Jasmina Uroda Kutlić Muzej Moslavine Kutina
Povelja kralja Ladislava U srednjem vijeku poveljom su se uglavnom dodjeljivala prava ili ovlasti. Taj dokument pisao se najčešće na pergamentu te obično na latinskom jeziku. Upravo navedenom opisu odgovara i povelja hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava iz 1273. godine. Ova je isprava od iznimne važnosti za grad Kutinu jer se upravo u njoj Kutina po prvi puta spominje kao posjed. Ključne riječi: povelja, Kutina, kralj Ladislav, Garić, Gračenica
Toponimi s područja današnje Moslavine javljaju se u dokumentima uglavnom od 13. stoljeća. Jedan od čestih toponima bila je Kutina. Javlja se na upravnom području Gračenice u 13. i 14. stoljeću. Tada je taj toponim označavao potok, posjed i naselje, a bila je zapisivana kao Kotynna, Kotinna, Katynna, Katinna, Kathynna, Kuthynna....1 Prvi spomen ovoga toponima datira u 1256. godinu, u dobro poznatoj povelji kralja Bele IV. Nažalost, ova je povelja nestala tijekom Drugog svjetskog rata, no njezin je prijepis moguće pronaći u Diplomatičkom zborniku2. U njoj se toponim Kuti1 Silvija Pisk - Od Potoka do naselja-toponim Kutina kroz srednji vijek, Zbornik Moslavine IX-X, Kutina, 2007, str. 13 2 Codex diplomaticus V, str. 37
2