Dnevni list Pobjeda 09.01.2023.

Poruka profesorice na Ekonomskom fakultetu Gordane Đurović

Potrebno posredovanje EU u političkom dijalogu

PODGORICA - Evropska unija bi mogla da zaustavi pristupne pregovore sa Crnom Gorom, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Gordana Đurović i istakla da bi od Unije trebalo zatražiti da posreduje u političkom dijalogu i tako brže pomogne državi da izađe iz krize. Ona je u intervjuu agenciji Mina kazala da Crna Gora, da bi izašla iz trenutne političke i institucionalne krize, treba da ide mapom puta do demokratskih institucija, a da važne aktivnosti počinju januarom.

– Mapa puta počinje inkluzivnim dijalogom parlamentarnih stranaka o izboru sudija Ustavnog suda po otvorenom konkursu. U januarskoj mapi puta, tačnije od 20. januara, počinje teći rok u kojem predsjednica Skupštine može da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore. Konačno, krajem januara trebali bi znati i da li će biti nove vlade ovog izbornog ciklusa ili će se ići na vanredne parlamentarne izbore – navela je Đurović.

Ona je kazala da, očekujući ishode navedenog, pratimo turbulencije i na lokalu, te da poneki lokalni izbori dođu kao očuvanje „izborne kondicije“. – Poslije predsjedničkih izbora, očito da ove nestabilne političke prilike vode zemlju ka vanrednim parlamentarnim izborima. Možemo zaključiti da nam u narednoj godini samo izbora neće faliti – rekla je Đurović.

Ona je ocijenila da će se iz krize sporo izlaziti, dodajući da očuvanje mira i bezbjednosti, postaje i ostaje supravrijednost našeg društva.

– Ako očuvamo mir, imamo sve. Međutim, ako politička i institucionalna kriza nastave kliziti ka bezbjednosnoj krizi, te se ugrozi mir u zemlji, biće to ekstremno teška godina, puna izazova. Jednostavno i kratko, sa mirom imamo sve, bez mira nemamo ništa – istakla je Đurović. On je kazala da su EU integracije definitivno značajno usporene.

– Zatvorio se junski „evropski prozor“, a i vrata su se pritvorila jer rezultata nema, a politička kriza se produbljuje. U decembru nije bilo ni takozvane političke međuvladine konferencije u Briselu, na kojoj bi se obje strane makar sastavile da progovore o političkoj krizi i prioritetima za izlazak iz nje – navela je Đurović. Kako je dodala, ni pregovaračka poglavlja, koja su blokirana zbog duboke političke i institucionalne krize, niko ne spominje.

– Evidentiraju se i značajna gubljenja dragocjenih evropskih grantova, jer nijesmo uspjeli da na vrijeme isplaniramo kofinansiranje crnogorske strane, dokumentaciju i prateću podršku neke evropske banke sa odgovarajućim kreditom –rekla je Đurović, ističući da je rizik gubljenja dodatnih IPA sredstava veoma ozbiljan.Ona je kazala da Crnu Goru potresa i duboka administrativna kriza. Upitana da li postoji bojazan da će Crna Gora, ukoliko se kriza nastavi, biti „gurnuta“ u međunarodnu izolaciju, Đurović je rekla da EU ima mehanizme da Crnu Goru izoluje kao državu u procesu pregovora, jer se ne mogu izolovano „kazniti“ određeni politički akteri i predstavnici institucija koje krše Ustav.

– Neodgovornim ponašanjem čelnika naših institucija i predstavnika političkih partija većine, EU može kazniti sve nas –ocijenila je Đurović.

Ona smatra da bi EU mogla i da zaustavi pristupne pregovore sa Crnom Gorom.

Đurović je kazala da će EU već početkom ovog mjeseca napraviti ozbiljnu procjenu situacije i da su im na raspolaganju instrumenti za brzo reagovanje.

– Međutim, mnogo je lakše obustaviti, nego ponovo otvoriti pregovarački proces. Stoga je razumniji pristup da se zatraži fasilitacija, odnosno posredovanje u političkom dijalogu, te njegovo olakšavanje, kako bi 'Evropljani' bili svjedoci dubine naše krize i možda onda uspjeli i brže pomoći. A očito je da nam takva podrška treba. Ovo je ipak 'evropsko dvorište' – naglasila je Đurović. Ona je kazala da brojne posjete svjetskih i evropskih zvaničnika, od specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država do šefova diplomatija država članica EU, znače prepoznavanje dubine političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi. – Za očekivati je da se početkom godine i zvanično zatraži posredovanje EU u političkom dijalogu u Crnoj Gori – rekla je Đurović.

Ona smatra da politički akteri u Crnoj Gori ne shvataju ozbiljno upozorenja EU i da je to veliki problem. R. P.

PODGORICA – Očekujem da će se do početka februara imenovati sudije Ustavnog suda, a da na proljeće imamo vanredne parlamentarne izbore – kazala je u intervjuu Pobjedi Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.

Strujić-Harbić je poručila da je bilo jasno da su male šanse da se parlamentarna većina dogovori o novoj vladi, te da je očigledno da većina nije ni postojala. Istakla je da Bošnjačka stranka nije bila ni pozvana na pregovore o novoj vladi, a i da jeste, ne bi se odazvala.

POBJEDA: Parlamentarna većina počela je primjenu neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku. Predložili su mandatara i održali sastanak povodom formiranja nove vlade. Međutim, vrlo brzo pregovori su doživjeli krah, a predstavnici većine saopštili da od nove vlade nema ništa. Kako to komentarišete?

STRUJIĆ-HARBIĆ : Od samog početka priče o formiranju nove, 44. vlade, bilo je jasno da su šanse za dogovor veoma male. Da je te šanse bilo, do dogovora bi došlo odmah nakon izglasavanja nepovjerenja 43. vladi, čime bismo izbjegli i cijelu ovu priču o neustavnom Zakonu o predsjedniku Crne Gore, a sa njom i međunarodnu kompromitaciju i blamažu Crne Gore, koja nas je dovela pred vrata zvanične blokade evropskih integracija. Dakle, većina očigledno nije postojala, a cijela ova priča predstavlja politički performans od kojeg štetu imaju građani Crne Gore i proces evropskih integracija i sve to isključivo zbog političkih kalkulacija partija o za njih najpovoljnijem datumu za izbore. Takvo političarenje produžava i produbljuje političku krizu u kojoj se nalazimo i ima loš uticaj na proces demokratizacije društva, na evropske integracije i životni standard građana, jer se ne rješavaju ključna pitanja nego se ili guraju pod tepih ili se gase sitni požari, a ostavljaju žarišta.

POBJEDA: Bošnjačka stranka saopštila je da ne želi biti partner onima koji Crnu Goru vuku u međunarodnu izolaciju i nije učestvovala u razgovorima o novoj vladi. Jeste li uopšte bili pozvani i jesu li vam nuđene funkcije u eventualnoj novoj izvršnoj vlasti?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bili smo veoma jasni po pitanju naustavnog zakona koji bi poslužio kao osnov za formiranje vlade i po pitanju našeg eventualnog učešća u tako formiranoj vladi. Dakle, to za nas nije bila opcija. Na Vaše direktno pitanje jesmo li bili pozvani i jesu li nam nuđene funkcije, odgovor je da nije-

Očekujem izbor sudija Ustavnog suda do vanredne izbore na

Kenana Strujić-Harbić

„Otvoreni Balkan“ –nepotreban i opasan avanturizam

POBJEDA: Iz Vlade u tehničkom mandatu najavljuje se da bi Crna Gora mogla biti uskoro dio „Otvorenog Balkana“. Kakav je Vaš stav?

STRUJIĆ-HARBIĆ: „Otvoreni Balkan“ je tema koju treba zatvoriti i posvetiti se Berlinskom procesu i evropskim integracijama. Sve ostalo je nepotreban i opasan avanturizam koji nema našu podršku. Bošnjačka stranka će uvijek podržavati odluke koje su samo i jedino u interesu građana Crne Gore, a to u ovom slučaju „Otvoreni Balkan“ nije.

smo i da se ne bismo odazvali i da jesmo pozvani, i to isključivo iz razloga neustavnosti cijelog procesa proizišlog iz neustavnog zakona.

Ono što je takođe važno, jeste da kao partija koja drži do svog programa, vodimo računa da politički sarađujemo sa srodnim partijama na planu ideologije, programa, ciljeva. Tako smo radili uvijek do sada i BS će ostati na kursu poštovanja proevropskih vrijednosti.

POBJEDA: Nakon neuspjelih pregovora i dalje ćemo imati tehničku vladu, u kojoj je i BS. Predstavnici dijaspore sa velikog skupa u Podgorici pozvali su BS da napusti Vladu. Hoćete li to učiniti? I zašto ste još u toj vladi, s obzirom da ste glasali za nepovjere-

nje Abazovićevom kabinetu? STRUJIĆ-HARBIĆ: Mi u Bošnjačkoj stranci imamo veoma dobru saradnju sa predstavnicima naše dijaspore i veoma cijenimo i raduje nas da su ti divni ljudi još uvijek okrenuti svojoj rodnoj grudi, koja vrlo često nije bila blagonaklona prema njima, a posebno nije u zadnje dvije godine. Poštujemo ulogu dijaspore u političkim procesima u Crnoj Gori i njen značaj za Crnu Goru koji ima kroz investicione, humanitarne i druge aktivnosti u našoj državi. Sa tim ljudima mi kao stranka, ali i ja kao poslanica smo u svakodnevnom kontaktu i razgovaramo o svim važnim pitanjima. Ono što je meni veoma važno i što će naši ljudi u dijaspori koji čeznu za svojom rodnom

Vlada se vratila retrogradnoj ideologiji

POBJEDA: Ministri Aleksandar Damjanović i Marko Kovač juče su prisustvovali svečanoj akademiji povodom neustavnog dana Republike Srpske. Kako to komentarišete?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Prisustvo dva ministra iz 43. Vlade proslavi neustavnog dana RS

je dokaz da smo glasajući za nepovjerenje 43. Vladi glasali ispravno jer je očigledno da je ona skrenula sa euroatlantskog puta i umjesto naprednih ideja vratila se retrogradnoj ideologiji koju i simbolizuje 9. januar sa svim onim što se nakon 9. januara dogodilo na tlu Bosne i Hercegovine.

grudom shvatiti je da ćemo, akobogda, za dvije godine imati otvoreno skijaliste na Štedimu, a predano radimo na ubrzavanju niza razvojnih projekata u ostalim opštinama, poput Đalovića pećine i skijalista Cmiljača u Bijelom Polju, Žarski u Mojkovcu, otvaramo dolinu Grebaje u Gusinju za turističku valorizaciju, Kolašin i Žabljak takođe unapređuju turističku infrastrukturu, Plav planiramo da povežemo preko Dečana sa Kosovom i imamo na desetine projekata za pospješivanje privrednog razvoja sjevera. Želim takođe napomenuti činjenicu da je za vrijeme rada Vlade u periodu 2016-2020. započeto sa radovima na ključnim putnim pravcima koji Pljevlja povezuju sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Nažalost, od 2020. godine su ti radovi zaustavljeni, a raduje me kao Pljevljakinju da je upravo za vrijeme mandata potpredsjednika Vlade i ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića došlo do nastavka radova.

Nabrojani projekti će, sigurna sam, mnoge ljude koji su egzistenciju morali potražiti u bijelom svijetu zadržati u domovini, u svojoj kući, kod svojih roditelja, među svoje sestre i braću, rođake i prijatelje. To je jedno od najvažnijih pitanja kada govorimo o Crnoj Gori uopšte, ali i o Bošnjacima. Postoji hitna potreba da se nešto učini na sjeveru kako bi se smirile negativne demografske tendencije koje sada imamo tamo i mi smo zaista uradili mnogo na tom polju u protekloj godini i imamo velike i ambiciozne planove za ovu i naredne nekolike godine. Smatram da je pitanje privrednog i ekonomskog razvoja Crne Gore i poboljšanja životnog standarda građana veoma važno kako za državu Cr-

INTERVJU: Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke

Gordana Đurović

sudija do februara, a na proljeće

nu Goru, tako i za sve građane, a posebno bošnjački narod koji je u konstantnom raseljavanju u posljednjih više od sto godina. Bošnjačka stranka je trenutno jedina politička partija iz reda suverenistčkih partija koja u radu Skupštine aktivno učestvuje. Nije nam lako, s obzirom da smo opozicija, da nas troje poslanika branimo stavove koji nedvosmisleno promovišu okrenutost Crne Gore euroatlantskim vrijednostima. Ali, nećemo odustati, bili vlast ili opozicija. Crna Gora je trasirala svoj put ka EU i nema odustajanja od toga.

POBJEDA: Vlada u tehničkom mandatu nastavlja intenzivno partijsko zapošljavanje. Da li BS učestvuje u tome, odnosno da li raspoređuje svoje kadrove po dubini?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Kao što je poznato, mi od izglasavanja nepovjerenja Vladi Crne Gore imamo dosta problema da naše odluke, posebno kadrovske, prolaze vladina tijela.

Ono što je problem, rekla bih društveni - ne samo ove ili bilo koje vlade, je što svako muslimansko ime kod imenovanja nailazi na otpor javnosti, dok, istovremeno, ma koliko bilo drugih političkih imenovanja, nekako nema reakcije na njih ili je ona blaža. Čak se i zapošljavanje Bošnjaka putem javnih oglasa problematizuje, jer je percepcija javnosti da se Bošnjaci mogu zapošljavati samo preko veze. Uloga je i medija, između ostalih, da se taj narativ mijenja. Dakle, tamo gdje Vlada imenuje bilo je određenih imenovanja Bošnjaka, a tamo gdje se zapošljava, zapošljava se po zakonu i ako se i zaposli poneki Bošnjak, zapošljen je jer je ispunio uslove. Važna je informacija da je, kada su u pitanju javna uprava i preduzeća u vlasništvu države, i dalje je prisutna visoka podzastupljenost Bošnjaka i muslimana uopšte. Naša je politička misija da to mijenjamo i nećemo se obazirati na ono što se nameće kao narativ, a to je da Bošnjačka stranka za Bošnjake pribavlja neko pravo koje nam ne pripada. Društvo se mora navići da smo mi tu ravnopravni građani, svoji na svome, da radimo, da se zapošljavamo, da preuzimamo odgovornost i za značajne i važne funkcije u državi, pa zašto ne i najvažnije.

POBJEDA: DPS je pozvala na hitan dogovor o izboru sudija Ustavnog suda i datumu vanrednih izbora. Može li doći do konsenzusa u ovako podijeljenoj Crnoj Gori?

Do kad mislite da možemo imati sudije Ustavnog suda i vanredne izbore?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Tako je, ali je nekako ispod radara javnosti prošlo nekoliko naših poziva iste sadržine, pa ću ponoviti još jednom da očekujem i pozivam na konstruktivan dijalog svih u cilju kompletiranja Ustavnog suda. Najveća odgovornost je, ipak, na parlamentarnoj većini da taj proces, inkluzivnim pristupom, uspješno dovede do kraja. Takođe, očekujem i da među sudijama bude pripadnika manje brojnih naroda, što i Ustav propisuje i to će, pored kvaliteta prijedloga, biti naš uslov od kojeg nećemo odustati. Očekujem da će se do početka februara imenovati sudije Ustavnog suda, a da na proljeće imamo vanredne parlamentarne izbore.

POBJEDA : Kakav je stav BS kada su u pitanju protesti „Ima nas“? Da li je Vašoj stranci mjesto uz suverenistički blok, s obzirom na to da je u tim partijama do sada imala „prirodne“ partnere?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjačka stranka, prije svega, podržava pravo da se građanskim protestom izrazi stav o nekom društveno-političkom pitanju. Tačno je da je na tim protestima većina naših programskih političkih partnera. Naglasak je na – partnera. Mi smo nezavisna politička partija, koja je osnovana iz razloga što upravo dio tih partnera nije na najbolji način štitio interese Bošnjaka u Crnoj Gori. Mi to i sada radimo i sami procjenjujemo koji je način za to najbolji. Do sada smo to radili optimalno dobro u odnosu na okolnosti i nastavićemo tako. Ono što po ko zna koji put poručujemo javnosti i Crnoj Gori i dijaspori, je da niko ne treba da brine za naš odnos prema državi Crnoj Gori, njenoj samostalnosti, njenom integritetu, demokratiji u njoj i njenom euroatlantskom putu. Bošnjačka stranka i njen lider Ervin Ibrahimović su čvrsto opredijeljeni na idejama građanske, multietničke, sekularne Crne Gore. Tu smo vrlo jasni i konzistentni i niko se ne može pohvaliti ni čvršćim ni konzistentnijim stavom od nas. Istovremeno, nekako kao da se javnosti stalno nameće pitanje tog našeg odnosa i kao da se svakodnevno očekuje da mi to nekome dokazujemo. Mi to niti hoćemo, niti mislim da treba da radimo. Mi smo naš odnos prema tim pitanjima pokazali na djelu kada god je to trebalo.

I. KOPRIVICA

PODGORICA – Ministri finansija i pravde, Aleksandar Damjanović i Marko Kovač, prisustvovali su juče u Banjaluci svečanoj akademiji povodom tzv. dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine dva puta proglasio neustavnim. Komentarišući takav skandalozni čin ministara, publicista Milorad Popović za Pobjedu kaže da je to poruka da sadašnja Vlada slijedi putinovsku politiku prema Zapadnom Balkanu.

– To bi trebalo gledati u kontekstu šire strategije ruske penetracije na Balkanu, preko Srbije i velikosrpskog projekta i koncepta „svi Srbi u jednoj državi“ kojeg je prije nekoliko dana najavio predsjednik RS Milorad Dodik. Tako da to je simbolički gest koji pokazuje da je sadašnja vladajuća struktura lojalna tom projektu – kazao je Popović za Pobjedu. Prema njegovim riječima, to je još jedan neprijateljski potez prema cjelovitosti Bosne i Hercegovine i njenoj državnoj subjektivnosti i međunarodnom položaju.

– Forsiranje davanja državnih atributa Republici Srpskoj je u stvari na tragu nove prekompozicije Zapadnog Balkana, čiji je cilj još jedna promjena granica u kojoj će etničke granice postati nove državne granice. To znači tzv. istorijsko razgraničenje Srba i Albanaca, podjela Crne Gore na srpsko-albansku sferu i podjela Bosne i Hercegovine.

To je ukratko ta agenda u čijoj su pozadini Vladimir Putin i Aleksandar Vučić – kazao je Popović.

U trenutku kada se vodi rat u Ukrajini, dodao je Popović, i kad je vrlo jasna diferencijacija između prozapadnih i antizapadnih snaga, ovo je nesumnjivo i poruka da je sadašnja vlada Crne Gore na putinovskom kursu, odnosno da slijedi putinovsku politiku prema Zapadnom Balkanu. Popović je kazao i da odlazak Damjanovića i Kovača na proslavu tzv. dana RS znači takvu politiku Vlade, jer oni nijesu tamo u privatnom svojstvu, nego kao ministri.

Odlazak ministara na proslavu dana RS oštro su osudile DPS, SDP, SD i BS, navodeći da je to „potvrda antievropskog karaktera Abazovićeve vlade“, zatim „prvorazredni međunarodni skandal“, te „jačanje saradnje sa proruskim Dodikom“

– Prisustvo Kovača i Damjanovića svečanoj akademiji povo-

Popović: Dokaz da Vlada slijedi putinovsku politiku

Odlazak ministara na proslavu dana RS oštro su osudili DPS, SDP, SD i BS, navodeći da je to „potvrda antievropskog karaktera Abazovićeve vlade“, „prvorazredni međunarodni skandal“, te „jačanje saradnje sa proruskim Dodikom“

dom dana RS, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, još jedna je potvrda antievropskog karaktera Abazovićeve vlade koja svakim danom svog funkcionisanja ugrožava dobrosusjedske odnose i evropsku perspektivu Crne Gore – poručio je portparol DPS-a Miloš Nikolić. Istakao je da je „ovaj nezapamćeni skandal koji sebi nije dozvolila ni apostolska vlada Zdravka Krivokapića - još jedan žestok udarac za međunarodni imidž i reputaciju naše države koji prijeti da Crnu Goru kompromituje kao pouzdanog regionalnog partnera“. – Zbog toga je neophodno što prije izabrati sudije Ustavnog suda i prekinuti agoniju kako bismo što prije došli do vanrednih izbora nakon kojih će Crna Gora dobiti stabilnu, odgovornu i evropski orijentisanu vladu koja će vratiti stabilnost i nastaviti da vodi zemlju putem evropskih integracija –zaključio je Nikolić. Nihad Canović, član Predsjedništva SD-a, saopštio je da

je Ustavni sud BiH proglasio obilježavanje 9. januara neustavnim, ali, kako je naveo, crnogorskom ministru pravde je bitnije da jača saradnju sa proruskim Dodikom od njegovanja dobrih regionalnih odnosa i poštovanja suvereniteta cjelovite BiH i njenih institucija. Naveo je da resorni ministar koji je zadužen za pravni sistem ne poštuje institucije svoje zemlje, pa, kako je rekao, nije ni iznenađenje što ne poštuje institucije BiH. – To je ta ,,politika mira i saradnje“ koju neka nova Crna Gora želi da promoviše u regionu – naveo je u saopštenju. Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović ocijenio je da je prisustvo ministara obilježavanju neustavnog dana RS „odnos Vlade kao cjeline“. – Ovo je neka nova vanjska i regionalna politika Vlade na koju misle da se naviknemo –napisao je na Tviteru Vujović. Kako je kazao, prisustvo ministara neustavnom danu RS je odnos Vlade kao cjeline, jer, kako je naveo, Vlada ne može

imati dvije politike.

– Pošto se daje i odlikovanje Putinu očekujemo i da dignu zdravicu ministri iz „evropskog“ SNP-a – dodao je Vujović.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović saopštio je da Crna Gora ima dobre bilateralne i prijateljske odnose sa BiH, koja je nezavisna i međunarodno priznata država, te stoga, kako je naveo, prisustvo ministara Damjanovića i Kovača obilježavanju neustavnog dana RS vodi pogoršanju tih odnosa. - Cjelovitost i nezavisnost BiH niko ne može dovoditi u pitanje. Odluku Ustavnog suda BiH da 9. januar proglasi neustavnim, u smislu obilježavanja Dana manjeg bh. entiteta RS, moraju poštovati svi, pa i ministri Damjanović i Kovač. Ukoliko im je stalo do dobrih odnosa u regionu, moraju se zapitati kakvu poruku šalju svojim prisustvom proslavi neustavnog praznika – kazao je Ćorović.

Istakao je da je prisustvo Damjanovića i Kovača svečanoj akademiji prvorazredni međunarodni skandal.

Vlasti RS koje su organizovale obilježavanje neustavnog dana RS odlikovale su predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio da iskreno žali što su se ministri crnogorske vlade odazvali pozivu da učestvuju u proslavi „dana RS“. - Iskreno žalim što ministri Vlade Crne Gore učestvuju na skupu povodom „dana Republike Srpske“ u Banjaluci, na poziv Milorada Dodika, koji je između ostalih nagradio ordenom predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina – napisao je Fejzić na Tviteru i podsjetio da je 9. januar - „dan RS“, Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

- Republika Srpska posebno je zahvalna predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu koji je pouzdan oslonac RS. Zahvaljujući poziciji Vladimira Putina i snazi Rusije, glas i stav RS se čuju i uvažavaju - kazao je Dodik odlikujući Vladimira Putina, prenose pojedini bosanski portali. I. K.

Fejzić: Iskreno žalim što su se ministri odazvali pozivu Dodika

NEPOŠTOVANJE: Damjanović i Kovač na akademiji povodom tzv. dana RS

Đenero: Crna Gora postala najrizičnija zona nestabilnosti na Balkanu

Već sa Krivokapićevom vladom Crna Gora se u pretpristupnim pregovorima „zakopala u mjestu“, a sada, s Abazovićevom, to zakopavanje je samo postalo dublje. Da se bez izbora pokuša formirati nova vlada triju kolona, to bi značilo potpuni prekid komunikacija EU i SAD sa Crnom Gorom, a takva parlamentarna odluka bila bi tretirana kao svojevrstan državni udar, kao što je, uostalom, već ograničavanjem ustavnih ovlašćenja predsjednika države nižim aktom, dakle zakonom, taj puzajući državni udar već započeo – kaže Đenero

PODGORICA - Već neko vrijeme govorim i pišem da je Crna Gora, za koju smo do avgusta 2020. mislili da je „pod krovom“, kao članica NATO saveza i lider u pregovaračkom procesu, postala najrizičnija zona nestabilnosti na Balkanu. Naime, iako je situacija na Kosovu i u Bosni i Hercegovini teža, te dvije države su formalno pod nekom vrstom međunarodng protektorata, a NATO snage su trajno smještene u tim državama, što bitno smanjuje sigurnosne rizike (i kao što smo vidjeli u najnovijoj krizi na granici s Kosovom), otklanja opasnost vanjske agresije i vojnog ugrožavanja sigurnosti – kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero komentarišući političku krizu u kojoj se država nalazi. Ističe da je Crnoj Gori potrebno ozbiljno otrežnjenje.

– Koalicija „tri kolone“, koja je formirala Krivokapićevu vladu, a nakon toga ovladala Abazovićevom, koja je trebala biti svojevrstan diskontinuitet i parlamentarna većina koja je složna samo u rastakanju institucija, ali se ne može dogovoriti ni o kakvom pozitivnom projektu, dovela je u pitanje i euroatlantski identitet Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, ali, što je najgore, ugrozila je temeljne političke instituci-

Valja se vratiti na početak, na tih 55,5 odsto građana koji žele crnogorsku državnost. Mislim da je puno zdravije da se iz građanskog društva i nezavisne javnosti, ali i akademske zajednice, artikuliše pokret koji će primorati političku klasu na konsenzus. One koji su u prethodnom razdoblju igrali de facto kvislinšku ulogu protiv crnogorske državnosti, a izbjegavali su stati otvoreno na stranu protivnika te državnosti, jer njihovi birači to ne bi prihvatili, građansko društvo treba „istjerati na čistac“ – kaže Đenero

je u zemlji. Crna Gora je ostala bez Ustavnog suda, a jedina institucija koja je funkcionisala, institucija Predsjednika države, dovedena je u pitanje ustavnim udarom i protivustavnim Zakonom o predsjedniku države.

U demokratskom poretku ovakvu bi situaciju trebalo jednostavno razriješiti raspisivanjem parlamentarnih izbora. Međutim, kad nemate instituciju važnu za sprovo-

đenje izbora, kakav je Ustavni sud, koji je žalbena instanca u izbornoj proceduri i garant zakonitosti i ustavnosti te procedure, sve postaje vrlo teško – objašnjava Đenero. Ističe da mu se čini da je Crnoj Gori potrebno ozbiljno otrežnjenje.

– Valja se vratiti na referendum o nezavisnosti Crne Gore, na kojem je više od 55,5 odsto njenih državljana odlučilo da Crna Gora treba da bude

nezavisna demokratska država. Nakon toga, uspostavljen je uzoran demokratski poredak, ali se pokazalo da institucije koje su izgrađene imaju premalo mehanizama zaštite i stabilnosti. Kako god, sada Crna Gora mora najprije riješiti pitanje kompletiranja Ustavnog suda, a to nije moguće bez konsenzusa. Valja se vratiti na početak, na tih 55,5 odsto građana koji žele crnogorsku državnost. Mislim da

Crnogorskom medijskom scenom vlada Beograd

Ističe da su već dugo u Crnoj Gori na djelu opasni procesi, koji su u međunarodnoj zajednici ostali ispod radara, a nije bilo niti efikasnog domaćeg odgovora.

– Medijska slika Crne Gore je zabrinjavajuća i sve je manje stvarno nezavisnih medija. U ono malo nezavisnih medija rade vrhunski profesionalci, ali medijskom scenom u Crnoj Gori već

prije izbora 2020. ovladali su mediji koji promovišu interese režima u Beogradu. Krivokapić se silno trudio biti vazalom Beograda, ali ga Vučić nije volio. Vučićevo je srce, međutim, otvoreno prema Abazoviću, a Abazovićevi partneri iz DF-a isto su ono što je na Kosovu Srpska lista, de facto tajni članovi SNS. S konsolidacijom moći tih aktera Crna Gora bi mogla doći u bitno

lošiju situaciju od one u kojoj je manji entitet u BiH (Republika Srpska). Koliko god to groteskno zvuči, Milorad Dodik nije na vlasti po volji Vučića, a u svom je vladanju više obavezan režimu Vladimira Putina, nego onom Aleksandra Vučića. Dodik je potreban Vučiću, a razni Mandići, Medojevići, Bulatovići... samo su izvođači radova, izvršitelji – zaključuje naš sagovornik.

je puno zdravije da se iz građanskog društva i nezavisne javnosti, ali i akademske zajednice, artikuliše pokret koji će primorati političku klasu na konsenzus. One koji su u prethodnom razdoblju igrali de facto kvislinšku ulogu protiv crnogorske državnosti, a izbjegavali su stati otvoreno na stranu protivnika te državnosti, jer njihovi birači to ne bi prihvatili, građansko društvo treba „istjerati na čistac“ – kaže Đenero.

On objašnjava da se unutar EU budi svijest o značaju Crne Gore za stabilnost u regionu, javljaju se države koje su spremne na veći politički angažman.

PODGORICA

programa ,,Evropa sad“ naše zdravstvo je pretrpjelo teški udar nakon čega smo sprovodili sveobuhvatne analize kao i uporedne prakse zemalja okruženja, koje su primjenjivale ovu poresku politiku koja je nakon kraćeg vremena, zbog ogromnih problema koje su imale u funkcionisanju zdravstva, sistem vratila na ,,staro“ - kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, koji je u intervjuu za Pobjedu poručio da jedino stabilni sistem finansiranja zdravstva omogućava normalno funkcionisanje ukoliko ne želimo dalje zaduživanje i kolaps.

Kazao je da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti planiraju da obezbijede što bolje usluge pacijentima, bez čekanja, regulisanje dopunskog rada ljekara, a novim investicijama u zdravstvu će se poboljšati i dijagnostika i liječenje.

– Naš prioritetni zadatak i cilj je obezbjeđivanje kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite za sve građane – poručio je Šćekić.

POBJEDA: Mnogo puta ste pomenuli da je „Evropa sad“ najgori program, koji je unazadio naše zdravstvo i donio mnoge probleme, s druge strane poslodavci negoduju na uvođenje doprinosa. Kako vidite finansiranje zdravstva u budućnosti, jer ovog programa nema ni u mnogo razvijenijim državama od naše? ŠĆEKIĆ : Posljedice teškog udara koji je pretrpio zdravstveni sistem primjenom programa „Evropa sad“, produkta prethodnog saziva Vlade, kojim su, između ostalog, ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i na taj način sistem zdravstva ostavljen bez sredstava, u proteklom periodu osjetili smo svi - i mi kao donosioci odluka i zdravstveni radnici i građani.

Uprkos svim poteškoćama sa kojima smo se suočavali zbog ovog katastrofalnog projekta, Vlada, kojoj je zdravlje građana u vrhu prioriteta, obezbijedila je nedostajuća sredstva za redovno snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima i sve ostalo što je potrebno za održivost zdravstvenog sistema, a kroz do sada najviše opredijeljen budžet za zdravstvo omogućila i njegovo normalno funkcionisanje. Jednostavno moramo kroz institucije sistema da riješimo ovaj veliki izazov kako bi obezbijedili održivost sistema zdravstva. Sve ostalo je neodrživo i vodi zdravstveni sistem u nova zaduživanja i kolaps, što ne smijemo i nećemo da dozvolimo. Oko stabilnog finansiranja zdravstvenog sistema danas imamo opšti konsenzus u državi. I oni koji su van sistema zdravstva, a znaju šta znači stabilan prihod ovih dana su jasno iznijeli svoj stav da je to jedini pravi način da javni zdravstveni sistem opstane.

POBJEDA: Zdravstvo je najvažnija oblast svakog društva. Kako vidite unapređenje ove grane i pružanje boljih usluga građanima?

Mr. J.

– Nije loše što se radi o državama koje nijesu niti najveće niti najuticajnije unutar EU, kao što su Austrija ili Slovenija. Ali to nije dovoljno, to može pomoći, ali teret „istjerivanja na čistac“ političke klase i zaštite političke volje uvjerljive većine crnogorskih državljana, mora iznijeti njeno građansko društvo i njegove institucije. Mislim da u Crnoj Gori znate da vam državnost nije poklonjena i da je treba braniti. A kad se brani državnost, onda dnevnopolitički interesi ostaju u drugom planu – kaže naš sagovornik. Ističe da će formiranje nove vlade bez izbora značiti potpuni prekid komunikacija EU i SAD sa Crnom Gorom. – Već sa Krivokapićevom vladom Crna Gora se u pretpristupnim pregovorima „zakopala u mjestu“, a sada, s Abazovićevom, to zakopavanje je samo postalo dublje. Da se bez izbora pokuša formirati nova vlada triju kolona, to bi značilo potpuni prekid komunikacija EU i SAD sa Crnom Gorom, a takva parlamentarna odluka bila bi tretirana kao svojevrstan državni udar, kao što je, uostalom, već ograničavanjem ustavnih ovlašćenja predsjednika države nižim aktom, dakle zakonom, taj puzajući državni udar već započeo – kaže Đenero.

ŠĆEKIĆ: Od početka mandata bili smo riješeni da stvari ko-

Hrvatski analitičar smatra da bi formiranje nove vlade bez izbora značilo potpuni prekid komunikacija sa EU i SAD

Davor Đenero

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić tvrdi da je programom „Evropa sad“ zdravstveni sistem ostavljen bez sredstava

doživjeti kolaps bez

Crnogorsko zdravstvo će doživjeti kolaps bez stabilnog finansiranja

Moramo kroz institucije sistema da riješimo veliki izazov kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva. Novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti planiramo da obezbijedimo što bolje usluge pacijentima, bez čekanja, regulisanje dopunskog rada ljekara, a novim investicijama poboljšaće se dijagnostika i liječenje – poručio je Šćekić

Djeca će imati izabranog stomatologa u domu zdravlja

Jedna od novina u Zakonu o zdravstvu će biti i zdravstvena zaštita u dijelu sprečavanja, otkrivanja i liječenja bolesti usta i zuba djece predškolskog i školskog uzrasta koja će se, kako je planirano, odvijati u javnim zdravstvenim ustanovama preko izabranog stomatologa.

je su se decenijama gomilale i ,,uljepšavale“ potpuno ogolimo, damo im pravo ime i suočimo se sa onim što treba da se uradi, a toga ima dosta.

Za kratak period od nekoliko mjeseci mapirali smo brojne nedostatke koji se uglavnom odnose na zastarjelost objekata, medicinske opreme, nepostojanje normativnih akata i procedura i mnoge druge, a sve to zajedno itekako utiče na dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite. Meni i mom timu jedina politika koja je važna je politika koja pacijenta i njegove potrebe stavlja u prvi plan. Zdravstveni radnici su neraskidivi dio tog sistema. Oni nikako nijesu izopšteni iz politika ministarstva zdravlja, kako to ovih dana neki od njih žele da predstave već su itekako pozvani da zajedno uređujemo sistem koji čine.

POBJEDA: Koje se investicije planiraju u zdravstvu? ŠĆEKIĆ: Gotovo 24 miliona eura investicija trenutno je započeto u zdravstvenom sistemu, neke su u odmakloj fazi, a za neke je u toku priprema dokumentacije i tenderskih postupaka za realizaciju.

Ljetos smo počeli izgradnju Klinike za mentalno zdravlje, a u toku je i izgradnja Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Pri Institutu za javno zdravlje nedavno je počela gradnja Operativnog centra za vanredne situacije vrijednosti preko tri miliona eura. Dalje, devet mikrobioloških laboratorija biće adaptirano i rekonstruisano. Vrijednost ovih radova uključujući i opremu iznosi oko dva miliona eura. U novembru su počeli radovi na rekonstrukciji Specijalne bolnice ,,Dr Vaso Ćuković“

– Ovu usluga djeca će ostvarivati preko izabranih stomatologa u stomatološkim ambulantama koje će biti stacionirane u vaspitno-obrazovnim ustanovama, a biće sastavni djelovi ZU dom zdravlja za određenu opštinu - poručio je Šćekić

u Risnu. Ukupna vrijednost tih radova iznosi 2.313.000 eura. Raspisani su i tenderi za dvije magnetne rezonance za bolnice u Bijelom Polju i Nikšiću kao i za nabavku skenera za KCCG, kao i tender za rekonstrukciju Opšte bolnice u Bijelom Polju.

Projekti kod kojih se očekuje raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje su: izgradnja objekta Opšte bolnice u Pljevljima, Urgentni blok KKCG, Dom zdravlja Siti kvart... Pomenuti ciklus ulaganja pored sredstava iz budžeta, u značajnoj mjeri su pomognuta IPA projektima Evropske unije, na čemu izražavam veliku zahvalnost, ali i izdacima iz kapitalnog budžeta koji će pokrivati dobar dio investicija i ulaganja.

POBJEDA: Da li je dopunski rad ljekara ukinut kako se ovih dana polemiše ili je regulisan kroz novi zakon o zdravstvenoj zaštiti?

ŠĆEKIĆ: Na drugačiji način uredili smo dopunski rad za zdravstvene radnike kako bi građanima obezbijedili jednako dostupnu, kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu. Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, dakle, predviđa da zdravstveni radnik i saradnik, koji je zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, može uz pisanu saglasnost direktora da zaključi ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj ustanovi ili drugoj državnoj zdravstvenoj i obrazovnoj ustanovi u ukupnom trajanju do jedne polovine punog radnog vremena. Ova odredba uvedena je kao potreba da se u svakom trenutku obezbijedi zdravstvena usluga pacijentu u državnim zdravstvenim ustanovama i na

taj način izbjegnu liste čekanja, koje su zbog trenutno važeće zakonske regulative u pojedinim specijalističkim granama prilično duge, pa se na pregled čeka mjesecima. Dakle, dopunski rad se ne ukida već se uređuje na drugačiji način.

POBJEDA: Prosjek plata u zdravstvu je sada oko 2.000 eura, što je skoro tri puta više u odnosu na prosječnu zaradu, mislite li da ovaj kadar treba da se više posveti svom poslu za koji ga država plaća?

ŠĆEKIĆ: Želimo partnerski odnos na zdravim osnovama.

Nije u redu da u državnom sektoru ostvarujemo sva prava uređena normativnim aktima, a zanemarujemo obaveze.

Nije u redu da smo u državnom zdravstvu gdje ostvarujemo prava po osnovu punog radnog vremena, samo do 12 sati, a ostatak radnog vremena idemo u privatne klinike i dočekujemo pacijente koje smo ostavili u čekaonicama Kliničkog cen-

tra ili neke druge javne zdravstvene ustanove.

Razumijem da ima i onih građana koji žele i mogu da se liječe u privatnim ustanovama. Ali, hajde da budemo realni i kažemo koji je to procenat? Koliko to ljudi u Crnoj Gori danas može sebi to da priušti? Razumijem i potrebu ljekara da brinu o svom budžetu. Danas, kada imamo prosjek plata u zdravstvu od oko 2.000 eura, moramo naći kompromis. Takođe, vjerujem da novac nije razlog bavljenja ovim pozivom. Ljekari su humanisti, njih odvaja Hipokratova zakletva od svih ostalih zanimanja i njihovo mjesto. Pokrenuli smo kontrolu dopunskog rada zadravstvenih ustanova zato što smo od građana dobijali pritužbe da ne mogu da ostvare uslugu u javnim zdravstvenim ustanovama, ali da kod istih ljekara bez problema mogu da plate pregled na šta su ih često nedvosmisleno pozivali i reklamni bilbordi širom grada. Kontrolom je utvrđeno da od 32 zdravstvene ustanove, 31 nema uredne saglasnosti za dopunski rad, dok jedna ustanova uopšte nije izdavala saglasnosti u kontrolisanom periodu. Jedna od tih nepravilnosti ogledala se i u tome da nije precizirano vrijeme u kojem se obavlja dopunski rad, iako su zdravstveni radnici shodno članu 6 stav 2 tačka 5 Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje

dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, obavezni da preciziraju vrijeme u kojem će da obavljaju dopunski rad. Prisutne su i druge nepravilnosti, zavisno od ustanove do ustanove.

Ministarstvo zdravlja će svakoj ustanovi uputiti dopis, u kojem će se konstatovati koje su nepravilnosti i svako odstupanje od odredbi pravilnika rezultiraće inspekcijskim službama, ali i razrješenjem direktora ustanove.

POBJEDA: Novim zakonom reguliše se i otvaranja ambulanti u državnim zdravstvenim ustanovama u kojima će u poslijepodnevnim satima, pacijenti koji ne mogu da čekaju moći dobiti i platiti te usluge?

ŠĆEKIĆ: Tako je. Pacijenti koji ne mogu da čekaju i zakazuju preglede u poslijepodnevnim satima će moći da dobiju usluge u državnim ustanovama koje će se naplaćivati kao u privatnim. Biće otvorene ambulante iz svih specijalističkih oblasti, a na ovaj način biće omogućeno i izvođenje, između ostalog i hirurških intervencija, estetske hirurgije i drugih procedura. U ovim ambulantama, ljekari će imati mogućnost da, pored redovnog posla, dopunski rade u okviru matične ustanove. Tako će, na primjer, pacijenti koji žele da idu kod kardiologa, iako njihov ljekar smatra da im ta zdravstvena usluga nije po-

trebna, taj pregled, koji će koštati kao u privatnoj ordinaciji, moći da obave u državnoj zdravstvenoj ustanovi. Na ovaj način želimo ljekare da zadržimo u državnom sektoru, ali i da građanima koji imaju mogućnosti obezbijedimo veću dostupnost ljekara i da za svoj novac dobiju zdravstvenu uslugu u okviru KCCG.

POBJEDA : Koje još novine definiše Nacrt zakona o zdravstvu?

ŠĆEKIĆ: U skladu sa reformom zdravstvenog sistema, zakonski smo stvorili uslove za formiranje dva regionalna centra i to u Beranama koji će upotpuniti pružanje zdravstvenih usluga za sjever i Kotoru koji će pružati usluge za južnu regiju. Na ovaj način rasteretiće se KCCG.

Zatim, djelatnost koja se obavlja na primarnom nivou zdravstvene zaštite je proširena u smislu da se uvode usluge oftalmologije, kardiologije, neurologije, fizikalne medicine, dermatovenerologije, palijativne njege, usluge telemedicine, mZdravlja.

Vraćanjem usluga fizikalne medicine i rehabilitacije, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju u kući na primarni nivo zdravstvene zaštite doprinijeće kvalitetnijim uslugama. Otkloniće se nejasnoće u praksi vezano za pružanje zdravstvenih usluga doktora medicine, specijalista fizikalne medicine i zdravstvenih usluga koje u skladu sa medicinskim standardima mogu da pružaju fizioterapeuti. Takođe, usluge medicine rada ostvarivaće se u javnim zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou zdravstvene zaštite koje su neosnovano potisnute iz javnog sektora. Potreba da se ovaj segment zdravstvenih usluga vrati u javni sektor na primarnom nivou zdravstvene zaštite uslovljena je, između ostalog, neophodnošću da se medicinski kadar, doktori medicine, specijalisti medicine rada vrate u javni zdravstveni sistem dodjeljivanjem odgovarajućih specijalizacija, kako bi se u u dogledno vrijeme formirao Zavod za medicinu rada za koji je neophodan nedostajući kadar. N. KOVAČEVIĆ

I dalje zabrinjavaju duge liste čekanja u Kliničkom centru

Na svoju ruku smo otišli na pretrage u Beograd, u privatne klinike sve provjerili, uradili test i kad je poslije sedam dana došao rezultat, svijet nam se srušio. Taj osjećaj ne smije da vas drži dugo, morate da se trgnete odmah, priča u razgovoru za Pobjedu predsjednik Udruženja za pomoć i podršku osobama sa cističnom brozom Vladislav Vujković

hologom onda kada se sazna da dijete boluje od ove rijetke bolesti, jer je to roditeljima teško da prihvate. – Ovdje se to ne praktikuje, ljudi sami traže pomoć. Neko se nikad ne pomiri sa tim, ali što prije prihvatite to bolje možete pomoći mališanu, jer od bježanja nemate ništa – savjetuje Vujković.

IZGUBLJENE BITKE

PODGORICA – Dok se djeca igraju u pijesku, u parku ili druže sa vršnjacima, naše mora da nosi masku, da bude na distanci, obazrivo da ne dohvati čak ni list u parku, jer bakterije koje se nalaze svuda oko nas mogu doslovno da mu iskomplikuje život. Dan nam je prožet disciplinom i svakodnevnom borbom, ali dolazak „trikafte“ je naša pobjeda –priča, u razgovoru za Pobjedu, predsjednik Udruženja za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom Vladislav Vujković. Njegovo dijete ima samo šest godina i već je pravi borac. Ona dan, za razliku od drugara, ne može da posveti samo igri, jer mora da se inhalira najmanje šest puta dnevno, roditelji joj rade drenaže, ima vrijeme kad pije vitamine, kad jede, a nekad se nađe prostora da pojede „čak i čokoladu“.

KAKO JE POČELO

Srećom, ljudi iz Udruženja uz građanski aktivizam izborili su se da ih nadležni konačno primijete, pa će dobiti lijek „kaftrio“, koji će olakšati život onima koji imaju ovu multisistemsku rijetku bolest. „Kaftrio“, poznatiji pod nazivom „trikafta“, stiže u Crnu Goru krajem januara.

– Svoj djeci koja imaju cističnu fibrozu život je prožet strogom disciplinom, maltene od rođenja. Međutim, nema pravila, svi imaju svoju muku, simptomi im nijesu isti, svako je slučaj za sebe. Ovaj lijek je za njih spas. Što ranije počne da se uzima, a može već od šeste godine, to je bolje, jer će očuvati organe i olakšati život – navodi Vujković. U razgovoru za naš list, prisjetio se dana kada su 2016. godine saznali da njihovo dijete ima cističnu fibrozu. Vujković kaže da taj trenutak nikad neće zaboraviti.

– Nijesmo ni znali kakava je to bolest. Supruga i ja smo bili u čudu, odakle to, kad niko od naših nema tu bolest. Preteško je kad čujete da ste oboje nosioci lošeg gena i da ste „krivi“ što je vaše dijete pokupilo oba loša gena od vas. To sad ni ne mogu riječima opisati. Ali kad se sve smiri, shvatite da nijeste nizašto krivi i da vam preostaje samo da se zajedno borite – priča Vujković.

Posumnjali su da nešto nije u redu kad su primijetili da dijete slabo napreduje u težini, da ima masne i rijetke stolice više puta dnevno.

– Na svoju ruku smo otišli na pretrage u Beograd, u privatne klinike sve provjerili, uradili test i kad je poslije sedam dana došao rezultat, svijet nam se srušio. Taj osjećaj ne smije da vas drži dugo, morate da se trgnete odmah – kaže Vujković. Pojasnio je da je uslov da dijete ima ovu bolest da naslijedi oba loša gena od oba roditelja.

– I majka i otac imaju i dobar i loš gen, ali samo kad dijete naslijedi loše gene i od jednog i od drugog roditelja, tada je dobilo bolest. U svim ostalim slučajevima je samo nosilac gena. Ako, na primjer, stvara porodicu sa osobom koja nema gen za tu bolest, onda nema bojazni, dijete će im biti zdravo – pojašnjava Vujković.

Iako se naziva rijetkom bolešću, ovo je najčešće takvo oboljenje, jer svaki petnaesti građanin, prema riječima našeg

sagovornika, ima gen za CF a da to ne zna.

– Dešava se da u porodici ima nekoliko djece, pa samo jedno ima CF. Nažalost, u Crnoj Gori imamo slučaj da i brat i sestra imaju tu bolest. Jednostavno su pokupili oba loša gena, nijesu imali sreće. Najgora je varijanta kad se dijete pogrešno liječi jer se ne ustanovi odmah da je u pitanju CF nego ih liječe od bronhitisa i onda im organi slabe – ističe Vujković.

SLABE TAČKE

Terapija koja se koristi u našoj zemlji ublažava simptome bolesti, ali im ne pomaže u potpunosti.

– Ova bolest napada sve organe. Tako se javlja više udruženih oboljenja, pa često dobiju osteoporozu jer im slabe kosti i nemaju vitamina D. Bolest napada pluća i bakterije koje su za druge ljude bezazlene za osobe koje imaju CF mogu da budu kobne i da im iskomplikuju život – priča Vujković. Bakterija pseudomonas kad se

jednom nastani, to stvara velike probleme djeci koja imaju CF, jer je liječe antibioticima i inhalacijama. Kod normalnih ljudi ta bakterija ne pravi problem. – Bojite se da izađete bilo gdje, u park, šumu, na bazen ili more. Sve je opasnost, ta djeca nemaju normalno djetinjstvo. Idu sa maskama, svaki čas peru ruke, izbjegavaju gužve, ne smiju da se druže kao druga djeca. A sa druge strane, ne smijete ih ni izolovati. Stalno vagate- kaže Vujković. Svakodnevno se rade inhalacije i drenaže, jer se bore za vazduh. -Kad jednu bakteriju iskorijenite, bojite se napada sledeće. To je jako težak život, jer razmišljate po čitav dan o inhalacijama, kad je jedna, kad je vrijeme za drugu, onda se razbija sekret, ne date im da taknu biljke, pijesak jer je mokar i ima bakterije, čak ni lišće... Ipak, oni naviknu na rutinu i jako su disciplinovani jer za drugo i ne znaju – navodi Vujković.

Ističe da je u zemljama na Zapadu obavezna konsultacija sa psi-

Za lijek se bore otkad se pojavio

Udruženje, koje je osnovao naš sagovornik Vladislav Vujković 2017. godine kako bi se izborili za bolji status za osobe koje boluju od cistične fibroze, pomaže onima koji nemaju da kupe ni najosnovnije ljekove za djecu.

– Razmjenjujemo iskustva,

borimo se, evo smo se izborili za „trikaftu“ i to je naša pobjeda. Snežana Tošić mi je mnogo pomogla na početku u vođenju Udruženja i njoj sam posebno zahvalan. Djece i odraslih koji imaju CF u Udruženju je 38, a članovi su i njihovi roditelji jer je ovo zajednič-

ka priča – kaže Vujković. Navodi da su „trikaftu“ tražili od nadležnih onog momenta kad je došla na tržište Amerike, 2019. godine.

– Pisali smo dopise tadašnjem ministru Kenanu Hrapoviću, ali i ljudima iz FZO i nije niko želio da čuje

Pojašnjava da lijek „trikafta“, koji treba da stigne krajem januara, jeste skup, ali da se nije smjelo dozvoliti da nam umiru djeca.

– U zadnje tri-četir godine izgubljena su tri života, ranijih godina još dva. Svi su bili maloljetni i ne smije da se dešava da se gube životi ako postoji lijek. Iako su izgubili tu bitku, to su borci za poštovanje jer ne možemo ni da zamislimo kroz šta su prolazili – kaže Vujković, sa saosjećanjem u glasu.

Navodi da više od pet miliona eura godišnje treba izdvojiti za „trikaftu“.

– Oko 200.000 eura po pacijentu na godišnjem nivou. To jeste velika cifra, ali život nema cijenu. Nikad nijesmo prihvatili opravdanja koja su nam nadležni davali i evo konačno će svi da dobiju lijek – kazao je Vujković. Naveo je da će oko 20 miliona eura iz budžeta godišnje biti izdvojeno za rijetke bolesti.

– To je dobra vijest, to je izglasano, prihvaćeno i zadovoljni smo. Samo da krajem januara dobijemo lijek, uvoznik će biti Farmegra i godinu smo zaokružili na najbolji način – navodi Vujković. Pomenuo je i dječijeg pulmologa Slađanu Radulović koja pomaže ne samo mališanima nego i odraslima.

– Mnogo smo joj zahvalni, vrhunski ljekar. Ta žena se brine za sve ljude sa cističnom fibrozom jako predano i detaljno. Sad će i njoj biti lakše jer sa „trikaftom“ neće biti toliko komplikacija sa plućima – kazao je Vujković.

TERAPIJA

„Trikafta“, pojašnjava on, djeluje na molekulskom nivou, na protein koji ima gensku grešku i pomaže da se razrijedi sekret koji je velika prepreka jer se skuplja u plućima, jetri i dru-

za to. Opravdanje je bilo da lijeka nema u regionu, da je nov, pa se o tome ništa ne zna. Došao je u zemlje regiona, ali ni tada niko nije želio da nas čuje. Evo sad smo se izborili, mislim da su protesti pomogli, ali i ličnosti koje u našem društvu imaju uticaja, a koji su apelovali na nadležne. Ovo je uspjeh svih nas – zaključuje Vujković.

Što sve kupuju

Ne odriču se samo djeca koja imaju CF normalnog života, već i njihovi roditelji.

Vladislav Vujković priča da ima porodica koje nemaju novca da kupe djeci sve što im je potrebno da bi se izborili sa bolešću.

– Morate da kupite vitamine „Dekas“ - A, D, E i K. Kutija košta 50 eura i to je za mjesec terapije. To njima nijesu suplementi već nešto što moraju da koriste. Natrijum hlorid od 3 ili 7 odsto ne dobijamo od FZO, a to nam je potrebno svaki dan jer se koristi za inhalacijenavodi Vujković.

Kaže da inhalator jednom godišnje dobijaju od FZO kao i energetska pića koja ta djeca moraju da piju jer im treba što više kalorija.

– Oni jedu jaku i kvalitetnu hranu jer moraju da se bore i da ojačaju.

Mršavi su i ako se ne hrane dobro ne može da im pomogne terapija jer im se organizam ne bori kako treba. Treba da se bave i sportom koliko mogu, kako bi ojačali funkciju pluća – pojašnjava Vujković.

Kupuju i skupe sirupe i mjesečno izdvajaju 300 do 400 eura da uzmu sve što djetetu treba da bi se izborilo sa simptomima bolesti.

gim organima i dovodi do infekcija i upala.

– U pitanju je najsavremenija terapija, dugotrajno djeluje, a ne kratko kao „pulmozin“ koji sad koriste. Zato se odmah osjeća poboljšanje. Otčepljavaju se kanali pa pankreas proradi, rasterećuje se jetra, žuč, čuvaju se organi – pojasnio je Vujković. Ponovio je da se lijek daje djeci od šeste godine i onima koji imaju bar jednu mutaciju gena delta f 508. Rekao je da registracija „trikafte“ još nije počela i da će ona biti završena tek krajem 2023. godine, ali da to nije prepreka da lijek stigne u Crnu Goru. Dobiće ga svi koji su bolesni i koji su stekli uslov za tu terapiju. – Sad se ide po interventnom uvozu, ali se kontinuitet obezbjeđuje registracijom. U svakom slučaju, nama je sad bitno da će lijek stići, da novca ima i da smo ga obezbijedili. Mislim da nijesmo svjesni uspjeha koji je postignut zajedničkim naporima – kaže Vujković.

Ističe da će se uskoro u Crnoj Gori početi i sa skriningom beba na CF.

– Provjeravaće svaku novorođenu bebu i saznati da li ima bolest i tako će se sa terapijom počinjati na vrijeme. To je važno kod CF. I to je značajan korak –zaključuje Vujković.

Katarina JANKOVIĆ

DJETINJSTVO

Vladislav Vujković o životu onih koji imaju

M. BABOVIĆ

Građani prošle godine popili više od dva miliona ,,bromazepama“

Procjenu potreba ljekova za onkološke pacijente radi KCCG

PODGORICA - Nova, planirana lista ljekova po takozvanoj generici, a ne po zaštićenim nazivima, sasvim je realno očekivati da će nam omogućiti uštede i širu ponudu ljekova – kazao je za Pobjedu direktor Apotekarske ustanove ,,Montefarm“ Goran Marinović. Prema njegovim riječima, takozvane paralele su takođe prošle stroge kontrole i koriste se širom svijeta, a pacijenti se njima uspješno liječe.

On je za Pobjedu kazao da građani i dalje prave kućne zalihe ljekova kojima često istekne rok trajanja. Kada je u pitanju potrošnja, najviše se trošilo ljekova za srčane bolesnike među kojima najviše ,,monopril plus“ i ,,presolol“, zatim za reumatska oboljenja, antibiotici kao i tablete za smirenje. Direktor „Montefarma“ je iznio i zanimljiv podatak - u prošloj godini građani Crne Gore su popili više od dva miliona tableta „bromazepama“.

Marinović je kazao da je u 2021. profit „Montefarma“, nakon oporezivanja, bio 841.671 euro.

Kazao je da je tokom prošle godine ostvaren znatno veći profit, a tačna suma će se znati nakon sumiranja podataka poslovanja i plaćanja poreza. „Montefarm“ je završio 2022. godinu bez dugova prema bilo kome.

POBJEDA: Prošlu godinu obilježile su česte nestašice ljekova, posebno za onkološke pacijente. Kao razlog ste navodili kašnjenja u isporuci zbog nedostatka kontinuiteta uplate raspodijeljenih sredstava. Što očekujete u narednoj godini, da li će „Montefarm“ obezbijediti redovnu snabdjevenost ljekovima?

MARINOVIĆ: Na početku moramo konstatovati realne činjenice, a to je da nestašice nijesu bile česte i nijesu bile tokom cijele prethodne godine. Konkretno, nedostatak ljekova i zastoj u distribuciji desio se krajem avgusta i početkom septembra 2022. godine zbog diskontinuiteta priliva sredstava za njihovu nabavku i nefunkcionisanja

platforme za elektronsku javnu nabavku CEJN usljed poznatih hakerskih napada. Početkom godine, te skoro sve do kraja drugog kvartala, nabavka i distribucija ljekova i medicinskih sredstava bila je potpuno u skladu sa potrebama javnih zdravstvenih ustanova i potrebama građana koji realizuju recepte u 56 apoteka „Montefarma“. Nakon što je konstatovano da je neophodno obezbijediti dodatna sredstva za nabavku ljekova u pomenutom periodu i obezbijediti zalihe istih do kraja 2022. naša ustanova je reagovala na vrijeme i upozorila nadležne institucije o problemu, što je rezultiralo prvo, odlukom Vlade Crne Gore o hitnoj uplati u iznosu od 10 miliona eura za nabavku nedostajućih citostatika i ljekova, a potom i rebalansom budžeta za sektor javnog zdravstva za 2022. godinu. Međutim, nakon ove uplate, kao što je poznato, desio se hakerski napad na informacioni sistem Vlade i potpune obustave funkcionisanja platforme CEJN. U tih mjesec dana, od kraja avgusta pa do kraja septembra „Montefarm“ nije mogao obavljati nabavke jer smo u obavezi da sprovodimo postupke u skladu sa zakonskim odredbama putem pomenute platforme i to je u potpunosti onemogu-

ćilo hitnu nabavku citostatika i ostalih ljekova. Krajem septembra usvojen je i rebalans budžeta za 2022. te smo na raspodjelu sredstava po ustanovama čekali još mjesec dana i upravo se u ta dva mjeseca pojavio zastoj u nabavci, a samim tim i distribuciji citostatika i svih ostalih, u tom trenutku, nedostajućih ljekova za potrebe JZU i naših apoteka.

POBJEDA: Zašto tenderi nijesu na vrijeme prošle godine raspisani za ljekove neophodne onkološkim pacijentima?

Kakva je sada situacija?

MARINOVIĆ: Javnosti smo već u nekoliko navrata pojasnili da je prethodna vlada 12. novembra donijela zaključak o proširenju Plana javnih nabavki ljekova za 43,16 miliona eura. Za taj iznos raspisan je bio tender kojim je sprovedena nabavka ljekova za potrebe sektora javnog zdravstva do kraja 2021. i za prvi kvartal 2022. Kako „Montefarmu“ nikada nije uplaćen taj novac, a za 2022. godinu budžetom je bilo predviđeno 76,54 miliona eura primorani smo bili da dobavljačima plaćamo od te svote. Stoga, preostalo nam je bilo za nabavku ljekova i medicinskih sredstava za sve JZU i naše apoteke za naredna dva kvartala svega 30,38 miliona eura. Za taj iznos nemoguće je bilo planirati i ras-

pisati iole ozbiljan polugodišnji, a kamoli godišnji tender i obezbijediti redovno snabdijevanje. Citostatici se obezbjeđuju na isti način, stoga je iz svega navedenog jasno zašto je, nažalost, došlo do zastoja i u njihovoj nabavci.

POBJEDA: Iz Ministarstva zdravlja su saopštili da imaju u planu uvođenje nove liste ljekova u kojoj će pretežno biti generici. U tom resoru smatraju da će se na taj način napraviti uštede. Da li je to tako?

MARINOVIĆ: Nova, planirana lista ljekova po tzv. generici, a ne po zaštićenim nazivima, sasvim je realno očekivati da će nam omogućiti uštede i širu ponudu ljekova. Ljekovi pod zaštićenim nazivom su brendirani ljekovi, imaju svoju tradiciju, cijenu i ovlašćene distributere. Paralele ili tzv. zamjenski ljekovi su takođe registrovani ljekovi, ali sa povoljnijom cijenom.

POBJEDA: Što suštinski pravi razliku između originalnog lijeka i zamjene?

MARINOVIĆ: Prema mišljenju naših farmaceuta i trodecenijskom iskustvu „Montefarma“, originalni lijek i paralela imaju isti generički naziv, samim tim i dejstvo, stoga ne vidimo razlog za insistiranje za nabavkom samo brendira-

POBJEDA: Da li je budžetom za narednu godinu obezbijeđeno dovoljno novca za ljekove?

MARINOVIĆ: S obzirom da je budžet usvojen 27. decembra i da očekujemo, u zakonskom roku, donošenje odluke Fonda za zdravstveno osiguranje koliko sredstava će biti opredijeljeno po ustanovama javnog zdravstva, tek tada ćemo imati jasnu sliku i projekciju snabdjevenosti ljekovima, medicinskim sredstvima i potrošnom materijalu u ovoj godini. Realni planovi potreba „Montefarma“ za ovu godinu dati su na uvid Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje i tiču se samo apoteka koje posluju u našem sastavu, dok su sve poslale svoje projekcije. Čvrsto vjerujemo da će se budžetom za ovu godinu opredijeliti dovoljno novca za nesmetanu nabavku i distribuciju ljekova i medicinskih sredstava, kako za onkološke tako i za sve druge pacijente. Napominjem ovom prilikom da procjenu potreba onkoloških pacijenata koji primaju terapiju na Institutu za onkologiju KCCG, radi upravo KCCG i nadležnima šalje na uvid.

nih ljekova. Paralele su takođe prošle stroge kontrole, registrovane su i koriste se širom svijeta, pacijenti se uspješno liječe jer ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama ljekovi koji se decenijama koriste nijesu svi brendirani niti od istih proizvođača. Iskustvo nam govori da je pandemija kovid-19 potvrdila u potpunosti efikasnost paralela, kada je bilo izuzetno teško obezbijediti određene medikamente, da su pacijenti uspješno liječeni npr. antibioticima od nekoliko različitih proizvođača, i brendiranih i onih koji to nijesu.

POBJEDA: Što mislite o čestim situacijama kada ljekari pacijentima sugerišu da ni slučajno ne uzimaju zamjenu za lijek koji su im prepisali.

MARINOVIĆ: Mi nijesmo pozvani da komentarišemo sugestije i savjete ljekara. Kao što sam već pojasnio, naši farmaceuti, koji su upravo najpozvaniji da komentarišu sastav i dejstvo lijeka, imaju stav da je generika presudna u propisivanju terapije uz određeno poštovanje svake individue i moguće reakcije na lijek. Bilo da se radi o brendiranom ili paraleli, reakcije su moguće što je obavezno i navedeno u uputstvu za upotrebu svakog registrovanog lijeka.

POBJEDA: I dalje postoje građani koji prave kućne zalihe ljekova kojima često iste-

kne rok trajanja. Da li se dešavalo da Vam te ljekove sa prošlim rokom vrate?

MARINOVIĆ: Nažalost, ta konstatacija je u potpunosti tačna. Nerijetko našim farmaceutima građani predaju ljekove, i to desetine kutija, isteklog roka i oštećenih ambalaža, što mi snažno podržavamo da ne bi završavali kao običan otpad i štetili okolini. Iz apoteka se dopremaju u naše skladište gdje postoji poseban dio u kom se izdvojeno čuvaju takvi ljekovi. Potom, u skladu sa zakonskim odredbama, prosljeđuju se ovlašćenoj firmi iz Bara - Hemosan koja ih kao medicinski otpad dalje šalje u Beč na uništenje. Kućne zalihe ljekova su očigledno uobičajene u našem društvu, međutim FZO konstantno vrši kontrolu propisivanja ljekova s ciljem da se svedu na minimum očigledne zloupotrebe ljekova.

POBJEDA: Koliko kutija ljekova je izdato u prošloj godini i kojih tableta je najviše utrošeno?

MARINOVIĆ: Najveći promet ljekova bio je za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, antibiotika, antireumatika, anksiolitika (za smirenje).

POBJEDA: Ranije je predlagano da se umjesto tendera uvedu javni pozivi, kako bi se skratio cijeli postupak nabavke ljekova. Kakvo je Vaše mišljenje?

MARINOVIĆ: „Montefarm“ snažno podržava sve zakonske izmjene koje bi pojednostavile i ubrzale nabavke, a da se ne naruši transparentnost

samih postupaka. U najvećem broju slučajeva kada nedostaju određeni ljekovi ili kasni njihova isporuka, razlog su duge procedure koje traju i do dva mjeseca. Naročito je problem izražen kod nabavke ljekova za liječenje rijetkih i teških oboljenja. Ovi ljekovi su izuzetno skupi i do 46.000 eura za mjesečnu terapiju

za samo jednog pacijenta. Ne nalaze se na listi ljekova i nabavka se vrši na osnovu odobrenja komisija Ministarstva zdravlja i FZO i to tek pošto odobrenje/rješenje stigne na adresu „Montefarma“. Nažalost, u tom slučaju pacijent mora čekati dok se sprovede procedura javne nabavke jer je lijek namijenjen isključivo njemu.

Planiranja nabavki ovih vrsta ljekova ne mogu se ni na koji način vršiti jer su u pitanju ljekovi za rijetka i teška oboljenja i ne može se unaprijed znati da li će nekom biti potreban ili ne, ali nabavka mora biti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i upravo tu je potrebno hitno intervenisati od strane viših, nadležnih institucija.

– Jedan od najčešće korišćenih ljekova za sniženje krvnog pritiska ,,monopril plus“. Iz našeg skladišta isporučeno je 81.013 kutija, ,,presolol“ 30 puta 50 miligrama u količini od 57.468 kutija, potom „hemomicin“ tablete 50.191 kutija. Zanimljiv podatak svakako se tiče ,,bromazepam“ tableta od 1,5 i tri miligrama kojih je ukupno isporučeno 68.775 kutija, odnosno potrošeno je više od dva miliona tableta ovog lijeka u 2022. godini, a da pri tome ne uzimamo u obzir i jačinu od šest miligrama i niz sličnih ljekova iz grupe takozvanih anksiolitika (ljekova za smirenje).

Sl. RADONJIĆ

Čvrsto vjerujemo da će se budžetom za ovu godinu opredijeliti dovoljno novca za nesmetanu nabavku i distribuciju ljekova i medicinskih sredstava, kako za onkološke tako i za sve druge pacijente – poručio je Marinović

Intervenisati kada je u pitanju nabavka ljekova za rijetke bolesti

Goran Marinović

PODGORICA - Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve nalagali su badnjake u Podgorici, Nikšiću, na Cetinju, a liturgiju je služio mitropolit Mihailo zajedno sa sveštenstvom u Crkvi Ivana Crnojevića na Cetinju.

Poželio je mir, ljubav i slogu i poručio da moramo da se oslobodimo od domaćih izdajnika i da, kako je rekao, okupatora ispratimo preko Belvedera.

- Ova zemlja mora biti slobodna, kao što mora biti slobodna Ukrajina - istakao je Mihailo.

Arhiepiskop kotorski i primorski Simeon poželio je srećan Božić i ukazao na važnost proslave posebno u ovim turbulentnim vremenima.

- Moramo se potruditi da među sobom širimo ljubav, što nam je Gospod ostavio. Znam da je to teško ali ako vjerujemo u Boga moguće je - rekao je Simeon.

Vjernici CPC su nalagali badnjake u Nikšiću ispred Episkopskog dvora.

Ljubomir Petrović kazao je da su ranije spašavali crkvu, a danas državu.

- Umjesto da slavimo ovaj dan ljubavi, blagi, da smo svi oku-

Mihailo: Moramo okupatora da ispratimo preko Belvedera

Crnogorska himna intonirana je uoči nalaganja badnjaka kod Dvorca kralja Nikole u Podgorici, u organizaciji CPC. Ovog puta se u Podgorici

koje su naši djedovi stvorilidodao je Petrović.

Vladika Boris Bojović je poručio da ništa na ovom svijetu nije vječno osim časti, obraza i Boga.

tvu - poručio je Bojović.

On je kazao da zna da svako nosi neki trenutak tuge i boli jer se, kako je kazao, stvari koje je trebalo da idu drugačije, ne odvijaju na takav način.

priznaje svoju državu. Ne priznaje svoju crkvu, ne priznaje svoju zastavu, ne priznaje svoj grb - rekao je on. Istakao je da su to simboli

naših predaka, koje su oni stvorili.

- Ovdje danas imamo ljude na najvišim funkcijama u državi koji ne poštuju te simbole

- Veličina svakog od nas treba da bude u božjoj ljubavi, u ljubavi prema svakom čovjeku. Nije lako u ovom vremenu kada smo na svom pragu i na svom kamenu maltene progonjeni i maltene zabranjeni, da ostanemo čistoga srca i da nas ne dotiču ova dešavanja koja se dešavaju u čitavom crnogorskom druš-

- Ali mislim da ti koji kreiraju sve te politike i sve ono što nas tišti, upravo žele da budemo takvi. Ali mi niti smijemo da očajavamo niti smijemo da budemo tužni, nego srećni i vrlo spremni da na svaki mogući način odbranimo svoj život, svoju državu, svoju porodicu i našu vječnu Crnu Goru - istakao je Bojović. R.P.

PODGORICA - U koritu rijeke Morače juče su pronađena tijela dvije osobe, u blizini naselja Vukovce i kod Nikšićkog mosta. Kod Vukovačkog mosta juče oko 13.50 časova pronađeno je tijelo muške osobe, kazao je Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra Bijele. – Tijelo je pronađeno u blatu pored same vode uz pomoć

mještana – kazao je Mijajlović. Identifikacija tijela je u toku. Nakon toga Upravi policije, oko 14 časova, prijavljeno je da je jedna osoba skočila sa Krivog mosta u Podgorici u rijeku Morača. Uz policiju, na lice mjesta su došli i ronioci, koji su izvukli tijelo muškarca. Kako je saopšteno nakon izvlačenja tijela, utvrđeno je da se radi o R. B. (63). N. K.

PODGORICA - Vjernici Srpske pravoslavne crkve nalagali su badnjake ispred Cetinjskog manastira dok je božićnu liturgiju u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici služio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije koji je poželio vjernicima radost i slogu.

- Neka radost ispuni vaše domove, da rastu djeca, da budu veći ljudi od nas - kazao je Joanikije. Badnjake ispred Cetinjskog manastira je osveštao Joanikije koji se okupljenima obratio uz poruku da su se vjernici sastali, kako bi se objedinili u ime rođenja Hristovoga.

PODGORICA - Policija je identifikovala tri osobe koje su pucale u vazduh u centru Podgorice uoči Badnjeg jutra i procesuiraće ih pred nadležnim sudom zbog narušavanja javnog reda i mira.

Iz policije su dodali da su identifikovali S. N. (23) i B. B. (24) od kojih su oduzeti startni – gasni pištolji. Kako su naveli, nakon konsultacija sa nadležnim državnim tužiocem, S. N. i B. B. biće procesuirani pred nadležnim sudom zbog narušavanja javnog reda i mira. N. K.

- Draga braćo i sestre, Božić je sveopšti praznik jer je božićna radost uz badnjake, uz sve naše lijepe narodne običaje koje su naši preci njegovali kroz vjekove. Hristos se nastanjuje u svakom domu i porodici. Zato mi veliku pažnju poklanjamo porodici hrišćanskoj i braku, jer su se u svim domovima, vjekovima njegovale najuzvišenije vrijednosti vjera, nada, ljubav, dobrota, milosrđe, gostoprimstvo - jednom riječju čojstvo i junaštvo - kazao je mitropolit. On je istakao da se upravo na tome Crna Gora oduvijek temeljila.

- Kao što zlato dobija punu vrijednost što se više pretapa u ognju, tako i vrline koje smo naslijedili od predaka sve više dolaze do izražaja. Iako smo, nažalost, imali dosta poteškoća i međusobnih podjela. Ipak, to polako prevazilazimo i nadamo se da će mir božji, koji je Hristos donio na ovaj svijet, da izmiri braću, da se prevaziđu raskoli. Nije problem što ne mislimo isto, već što se na-

še međuljudske razlike pretvaraju u svađe, podjele i ponekad u mržnju i sukobe - naglašava Joanikije. Međutim, ,,đe je pravih ljudi različita mišljenja su dobar povod za dijalog i bratski razgovor“.

- Kao što je govorio blaženopočivši patrijarh Pavle, da se kao ljudi zagrlimo i da brat brata ne gubi već dobija u ljubavi božjoj. Neka ovaj Božić, koji je u Crnoj Gori uvijek bio znameniti pra-

znik, koji je obilježio našu istoriju i borbu za očuvanje svete pravoslavne vjere i na Cetinju i u Mojkovcu donese mir i sreću. Dužni smo da čuvamo nasljeđe predaka, a sačuvaćemo ako se objedinimo u Hristu koji će nam dati snagu da prevaziđemo sve podjele i da kao ljudi i braća idemo naprijed, da stvaramo i živimo u bratskoj slozi i ljubavi - poručio je Joanikije.

pljeni oko jednog cilja – majke naše, države Crne Gore, mi danas moramo da spašavamo Crnu Goru od našeg domaćeg jada i domaćeg nesoja koji ne

PODGORICA - Vučić mora da shvati da sam ja spremna da platim bilo koju žrtvu i cijenu. Mislim da je on to makar posljednji put razumio. Držao me je 24 sata bez hrane, vode i insulina, sve do onog momenta dok stanje nije počelo dramatično da mi se pogoršava. Kada je došla hitna pomoć, ja sam vrlo teško disala. Međutim, ni u jednom trenutku, želim da budem potpuno iskrena, nisam mislila da mogu da popustim – kaže, u intervjuu Pobjedi, liderka Evropskog pokreta Srba sa Kosova Rada Trajković. Ističe da je prvi put prepoznala da je to zlo i mržnja koju Vučić profiliše spremna da ubije.

POBJEDA : Barikade su uklonjene. Šta se suštinski promijenilo u položaju Srba na Kosovu?

TRAJKOVIĆ: Mnogo se promijenilo, ali, ako bi govorili o kvalitetu života – promijenilo se na gore. Stanje Srba je još teže, a proces iseljavanja pojačan. Ljudi koji su napustili instituciju uradili su dvije loše stvari – prvo za sebe, a drugo za svoju porodicu i za građane jer su ostali bez materijalnih primanja, bili su u kreditnim i raznim drugim obavezama. Drugo, ostali su bez mogućnosti da se vrate na svoja radna mjesta, iako se mnogi od njih meni javljaju i kažu da bi željeli da obnove posao unutar institucija u kojima su bili.

POBJEDA: Čiji projekat su barikade?

TRAJKOVIĆ: To vidim kao jedan potpuno lični Vučićev razlog u kojem on za najveće patriote proglašava one koji su u stvari kriminalna banda Zvonka Veselinovića i Milana Radojčića - koji su organizovali narod i, nažalost, zaveli jedan broj mladih Srba koje su okupili oko sebe i gurnuli ih u lanac nečega što je kriminal. Rekla bih priča o patriotizmu koja je na pogrešan način u funkciji indoktrinacije mladih ljudi da ne mogu da žive ni sa kim ko nije Srbin. To su te velike manipulacije koje rezultiraju i koje propagiraju prije svega ljudi koji najdirektnije sarađuju sa albanskim članovima svih netransparentnih biznisa i poslova.

POBJEDA: Kakvo je onda stanje na sjeveru Kosova?

TRAJKOVIĆ: Vrlo loše, desetogodišnja vlada Vučića je ostavila traga. Sve strukture vlasti na sjeveru od Univerziteta, zdravstvenih institucija, opštinskih struktura, onih koji su bili u centralnim institucijama, pravosuđu, tužilaštvu – su, nažalost, pod kontrolom

Vučić na Kosovu štiti mafijaški klan koji ugrožava pregovore i narod

Vidjela sam da taj čovjek, ukoliko ugrozite njegovo poimanje moći da sve kontroliše, a sve one koje malo ne kontroliše – želi da ih fizički ukloni. To je toliko opasno da zaista ne znam kako da ubijedim građane Srbije da ovaj čovjek uopšte ne razmišlja o životu nakon vlasti kao normalan čovjek, kao Tadić, koji je izgubio vlast (ali nema veze), kao Koštunica, koji nije na vlasti (ali ide na pijacu); ovaj čovjek prosto ne razmišlja o normalnom napuštanju vlasti. On je definitivno čovjek koji je na vlasti bez terapije – kaže Trajković

na, nijesam mislila da mogu da popustim. Imala sam pozive na 15 minuta od mnogih međunarodnih predstavnika, prijatelja, ali on je suštinski bio, što se tiče mene, neumoljiv.

POBJEDA: Šta ste prepoznali u toj neumoljivosti?

Moguć suživot na Kosovu

„Mislim da u narodu postoji povoljno raspoloženje da se taj projekat (francusko – njemački plan) implementira, normalno, sa izvjesnim izmjenama. Ukoliko neko uopšte intelektualno razmišlja u beogradskim krugovima jer mislim da Vučić sve drži pod miškom i svijetu se predstavlja da je on jedan i da on sam odlučuje o svemu, jer to mu je do sada bio uspješan projekat“.

vlast (ali nema veze), kao Koštunica, koji nije na vlasti (ali ide na pijacu); ovaj čovjek prosto ne razmišlja o normalnom napuštanju vlasti. On je definitivno čovjek koji je na vlasti bez terapije.

jednog, prije svega, neobrazovanog mafijaškog klana. Taj klan štiti Vučić i koji, nažalost, na najdirektniji način ugrožavaju i rezultate pregovaračkog procesa na Kosovu – jer sada i međunarodni predstavnici na sjeveru Kosova su vidjeli da glavnu riječ vode mafijaši. Običan narod nema snage da se suprotstavi ovom zlu jer se našao u problemu. Sa jedne strane ima vrlo agresivne ljude koji se opako svete onima koji su neposlušni u smislu sankcionisanja – i ekonomski i fi-

zički i imovinski – svakog onog ko im se na bilo koji način suprotstavlja.

POBJEDA: Zbog pomenute učestale kritike ugrožena je Vaša bezbjednost. Držali su Vas na administrativnom prelazu, završili ste u bolnici, ćerku su Vam držali na aerodromu, prolazite kroz medijski linč onih koji podržavaju vlast… Dokle će trajati Vaša borba?

TRAJKOVIĆ: Vučić mora da shvati da sam ja spremna da platim bilo koju žrtvu i cije-

Vučića ,,pročitali“ na Zapadu

– Vučić je demokratiju i ljudska prava pred međunarodnom zajednicom rušio pod vidom nečega što podrazumijeva dijalog. On se predstavljao kao konstruktivni partner za dijalog i urušio potpuno sve ono što predstavlja normalno društvo. Ali, ovoga puta mislim da je pročitan i od jednih i od drugih. Počeo je da se ponaša

toliko neodgovorno da Njemačka, koja mu je bila sve i svja do juče – danas je zemlja koja se vrijeđa na najprimitivniji način, a Njemci su vrlo ponosan narod, oni zaista uvijek podržavaju prijatelje, ali taj nivo ponižavanja koji sada doživljavaju od Vučića – mislim da to ne praštaju – poručila je Trajković

nu. Mislim da je on to makar posljednji put razumio. Držao me je 24 sata bez hrane, vode i insulina, sve do onog momenta dok stanje nije počelo dramatično da mi se pogoršava. Kada je došla hitna pomoć, ja sam vrlo teško disala. Međutim, ni u jednom trenutku, želim da budem potpuno iskre-

TRAJKOVIĆ: Po prvi put sam prepoznala da to zlo i tu mržnju koju on profiliše je mržnja koja je spremna da ubije. U to sam u ovom trenutku potpuno ubijeđena. On je bio toliko iznerviran mojom hladnoćom, ali i upornošću, da prosto nije mogao da savlada želju da se meni nešto loše desi, bez obzira na pritisak koji je trpio iz međunarodnih ambasada, on uporno nije želio da dozvoli da ja pođem sa Merdara i da mi se vrate dokumenta. U tom trenutku, ja sam vidjela gdje se nalazi odgovornost za smrt Olivera Ivanovića. Vidjela sam da taj čovjek, ukoliko ugrozite njegovo poimanje moći da sve kontroliše, a sve one koje malo ne kontroliše – želi da ih fizički ukloni. To je toliko opasno da zaista ne znam kako da ubijedim građane Srbije da ovaj čovjek uopšte ne razmišlja o životu nakon vlasti kao normalan čovjek, kao Tadić, koji je izgubio

Barikade odvojile kriminalce od naroda

„Barikade ma koliko da su željeli da razviju kod Srba antialbansko raspoloženje nijesu uspjele kod normalnih ljudi - osim kod nekog dijela ljudi za koji bih rekla da dolazi sa ulice. Naprotiv, svi ljekari su željeli da se vrate na svoja radna mjesta, kao i studenti i profesori. Dakle, odvojio se kriminalni dio koji ih je držao, od kojih se plaše i koje moraju da slušaju i intelektualci i narod koji je želio da se vrati kući i koji je želio da mirno nastavi svoj život. Sa druge strane, isto je i kod Albanaca. Valjda smo preživjeli rat, pa ni kod njih nije bila želja za odmazdom Srba - onakvu kakvu su željeli prikriveni krugovi da postignu suštinski cilj“.

POBJEDA: Ove sedmice u Beograd dolaze razni međunarodni predstavnici –Miroslav Lajčak, Gabrijel Eskobar, izaslanici predsjednika Njemačke i Francuske i Derek Šole, viši savjetnik u Stejt departmentu. Svi sastanci se tiču Kosova i francusko-njemačkog prijedloga. Da li možemo da očekujemo nešto konkretno od tih sastanaka i kako ih Vi vidite?

TRAJKOVIĆ: Sve to vidim kao nezrelu poziciju Beograda i Vučića. On sve posmatra kao jako opredjeljenje da ostane na vlasti, a ne da nađe rješenje koje je u funkciji opstanka mirnog građana Kosova i Metohije, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Mislim da projekat koji dolazi ima rješenje sa kojim ne možemo u potpunosti da se složimo, ali, mi moramo o njima da razgovaramo. Definitivno neki ljudi za koje pretpostavljam da su umni, radili su na projektu i uložili u njega svoj intelektualni i iskustveni potencijal. Taj projekat neće biti ni od Kurtija jednostavno prihvaćen, ali rješenja koja se najavljuju obećavaju. Apsolutni stav Amerike je da se mora doći do zajednica opština, posebno za sjever, da bi stabilizovao Srbe. To suštinski znači i povratak Srba na svoja radna mjesta. Treba da se uvažava: dvojno državljanstvo, bescarinska zona za sjever Kosova što bi moglo ekonomski da podigne ljude i da izbjegne mafiju - jeste suštinski značajan projekat.

Niko od nas ne zna sve detalje, ali ono što sigurno znamo je da taj projekat nudi relaksaciju odnosa Srba i Albanaca i ono što je u ovom trenutku bio najveći spas za nas, to je opredjeljenje većinskih Albanaca i većinskih Srba na sjeveru da se vrate kući i da žive normalno.

Violeta CVEJIĆ

RAZGOVOR: Rada Trajković, liderka Evropskog pokreta Srba sa Kosova

Rada Trajković

VESELINOV

Kada iz teološkog prostora Srpske pravoslavne crkve i njene politike pogledate na karijeru pape Benedikta XVI, kardinala Racingera, onda on na nas deluje kao topli povetarac iz rimske religiozne galaksije od druge polovine 20. veka do prvih godina 21. veka.

Srpska pravoslavna crkva nije imala nikoga ko bi sa Benediktom XVI mogao da razgovara na ravnoj nozi, niti je shvatala veličinu mnogih političkih zahvata Vatikana od Drugog svetskog rata naovamo, čiji je deo bio i Benedikt XVI.

Benedikt XVI nije revolucionarni papa koji bi mogao da se meri sa papom Lavom XIII iz 19. veka. Njih deli istorijska situacija u kojoj su se obreli. Lav XIII je sa enciklikom Rerum novarum iz 1891. godine odbacio staro feudalno društvo i prihvatio buržoasku državu i prava radnika na sindikate, dok je Benedikt XVI imao mnogo manji posao: on je u okviru tog novog društva bio gotovo nevidljivi scijentistički reformator teoloških stavova o prirodi Postanja, bio je ubeđeni vernik da se postojeći evropski sekularizam može smanjiti u korist Crkve, bio je ekumenski tragalac suživota sa muslimanima i drugima – iako kolebljivo. I bio je lingvistički unapređivač javnog obrazlaganja hrišćanstva. On je bio tihi evolucionista, ni slučajno jak kao njegov izgubljeni prijatelj i glavni teološki konkurent Hans Kung

POSTANJE

Dok na beogradskoj Bogosloviji i dalje govore kako je Bog drugog dana stvorio Zemlju kao čudesnu vodenu kuglu na apsolutnoj nuli od minus 273 stepeni i potom na toj temperaturi trećeg dana stvorio biljke bez da im je dao zemljište ili toplu vodu, a tek četvrtog dana ih je otoplio kada je stvorio Sunce i proizveo fotosintezu, to Benedikt XVI , kao profesor teologije nije predavao iako ni-

Benedikt XVI i Srpska pravoslavna crkva

je bio i profesor termo-dinamike, geologije, astro-fizike i biologije.

On je raskinuo sa jevrejskim Postanjem i sa svim kreacionističkim religijama tog tipa, ali je o tome više ćutao nego što je to naglašavao. Bio je time političar, prerano bi kukuriknuo. Naravno, mnogima među nama se njegov postupak čini gotovo beznačajnim poduhvatom, ali u teološkim krugovima to ima velikog odjeka, jer svako napuštanje bilo koje hrišćanske dogme narušava integritet i celokupnog hrišćanskog modela kosmogonije, a time dovodi u pitanje i uverljivost crkvene politike u socijalnim odnosima ljudi.

Crkva samoj sebi otežava kretanje jer sebe gordo naziva ,,svetom“, bezgrešnom a ako uprkos tome temeljno menja svoje večite stavove, onda ona nije pouzdan pastir i grešna je. No, kardinal Racinger je tu imao odgovor, spašavao je Crkvu lukavim stavom iz svog ,,Uvoda u hrišćanstvo“ iz 1968. godine da Crkva ne napušta stare tvrdnje kao ,,neistinite“ već ih nadograđuje novim ,,istinama“.

Papa nikada ne greši u svojim zvaničnim javnim stavovima ex officio, ostali greše.

Zamislite da Srpska pravoslavna crkva prihvati Racingerovu kosmogoniju i odrekne se svog kosmogonijskog kalendara Sv. Save po kome je danas 7530 godina od Postanja (i biće tako do ravnodnevice 1. aprila), po trajanju dana od 24 časa. Zamislite da kir Porfirije Perić kaže kao i Racinger da je kosmos star 13,5 milijardi godina, a Zemlja 6 milijardi godina.

Tada bi jedan eonski dan trajao oko 2 milijarde godina. A biljke, koje je Bog stvorio trećeg dana bez zemljišta i tople vode, bi provele na minus 273 stepena u ledu bez svetlosti Sunca čitavih 2 milijarde godina čekajući četvrti dan kada će Bog stvoriti Sunce i stvori-

Nema dokaza da je Racinger bio nacista, a da je desničar u mnogo čemu bio - bio je. Ali, za razliku od Racingera, za vladiku i sveca Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića ima dokaza da je na Kolarčevom univerzitetu u Beogradu 1935. godine pripisao Hitleru ,,svetosavsku ideju spoja vere i nacije koja jedino priliči svetitelju, geniju i heroju“. Mi, svakako, ovom prilikom, ne zaboravljamo da je i Vatikan mnoge sporne istorijske ličnosti proglašavao za svece, kao što je vjerovatno da sve dok postojeći papa Franja bude živ, neće proglasiti hrvatskog nadbiskupa/ kardinala Alojzija Stepinca za sveca ma koliko se vjernici za njega budu molili u Mariji Bistrici

Srpska pravoslavna crkva nije imala nikoga ko bi sa Benediktom XVI mogao da razgovara na ravnoj nozi, niti je shvatala veličinu mnogih političkih zahvata Vatikana od Drugog svjetskog rata naovamo, čiji je dio bio i Benedikt XVI

ti čvrstu Zemlju, zagrejati vodu i omogućiti fotosintezu za ishranu biljaka.

Nemojmo zaboraviti, Benedikt XVI je Galileju podigao spomenik 2008. godine, kao paradigmi zabludi kreacionista.

O ISTORIJSKOM HRISTU

Kao profesor Racinger, Benedikt XVI, ne bi mogao predavati hristologiju na beogradskoj Bogosloviji, jer je kao sledbenik Romana Gardinija i njegovog ,,Gospoda“ skrajnjivao Isusovo biće na osnovu navodnih memoara apostola i tumačio Hrista istorijski, kao refleksa ondašnjih društvenih pitanja, i njegovu crkvenu ,,biografiju“ držao za spornu. Nešto slično shvatanju Muhameda kod mutazelita u muslimana, mada je Racinger bio daleko ispod njihove revolucionarnosti.

Njegov Hrist je bio drugačiji od mistične pravoslavne patristike i stoga nije uopšte čudno da je neko vreme razmišljao da je moguće da Rim preuzme luteransku ,,Hrišćansku izjavu“ od 28 tačaka iz Augsburga iz 1530. godine, gde četvrta tačka odbacuje moć svetaca da budu međuveza ljudi sa Bogom i spasioci svojih slavljenika ia-

ko ih prihvata za moralne modele, a petnaesta odbacuje neophodnost crkvenih obreda. Hrist nije opunomoćio svoje sledbenike da zamene Božiju sudsku moć. Racinger stoga ne bi nikada mogao biti istočni patrijarh, kao što ne bi bio ni papa da je prešao na luteranstvo.

LUTAJUĆI EKUMENISTA

Tačno je da je Benedikt XVI neprekidno ekumenski tragao za oblikom približavanja crkava i svih vernika sveta, što u Srpskoj prvoslavnoj crkvi malo ko želi, osobito posle smrti patrijarha Germana, počev od patrijarha Pavla Stojčevića 1991. godine naovamo. Ali je tačno i to da je oko toga Racinger lutao sve do smrti.

To je i neminovno, jer su socijalne istorije i politička sadašnjost naroda interkontinentalno različite u ekonomiji i kulturi. Recimo, da bi ublažio razliku između rimokatolika i pravoslavnih, on se 2006. godine izjavom ,,Annuario Pontificato“ odrekao titule ,,patrijarha Zapada“ kako ne bi delio hrišćanska područja po nadležnosti. Ali, sa stanovišta teologije spasenja, bio je neumoljiv. Narodi mogu težiti bratstvu, ali će na Strašnom sudu prolaziti jedino si-

gurno katolici, blizu njima su pravoslavni, ali ne sa jednakim uspehom, a svi ostali će drhtati od neizvesnosti. Njegov ekumenizam je umeo biti direktno protivrečan: kao kardinal, Racinger bio je 2004. godine protiv sjedinjavanja Turske sa Evropskom unijom i govorio turskom predsedniku vlade Erdoganu da je za Istanbul bolje da se sjedinjava sa muslimanima, da bi kao Benedikt XVI, zajedno sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem, izjavio da bi turski ulazak u EU poboljšao status nemuslimana u Turskoj jer bi ova tada morala da se pridržava kodeksa evropskih shvatanja o verskoj nacionalnoj ravnopravnosti svojih manjina.

On je tu sledio stav Drugog vatikanskog koncila od 1962-65. godine, koji je u enciklici Nostra aetate, te 1965. godine, izneo papa Pavle VI: ,,U našem dobu, kada se dan za danom u čovečanstvu približavamo jedni drugima, i kada veze među ljudima postaju sve snažnije, Crkva istražuje sve bliže svoj odnos prema nehrišćanskim religijama. U njenom zadatku da propoveda jedinstvo i ljubav među ljudima, u stvari, među narodima, ona u ovoj deklaraciji razmatra šta je među ljudima zajedničko i šta ih vuče u drugarstvo“.

Ovo je kardinal Racinger doveo u pitanje 2000. godine kada je u svojstvu šefa, prefekta, moćne vatikanske Kongregacije za doktrinu vere lansirao i potpisao izjavu Dominus lesus u kojoj je tvrdio da je Katolička crkva jedina istinita Isusova crkva iz čega proističe zahlađenje sa drugim crkvama, posebno sa protestantskim crkvama koje je namerno nazvao ,,zajednicama“.

I REVOLUCIJA

Ne, Racinger nije bio socijalni revolucionar niti je bio veliki reformator.

Hans Kung ga je optužio da je već 1968. godine napustio liberalne i levičarske evropske struje i da je izdao duh Drugog vatikanskog koncila od 1962-65. godine. A obojica su tada bila tamo, Racinger je bio savetnik kelnskog kardinala Fringsa, a Kung samog pape Pavla VI, i drugovali su. Racinger se 1968. godine digao protiv studentskih demonstracija u Parizu i širom Evrope koje su zagovarale veliku intervenciju u socijalnoj ravnoteži ondašnje distribucije društvenog bogatstva i okončanje američke intervencije u Vijetnamu. Tu nije doživeo veliki uspeh, ali nije čudno da je bio protiv fundamentalističkih komunističkih struja poput dela beogradskih studenata koji su 1968. godine klicali distribucionoj jednakosti, pozdravljali jednake plate i zahtevali staljinističko-maostičko ukidanje tržišnog društva. To ni kod nas nije imalo odjeka jer se sama Titova partija odlučila na ekonomsku integraciju sa Zapadom 1948. godine što ne znači da se nije trgla na optužbe studenata da je u društvu nikla ,,crvena buržoazija“. Tada Srpska pravoslavna crkva nije rekla nijednu reč o stavovima studenata, liberala i levice.

Ponekad se na Racingera odapinju strele da je bio ultradesničar i šovinista zbog toga što je bio u Hitlerjugendu od 1941. godine i u Vermahtu do

Njegov stav je potvrdio svojim potpisom reakcionarni poljski papa Jovan Pavle Drugi RACINGER

Piše: dr Dragan

Sahrana Benedikta XVI

Nikolaj Velimirović

1945. godine. Njegovi tužioci pri tom zaboravljaju da je Berlin po martovskom zakonu iz 1939. godine silom regrutovao svakog dečaka od 14 godina u Hitlerjugend, a da su Racingerov otac i brat bili oštri antinacisti i da je njegov retardirani rođak sa Daunovim sindromom, brat, bio ubijen u programu nasilne eutanazije ,,Akcija T4“, i da je sam Racinger dezertirao 1945. godine iz Vermahta pre kapitulacije Nemačke.

U njegovoj porodičnoj kući u bavarskom Traunštajnu američka vojska je te godine smestila svoj generalštab.

Ne, nema dokaza da je bio nacista, a da je desničar u mnogo čemu bio, bio je. Ali, za razliku od Racingera, za vladiku i sveca Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića ima dokaza da je na Kolarčevom univerzitetu u Beogradu 1935. godine pripisao Hitleru ,,svetosavsku ideju spoja vere i nacije koja jedino priliči svetitelju, geniju i heroju“.

Mi, svakako, ovom prilikom, ne zaboravljamo da je i Vatikan mnoge sporne istorijske ličnosti proglašavao za svece, kao što je verovatno da sve dok postojeći papa Franja bude živ, neće proglasiti hrvatskog nadbiskupa/kardinala Alojzija Stepinca za sveca ma koliko se vernici za njega budu molili u Mariji Bistrici.

GAZDA VERE

Racinger je od 1981. godine do izbora za papu 2005. godine bio druga ličnost po važnosti u Vatikanu, odmah iza pape Jovana Pavla Drugog.

Bio je direktor, prefekt Kongregacije za doktrinu vere punih 24 godine. Bio je snažan kandidat za to mesto bez rivala zbog svog izuzetnog teološkog obrazovanja i političke veštine da plovi desno-levo-desno. Zamenio je na tom mestu hrvatskog kardinala Franju Šepera poznatog po zalaganju za širenje narodnog jezika u verskoj službi (što je Drugi vatikanski koncil i preporučio) koji je od 1968. godine kao šef – u to vreme ,,Svete“ kongregacije za doktrinu vere - srčano branio mnoge konzervativne, pavlovske stavove o organizaciji Crkve.

Ostaće, između ostalog, upamćen po obnovi zabrane ženama da budu sveštenici i da se

iz svog kaluđerskog statusa podignu do biskupskog mesta, što je po naređenju pape Pavla Šestog i stava njegove kongregacije učinio pišući izjavu Insigni ores. Oko toga se sa Vatikanom slaže i Srpska pravoslavna crkva, zajedno sa svim pravoslavnim crkvama, koje se drže mizoginije Sv. Pavla kao opšteg principa shvatanja verske inteligencije žena u ljudskom rodu. Ta odredba nema nikakvog dejstva u raznim protestantskim crkvama i jedan je od glavnih uzroka što se vernici masovno ispisuju iz registra katoličkih krštenika.

RACINGER I EVOLUCIJA

Sa mesta direktora ove najsnažnije unutrašnje ustanove Rimske crkve, Racinger je povukao dodatni potez u prihvatanju Darvinovog shvatanja organske evolucije govoreći 1996. na Pontifikalnoj akademiji u Rimu da evolucija nije slučajna promena adaptibilnih živih bića i da mora biti deo „ promišljenog oblikovanja“, nekog izvesnog „inteligentnog dizajna“, navodeći time da je Bog neprekidno autor sveta i da ga od Postanja naovamo on sam i menja. Današnji svet stoga zaista nije isti kao onaj kog je Bog kreirao u Postanju. Tako je Racingerov Bog postao otac evolucije, a ne i autonomna Darvinova priroda, što je širom teološkog i naučnog sveta shvaćeno kao konačno rimsko priznanje teorije evolucije, mada zamućene Božjim kapricima. Benedikt XVI je potom nadmašio papa Franja kada je i on na Pontifikalnoj akademiji 2014. godine kazao da „Bog nije mađioničar sa čarobnim štapićem da može da učini bilo šta, i da je baš zbog toga on u sva živa bića ugradio unutrašnji zakon kretanja koji ih vodi autonomnom razvoju ka samoispunjenju, i da taj razvoj samostalno po etapama traje hiljadama i hiljadama godina da bi stigao do današnjih oblika, i da naučna teorija evolucije ne obara veru“.

Tu novu scijentifikovanu veru svakako nauka ne obara, jer se njome Rim oprostio od zaleđene jevrejske interpretacije toka organske istorije iako je u nju ugradio Božije puteve neplaniranog divinizovanog razvoja.

DEGRADACIJA PRAVOSLAVNIH

Pre nešto više od jedne godine, 25. decembra 2021. godine, se u ruskom teološkom časopisu „Pravoslavlje“ ruska magistrantkinja političkih nauka Marija Sejevska obračunala sa Darvinovom teorijom evolucije i posledično sa Vatikanom utvrđujući da evolucija nije empirijski dokazana. Osim toga, utvrdila je da Darvin nije humanista jer je njegova teorija neljudska budući da njegova biologija nije uhvatila dušu u čoveku dok pop u Moskvi jeste, da je Darvin predak Hitlera, da je Darvin inspirator prinudnih sterilizacija umobolnih i asocijalnih ljudi u Americi, Švedskoj i Nemačkoj, da je teoretičar rasizma, da je inspirisao Ničeovog „natčoveka“ – iako Ničea uopšte nije razumela, da je Niče neprihvatljiv jer tvrdi da priroda, recimo, drvo, ne zna za eshatologiju konačnog cilja postojanja, morala i milosrđa – a priroda kao animistični Bog to zna, i druge besmislice.

Užasno je to što Srpska i Ruska pravoslavna crkva tako radosno žive u kosmosu prednaučne mašte i osim inaćenja sa svetom koji neumoljivo odmiče od nas nemaju ništa drugo da ponude osim črne rize. I užasno je što one sebi dozvoljavaju neprihvatljivu amatersku kompromitaciju hrišćanske milenijumske filozofije rečima deklasiranih akademaca koji se upuštaju u ime ovih crkava u diskvalifikaciju svetskih naučnih dostignuća i drugačije teologije.

MUKE PAPSKE OKO LJUDSKIH PRAVA

Mogli bismo još da govorimo o Racingerovim konzervativnim stavovima, možda o kondomu, abortusu, odbijanju razlike između biološkog i psihološkog pola, istopolnim brakovima, homoseksualizmu, o neslavnim tajnim istragama o crkvenom seksualnom zlostavljanju dece koje je zaštitio 2001. godine izjavom De delictis gravioribus – no, tu se on i Vatikan ne razlikuju od kaluđera u Crnoj Gori i Srbiji. U Evropi i zbog tih stavova rimska crkva zatvara hramove i manastire. Kod nas još ne, jer je crkva na ratnoj stazi i mobiliše narod na nereligijskom cilju. To će se promeniti kada ratna truba svetosavlja zamukne. Možda će tada i kir Porfirije Perić da snimi album pod nazivom Alma Mater kao što je to učinio 2009. godine Racinger, sa klasičnom muzikom gde on peva i multilingvistički recituje jednu te istu rečenicu. Možda on to učini i bolje od Racingera koji kod muzičke kritike nije najbolje prošao. Ali, vredi ga čuti, album košta 9,99 funti.

Trista devetnaesti dan rata u Ukrajini

Sukobi nastavljeni i tokom praznika

Nema primirja, poginule desetine ruskih vojnika

KIJEV – Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je napad na zgrade u Kramatorsku osveta za smrtonosni ukrajinski napad ranije ove godine na rusku kasarnu u Makijivki, u dijelu regije Donjeck pod kontrolom ruskih snaga. U tom je napadu poginulo najmanje 89 ruskih vojnika. Rojtersov svjedok je saopštio da je ruski raketni napad izazvao štetu, ali nije uništio zgrade i nema očitih dokaza o žrtvama. Reporteri Rojtersa posjetili su dvije zgrade studentskog doma u kojima su, po ruskim navodima, bili privremeno smješteni ukrajinski vojnici blizu prve linije fronta u vrijeme ruskog noćnog raketnog napada. Čini se, kako ističu, da nijedna od dvije zgrade nije ozbiljno oštećena. Dvije osobe su poginule i devet je povrijeđeno u posljednja 24 sata u Ukrajini, uprkos prekidu vatre koji je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin, a koji je okončan sinoć u ponoć, saopštile su ukrajinske vlasti. Zvaničnik ukrajinskog

Zelenski: Svijet je ponovo vidio lažne izjave Moskve

Moskva je nastavila borbena djelovanja nakon isteka samoproglašenog prekida vatre za Božić, a koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao neuspjehom. - Svijet je mogao ponovo da vidi kakve lažne izjave Moskva daje na svim nivoima – rekao je Zelenski u video-obraćanju u subotu veče, malo nakon isteka prekida vatre. Pedesetogodišnji muškarac umro je u sjeveroistočnoj regiji Harkov u ruskom bombardovanju, objavio je na Telegramu Oleh Sinehubov, guverner regije, prenosi agencija Rojters.

predsjedništva Kirilo Timošenko izjavio je da su ubijena dva civila, jedan u Harkovu na sjeveroistoku i drugi u oblasti Donjecka na istoku. Dodao je da je devet ljudi povrijeđeno u tri regiona.

U petak i subotu, tokom primirja koje je Rusija proglasila povodom Božića, nastavljeni su sukobi, ali manjeg intenziteta. Generalštab ukrajinske vojske saopštio je odmah po isteku primirja, sinoć u ponoć, da je bilo više od 50 ruskih raketnih napada u nekoliko područja u

Ukrajini. Do sada nije bilo primirja na cijeloj teritoriji Ukrajine, ali je bilo lokalnih dogovora o prekidu vatre, kao i u aprilu i maju 2022. tokom evakuacije civila iz opkoljene fabrike u Marijupolju.

Ruska ofanziva na Soledar u Donjeckoj oblasti ne ukazuje na skoro opkoljavanje Bahmuta, suprotno tvrdnjama ruskih propagandista da je Rusija zauzela Soledar, saopštio je Institut za proučavanje rata. Rusija je 24. februara prošle godine počela invaziju na Ukrajinu.

Današnji svijet zaista nije isti kao onaj kojeg je Bog kreirao u Postanju. Tako je Racingerov Bog postao otac evolucije, a ne i autonomna Darvinova priroda, što je širom teološkog i naučnog svijeta shvaćeno kao konačno rimsko priznanje teorije evolucije, mada zamućene Božjim kapricima

Papa Benedikt XVI, kardinal Racinger, je otišao kao evolucioni teolog i vatikanski političar. Vodio je Crkvu od 2005-2013. godine svestan kaleidoskopa svetskih ciljeva jedne milijarde i 350 miliona katoličkih vernika. Mi takvog nemamo.

PRIŠTINA – Zorica Stojanović, majka jedanaestogodišnjeg Stefana koji je ranjen na Badnji dan u Gotovuši, izjavila je da je zahvalna Bogu što je njen sin živ i van životne opasnosti, a da ne smije ni da pomisli da je ishod mogao biti i drugačiji, prenosi RTV Gračanica. Podsjetimo, Zorica Stojanović ranije je izjavila da osumnjičeni nije pucao u dječake već da se metak odbio od asfalta i ranio njenog sina u rame. – Ja sam tog dana bila u potpu-

nom šoku, a kako bi me smirili, rekli su mi da nije pucano direktno u moje dijete. Međutim, u razgovoru sa Stefanom došla sam do zaključka da je u njih namjerno pucano i da su imali sreće što se sve završilo ranjavanjem – kazala je Zorica Stojanović i dodala da tek sada nakon svega može da se sagleda prava situacija. Stojanović je istakla da nije bila prisutna na mjestu gdje se to deslilo, a da je u prvim trenucima prenosila informacije koje su stizale do nje. Nagla-

sila je da su prijatelji i rodbina htjeli da ublaže situaciju kako bi je smirili.

Ona ističe da je sasvim sigurna da je Albanac sa namjerom pucao na Stefana i Miloša. – Očekujem da Albanac koji je pucao bude najstrože kažnjen i molim pravosudne organe za to, jer ovo se ne oprašta. Pitam se dokle više, zar treba neko da strada? – upitala je Stojanović. Albancu koji je pucao na Stefana i Miloša, prema pisanju prištinske štampe, određen je pritvor do 30 dana.

Papa Benedikt

Mali prostor velikih želja

Ovaj prostor je otvoren sa ambicijom da tu stasavaju glumci i reditelji, a u međuvremenu se mnogo toga promijenilo. Stvorena je i nova akreditacija, rekonstruisani su smjerovi, imamo ih previše – kazala je Dubravka Drakić

PODGORICA – Skoro tri decenije u skromno adaptiranom prostoru Turskog poslanstva prve korake prave generacije studenata koji čine umjetničku okosnicu našeg društva, školujući se na Fakultetu dramskih umjetnosti. Mali prostorni kapaciteti i drugi ograničavajući faktori, sa kojima ne kubure višedecenijske srodne ustanove u razvijenijim centrima u regionu, stavljaju cetinjsku akademiju u nepovoljan položaj. Ipak, uprava i nastavno osoblje istrajavaju u nastojanjima da studentima obezbijede što bolje obrazovanje i prenesu im profesionalna iskustva.

Iako će vas svako na Cetinju brzo uputiti na zgradu akademije, neće znati da u potpunosti objasni da uprava i studentske „učionice“ funkcionišu razdvojeno. I to nije pitanje bilo kakvog luksuza. Naprotiv.

SNALAŽENJE

Premda je prvo pitanje upućeno dekanu Edinu Jašaroviću bilo kako funkcionišu i sa kojim se to problemima svakodnevno nose, kratko je odgovorio - mi se ne susrijećemo, mi se snalazimo u prostoru takvom kakav je.

- Dekanat je nužno odvojen, jer mi zapravo imamo jedan problem prostora i to tra -

je odavno. Fakultet je osnovan kao glumačka akademija i koncipiran je kao to. Osnovan je 1994. godine i onda je tri godine bio pod krovom Likovne akademije, ali se 1997. odvojio kao prvi studijski program glume. Ta rekonstrukcija zgrade za naše potrebe, sa aneksom, projektovana je bila samo za taj program i odsjek. Nakon toga desilo se osnivanje drugih odsjeka – podsjetio je Jašarović, pokazujući nam prostor akademije. Unutar vremešne zgrade dočekala nas je prilična toplina –ne samo zbog ljubaznog osoblja već, kako su nam objasnili, imaju novo i popravljeno grijanje, dovoljno jako da se probija kroz kamene zidove. Prvi prostor, sa desne strane ulaza, značajan je po tome što je u njemu odigrana prva građanska predstava u Crnoj Gori, „Balkanska carica“, davne 1884. godine. U smiraju 2022. godine, neki novi poduhvati. Klasa profesorice Dubravke Drakić, studenti treće godine, zajedno sa predavačicom Katarinom Krek, spremaju se za završne ispite. I nijesu nam zamjerili što smo im nakratko prekinuli čas. Brojni prethodni loši izbori, kako je kazao student Milo Perović, motivisali su ga da upiše FDU, a pokajao se nije. - Ovo je dosta specifičan vid rada, manje nas je u grupama, sve je i sa profesorima dosta lično i intenzivno. Nema for-

malnosti kao na drugim fakultetima, a to mnogo doprinosi i tome da mi sazrimo kao ličnosti i napredujemo u različitim smjerovima. Uvijek sam bježao od suvoparnih odnosa, a ovdje je sve konkretnije i ljudskije – rekao je on, ne žaleći mnogo što smo na času govora „upali“ usred Šekspirovih i Molijerovih drama. O budućnosti i zaposlenju nakon studija, kako kaže, ne razmišlja mnogo.

- Ovo je moja prva stepenica, ispit koji slijedi. Trudim se da treću godinu iskoristim za oplemenivanje vještina i glumačkih tehnika, a narednim pitanjima ću se baviti kada dođu na red. Budi to strahove, što može da me sputava i minira u sadašnjem razvoju, što je prirodno zbog jednog neobećavajućeg stanja –iskren je Perović.

Put njegove koleginice Mine Mićović bio je drugačiji. Još kao klinka, kako je objasnila, glumu je zavoljela uz Petra Pejakovića, u Dramskom studiju „Prazan prostor“.

- Od malena traje moja ljubav prema umjetnosti. Starija sestra je glumila u nekim predstavama, pa sam se malo i ugledala na nju. Mi smo prva klasa profesorice Drakić, zbog čega mi je drago – kazala je ona. FDU, u odnosu na njena očekivanja, prevazišao je sve čemu se nadala.

- Sve je novo, intimno i toplo. Ono što učimo znamo zbog

čega učimo, gdje ćemo ga primjenjivati i zbog čega će nam trebati. Sve je jasno, organski i prirodno. Svjesni smo da umjetnost nije toliko cijenjena u Crnoj Gori – malim budžetima, zanemarivanjem. Ali nadam se da ćemo mi biti generacije koje će to da promijene – rekla je Mićović. Katarina Krek je na Cetinje došla kao studentkinja, potom bila asistentkinja na predmetu govor, a sada je predavač na FDU. - Čini mi se da je mene sve ovo dodatno izgradilo – kao umjetnicu, osobu i pedagoškinju. Neprocjenjivo je ovo vrijeme koje provodimo na fakultetu. Najveći izazovi ov-

dje su prostorni, to je primarno. A drugo, kapaciteti za nastavni kadar. Ovo je fakultet koji se proširio sa glume kao odsjeka na akademiju sa više različitih smjerova. Međutim, odlaskom u penziju pojedinih profesora desilo se to da se stručno-umjetnički predmeti nijesu popunili ljudima koji su zaposleni i koji su život vezali za ovu profesiju. Mislim da je to važno. Moje koleginice Julija Milačić-Petrović Njegoš, Anđelija Rondović i ja radimo kao honorarni saradnici, što na duži period nije dobro. Valjalo bi da Rektorat i Univerzitet imaju sluha malo više za specifičnosti našeg fakulteta. Vrijedno bi bilo razmotriti da se umjetnički fakulteti odvoje kao zasebna cjelina – kazala je Krek.

LAVIRINT Premda je u pitanju mali prostor, kada se prvi put nađete u hodnicima FDU-a, bez pomoći se teško možete snaći. U salu za produkciju, na koju smo potom naišli nijesmo ulazili, da ne bi prekidali ispitna odgovaranja. Ali jesmo ušli u multimedijalu salu, koja se koristi kao vježbaonica – spremna za rekonstrukciju nakon koje bi trebalo da bude modularna scena. Dok iza sebe ostavljamo rekvizitorijum, na sprat fakulteta vode nas uzane stepenice koje prate zidove koji bilježe uspomene. Mnogo je tu fotografija koje bilježe momente, uspjehe i radosti i onih kojih više nema. Objašnjava to i dekan Jašarović, osvrćući se na jednu od njih koja je ostala kao zabilješka na profesoricu Sanju Garić. Nije bilo moguće ne vidjeti i „San ljetnje noći“ Paola Mađelija

Još jedna mala sala mjesto je gdje stasavaju dramaturzi, a u vježbaonici do nje komešanje, koje smo čuli, natjeralo nas je da pokucamo na vrata. Nedavno nagrađeni stipendista Ognjen Sekulić nije se mnogo omeo što smo prekinuli njegov čas sa profesoricom Drakić. A i profesorka je bila kao na sceni, do posljednjeg savjeta za mladog umjetnika bila mu je u potpunosti predana. Umora je bilo jasno da ima, ali i dovoljno entuzijazma.

Prijeko potrebno, kako kaže Drakić, je unaprijediti uslove za rad.

- Ja sam fakultet upisala 1994. godine i nijesam studirala u ovim, već u nekim alternativnim prostorima. Znam šta znači nemati svoju vježbaonicu, prostor za rad. Ovaj prostor je otvoren sa ambicijom da tu stasavaju glumci i reditelji, a u međuvremenu se mnogo toga promijenilo. Stvorena je i nova akreditacija, rekonstruisani su smjerovi, imamo ih previše. Zanimljivo, imamo studente koji znaju da bez rada nema napretka, a imamo takav studijski program, posebno na glumi, da je svaki ispit, i semestralni i godišnji – javni. Nama dolaze ljudi da gledaju te ispite, za razliku od drugih univerzitetskih jedinica, javnost provjera učinak naših studenata. Samim tim je odgovornost naših studenata i nas, kao pedagoga, mnogostruka – ispričala je Drakić.

EVALUACIJA

Veliki je problem što se, kako je rekla, studenti preklapaju sa vježbama i časovima.

- Kao što vidite, imamo dvije vježbaonice, a glumu na svih pet godina. Sadašnji dekan je učinio maksimim koji je mogao od ove zgrade, ali nam fali prostor. Ono na šta sam ja ponosna je što su oni svi željni rada, njima je potrebno obezbijediti elementarne uslove za rad. Poslije skoro 30 godina zaslužili smo toliko, bar malo više – kazala je ona.

Na finalnom spratu, dočekaće vas i sala za montažu i dramaturgiju. I ljubazna gospođa ,,zatrpana“ papirima studentske službe.

Na izlasku iz fakulteta, upoznali smo i studenta druge godine mastera produkcije, nedavno nagrađenog kao najboljeg studenta od strane Glavnog grada – Nikolu Badu Radonjića, koji je, kako je rekao, prešao na master sa Likovne akademije.

- Produkcija me pratila i kroz moj dizajnerski posao, a sva ta znanja koja ovdje dobijamo su veoma bitna. Tranzit u mom slučaju je bio prirodan. Izuzetno sam zadovoljan ovdje, svi smo mi kolege i prijatelji na kraju dana, mini-porodica. Bez toga nema proizvodnje i nekih konkretnijih djela. Ipak,

snalazimo se u prostoru takvom kakav jeste: Edin Jašarović

Zgrada Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju

Pobjeda u posjeti Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, koji od sredine devedesetih funkcioniše

uprkos brojnim problemima

Bojazan da će se preskočiti maksimum tržišta rada

U Crnoj Gori, institucionalno, funkcionišu četiri pozoriša, a FDU godinama unazad svake godine prima po jednu klasu novih naraštaja opredijeljenih za glumu. To bi, kako je kazao dekan Edin Jašarović, u jednom momentu mogao da bude problem, na koji oni ne mogu da utiču. - Mi smo kao Fakultet dramskih umjetnosti dugo vremena kritikovani zbog malih klasa. Zapravo, zbog odnosa prema tržištu rada, zasnivali smo mišljenje da je manje više. Sada sprovodimo politiku unutar koje poštujemo Zakon o visokom obrazovanju, a koji zapravo ne razumije

okolnost preskakanja upisne godine. Mi optimizujemo i taj broj spram tržišta rada. Bojim se da, iako još uvijek nijesmo došli do crvene linije, ako budemo ovako pratili zakon, da ćemo u nekom kontinuitetu u naredne dvije do tri godine apsolutno preskočiti maksimum onoga što tržište rada može da apsorbuje. To jeste važan apel, ne promjene ovog zakona, ali odluke da u segmentu glume pokušamo da opet uđemo u neku vrstu preskakanja upisnih godina. Isključivo u glumi, ostali studijski programi nemaju problema sa tim, naprotiv – kazao je on.

PODGORICA - Osma manifestacija kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO biće održana od 6. do 13. februara u KIC-u „Budo Tomović“.

U takmičarskom dijelu učestvovaće sedam predstava iz Crne Gore i regiona i to - ,,Ispovijesti“, ,,Naši dani“, ,,Mala čuda“, ,,Noć u kući gospodina Kolaka“, ,,Neodustajanje“, ,,Golf 4“ i ,,Prekvalifikacija“, a u čast nagrađenih posljednje večeri manifestacije biće izveden antikabare ,,Džentlmen“. To će biti i glavni program koji će obilježiti februarski repertoar KIC-a „Budo Tomović“. Gost februarskog izdanja tribine ,,Podgoričke priče“ biće multimedijalni umjetnik Goran Nikčević, poznatiji kao Brčko Brčković. Izvođenje autorske predstave popularnog glumca i komičara Dragana Marinkovića Mace ,,Kakva ti je žena, takav ti je život“ biće priređeno 14. februara. U KIC-u će krajem februara biti predstavljena knjiga ,,Ivan

MAKADO od 6. do 13. februara

Gudelj - hajdučka priča“ Blaža Duplančića, kao i dokumentarni film Tomislava Žaje ,,Ivanova igra“. U okviru muzičkog programa KIC-a, u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet ,,Vasa Pavić“, 23. i 24. februara biće održan deveti Festival savremene klavirske muzike ,,Forte Piano“ koji će ove godine obuhvatiti klavirska djela savremenih kompozitora sa Balkana. U okviru KIC-ovog ciklusa ,,Mladi talenti“ 1. februara predstaviće se violinistkinja Emina Višnjić koja će u okviru debitantskog solističkog nastupa izvesti djela Roberta Šumana, Ludviga van Betovena i Petra Iljiča Čajkovskog. Popularni bosanski izvođač Al Dino sa svojim bendom gostovaće u KIC-u 15. februara. Članovi i članice da-

nilovgradskog folklornog ansambla ,,ORO“ nastupiće 16. februara, a svoj godišnji koncert 22. februara upriličiće i plesni klub ,,Art Grupa Montenegro“.

Osmi rođendan i osam uspješnih godina Forum mladih pisaca KIC-a proslaviće na svečanoj poetskoj večeri 17. februara. Filmski program KIC-a pridružiće se i ovog februara obilježavanju Dana zaljubljenih, pa će na repertoaru revije ,,Ljubav na filmu“ od 20. do 22. februara biti omiljena ostvarenja brojne publike među kojima su: ,,P. S. Volim te“ (2007), ,,Kuća na jezeru“ (2006) i ,,Odmor“ (2006). Zbirke poezije Nade Krivokapić ,,Žena vilena“ i ,,Kandilo ljubavi“ biće promovisane 2. februara u Multimedijalnoj sali KIC-a. A. Đ.

Bernardini ukrao više od 1.000 neobjavljenih rukopisa

potrebno je unaprijediti infrastrukturu, to je najvažnija stvar.

FDU je zreo za to, naročito da bi mogao da servisira sve što je neophodno, posebno glumcima – rekao je on.

Pitanje prostora, vjeruje dekan Jašarović, uskoro bi moglo da bude djelimično riješeno. Ne kao dugoročno rješenje, već kao prelazni model u olakšanju funkcionisanja.

- Od Agencije za tehničku i društvenu saradnju Turske imaćemo ispunjenje obećanja da ćemo obnoviti, ne rekonstruisati, već adaptirati zgradu Fakulteta dramskih umjetnosti u cjelosti. Taj projekat je na odobravanju kod centrale. Zapravo, i želja Ambasade Turske je da dio svog kulturnog nasljeđa obnovi, ali u onoj ustanovi čiji je FDU ko-

risnik. Zapravo imaćemo rekonstrukciju svih djelova fakulteta, a projekat ugrubo je 270 hiljada eura, bez PDV-a, što nije mala investicija, koja dolazi sa strane – rekao je on.

AMBIJENT

Investicija će, prema riječima Jašarovića, biti dovoljna da obezbijedi ambijent koji je možda sigurniji i optimalniji za rad.

- Ali, svakako, ono što je naše očekivanje je da druge faze projekta umjetničkih fakulteta Vlada Crne Gore stavi u jedan od investicionih ciklusa i krene sa izgradnjom ili muzičke akademije ili FDU-a. Ovo sad je samo prelazni okvir. Nama je prostor resurs, a njega najmanje imamo. Ja sam razbio famu i pitao direktno Erdogana za četiri i

po miliona koji su bili obećani –da će Turska da pruzme objekat poslanstva u kome boravimo, a da će zauzvrat da se taj novac implementira. Od toga nije bilo ništa, pa sam indukovao makar obnovu – rekao je on. Ako vas na izasku iz fakulteta zanese malo prostranije dvorište, ne dajte se zavarati. Akademija koristi samo dio poslanstva. Sa lijeve strane su stambeni objekti i mačke, koje, da imaju kamere, mogle bi sa prozora učionica da bilježe različite priče. I, zaista, mnogo je topline, u svakom smislu, obilježilo dan na FDU – ljudske, umjetničke, a i vremenske. Ipak, čini se da je sva ta energija zrela, možda i prezrela, za neke veće ambijente. S. VIŠNJIĆ

Foto: D. M IJAToVIĆ

RIM - Italijan Filipo Bernardini priznao je da je ukrao više od 1.000 neobjavljenih rukopisa, od kojih su mnoge napisali svjetski poznati autori. To je uspio tako što se predstavljao kao ličnost iz izdavačke industrije i tako varao ljude.

Kako piše BBC, koristio je svoje znanje o toj industriji pošto je bio zaposlen u izdavačkom gigantu „Simon i Šuster“ u Londonu. Iako je priznao krivicu u Njujorku, njegovi motivi nijesu i dalje jasni, a utvrđeno je da rukopisi nijesu procurili na internet, niti je tražena otkupnina. Presuda Bernardiniju, koji je uhapšen prošle godine u januaru, izgleda da objašnjava misteriju koja godinama zbunjuje književni svijet, a među piscima koju su bili žrtve su Margaret Atvud, Sali Runi i Ijan Mekevan. U intervjuu

za Bukseler, Atvud je potvrdila da je bilo „usklađenih napora da se ukrade rukopis“ njene knjige „Svjedočanstva“ prije nego što je objavljena.

- Bilo je mnogo lažnih imejlova od ljudi koji su pokušavali da bace pogled čak i na samo tri stranice, čak bilo šta - rekla je ona.

Danijel Sandostorm, urednik švedskog izdavača „Albert Bonirs Forlag“, koji je bio me-

đu žrtvama, rekao je da je teško znati šta je bila motivacija za prevaru.

- Književni odgovor na to pitanje - mislim da je neko to radio zbog uzbuđenja i postoji psihološka enigma na dnu ove priče. Manje romantičan odgovor bio bi da je ovo bio neko ko je volio da se osjeća važnim i da vuče konce, i da je ovo bio trik da bi to postigao - rekao je on za BBC. R. K.

Pokušao da prevari i Margaret Atvud

Student Ognjen Sekulović sa profesoricom Dubravkom Drakić

Spremanje Molijerovih drama za ispit

Odali počast stradalim rodoljubima

Delegacija Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice i građani položili su 6. januara vijence na spomen-obilježje na Čepurcima, podignuto u znak sjećanja na strijeljane partizane i rodoljube od 1942. do 1944. godine.

Predsjednik UBNOR-a Podgorica Boro Banović evocirao je uspomene na vrijeme slobodarske antifašističke borbe crnogorskog naroda tokom

Drugog svjetskog rata i slavne borce partizanske vojske i rodoljube koji su dali živote za slobodu i slom nacifašizma, najveće pošasti moderne istorije, ali i na 6. januar 1916. godine, dan pogibije crnogorskih dobrovoljaca u Medovi. Vijenac na spomen-obilježje položili su članovi UBNOR-a Podgorica Zoran Bobo Raičević, Minja Ražnatović i Mira Mijović Italijanski i njemački okupatori, zajedno sa domaćim kola-

grad raspisao tendere vrijedne 5,6 miliona eura

boracionistima, u više navrata su od 1942. do 1944. godine na području Podgorice sprovodili strijeljanja partizana i rodoljuba. Samo u prvoj polovini 1942. godine strijeljano je više od 150 boraca i rodoljuba iz podgoričkog sreza. Na jednom od tih gubilišta, na Čepurcima, prva grupa crnogorskih patriota strijeljana je 7. aprila 1942. godine, a na istom mjestu strijeljanja su vršena i u januaru i decembru 1943, a potom januara i marta 1944. godine. I. M.

U Avanturističkom parku na Gorici atmosfera je ovih

Glavni grad raspisao je tendere za izgradnju prve faze bulevara prema Zagoriču i rekonstrukciju Ulice Balšića. – Posljednjeg radnog dana prošle godine objavili smo tendere za izgradnju prve faze bulevara prema Zagoriču (od Vezirovog mosta do Piperske ulice) i rekonstrukciju Balšića ulice. Ukupna vrijednost dva projekta je 2,6 miliona eura – objavio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na svom FB profilu. On je podsjetio da su tokom posljednja dva mjeseca 2022. godine raspisali i tendere za rekonstrukciju ulica Radoja Jovanovića, Đečevića, Vlada Martinovića, Miljana Vukova, kao i za izgradnju višenamjenskog objekta u Zagoriču, vrijednog više od tri miliona eura. I. M.

Ekipe Agencije za stanovanje postavile su stolove za tekbol na tri lokacije u gradu – u Ulici Meše Selimovića u Bloku pet, na Bulevaru Šarla de Gola na Tuškom putu i u Aerodromskoj ulici na Starom aerodromu.

– Tekbol je relativno nov, interesantan sport, izuzetno popularan širom svijeta. U posljednje vrijeme sve je više onih koji se i u Podgorici bave tekbolom.

Imajući to u vidu, Glavni grad Podgorica je na više lokacija postavio stolove za tekbol, kako bi brojni rekreativci mogli da uživaju u ovom sportu – objavio je gradonačelnik Ivan Vuković na svom FB profilu i zahvalio kolegama iz Agencije za stanovanje d.o.o. Podgorica. I. M.

Lijepo vrijeme prvih dana januara izmamilo je veliki broj sugrađana da ga provedu na Gorici.

Dok stariji uživaju u šetnji, rekreaciji ili ispijanju omiljenog napitka na ušuškanoj terasi u prijatnom ambijentu Avanturističkog parka, mališani ovih dana najviše uživaju u vožnji kočijama sa Djeda Mrazom, sladeći se kolačićima kojima ih počasti Baba Mrazica.

RADOST

Ho-ho-ho, ho-ho-ho, dobro došla, draga djevojčice – Djed Mraz (Balša Zajić) raširenih ruku dočekuje petogodišnju Melinu Međedović, koja mu trči u zagrljaj.

Dječja radost još je veća, jer im se pridružuje Baba Mrazica (Malena Čoković), koja djevojčicu nudi kolačićima. Boreći se sa sramežljivošću, prilazi i Melinin dvogodišnji brat Emin i pruža ručicu prema ša-

Od 9. januara u ponudi i jahanje za djecu i odrasle

minuta, a cijena će biti osam eura –kazao je Zajić.

renoj, limenoj kutiji sa kolačima. Svi zajedno pjevaju pjesme prigodne dječjem uzrastu i u duhu novogodišnjih praznika. Za djecom, sa osmijehom prilazi i majka Anela Međedović – Zbog obaveze smo danas došli u Podgoricu iz Bijelog Polja. Predivan je dan, pa smo odlučili da svratimo do Avanturističkog parka, da se djeca poigraju, jer je kod nas hladno i maglovito –kazala je Međedović.

Prijatno ih je sve iznenadilo to što su na Gorici naišli na Djeda Mraza i Baba Mrazicu. – Kao što vidite, djeca su odmah krenula ka njima. Zaista je prelijepo, prava novogodišnja atmosfera, nijesmo znali da i ovo imaju u ponudi, tu su i konj i kočije. Suprug i ja ćemo se provozati sa njima kočijama. Ovo je za djecu doživljaj, svima će nam ostati u lijepom sjećanju – kazala je Amela.

Glavni grad je donirao 10.000 eura za kupovinu dijagnostičke opreme za potrebe Klinike za kardiologiju Kliničkog centra

Crne Gore. – Klinika za kardiologiju od izuzetnog je značaja, kako za stanovnike Podgorice, tako i za veliki broj građana Crne

Gore. Tehničko osavremenjavanje dijagnostičke opreme, osim boljeg tretmana pacijenata, podrazumijeva i poboljšanje uslova za rad me-

dicinskog kadra koji predano

u cilju pružanja kvalitetne zdravstvene usluge našim sugrađanima – saopšteno je iz PG biroa.

Balša Zajić iz Avanturističkog parka nam je kazao da će od 9. januara do 1. februara u ponudi imati i jahanje konja za djecu i odrasle. Kako navodi, za to postoji staza kroz šumu u Avanturističkom parku, koja je obilježena i bezbjedna. - Djeca će jahati u pratnji inastruktora, onu do šest godina biće potrebno da pridržavaju roditelji. Krug stazicom kroz šumu trajaće pet-šest

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista posjetili spomen-obilježje na Čepurcima

Delegacija UBNOR-a kod spomen-obilježja na Čepurcima

radi

Djeda kolačima Baba Mrazica

Melina naglašava da joj se baš sviđaju kolačiči koje joj je spremila Baba Mrazica i da jedva čeka da se provozaju kočijama sa Djeda Mrazom.

Dok ulaze u kočiju, u pratnji ljudi iz Avanturističkog parka, veliki broj mališana prilazi da pomazi konja i slika se sa Djeda Mrazom i Baba Mrazicom. Djeda Mraz (Balša Zajić) nam je kazao da je ova atrakcija u okviru Avanturističkog parka počela 15. decembra i da će trajati do 15. januara.

– Tu smo svakoga dana od 10 do 15 časova. Interesovanje je veliko. Sa djecom u kočiji mora biti makar jedan od staratelja – kazao je Zajić.

Navodeći da u kočijama može da se voze četiri osobe, on kaže da u ponudi imaju razne pakete, - Vožnja za jedno djete, u pratnji roditelja, krug oko Spomenika partizanu borcu koja traje šest-sedam minuta košta osam eura. Isti krug za dvoje ili troje

djece u pratnji roditelja je 12 eura. Ukoliko žele i profesionalnu fotografiju za uspomenu, tu je i naš fotograf – kazao je kočijaš odjeven u odijelu Djeda Mraza, uz napomenu da u ponudi imaju i poklon paketiće za djecu (prigodne igračke), koji koštaju osam eura.

Baba Mrazica (Malena Čoković), koja animira mališane dok čekaju na vožnju u kočijama sa Djeda Mrazom, ističe da osim Podgoričana ima dosta stranaca, kao i gostiju iz drugih crnogorskih gradova.

- Nudimo djecu slatkišima, igramo i pjevamo, zabavljamo se, važno nam je da djeca odavde pođu kući srećna sa osmijehom – kazala je Čoković, koja je juče bila prerušena u jelkicu, dok je u nekad medvedicu, šargarepicu, jabuku...

UŽIVANJE

S obzirom na predivan dan, nije nas iznenadio ogroman

broj djece u Avanturističkom parku, kao ni veliki broj građana koji su šetali Goricom. Umjesto sjednika na osunčanoj terasi, gdje su bili uglavnom stariji pojetioci, mališani su, uzbuđeni od radosti, uživali u atraktivnim igrarijama na dvije avanturističke staze, namijenjene njihovom uzrastu.

- Striko, samo još jednom da probam da pređem ovu stazu – uzbuđeno je rekao šestogodišnji Petar, nakon što se spustio niz dvadesetak metara dugčku sajlu između dva bora.

Njegov stric Nemanja Mijović, osmjehnuvši se, bez riječi je prihvatio ovaj zahtjev. - I meni izgleda uzbudljivo, mogu zamisliti kako je njemu– kazao je Mijović. Đorđe Lučić svratio je da popije kafu sa društvom na osunčanoj terasi u Avanturističkom parku. - Volim prirodu, uvijek gledam gdje se može popiti kafa u zelenom ambijentu. Danas je na Gorici baš prijatno, ima dosta ljudi, tu su i jelka, Djeda Mraz i Baba Mrazica – rekao je Lučić I. MITROVIĆ

uživaju i đeca i odrasli: Vožnja sa Djeda Mrazom

Baba Mrazica obradovala mališane slatkišima

Da početak nove godine bude kao kraj prošle

SC Derbija su na najbolji način završili prošlu kalendarsku godinu, važnom i ubjedljivom pobjedom kod kuće protiv Igokee (104:85) su prekinuli niz od četiri poraza i prvu polovinu ligaškog dijela sezone u ABA ligi završili sa skorom od pet pobjeda i osam poraza, kao i lani, u debitantskoj sezoni u regionalnom takmičenju. A takav bilans su ostvarili igrajući svega pet mečeva kod kuće, i čak osam u gostima, gdje su uspjeli da ostvare dva trijumfa (Split, Mornar).

Za prvu pobjedu u 2023. godini a za četvrtu na svom terenu (pored Igokee, „studenti“ su porazili i Cibonu i Borac), gdje će u drugom dijelu igrati osam puta, izabranici Andreja Žakelja boriće se večeras (18 časova) protiv Zadra, od kojeg su u prvom kolu doživjeli težak poraz u dvorani ,,Krešimir Ćosić“ (96:67), gdje je već nakon prve četvrtine (25:8) bilo jasno da će domaći do lake pobjede. Meč u ,,Morači“ je prilika da se ,,studenti“ revanširaju Zadranima, i pokažu da su znatno napredovali od tog septembarskog meča…

- Zadar je ove sezone složio

Novi duel braće Drežnjak

Bez odbrane nema

Uz dvocifren broj tehničkih grešaka (14), primljenih lakih golova (10) i osam promašenih zicera, rukometašice Budućnost Bemaksa nijesu mogle bolje od poraza (39:29) od Rapida u Bukureštu u 10. kolu LŠ.

,,Plave“ su bile u igri za bodove do 26. minuta (14:12), onda su ušle u seriju promašaja (dva zicera do odmora), a domaće su svaki poklon koristile da dođu do lakih golova. Rumunska ekipa je u 33. minutu serijom 5:0 vodila 19:12, a 10 minuta kasnije bilo je ,,plus 10“.

Bojana Popović je čestim izmjenama tražila dobitnu kombinaciju u odbrani i napadu, ali bez uspjeha, jer je domaćin imao prave odgovore, a u 47. minutu došao je do 30. gola (u Podgorici je u prvom dijelu sezone bilo neriješeno 30:30)

strijelac SC Derbija sa 10,5 poena, a Dario drugi u timu Zadra sa 14,9 poena po utakmici.

dobar, iskusan, tim koji pokazuje svoje kvalitete iz meča u meč. Igraju brzu košarku, sa dobrom širinom i mnogo slobode u napadu, tako da je svaki igrač prijetnja za koš. Trebaće nam stvarno dobar fokus i energija da limitiramo njihov stil igre, dok u napadu moramo igrati pametno – rekao je Andrej Žakelj, trener Podgoričana.

Sa sedam pobjeda i šest poraza, Zadar je najprijatnije iznenađenje lige, jer je trenutno na šestom mjestu na tabeli. Osim timova iz donje polovine tabele (SC Derbi, Mega, Borac, Igokea, MZT), Zadar je pobijedio i ekipe iz vrha, a upravo su Zadrani priredili najveće iznenađenje u sezoni, pošto su u Beogradu nanijeli poraz Crvenoj zvezdi, jedini do sada u sezoni ABA lige. Uz to, savla-

dali su i FMP, pa je jasno da je pred SC Derbijem iskušenje u kojem domaćin želi pobjedu kojom bi korak bio bliži cilju – opstanku, ali bi mogao da se nada i plej-ofu.

- Zadar je ekipa koja odlično igra ove sezone a to pokazuje i broj pobjeda koje imaju. Igraju dosta brzu košarku sa dosta tranzicije, i na nama je da im probamo zaustaviti taj segment. U prvoj utakmici sa njima nijesmo pokazali dobru igru, bilo je dosta grešaka ali sad imamo priliku da popravimo utisak i probamo doći do pobjede u našoj dvorani – rekao je Mateo Drežnjak, hrvatski bek šuter SC Derbija. SC Derbi i Zadar su odigrali tri meča u ABA ligi, dva je dobio Zadar, oba na svom terenu, a ,,studenti“ su bili bolji lani u ,,Morači“ sa 94:78. S. J.

Solidno prvo poluvrijeme, u kojem je golmanka Armel Atingre bila na nivou i gurala ekipu, uz sjajan učinak Ivane Godeč sa crte (četiri gola), kao i u finišu Matee Pletikosić (četiri gola), bilo je sve što su ,,plave“ pokazale u Rumuniji. Uz slabo snalaženje u napadu, Budućnost nije imala ni pravu rotaciju, pa je tako na lijevom krilu počela meč pivotkinja Nikolina Vukčević, a sredinom prvog poluvremena ušla je nedovoljno oporavljena Nađa Kadović Naše rukometašice nijesu

POPOVIĆ: Odbrana nas je odvela u poraz

Loše izdanje u odbrani odvelo je Budućnost Bemaks u ubjedljiv poraz, kazala je trener Bojana Popović nakon duela 10.

ni dobro ušle u utakmicu, u prva dva minuta golmanka Ivana Kapitanović odbranila je dva zicera, a do 11. minuta napravile su četiri

SKIJANJE: Favoriti podbacili u Adelbodenu

kola Lige šampiona. - Igrale smo u sjajnoj atmosferi, poslije dužeg vremena imale priliku da igramo pred ovako dobrim navija-

tehničke greške. U tom periodu, ni domaće se nijesu pokazale u punom sjaju, bile su brzoplete, ali kako je vrijeme odmicalo bekovi su

Braten u slalomu ispred svih

Norvežanin Lukas Braten pobijedio je u Adelbodenu u okviru Svjetskog kupa u vremenu minut, 49 sekundi i 31 stotinka. Mladi skijaš je u slalomu došao do petog trijumfa u karijeri, a iza sebe je ostavio zemljaka Atlea Li Mekgratea i Njemca Linusa Štrasera Glavni favoriti Henrik Kristoferson i Klemon Noel su podbacili. Noel je izletio sa staze u prvoj vožnji, a Kristoferson napravio kardinalnu

grešku i uz zaostatak od četiri sekunde za Bratenom nije uspio da izbori nastavak takmičenja.

U generalnom plasmanu slaloma Braten je prvi sa 250 bodova, ispred Manuela Felera (241) i Kristofersena (220).

U generalnom plasmanu Svjetskog kupa Marko Odermat je prvi (1.046 bodova), prate ga Aleksander Omot Kilde (646), Kristofersen (565), Braten (465)…

PODGORICA – Košarkaši

SC Derbi večeras (18 h) dočekuje Zadar u 14. kolu Admiralbet ABA lige

Drugi put u sezoni,

Mateo i Dario Drežnjak u duelu na prvom meču u Zadru

nema bodova

čima. U prvih 15 minuta smo igrale dobro i bile u egalu, odbrana je bila na potrebnom nivou, a promašile smo nekoliko odličnih prilika, mislim da ih je bilo devet u prvom poluvremenu. Sve do finiša meča nijesmo mogle da pronađemo šest igračica koje će znati da

bili raspoloženiji, a i na crti je do izražaja došla španska reprezentativka Hernandez Puno lakih golova domaći tim je postigao iz pozicionog

pariraju protivniku u odbrani. Odbrana nas je odvela u poraz, ovo je možda i naše najlošije izdanje u tom segmentu ove sezone. Iako nijesmo bile loše u napadu, poslije ovakvog izdanja u odbrani, nijesmo mogle da očekujemo bolji rezultat –kazala je Popović.

napada, a iz kontri i brzog centra šest do odmora.

- Sjajno smo dočekane u Bukureštu i bilo je divno igrati u ovakvoj atmosferi.

Dugo nijesam osjetila ovakvu atmosferu i zaista sam uživala. Rapid je bio bolji, dobro smo otvorile utakmicu, ali bilo je dosta promašenih šuteva, dok je u drugom poluvremenu odbrana bila veoma loša. Mislim da je loša odbrana obilježila ovaj meč kada je u pitanju naše izdanje. Moramo da zaboravimo izdanje u drugom poluvremenu i da pokušamo da budemo bolje u odbrani već u narednom meču - kazala je Raičević.

Budućnost će u narednom kolu gostovati Mecu. A. M.

PODGORICA - Zdravi smo i kvalitetno radimo, što je preduslov da se nadamo dobrim izdanjima na Svjetskom šampionatu - poručio je iz Dohe kapiten muške rukometne reprezentacije Vasko Ševaljević

Zadovoljan je odnosom rukometaša i Zoran Roganović, koji će prvi put kao selektor (kao igrač debitovao je na SP za Crnu Goru 2013) voditi ,,lavove“ na najvećoj rukometnoj smotri. Naš nacionalni tim danas iz Dohe kreće u Krakov gdje će 12. januara na premijeri odmjeriti snage sa reprezentacijom Španije.

- Sve ide po planu. Zdravi smo, nadam se da će testiranja pokazati da smo negativni i da nećemo morati još o tome da razmišljamo. Ono što uvijek govorim pred ovakva takmičenja - najbitnije da smo na okupu i da selektor može na sve da računa, jer na taj način možemo da doprinesemo ekipi - kazao je kapiten.

Crna Gora će u Poljskoj upisati osmo učešće na velikim takmičenjima, kapiten ,,lavova“ sedmo, što govori o bogatom iskustvu. Kao jedan od najpo-

zvanijih odgovorio je na pitanje da li je ova generacija stasala da napravi korak dalje, kao prošle godine na prvenstvu Evrope. - Apsolutno jeste i to je pokazala u prošlosti. Ova ekipa je sakupila puno iskustva, a ima dovoljno kvaliteta i talenta. Smatram da je ovo prilika da pokažemo da smo izrasli u ozbiljnu ekipu i da nastavimo sa onim igrama sa EP i iz kvalifikacija. Svjetsko prvenstvo je malo specifično takmičenje. Sistem je drugačiji, a naša želja je da pokažemo kvalitet i ispunimo cilj, a to je plasman u drugu rundu. Uvijek želim da ostanem skroman u najavama, ali realno je očekivati da prođemo. Naš tim je u pripremnom periodu odigrao četiri prijateljska meča (poraz i pobjeda nad S. Makedonijom, remi i poraz od Katara). U završnoj fazi fokus je samo na Španiju. - Španija je za sada u fokusu, tako moramo da idemo. Prvi meč je rezultatski bitan i zbog utiska. Ako i dođe do poraza nije isto izgubiti sa velikom razlikom ili ostaviti dobar utisak. Treba misliti na samopouzdanje. Kapiten tvrdi da pritiska i euforije nema pred start takmičenja.

Ohrabren je atmosferom, kvalitetnim radom i minulim periodom koji je ekipi donio puno na samopouzdanju.

- Vidjećemo da li smo sposobni ljestvicu da podignemo još više, lično smatram da jesmo - poručio je kapiten.

Velike obaveze očekuju ,,lavove“ na premijeri, vidi opasnu Španiju Aleksandar Bakić, koji će drugi put u nacionalnom dresu igrati na nekom velikom šampionatu.

- Atmosfera je vrhunska, radimo dobro, a uslovi su perfektni. Očekujemo nestrpljivo prvu utakmicu. Konačno i da počne Svjetsko prvenstvo. Najveći izazov u grupi je Španija sa odličnim igračima koji nastupaju za vrhunske klubove. Fokusirani smo na premijernu utakmicu i očekujem pozitivan ishod. Cilj je proći prvu rundu, a onda… - A onda polako. Utakmicu po utakmicu i pokušaćemo da se predstavimo u najboljem izdanju.

Crna Gora će, nakon decenije, učestvovati na SP, a Bakić je tada imao 13 godina.

- Velika je čast što sam dio ekipe i što ću predstavljati Crnu Goru - istakao je Bakić. A. M.

Kvali kacije za SP u rukometu

PODGORICA - Anastasija Babović, drugi put u karijeri, doživjela je tešku povredu. U avgustu 2022. je pokidala prednje ukrštene ligamente lijevog koljena, godinu ranije imala je istu povredu na desnom koljenu. U međuvremenu završila je lakši zahvat na meniskusu.

Sve to sa 21 godinom, što je nije obeshrabrilo. Talenat koji ima i bogati rukometni staž pomogli su joj na putu oporavka koji se polako privodi kraju. Možda, u najboljoj varijanti, ,,uhvati“ kraj sezone i stane na gol rumunske Krajove.

- Osjećam se odlično u ovoj fazi oporavka. Prošli put, nakon prve operacije, nijesam se ovako osjećala. Počela sam dosta stvari da radim, kao trčanje, minimalne promjene pravca i skokove. Za sada sve ide bez problema, nadam se da će tako da ostane - kazala je Babović.

Prvi dio oporavka završila je u Podgorici kod fizioterapeuta Mitra Vujovića, koji joj je mnogo pomogao i beskrajno mu je zahvalna. U novembru se preselila u Beograd, gdje će najvjerovatnije ostati još mjesec i po.

- Iza mene su tri operacije i ne

Vratiću se jača, želim da me noge dugo služe

želim ništa da prepustim slučaju. Odlučila sam da se posvetim kompletnom tijelu, ne samo koljenu, kako bih se na pravi način vratila rukometu. Želim da me noge još dugo služe. Najvjerovatnije, za nekih 20 dana, počeću da treniram sa muškom ekipom, a onda ću se vratiti u Rumuniju. U klubu je ne forsiraju, kaže da od početka ima podršku.

- Niko više do mene ne želi da se vrati na teren, ali isto tako ne smijem da rizikujem. Ne planiram ništa, oporavak radim po osjećaju. Ne smijem ništa da preskočim - jasna je Babović. Na putu oporavka imala je punu podršku od ljudi koje je izabrala.

- Dala sam sebi zadatak da se okružim pravim ljudima i profesionalcima. I tako je bilo od starta, počev od Mitra, kojeg moram da pomenem, jer mi je pomogao puno i u psihološkom dijelu opo-

ravka. Kasnije sam počela da radim sa Nemanjom Rašovićem i Milanom Veselinovićem koji mi konstantno daju pozitivnu energiju i motiv da bolje radim. Naravno, uz mene je moja prodica, vjerenik…

Kaže da je mala Anastasija, koju čuva, obećala da će se vratiti jača nego ikad. To se odnosi i na klub i reprezentaciju.

- Možda će sebično da zvuči, ali bilo mi je teško dok sam na TV-u gledala moj tim, na koji sam ponosna i duboka srećna. Kada kažem teško, mislim da nijesam ostvarila drugi dio cilja, nakon odlaska na Olimpijske igre, jer sam imala ogromnu želju da budem dio tima koji je nastupao u Podgorici. A to što su uradile ,,lavice“ je za respekt. Sigurna sam da ćemo i u budućnosti pokazati koliko vrijedimo - poručila je Babović. A. M.

Tri poraza naših

juniora

Juniorska rukometna reprezentacija sa tri poraza završila je nastup na kvalifikacionom turniru za plasman na Svjetsko prvenstvo za igrače do 21 godine.

Generacija igrača rođenih 2002. godine, koju predvodi trener Marko Knežević, u Kjetiju je, nakon Italije i Hrvatske, izgubila i od Izraela - 42:30.

U drugom meču, bez jednog od najboljih igrača Radoša Premovića koji je doživio povredu u prvom kolu protiv Italije, najefikasniji u našem timu bio je Mirko Latković sa devet golova, dok je Luka Barjaktarović postigao pet. Po tri puta mrežu rivala zatresli su Vladan Lončar, Bogdan Mijušković i Enes Mulić

Dobro raspoloženje ,,lavova“ pred put u Poljsku na Svjetsko prvenstvo, kapiten Vasko Ševaljević odmjeren, ali i optimističan

Golmanka Anastasija Babović u završnoj fazi oporavka nakon treće operacije, a druge prednjih ukrštenih ligamenata

Detalj sa meča u Rumuniji

Jovana Ceklić, dugogodišnja fudbalerka, a sada aktivna Pobjedu govori o ljubavi prema najvažnijoj sporednoj

Dama koja uživa fudbalskom terenu

PODGORICA - Ženski fudbal više nije sporedna stvar, čak i u Crnoj Gori ovaj sport je sve popularniji, a naše reprezentativne selekcije sve boljim rezultatima dokaz su da i naše dame imaju kvalitet.

Kada je u pitanju ženski fudbal, odnosno dame u fudbalu, onda je svakako jedinstveni primjer u Crnoj Gori Jovana Ceklić. Ima samo 20 godina, ali iza sebe ima već ozbiljan staž u fudbalu, što kao aktivna fudbalerka, a posljednje tri godine i kao sutkinja.

Jovana je igrala u nekoliko crnogorskih klubova, bila i kapitenka Mladosti, ali u minuloj polusezoni na terenu smo je mogli vidjeti samo u ulozi sutkinje. Da li je to znak da je ljubav prema suđenju, ipak, prevagnula?

- Iskrena da budem teško je odlučiti. Fudbal je moja ljubav iz djetinjstva, suđenje moja nova ljubav – ne pitajte me da biram između dvije ljubavi. Morala sam da odustanem od fudbala, jer se klub u kojem sam trebala da igram takmičio u rangu u kojem sudim i to je bilo

presudno, jer sam željela da napredujem u suđenju - kaže na početku razgovora Jovana Ceklić.

Spoj između Jovane i fudbala, definitivno, nije slučajan. To joj je zapravo porodična tradicija - njen tri godine stariji brat Zvonko je bio dugogodišnji prvotimac Zete, bivši mladi reprezentativac Crne Gore.

- Fudbal igram od prvog razreda osnovne skole rekreativno, a tri godine sam bila članica Mladosti. Moja cijela porodica je u fudbalu, od malena sam pratila utakmice

Ivanović:

Prvi utisci su jako pozitivni

Povremeni crnogorski reprezentativac Igor Ivanović predstavljen je kao pojačanje Bunjodkora.

Bivši fudbaler Dečića, a ranije Budućnosti, Sutjeske i Rudara, sletio je prije tri dana u Taškent, a u međuvremenu je odradio dva treninga sa popularnim ,,lastama“ koje sa klupe predvodi Ivan Bošković Dva Crnogorca, oba Danilovgrađanina, jedan u ulozi trenera, drugi kao iskusni stranac na terenu, pokušaće da vrate ,,plave“ u vrh uzbekistanskog fudbala.

- Tek sam stigao, ali prvi utisci su jako pozitivni. Klub je odlično organizovan, sa jako dobrom infrastrukturom. Svi su me lijepo dočekali. Vidi se da je to druga kultura. Momci iz ekipe se trude da mi pomognu na svakom koraku, što lakše da se adaptiram. Ima dosta mladih igrača i par nas iskusnijih. Sa još dva stranca, vjerujem

da će se napraviti pravi spoj. Znam što se od mene očekuje i uradiću sve da opravdam povjerenje šefa Boškovića koji je insistirao da dođem, a takođe i rukovodstva – rekao je Ivanović za Pobjedu.

Trideset dvogodišnji krilni napadač osvajao je trofeje u Pljevljima, Nikšiću i sa podgoričkom Budućnosti. Bio je najbolji igrač i prvi strijelac lige. Tokom karijere bio je član OFK Beograda i Zire iz Azerbejdžana. Sada je dobio primamljivu ponudu iz Uzbekistana.

- Potpisao sam ugovor tipa ,,godinu plus godinu“. Potrudiću se da predstojeća sezona bude uspješna i da se zadržim u Bunjodkoru. Svidjelo mi se sve na prvu loptu. Dovoljno je reći da je boje ovog tima svojevremeno branio Brazilac – Rivaldo, da su treneri ovdje bili Ziko i Skolari. Radujem se novom izazovu. Bunjodkor je veliki klub, bivši prvak države.

Ove godine je cilj da budemo u top četiri domaće ekipe. Vjerujem da ćemo ostvariti ambicije – kaže Ivanović. Brzonogog ofanzivca dočekao je temperaturni plus u Taškentu, ali narednih dana glavni grad Uzbekistana biće okovan zimom. Meteorolozi najavljuju da će se živa u termometru spuštati i do 15 stepeni ispod nule.

,,Laste“, međutim, lete u toplije krajeve...

- Uskoro idemo u Abu Dabi na pripreme, a potom u Antaliju. Imaćemo jake provjere i vjerujem da će nam to pomoći da se dobro spremimo za novu sezonu. I danas ćemo odigrati prijateljski meč, ali kako je iza mene pauza – plan je da odigram možda pola sata – zaključio je Ivanović. D. K.

Harada u Otrantu

PODGORICA – Hiroki

Harada novi je član Otrant Olimpika.

Japanski ofanzivac, nakon polusezone provedene u Rudaru, dogovorio je saradnju sa drugoligašem iz Ulcinja, što je za njega treći crnogorski tim, jer je prije Rudara nosio i dres ekipe Mladost Donja Gorica.

Harada je u Rudaru odigrao 17 utakmica, ali je uglavnom dobijao šansu sa klupe (odigrao 460 minuta), a trener Srđan Nikić

koji ga je trenirao u timu iz Pljevalja vjeruje da mu može pomoći u Otrantu.

Na taj način Ulcinjani su nastavili da se pojačavaju - klub je već angažovao Dejana Pepića i golmana Jasmina Agovića. Inače, Otrant se nakon odigranog prvog dijela prvenstva nalazi na posljednjem mjestu Druge lige Crne Gore. Ulcinjani imaju svega 11 bodova iz 19 utakmica, čak devet manje od Zete koja je prva iznad opasne zone. R. P.

Janson: Doveli smo

najtraženijih igrača na

Doskorašnji fudbaler Budućnosti Viktor Đukanović zvanično je postao član Hamarbija.

Jedan od najtalentovanijih crnogorskih igrača potpisao je petogodišnji ugovor sa velikanom iz Švedske.

- Viktor može da igra i krilnog i centralnog napadača, sjajan je u igri ,,jedan na jedan“, želi loptu i ne bježi od odgovornosti. Doveli smo jednog od najboljih i najtraženijih igrača na Balkanu, kojeg su pratili mnogi veliki evropski timovirekao je sportski direktor Hamarbija Jesper Janson, nakon što je taj klub obavijestio jav-

nost da je sa brzonogim Nikšićaninom ozvaničio saradnju. Đukanović je za Budućnost debitovao sa nešto više od 16 godina i u svom prvom nastupu postigao gol (protiv Bokelja).

U ,,plavo-bijelom“ dresu upisao je 90 utakmica, a 19 puta bio je strijelac.

Viktor je u Hamarbi došao kao igrač koji je, nastupajući na crnogorskim, ali i evropskim terenima, stekao iskustvo, te kao neko ko posjeduje ogroman potencijal i prostor za napredak.

Budućnost je još jednim transferom pokazala da je u posljednjih par godina postala klub koji na najbolji način bri-

Siti se poigravao sa Čelzijem

Mančester siti se poigrao sa Čelzijem (4:0) u trećem kolu FA kupa i zakazao duel sa Arsenalom. Gvardiola sa igračima završio je posao u prvom poluvremenu (3:0), a mrežu je prvi pogodio u 23. minutu iz slobodnog udarca

Rijad Marez. Sedam minuta kasnije Alvarez je bio siguran iz penala, nakon katastrofalne greške Haverca. Do odmora Fil Foden najavio je katastrofu Čelzija. Četvrti gol, ponovo iz penala, dao je Marez sedam minuta prije kraja. Stivenidž je šokirao Aston Vilu (2:1). Premijerligaš je vodio do 88. minuta golom Sansona, a onda su gosti preko Rida i Džonsona u prvom minutu nadokande došli do slavlja. Stivenidž i Stouk u narednoj rundi odmjeriće snage.

Iskusni krilni napadač potpisao ugovor sa uzbekistanskim Bunjodkorom

Doskorašnji fudbaler Budućnosti Viktor Đukanović zvanično

jednog

FA KUP TWITTER

aktivna sutkinja, za sporednoj stvari na svijetu

uživa na terenu

sa njima. Često sam gledala brata, igrala sa njim – prisjeća se Jovana.

Porodica, ipak, nije imala uticaj da se ozbiljnije posveti fudbalu…

-Tati i bratu fudbal nije bio za djevojke, zbog toga sam i kasnije počela da treniram. Moja upornost je presudila. Brat možda nije bio za to, ali sada uvijek rado daje savjete, a kako igramo na istoj poziciji, najbolje se razumijemo - ističe Jovana.

Ali Ceklić objašnjava da je i kao mala imala osjećaj za suđenje.

- Kada bi se dječaci okupili da igraju fudbal, a ne bi me prihvatili u ekipu, onda sam im sudila, jer sam od strica imala sudijsku zastavicu. Bilo mi je interesantno da budem u toj ulozi i nekako sam možda i tada nagovijestila čime ću se baviti – prisjeća se Jovana.

Istina, kao i mnoge djevojčice, tako je i Jovana probala rukomet, koji je u tom uzrastu najpopularniji u ženskoj populaciji.

- Tri godine sam igrala rukomet i shvatila da to nije sport za mene. Nijesam ga igrala srcem. Često sam znala da preskačem treninge da bih gledala fudbalske utakmice. Tako da sve je jasno – kroz osmijeh govori Jovana. Kada je u pitanju suđenje sve je krenulo iz mjesta gdje živi – iz Zete.

- Prije tri godine u Zeti, na stadionu ,,Trešnjica“, sjećam se da je bio dupli program i dobila sam priliku da budem u ulozi sutkinje. Kao neko ko je u fudbalu, pravila mi nijesu bila strana, tako da sam se veoma lako snašla u toj ulozi i uživala na terenu

– ističe Ceklić, koja je nekad u ulozi pomoćne, a nekad glavne sutkinje.

- Kada se počinje morate biti pomoćnik, a moja želja je da budem glavna sutkinja.

Jovana je već izgradila autoritet i kod igrača i kod trenera, iako se sa klupe dogodi da bude prigovora.

- Ima momenata kada treneri burno reaguju na neku odluku, ali se trudim da ne reagujem odmah i da ih pustim da se malo ohlade, jer dolazim iz svijeta fudbala i znam kako je to kad u momentu naiđeš na izliv bijesa. Naravno, ukoliko se to nastavi ide opomena.

Nikada do sada nijesam isključila nekog trenera, što me jako raduje – objašnjava Ceklić.

Jovana dijeli pravdu gotovo u svim kategorijama od pjetlića do seniora u Udruženju klubova Centar, a kada su u pitanju njene ambicije tu je kristalno jasna.

- Cilj mi je, kao i svakog sudije, da sudim velike evropske utakmice, ali želim da sudim u muškom fudbalu – istakla je, na kraju, Ceklić. R. P.

Lončar u Debrecinu

u Debrecinu.

jednog od na Balkanu

ne o svojim talentima. O tome svjedoči i nedavna prodaja Lazara Mijovića belgijskom Lomeu, te raniji odlazak Stefana Milića u zagrebački Dinamo. Đukanović, koji je sa svega 18 godina igrao za sve reprezentativne kategorije naše zemlje (ljetos debitovao za ,,A“ selekciju), napustio je Podgoričane sa tri trofeja – titulom i dva kupa. Njegovo mjesto u prvom timu je zauzeo 16-godišnji brat Stefan koji pokriva mjesto u veznom redu.

Hamarbi je prošlu sezonu završio na trećoj poziciji, a novi šampionat otvoriće 2. aprila pred svojim navijačima – duelom sa Degerforsom. D. K.

PODGORICA – Ilija Martinović novi je član FK Sarajevo. Povremeni crnogorski reprezentativac, nakon osvojene titule u Uzbekistanu sa Pakta-

horom, dogovorio je saradnju sa FK Sarajevo na dvije i po godine. Cetinjanin je karijeru počeo u matičnom Lovćenu, a nastupao je potom za slovenačke

klubove Aluminij i Maribor prije nego što se našao u Ukrajini, u Černomorecu iz Odese. Kada je izbio rat u ovoj zemlji, vratio se u otadžbinu, obukavši dres Dečića, iz kojeg je prošlog ljeta otišao u Uzbekistan, u tabor Paktakora, sa kojim je osvojio titulu prvaka države. Što se šampionata Bosne i Hercegovine tiče, Martinović će nastojati da pomogne ekipi Sarajeva da izbori plasman na evropsku scenu. Nakon 19 odigranih rundi, Sarajevo imao 25 bodova, 14 manje u odnosu na lidera, ekipu Zrinjskog, a osam u odnosu na ekipu Borca iz Banjaluke, koja se trenutno nalazi na mjestu koje vodi u Evropu. R. P.

Dvadeset šestogodišnji vezista u prethodnih godinu i po bio je član Novog Pazara u kojem je ostavio neizbrisiv trag. Za ono što je pružao na terenu i van njega dobio je od navijača mural na zidu stadiona. Lončar je svojim igrama u plavom dresu zavrijedio pažnju brojnih evropskih klubova, a najuporniji i najkonkretniji bio je Debrecin. Ostalo je samo da crnogorski fudbaler

prođe ljekarske preglede i stavi potpis na ugovor sa mađarskim timom.

Na ,,Nađerdeu“ nastupaju još dva naša igrača - Meldin Drešković i Dušan Lagator - Neizmjerno sam zahvalan ljudima u klubu. Pomogli su mi u trenutku kada sam na stolu imao ugovor višestruko veći od trenutnog. Jasno je da su mogli da me zadrže, jer je ugovor važio na još šest mjeseci. Vjerovatno nijedan drugi klub, a posebno ne onaj što se bori za Evropu, to ne bi ura-

dio. Možda i bi, ali bi tražio ogromno obestećenje i onda transfer najvjerovatnije propada. Prema meni su postupili ljudski, nemam riječi da im zahvalim. Gotovo sam siguran da ću se jednog dana vratiti. Zavolio sam grad, klub i sve ove ljude. Nadam se da će Novi Pazar izboriti Evropu, ovi navijači zaslužuju da gledaju najveće kontinentalne klubove. Ovdje sam doživio najbolje fudbalske trenutke u karijeri. Svakom fudbaleru bih poželio da bude prihvaćen i poštovan kao ja u Novom Pazaru. Zahvalio bih se svima koji su me trenirali, saigračima, medicinskom osoblju, ljudima koji su bili svaki dan s nama i omogućili da nas uvijek čeka sve što je potrebno za trening. Potencirao bih još jednom upravu, koja mi je izašla u susret kada se klub svim silama bori za Evropu. Krivo mi je što napuštam jedan ovakav klub i grad, ali je u ovom trenutku moralo tako. Hvala navijačkim grupama ,,Ekstremi“ i ,,Torcida Sandžak“ – rekao je Lončar za klupsku stranicu Novog Pazara na Fejsbuku.

Lončar je ranije bio član Sutjeske i Istre, a u novembru je dobio poziv selektora Miodraga Radulovića za nastup u ,,A“ reprezentaciji Crne Gore protiv Slovačke i Slovenije. D. K.

nova lica pod

Prozivkom u 14 časova, fudbaleri Petrovca danas počinju pripreme za nastavak prvenstva u Meridianbet 1. CFL.

Nova lica pod Malim brdom biće dva vezna igrača – Aldin Adžović iz Jezera i Miloš Brnović koji je prethodno nastupao za Radnički iz Kragujevca. Opremu primorskog prvoligaša razdužili su golman Petar Radulović i štoper Igor Zonjić - Momci su imali dosta vremena za odmor. Sada je vrijeme da krenemo sa radom. Uvodnu fazu proći ćemo u našem ambijentu, a od 16. do 29. januara boravićemo u Ulcinju. Igraćemo prijateljske utakmice sa Podgoricom, ekipom Mladosti, Jedinstvom, Metalcem iz Gornjeg Milanovca. Proljeće je uvijek teže od jeseni i moramo se dobro pripremiti. Dijelimo treće mjesto sa Dečićem, a u nastavku prvenstva pokušaćemo da se umiješemo u borbu za Evropu – rekao je trener Mladen Lambulić Adžović ima 28 godina i pokriva mjesto u centralnom dijelu terena. Prethodne sezone upisao je 34 ligaška meča i pet golova u dresu Jezera. U tom periodu sarađivao je sa aktuelnim

šefom stručnog štaba Petrovca. I jesenas je bio član plavskog tima za koji je postigao dva pogotka na 19 mečava u šampionatu. Korpulentni vezista ranije je igrao za Iskru, Zetu, čačanski Borac i Titograd. Novajlija na Jadranu biće i Miloš Brnović, koji je imao status mladog reprezentativca. Nekadašnji đak Budućnosti svojevremeno se preselio u

komšijski tabor Titograda, a u prethodnih godinu i po branio je boje kragujevačkog Radničkog. U zimskom prelaznom roku imao je čiste papire, a to je iskoristilo rukovodstvo Petrovca.

Crnogorski fudbalski karavan nastavlja se 18. februara, a ,,nebo-plavi“ će na proljećnoj premijeri ugostiti Budućnost. D. K.

Nikšićanin Stefan Lončar karijeru nastavlja

Crnogorski vezista napustio Novi Pazar

zvanično postao član Hamarbija

Reagovanje

PODGORICA - Poštujem civilizovan način komunikacije Regionalnog vodovoda u tekstu ,,Uvijek smo sarađivali sa naučnicima“, u Pobjedi od 18. decembra 2022. godine. U tome vidim šansu da moja argumentacija bude prihvaćena kao profesionalna, stručna i dobronamjerna.

Iako je to tada bio veoma krupan državni projekat, nijesam mogao ni sanjati da će od najave odbrane mojeg doktorata u beogradskoj Politici 27. januara davne 1982. godine, preko objave o završenoj odbrani u titogradskoj Pobjedi 9. februara 1982. godine, zatim komunikacije koja je počela preko Pobjede 19. februara 1982. godine, novinarskim osvrtom ,,Korisno istraživanje“ - biti aktuelna 40 punih godina!

Moja sadašnja saopštenja nijesu usmjerena prema izboru kompanija i saradnika Regionalnog vodovoda već prema njihovom stručnom radu. Meni nije pomoglo to što sam otvorio više izvorišta u Crnoj Gori no svi angažovani eksperti Regionalnog vodovoda zajedno (Ulcinj, Bar, Budva, Podgorica, Danilovgrad, Žabljak, Regionalni vodovod itd) za razliku od svih njihovih promašaja (Nikšić, Žabljak, Bandići, duboka bušenja po Katunskoj nahiji itd).

Moje rješenje je svojevreme-

Civilizovana komunikacija je ipak moguća

no prihvaćeno od Regionalnog vodovoda i od Skupštine Crne Gore, a ja sam bio angažovan kao ekspert. Ali sam ja jednostrano raskinuo ugovor na dobro plaćeno mjesto eksperta zbog odbijanja da se utvrdi sliv izvora, prije konačnog izbora mikrolokaliteta vodozahvata. O mom sporu sa, najblaže rečeno, čudnim načinom ,,njihovog“ rada, svojevremeno je najdetaljnije informisao dnevni list Dan, što je lako provjerljivo. Izvorište Regionalnog vodovoda je državno, vodoprivredno i privredno-turističko, pa i dnevno-političko pitanje. Ovaj ozbiljni projekat podrazumijeva: sintezu i analizu dosadašnjih istraživanja, utvrđivanje makar

neposrednog sliva izvora, klimatske promjene, uticaj rijeke Morače i njenog šljunka, odnos kraškog i fluvioglacijalnog akvifera, dopunsko angažovanje kompetentnih stručnjaka, kompenzaciju izgubljenog vremena i para i obezbjeđenje nedostajućih količina vode. Iako ovi moji prijedlozi i ne budu prihvatljivi, oni ne mogu uticati na dalji rad Regionalnog vodovoda, bez obzira da li ću ja učestvovati više ikad na ovom projektu ili ne. Neki podaci, već sada, pokazuju da rijeka Morača nije povezana sa izvorom - obilježavanje njenih ponorskih voda, fizičko-hemijske analize bez trasera iz vode rijeke Morače i ogromne mutnoće vo -

de Morače, koja nikada nije uspjela da se ,,probije“ do izvorske vode.

Klimatske promjene sam već objasnio ,,Klimatske promjene i vode“ u Pobjedi od 21. novembra 2021. godine, ,,Padavine sve intenzivnije, a sušni periodi sve duži“ u Pobjedi od 11. decembra 2022. godine, na portalu dnevno.me 26. novembra 2022. godine ,,Pod hitno uraditi projekte za karakteristične rijeke, jezera, kraška polja, jer će nas u suprotnom snaći još veće nevolje“ .

U Planu upravljanja rječnim slivovima u Crnoj Gori registrovan je pad srednjih godišnjih proticaja rijeka: Q(m3/s)rijeke Morace, VS Podgorica:1948g=170m3/

s,2008g=130m3/s---trend 1948-2050= 68m3/s Q(m3/s) rijeke Tare, VS Trebaljevo:1959g=26m3/ s,2014g=18m3/s---trend 1959-2050 =16m3/s, Q(m3/s)rijeke Lim ,VS Bijelo Polje: 1948g=70m3/ s,2008g=57m3/s---trend 1948-2050=22m3/s

Pošto sam iznio dovoljno dokaza o uticaju klimatskih promjena u Crnoj Gori, sada je jedino rješenje da se ,,njihovim“ dokazima opovrgnu moji dokazi ili da se moji dokazi prihvate.

Osuđujem nelegalno korišće-

nje šljunka. Protiv sam moratorijuma eksploatacije šljunka na svim vodotocima, bez prethodnih stručnih analiza stanja u koritima vodotoka. Ovo je mineralna sirovina čije i uklanjanje i koršćenje može biti veoma korisno, a ne štetno, ako se izvodi po zakonu i projektu. Detaljnije objašnjenje je u Pobjedi od 4. jula 2021. godine ,,Šljunak je počeo da liči na politiku“.

Prof. dr Mihailo Burić, akademik Akademije inženjerskih nauka Crne Gore

Orijentacioni položaj Malog blata, rijeke Morače, aluvijalnih sedimenata (šljunka), izvorišta Bolje sestre i cjevovoda (Izvor:Google)

Odabrao i priredio: Slobodan ČUKiĆ

„CrnogoraC“, br. 42. izdanje od 11. novembra 1872. godine

Dopisi.

Cetinje, 11. novembra. – „Peštanski Lojd“, organ mađarske vlade, veoma se žesti u svome br. 260 na „Ujedinjenje” list koji izlazi u Beogradu i na našega „Crnogorca”. Pošto je nješto naveo iz „Ujedinjenja” da pokaže, kako taj list užasno napada na mađarsku vladu, on poziva istu da mu zabrani prelazak u Ugarsku. A za tijem nastavlja: „No mi činimo našu (mađarsku) vladu pažljivom i na cetinjski list „Crnogorac”, koji u svakome broju svome istijem načinom mržnju protiv mađarskog naroda raspiruje, pa ipak se još rasprostire u našem (mađ.) otačastvu. Šta više, i taj crnogorski list, pošto ta velika država (Crna Gora) još nema nikakve štampare, u kojoj bi se mogao štampati, štampa se u Kotoru, dakle na ugarsko-austrijskom zemljištu, pa samo lukavo ispušta mjesto gdje se štampa. Mi dakle lakomisleno trpimo čak i to, da se pred našim očima oštri oružje, s kojim hoće nas po vratu.” Dakle poziva vladu da i našem listu zabrani prelazak u Austro-Ugarsku, no mi držimo da je mađarskoj vladi više, nego njenom najamniku stalo do državnoga ugleda pred Jevropom, a sa tolikom zabranom ulaska inostranih listova u zemlju, ona bi se užasno žigosala. Naposljetku zar Austro-Ugarska tako stoji, da joj je potreban kineski zid, da se ogradi od slobodnijeh misli? Međutijem moramo primjetiti da „Crnogorac” nije nikada „raspaljivao mržnju protiv mađarskoga naroda”, a što je osuđivao postupke mađarske vlade, to je dužan da čini s pogledom na interese svoga naroda i slobode u opšte. To nam ne može niko zabraniti. A mađ. vlada, ako hoće da sebi uštedi podobne neprijatnosti, to joj je lako, to je njoj u vlasti. Neka vlada drukčije vlada, pa ćemo se i mi drukčije vladati. Što napošljedku „P. Lojd” kaže, da nemamo svoje štampare i da naš list štampamo u Kotoru, to neka sam promisli koliko se takvijem neznanjem osramotio. Crna Gora ima već od davnijeh vremena svoju štamparu, a baš u Kotoru nema nikakve.

Novosti.

— Radničko međunarodno društvo, internacionala, pojavila se sad u Španiji sa vrlo živom radnjom, koja dosta brige zadaje i španjolskoj i franceskoj vladi. Zbog toga su obe činile njeke pregovore i ugovore šta da rade za svoju sigurnost.

- Iz Bostona javljaju sada o onom užasnom požaru, da ima štete do 80 miliona. Izgorelo 930 trgovački brodova, 60 ljudi je izgubilo život. Tamošnje kapitaliste su jako postradale. Međutijem izgorjele kuće već

Zar Austro-Ugarskoj treba kineski zid za slobodne misli?

Moramo primjetiti da „Crnogorac” nije nikada „raspaljivao mržnju protiv mađarskoga naroda“, a što je osuđivao postupke mađarske vlade, to je dužan da čini s pogledom na interese svoga naroda i slobode u opšte. To nam ne može niko zabraniti

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine.

Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine

nje moje poezije morati čekati, dok ne prestane moje proze, to jest moj zatvor.”

„CrnogoraC”, br. 43. izdanje od 18. novembra 1872. godine

su se počele graditi. Pomoć im dolazi sa sviju strana.

— Na dan bitke od Mentane bila je u Rimu velika demonstracija republikanska. Njekoliko hiljada izišlo je u crvenim košuljama a sa zastavama u selo Mentanu, među kojima je bio i sin Garibaldov i mnogi drugi znatni Italijani. Besjede, koje su tu izgovorene sve su bile upravljene protiv italijanske vlade i papstva.

Različnosti. (Statistika novina). Proračunjeno je da u sjev. Americi dolazi na 7000 ljudi jedne novine, u Švajcarskoj na 8000, u Berlinu na 15,000, u Holandiji na 16,000, u Franceskoj i Ingleškoj na 22,000, u Pruskoj na 26,000, u Italiji na 44,000, u Austro-Ugarskoj na 105,000, u Turskoj na 300,000, u Rusiji na 350,000 ljudi po jedne novine.

(Po drugi put) da je rodilo njeko voće, javljaju novine sa više strana. U sarajevskom listu „Bosni” čitamo, da je i u Sarajevu rodila po drugi put jedna jabuka i da joj se plod ne razlikuje ni malo ni po veličini ni po slasti od prvoga.

(Dr. Laza Kostić) koji je zatvoren u mađarskoj tavnici u Pešti pisao je prošlijeh dana jednome svom prijatelju.

„Zastava“ ovo saopštava iz toga pisma:

„Svaki dan očekujem da mi se saopšti odluka kraljevske table (gornji sud), kojom će se odbiti molba da me pušte iz zatvora. Ali, kako čujem, međutim dođoše njeke svjedočbe, koje svjedoče da sam prav, te tako će mi kurija (prvi sud) po svoj prilici dopustiti da se branim iz slobode, ali to može biti tek kroz 3 do 4 neđelje. — Kako mi je inače? — E, čovjek

se navikne na svašta! — Imam lijepu prostranu sobu iz avlije. U kući je prolaz. Deset dana bijaše mi svet (moj prozor) daskama zagrađen; pa onda na moje poiskanje skidoše gornju polovinu, te sad mogu zavideti ljudma, koji kroz avliju prolaze, opominjući me, da ja ne mogu proći. Kad se juče, na rimske sve svete, kao obično šetah po nemilom zadašnom zatvornom dvorištu, baci neko devojče s gornjega kata cvet, kome je jamačno namenjeno bilo, da kiti kakav grob; drago dete smatra me već da sam preminuo. — Inače, postupaju sa mnom veoma pažljivo; moj se dvor sastoji iz 4 do 5 zvanja: imam dvornika i ključara, točila i ekonoma, posteljnika i vratara koji ne pušta koleru unutra. – Zbilja, kad je reč o koleri, Vi znate da ona Budim mori, ali mnogo žešće

nego što stoji u P. Lojdu. U Pešti jedva se opaža. Meni se čini da ta dama ima ukusa: pri zimskoj sezoni što nastaje nije se mogla bolje smestiti, nego u Budimu; u Pešti nema šta tražiti, tu bi imala veliku konkurenciju jer je Pešta i po sebi (ali i za me) čuma l’est. U ostalom ovde se jako trude oko predohrane, koje u ostalom nije ni izlišno, kad ima preko 300 zatvorenika, — svuda galica, vazduh je svagda okađen: „Varoš je puna kadi, likovanja i uzdaha.” veli stari grčki pjesnik. Moj je specifikum protivu kolere savjesna eksploatacija gostioničara Mihaleka, u dovoljnim dozama bordova, malage i t. d. „Još u novosadskom zatvoru dovršio sam prolog u stihovima k mojim pjesmama, ali je početak među spisima na koje je stavljena zabrana. - Tako će tiska-

Cetinje, 18. novembra. — Nj. Sv. knez Nikola I. otputovao je danas sa svojom pratnjom u Brda, na Danilovgrad, gdje će jedno dvadeset dana probaviti. U prošlu srijedu otišao je tamo i preosvešteni mitropolit g. Ilarion sa cetinjskijem protom g. Stevanom Kapičićem — U prošlom broju saopštili smo iz „P. Lojda“ bilješku, u kojoj nesmisleno nasrće pa još list i preporučuje vladi, da ga zabrani. Sada u svome br. 266 opet piše ovo:

Prošle godine i to za vrijeme vlade Hohenvartove turska je vlada podigla tužbu kod bečkoga ministarstva spoljnijeh poslova i molila ga da zabrani ulazak u Austriju „Crnogorcu“. Grof Bajst preporučio je tu tursku molbu austrijskom ministarstvu, no dobije od Hohenvarta suhoparan odgovor: da Vlada ne može zadovoljiti onu molbu Naslovnica Njujork tribjuna od 16. novembra 1864. godine

„Crnogorski list „Crnogorac” koji u Kotoru (!), dakle na austro-ugarskom zemljištu izlazi, neprestaje još nikako, — kao što „Pešti Naplo” javlja — sa svojijem ogorčenijem postrekavanjem protiv Ugarske, a u istoj mjeri napada on i na austrijsku vladu i državni ustav. Odnosno toga doznaje „Pešti Naplo” sljedeće iz sasvijem pouzdana izvora. Prošle godine i to za vrijeme vlade Hohenvartove turska je vlada podigla tužbu kod bečkoga ministarstva spoljnijeh poslova i molila ga, da zabrani ulazak u Austriju „Crnogorcu“, koji se u Kotoru razašilje. Grof Bajst preporučio je tu tursku molbu austrijskom ministarstvu, kao nadležnom forumu, no dobije od Hohenvarta suhoparon odgovor : da Vlada ne može zadovoljiti onu molbu. „Pešti Nalo” ipak se nada, da će sadanja vlada i bez poziva energično postupati u toj stvari. A mi se nadamo, da se bečko ministarstvo neće dati na to navesti, i ako je iz Pešte lukavo draže, da mi ne napadamo samo mađarsku vladu, nego i austrijsku, zajedno s državnijem ustavom! U ostalom iz onoga otkrića „Pešti Naplovog” sada uviđamo, da su Mađari imali razloga radovati se padu Hohenvartovom, - kad nije htio da uvaži onako pravednu molbu njihove carigradske braće!!

(Nastavlja se)

Laza Kostić u crnogorskoj nošnji

Naslovnica Peštanskog Lojda

Grof Karl Sigmund fon Hohenvart

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

CENTAR ZA PRAVA DJETETA CRNE GORE NVU

Adresa: VLADA ĆETKOVIĆA 54 Tel.: 020-245-789 Email: cpdcg@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. SOCIJALNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Diplomirani socijalni radnik (VII/1 SSS)

Rok za prijavljivanje: 10 dana

Napomena: -licenca za obavljanje osnovnih stručnih poslova u socijalnoj i dječijoj zaštiti -iskustvo u radu sa djecom i porodicom

-pisane preporuke predhodnih poslodavaca -CV-biografija

2. PROGRAM KOORDINATOR/ KA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS društvenog smjera, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju

Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -180 kredita CSPK-a -iskustvo u radu i upravljanje projektima -obavezno znanje engleskog jezika 3. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Psiholog Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -licenca za obavljanje osnovnih stručnih poslova u socijalnoj i dječijoj zaštiti -iskustvo u radu sa djecom i porodicom -pisane preporuke predhodnih poslodavaca -CV-biografija

Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Radni odnos se zasniva najduže do 31.08 2023.godine.

3. PROFESOR/ICA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane

Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Radni odnos se zasniva do povratka zaposlene sa bolovanja a najduže do 31.08 2023.godine sa normom od 12 nastavnih časova sedmično.

4. PROFESOR/ICA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva najduže do 31.08 2023.godine sa normom od 7 nastavnih časova sedmično.

5. DEFEKTOLOG/ŠKINJA ZA RAD U ODJELJENJU ZA DJECU SA POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručnipripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Defektolog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Radni odnos se zasniva najduže do 31.08 2023.godine za rad u odjeljenju za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.

BIJELO POLJE

TEL.: 050/432-422

DOO PARKING SERVIS BIJELO POLJE

Adresa: NEDELJKA MERDOVIĆA BB Tel.: 050/435-373

Na osnovu PRAVILNIKA O SISTEMATIZACIJI I ORGANIZACIJI RADNIH MJESTA, D.O.O. “Parking servis”-a BijeloPolje donosi: ODLUKU oraspisivanju oglasa

1. Izvršni/a direktor/ica

Uslovi: Nivo i podnivo kvalifikacije: nivo VII (podnivo VII1 , 240 kredita CSPK); Radno iskustvo: 3 godina; Broj izvršilaca:1 izvršilac; Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme (4 godine)

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja;

Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obra-

cionalnog okvira kvalifikacija (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) -položen stručni ispit -licenca za rad -državljanstvo CG -potvrda o zdravstvenoj sposobnosti -potvrda da nije kažnjavan/a Probni rad 3 mjeseca.Prijave slati na adresu škole.

zovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva najduže do 31.08 2023.godine.

2. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručnipripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane

JU OŠ ,,PAVLE ŽIŽIĆ“

Adresa: NJEGNJEVO BB Tel.: 050/477 501;050/477-619

Raspisuje konkurs za:

1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje

Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: -profesor matematike, VII nivo na-

2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme skraćeno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: -profesor matematike, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 odnosno 300 kredita CSPK-a) -položen stručni ispit -licenca za rad -državljanstvo CG -potvrda o zdravstvenoj sposobnosti -potvrda da nije kažnjavan/a Probni rad 3 mjeseca.Radno vrijeme nepuno.Prijave slati na adresu škole. 3. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi: -IV stepen stručne spreme( 240 kredita CSPK-a) -dokaz o završenoj obuci stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama -državljanstvo Crne Gore -potvrda o zdravstvenoj sposobnosti -potvrda da nije kažnjavan/a Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme.Prijave slati na adresu JUOŠ”Pavle Žižić”Njegnjevo bb

SLUŽBA ZA ZAJEDNIčKE POSLOVE OPŠTINE BIJELO POLJE

Adresa: UL.SLOBODE BR.5 Tel.: 050/432-152

Raspisuje javni oglas za prijem na odredjeno vrijeme radi zamjene privremeno odsutnog zaposlenog a najduže do dvije godine.

1. Samostalni/a referent/kinja – voditelj/ka djelovodnika u Službi za zajedničke poslove Opštine Bijelo

Polje (1 izvršioca) -kandidat treba da ispunjava opšte uslove predvidjene Zakonom o državnim službenicima i namjestenicima: -da je drzavljanin Crne Gore -da je punoljetno -da je zdravstveno sposobno -da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja -da nije osudjivan za krivicno djelo koje ga cini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

2.Kandidat treba da ispunjava posebne uslove - IV1 nivo kvalifikacija obrazovanja. -Najmanje tri godine radnog iskustva . -Položen stručni ispit Oglas traje 15 dana.

KOLAŠIN

TEL.: 020/860-030

OPŠTINA KOLAŠIN

Adresa: BUDA TOMOVIĆA Tel.: 865-907

Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Kolašin

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: 1. Navršenih 18 god. života , 2. Zdravstvena sposobnost za obavljanje navedenih poslova , 3. Da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu .

NIKŠIĆ

TEL.: 040/214-162

NOBLEWOOD ADRIATIC DOO

Adresa: VUKA KARADŽIĆA BB Tel.: +38268713536 begin_of_the_ skype_highlighting +38268713536 FREE end_of_the_skype_highlighting Email: j.nikolic@noblewoodspirits. com

Oglašava potrebu za:

1. RADNIK/CA U PROIZVODNJI, 50 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Nikšić Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

PLAV

TEL.: 051/255-060

JP ZA NACIONALNE PARKOVE CRNE GORE PODGORICANACIONALNI PARK ,,PROKLETIJE“

Adresa: PUT RADOMIRA IVANOVIĆA 2 Tel.: 020-658-071 Email: jpnpcg@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU PARKOVA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada PLAV

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Prijavu i CV sa kompletnom dokumentaciom u orginalu ili ovjerenoj kopiji, dostaviti na arhivu Javnog preduzeća za nacionalne parkove CG - Trg Vojvode Bećir-bega Osmanagića br.16- Podgorica.

ROŽAJE

TEL.: 051/271-343

BOŠNJAčKA STRANKA

Adresa: ROŽAJE Tel.: 087-270-164

Oglašava potrebu za:

1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Rožaje

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Rad u Plavu.

OGLASI OD 6. JANUARA 2023.

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

MALI OGLASI

RAZNO

RESTORAN Elit - Capital plaza, Podgorica potrebna higijeničarka, uslovi odlični Tel. 067/ 877- 677 3

NEKRETNINE

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

BAR – Bjeliši , prodajem uknjižene placeve uz put 389, 400 i 580 m2. Tel: 069/ 332 – 332 4

PRODAJEM ili mijenjam poslovni prostor 90m2 u Nikšiću u Integralovoj zgradi za nekretnine u Podgorici, Kolašinu, Žabljaku ili Danilovgradu Tel.069/323-060 5

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

40 je dana otkako je prestalo da kuca srce moje majke

за Глибавац гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће

прилаже. Ожалошћени:

354

KOSA VUJOŠEVIĆ

Jedina moja... Tužni su ovi dani koji prolaze, smjenjuju se dan i noć, teče vrijeme što ga broje spore kazaljke na satu... otkako si otišla ostala je neizmjerna tuga i praznina, bolna je istina da te više nema, da te neću vidjeti...

Tvoje postojanje bila je moja snaga, ponosna sam na svaki trenutak proveden sa tobom, čuvam uspomene na tebe, na tvoj lik, na tvoju roditeljsku ljubav, brigu i pažnju koju si imala prema svima nama.

Sa mnom si svakoga dana i u svemu, živjećeš vječno u mom srcu, u mojim najljepšim pričama o tebi...

Tvoja kćerka ORIJANA sa porodicom

365

Mojoj kumi JADRANKI KRIVOKAPIĆ

Hvala ti, Keko, za sve trenutke iskrenog dugogodišnjeg prijateljstva. Ć�uvaću ga u srcu i sjećanju.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki DRAGICI ŠTURANOVIĆ

Počivaj u miru.

Od sestre MILEVE VUJOVI� sa porodicom

351

KOSA VUJOŠEVIĆ

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, počivaj u miru. Neka te anđeli čuvaju.

370

ЧЕДОМИР – ДРАГАН, кћерке СОЊА, МИЛА, ТАЊА и ЗОРИЦА, сестре РАДМИЛА, БЕБА И ЈУЛКА, снахе ТИЈАНА, СОЊА и МАРТА, заове ВЕРА и ЦИЛА, унучад, праунучад, братанићи, братанична, сестрићи, сестричне и остала родбина КНЕЖЕВИЋ и ЗАЈОВИЋ 348

Godina dana je od kada nije sa nama naš dragi i voljeni

ŽIVOJIN – ŽIVKO Jovanov STIJEPOVIĆ

Hvala ti za svu nesebičnu ljubav, što si nam bio oslonac, nada i podrška u svemu.

Vječno ćemo čuvati u svojim srcima uspomenu na tvoje plemenito i časno postojanje.

Njegovi najmiliji

368 Навршава се година дана од када није са нама наша драга тетка ДОБРИЦА – МАЦА Миливоја БОЖОВИЋ Поносни смо на твој частан и достојанствен животни пут. Захвални за доброту, пожртвованост, љубав и пажњу коју си нам несебично пружала. Остаћеш трајно у нашем сјећању по свему добром и племенитом. Братаничне и братанићи ОЛИВЕРА, РАДОМИР, МАРКО и ЖАНА 371 Дана 7. јануара 2023. послије краће болестиу 83. години умрла је наша драга РАДУША – РАЈКА Радомира КНЕЖЕВИЋ рођена Зајовић Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 8. јануара од 11 до 16 часова и дана 9. јануара од 11 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на Градском гробљу у Никшићу. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: син

Odmaraj, majko

DUŠANKA Momčila BABIĆ 9. 1. 1945 – 4. 3. 2020.

I u času bujne sreće I kad tuga uzdah sprema Moja ljubav pjesmu kreće Što te nema, što te nema…

LJIKA, NANA, BANJA,TAKA, NAJA i LIKA

Dvije godine su od smrti našeg

LJUBA Ristovog MIRKOVIĆA

S ljubavlju koju smrt ne prekida, živjećeš vječno u našim srcima. Bio si naš čvrst oslonac i podrška. Čuvaćemo te od zaborava. Tvoje: MILIJANA, DIJANA i MARIJA

TUŽNO SJEĆANJE 9. 1. 1998 – 9. 1. 2023.

367

345

9. 1. 2005 – 9. 1. 2023.

Godina dana je od smrti moje voljene babe

ĐOKO TOMOVIĆ

25 godina je od kada nijesi sa nama. Volimo te i čuvamo od zaborava. RADISLAVA, SLAĐANA, ILIJA i IGOR

Godina dana je od smrti naše voljene

MILORAD Nikolin BOJANIĆ

Čuvamo te od zaborava u najljepšim sjećanjima.

MARTE KALUĐEROVIĆ

349 359

Godina je dana od smrti moje voljene sestre BRANKE – MIKICE SJEKLOĆE

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra DESE sa porodicom

PORODICA 350 361

Godina dana je od smrti moje voljene sestre

Otišla si tiho i dostojanstveno onako kako si i živjela, po prvi put ne rekavši ništa.

Ostavila si veliku prazninu u mom srcu.

Bila si i ostaćeš ukras moga djetinjstva i mladosti.

Bila si temelj, oslonac i primjer u svakom pogledu, a tvoja mudrost nije imala granice.

Hvala ti za lijepe riječi, savjete i poglede koji su bili kao blagoslov.

Nosiću te vječno u srcu.

Tvoja unuka NATAŠA

BRANKE – MIKICE SJEKLOĆE

Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava. Voli te tvoja sestra GAJA

Tužno sjećanje na našeg GORANA

Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav jača od zaborava. Nedostaješ.

STEVICA, ANKICA, LULO i MARIJA

9. 1. 2022 – 9. 1. 2023.

VESNE Dankove SAVIĆ

Tvoja plemenita duša i veliko srce uvijek će nas sjeća ti na tebe, a mi ćemo te čuvati od zaborava, naša nikad neprežaljena Veco. Ujak PEJO, ujna VINKA, OLJA i ZVEZDAN

Dvadeset godina od smrti naše majke

NASTE RADENOVIĆ

Nedostaješ nam puno...

Ćerke RADOJKA VUKČEVIĆ i BUDIMKA GUBERINIĆ

Prođoše dvije godine od smrti našeg

DRAGANA IVANOVIĆA

Kako vrijeme odmiče, sve nam više nedostaješ. U tvom velikom srcu bilo je mjesta za sve nas. U našim srcima si ostavio neizbrisiv trag, žal što si otišao kada si trebao da uživaš u životu sa svojim najmilijima.

BUTO, VLADO, STEFAN i SLAĐA sa porodicama

GORAN GLOMAZIĆ

Samo je vrijeme prolazno, a riječi suvišne. Nedostaješ nam. Tetka SLOBA, sestre KRISTINA, KAROLINA i IVANA RADINOVIĆ

363

Dana 10. januara 2023. je četrdeset dana od kada nije sa nama naš dragi

MIODRAG ĆETKOVIĆ

Bol je nešto sa čim moramo da živimo, a ponos je ono što nam ostaje poslije njega. Zauvijek u našim i srcima svih koji su ga poznavali.

PORODICA

Dana 10. januara 2023. navršava se godina dana od smrti našeg SABAHUDINA

– BAA MANDIĆA

Obavještavamo porodicu i prijatelje da ćemo 10. januara u 10 časova posjetiti Baovu vječnu kuću na groblju Cijevna.

Porodica MANDIĆ