Slavica Moslavac Muzaj Moslavine Kutina
Ajd' u kolo Ples je jedan od izraza simboličke komunikacije koji je duboko utkan u svijest žitelja. Svi koji vole, plešu često, kad godi im se za to pruži prilika, bez obzira na starosnu dob. Nekada su kola plesana u posebno priređenim hižama, na uobičajenom plesalištu, u hladovini gustih krošnji pred crkvom ili na drugom utvrđenom mjestu (kod zajedničkog bunara, na križanju ili na mostu), dakako, najviše se plesalo na svadbama. Plesalo se prilikom dovođenja mlade - da se vidi je li šepava; pleše se neposredno poslije vjenčanja po izlasku iz crkve, mladenci prvi plešu tijekom večere, odnosno zabave poslije vjenčanja, za njima se u ples uključuju kumovi, roditelji, zatim i svi ostali sudionici svadbe. U određenom trenutku tijekom zabave dolaze i maškare, te na taj način u plesu sudjeluju i oni članovi zajednice koji nisu službeno pozvani na proslavu vjenčanja. Dakle, ples je neizbježan. Plesači si prema starosnoj dobi i odabiru primjerena kola. Osobe starije životne dobi plešu polaganija, pjevana kola. Osim njih značajno mjesto imaju izvođači mlađe i srednje životne dobi, izvođači koji brzinom i težinom izvođenja pojedinih plesnih elemenata, npr. u kolima: Kozatuša, Dudaške kare, Dučeca, Crnog kosa, Đipke, izazivaju divljenje i oduševljenje publike. Vrijedno je zabilježiti njegovanje i izvođenje pletenih, pjevanih kola kao npr. Okre', okreni se moje kolo malo; Krivo kolo; Kolo moje; Izvir vodo izvirala; Na Ilovoj ladnoj vodi; Moj nevene šestopere; Oj, djevojko; Moslavka sam govor me odaje; Igram kolo, kolo mi se vije; Oj, Ivane livadare; Ljubičica s proljeća se javlja; Oj, darajda; Na toj vodi, tihoj Lonji; S onu stranu Save vode; Ljubičica s proljeća se javlja; Tri sam dana milo lane; Išlo momče u livadu; Lepe naše livadice; Tko j' za kolo; Prelice se spominale; Ide dragi kraj kola; Oj, milo moje; Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi...1 Danas je na čelu tih kola kolovođa, muškarac koji kolo vije u obliku zmije ili slova S, s torbom također muškarcem na kraju kola koji ima jednako značajnu ulogu kao čelni, jer njegova sposobnost i vještina dolaze do izražaja u izvođenju raznih improvizacija. Ključne riječi: glazbeni instrumenti, ples, Moslavina, Hrvatska Posavina
Najznačajniji, a ujedno i najrasprostranjeniji ples, ne samo u Moslavini, nego u čitavom panonskom arealu jest drmeš. Drmeš je po svojoj popularnosti, mnogobrojnim varijantama i vitalnosti, jedan od najznačajnijih plesova u Hrvatskoj, osobito u njenom sjeverozapadnom području. Rasprostranjen je od Prekmurja na zapadu2, Drave na sjeveru, do južno od Karlovca, pa sve do Like i Istre, a na istočnoj strani do Psunja i Papuka3. Ples drmeš stariji je od naziva koji nosi. Naziv drmeš javlja se u pisanim 1 Urezani crtež na urni iz Ripača što prikazuje povorku od pet žena koje se drže za ruke, predstavlja najstariji prikaz jednog plesa i to pogrebnog na ilirskom tlu. (Glasnik zemaljskog muzeja;1949.-1950., str. 69). 2 Ramovš;1980. 3 Sremac; 1983.; str. 57
135