zime. Štetnik se suzbija preventivno premazivanjem rana fungicidnim sredstvima ili voćarskim voskom, prskanjem voćaka nakon reza bakrenim sredstvima i čišćenjem kore voćaka. U preventivu pripada izbjegavanje mehaničkih oštećivanja voćaka i suzbijanje jabučne krvave uši jer se u njihove rane naseljava ovaj štetnik. Kada se štetnik pojavi u većoj mjeri, pristupa se hvatanju odraslih oblika u različite posude s jabučnim sokom ili gnjilim jabukama. Zaražena mjesta na voćki treba ogoliti i mehanički uništiti nađene gusjenice. Ta se mjesta mogu premazati ili natopiti (četkama) ili oprskati insekticidima. Upotrebljavaju se ovi insekticidi: lindan, fenitrotion, diklorvos i neki drugi, koji se u premazivanju i lokaliziranom prskanju zimi primjenjuju u 5-10 puta jačoj koncentraciji od uobičajene. Prema nekim izvorima (Ciglar) prag odluke za primjenu insekticida jest 100-400 gusjenica na 20 voćaka. Pojava leptira može se pratiti i feromonom. Svaka primjena insekticida u vrijeme leta ovog štetnika smanjuje i njegovu pojavu. Malinin staklokrilac (Pennisetia /Bembecia/hylaeiformis Lasp.) oštećuje maline na sličan način kao ribizov staklokrilac. Stršljenka (Sesia IAegeria/ apiformis Clerck.) vrlo je čest štetnik topole, vrbe, lipe, breze i jasena. Gusjenica buši hodnik u drvetu debla, a kasnije se može zavući i u korijen. Iz rupe izbacuje pilovinu. Štete su najveće na mlađem drveću. Veće štete na topoli, vrbi i brezi nanosi i mali topolin staklokrilac (Paranthrene tabaniformis Rott.). DRVOTOČCI - COSSIDAE To su veliki leptiri, iako se prema drugim svojstvima ubrajaju u mikrolepidoptera. Njihove gusjenice buše u drvetu voćaka. Vrbotoč (Cossus cossus L.) Napada deblo i deblje grane raznih vrsta voćaka, no posebno često vrbu, brezu, topolu, brijest i drugo ukrasno drveće. Najradije napada starija stabla debljeg debla. Leptir je sivosmede boje. Raspon krila je 7-10 cm pa pripada u naše najveće leptire. Leptiri lete u lipnju i srpnju, ali samo noću. Odlože više stotina jaja u skupinama u pukotine kore najčešće blizu tla. Ženka često odlaže jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo propada. Gusjenice se ubušuju u stablo ili deblju granu. Prvu godinu zadržavaju se uglavnom u kori, a iduće godine prodiai u drvo. Porastom gusjenice i hodnik postaje sve širi. Iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok. Treće godine opet se gusjenica približava izlaznom otvoru gdje se kukulji. Odrasla gusjenica mesnate je boje, sa sjajno crnom glavom, a naraste do 10 cm. Katkad se kukulji i izvan hodnika. Suzbija se kao modro sitance. Modro sitance - granotoč (Zeuzera pyrina L.) Napada tanje grane, ali može se naći i u debljim granama, pa i u stablu. Napada gotovo sve vrste voćaka, uključujući i maslinu, nadalje brezu, javor i
262