Por. Lasiocampidae - prelci Por. Tortricidae – savijači Por. Thaumetopoeidae - prelci četnjaci Por. Cossidae – drvotočci Por. Notodontidae - prelci Por. Aegeriidae (Sesiidae) – staklokrilci Por. Sphingidae - ljiljci Por. Pyralidae - plamenci
U ovaj red spadaju neki od najopasnijih šumskih štetnika, koji izazivaju kalamitete i golobrste na milijunima hektara šumskih sastojina. Red bogat vrstama, od kojih relativno malo spada u šumske štetnike. Većina gusjenica leptira hrani se lišćem, ali ima i takvih koje žive u drvu i počinjaju slične štete kao strizibube ili krasnici.
Por. Incurvariidae Grupa leptira moljaca kod kojih se gusjenice ističu svojim načinom prehrane, odnosno oštećivanja lišća. Jedna grupa minira lišće, druga zapreda, a treća pravi omote oko vlastitog tijela u kojima žive gusjenice. Pripadaju u grupu tzv. minera ili bušača, ali donekle i tuljčara, jer gusjenice nakon miniranja lišća načine tuljac u kojem se kukulje. Oštećuju lišće breze, bukve, lipe, hrasta, kesetena, johe i dr. Rodovi Incurvaria i Adela.
Por. Tischeriidae Tischeria ekebladella (sinonim T. complanella) - hrastov miner jedna je od uobičajenih vrsti minera na hrastovu lišću, raspona krila oko 10 mm. Gusjenica je žuta, s tamnijom glavom i vrhom zatka. Odrasla gusjenica duga je 6 mm. Raširen je po čitavoj Europi. Ima dvije generacije na godinu i roji se pod kraj proljeća i ljeti. . Ženka odlaže jaja na list. Prva generacija ima brži razvoj koji je gotov već do kolovoza, a druga se razvija polaganije, jer gusjenica prezimi u otpalom listu i kukulji se na proljećeHrastov je miner čest ali njegovi napadi na lišće osim kada se pojavi masovno. Posljednjih smo godina imali povremeno jače napada ovog minera na poniku i mlađim dobnim razredima hrasta lužnjaka (do stadija koljika) pa je u nekoliko navrata bilo poduzimano i kemijsko suzbijanje.
Por. Nepticulidae Sitni leptiri, oko 5 mm promjera krila. Gusjenice buše hodnike u lišću listopadnog drveća. Ponekad dolaze i u sjemenju. Ova porodica ima 4 roda s oko 400 vrsta.
Por. Hyponomeutidae - moljci zapredari Glava je jasno odvojena od prsišta i pokrivena gustim dlakama. Ticala su nešto dulja od polovine krila. Uz rub prednjih krila nalazi se pjega, tzv. stigma. Gusjenice buše hodnike u listovima, pupovima i plodovima te izgrizaju lišće. Porodica ima 18 rodova s nekoliko tisuća vrsta, od kojih su za šumarstvo važni štetnici iz rodova Prays, Hyponomeuta i Argyresthia. Prays curtisellus - jasenov moljac raspona krila 14-17 mm ima gusjenicu zeleno-mramorne boje, s crnom glavom i nadvratnikom, duljine 7-10 mm. Ima 2 generacije godišnje od kojih se prva imaga javljaju u lipnju, a druga u kolovozu. Ženka prve i druge generacije odlaže jaja na list jasena, a mlada gusjenica minira list praveći nepravilne manje hodnike koje ispunjava izmetom. Uskoro se izliježe gusjenica prve generacije i počinje skeletirati list, a kasnije izgriza i rupe u listu. Kukulji se na zemlji između otpalog lišća. Za 8 dana izlazi imago. Druga generacija javlja se u kolovozu i u početku pričinja iste štete kao i prva, ali se nakon miniranja zavlači u terminalni pup gdje prezimi. U proljeće, nakon što je izgrizla unutrašnjost terminalnog pupa, gusjenica prelazi na izgrizanje mladih listova. Ponekad se zavuče 1-2 cm duboko u izbojak, što izaziva sušenje čitavog složenog lista. Javlja se samo na jasenu pa ga možemo smatrati monofagom jasena. Štete što ih počinjava ovaj štetnik važnije su kod 2. generacije, jer tu mogu nastupiti veća oštećenja izbojaka.
44