Svirači dudaši bili su preštimavani, hvaljeni, slavljeni i plaćeni. Bećari, veseljaci, govornici, nazdravičari...pjevači starih pjesama, čuvari starih običaja i nadasve značajni ljudi. Dudama su pratili mladence u crkvu na vjenčanje, iz crkve, u svatove, u krevet i iz kreveta. Često su bili suci i presudnici. Svirci sirotinje i careva. Danas dude svira jedina dudašica iz Kutine, Lana Moslavac, aktivna članica KUD-a "Husain" iz Husaina, a studij za puhačke instrumente pohađala je u "Ladu", kod gosp. Stjepana Večkovića. Sviračice na gajdama su: djevojka iz Kutine, Marina Nešticki i djevojka iz Novske, Melita Nikolić. U sjevernomoslavačkom kraju najpoznatiji je dudaš - gajdaš Vjekoslav Martinić iz Garešnice, koji je pohađao Školu folklora u organizaciji Matice iseljenika iz Zagreba i seminar Panonske zone u Vinkovcima u organizaciji Gatalinke, na kojem je u posljednje vrijeme i predavač. Aktivni je član KUD-a "Zdenac" iz Garešnice. U posljednje vrijeme gajde i dude svira i njegov sin Filip. Tragajući za izvorima o puhačkim glazbalima Moslavine, nekoliko vrijednih informacija o dudama dobila sam od gđe. Antonije Dokuš iz Ivanske, koja mi je ustupila foto-dokumentarnu građu i gore opisane dude koje se, prema stručnoj ekspertizi gospodina Stjepana Večkovića, nisu mogle bez većih intervencija popraviti, tako da su zadržale, bez popravke, svoj autohtoni zvuk i izgled. O tamburama Tamburica19 je kordofono glazbalo koje pripada porodici lutnje. U Hrvata i drugih susjednih naroda tradicijska je stečevina, kamo su je po svojoj prilici donijeli Osmanlije za vrijeme svojih osvajanja u 14. i 15. st.20
Tamburaši iz Osekova, 1949.
Svirci iz Ilove, 1928.
Tambura je kruškolika trupa, dugačka vrata 45-115 cm. Gradi se od tri komada: kopanjice (trupa), vrata i glave. Trup je izduben u javorovu, klenovu, šljivovu, kruškovu, topolovu, jablanovu, lipovu drvu, katkad i u jasenovini, orahovini ili vrbovini. U novije se vrijeme tambure ne dubu, nego izrađuju od tankih savijenih daščica. Trup je pokriven tankom daskom od meka drva, koja se zove glasnjača. Gornji je 19 Ime je glazbala deminutiv od riječi tambura koja je naziv za arhaično perzijsko glazbalo. 20 Najjednostavniji primjer hrvatske tamburice jesu solističke tamburice s dvije, tri ili četiri žice. Tamburice s dvije žice, obje ugođene unisono, nalazimo na Kordunu i Banovini (ali se migracijama donijela i u Moslavinu), zvana dvožica, dangubica....(Ćaleta, 2001., str. 429).
144