Zbornik Moslavine XIII

verozapadne Hrvatske (arheolozi iz Bjelovara, Sesveta i Čazme), a voditeljica istraživanja bila je Marina Šimek iz Varaždina. U novije vrijeme o zaštiti arheološke baštine brine i konzervatorska služba Ministarstva kulture (Amelio Vekić, Zoran Wiewgh, Ivana Miletić Čakširan.

Nekoliko lokaliteta upisano je u Registar kulturnih dobara RH (Ciglenice, Kutinska lipa, Gradina Marić…)

Prvi stalni arheološki postav u Muzeju Moslavine otvoren je 1970.g., a od tada do danas nekoliko je puta promijenjen, uglavnom zbog prilagodbi izložbenom prostoru. I arheološka topografija Moslavine također je upotpunjena, tako da danas imamo 60-ak poznatih arheoloških nalazišta (što još uvijek nije konačna brojka).

Arheološke zbirke MMK broje više od 5 tisuća artefakata (od čega veći dio pripada fondu studijskog materiStalni arheološki postav jala). Najznačajniji primjerci izloženi su u stalnom arheološkom postavu s oko 400 izložaka.

Etnografski odjel Prvi znanstveni i istraživački radovi na etnografskoj zbirci Muzeja Moslavine započeli su 1962. godine, a 1963. postavljena je i prva stalna postava u potkrovlju južnog krila muzeja pod stručnim vodstvom etnologinje gđe. Nade Getvaj iz Etnografskog muzeja iz Zagreba. Tijekom proteklih desetljeća, etnografski je odjel često mijenjao stručne djelatnike, etnologe i stručnu građu, dok je Moslavina kao područje istraživanja ostalo isto, čak se djelomično i proširilo na susjedne krajeve: Hrvatsku Posavinu novljanski kraj i zapadnu Slavoniju, te Bilogoru.

Stalna etnografska izložba, danas je Istraživanje Moslavine, 1981.

11