani u bankama u Crnoj Gori drže više od 1,3 milijarde eura, što znači da svaki građanin ima po dvije hiljade eura. To je „statistička“ računica koja je daleko od stvarnosti jer većina nema ni eura štednje a mali broj ima pozamašne svote. Prema posljednjim podacima iz ove godine imamo 71 milionera a najbogatiji među njima ima 32 miliona eura na svom kontu u banci. No, i ovi podaci o milionerima u kešu su relativni jer nema podataka koliko domaći građani drže u stranim bankama.

VISINA

Podaci Centralne banke koji se prate iz mjeseca u mjesec pokazuju da depoziti građana u bankama rastu. Za deset godina uvećani su duplo. Štednja građana 2009. bila je 654 miliona eura a danas je više od 1,3 milijarde eura. Na kraju 2010. bila je 738 miliona, godinu kasnije 791 milion, 2012. više od 864 miliona, godinu kasnije 931 milion, 2014. je bila 990 miliona, 2015. preko milijarde, godinu kasnije 1,1 milijardu, 2017. godine 1,23 milijarde, prošle godine 1,32 milijarde i tekuće godine sa kraja oktobra bila je 1,305 milijardi eura. Sličnom dinamikom rasli su i ukupni, odnosno depoziti privrede i banaka, tako da su prije deset godina bili 1,82 milijarde a danas 3,49 milijardi eura. Na pitanje kakvo se kretanje depozita očekuje, generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković Pobjedi je kazao da ne očekuje smanjenje.

Primjeri Hrvatske i Srbije

Kamatne stope na depozite, odnosno štednju tokom narednih godinu-dvije će biti iste. Potom se može očekivati lagani rast kamata na depozite, kaže generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković Ne očekujem smanjenje ukupnog iznosa depozita, odnosno njihovo seljenje u državne i druge obveznice i hartije od vrijednosti koje odobravaju znatno veću kamatnu stopu. - Ne očekujem smanjenje ukupnih depozita a kamoli masovnije podizanje kojeg nije bilo niti tokom 2019. kada je došlo do intervencije kod dvije banke. Sistem je kvalitetno odgovorio, tako da nije bilo negativnih konsekvenci, čak je konstatovan značajan rast depozita. Uostalom, prednost držanja novca kod banaka je sa više aspekata očigledan, kako za dnevne aktivnosti vlasnika depozita tako i kao djelimičan, ili u cijelom kolateral za eventualne potrebe ulaganja - smatra Pejaković. Prednost je, dodaje on, i brzina povlačenja sredstava. Uz najavu je kvalitetnija od reakcije na tržištu kapitala, gdje bi trebali da realizujete vaše hartije od vrijednosti. - Veća kamatna stopa ima svoju težinu, ali u selekciji prioriteta, prihvatljivosti rizika koji nose HoV i potreba vlasnika se prepoznaje odgovarajući način tezaurisanja sredstava. Odluka je uvijek na vlasniku novca i njegovim preferencijama - ističe on. Bankari očekuju da će depozi-

U većini zemalja EU plaćaju bankama za držanje novca U velikom broju banaka EU imate negativne kamatne stope na određenu kategorije depozita. - Vlasnik depozita treba da plati banci što mu pruža uslugu držanja novca - pojašnjava Pejaković.

Depoziti građana u bankama konstantno rastu

Austrijanci mjesečno štede 259 eura U zemljama srednje i istočne Evrope najviše štede Austrijanci - 259 eura mjesečno. - Na drugom mjestu su Slovenci sa 111 eura, potom Česi 105 eura. Slijede Hrvati sa 63, Mađari 65, Rumuni 57, Srbi

ti rasti i naredne godine. - Očekujemo da će depoziti u bankama rasti i naredne godine, uz projektovani rast BDPa. Na to upućuju trendovi posljednjih godina, ali i najavljena politika Evropske centralne banke za 2020. Kako u regionu, tako i širom EU depoziti kod finansijskih institucija rastu. U Crnoj Gori ukupni depoziti na kraju oktobra 2019. iznosili su 3,489 milijarde eura, od čega stanovništva 1,305 milijardi eura, gdje u zavisnosti od doba go-

40 eura - kaže Pejaković. Prema raspoloživim podacima, dodaje on, slabu investicionu kulturu imaju i Hrvati gdje tek 43 odsto koristi klasične oblike štednje, 16 odsto ulaže u životna osiguranja,

dine, investicionih aktivnosti, pripreme sezone, investicija, ili ubiranje prihoda, imamo rast ili pad depozita na nivou sistema - pojašnjava Pejaković.

KAMATE

Kamatne stope na depozite su stvar više faktora. - Prosječna kamatna stopa kojom se koristi javnost je na ukupne depozite koja je za oktobar bila 0,42 odsto. Međutim oko 60 odsto ukupnih depozita stanovništva su po

a devet odsto u stambenu štednju. - Investicioni fondovi, dionice i obveznice izbor su za pet posto građana, a svega četiri odsto Hrvata ulaže u nekretnine - objašnjava Pejaković.

viđenju. Na nivou ukupnih depozita procenat ide na oko 72 odsto, gdje skoro nema kamate, odnosno oko 0,002 odsto se kreće. Dok na oročene depozite imate na godišnjem nivou i kamatu više od dva odsto - kod pojedinih banaka u Crnoj Gori, što je za euro depozite vrlo dobra ponuda, uporedbom sa regionom i razvijenim zemljama - pojašnjava generalni sekretar Udruženja banaka. Sve ovo znači da treba posmatrati konkurentnu ponudu kamate na oročene depozite, a ne samo čitati prosječnu kamatu u kojoj su i depoziti po viđenju. Prosječna cijena, odnosno kamata na kredite je nešto više od šest odsto na godišnjem nivou, pa se čini da je spread (razlika između kamata na štednju i kredite) veliki u odnosu na prosječnu kamatu na depozite. - Međutim, prosječna kamata u plasmanima obuhvata i gotovinske kredite kao skuplje i stambene kao najniže od 2,99 odsto kamate na godinu za subvencioniranje kredita kod fizičkih lica. Kod pravnih lica imate kredite overdraft, one za likvidnost kao skuplje, ali i kamate na investicione kredite od 3,5 odsto godišnje za najbolje klijente. Naravno, da ima i kredita koji su značajno na većem, ili nižem nivou kamate, a sve je u zavisnosti od proizvoda banke, boniteta klijenta i preuzetog rizika plasmana - pojašnjava Pejaković. Jasno je, kaže on, da statistika može da zavara i dovede do

U Hrvatskoj kamatna stopa za devizne oročene depozite je ispod jedan odsto od sredine 2016. godine. Podatak za jul 2019. je 0,19 odsto, a za najduža oročenja (više od dvije godine) samo 0,27 odsto na godišnjem nivou. Štednja građana krajem jula 2019. iznosila je 205,3 milijarde kuna (oko 27,6 milijardi eura), što je 3,9 odsto više u odnosu na prošlogodišnji jul. U Srbiji kamatne stope na štednju u eurima u najvećem broju banaka su iste i iznose 0,2 odsto za oročene eure na godinu do maksimalnih 0,6 procenata za oročene devize na tri godine. Depoziti građana Srbije u bankama u devizama su 10,6 milijardi eura, ili oko petnaest puta veći nego u domaćoj valuti. Porez na dobijenu kamatu u Hrvatskoj je 12 odsto, Srbiji 15 odsto, dok je u Crnoj Gori porez na dobit devet odsto. - Karakteristika regiona je da skoro polovina građana i dalje misli da je investicione proizvode teško razumjeti, a 12 odsto njih smatra da su oni „samo za avanturiste“. Procjena je, a trend depozita u bankama ukazuje da 77 odsto građana, kada bi imali novac za investiranje, opredijelili bi se za ulaganja s najmanjim rizikom. Oko trećina ispitanika u Crnoj Gori i Srbiji navodi da štedi novac na neki način, i to češće u Crnoj Gori nego u Srbiji (34 odsto naspram 27 odsto) ističe Pejaković. Prototip štediše je, objašnjava on, primanje oko 700 eura, uz više i visoko obrazovanje, prosječne starosti oko 40 godina.

pogrešnih komentara. - Dobro je što u ponudi banaka ima stambenih i investicionih kredita kojih nije bilo prije 2006. makar u značajnim iznosima - kaže on i podsjeća da se u skladu sa mogućnostima i potrebama treba zaduživati. Na pitanje kakvo kretanje kamata očekuje, Pejaković kaže da će narednih godinu-dvije godine biti na istom nivou, ali već potom može se očekivati lagani rast kamata na depozite što se već desilo u SAD, a od kretanja u privredi adekvatna odluka će biti i u politici Evropske centralne banke, gdje se prije svega prate pokazatelji najjačih evropskih privreda, što se odražava kako na nivou EU tako i regiona - kaže Pejaković. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Hronika/Društvo

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Srpska pravoslavna crkva sa skupa u Nikšiću juče ispo

S. VASILJEVIĆ

Amfilohije: Hr nam otimaju b Opljačkana Pošta u Bečićima

Razbojnici odnijeli više od 1.000 eura BUDVA – Dva razbojnika jutros su od šalterske radnice filijale Pošte u Bečićima uz prijetnju pištoljem uzeli više od 1.000 eura, potvrđeno je Pobjedi. Dvije muške osobe bile su maskirane, a jedan od njih je imao pištolj. Radnica od koje je uz prijetnju oružjem oduzet novac nije povrijeđena, kazao je izvor iz policije.

Pošto su oteli novac, razbojnici su se dali u bjekstvo. Slučaj je odmah prijavljen policiji koja je blokirala sve izlaze iz grada. Saslušani su radnici bečićke filijale Pošte i izuzeti snimci sa video nadzora što će, kako je kazao izvor Pobjede, pomoći u rasvjetljavanju ovog događaja. B. R.

Cetinjski policajci kontrolisali bezbjednosno interesantne osobe

Oduzeti kriptovani telefoni, ugovori i sumnjive uplatnice CETINJE – Cetinjski policajci su u četvrtak i petak prilikom pretresa na više lokacija u tom gradu oduzeli kriptovane telefone, ugovore sumnjivog porijekla, veći broj sumnjivih uplatnica kojima su vršene transakcije većih novčanih iznosa i druge predmete koji ukazuju na izvršenje krivičnih djela, prenosi Cetinjski list. Akciju su izveli službenici ce-

tinjskog Odjeljenja bezbjednosti u saradnji sa službenicima Sektora kriminalističke policije i Sektora specijalne policije. Tom prilikom obavljeni su informativni razgovori sa osmoricom Cetinjana, u cilju prikupljanja potrebnih obavještenja. Nakon obavljenih informativnih razgovora, niko od osmorice Cetinjana nije zadržan u policiji.

Pretresi su sprovedeni u sklopu aktivnosti koje se odnose na kontrolu pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i njima bliskih lica. Službenici cetinjskog Odjeljenja bezbjednosti će, kako je saopšteno, nastaviti sa sličnim aktivnostima prema kategorijama bezbjednosno interesantnih osoba, članova organizovanih kriminalnih grupa i njima bliskih osoba. C. H.

Demanti bivšeg predsjednika budvanske opštine

Kuljača tvrdi da nije potpisao spornu garanciju BUDVA – Bivši predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača demantovao je da je potpisao garanciju od 66 miliona koje su dale opština Budva i Vlada Crne Gore, a čiju je aktivaciju najavio austrijski koncern EVN, koji gazduje postrojenjem za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice. – Povodom izjava opštinskih i Vladinih službenika i objavljenih tekstova u medijima, odlučno demantujem da spornu garanciju koja se navodi za vrijeme mog mandata predsjednika opštine Budva, nikada nijesam potpisao niti učestvovao na bilo koji način u njenom donošenju, što je vrlo lako provjeriti od strane nadležnih organa – navodi se u saopštenju Kuljače. Aktuelni predsjednik opštine Budva Marko Carević je u srijedu na konferenciji za medije saopštio da je od Specijalnog tužilaštva tražio da stopira garanciju na 66 miliona eura koju je u ime opštine Budva 2010. godine potpisao njen tadašnji predsjednik Rajko Kuljača. U obrazloženju zahtjeva upućenom Specijalnom tužilaštvu, Carević je naveo da sporna garancija nije imala saglasnost Skupštine opštine ni Ministarstva finansija. – Garancija koju je opština dobila ne postoji u arhivi opštine Budva, a zavedena je u djelovodnom broju, tako da od Specijalnog tužilaštva i Vlade Crne Gore tražimo da ta garancija, kao nešto što bi definitivno značilo krah za budžet opštine i građane Budve ne bude procesuirana,

jer nije izdata u skladu sa zakonskim procedurama – pojasnio je Carević. On je kazao da je opština Budva u petak, 13. decembra, dobila ultimatum od predstavnika njemačke kompanije WTE, da će aktivirati garanciju od 29,3 miliona koju je dala Vlada, garanciju od 4,2 miliona koju je dala opština Budva 2010. godine, kao i garanciju od 66 miliona koju je potpisao tadašnji predsjednik Rajko Kuljača. U petak je saopšteno da će Vlada aktivirati državne garancije u iznosu od 29,25 miliona eura izdate u korist njemačko-austrijskog koncerna WTE/EVN i zadužiti zaštitnika državnih interesa da podnese krivične prijave protiv odgovornih za nanošenje štete državi i opštini Budva u poslu izgradnje i funkcionisanja B. R. postrojenja za tretman otpadnih voda.

Mitropolit Amfilohije pored moštiju Svetog Vasilija Ostroškog u Sabornom hramu u Nikšiću

U Nikšiću se juče na crkveno-narodnom saboru okupilo oko 5.000 ljudi, gdje su bili i predstavnici svih prosrpskih partija u našoj državi, odakle su vjerski poglavari SPC saopštili da neće prihvatiti zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica

Autobusi iz BiH vraćeni iz razloga bezbjednosti Crnogorska granična policija juče nije dozvolila nekolicini autobusa, na graničnim prijelazima sa Bosnom i Hercegovinom – Vraćenovići i Ilino brdo, koji su prevozili putnike koji su namjeravali da se pridruže skupu u Nikšiću, da uđu u našu zemlju isključivo iz bezbjednosnih razloga. – Bezbjednosna procjena je bila da bi moglo doći do narušavanja javnog reda i mira. Nijesmo željeli da rizikujemo i odlučili smo da ih vratimo – kazao je nezvaničan sagovornik Pobjede iz policije, ističući da je svim sveštenicima ulaz u Crnu Goru dozvoljen. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik negodovao je zbog ovog postupka crnogorske policije uz ocjenu da je to „gest nepoštovanja i loša poruka ne samo građanima Srpske i BiH, već i regiona“. Najavio je da će od predstavnika Crne Gore u BiH zatražiti obrazloženje ovog postupka.

NIKŠIĆ - Ne može mržnjom i razdorima da se stvara budućnost Crne Gore – poručio je juče iz Nikšića poglavar Srpske pravoslavne crkve u našoj zemlji mitropolit Amfilohije, iz Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog, gdje je iz Manastira Ostrog donio i mošti Svetog Vasilija, ističući da samo „besudni, neuki, neznalice, bezbožnici“ taj čin „nazivaju skrnavljenjem svetoga ćivota“. U Nikšiću se juče na crkvenonarodnom saboru okupilo oko 5.000 ljudi, gdje su bili i predstavnici svih prosrpskih partija u našoj državi, odakle su vjerski poglavari SPC saopštili da neće prihvatiti zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i

Zahtjevi: Hoće ugovor sa državom, priznanje kontinuiteta, restituciju U proglasu koji je pročitan, SPC, pored ostalog, od Vlade Crne Gore traži „bezuslovno zakonsko ili ugovorno priznanje i uvažavanje postojanja viševjekovnog istorijskog kontinuiteta i pravnog subjektiviteta Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Budimljansko-nikšićke, Zahumsko-hercegovačke i Mileševske i svih crkvenih pravnih lica u skladu sa kanonskim pravom“.

Zahtijevali su i zaključivanje ugovora sa Vladom kojim bi se „ravnopravno i pod suštinski istovjetnim uslovima koji su sadržani u ugovorima koje je Vlada zaključila sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama, regulisala pitanja od zajedničkog interesa“. - Donošenje zakona o restituciji i pravednoj nadoknadi bespravno oduzete crkvene imovine i odustajanje od

novog otimanja imovine crkvama i vjerskim zajednicama. Zahtijevamo da na Ustavu i međunarodnim standardima zasnovano zakonsko regulisanje i poštovanje autonomije crkava i vjerskih zajednica – jedan je od zahtjeva iz proglasa. Istakli su i kako sve to zahtijevaju „ne kao privilegije za sebe, nego kao opšte pravo za sve crkve i vjerske zajednice“.

Društvo

Nedjelja, 22. decembar 2019.

ostavila zahtjeve crnogorskoj vlasti

ramove besudnici

pravnom položaju vjerskih zajednica, ali i ispostavili više zahtjeva našim vlastima..

OPASNE PORUKE

Iako je istakao da se mržnjom i razdorima ne može stvarati budućnost Crne Gore, Amfilohijeve poruke koje je odaslao vjernom narodu i crnogorskoj vlasti bile su upravo to – obojene mržnjom i razdorom. I politikom. - Niko od onih kojih su pokušavali, niko od tih nasilnika koji su ga gonili i progonili (Svetog Vasilija p.a.), koji su mu otimali imanje Manastira Ostroškoga, nasilnici koji su pokušavali da unište njegove mošti, niko od njih nije se riješio da otima hramove nego ovi savremeni besudnici. Oni hoće hramove Svetog Vasilija da otmu za koga - za sebe. Besudnici koji su se pojavili u ovoj maloj državi Crnoj Gori - kazao je Amfilohije. Poručio je „onima koji bi htjeli danas da rade ono što nijesu ni Turci radili, jer Turci jesu pro-

gonili i mučili mnoge, ali nijesu otimali hramove“, da im je namjera da „uzimajući od crkve Božije“ to daju „svojim sektama“. – Ili sa tim hramovima da urade ono što su radili posljednjih 30 godina sa svim bogatstvom Crne Gore, raskrčmivši ga. Đe su preduzeća u Crnoj Gori – razorena, uništena, opljačkana. Imate jednu grupu bogataša, bivših titoista, koji su danas opljačkali sve po Crnoj Gori, još samo treba hramove da opljačkaju. Neće. Kažu da ih je više – nije snaga u množini nego u Gospodu – poručio je poglavar SPC u našoj zemlji. Liturgija i narodni sabor trajali su blizu četiri sata, a na kraju je pročitan proglas ovog skupa koji je zaključen prokletstvom. – Od vjekovnih bezbrojnih povelja i zavještanja crkvi i prokletstava onima koji te povelje i zavještanja pogaze, navodimo samo odlomak iz Zavještanja ovdje prisutnog Svetog Vasilija, slava mu i milost. On kaže: „To sve priložih i dadoh crkvi u Ostrog… za svoju dušu, sve predadoh na ruke višnjeg Boga i Svetoj Bogorodici… I ko bi se usudio da nešto otme od manastira, oteo Gospod Bog takvom razoritelju njegov dom, kuću i stoku sa sinovima i svim njegovim imanjem da ga Gospod Bog porazi i raspe, iznenada i vavijek. Da mu trag i odžak pogine vavijek. Amin“ – navodi se na kraju proglasa koji je pročitao iguman Cetinjskog manastira arhimandrit Metodije. On je tri puta ponovio: „Da mu trag i odžak pogine vavijek. Amin“, uz gromoglasnu podršku okupljenih u crkvi.

POLITIČARI

Na skupu su pročitana i, kako su kazali, pisma podrške vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, koje je on ranije uputio predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, Sinoda Ruske pravoslavne crkve, zatim ranije pismo pape Franja poglavaru SPC Irineju, mitropolita Ukrajinske pravoslavne crkve Onufrija, arhimandrita Metodija iz Hilandara. Skupu u Nikšiću prisustvovao je i kontroverzni crnogorski biznismen Miodrag Daka Davidović, koji već neko vrijeme živi u Beogradu (Srbija), gdje je

Juče ispred Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću

Čestitke Skup u Nikšiću prošao je bez incidenata, što je potvrđeno i iz Uprave policije, a njihova procjena je da je na saboru bilo oko 6.000 građana. – Policija je postupala organizovano, profesionalno i odgovorno shodno zakonskim nadležnostima i ovlašćenjima – saopštili su oni. Savjet za građansku kontrolu rada policije potvrdio je da je policija juče u Nikšiću „demonstrirala snažnu posvećenost države održavanju vladavine prava i zaštiti ljudskih prava i sloboda“. U gradu pod Trebjesom bila su dva člana ovog tijela – predsjednik Aleksandar Saša Zeković i dr Branislav Radulović. – Čestitamo organizatoru javnog okupljanja i policiji na odličnoj komunikaciji i saradnji. Policijski službenici su postupali odgovorno i profesionalno, a građani su prema njima pokazali puno uvažavanje i razumijevanje – saopštili su iz Savjeta.

nedavno organizovan atentat na njega. Ranjen je u ruku koja je i juče bila u zavoju. U crkvu je ušao tačno u 8.48 sati, na sporedni ulaz. Sveštenstvo mu je odmah obezbijedilo nesmetan prolaz, razmičući narod. On je nakon sabora izjavio da „ko je danas izostao sa skupa bolje da se ni rađao nije“. – Ovo je najveći skup koji je mogao da nama smrtnicima na zemlji priušti Sveti Vasilije Ostroški – kazao je Davidović. Osim Davidovića, skupu u Nikšiću prisustvovali su i čelnici svih prosrpskih partija u Crnoj Gori - funkcioneri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević i Predrag Bulatović, Demokrata Aleksa Bečić, Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, bivši funkcioner ove stranke Srđan Milić, predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić (SNP)... Mošti Svetog Vasilija ostale su sinoć u Nikšiću, kako su obrazložili iz SPC, zbog toga što veliki broj poklonika juče nije uspio da se pokloni svecu. Saopštili su i kako se juče moštima Svetog Vasilija poklonilo više od 20.000 vjernika. Nezvanično se u crkvenim krugovima ove vjerske organizacije govori da su očekivali mnogo više naroda juče u Nikšiću, te da vjeruju da je na to uticalo loše vrijeme. K. KRSMANOVIĆ

Prva sjednica Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju

Marković: Potreban stabilan dugoročni rast i razvoj PODGORICA - Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju konstatovao je na prvoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković, da Strategija pametne specijalizacije Crne Gore (2019-2024), koju je naša zemlja usvojila prije pola godine kao prva država u regionu, predstavlja osnov za privredni rast i napredak društva u drugim sferama, kao i pretpostavku za formulisanje novog modela razvoja Crne Gore. – Snažno podržavši tri strateška prioriteta prepoznata u dokumentu – održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane, energiju i održivu životnu sredinu i održivi zdravstveni turizam, Savjet je ukazao na potrebu daljeg snažnog razvoja informativno-komunikacionih tehnologija i kreiranja posebnog programa za startapove – navedeno je u saopštenju. Ukazano je i na činjenicu da je

Strategija kompatibilna sa prioritetima nove Evropske komisije, čemu svjedoči i pismo evropskog komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Olivera Varheljija upućeno dan ranije predsjedniku Vlade. „Pozdravljam to što je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije ( jun 2019), koja ima potencijal da poveća rast i zaposlenost prepoznajući i razvijajući svoje uporedne prednosti putem inovativnog pristupa“, navodi se na početku pisma sa čijim je sadržajem upoznat Savjet. Marković je ocijenio na sjednici da su našoj zemlji potrebni stabilan dugoročni rast i razvoj, održiva i konkurentna industrijska proizvodnja, zaposleni mladi ljudi, koji će svojom kreativnošću i marljivošću ubrzano vući naše društvo naprijed. – Treba nam diversifikacija ekonomije, i koliko god bili svjesni svih ograničenja, mo-

ramo pokušati zauzeti prostor na makar nekoliko tehnološki intenzivnih polja. Dakle, plan je da naše skromne resurse fokusiramo na tri prioritetne oblasti i u njima intenzivno podržimo inovativnost u Crnoj Gori na svim nivoima, ali sa posebnom pažnjom prema mladim generacijama stručnjaka. Bilo da se školuju ovdje, bilo da su u potrazi za novim znanjima privremeno na stranoj adresi, naš zadatak je da makar u ovih nekoliko prioritetnih polja djelovanja, kreiramo centar gravitacije, koji će ih privući i zadržati u Crnoj Gori – kazao je on. Savjet se upoznao sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije pametne specijalizacije Crne Gore (2019-2024) – ciljevi za 2020. godinu i razmotrio mogućnosti za uspostavljanje implementacionog tijela za podsticanje inovacija. Usvojen je Program rada Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju za 2020. godinu. R. P.

Poruka predsjednika Lige socijaldemokrata Vojvodine

Čanak: Zaustaviti širenje mržnje prema Crnoj Gori PODGORICA - Liga socijaldemokrata Vojvodine poziva i vlast i opoziciju u Srbiji da se uzdrže od huškačkih izjava i širenja mržnje prema Crnoj Gori povodom usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti u prijateljskoj i susjednoj državi, kazao je predsjednikLige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak. – Izjave pojedinih predstavnika vlasti i posebno tekstovi u režimskim tabloidima puni su govora mržnje, neistina i manipulacija. Podsjećamo da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti garantuje očuvanje sekularnog i građanskog karaktera crnogorskog društva i da je pozitivno mišljenje o njemu dala i Venecijanska komisija. Sa posebnim negodovanjem LSV je primila anticrnogorski govor mržnje jednog od lidera Saveza za (veliku) Srbiju Vuka Jeremića. Očito su lideri samoproglašene „prave“ opozicije sačekali da čuju skandalozni stav Putinove portparolke Marije Zaharove, koja je dovela u pitanje crnogorsku ne-

zavisnost, nakon čega su zastupnici ruskih interesa u Srbiji, okupljeni oko SzS-a, riješili da ekstremističkim pozivima napadnu susjednu državu. Podsjećamo javnost da su upravo Vuk Jeremić i trenutni lider DS-a imali najistaknutiju ulogu u pritiscima na Crnu Goru u vrijeme kada su bili na vlasti. Kao rezultat njihovog huškačkog djelovanja i stalnog negiranja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta kao i državne nezavisnosti, odnosi sa Crnom Gorom bili su na najnižem nivou u istoriji – kazao je Čanak, prenosi portal Antena M. Ako svemu tome, kako kaže,

,,dodamo i neskriveni antimigrantski rasizam Dveri, od kojega se SzS nije ogradio, s pravom se mora postaviti pitanje ko to pokušava svojim nacionalrasističkim stavovima, širenjem mržnje prema svemu drugačijem, krstaškim pohodom protiv EU, pozivima na političko nasilje i rušenjem ono malo preostalih institucija da se prikaže kao gora alternativa i od samog naprednjačkog režima?!“ – „Normalizacija“ Vučićevog režima pokazuje se kao glavni rezultat djelovanja sve otvorenije ekstremno-desničarski orijentisanih djelova opozicije u Srbiji – zaključuje on. R. P.

Intervju

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Žarko Korać, nezavisni poslanik u Skupštini Srbije

Zapad gubi strpljenje je nema hrabrosti da ispun BEOGRAD – Nelegalna trgovina oružjem u koju je umiješan otac ministra policije Nebojše Stefanovića, snimak na kome se vidi da agent ruskog GRU daje novac penzionisanom oficiru Vojske Srbije, hapšenje vlasnika najveće plantaže marihuane u Evropi koji se sumnjiči za povezanost sa vrhom vlasti u Beogradu samo su neke od afera koje posljednjih nedjelja ozbiljno potresaju Srbiju i vlast predsjednika Aleksandra Vučića. Profesor beogradskog Filozofskog fakuteta, nezavisni poslanik u Skupštini Srbije, psiholog Žarko Korać za Pobjedu konstatuje da atmosfera u srpskom društvu odavno „nije normalna“, čemu je, tvrdi, svoj nemjerljiv doprinos dao sam predsjednik Aleksandar Vučić. „Vučić svoje političke protivnike doživljava kao svoje krvne neprijatelje. Kao društvo, ušli smo u politički rat do istrebljenja! Kako reče Muamer Zukorlić: ili ćemo mi njih ili će oni nas“, kaže Korać. „Nažalost, ovom režimu put je utrla politika Demokratske stranke. Ne mislim, pritom, da je Vučića na vlast doveo Boris Tadić, ne; ta je teza proizvoljna i suštinski netačna. Međutim, Tadićeva vlast se nije odlučnije suprotstavila nacionalističkim idejama i dalje dominantnim u srpskom društvu. Umesto toga, sa njima je koketirala, u čemu je najistaknutiju ulogu imao Tadićev šef diplomatije Vuk Jeremić. Tadić se nikada do kraja nije opredelio za EU, iako je to, kao i Vučiću, bio njegov nominalni cilj. Nije otvorio pitanje kritičke valorizacije prošlosti, odbacivanja nasleđa Slobodana Miloševića... I evo nas tu gde smo!“ POBJEDA: Ipak, stanje u društvu u vrijeme pred-

Predsjednik Vučić je nominalno okrenut evropskim integracijama; istovremeno, u politički i društveni život vratio je ogroman broj ljudi iz Miloševićevog vremena; neprekidno govori o „nepravdama“ koje su učinjene Srbiji i Srbima, a Rusiju vidi kao jedinog srpskog zaštitnika. Zašto on to čini? Zato što svojim biračima želi da kaže da ih nije napustio, da se nije promijenio, da je isti nacionalista kakav je bio devedesetih sjednika Tadića ne može se upoređivati sa ovim danas. KORAĆ: Tačno. Ovo o čemu govorim bilo je deo opšte politike, ali ne dominantan. Vučić je to radikalizovao. Biračko telo Srpske napredne stranke (SNS) nacionalističko je i suštinski antievropsko. Vučić je, kazao sam, nominalno okrenut evropskim integracijama; istovremeno, u politički i društveni život vratio je ogroman broj ljudi iz Miloševićevog vremena; neprekidno govori o „nepravdama“ koje su učinjene Srbiji i Srbima, a Rusiju vidi kao jedinog srpskog zaštitnika. Zašto on to čini? Zato što svojim biračima želi da kaže da ih nije napustio, da se nije promenio, da je isti nacionalista kakav je bio devedesetih. POBJEDA: Nakon nedavno objavljenog izvještaja Pentagona, u kojem se kaže da je politička, vojna i obavještajna saradnja Srbije sa Rusijom intenzivirana od 2012. godine, tj. od trenutka kada je vlast preuzela stranka predsjednika Vučića, da li iko ozbiljan više vjeruje u proevropsku politiku zvaničnog Beograda? KORAĆ: Imam utisak da Zapad zaista počinje da gubi strpljenje, očito ne shvatajući da Vučić nema hrabrosti da ispuni ono što im je obećao. Govorim o Kosovu, gde će Vučić na suprotnoj strani sada imati ne Hašima Tačija i Ramuša Haradinaja, sa kojima je vodio dijalog, nego neuporedivo težeg, tvrđeg pregovarača – Albina Kurtija.

Kada je reč o izveštaju Pentagona na koji ste ukazali, čini mi se da se u njemu toliko ne potencira vojna i obaveštajna saradnja, koliko činjenica da je Srbija nedavno postala članica Evroazijske ekonomske unije, što se tumači kao Vučićeva spremnost da se još više približi Rusiji. POBJEDA: Zašto uvijek dovodite u pitanje hrabrost predsjednika Vučića, koji neprekidno ponavlja da se nikoga ne boji, da je hrabar? KORAĆ: Vučić je hrabar samo dok je na sigurnom, dok je u većini. Tada preti. Podsećam vas da se predsednik Srbije, tokom poslednjih sedam godina otkako je na vla-



Čini mi se da je jedan od najvećih problema sa kojim se suočava savremena Crna Gora Srpska pravoslavna crkva; ona je jedina istinska opozicija tamošnjoj vlasti i njenoj prozapadnoj politici. Demonstracije koje SPC organizuje protiv usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti uvod su u crnogorske parlamentarne izbore 2020.

sti, nikada javno nije suočio ni sa jednim svojim političkim protivnikom, ni sa jednim oponentom, ali jeste sa netalentovanom književnicom iz Zagreba, jednom pevačicom i sl. Kao što znate, nikada mi nije bio blizak Vučićev politički stil - ta neprekidna priča o sebi, o svojim uspesima, o tome kakvim je sve opasnostima izložen, šta ga muči, da li je umoran, u koliko sati je ustao, šta jede, šta čita, koliko spava... „Ja pa ja“, ponavljaju deca u određenom uzrastu, znate… Čudno, ali stil o kojem govorim očito prija Vučićevom biračkom telu, čak i onima koji ne glasaju za njega. POBJEDA: Zašto mislite da im prija? KORAĆ:: Zato što ćete veoma često sresti ljude koji će vam reći da predsednik mnogo radi, da je vredan, što je direktna posledica načina na koji Vučić svakodnevno javno opisuje svoj radni dan. Drugo je pitanje da li Vučić u svemu tome ima jasno definisan politički cilj i sredstava kako do tog cilja da stigne. Jer, ako on zaista Srbiju vodi u EU, hajde da vidimo kako to čini. Da li je nominalna proevropska politika Beograda od Srbije napravila demokratsko društvo? Je li uspostavila stabilne institucije? Tretira li opoziciju kao neprijatelje ili kao političke oponente? Da li je pravosuđe u Srbiji nezavisno, jesu li mediji slobodni? Kojim to putem ide Srbija? Bojim se suprotnim od formalno zacrtanog.

POBJEDA: Što to tačno znači? KORAĆ: Znači da u Beogradu imamo autoritarnu, piramidalnu vlast, na čijem vrhu je čovek koji odlučuje doslovno o svemu. I time se veoma ponosi. „Vučić će da odluči, on najbolje zna“, neprekidno ponavljaju svi njegovi saradnici, što je u suprotnosti sa zdravim razumom, sa demokratijom, sa evropskim putem i vrednostima. Iako je EU ovih dana otvorila još jedno pristupno poglavlje u pregovorima sa Srbijom, Briselu je nažalost jasno da je politička alternativa vlasti u Beogradu takođe krajnje problematična. Naime, u Savezu za Srbiju (SzS), koji je najjača opoziciona grupacija, imate barem jednu stranku koja je izrazito antievropska. Mislim na Dveri Boška Obradovića. Istovremeno, i partija Vuka Jeremića povremeno šalje antievropske poruke, što u Briselu izaziva opravdano podozrenje. Upravo zbog toga srpskoj opoziciji za sada izostaje direktnija podrška EU. POBJEDA: Kako EU reaguje na afere u kojima se vrh vlasti optužuje za učešće u nelegalnim poslovima prodaje droge i oružja? KORAĆ: Bojim se da Vučićeva vlast odavno nije u stanju da zataška veoma teške afere o kojima govori opozicija. Podaci koje iznose opozicioni prvaci dolaze iz samog sistema; oni su insajderski, što ukazuje na to da gola kon-

Francuske diplomate Keler i Timotije bili su protivnici politike Đinđića POBJEDA: Kada govorite o odnosu evropskih zvaničnika prema državama regiona, kako tumačite poruke francuskog ambasadora u Skoplju Kristijana Timonijea upućene Crnoj Gori? KORAĆ: Od njih se, koliko znam, u međuvremenu ogradila ambasadorka Francuske u Podgorici. Što je bilo očekivano. POBJEDA: Ovo nije prvi put da se Francuska izvinjava Crnoj Gori. Doduše, prošlog puta je Podgorica na to izvinjenje čekala cio jedan vijek. KORAĆ: Moram da kažem da je zaista krajnje neuobičajno da ambasador izriče tako teške i neutemeljene ocene o jednoj suverenoj državi, posebno što to čini iz druge zemlje, one u kojoj je na službi. Uzgred, ambasadora Timonija pamtim kao službenika francuske ambasade u Beogradu u vreme dok je ambasador Francuske bio Gabrijel Keler. Timonije je tada bio sekretar političkog odseka Ambasade Francuske, koja je, inače, imala izra-

zito negativan odnos prema premijeru Zoranu Đinđiću. Istovremeno, veoma je podržavala tadašnjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunicu. Timonije je u tom smislu bio izuzetno aktivan: praktično se svakog jutra čuo sa pojedinim članovima Koštuničinog kabineta. O tome sam bio obavešten kao potpredsednik Vlade i savetnik za nacionalnu bezbednost. Pored toga, francuska ambasada je tih godina pomagala isključivo opštine u kojima je Koštuničina stranka bila na vlasti. Isto tako, oštro su se protivili nezavisnosti Crne Gore. Jasno je, dakle, da je diplomatska garnitura tadašnje ambasade Francuske u Beogradu otvoreno podržavala srpske nacionalističke snage u SRJ, zbog čega je premijer Đinđić odbijao da viđa ambasadora Kelera. POBJEDA: Da li je istina da su depeše koje su iz francuske ambasade u Beogradu stizale u Ministarstvo vanjskih poslova u Parizu nerijetko bile pune diskvalifikacija i ličnih uvreda na račun premijera Đinđića? KORAĆ: Istina je. Ambasador Keler je nakon

Đinđićevog ubistva 12. marta 2003. svom ministarstvu napisao zaista skandaloznu depešu, posle koje ju je francusko Ministarstvo vratilo u Beograd kako ona ne bi ostala u arhivi i u ambasadorovoj diplomatskoj biografiji. Moram da kažem i da je u MIP-u Francuske 2002. godine održan sastanak tokom kojeg je jedan broj tamošnjih diplomata podržao reforme premijera Đinđića, ocenivši da je politika Ambasade u Beogradu prema Vladi Srbije pogrešna, jer je otvoreno podržavala nacionalističke i antizapadne snage u Srbiji.

trola više nije dovoljna, odnosno da strah od režimske odmazde kod građana polako slabi. Sve to veoma plaši Vučićev režim, koji, uprkos kontroli ogromnog broja medija, više ne uspeva da zaustavi sve kompromitujuće informacije o sebi. Gotovo svake nedelje imate novu aferu, novi skandal. Vučićev sistem počinje da puca. Nakon skandalozne prodaje oružja iz valjevske fabrike Krušik, u čemu je očito učestvovao otac ministra policije Nebojše Stefanovića, uhapšen je uzbunjivač Aleksandar Obradović, koji je tri meseca držan u kućnom pritvoru. Obradović je konačno pušten u sredu (18. decembar). Režim koji je svoj mandat započeo obećanjem da će rešiti slučajeve dvadeset i četiri sporne privatizacije - od kojih, uzgred, nije rešio ni jednu – tokom nepunih sedam godina vlasti pokazuje da je sam itekako ogrezao u korupciji. Zato verujem da prisustvujemo početku Vučićevog političkog kraja. POBJEDA: Aferu nelegalne trgovine oružja je, uz pomoć bugarske novinarke bliske Moskvi, navodno lansirala Rusija. Je li? KORAĆ: To se nikada ne može sa sigurnošću reći. Vladu Zorana Đinđića su, štiteći interese Tvornice duhana iz Rovinja, divljački rušili Ivo

Intervju

Nedjelja, 22. decembar 2019.

er Vučić uni obećanja Pukanić i njegov nedeljnik Nacional. Pitanje je, dakle, ko sve koga i zašto u određenom trenutku može da potkupi. U konkretnom slučaju, javnost ne bi trebalo mnogo da interesuje ko je kome dao informacije o učešću oca ministra Nebojše Stefanovića u nelegalnoj prodaji oružja; umesto toga, javnost mora da zna da li su informacije koje je izneo uzbunjivač Obradović istinite. Ne zaboravite, pritom, da je u sred afere nelegalne prodaje oružja objavljen snimak na kojem se vidi da agent ruske vojne obaveštajne službe, iste sa kojim je Crna Gora imala iskustva oktobra 2016, daje novac penzionisanom oficiru Vojske Srbije. Srpska BIA je potvrdila autentičnost snimka. Zašto je taj snimak, napravljen prošle godine, tek sada pušten? Ko ga je pustio? Najzad, zašto je ruska služba bezbednosti poslednjih godina tako aktivna i agresivna na Balkanu? POBJEDA: Nije samo na Balkanu. KORAĆ: Tako je. Setimo se trovanja u Londonu; jedan od najozbiljnijih listova u

Francuskoj, ugledni Mond, otkrio je ovih dana da je gradić u toj zemlji dugo bio baza jednom broju ruskih obaveštajaca; iz Nemačke su nedavno proterana dvojica ruskih diplomata osumnjičenih za učešće u ubistvu ruskog disidenta. Svi pripadnici ruskog GRU koji su učestvovali u navedenim akcijama otkriveni su i identifikovani. POBJEDA: Zar to nije čudno? Posebno ako znamo da je ruska služba važila za jednu od najmoćnijih i najefikasnijih. KORAĆ: Carska Rusija je zaista imala veoma snažnu i efikasnu obaveštajnu službu, čuvenu Ohranu. Kasnije je i SSSR napravio Čeku, svoju tajnu službu. Šta je sa GRU? Moskvu očito veoma muči proširenje NATO do granica sa Rusijom, što Kremlj doživljava kao krupno ugrožavanje

vlastite bezbednosti. U tom smislu, pojačana agresivnost ruskih službi na Zapadu mogla bi se tumačiti kao njihov direktan odgovor na činjenicu koju iznosim. Otuda atentati, trovanja, državni udari, pokušaji da se zaplaše ruski disidenti u inostranstvu i sl. U toj se užurbanosti neminovno prave krupne profesionalne greške. Pored toga, verovatno su i kontraobaveštajne službe zapadnih zemalja reagovale na vreme, pa su akcije GRU otkrivene. POBJEDA: Uzbunjivač Aleksandar Obradović je, kažete, tri mjeseca bio u kućnom pritvoru. Kako to da Zapad nikada javno nije otvorio to pitanje? Da li je razlog sumnja da upravo Rusija srpskoj opoziciji dostavlja informacije o nelegalnoj prodaji oružja ili…? KORAĆ: Evropa je zaokupljena sobom, svojim problemima koje ne uspeva da reši. Drugo, migrantska kriza, kriza odnosa sa Turskom, dovođenje u pitanje opstanka NATO do te su mere u z d rmali Brisel da on sada pon o v o mora da razmišlja o transatlantskom savezništvu, o izdvajanju za NATO i sl. Previše je, dakle, problema, pa EU ne stiže da se bavi Zapadnim Balkanom. POBJEDA: Da, ali u Beograd ipak redovno

Oni koji brane doktorat Malog i magistarski Bečića kao da vjeruju da je nauka sluškinja politike POBJEDA: Senat BU nedavno je oduzeo doktorat ministru Siniši Malom, što je dijelom zasluga pritiska pojedinih univerzitetskih profesora i javnosti. Kako to izgleda u Crnoj Gori? Pravdoljubiva NVO jurišnica, kao i dio medija koji s pravom traže da se oni koji su plagirali doktorate adekvatno kazne, sada uporno ignorišu zaključak komisije Univerziteta Crne Gore da je Aleksa Bečić prepisao svoj magistarski rad. KORAĆ: Danas imate programe koji veoma lako dokazuju da li je i na kojim mestima neki rad plagiran. U tom smislu je apsurdno osporavati nešto što je proverljivo. Ignorisanje i ćutanje tu mnogo ne pomažu. Baš kao što ne pomažu ni pokušaji da formal-

no-pravnim propustom branite zaključke univerzitetske komisije da je rad koji ste predali kao originalan zapravo plagijat. Beogradski univerzitet, na kojim sam predavao punih četrdeset godina, najveći je u regionu; ipak, borba za oduzimanje doktorata Siniši Malom trajala je pet godina. Ceo državni aparat stao je u odbranu očiglednog plagijata jednog ministra. Ispostavilo se – uzalud! Filozofija je sluškinja teologije, govorilo se u srednjem veku. Čini mi se da se oni koji brane doktorat Siniše Malog i magistarski rad Alekse Bečića ponašaju kao da veruju da je nauka sluškinja politike. A nije i ne sme biti. Nauka je sluškinja nauke. O nauci sude naučnici, ne političari, mediji ili NVO.



Evropa je zaokupljena sobom, svojim problemima koje ne uspijeva da riješi. Drugo, migrantska kriza, kriza odnosa sa Turskom, dovođenje u pitanje opstanka NATO do te su mjere uzdrmali Brisel da on sada ponovo mora da razmišlja o transatlantskom savezništvu, o izdvajanju za NATO i sl. Previše je, dakle, problema, pa EU ne stiže da se bavi Zapadnim Balkanom

dolaze zapadne diplomate, izaslanici EU, koji svojim ćutanjem pokazuju da mnogo ne haju za to što je jedan čovjek tako dugo držan u kućnom pritvoru. KORAĆ: Ne zaboravite da je nakon Dejtona u Beograd dolazio veliki broj američkih senatora i kongresmena, koji su Miloševića nazivali stubom stabilnosti Balkana. I, šta se dogodilo nekoliko godina kasnije? Protiv Miloševića je podignuta haška optužnica, iako je on bio isti i te 1995. i 1999. Zapad je u tom smislu veoma ciničan: ako u regionu pronađe političara sa kojim u datom trenutku može da razgovara i da pregovara, sklon je da na neke stvari privremeno zažmuri. I obrnuto: 2006. Crna Gora nije imala podršku Evrope da raspiše referendum o nezavisnosti, ali je Podgorica ušla u rizik i - dobila. POBJEDA: Čelnici Saveza za Srbiju od predsjednika Vučića posljednjih mjeseci uporno traže prelaznu vladu „po crnogorskom modelu“ iz 2015. Hoće li je dobiti, što mislite? KORAĆ: Mislim da neće. Uostalom, upravo je „crnogorski slučaj“ dokaz koliko je ideja o prelaznoj vladi besmislena i koliko nema efekta. Crnogorska opozicija je 2015. dobila pet ministarstava, uključujući i ministarstvo unutrašnjih poslova koje kontroliše biračke spiskove. I, šta se promenilo? Ništa! Građani su glasali, opozicija nije priznala rezultate izbora, tenzije i podele u društvu su ostale. Savez za Srbiju sada od Aleksandra Vučića traži ne samo „crno gorski model“, nego i odgađanje parlamentarn i h izbora, koji po važ e ć e m ustavu

moraju biti održani najkasnije u maju 2020. Moram da kažem da sam šokiran. POBJEDA: Zašto? KORAĆ: Zato što bi udovoljavanje tim zahtevima značilo otvaranje vrata diktaturi. Ne znam da li lideri SzS to shvataju. Činjenica je da Srbija od 2012. nema fer i demokratske izbore, ali je isto tako činjenica da opozicija ovim dovodi u pitanje čak i njihovo održavanje. Što je besmisleno. Baš kao što je besmisleno izjednačavati ili upoređivati političke prilike u Srbiji sa onima u Crnoj Gori. Jer tu postoje ozbiljne razlike - počev od stanja slobode medija do svega ostalog. POBJEDA: Nešto slično je, u intervjuu beogradskom Vremenu, svojevremeno rekao ovdašnji opozicioni prvak, koji je, tokom svoje ne tako duge političke karijere, na volšeban način uspio da pređe put od Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića i Nove stranke Zorana Živkovića u Srbiji, do konzervativnog i u dobroj mjeri anticrnogorskog političkog saveza u Crnoj Gori. Bilo je tu i ponečeg između. KORAĆ: Čini mi se da je jedan od najvećih problema sa kojim se suočava savremena Crna Gora Srpska pravoslavna crkva; ona je jedina istinska opozicija tamošnjoj vlasti i njenoj prozapadnoj politici. Demonstracije koje SPC organizuje protiv usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti uvod su u crnog o r s ke p a r l a m e n t a r n e izbore 2020. Ipak, za razliku od Vučićeve, vlast u Crnoj Gori je stabilna. Nakon sedam godina apsolutne vlasti, Vučićev režim je sada uzdrman i veliko je pitanje kako će se ponašati u novonastalim okolnostima. POBJEDA: Što Vi mislite? KORAĆ: Vučiću je veoma stalo da Savez za Srbiju na proleće 2020. izađe na parlamentarne izbore. U međuvremenu, SzS bojkotuje Skupštinu, dok vlast i deo opozicije simuliraju skupštinski dijalog, od kojeg trenutno nema mnogo vajde. Zašto? Lideri opozicije -

upravo oni koje navodno pozivate na razgovor i debatu oko izbornih uslova - na naslovnim stranama kontrolisanih tabloida svakodnevno se prikazuju kao potencijalne ubice, kao atentatori na Vučića, kao narkomani, narkodileri, kriminalci, psihički bolesnici… Izvinite, čak ni Slobodan Milošević tadašnje opozicione prvake nije optuživao da hoće da ga ubiju. Bojim se da to ukazuje da je Vučić, uprkos ogromnoj vlasti koju ima u svojim rukama, u ozbiljnoj panici. Zato i vuče tako panične poteze. Vučič lično štiti svaki, čak i najmanji šraf svoje apsolutne vlasti. Čovek koji je javno izgovorio mizoginu svinjariju danas je direktor BIA; čovek koji je prepisao doktorat i kojem je Senat BU taj doktorat poništio, ministar je finansija; čovek čiji se otac sumnjiči za umešanost u nelegalnoj trgovini oružjem i čije su i osnovne studije sporne – o doktoratu da i ne govorimo - sedi u stolici ministra policije… Sve njih Vučić štiti. POBJEDA: Zašto ih štiti? KORAĆ: Zato što time štiti princip autoritarne, paramidalne vlasti, koji glasi: ja odlučujem o svemu, ja sam jedina i neprikosnovena vlast. POBJEDA: Ako je ovo što posljednjih nedjelja gledamo zaista početak kraja vlasti predsjednika Vučića, usuđujete li se prognozirati koliko će taj „početak kraja“ trajati? KORAĆ: Građani se i dalje boje Vučićeve vlasti, od nje zavise; posebno u malim sredinama. Zato i dalje za nju glasaju. Čega se boji Vučić? Pre svega bojkota izbora, pa opoziciju, koju, ponavljam, doživljava kao lične neprijatelje, pokušava da natera da na njih izađe. Vučić ne može da promeni svoj politički stil, to je deo njegovog radikalskog političkog iskustva. Verujem da će Vučić dobiti i parlamentarne izbore 2020; ipak, legitimitet njegove vlasti biće doveden u pitanje u slučaju da ih opozicija bojkotuje. Takav scenario Vučić bi želeo da po svaku cenu izbegne. Tamara NIKČEVIĆ

Aktuelnosti / Marketing

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Saopštenje Nacionalnih parkova Crne Gore

Ministar prosvjete se sreo sa nagrađenim učenicima Elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“

Bukove šume pod zaštitom UNESCO-a

Zaštita ekosistema šuma u fokusu

Podnošenje zajedničkog nominacionog dosijea za treće proširenje Svjetske liste primarnih bukovih šuma i prašumskih šumskih kompleksa Komitetu za Svjetsku baštinu UNESCO, planirano je krajem januara 2020. PODGORICA - Izradom nacrta Nominacionog dosijea za treće proširenje serijskog dobra UNESCO svjetske prirodne baštine „Ancient and Primeval Beech Forests“ započeta je finalna faza nominacije evropskih izvornih bukovih šuma i prašumskih bukovih kompleksa na teritoriji Crne Gore, Švajcarske,

Češke, Poljske, Slovačke, Italije, Francuske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Kako je saopšteno, u cilju zaštite prirodnih vrijednosti, stručne službe JP NPCG su ovaj proces započele u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Ministarstvom kulture. Tako bi, kako kažu, u slučaju da Komi-

tet za Svjetsku baštinu UNESCO donese odluku o proširenju liste, naša zemlja, pored NP Durmitor, dobila još jedno zaštićeno prirodno područje, koji govori da su u nacionalnim parkovima sačuvane temeljne vrijednosti prirode. – Ovaj proces, ukupno za Crnu Goru, koja je na putu Evropske unije, i JP Nacional-

Šehović: Dugoročno znanje najvažniji cilj

ni parkovi, predstavlja veliki ponos, a ujedno i veliki izazov i odgovornost u daljem očuvanju ovog jedinstvenog ekosistema. Sredinom januara 2020. godine zakazan je radni sastanak predstavnika zemalja koje su kandidovale područja značajnih izvornih i prašumskih bukovih šuma u Beču, kako bi dodatno razmotrili sve sadržaje zajedničke UNESCO nominacije – istakli su oni. Podnošenje zajedničkog nominacionog dosijea za treće proširenje Svjetske liste primarnih bukovih šuma i prašumskih šumskih kompleksa Komitetu za Svjetsku baštinu UNESCO, planirano je krajem januara 2020. godine. – Na listi Svjetske baštine od 2007. godine evropske bukove šume su zaštićene kao „Netaknute bukove šume Karpata“ (Ukrajina i Slovačka). Nakon dva proširenja, 2011. i 2017. godine, ovo dobro svjetske prirodne baštine broji 78 područja koje se nalaze u 12 evropskih država. Treće proširenje, u okviru kojeg je nominovan i prašumski rezervat bukve u NP Biogradska gora, uključuje 30 novih i 7 područja sa modifikacijama postojećih granica – naveli su oni. Ideja da se formira veliko serijsko UNESCO dobro Svjetske baštine na prostoru Evrope nastala je u cilju zaštite ekosistema bukovih šuma. R. P.

Ministar sa učenicima

PODGORICA - Uspjehom podižete ugled svoje škole i srednjeg stručnog obrazovanja koje Ministarstvo prosvjete prepoznaje kao jedan od prioriteta, poručio je ministar ovog resora dr Damir Šehović učenicima Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ koji su uz pomoć svojih profesora postigli odlične rezultate na međunarodnom takmičenju u Skoplju „40. MAKINOVA i 17. EKONOVA“. Đaci su, kako je saopšteno, tamo predstavili web-aplikaciju, dron i robota sa kojim su zauzeli drugo mjesto. – Na ovaj način i nama u obrazovnom sistemu olakšavate posao, jer vaši uspjesi govore da napori koje ulažemo kako bismo ukazali na važnost školovanja prema afinitetima i sklonostima imaju efekta – rekao je Šehović. Kazao je da je Ministarstvo spremno da podrži svaku dobru ideju učenika i njihovih nastavnika i razvoj talenata jer ,,ocjena jeste važna, ali dugoročno znanje koje se može primijeniti je

najvažniji cilj školovanja“. U toku sastanka, učenici i nastavnici predstavili su projekte na kojima su radili. Učenik Vasilije Božarić i mentor Alen Adilović predstavili su projekat robota koji je osvojio drugo mjesto na takmičenju u Skoplju. Pojasnili su da je zadatak robota prenošenje radioaktivnih i eksplozivnih materijala kao i posmatranje terena koji nije bezbjedan za ljude. Učenici Adam Zverotić i Filip Tomović, koji su uz mentora Nikolu Kojovića radili na kreiranju drona, objasnili su da je njegova funkcija autonomni let, dostava lakog materijala i opreme, izviđanje i snimanje nepristupačnog terena. Oni su, takođe, predstavili i web aplikaciju koju su osmislili budivojnik.me, a koja prati stil života mladih i pomoću koje se do željene informacije ili odgovora stiže putem dva klika. Aplikaciju su predstavili učenici Danilo Kujačić i Sara Hodžić. Ministar im je uručio simbolične poklone. R. P.

Društvo

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Organizovana svečana sjednica DANU povodom 20 godina postojanja

Sekulović: Država je maćeha prema stvaraocima koji su joj lojalni

AKADEMICI NEZADOVOLJNI USLOVIMA U KOJIMA RADE: Sa svečane sjednice

PODGORICA – Crna Gora je, ne samo u posljednje vrijeme, pod stalnim pritiscima, spolja i iznutra i potrebno je, između ostalog, da se donese jedna sveobuhvatna državna strategija u sferi identiteta, ako država želi da postoji, poručeno je, između ostalog, sa jučerašnje svečane sjednice Skupštine Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Sjednica je organizovana u Podgorici povodom obilježavanja 20 godina postojanja ove ustanove, a na skupu je ukazano na važnost što su se pojedinci ranije ,,hrabro opirali asimilacionim projektima koji su dolazili iz Beograda, kao i iz drugih jugoslovenskih centa-

Čestitke od Đukanovića i Brajovića Na sjednici su pročitane čestitke povodom jubileja DANU koje su uputili predsjednici države i Skupštine Milo Đukanović i Ivan Brajović. Đukanović je kazao da obilježavanje jubileja predstavlja svojevrsno svjedočanstvo kulturološke, duhovne i emancipatorske misije na putu obnove crnogorske državnosti kojoj je DANU ugledom, znanjem, patriotskim djelovanjem dala poseban pečat. DANU je, kako je naveo Đukanović, svojim djelima kontinuirano osvjetlja-

ra“. Istaknuto je i da se sjednica juče prilagodila novonastalim okolnostima ,,od lošeg vremena do loših namjera koje su dolazile iz drugih krajeva države“. Akademik Goran Sekulović kazao je ,,da sada jedan nacionalni savjet država finansira da bi je on u kontinuitetu stalno destruirao i asimilovao crnogorstvo i time radio na gubljenju etničke, nacionalne, vjerske, jezičke, kulturne i državotvorne supstance crnogorstva“. - Kao jedina snaga koja je sposobna okupiti sve druge zainteresovane snage za nezavisnu Crnu Goru i omogućiti njeno dalje takvo uspješno postojanje i razvijanje. U tom smislu velika ,,bitka“ će se odigrati vala bogato nasljeđe istorije i kulture Crne Gore. – Neka ovaj značajni jubilej bude povod i podsticaj da se zajedničkim naporima državnih organa i vaše akademije traži optimalna formula kojom će se adekvatno valorizovati doprinos njenih članova savremenom razvoju Crne Gore i regulisati njen status – napisao je Đukanović. Da je DANU ponos Crne Gore, naveo je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. – DANU je primjer odanosti i služenja interesima svoje države – naveo je on. Važna naučna i kulturna uloga DANU još više dolazi do izražaja u periodima, kako je dodao, ,,pokušaja falsifikovanja istorije i manipulacija duhovnim i materijalnim nasljeđem naše države“.

Slobodan Čukić iz Pobjede među kandidatima za nove članove Na svečanoj sjednici istaknuto je i da su kandidati za izbor novih članova DANU: književnik, političar, diplomata Novak Kilibarda, autorka brojnih knjiga iz oblasti estetike i etike profesorica Sonja TomovićŠundić, publicista, politički analitičar Blažo Sredanović, pozorišni i RTV reditelj Blagota Eraković, političar,

diplomata, esejista Miodrag Mićo Vlahović, ekspert za aluminijum, profesor Branislav Radonjić. Među kandidatima je i filozof, publicista i urednik Feljtona u Pobjedi Slobodan Čukić, kompozitor i pedagog, profesor Senad Gačević, istoriograf, predsjednik Senata DANU Čedomir Bogićević, političar, profesor ustavnog prava

iduće godine povodom redovnih parlamentarnih izbora, ali i popisa stanovništva. Jedna civilizacijska, lična, intimna, slobodno opredjeljujuća odluka i pripadnost, kako ona politička i glasačka, tako i ona identitetsko – građansko - državna redovna aktivnost u dijelu negatora Crne Gore se doživljava i zloupotrebljava kao pogodno sredstvo i još osobito jedan bogomdan događaj za asimilovanje i negaciju crnogorskog etničkog i nacionalnog pripadništva i osjećanja – rekao je on.

VJERSKE SLOBODE

Sva ova pitanja, dodao je Sekulović, među kojima je, svakako, i omogućavanje pravih uslova za rad i pravnog statusa DANU, mogu se na uspješan način rješavati isključivo jednom sveobuhvatnom i kvalitetnom državnom strategijom u sferi identiteta. - Koja bi obuhvatila i kratkoročno i dugoročno sve temeljne društvene oblasti - prosvjetu, kulturu, nauku, jezičku problematiku, kao i adekvatno rješenje vjerskih sloboda i organizovanja. DANU sa pravom očekuje da se njeno pitanje riješi poslije donošenja zakona o vjerskim slobodama. Jer, sada je to stanje nedopustivo: država je prema onim stvaraocima koji su joj lojalni maćeha, a prema onima koji je negiraju i destruiraju - majka - rekao je on. Istakao je i da DANU do sada sticajem različitih okolnosti od crnogorske države nije na pravi način pomognuta. Ipak, dodao je Sekulović, kao da se naziru u posljednje vrijeme ,,obrisi onoga što bi mogli naMiodrag Vuković, istoriograf crnogorske literature Aleksandar Radoman, crnogorski slikar Miodrag Mijo Adžić, profesor Miodrag Đurović, publicistkinja, kulturološkinja Nela Savković-Vukčević, filmski i TV reditelj Draško Đurović, rediteljka i dizajnerka RTCG Danijela Popović, publicista, dramski interpretator, kulturolog Dragan Mitov Đurović, kulturološkinja, potpredsjednica opštine Ulcinj Hatidže Đoni.

zvati pravim odnosom države prema DANU“.

NEMA PODRŠKE

- No, oni su i dalje u velikoj magli – rekao je on. Predsjednik DANU Sreten Perović kazao je da u ovakvoj situaciji i pored obećane podrške, najviše stradaju crnogorske institucije kulture, a iznad svih - Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Uslovi u kojima, kako je istakao, radi ova značajna crnogorska institucija već 15 godina ,,nijesu ni prirodni, ni pravedni, niti za projekte pogodni“. - Uprkos tim krajnje nedostojnim uslovima kojih su svjesni i najodgovorniji državnici DANU bez ikakvih donacija nastavlja svoj istorijski zadatak: kritički valorizuje složeno multietničko i multikonfesionalno nasljeđe, stvara djela nacionalne i nadnacionalne vrijednosti - rekao je on. Akademik Zlatko Bulić naveo je da je DANU preuzela zvijezdu vodilju sveukupnog kulturnog i naučnog života u Crnoj Gori i uvijek je bila crnogorska, dukljanska, ,,za razliku od one koja je finansirana od države već nekoliko decenija“. - Koja je dobrim svojim dijelom radila protiv crnogorskih interesa – rekao je on. Akademik Mihailo Burić ukazao je na to da oni vode i realizuju sami projekte, a ono što je njegova osnovna borba i želja ,,jeste da očuvaju ime i obilježje crnogorsko“. – DANU to jeste – rekao je on. Na sjednici je ukazano i da 16 godina akademici DANU ne primaju akademski dodatak, ali da se uprkos tome i dalje često čuje od pojedinih ,,neodgovornih parlamentaraca, nezavisnih glasila i dijela kafanske javnosti kako su akademici dobro plaćene sluge ,,kriminalnog režima“, te da imaju obilata primanja“. – Narod bi rekao: ,,Takva im je svaka istina“. Publikovanje svojih djela finansiraju vlastitim sredstvima akademici, jer nijesu ravnopravni ni sa najmalobrojnijim nacionalnim manjinama – istaknuto je na ovom skupu. Prvi predsjednik DANU, kako su podsjetili, bio je Jevrem Brković. N. Đ.

IN MEMORIAM Marko Orlandić (1930-2019)

Odlazak posljednjeg socijalističkog rukovodioca U krugu porodice sahranjen je Marko Orlandić, visoki partijski i državni funkcioner Crne Gore i Jugoslavije. Nakon što je, nakon punoljetstva, 1948. godine, primljen u Komunističku partiju Jugoslavije, Orlandić je više decenija obavljao odgovorne partijske i državne funkcije u Crnoj Gori i SFRJ. Po profesiji ekonomista, Orlandić je sve do 1963. godine obavljao niz partijskih dužnosti u Baru. Bio je predsjednik Opštinskog komiteta Saveza komunista Bara, a uporedo je radio u filijali Narodne banke Jugoslavije u Baru (1952-1954), a zatim i u Luci Bar (1958-1961). Bio je i prvi čovjek opštine Bar, predsjednik Narodnog odbora opštine (1963). Nakon toga odlazi u Podgoricu, gdje je imenovan za direktora Republičkog zavoda za društveno planiranje, a sa ove pozicije izabran je za ministra za privredno planiranje u Vladi SR Crne Gore. Od 1969. do 1974. bio je ministar u Vladi SFRJ, a nakon toga se vraća u Crnu Goru gdje je izabran za predsjednika Vlade SR Crne Gore (19741978). Uporedo sa obavljanjem funkcija u izvršnoj vlasti, Orlandić je bio visokopozicionirani član partije: član Predsjedništva CK SKCG (19651968) i član Predsjedništva CK SKJ (19741978). Bio je ambasador Jugoslavije u Sovjetskom savezu (1979-1982), iz Moskve se vraća u Crnu Goru i postaje član Predsjedništva SR Crne Gore, a jedan mandat (1983-1984) bio je predsjednik Predsjedništva. Oktobra 1984. izabran je za predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Sa dužnosti prvog čovjeka crnogorskih komunista izabran je 1986. godine za člana najvišeg partijskog rukovodstva na jugoslovenskom nivou – člana Predsjedništva CK SKJ. Tri godine kasnije, nakon unutarpartijskog i državnog prevrata u Crnoj Gori, takozvane Antibirokratske revolucije 1989. godine, podnosi ostavku na funkciju člana Predsjedništva CK SKJ i povlači se iz političkog života. Marko Orlandić je pripadao posljednjoj generaciji crnogorskih komunista koja je do 1989. godine rukovodila Crnom Gorom. U godinama krvavog raspada Jugoslavije, bezuspješno je apelovao i pozivao na miran razlaz jugoslovenskih republika, a nakon što je konstituisana SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) otvoreno se zalagao da Crna Gora krene putem državne nezavisnosti. Orlandić je preminuo u petak ujutro u Podgorici, u 90. godini.

Kultura

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Izložba „I bi slovo“ Milivoja Babovića otvorena u galeriji „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju NMCG

Identitetski bilbordi današnjice Znani i neznani praoci naše pismenosti ostavili su nam u zalog identitetske stigmate kontinuiteta. Narodni muzej je uz radove Babovića želio da podsjeti na te krucijalne identitetske međaše i makar u godini jubileja otkrije ih ispod vela istorije – kazala je Anastazija Miranović CETINJE – Izložba „I bi slovo“ vajara Milivoja Miška Babovića otvorena je u petak veče u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“. Babovićevim autorskim projektom Narodni muzej Crne Gore obilježava 500 godina štamparstva Božidara Vukovića Podgoričanina i rukopečaćenje prvih crkvenih knjiga - Psaltira i Služabnika, 1519. godine u njegovoj radionici u Veneciji. Postavka je obuhvatila skulpture, reljefe, grafike, fotomontaže maketa spomenika u eksterijeru i fotografije. - Da slovo može biti i umjetničko djelo govore nam inventivni umjetnički radovi Miška Babovića, u različitim tehnikama i materijalima, namjenski rađeni povodom izložbe slovu i riječi u čast. Pisana, tiskana ili ondašnjim jezikom rečeno – rukopečaćena, sačuvana riječ s kraja 15. vijeka ostala je u amanet i nazaborav u prvim štam-



SLOVU I RIJEČI U ČAST: Sa otvaranja izložbe na Cetinju

panim djelima ljudi s ovdašnjih prostora - kazala je, otvarajući izložbu, direktorica Narodnog muzeja dr Anastazija Miranović.

LJEPOTA LIKOVNOSTI

Ona je istakla da pisana riječ, pored fundamentalne, komunikativno-interaktivne uloge prenosioca značenja i poruke, prosvjećenja i edukacije, ima i vrlo značajnu esetsku, i u te svrhe primjenjivu vrijednost, što Babović pokazuje svojim umjetničkim djelima. - Artikulišući Božidarova slova u različitim medijima - skulpturi, grafici, fotografiji, inastalaciji, ljepota likovnosti inicijala i drugih slova, ornamentalnih ukarasa, vinjeta, lozica, kao i ostalih dekorativnih elemanta očituje se u Babovićevim radovima, kroz stari i novi kontekst i ambijent kazala je dr Miranović. Dodala je da kada Babović inpostira Božidarova / svoja monumetnalana slova u mjesta

Babovićevim autorskim projektom Narodni muzej Crne Gore obilježava 500 godina štamparstva Božidara Vukovića Podgoričanina

Rad iz postavke „I bi slovo“ Milivoja Babovića

njihovog izvorišta (na obale Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, pored manastira) on ih, zapravo, vraća prapočecima, tvoreći identitetske bilborde današnjice. Prema njenim riječima, Babović svoja slova i riječi smješta u glinenu ravan, vraća ih zemlji, ali i kači na zid, kao slike, ikone, grafike ili ih pozicionira kao trodimenzionalne forme i skulpture od metala, kojima poput epitafa daje simboličku i dekorativnu, konstruktivno - strukturalnu ulogu. Majstorstvo izrade potvrđuje njegovu zanatsku umješnost, a poznavanje i

iskustvo u radu s različitim materijalima, lakoća i domišljatost egzekucije, uz raskošan talenat, produkuje umjetnost visokih kvalitativnih vrijednosti.

VEO ISTORIJE

- Znani i neznani praoci naše pismenosti ostavili su nam u zalog identitetske stigmate kontinuiteta, koji nas snažnije i trajnije od svih ostalih inicijacija mapiraju na kulturološkoj civilizacijskoj karti svijeta. Jedan od njih, čije nam ime pronosi slavu pismenosti je Božidar Vuković Podgo-

ričanin. Narodni muzej je uz radove Miška Babovića želio da podsjeti na te krucijalne identitetske međaše i makar u godini jubileja otkrije ih ispod vela istorije - zaključila je dr Miranović. Umjetnik je kazao da je ideja za izložbu nastala prije dva mjeseca zahvaljujući upravo dr Anastaziji Miranović, Narodnom muzeju i njegovim prijateljima sa fakulteta. Takođe, istakao je da još nije realizovana njegova ideja, stara više od 25 godina, da svaki grad i glavne institucije kulture u Crnoj Gori dobiju po jedan znak koji ih određuje iz naših starih štamparija. Milovoje Miško Babović rođen je 1953. godine u Petnjiku kod Berana. Diplomirao je 1979. na Vajarskom odsjeku FLU Beograd, u klasi prof. Nikole Jankovića. Četiri godine kasnije magistrirao je na istom odsjeku, u klasi prof. Vojina Stojića. Član je ULUCG. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja. Kustosi izložbe, koja će biti otvorena do 25. marta, su dr Anastazija Miranović, Ljiljana Karadžić i Slobodan Vušurović. R. K.

Zbornik „Kolažiranje“ Foruma mladih pisaca predstavljen u Dodestu

Istorija Crne Gore na italijanskom jeziku

PODGORICA – Zbornik radova „Kolažiranje“ Foruma mladih pisaca predstavljen je preksinoć u sali Dodest KICa „Budo Tomović“.

PODGORICA - Italijanska izdavačka kuća „Besa editriče“ nedavno je objavila Istoriju Crne Gore prof. dr Živka Andrijaševića, u okviru edicije „Balkanika”.

-Napredak Foruma nije opšti napredak, nego su prosto ovi mladi ljudi naučili da artikulišu ono što im vrijeme nameće i ono što sami zapravo poimaju kao važno, što ih opterećuje, što u neku ruku smatraju da treba da čuju i drugi. Pritom, vjerovatno su svjesno napravili otklon ne samo od jedne literarne tradicije, koja je uvriježena na našim prostorima i suštinski prevaziđena, nego su načinili odmak i od onoga što se devedestih godina zvalo novi crnogorski talas – kazala je urednica i recezenkinja knjige Jelena Knežević. Na promociji ovog djela govorio je i dramski pisac Vasko Raičević, a veče je vodila urednica informativno-edukativnog progrma KIC-a Valentina Knežević. Urednica i recezentkinja zbornika Knežević istakla je da je suštinska dobrobit ovih radionica za svakog ko želi da postane pisac da se shvati razlika između diletantizma, između spisateljskog laištva i profesionalizma. „Kolažiranje“ je peti zbornik

Forum mladih pisaca, fb stranica

Otklon od prevaziđene tradicije

Pojavljivanjem ove knjige, italijanski čitaoci imaju priliku da se konačno sveobuhvatno upoznaju sa značajnim ličnostima, događajima i

DRUGAČIJI POGLED NA KNJIŽEVNOST: Predstavljanje zbornika u Podgorici

Ovi mladi ljudi naučili su da artikulišu ono što im vrijeme nameće i ono što sami poimaju kao važno, a što smatraju da treba da čuju i drugi – kazala je urednica knjige Jelena Knežević radova Foruma mladih pisaca KIC-a „Budo Tomović“ i polaznika radionice kreativnog pisanja u toj ustanovi. U još jednoj zajedničkoj knjizi pored poezije i proze autora koje okuplja Forum mladih pisaca, zastupljeni su i najuspjeli radovi



polaznika tromjesečne radionice kreativnog pisanja koju je vodio Vasko Raičević. On je pojasnio da rad sa polaznicima radionice znači nove informacije i nove poetike koje imaju drugačiji pogled na književnost i stvarnost.

U petoj zajedničkoj knjizi, pored poezije i proze Foruma mladih pisaca, zastupljeni su i najuspjeli radovi polaznika radionice kreativnog pisanja Vaska Raičevića

- Kako počinje taj proces mentorstva, to je zapravo odbacivanje od svih onih prevaziđenih modela i pristupa pisanju, od onoga što je nekad bilo relevantno u određenim književnim epohama – rekao je Raičević. Svoju poeziju i prozu iz zbornika „Kolažiranje“ preksinoć su publici kazivali: Jana Radičević, Nataša Gudelj, Luka Boljević, Nikola Ćorac, Milena Radević, Jovan Jokić i JovaB. B. na Malović.

procesima crnogorske istorije, kao i najznačajnijim fenomenima naše kulture. Andrijaševićeva Istorija prikazuje prošlost Crne Gore od praistorije do početka 21. vijeka, i predstavlja, što je svjevrsni kuriozitet, prvu knjigu jednog crnogorskog istoričara koja je objavljena u Italiji. R. K.

„Prodavnica igračaka“ danas u Dodestu PODGORICA - Predstava „Prodavnica igračaka“, u produkciji Gradskog pozorišta, biće izvedena danas, u 12 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Prema tekstu rumunskog autora Aleksandrua Popeskua, predstavu je režirao i adaptirao poljski reditelj Jaroslav Antonjuk. Akteri ove vizuelno opčinjavajuće lutkarske dogodovštine publiku vode u čarobnu radnju sa igračkama, gdje će se malena Dina naći pred odlukom od životne važnosti. Jer, u ovoj prodavnici igračke se ne plaćaju novcem, već godinama života. Igraju: Katarina Krek, Goran Slavić, Branka FemićŠćekić, Branko Ilić i Pavle Ilić. R. K.

Kultura

Nedjelja, 22. decembar 2019.

SUSRETI: Danita Emma, profesorica baleta

Pedagoškinja svjetske reputacije, koja je baletskim vještinama učila brojne generacije plesača širom Evrope i Amerike, šestonedjeljna je gošća baletske škole „Princeza Ksenija“. Njen boravak u Crnoj Gori podržala je Ambasada Sjedinjenih Američkih država, a djevojčice iz Podgorice i Nikšića imaju priliku da od profesorice Emme, koja je Fulbright specialist, uče malo drugačije tehnike i vještine. Nova znanja publici će pokazati na finalnoj prezentaciji krajem mjeseca. Kako je Emma kazala za Pobjedu, među mladim polaznicima baletske škole ima talenata koji bi, jednog dana, mogli da naprave izuzetne karijere. Sa njom smo razgovarali i o položaju baletske umjetnosti u modernom vremenu, ali i o tome koliko je današnja publika sposobna da razazna metaforične poruke dočarane pokretom. POBJEDA: Balet je umjetnička disciplina koja je u Crnoj Gori još u povoju. Šta mislite o mladim plesačima sa kojima ste ovih dana imali priliku da radite? EMMA: Mladi crnogorski plesači bili su veoma otvoreni i prijemčivi za drugačiji metod učenja, za novi glas i različiti vid usavršavanja. Ne nailazim uvijek na takve povratne reakcije kada kao gostujuća profesorica radim u različitim školama. To je pravi dokaz i svjedočanstvo divnog rada i treninga koji pohađaju u školi „Princeza Ksenija“. POBJEDA: Jeste li među njima primijetili talentovanu djecu, koja bi jednog dana mogla da naprave zapažene karijere? EMMA: Ovdje, zaista, ima mnogo talentovanih plesača. Međutim, za postizanje plesne karijere potrebno je puno napornog i kvalitetnog treninga. Moj posao, kao njihove nastavnice, jeste da izvučem najbolje iz svakog pojedinca. Vanju Pantović i plesače škole „Princeza Ksenija“ upoznala sam prije dvije godine, na Međunarodnom takmičenju baleta u Varni, u Bugarskoj. Bila sam veoma impresionirana naporom koji je uložila kako bi pružila mogućnost njenim plesačima da budu dio svjetskog baleta, kako u treninzima tako i u samom izvođenju. Vidim veliki potencijal kod plesača u Crnoj Gori i nadam se da će u skorijoj budućnosti biti osnovana nacionalna baletska zajednica. US Fulbright Specialst program podrazumijeva kulturološku razmjenu. U toku mog mandata u ovom programu dozvoljene su mi ukupno dvije razmjene, tako da sam veoma pažljiva i probirljiva kada me neko traži. Odluka da prihvatim ovaj poziv bila je zasnovana na ideji da se usadi ideja koja bi promovisala ples

Publika umije da cijeni ljepotu tijela u prostoru visokog kalibra i prilika da se na osnovu toga gradi jak temelj za dalje. POBJEDA: Šta je potrebno mladom plesaču, kako bi postao najbolji u svom poslu? EMMA: Talenat, posveć enost, čvrst trening i svijest o umjetničkoj formi. POBJEDA: Koliko je žrtve i odricanja potrebno da bi se opstalo na profesionalnom putu plesača? EMMA: Da bi se ostalo i opstalo na tom putu potrebna je ogromna posvećenost. Ona je od suštinske važnosti, a zajedno sa njom dolazi i žrtva. Oblikovanje baletskog plesača počinje u vrlo mladom dobu. Prvo se susrijeću da svakodnevnim časovima koje treba pohađati, potom slijede duge probe i duga izvođenja. POBJEDA: Šta je to što Vaš metod učenja izdvaja u odnosu na druge predavače? Koja je njegova raznolikost i specifičnost? EMMA: Potrebne su godine dosljednog, pažljivog treninga uma i tijela da bi se igralo bez napora. Plesač mora u potpunosti da komanduje svojim tijelom i umom da bi se bavio umjetnošću. Kao nastavnik, vjerujem da je važno da svaki učenik mentalno pristupi času plesa, da uči, a ne samo da bude fizički prisutan. Balet predstavlja kretanje kroz prostor, uz specifične tehnike prebacivanja težine, pri čemu su vrlo važni stil i držanje tijela (ili stav). Dok pripremam čas, stvaram kreativne probleme koje je potrebno da igrač riješi - bilo da je riječ o ravnoteži, položaju, snazi, smjeru, izvođenju, dinamici ili muzikalnosti. Plesač mora da

PLES VISOKOG KALIBRA: Danita Emma

Formiranje mladog plesača najveći je pedagoški izazov POBJEDA: Kao profesorica, da li mislite da je svakom djetetu potreban poseban pristup? Da li dobar pedagog, prije svega, stvara dobrog plesača? EMMA: Odgajanje mladog plesača najvažniji je zadatak koji učitelj može da ima! Veoma je delikatno postići ravnotežu u podučavanju zanata koji zahtijeva strogu

bude sposoban u potpunosti da razumije i savlada ove elemente, kako bi usavršio tehniku. Moje učenje zasnovano je na ruskom jeziku, pod uticajem Darvash metode, koja priprema integritet pokreta koji plesaču odgovara, modernim i drugim stilovima plesa. Mislim da ovaj metod pruža plesaču svojevrstan integritet pokreta

Tapiserija naše umjetnosti POBJEDA: U kakavoj je poziciji balet danas u odnosu na druge umjetnosti? Ima li današnje društvo razumijevanja i ljubavi za ovu umjetničku formu? EMMA: Balet je kao umjetnička forma oduvijek je bio na presjeku vizuelne umjetnosti i muzike. Balet, bilo da je klasični ili savremeni, u kreativnom procesu okuplja kompozitore, koreografe i dizajnere. Baletska umjetnost je vremenom proširila vidike prilagođavajući se savremenom pokretu i dizajnu. Od suštinskog je značaja da se mladim naraštajima obezbijedi kvalitetno obrazovanje i nastupi, kako bi se osigurala njegova budućnost. Vjerujem da nas kao narod i kao zemlju definiše tapiserija naše umjetnosti.

disciplinu, a istovremeno biti pedagog koji će da nadahnjuje i rasplamsava radoznalost kod plesača. Za mene, veliki je izazov da pristupim svakom plesaču pojednačno, analizirajući njihove tehničke potrebe. Na neki način ja postavljam dijagnozu za individualne potrebe svakog plesača/čice.

koji odgovara modernim i drugim stilovima plesa, a nije lišen estetike ili umjetnosti. Naprotiv. Jednako stavljam naglasak na razvoj kreativnosti, mašte i individualnosti učenika. Moja filozofija i nastavni metod omogućavaju studentima da budu uključeni u načine na koje mogu da istražuju i povežu se sa sopstvenim iskustvima. Na taj način stvaraju se cijenjeni pojedinci i umjetnici. POBJEDA: Koliko publika danas zaista razumije sve što joj se govori i pokazuje plesom? EMMA: Zanimljivo pitanje! Bilo da se umjetnost ljudima prenosi pričom ili pukom apstrakcijom, vjerujem da publika umije da cijeni ljepotu tijela u prostoru! Umjetnost je veoma lična i intimna stvar. Svi smo povezani s njom kroz sopstvena iskustva, bez obzira na to da li su jednostavna ili složena. POBJEDA: Šta je, prema Vašem mišljenju, potrebno uraditi kako bi se pozicija baletu poboljšala?

I. BOŽOVIĆ

PODGORICA - Jedna od prvih želja velikog broja djevojčica je da postanu balerine - graciozne, talentovane, lijepe... Mnoge od njih na taj put se kasnije i otisnu. Međutim, na putu profesionalnog baletskog plesača, kako za Pobjedu objašnjava profesorica baleta Danita Emma, ostaju samo najpredaniji i najuporniji.

PLESAČ MORA DA KOMANDUJE TIJELOM I UMOM: Prof. Emma sa balerinama škole „Princeza Ksenija“



U Crnoj Gori ima mnogo talentovanih plesača. Međutim, za postizanje plesne karijere potrebno je puno napornog i kvalitetnog treninga

EMMA: Podržite balet u svakom slučaju, na način na koji svaki pojedinac može to da učini. Posjećujte baletske predstave. Budite kreativni i velikodušni. Širite priču o ovoj umjetnosti. Ako u vašoj porodici postoji mladi, talentovani plesač, ohrabrite ga, budite mu podrška. Ako očuvamo i podržimo ovu umjetničku formu, buduće generacije plesača i publike stvoriće i podići će njena ljepota. Svetlana VIŠNJIĆ

Reportaža

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Pobjeda u posjeti kineskim gradovima Pekingu, Šangaju i Ningbou Kina nije tek blještavilo zgrada, galaksija ukusa i kreacija koje prevazilaze pojmljivo. Kina su ljudi. I mnogo toga što se u novije vrijeme govori o ovom narodu, ukratko – nije tačno. Očigledno je da moraš „opipati teren“ da bi znao o čemu govoriš. Predrasude su odbačene PODGORICA – Kad su točkovi aviona konačno dotakli pistu pekinškog aerodroma, prizemljenje na kinesko tlo izbrisalo je svaki osjećaj ukočenosti, nespavanja tokom desetočasovnog leta. Na azijskom sam kontinentu. Ostvarena želja... Dobro došli u Kinu. Ambasada Kine u Podgorici i nevladina organizacija Asocijacija za javnu diplomatiju, medijskoj delegaciji iz Crne Gore predstavile su inicijativu 17+1 - značaj saradnje između Kine i zemalja centralno-istočne (CIE) Evrope. U okviru ove inicijative devet predstavnika istaknutih crnogorskih medijskih kuća imali su priliku da početkom ovog mjeseca uživaju u čarima Pekinga, Šangaja i Ningboa. Kina, zemlja sa dubokom i dugom tradicijom, na svom tržištu želi da ima nacionalne crnogorske proizvode. To je prvo što napominju. I to najradije sir i med. A Kinezi ne kriju i da uživaju u našem vinu i smatraju ga pravim delikatesom, pa su na sajam izvoza dobrodošli svi oni koji žele da svoje proizvode predstave na svjetski poznatom tržištu na kome „sve prolazi“.

NiNgbo

U Expo centru Ningboa, gdje je postavljena stalna izložba proizvoda centralno-istočne Evrope, obišli smo i paviljon Crne

Gore. Ljubazni domaćini kazali su nam da im je žao što iz naše zemlje svojim građanima nude samo vino kompanije Plantaže, jer su oduševljeni i drugim proizvodima koje su probali u Crnoj Gori i voljeli bi da neke od njih imaju i na svom tržištu. U crnogorskom paviljonu, uredno izloženim i očigledno cijenjenim Plantažinim vinima, društvo prave italijansko maslinovo ulje i vina kao i alkoholna pića iz Njemačke. – Jako volim sir. A mi ovdje imamo sir od soje i on nije tako ukusan kao onaj koji sam probala u Crnoj Gori. I mom suprugu se sviđa vaš sir. Voljela bih da to može da proba svaki Kinez - kaže kroz smijeh Yu Xi (Ju Ši), novinarka China Media Group, nekadašnja direktorica Odsjeka za bilateralnu saradnju Ambasade Kine u Crnoj Gori. Ju Ši je uz nekadašnjeg ambasadora Kine u Poljskoj, Sloveniji i Rumuniji Xu Jian (Śu Điana) i predstavnice kineske Asocijacije za javnu diplomatiju Niu Chen ( Nju Čen), bila naš domaćin u Kini. Učila nas je kako da se cjenkamo, gdje da kupimo suvenire koji nijesu skupi, kako da odaberemo pravi čaj, smijala se našim „forama“ i bila stroga kad je kašnjenje u pitanju. Logično, Kinezi nigdje ne kasne. Uostalom, da kasne, ne bi uspjeli da naprave modernu imperiju. U primorskom gradu Ningbo, koji se može pohvaliti jednom

Što više prijatelja i partnera – najveći interes Dobrodošlicu u Peking poželio nam je zamjenik predsjednika Asocijacije za javnu diplomatiju Chen Yuming riječima da im je najveći interes da steknu što više prijatelja i partnera. Tako su se odnijeli i prema nama. Prijateljski. U munjevit razvoj kineske ekonomije predstavnici crnogorskih medija uvjerili su se posjetivši sjedište JD Group u Pekingu, najveće kompanije za elektronsku trgovinu koja je prošle godine prihodovala 67,2 milijarde dolara. Obišli smo market svježe hrane u kome možete izabrati živog jastoga, krabu ili raka. Platićete ih jednostavno – preko aplikacije. Samo djelić razvoja tehnolo-

Zemlja čuda građ na tradiciji i uporn

od najprometnijih i najvećih luka na svijetu, uživali smo u noćnom krstarenju rijekom. Okruživale su nas blještuće zgrade kakve sam gledala samo na filmovima. Ali, Kina nijesu zgrade. Kina su ljudi. I mnogo toga što se u novije vrijeme govori o ovom narodu, ukratko - nije tačno. Očigledno je da moraš „opipati teren“ da bi znao o čemu govoriš. Predrasude su odbačene.

PekiNg

Sve što zamisle mogu da naprave. Stara kineska poslovica kaže da čovjek nije kompletan ako ne posjeti Veliki zid i Zabranjeni grad. Misija ispunjena. Posjeta obavljena. Jedinstven osjećaj koji bi morao imponovati svakom ko ikada tamo kroči. Čim smo stigli u Peking, ili Bejing kako ga zovu, posjetili smo Kineski zid, Zabranjeni grad i poznatu čajdžinicu Lao she. Iako je samo mit da je Kineski zid Nil Armstrong vidio hodajući po Mjesecu, ova impozantna građevina stvarno ostavlja bez daha. I figurativno i bukvalno. Tog dana bilo je veoma hladno, a crnogorska ekipa onako zabundana, zaputila se ka žičari koja nas je odvela na drevni zid. Izgradila ga je velika sila – kineska upornost. To su ljudi koji, čini mi se, mogu sve da sagrade. Što zamisle to i naprave. Sa istorijom Kine upoznala nas je Kristina – tražila je da je tako zovemo, pravo ime joj nikad nijesmo saznali. U ulozi vodiča, ispričala nam je da je Veliki zid pravljen u segmentima kroz dva milenijuma i završen u 17. vijeku.

Pogled sa šangajskog tornja

Nekad je čuvao Kineze od napada, a danas je mjesto na kojem turisti izbliza gledaju jedno od najvećih građevinskih čuda. Dok smo prilazili, pitala sam se koliko mu je tek nekada bilo teško prići. Kad sam zakoračila na prvi stepenik bilo je jasno da je trebalo da idem u teretanu. Svaki stepenik je različite veličine i nije baš jednostavno ispeti se. Vidjeli smo samo djelić istorijskog čuda, dugačkog 8.851 kilometar. Zabranjeni grad je posebna priča. Tu je nastalo najviše fo-

tografija crnogorske delegacije novinara. Nekadašnja carska palata izgrađena u 15. vijeku, od 1420. godine bila je sjedište carskih porodica i zvaničnika tokom pet vjekova. Nijesmo obišli čitav kompleks, a i kako bismo, trebalo bi nam nekoliko dana samo za to, a i samo je jedan dio otvoren za turiste. Ovaj najveći dvorski kompleks na svijetu - prostire se na 74 hektara, nalazi se u blizini centralnog pekinškog trga Tjenanmen. Od 1987. je dio zaštićene svjetske baštine

gije pokazali su nam u kompaniji „Xiaomi“ (Šaomi) koja se bavi proizvodnjom elektronike i softvera. Odmorili smo u „pametnoj kući“ dok je robot čistio prašinu, pojasnili su nam da samo treba da zapovijedimo što ćemo da gledamo i televizor će sam raditi po naredbi. Obišli smo i Kinesku centralnu televiziju (CCTV), koja se prostire na 470.000 kvadrata i ima 44 sprata, Termoelektranu Vajgaoćiao (Waigaoqiao), u kojoj je vazduh čistiji nego u gradovima zahvaljujući strožijim standardima u zaštiti životne sredine, kao i saobraćajnom čvoru Hongćiao koji je među rijetkima u svijetu koji ima spoj aerodroma, željeznice, metroa. Šangaj: Delegacija crnogorskih novinara sa domaćinima

Znamo da ste i najviši na svijetu Očekujem da će poslije prve dionice auto-puta Crna Gora i Kina dogovoriti nastavak saradnje, ali i sarađivati kroz buduće projekte, rekao je savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova za saradnju Kine

sa CIE Cui Džimin. Harizmatični diplomata, koji taj posao obavlja u Ministarstvu vanjskih poslova već 27 godina, ugostio nas je u Pekingu. Kazao nam je da sa svih 17 zemalja CIE Kina ima odlične odnose. Odgovarajući na pitanje o dominaciji i borbi za prevlast na Balkanu, Cui Džimin je rekao da nije smisao saradnje sa 17 zemalja prevlast, niti uticaj.

– Mi želimo da donesemo blagostanje zemljama sa kojima sarađujemo. Kina i Crna Gora su prijateljske zemlje i treba zajedno da unaprijedimo saradnju u trgovini, kulturi i oblasti infrastrukture – kazao je on. Na pitanje da li se može očekivati ukidanje viznog režima između Kine i Crne Gore, Cui Džimin je kazao da će mu biti drago ako do toga dođe, ali da to nije zvaničan stav.

– Ovo pitanje nije u nadležnosti mog odjeljenja, ali bilo bi mi drago kada bi se ukinuo vizni režim – istakao je on. Kazao je da će mu biti lakše da posjeti Crnu Goru kada se završe radovi na auto-putu. – U Crnoj Gori je bogata priroda, znam da ste i najviši na svijetu. Putevi su planinski, puno se vozi, a uz dovršetak auto-puta lakše ću se odlučiti da posjetim Crnu Goru – kazao je Cui Džimin. Bogata kineska trpeza

Yuyuan bašta

Uneska. Iz Zabranjenog grada vladala su 24 cara iz dinastija Ming i Ćing, a sa dvora jednog od posljednjih careva, potekao je i najčuveniji ovdašnji specijalitet – pekinška patka.

galaksija ukusa

Poseban tekst treba da se napravi o kineskoj kuhinji koja predstavlja galaksiju različitih ukusa. „Majstor za patku“, kako sam ga popularno zvala, reže je toliko precizno i tanko, kao po lenjiru. Kožica je poseban delikates i služi se sa mesom, povrćem i slatkim sosom - sve zamotano u tijesto sličnom palačinki od pirinča. Hrana je svježa i raznovrsna, poslužena u keramičkim tanjirima, sa ukrasima. Tu su i neizbježni štapići, zbog kojih, ako nijesi dovoljno spretan, izgubiš apetit. Čim smo doputovali u Peking, poveli su nas na večeru. Mojoj sreći nije bilo kraja – probam jela i svako mi se sviđa. Kažem: ljudi ovo je super, nema neobičnih ukusa, sve je savršeno. Kinezi mi kažu da se ne radujem unaprijed jer će hrana narednih dana biti drugačija. Tako i biva. Sastojci uvijek svježi, način pripreme

Reportaža / Crnom Gorom

Nedjelja, 22. decembar 2019.

đena nosti

besprijekoran, naročito morskih plodova i ribe. Moja nepca jedino su negodovala zbog slatkih soseva, ali ipak sam probala gotovo sve, da na kraju ne požalim za nečim. Čajdžinica ,,Lao she“ bila je pravi raj za ljubitelje čaja. Svako iz ekipe je kupio čaj, ja sam prigrlila bijeli, objasnili su mi da je to najfiniji i najskuplji čaj na svijetu, a Kinezi ga beru ručno. Na ulazu u „Teahouse Lao she“ Kineskinja u živopisno izvezenoj košulji udara štapićima u ručno rađene keramičke činije, dok druga svira na instrumentu nalik violini. Topli napitak dio je njihove tradicije i čaj nije nešto što piješ kad si prehlađen ili kad je napolju hladno. On ima dublje značenje. Tradicija ispijanja čaja duga je 4000 godina, a običaj je da Kinezi počaste goste čajem. Tako je bilo i sa nama. Čim sjednemo za sto daju nam šolju toplog čaja, raznih ukusa, koji uvijek budu blagi i prijatni. Kuvanje i pijenje čaja smatra se umjetnošću i tome se posvećuje posebna pažnja, a brižni domaćini se staraju da čaša nikad ne bude prazna.

Šangaj

Nigdje se nijesam osjetila tako bezbjedno ni tako dobrodošlo kao u Kini. Engleski je rijedak luksuz, malo ko barata stranim jezicima. U Šangaju je situacija bolja i drugačija nego u druga dva grada. Zapadni uticaj se osjećao na sve strane. Šangaj, biser Orijenta i kako ga stranci nazivaju Pariz istoka, ima 24,2 miliona stanovnika. Domaćini nas baš vole kad su nas poveli na TV i radio toranj Orijentalni biser odakle se vidi čitav grad. Dnevno ra-

Zelena pluća Šangaja i Pekinga Zamjenik direktora Kancelarije vanjskih poslova Šangaja Fu Đihong kazao je da ta zemlja najveću pažnju poklanja zaštiti ekologije i da je to jedan od najvećih izazova za njih. – Prije 70 godina, kada je osnivana nova Kina, prosječna zelena površina po stanovniku je bila kao jedna patika, a sada je kao soba od desetak kvadratnih metara. Trudimo se da povećamo površine zelenih pluća. To je najveći izazov u izgradnji Šangaja, jer se mora snositi odgovornost prema budućim generacijama – istakao je on. Kako je rekao, nekada je zagađenje u Šangaju bilo veće nego u Pekingu, a sada je „stanje poboljšano u oba grada“.

zgledanje grada sa Šangajskog tornja, koji je najveći neboder u Kini i druga najviša građevina u svijetu, nije nas ostavilo ravnodušnim. Neboder ima 128 spratova i visok je 632 metra. Posjetili smo i svjetski poznatu Yuyuan, baštu sreće i radosti, koja je izgrađena u 16. vijeku tokom dinastije Ming. Kompleks je izgrađen po nalogu kineskog zvaničnika Pan Yunduana, a u čast njegovog oca ministra Pan Ena. Yunduan je, kako bi svom ocu obezbijedio spokojnu starost, na površini od 20.000 kvadratnih metara stvorio jedinstven primjer kineske baštenske arhitekture. Sudeći po automobilima koje voze, Kinezi imaju novca da plate – „bmw“, „audi“, „mercedes“, „folksvagen“... I to su uglavnom marke automobila na koje smo posmatrali kako jure auto-putem koji imaju po četiri ili šest traka. Fascinantno je kako je uređen saobraćaj – milionski gradovi, a sve tako savršeno funkcioniše, kao po satu. Zbunjeno sam gledala table na putevima, zgradama... Jedno je kad ne znaš poneku riječ stranog jezika, a sasvim drugo kad ne znaš ni jedno jedino slovo. Vjerovatno nije lako jednom Crnogorcu da se snađe usred Kine. Nama je bilo lako pored Ju Si, koja zna crnogorski i barata impozantnim fondom riječi. Učila nas je da se cjenjkamo. U poznatom Silk marketu sam probala, ali nije mi išlo. Prodavci su me prozreli i bilo mi je uzalud da uzvikujem „tejkvela“, što znači preskupo, ako su oni zacrtali da ne daju proizvod ispod određene cijene. Ipak, kupila sam nekoliko tkanina od svile po prilično povoljnoj cijeni. Ili se bar nadam da sam dobro prošla. Trebalo je da naučim još koju riječ prije nego sam se zaputila u daleku Aziju. Kina, zemlja u kojoj je ispijanje čaja ritual cijenjen koliko i umjetničko djelo velikog slikara, gdje vozovi voze brzinom 330 kilometara na čas, zemlja ljubaznih, vrijednih ljudi koji svoju tradiciju i istoriju cijene i njeguju. Daleko je Kina. U svakom smislu. Tekst i fotografije:

Katarina JANKOVIĆ

Tivćani obradovali mališane u Dječjem domu „Mladost“

Tivat položio još jedan ispit humanosti

TIVAT - Učenički parlament Srednje mješovite škole „Mladost“ organizovao je uz podršku uprave škole i profesora humanitarnu akciju „Puna torba Djeda Mraza“, tokom koje su prikupljeni darovi za novogodišnje poklon paketiće mališanima iz Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj.

Darovi su odneseni u Bijelu, a mališanima su ih predali profesori, učenici i direktorica SMŠ „Mladost“, predstavnici osnovnih škola „Drago Milović“ i „Branko Brinić“, Muzičke škole, opštinskog Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti i nevladinog udruženja „Djeca Tivta“. Za učešće u akciji, koja bez prekida traje 46 godina, iz SMŠ „Mladost“ zahvalnost su uputili opštini Tivat, Dječjem savezu, OŠ „Branko Brinić“, OŠ „Drago Milović“, Muzičkoj školi, hotelu „Palma“, Autobuskoj stanici, Organizaciji žena Tivat, Centru za kulturu, vrtiću „Bambi“, Komunalnom preduzeću, firmi Proteini.si, CKB, Tončiju Franceskoviću i Bernardi Moškov, koji su mališanima poklonili školski pribor, slatkiše i garderobu. Zahvalnost je upućena i onima koji su uplatom na žiro račun Dječjeg doma „Mladost“ doprinijeli da se akcija uspješno realizuje:

Vodovodu Tivat, Radio Tivtu, Siti holu, TO Tivat, „Ambientu“, Lovćen i Erste banci, buticima „Miss“, „Liska“ i „Legend“, „KLM“ i „Objekti“. - Tivat je, kao i mnogo puta do sada, položio još jedan ispit humanosti. Posljednjih dana krasila ga je solidarnost, podrška, zajedništvo, plemenitost, humanost, ljubav i pažnja. Srećni smo jer broj onih koji žele da uljepšaju novogodišnje praznike djeci bez roditeljskog staranja iz godine u godinu raste - kazala je prilikom predaje

Akcija bez prekida traje 46 godina

darova direktorica SMŠ „Mladost“ Jovanka Vujačić. Direktor Dječjeg doma „Mladost“ Janko Labović zahvalio se SMŠ „Mladost“ i ostalim obrazovno-vaspitnim ustano-

vama u Tivtu, kao i brojnim kompanijama, preduzećima i pojedincima koji su podržali tradicionalnu, humanitarnu akciju „Puna torba Djeda Mraza“. S. KRSTOVIĆ

Organizovana deseta akcija „Moto Djeda Mrazevi“ HERCEG NOVI – Deseta, jubilarna akcija „Moto Djeda Mrazevi“ okupila je juče u Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj motocikliste iz cijele Crne Gore. Uprkos kiši i vjetru organizatori ovog humanitarnog događaja „No limit bikers“ nijesu odustali da na svojim dvotočkašima štićenicima doma donesu pretprazničko raspoloženje. Kao i prethodnih godina, bajkerima iz drugih crnogorskih opština u Kamenarima su se pridružili Novljani da bi na 50 motocikala i kombijem punim poklona, stigli u Dječji dom u Bijeloj. Od sredstava prikupljenih od moto klubova, motorista i sponzora, u dogovoru sa upravom Doma kupljeni su vrijedni pokloni, koji su uz novogodišnje paketiće stavljeni ispod jelke u svečanoj sali. Druženje je nastavljeno uz pjesmu i igru, a potom i

Bajkere iz cijele Crne Gore kiša nije spriječila da obraduju mališane u Bijeloj

Dvotočkaši prkosili nevremenu

ručak za učesnike akcije. U ime organitatora, udruženja „No limit bikers“ mališa-

nima i bajkerima se obratio Marko Radulović, zahvalivši učesnicima na odzivu i

poručivši djeci da Djeda Mraz ipak postoji i da bajkere ni kiša, ni snijeg ne mogu spriječiti da posjete prijatelje. V.d. direktora Doma Janko Labović istakao je da djeca čitave godine sa najvećim nestrpljenjem iščekuju dolazak Djeda Mrazeva na motorima, zahvalivši organizatorima i učesnicima na vrijednim poklonima i pažnji, koja je za štićenike još vrednija. Prije dolaska u Bijelu članovi udruženja „No limit bikers“ posjetili su Resurni centar u Ž. K. Podgorici.

Foto-detalj iz Kolašina

Vjetar „preselio“ jelku u fontanu KOLAŠIN - Oni koji su još prije desetak dana okitili centar grada i glavne gradske ulice uoči predstojećih novogodišnjih i Božićnih praznika, nijesu mogli pretpostaviti da će ih prije pravog snijega, dočekati pravi vjetar... Taj pravi i snažni vjetar se dogodio juče. Pratila ga je ki-

ša koja je mijenjala intenzitet ali je zato vjetar bio postojano – jak. Jedan od negativnih učinaka vjetrovite subote je „preseljenje“ velike jele iz gradskog parka do gradske fontane. Vjetar je nimalo nježno jelku „ubacio“ u fontanu, pokazujući da su ovo dani kada on dominira... Bilo bi dobro da pravi

Jelka u gradskoj fontani

vjetar bude prethodnica pravom snijegu. Jelka će se brzo vratiti na svoje mjesto. Još da

meteo prilike „završnice decembra“ budu na svom mjestu... Dr. P.

Auto

Nedjelja, 22. decembar 2019.

TEST

BMW X1 18d 2.0d 16V TWIN POWER TURBO 150 KS xDRIVE X LINE

ilo da je manji ili veći, bez obzira na klasu kojoj propada, BMW je uvijek BMW. U to sam se po ko zna koji put uvjerio tokom testiranja modela sa plavo-bijelim propelerom, pa je tako bilo i ovoga puta sa modelom „X1“. Nekada sam se sa novim modelima upoznavao veoma rijetko, a danas je to svakodnevno. Premijum proizvođača je prije bilo malo, a danas većina njih pokušava da se svakim novim modelom ugura u premijum klasu, ali jedan ostaje uvijek prvi, da to je BMW. Sa pojavom SUV modela u svim mogućim i nemogućim izgledima, došao sam u situaciju da nekima od njih pronađem svrhu postojanja. Tako se u moru premijum SUV modela prave i kompaktni krosoveri, u slučaju BMW najmanji SUV je „X1“. Nedavno redizajniran, neki će reći da izmjene nijesu velike, ali ovoga puta ova generacija „X1“ mogu reći da je veoma čudna, jer je prije bila drska i hrabra kada je krajem 2015. godine zamijenila prethodnu, a sada je odlučila da promjene budu skromne, tihe i skoro neprimjetne, ali su dovoljne da se sam izgled u potpunosti prilagodi novom „životu“

Promjene koje su upe dizajna kompanije i estetici kompletne game. Prije tri godine „X1“ se usudio da se predstavi kao SUV model koji ima samo prednji pogon, a danas kod redizajna prepoznaju se lijepi detalji. Sada je čuvena prednja maska „nabrekla“ kao da se revolucionarni duh istrošio u prelasku sa prve generacije na drugu. Prednji dio je sada moderniji sa LED heksagonalnom svjetlosnom grupom sa praćenjem krivine, a ovaj oblik se najbolje primjećuje kod dnevnih svjetala, a ispod svjetlosnih grupa se nalazi veliki usisnik za sprovođenje vazduha za hlađenje kočnica ispod koga se sada nalaze male ali veoma jake maglenke, a sve ovo je spakovano u nekakvom obliku trougla. U donjem dijelu branika se nalazi velika rešetkasta

maska za dovod vazduha (opremljena sa ,,klapnama“ koje se zatvaraju) koja je esteski u donjem dijelu ukrašena sivim spojlerom u obliku difuzera. Iznad nje se nalaze čuveni, mogu slobodno reći zaštitni znak, veliki bubrezi sa sistemom rešetki koje se otvaraju i zatvaraju, a poklopac motora je tako lijepo izvijan sa kombinacijom oštrih i zaobljenih linija. Bok automobila je takođe interesantan tako da su i tu primjetne oštre linije, a prva se pruža od prednjeg blatobrana pa sve do zadnjeg i zadnje svjetlosne grupe, a u samu liniju su vješto uklopljene kvake vrata. U donjem dijelu je „izvučena“ blaga oštra linija ispod koje se nalazi istureni mali plastični prag koji daje utisak velikog terenca, dok je padajuća linija krova pozadi veoma elegantno izvedena i veoma se naglo spušta. Blatobrani su oivičeni plasti-

kom koje se bez prekida preko boka u donjem dijelu vrata preko zadnjeg blatobrana završava u zadnjem braniku, a započinje od donje maske u prednjem braniku. Sve ove promjene su dovele do toga da „X1“ sada ima siluetu pravog SUV-a, kojom prethodna generacija nije mogla da se pohvali, već je više ličila na povišeni karavan, ali ono što je bilo interesantno tokom testa jeste to da su ga prolaznici vrlo često miješali sa modelom „X3“, uz pitanje je li ovo novi „X3“. Zadnji dio je „obdaren“ velikom svjetlosnom, takođe LED svjetlosnom grupom koja je podijeljena jer se jedan dio nalazi na petim vratima dok spoljni dio svjetlosne grupe duboko zadire u zadnje blatobrane. Pokazivači pravca koji su integrisani u retrovizorima su takođe u LED tehnologiji. Pored njih tu je i veliki zadnji spojler koji zadnjem staklu daje praktično veliku nastrešnicu. Branik je tako dizajniran da mogu slobodno reći kao da je velika stepenica. Tu su i veliki dvostruki završeci izduvnog sistema između kojih se nalazi veliki plastični difuzer koji takođe daju sportske „naravi i krvi“.

Auto

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Ne mijenja se

Polugice Za dobro ubrzanje najzaslužniji je osmostepeni automatski mjenjač koji ima mogućnost manuelnog mijenjanja brzina i to pomoću polugica koje se nalaze iza obruča upravljača, kao kod pravih sportskih automobila.

Mogu, a i ne mogu nazvati manom to što se na digitalnoj instrument tabli prikazi ne mogu mijenjati i personalizovati. Ovim potezom je BMW svjesno bar kod ovog modela sačuvao od zaborava dobro nam poznate nekadašnje instrumente.

Kuda sa mobilnim Iako je praktičnost na najvišem nivou i ima mnogo pregrada za sitnice, i to velikih, nikako nijesam mogao da nađem zgodnu poziciju za mobilni telefon. Jedina koja se učinila možda prihvatljivim jeste mjesto ispod naslona za ruku između prednjih sjedišta, ali da bi došli do njega treba prvo naslon podignuti pa uviti malo ruku i dohvatiti telefon.

„Šuma“ Luksuz

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE

ečatljive

Cilindara/ventila

4/16

Zapremina (ccm)

1.995

Snaga (kW/KS/o/min) Moment (Nm/o/min) Dimenzije (D/Š/V-mm)

110/150/4.000 330/1.750-2.500 4.439 x 1.821 x 1.598

Međuosovinsko rastojanje (mm)

2.670

Kočnice-naprijed/pozadi Samoventilirajući diskovi Diskovi ABS/DTC/DSC/HDC Pneumatici

225/50 R 18 99W

Zapremina prtljažnika (l) Zapremina rezervoara za gorivo (l) Masa test vozila (kg)

505/1.550 61 1.550

Ubrzanje (0-100 km/h-s)

9,3

Maksimalna brzina na testu (km/h)

207

Donji dio centralne konzole prenatrpan je dugmićima oko glavnog selektora koji su sitni pa djeluje malo zastarjelo. Izmjena kod nove verzije nema nijedna koja je očigledna, pa se dvije verzije, stara i nova, lako mogu zamijeniti.

Glas Prtljažnik, točak, polica

Potrošnja na testu u modu ECO PRO, u zagradi potrošnja sa Start-Stop sistemom (l na 100 km): Gradska vožnja

8,1 (7,3)

Otvoreni put

4,4

Prosjek

8,9

Voli Motors d.o.o. 020/652-880 Cijena sa carinom i PDV-om test vozila 44.851 eura

Urednik Pobjeda Auto Vešo Šoškić i bavarski plemić

Iako je najmanji u gami „X1“ je, zapravo, prilično veliki automobil. Iskreno rečeno, unutrašnjost sa svojim modrnim prostorom i prostranošću takođe umije da zbuni. Prostora ima na pretek, posebno na zadnjim sjedištima gdje se sjedi kao u veoma visokoj klasi nekog model iz familije. Dovoljno mjesta za glavu će imati i izuzetno visoki ljudi. I ne samo to, izlazak iz „X1“ je veoma lagan bez ikakvih izvijanja. Slično je i sa prtljažnikom, pa „X1“ bez problema može da bude i i jedini porodični automobil, s obzirom na to da u prtljažnik prtljaga može da stane dosta. I

kvalitet materijala i završne obrade je na visokom nivou tako u unutrašnjosti vlada koža koja je prošivena koncem različitih bola, a prednja armatura je mekana na dodir i takođe je prošivena koncem, a prošivene su i obloge vrata. Na vrhu centralne konzole nalazi se novi multimedijalni displej dimenzija 10,25 inča, što mi se iskreno i sviđa. Dopali su mi se novi-stari instrumenti na instrument tabli, čiji dizajn nije mijenjan, ali je promijenjena njihova pozadina. Sada izgledaju kao da se analogni instrumenti emituju na najcrnjem mogućem displeju, staro rešenje u novom izdanju ostavljaju najbolji utisak. Interesantno je i to da se za jedan SUV sjedi prilično nisko na prednjim sjedištima, a noge su relativno ispružene što je takođe neobično za ovu kategoriju vozila. Takođe ono što mi se svidjelo jeste što se zadržala kožna obloga oko ručice mjenjača koja je veoma lijepa i daje još veći luksuz unutrašnjosti. Ono što se mora istaći jeste da novi „X1“ nije konstruisan na platformi prve generacije „X1“, kao što je uobičajeno kod proizvođača vozila da dvije generacije konstruišu na jednoj platformi. Kada je motor u pitanju i tu je napravljen zaokret, odnosno zakrenut je položaj motora pa tako umjesto uzdužno postavljenog motra sada je postavljen poprečno. Dizelski dvolitraš sa svojih 150 „bavarskih konja“ obavlja svoj zadatak veoma dobro. Uglađenost u radu skoro da nema konkurenciju, odaziv na stisak papučice gasa je uglađen i brz, a „sport“ mod je priča za sebe jer od 150 „konja“ stvara prave rasne „arapske galopere“

BMW ne bi bio to što jeste ako u svim svojim modelima putnici ne bi uživali u punom luksuzu. Tako je i sa modelom „X1“ koji putnicima na zadnjoj klupi nudi zasebnu ventilaciju kao i dva USB priključka. Naravno to nije sve, putnici na zadnjoj klupi imaju naslon za ruku u kojem se nalaze držači za češe ili flaše, tačku na „i“ stavlja i ambijentalno osvjetljenje koje je dostupno u šest prelijepih boja.

I nova „X1“ je opremljena ličnim asistentom sa kojim možete da razgovarate kao kod svih novih modela BMW koji su prije stigli. Dovoljno je da pritisnete taster na upravljaču „X1“ i glasovnom komandom možete promijeniti radio-stanicu ili unesete adresu u navigaciju. Ono što moram priznati jeste da radi sjajno, čak iako vam izgovor engleskog jezika nije baš najbolji.

„BMW X1“ bez ikakvih problema može da bude porodični automobil, a tome doprinosi i veliki i praktični prtljažnik sa veoma niskom utovarnom ivicom koja omogućava da i teže predmete sa lakoćom utovarite, a povećanje prtljažnika se može obaviti u razmjeri 40:20:40. Za pohvalu je i rezervni točak, doduše malih dimenzija, što je u ovakvim vozilima danas rijetkost. Takođe polica koja prekriva prtljažnik je podijeljena na dva dijela tako da onaj veći automatski se podiže sa petim vratima dok onaj manji ostaje fiksiran, kada zatreba bez problema se i jedan i drugi demonturaju i oslobađaju nevjerovatnu visinu u prtljažniku.

Brisač i noćni „X1“ Terenski duh Da bi se znalo da „X1“ ima terenske sposobnosti tu je naprijed sa suvozačeve strane na donjem dijelu centralne konzole lijepo kožom obložena „ručka“ za pridržavanje koja može udobno da posluži i za odmor lijeve noge.

Brisači čiste veliku površinu prednjeg stakla, ali ono što zamjeram jeste to da lijevi brisač ne ide do kraja pa u kombinaciji sa A stubom u lošim vremenskim uslovima stvara veliku nevidljivu površinu pa zna sakriti i cijelog pješaka pa čak i automobil koji dolazi sa strane. Interesantan detalj je i taj da je u retrovizoru vozačevih vrata postavljen hologramski projektor koji na tlu prikazuje amblem „X1“.

kojima pomaže i osmostepeni automatski mjenjač, sve ovo i u prvom i drugom slučaju se vidi kada treba brzo da se ubacite prilikom prestrojavanja ili prilikom preticanja, „X1“ će munjevito odreagovati. U krivinama „ležanje“ je izvanredno i ne bježi nigdje već prati putanju kao po šinama. Naravno nije mu strano da se kreće i van asfalta i to uspješno sve do

trentka dokle klirens (rastojanje donjeg dijela vozila od tla) omogućava, a ruku na srce i mali je. Na kraju ću reći da „X1“ i ako najmanji SUV u svojoj porodici ipak je drzak i hrabar plemić koji igra na kartu dinamike, ali i praktičnosti i racionalnosti koji veoma brzo privlači pažnju javnosti. Tekst i Fotografije Vešo Šoškić

Svijet

Akcija u Maliju

Francuske snage ubile više od 30 terorista BAMAKO/PARIZ - Francuske snage ubile su trideset troje terorista u oblasti Mopti u Maliju, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron tokom obraćanja u Obali Slonovače. Komanda francuske vojske potvrdila je da su teroristi ubijeni u akciji koja je izvedena tokom noći između petka i subote u blizini granice sa Mauritanijom, prenosi Rojters. - Zahvaljujući angažmanu naših vojnika, neutralisali smo trideset troje terorista, oslobodili jednog zarobljenika i dva malajska žandarma koji su bili držani kao taoci - rekao je Makron. Francuska, bivša kolonijalna sila, jedina je zapadna zemlja sa značajnim vojnim prisustvom protiv pobunjeničke akcije u Maliju i široj oblasti Sahelu, regiji zapadne Afrike, ispod pustinje Sahare. Akcija je izvedena blizu mjesta gde je 13 francuskih vojnika poginulo prošlog mjeseca u padu helikoptera. Francuzi su došli u Mali 2013. godine da pomognu tamošnjoj vladi da povrati sjeverne teritorije koje su okupirali islamski pobunjenici. Iste godine UN su oformile mirovnu misiju za Mali. Koliko je operacija rizična, govori podatak da je za šest godina ubijeno više od 200 „plavih šljemova“.

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Političari u Njemačkoj bi mogli u zatvor zbog zagađenja vazduha

Evropski sud uticao na set ekoloških mjera BERLIN - Vladajući političari u Njemačkoj uskoro bi mogli da se nađu iza rešetaka ukoliko se budu odupirali sudskim presudama koje ih tjeraju da donesu i sprovode mjere za smanjenje zagađenja. To je suštinski odlučio Evropski sud pravde minulog četvrtka, u okviru dugogodišnjeg spora između aktivista za zaštitu životne sredine i bavarske pokrajinske vlade. Akitivisti za zaštitu životne sredine okupljeni u organizaciju „Njemačka pomoć prirodi“ (DUH) godinama se u Njemačkoj bore za čistiji vazduh, između ostalog, u velikim gradovima koji su najzagađeniji. Ta njihova borba je na svjetskom nivou odjeknula prije dvije godine, kada su uspjeli da sudskim putem natjeraju lokalne vlasti da u centralnim ulicama Štutgarta, Diseldorfa i još nekoliko velikih gradova pod određenim uslovima zabrane korišćenje automobila na dizel gorivo. Ta posljednja pobjeda DUH-a pred najvišom evropskom sudskom instancom predstavlja epilog njene sedam godina duge borbe sa vladom Bavarske da u Minhen, glavni grad te njemačke pokrajine, budu uvedene zabrane korišćenja automobila

DUH se godinama u Njemačkoj bori za čistiji vazduh u velikim gradovima koji su najzagađeniji

koji najviše zagađuju. I aktivisti, ali i predstavnici bavarskog pravosuđa tvrdili su da bavarska vlada uporno ignoriše presudu Suda u Minhenu iz 2014. godine, kojom je zahtijevano da plan mjera protiv zagađenja uključi i gradsku zabranu za dizel vozila. Ali, Bavarski viši upravni sud je istakao da su „visokorangirane političke figure jasno stavile na znanje, javno i pred sudom, da ne namjeravaju da ispune svoje obaveze“. Isticanjem da se novčana kazna od 4.000 eura pokazala „neefi-

kasnom“, bavarske sudije su tražile od evropskih kolega u Evropskom sudu, čije sjedište je u Luksemburgu, da daju pravni savjet o zakonitosti prijetnje vlastima zatvorskom kaznom. Evropski sud pravde je ocijenio da je zatvorska kazna moguća „samo kada nema manje restriktivnih mjera“, da mora da bude „proporcionalna“, kao i da bi zahtijevala „nacionalnu pravnu osnovu, koja je dovoljno precizna i predvidljiva u svojoj primjeni“. Kako je saopštio sud, u Njemačkoj za sada ne postoji takav pravni osnov.

Premda je ovo mišljenje, a ne pravno obavezujuća odluka, ono bi i te kako moglo da utiče na demohrišćanski blok Angele Merkel, pa i na Hrišćanskosocijalnu uniju bavarskog premijera Markusa Zedera. Igrom slučaja, dan poslije vijesti iz Luksemburga, vlada Angele Merkel je odahnula. Gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat nakon dugo cjenkanja prihvatio je da potvrdi usvajanje paketa mjera za sprečavanje klimatskih promjena. Predstavnici 16 nemačkih pokrajina, koji čine Bundesrat

strahovali su da će ih planirano smanjenje poreza na vozove na dugim rutama, poreske olakšice za renoviranje kuća u energetski efikasnije i povećanja davanja ljudima koji putuju u drugo mjesto na posao, zapravo isprazniti pokrajinske budžete. Vlada Angele Merkel je zbog toga morala im odobri dodatna sredstva iz saveznog budžeta kako bi im nadoknadila manjak. Međutim, njemački aktivisti za zaštitu životne sredine ocijenili su taj paket mjera kao nedovoljan i da Njemačka neće ispuniti međunarodne obaveze po pitanju mjera za smanjenje rasta globalne temperature. Da glas ekoloških aktivista u Evropi postaje sve značajniji, potvrdilo je ne samo mišljenje suda u Luksemburgu, već i odluka vrhovnog suda Holandije da holandska vlada mora da pojača borbu protiv klimatskimh promjena i brže nego što je planirala smanji emisiju gasova koji imaju efekat staklene bašte. Holandska najviša sudska instanca je ocijenila da vlada nije dovoljno uradila da zaštiti građane od opasnih efekata klimatskih promjena, koje mogu da im „ugroze živote i zdravlje“. Ta presuda mogla bi da utiče na brojne slične procese širom Evrope.

Amerikanci osnovali novi ogranak vojske poslije više od sedam decenija

Spejs fors za zaštitu interesa u svemiru

Svemir je novo svjetsko područje za vođenje rata. Mi smo predvodnici, ali ne sa dovoljnom razlikom, ali ćemo uskoro biti daleko ispred svih - rekao je Tramp na ceremoniji potpisivanja u združenoj bazi Endruz nedaleko od Vašingtona VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp proslavio je osnivanje službe Spejs fors (Space Force), prvog novog ogranka američke vojske poslije više od 70 godina, potpisivanjem budžeta odbrambene politike za fiskalnu 2020. godinu. Potpisivanjem budžeta koji je formalno poznat pod nazivom Zakon o odobravanju nacionalne odbrane (NDAA), Tramp je ostvario pobjedu za jedan od svojih najviših nacionalnih bezbjednosnih prioriteta, samo dva dana nakon što je predstavnički dom Kongresa izglasao njegov opoziv, ocjenjuje AP. - Svemir je novo svjetsko područje za vođenje rata. Mi smo predvodnici, ali ne sa dovoljnom razlikom, ali ćemo uskoro biti daleko ispred svih - rekao je Tramp na ceremoniji potpisivanja u združenoj bazi Endruz nedaleko od Vašingtona. Spejs fors izaziva oduševljenje na Trampovim političkim skupovima, ali vojska tu službu sagledava trezveno, kao potvrdu potrebe da efikasnije organizuje odbranu američkih interesa u svemiru, posebno satelita za navigaciju i komuni-

kaciju. Taj ogranak američke vojske nije predviđen za slanje borbenih snaga u svemir. Kako je objasnio ministar odbrane Mark Esper, oslanjanje SAD na sposobnosti u svemiru dramatično je poraslo, a današnji svemir je postao svojevrsno poprište za ratovanje. Istakao je da održavanje američke dominacije u svemiru neće biti misija nove službe. Svemir sve više postaje značajan za američku ekonomiju i svakodnevni život, pa tako na primjer Globalni sistem za pozicioniranje navigacione usluge i za vojsku i za civile. U izvještaju Pentagona iz februara prošle godine se tvrdi da su Kina i Rusija uložile veli-

ke napore kako bi razvile tehnologije koje bi im omogućile da poremete ili unište američke ili savezničke satelite tokom krize ili sukoba. Kada je zvanično naložio Pentagonu da započne rad na formiranju Spejs forsa u junu prošle godine, Tramp je govorio o vojnoj svemirskoj misiji kao dijelu šire vizije dostizanja američke dominacije u svemiru. Tramp je izdejstvovao osnivanje Spejs forsa, uprkos protivljenju mnogih demokrata, ali neće direktno upravljati tom službom, kao što je slučaj sa mornaricom, vojskom i ratnim vazduhoplovstvom, već će to činiti Sekretarijat ratnog vazduhoplovstva.

Feljton

Nedjelja, 22. decembar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

Herojski ustanički činovi o kojima se ništa ne zna » Piše: Slobodan ČUKIĆ Ustanički pokušaj zauzimanja Pipera u sredini decembra 1919. nije uspio. Ali, o tome se nije imalo kad misliti. Rovčane je očekivao zadatak koji su dvadesetak dana ranije, 27-28. novembra (po starom) dogovorili u Broćancu sa Krstom Popovićem - neposredno prije komitskog udara na okupacionu vojsku kod Stubice, zauzimanja Carevog mosta i otpočinjanja četvorodnevne bitke. Podśećamo da je dogovor sa Krstom Popovićem glasio da se svi crnogorski ustanici 19. decembra 1919. (po starom) sastanu „na vrh Pješivaca odakle da se produži putovanje i priprema za osvajanje Bara“. Taj dogovor se, dakle, nije odnosio samo na Rovčane, već i na komite sa drugih područja – koji su se, kako ćemo viđeti, tih dana takođe okupljali u Nikšićkom okrugu. Ivan Bulatović u svom izvještaju opisuje što se dešavalo nakon povlačenja Rovčana sa Kokotovog ždrijela i njihovog susreta sa piperskim ustanicima ispod Mrtvog vrha. „Smjestimo se i konačimo u prazne stanove Piperske, a odatle (17. decembra po starom, S.Č.) produžimo put za Rovca. U Rovcima konačimo jednu noć. Sjutradan (18. decembra po starom, S.Č.) uputimo se za Župu Nikšićku jer smo hitali da izvršimo ugovor koji smo sa Krstom Popovićem i Živkom (Nikčevićem) učinili“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, Kolašin, 2002, 99-100). Bulatović pritom opisuje nadljudske napore koje su Rovčani podnijeli da bi ispunili dogovor. Bila su to iskušenja koja su mogli podnijeti samo istinski rodoljubi, a ne zavedeni italijanski plaćenici, kako je to pokušavala da nametne okupaciona propaganda. Da bi se sagledala veličina njihovog poduhvata treba istaći da su



Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Kućište u Morakovu

od 16. decembra kada su bili na Trmanji, u samo dva dana stigli do Rovaca, a odatle preko zavijanih planina do Župe Nikšićke. „Putujući preko Ponikvica, po snijegu od 1-2 metra, množini su otpanuli nokti sa noga“, kaže Bulatović. Rovčani nijesu bili jedini koji su iz pravca śeveroistoka krenuli ka Nikšićkom okrugu. Nakon njih su to učinile i komite iz okoline Kolašina. Prema izvještaju Iva Pavićevića, 18. decembra (po starom) u 5 sati po podne prošli su kroz Rovca Bećir i Radoš Bulatovići sa 12 druga iz Kolašina („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1102). Potpuno je izvjesno da su se i moračke komite morali probijati preko zavijanih pla-

Srpski oficir Svetozar Bogdanović je 14. decembra 1919. javio Miloradu Mihailoviću da je „uhapšeno oko 40 Župljana, jedan od njih streljan ... Sve familije odmetnika iz Župe uhapšene“. Śutradan, 15. decembra javio je da je uhapšeno 116 „jataka i članova familija odmetničkih“ iz sela Kuta, Bjelošine i Gornjeg Morakova

Dragiša Bojović

Vasko Marojević

Radojica Nikčević

nina. Pravi je paradoks da su ovakvi herojski činovi danas u potpunosti nepoznati.

UZNEMIRUJUĆA VIJEST

Ivan Bulatović u svom izvještaju dalje kaže: „U Morakovo smo došli 5. decembra 1919. g. (18. decembra po starom) đe nađemo Milosava Nikolića, kapetana Dragišu Bojovića, Vaska Marojevića i Radojicu Nikčevića. I kažu nam da se preinačio put za Bar. Ovaj glas nas mnogo uznemiri. Učinismo nekolicina sjednicu, što se ima raditi. Na toj sjednici nije se došlo do jednoga pravca (rješenja, S.Č.). Tu noćimo, a ujutro (19. decembra, S.Č.) budemo napadnuti od strane neprijatelja, a borba se vodila u kratko vrijeme. Rovčani, nekoliko Pipera i Bjelopavlići pođemo opet za Rovca. Nikola Pukov, Pero Vuković, Milisav Nikolić i Radojica (Nikčević) pođu u pravcu Gornjeg Polja“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 100).

NEIZVRŠENI POHOD

Dakle, Rovčani su u Morakovo prispjeli 18. decembra (po starom). Bilo je to samo 4 dana nakon što su okupacione vlasti razoružale Župu Nikšićku i počele da se pripremaju za pohod na Morakovo. Naprijed smo naveli izvještaj srpskog oficira Svetozara Bogdanovića od 14. decembra (po starom) u kome je javio Miloradu Mihailoviću da je „Župa danas sva razoružana“, kao i da je „uhapšeno oko 40 Župljana, jedan od njih streljan ... Sve familije odmetnika iz Župe uhapšene. Sutra odred ide u Morakovo za izvršenje zadatka“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1056). Bogdanović je śutradan, 15. decembra (po starom) javio Mihailoviću „da je Lukovski odred večeras došao iz Župe Nikšićske i doveo 116 jataka i članova familija odmetničkih iz sela Kuta, Bjelošine i Gornjeg Morakova“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1075). Ustanici su se danima okupljali u Morakovu. Ivo Pavićević u izvještaju od 16. decembra navodi da su se 13. decembra komite već nalazile u tom selu, te da su im vođe Dragiša Bojović, Vasko Marojević, Vuk Stojović i Radovan Gardašević („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1078). Potpukovnik Svetozar Bogdanović javio je 19. decembra da je tog dana iz Pješivaca ,,doterano“ 18 članova porodica odmetnika, kao i da je okupaciona vojska istog dana ujutro u 9 časova napala „odmetnike“ u Morakovu sa snagom od 250 ljudi. Uprkos brojnosti napadača, njihov vođa major Veko Božović zatražio je pojačanje jer je ustanika bilo „oko 300“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1075-1076). Kako Ivan Bulatović piše, „borba se vodila u kratko vrijeme“, nakon čega su

se komite povukle u različitim pravcima. Srpski potpukovnik Bogdanović je 23. decembra (po starom) javio Mihailoviću da su u napadu na Morakovo poginula četiri vojnika a osmorica ranjeni („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1110).

BORBE U CUCAMA

Okupacioni izvještaji svjedoče da je u Morakovu tokom 13-19. decembra (po starom) bila skoncentrisana veća ustanička vojska. Napad okupacione sile na to selo 19. decembra, pruža nam i dio objašnjenja za propast ustaničkog pohoda ka Baru. Pitanje je đe se u tom momentu nalazio Krsto Popović? Dokumenti ne otkrivaju đe je tokom 18. i 19. decembra boravio ranjeni ustanički komandant, ali se to nazire iz izvještaja nikšićkih komita. U tom dokumentu se navodi da su 17. decembra (po starom) nikšićki ustanici „napali srbijansku četu koja je bila krenula ispod Veljeg vrha i oko Vuko-dola, svu potukli, a od 30 vojnika nije nijedan živ utekao osim dvojice“. Dalje se kaže da su prekśutra, 19. decembra, na Vršanju naše komite napale neprijateljsku vojsku koja je bila upućena da goni komite. „Tom prilikom ubijena su na mrtvo sedam neprijateljskih vojnika, od strane naše ranjena dva.“ Dakle, dio nikšićkih komita se 19. decembra nalazio na tlu Katunske nahije đe su se na Vršanju vodile borbe sa okupacionom vojskom. Sasvim je izvjesno da je tu bio i Krsto Popović kome su Cuce bile matično područje. Sa Popovićem je tada u Cucama najvjerovatnije bio i dio nikšićkih komita sa Živkom Nikčevićem. O tome govori podatak da su Rovčani 18. decembra u Morakovu zatekli Milosava Nikolića, Dragišu Bojovića, Vaska Marojevića i Radojicu Nikčevića. Istovremeni neprijateljski



Ivan Bulatović opisuje nadljudske napore koje su Rovčani podnijeli da bi ispunili dogovor s Krstom Popovićem. Takva iskušenja su mogli podnijeti samo istinski rodoljubi, a ne zavedeni italijanski plaćenici, kako je to pokušavala da nametne okupaciona propaganda. Rovčani su 16. decembra bili na Trmanji i u samo dva dana stigli do Rovaca, a odatle preko zavijanih planina do Župe Nikšićke

pohodi na Morakovo i Cuce omeli su dogovor o sastanku ustanika „na vrh Pješivaca“ 19. decembra (po starom) i odlazak ka Baru.

BOŽUROVO BRDO

Pośedujemo i okupacioni izvještaj o napadu koji je 17. decembra 1919. (po starom) izvela komitska grupa Krsta (treba Koste, S.Č.) Radovića od 65 ljudi (po naknadnom izvještaju bilo ih je oko 150). Oni su na Božurovom brdu, na zapadnoj strani Nikšićkog okruga, oko 9 časova zaskočili patrolu od 9 vojnika. U okupacionom izvještaju se navodi da su komite opalile plotun iz okolnog kamenjara preko njihovih glava i zatražili da predaju oružje. Vojnici su to odbili pa su komite „brzo zauzeli streljačke zaklone za kamenje i otpočeli borbu“. U okršaju je poginuo jedan vojnik a četvorica su ranjena. (Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 22. decembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (23. 12 - 29. 12) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Ak-

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog tuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povol-

prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u srijedu od 6:47 do četvrtka u 6:13, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. jno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

PONEDJELJAK I UTORAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Strijelcu Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA, ČETVRTAK I PETAK

Tranzit počinje u srijedu od 12:51 i traje do petka u 19:15. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Enigmatika

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Marketing

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Mali oglasi RaZNo OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 2

ZaPoslENJE RESTORAN traži radnike za sledeće pozicije - radnici u kuhinji i radnici za kasom. Tel: 068 / 378 – 391 3 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Dana 21. decembra 2019. umro je naš dragi

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Умрла је 21. децембра 2019. у 81. години

Дана 21. децембра 2019. послије дуге и тешке болести, у 83. години, престало је да куца срце нашег оца, супруга и брата

ОЛГА Славкова БОЈАНИЋ рођена РАИЧКОВИЋ

SIMO Đorđijev ĐUROVIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena istoga dana u krugu najuže porodice.

PORODICA

ТОМИСЛАВА – ТОМИ Јовановог МИШИЋА из Пећи

Саучешће примамо 22. децембра од 9 до 15 часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости: Љешанска улица бр.14 - Подгорица. Ожалошћени: син ДРАГАН, брат РАТКО, сестра ДАРА, снаха МАРИЈА, унучад СЛАВКО, АНИТА и КСЕНИЈА, заове ЛЕПА и МАРА, као и остала родбина БОЈАНИЋ и РАИЧКОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 22. децембра од 10 до 14 часова и 23. децембра од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. Ожалошћени: супруга ВИДОСАВА, ћерке СОЊА, СНЕЖАНА и ЉИЉАНА, сестре ВЕРА и МИРКА, унук ЈОВАН, унука ЈОВАНА, снаха СЛАВКА, зет СВЕТОЗАР, братанац, братаничне, сестрић, сестричне и остала родбина и пријатељи

1111

1107

1115

Дана 21. децембра 2019. преминуо је у 83. години наш драги

Опростили смо се од драгог стрица

Посљедњи поздрав драгом супругу, оцу и деди

ТОМИСЛАВУ ТОМИ МИШИЋУ УРОШ Јовов БРНОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 21. децембра од 12.30 до 16 часова као и 22. децембра од 09 до 13 часова, када са посмртним остацима крећемо на гробље Брежине - Љешанска Нахија гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

ИЛИЈЕ Радојевог ВУКЧЕВИЋА

С поштовањем и љубављу чуваћемо успомену на твој частан, миран и достојанствен живот. Време које ће пролазити неће избрисати нашу тугу и бол. Почивај у миру.

Нека његова племенита душа почива у миру и нека му је лака земља по којој је под барјаком поштења часно ишао.

Супруга ВИДОСАВА, ћерке СОЊА, СНЕЖАНА и ЉИЉАНА, унуци ЈОВАН и ЈОВАНА

1118

Посљедњи поздрав оцу и деди

Ожалошћени: син ЖЕЉКО, ћерка ЖЕЉКА, браћа ЉУБО, БОГДАН и МИЛЕНКО, сестра ДЕСАНКА, снахе ВУКОСАВА, СЛАВКА и ЖЕЉКА, браћа од стричева, ујака и тетака, братанићи, братаничне, сестрић, унучад као и многобројна родбина БРНОВИЋ и ЂУРИШИЋ

БРАЦО, МАРИНА, ВЕСНА и ТАЊА

1127

1100

ТОМИСЛАВ Јованов МИШИЋ

Са поносом се опраштамо од вољеног ујака

Драги тата, изгубисмо са тобом све што је свето. Изгубисмо миловање, мажење, подучавање. Пружио си нам увек више него што си могао. Шта ће сада твоји љубимци, унучад Јован и Јована? Ти си им био све. Изгубише рано оца, милост пређе на деду на кога су се могли ослонити. Почивај у миру, драги оче и деда, а ми ћемо те чувати од заборава.

Тужним срцем обавјештавамо да је 21. децембра 2019. године у 66. години после краће и тешке болести преминуо наш драги

ИЏА Радојевог ВУКЧЕВИЋА Вјечно ће живјети у нашим душама твоја њежност, доброта, љубав, племенитост коју си нам читавог живота пружао као својој породици. Почивајте у заједничком заслуженом миру, најплеменитија ујчевино.

Унук ЈОВАН, унука ЈОВАНА и ћерка ЉИЉАНА ЈОВИЋ 1116 Посљедњи поздрав драгом оцу и тасту

ДРАГО, РАДА и МАЦА са породицом

РАДОМАН – МАТО Светозара ДЕДЕЈИЋ 1953 – 2019

1129

Саучешће примамо у мјесној капели Спуж, 22. децембра од 8 до 20 часова и 23. децембра од 8 до10 часова, након чега се креће за Мојковац у мјесту Горња Поља ђе ће се примати саучешће и обавити сахрана у 15 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга НАДА, син ЛАЗАР, ћерке САНДРА и ВЕРА, браћа РАДОИЦА-РАЈО и ВЛАДО, сестра БЕБА, снаха МАРА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројна родбина ДЕДЕЈИЋ

ТОМИСЛАВ Јованов МИШИЋ

Опраштамо се од вољеног шуре и ујака

Драги оче, никад нећу заборавити твоју доброту и све што си за нас урадио. Нисам ти могла узвратити онако како сам желела. Твоја тешка болест прекину твој живот, а жал остаде за твојим родним градом Пећи из питоме Метохије, који си неизмерно волео. Из срца теку наше сузе, плаче душа. Почивај у миру драги оче, а ми ћемо те чувати од заборава. Твоја ћерка СОЊА и зет СВЕТОЗАР ВУКМИРОВИЋ

ИЏА Радојевог ВУКЧЕВИЋА Хвала ти на неизмјерној пажњи, племенитости и доброти.

1117 Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

ЉУБО, ЖЕЉКО, ЖАНА

1130

TOMU MIŠIĆU Sjećaćemo se uvijek tvog vedrog lika i dobrog srca. BORIS i LJILJANA VUKMIROVIĆ sa djecom 1131

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Posljednji pozdrav našem Дана 21. децембра 2019. преминуо је послије краће болести

ГОРАН Блажов ПЕРАЗИЋ Саучешће примамо у селу Годиње - Вирпазар 21. и 22. децембра до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

ACU VUČKOVIĆU

Ожалошћени: брат ВЕЛИМИР, сестра ВЕСНА, тетке ЗОРКА, ДАНИЦА и ПАВА - ГАРА и остала родбина

1109

Дана 21. децембра 2019. у 54. години, послије дуге и тешке болести, преминула је наша драга

Bio si oličenje muškosti, snage i ljudskosti. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

ВОЈКА Никше - Ника МИРЈАЧИЋ GENERACIJA 96. FFK PRIŠTINA Сахрањена је 21. децембра у 13 часова у кругу уже породице у породичној гробници село Бршно.

Ожалошћени: брат ВУКАШИН - КАЈО, стричеви ДРАГО -ДРАШКО и СЛОБОДАН - БАТО, тетка СЛОБОДАНКА и остала родбина МИРЈАЧИЋ

1113

1124 Dana 21. decembra 2019. u 83. godini umrla je

Posljednji pozdrav velikom prijatelju

Posljednji pozdrav

MILEVA Miletina VUŠOVIĆ

ACU VUČKOVIĆU

rođena Ivanović Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 22. decembra od 11 do 13.30 časova, kada se kreće za selo Bršno gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže.

ALEKSANDRU – ALJOŠI VUČKOVIĆU

Počivaj u miru, ljudska veličino.

DRAGAN PEJOVIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: ćerka NADA MINIĆ, unuci IVAN i NIKOLA i ostala rodbina VUŠOVIĆ

1114

1126 Umrla je

IVICA SJEKLOĆA sa porodicom

ROSA BOJOVIĆ

Posljednji pozdrav Lukinom tati

1122

ALEKSANDRU VUČKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj majci Po njenoj izričitoj želji, sahrana će biti obavljena u krugu uže porodice.

Od ODJELJENJA VI-2 SA RAZREDNOM MAJOM MARTINOVIĆ

Ožalošćene ćerke LJILJA i BILJA sa porodicama

ROSI BOJOVIĆ 1119

Tvoja plemenita duša ostaće vječno u našim srcima. Tvoje LJILJA i BILJA 1120

1108

30 Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Godina je od prerane smrti naše voljene supruge i majke

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

MARKO ORLANDIĆ Otišao je naš dobri i pažljivi rođak Marko. Počivaj u tvojoj crnogorskoj zemlji koju si mnogo volio i po njoj dostojanstveno koračao. Hvala ti na svemu. Nedostaješ.

VASILJKU

MILADINA

22. 12. 2011.

MIJAJLOVIĆ

STANKA JOVIĆEVIĆ sa porodicom Prolazi vrijeme, uspomene se vraćaju i žive sjećanja na srećne dane provedene zajedno. Zauvijek u našim srcima.

1123

MILENE Ivanove LAKIĆ

11. 1. 1981.

Vaša PORODICA

Dragoj našoj sestri

Nedostaješ nam svakim danom sve više. Vrijeme ne liječi tugu, bol, ranu na duši. Samo se trudimo da glumimo sreću da sakrijemo bol. Ali i dalje boli, srce se kida, duša pati. Nema te, a mogli smo toliko toga još. Počivaj u miru. Tuguju za tobom tvoji

1112

IVO, BOBO i STEFAN

Navršava se godina od smrti našeg voljenog 1099

OLIVERI

Навршава се година од када нас је напустио наш вољени брат и ујак

Otišla si zauvijek, tiho i nečujno. Oprostili smo se od tebe s beskrajnim bolom i tugom. Nikada te nećemo zaboraviti, voljena naša sestro! Tvoje sestre SLAVICA i BORKA sa porodicama

RAJKO – SUNCE BORILOVIĆ Zauvijek si u našim srcima. Vole te

ЈОВАН Гајов КИЛИБАРДА

TVOJI NAJMILIJI

1104

1105

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

Dana 22. decembra 2019. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

Драги Брато, не постоји вријеме које доноси заборав, нити постоји сјећање у којем тебе нема. Твоја племенита душа и људскост, пожртвованост и спремност да увијек помогнеш, посавјетујеш и охрабриш, остају нам на понос и успомену на твој драги лик да те вјечно памтимо, да о теби говоримо са љубављу и поштовањем. Твоји МИЛКА, ОЉА и ЦИЦКО

NIKOLE Blagotinog VUJOVIĆA Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MIJU

MARINKU KOKOTOVIĆU

Hvala na iskrenom druženju. Od MARJANA MARTINOVIĆA

Od VUŠUROVIĆA

PAVLE, NADICA i BLAGOTA

Dana 22. decembra 2019. navršava se godina od kada nije sa nama naš voljeni

1102

Četrdeset je dana od smrti mog oca

1103

1121

1097

Osamnaest i po godina od smrti moje majke

POMENI JOVAN Gajov KILIBARDA

SJEĆANJE Prošlo je tri godine od kada nije sa nama

MILORADA – MIĆA NERIĆA

RADOJKE NERIĆ rođ. Sredanović

Dragi moji roditelji, Vašim odlaskom izgubila sam veliki oslonac, nesebičnu roditeljsku ljubav i toplinu. Počivajte u miru i neka vam moje suze ne remete mir.

Dragi tata, prolazi prva godina bez tebe dobri moj, prva godina da mi jutro ne počinje sa tvojim blagorodnim „dobro jutro, moj Marinko“. Nedostaješ mi, baš puno dobri moj, nedostaješ svima nama da se smijemo tvojim šalama i slušamo tvoje zanimljive priče iz prošlosti. Nedostaješ mi da vidim tvoje plave oči kako se raduju Dunjinom koračanju kroz život. Nadam se da se tvoja duša upokojila, a znam da je pronašla svoj mir uz tvoju Bosu koja te i tamo čekala. Zauvijek te čuvam u najljepšem dijelu mog srca. Sa tobom u mislima i uspomenama kojima ne damo da izblijede.

BUDO Zekov KOTRI Tvoji: MARINA, DUNJA i IVAN

Kćerka TANJA VUJOVIĆ sa porodicom Ostavio si trag koji se ne briše, sjećanje koje ne blijedi.

PORODICA

1101

1125

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg dragog

Četrdeset je dana od smrti naše drage majke, bake i svekrve

1128 Četrdeset je dana od smrti našeg brata, đevera i strica

MILORADA – MIĆA NERIĆA

ŽIVANE POPOVIĆ

Bio si nam veliki oslonac i podrška kroz život. S ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoja velika pažnja i požrtvovanje koje si posvetila svima nama zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje. Dana 22. decembra u 11 časova posjetićemo njenu vječnu kuću. Počivaj u miru.

TVOJI NAJMILIJI

Tvoji: sin MILUTIN, kćerka DUŠANKA, snaha SANJA, unuci NIKOLA i LUKA, unuke DANKA i SARA i praunuka IRINA

VUKA Đorđinog BAJOVIĆA Njegovu pažnju, dobrotu i plemenitost čuvaćemo vječno u srcima. 1098

JELENA, IVAN, MARTA, BOSA i NENAD

1110

1106

TV program

Nedjelja, 22. decembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:15

FILM

PRVA TV 23:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Posjetioci 2 – Hodnici vremena

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Neka svjetlost uđe



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 12:35 Muzika 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Četiri godišnja doba u Havani, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Neka svjetlost uđe, film 00:55 Okvir, r. 02:15 Mostovi, r. 03:15 Koncert

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



   07:00 Fudbal: meč za treće mjesto: FIFA klupsko SP, snimak 08:30 Fudbal: finale: FIFA klupsko SP, snimak 10:15 Dnevna soba, r. 11:55 Dnevna soba, r. 13:30 Filmski san, dokumentarni film o Živku Nikoliću 14:05 Sportska subota, r. 14:45 Strani dokumentarni (Arte) 16:00 Gitare Karamajn strita, film 17:30 Van dometa 17:50 Košarka: Mornar – Cibona, ABA liga 20:05 Profil 21:00 Selma, film 23:00 Košarka: Mornar Cibona, ABA liga, s. 00:30 Filmski san, dokumentarni film o Živku Nikoliću 01:25 Profil, r. 02:15 Strani dokumentarni (Arte) 03:05 Koncert 04:15 Zapis, r. 04:45 Profil, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva

TV PRVA

RTCG 2

17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

04:30 07:30 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05 23:00 00:40 01:00 02:00 03:40

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Grand parada, r. 13:12 Sportisimo 13:40 Konak Kod Hilmije, r. 15:20 Zdravi sa Dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Konak Kod Hilmije, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Specijalne operacije, r. 01:40 Snaga nekolicine, r. 03:15 Poziv upozorenja, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r. 12:00 Vijesti 12:06 Ljubav i osveta, r. 13:40 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Jedan dan, film 20:35 Dnevnica, r. 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Kotorski misal, film 23:45 Samoća, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Crna Gora

prognoza za 22. 12. 2019.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Paramparčad, r. Mamini sinovi Lično, nezvanično, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Nikad nije kasno, r. Paramparčad, s. Zvezde Granda Ekskluziv Lično, nezvanično, e. Žurnal Paramparčad, s. Nikad nije kasno Posjetioci 2 – Hodnici vremena, film Ekskluziv, r. Na mjestu zločina sa Mašanom, r. Posjetioci, r. Čikago u plamenu, r.

NOVA M

IZLAZAK SUNCA

7.09 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.13 sati

Min.

Max.

8° 15° 8° 8° 15° 7° 12° 13° 7° 13°

13° 18° 13° 13° 18° 12° 15° 18° 11° 17°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

9° 6° 9° 9° 13° 7° 7° 13° 12° 5°

12° 13° 10° 12° 16° 12° 10° 16° 17° 7°

Ponedjeljak 23. 12. 2019.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra pretežno oblačno, tokom jutra ili prijepodneva mjestimično kiša a u višim planinskim predjelima, na sjeveru, snijeg. Od sredine dana u južnim i centralnim predjelima djelimično razvedravanje a na sjeveru još ponegdje sa slabim padavinama. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjevernih smjerova. www.meteo.co.me

Utorak 24. 12. 2019.

Magazin

Nedjelja, 22. decembar 2019.

Nina Badrić objavila singl ,,Ratujem s tugom“

IZOŠTRENO AUTOR: D.DRLJEVIĆ

Snažna kompozicija donosi vrtlog emocija

ZAGREB - Nina Badrić predstavila je novi singl, moćnu baladu koja nosi naziv „Ratujem s tugom“.

Prije dvije godine pjesma „Rekao si“, proglašena pjesmom godine, naznačila je sjajnu saradnju Ante Pecotića i Nine Badrić. Ovaj sad već uigrani tim donosi snažnu kompoziciju koja melodijom zorno prenosi vrtlog emocija o kojima govori. - Zaljubila sam se u ovu pjesmu na prvo slušanje. Ratujem s tugom ima snažnu životnu emociju, a ja takve punokrvne pjesme volim. Vjerujem da će se mnogi prepoznati u njoj - izjavila je Nina povodom nove pjesme. Ona će u martu naredne godine održati koncert u zagrebačkoj Areni. - Moja publika, moji dragi prijatelji imaju tri mjeseca da nauče tekst, da je proživimo i uživo zajedno. Uz nju, i sve one lijepe muzičke trenutke koje smo prošli u proteklih 25 godina, proslavićemo to naše prijateljstvo. Iskreno, ne mogu da dočekam taj dan. Ovaj koncert mi znači mnogo upravo zbog činjenice što ćemo se svi okupiti u tako velikoj dvorani – divna publika, odlični saradnici, virtuozni muzičari – svi onima s kojima sam i ja rasla, odrastala, muzički se mijenjala, postajala svoja. Jedno čarobno veče nam

ZALJUBILA SE U OVU PJESMU NA PRVO SLUŠANJE: Nina Badrić

se sprema. Svi skupljeni i proživljeni osjećaji i sjećanja kuliminiraće 7. marta 2020 – istakla je pjevačica. Osim u zagrebačkoj Areni, Nina će početkom sljedeće godine nastupiti i na manifestaciji Music Awards Ceremony u Beogradu. Organizator Skymusic započeo je objavu dugo očekivane liste zvijezda koje će nastupiti na ceremoniji 27. januara u Štark areni, a prvo ime na popisu je upravo Nina Badrić. Hoće li Nina novu bala-

du izvesti i na MAC-u, za sada ostaje tajna. Prije dva dana je započelo glasanje za MAC 2020, i pjesma „Rekao si“ nominovana je u kategoriji pop pjesme ženskog izvođača, a u nominacijama se nalazi i Ninin prošlogodišnji rasprodan koncert u splitskoj Areni. Između nove pjesme i priprema za svoj najveći koncert, Nina je na zajedničkoj američkoj turneji sa Petrom Grašom, dok će Novu godinu dočekati radno na riječkom Korzu. Z. K.

Novi video pjesme ,,All I Want For Christmas Is You“

Božićni hit u novom ruhu

LOS ANĐELES - Prošlo je 25 godina otkako je objavljen muzički spot za pjesmu ,,All I Want For Christmas Is You“, a vjerne fanove Maraja Keri je odlučila da počastiti novim.

Pjevačica je u video spotu promijenila nekoliko prazničnih outfita, a u spotu se pojavljuju i njeni blizanci i pas. - Činjenica da praznički. Čak u samom srcu ljeta fanovi bi mi znali slati videe na kojima pjevaju moju pjesmu - izjavila je pjevačica. Hit ,,All I Want For Christmas Is You“ zaradio je 60 miliona dolara, a Kraljica Božića nedavno je dospjela na prvo mje-

sto Hot 100 Bilbordove liste. Kad je 1994. objavila pjesmu, nijesu je izdali kao singl pa nije

AC/DC sprema novi album

Brajan Džonson Vraća se Maverik ponovo u bendu Objavljen drugi trejler za film ,,Top gan“

LOS ANĐELES - „Dobro jutro, piloti, ovdje vaš kapetan. Današnja vježba je bliska borba“ – riječi su Toma Kruza u ulozi Maverika u nastavku filma „Top gan“, za koji je Paramaunt objavio i drugi trejler. U trejleru se vidi da Pit „Maverik“ Mičel nije izgubio nimalo osjećaja za letenje i čini se da je ponovo spreman da započne kavgu, bilo u vazduhu ili na tlu. Nastavak kultnog akcionog filma ponovo prati Maverika, koji sada radi kao probni pilot i trener novoj klasi pilota u školi „Top gan“, u kojoj je i Bredli „Ruster“ Bredšo (Majls Teler) – sin njegovog bivšeg kopilota Gusa. Prvi trejler za film Kruz je predstavio na „Komik-konu“ u San Dijegu prošlog ljeta. Režija je povjerena Džozefu Kosinskiju, a ostvarenje će se pojaviti u bioskopima narednog ljeta. Osim Kruza i Telera, u filmu će se naći i Dženifer Koneli, Deni Ramirez, Džon Ham, Ed Haris, a fanove je posebno obradovala informacija da će se na velikom platnu pojaviti i Val Kilmer u ulozi Ajsmena. R.P.

mogla konkurisati za Bilbordovu listu. Nakon promjene pravila prvi se put probila me-

đu 100 najslušanijih 2000, a posljednjih je godina sve bliže vrhu. R.P.

LOS ANĐELES – Brajan Džonson se vratio u bend AC/DC i novi album je na pomolu, potvrdila su dva muzičara iz bendova Behemoth i Twisted Sister. - Postoje pjesme koje su nastale dok je Malkom Jang bio

živ. Novi album stiže i prevazići će ,,Rock or Bust“. Što očekujem? Ništa više nego ubitačne gitare. I Brajan je ponovo u bendu - izjavio je Adam Nergal, frontmen benda Behemoth u intervjuu za Loudwire. Vijest je potvrdio i pjevač benda Twisted Sister Di Snajder, odgovarajući fanu koji je konstatovao da je neko iz benda bolestan. - On je umro, ali su se četiri preživjela člana ponovo okupila uz pjesme koje su snimljene dok je Malkom bio živ. Njegov rođak Stivi Jang će ga zamijeniti, što je radio i prije. To je najbliže originalnoj postavi benda - odgovorio je Di Snajder. Prvobitno su 2018. članovi AC/DC primijećeni u Vankuveru, gdje su i snimili posljednji studijski album „Rock or Bust“. R.P.