gim medijima (glazba, kazalište i arhitektura). Dekorativnost je ekspanzirala i gotovo preplavila skoro svaku temu u prikazu skoro postala sama sebi cilj. Najistaknutiji primjer su propovjedaonice i oltari. Shema propovjedaonice je geometrijska. Ona je zapravo kompozicijski otvorena i dinamična u deliriju rokoko oblika. Reduciran dekorativni rekvizitorij «S» i «C» oblika u bogatoj kombinatorici naprosto će eksplodirati u zasićenost od koje se jedva primjećuje osnovna kompozicija. Dekoracija postaje sama struktura. Narativni biblijski sadržaj inkorporiran je u dekorativnu strukturu. Slavi se raskoš i ladanjski život pa će tako i religiozni prikazi poprimiti sve elemente dopadljivosti, lepršavosti i usiljenog ushita. Stari feudalni poredak je u agoniji, nova građanska klasa potiskuje sve pozicije dobivene nasljeđem. Prosvjetiteljstvo, sa svojim stavovima o odnosu pojedinca i vlasti, oslobađa građane okova feudalizma. Feudalni poredak kroz umjetnost rokokoa doživljava svoj labuđi pjev. Zaključak Ono što nazivamo simbolom, piše Jung, pojam je, ime ili slika koji, i kad su nam dobro poznati u svakodnevnom životu, ipak sadrže u sebi nešto što povećava njihovo uobičajeno i očigledno značenje. Simbol implicira nešto nejasno, nepoznato ili za nas skriveno… Simboli (slike i skulpture) imaju posredničku funkciju da povezuju nebo i zemlju, tvar i duh, prirodu i kulturu, zbilju i san. Iz slikovnih i skulpturalnih prikaza svetaca izvire mnoštvo dojmova i čuvstava. Simboli sažimaju bogato ljudsko iskustvo – vjersko, psihičko, kozmičko. Zakoni prirode i zakoni društva imaju uporište u općeljudskom stremljenju prema redu, kao preduvjet preživljavanja.
venera pred ogledalom
216