MARIJANA PETIR, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu
HSS
Srpanj, 2015.
Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, ovaj je tjedan u Bruxellesu prisustvovala sjednicama odbora Europskog parlamenta. Zastupnica Petir aktivno je sudjelovala u raspravi i glasovanju, a više o tome možete pročitati u Newsletteru.
NEWSLETTER
ZASTUPNICA PETIR ZAUZELA SE ZA ŽENE ZAPOSLENE U TRGOVINI Odbor za prava žena i jednakost spolova usvojio je na svojoj sjednici Strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2014-2020. s amandmanima koje je podnijela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Taj će se dokument uzeti u obzir prilikom izrade nove strategije o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje od narednih pet godina. Kako ističe u svom amandmanu zastupnica Petir, društveno - gospodarska kriza dovela je do porasta usvajanja zakonodavstva koje dopušta produženo radno vrijeme do kasnih večernjih sati, rad po noći, blagdanima i nedjeljom, porast ugovora na određeno i skraćeno radno vrijeme koje posebno pogađa mlade te nereguliranje ugovorno zajamčenog vremena odmora, čime je posebno pogođen uslužni sektor (trgovina) u kojem većinu zaposlenih čine žene. Sve to ima izravne negativne posljedice na radne uvjete i zdravlje zaposlenika te na osiguranje ravnoteže radnog i privatnog života i socijalne kohezije.
Amandmanom zastupnice Marijane Petir koji je usvojen, poziva se Komisiju da kroz Direktivu o radnom vremenu i putem drugog relevantnog zakonodavstva osigura dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene, učinkovitije jamči središnje mjesto zdravlja i sigurnosti, ravnoteže radnog i privatnog života i socijalne kohezije kao i potreban zajednički dan u tjednu za odmor. Petir je predlagala da se definira da bi to u pravilu trebala biti nedjelja no taj prijedlog nije dobio potrebnu većinu. Poznato je naime da je upravo Marijana Petir kao zastupnica u Hrvatskom saboru u dva navrata predlagala Izmjene Zakona o trgovini kako bi se radnicama u trgovini osigurao barem jedan slobodan dan u tjednu te je predlagala da to bude nedjelja. U oba navrata, izmjene Zakona koje je Petir predlagala su usvojene, no nakon žalbe velikih trgovačkih lanaca, ta je odredba pala na Ustavnom sudu. „Usvajanjem amandmana koji sam predložila, a kojim se utvrđuje potreba definiranja zajedničkog dana u tjednu za odmor ipak se pomičemo nabolje jer će ta odredba postati dio europske strategije koju će sve države članice trebati poštivati“, rekla je zastupnica Petir. Usvojen je i njezin amandman kojim se ohrabruje države članice da osiguraju ravnomjeran pristup radnim pravima i zdravstvenim uslugama svim stanovnicima s posebnom pozornošću na ranjive skupine, među kojima se nalaze žene na selu koje su ugrožene pri osiguranju radnih i zdravstvenih prava te nemaju pristup javnozdravstvenim uslugama, specijalističkim pregledima i pregledima ranog otkrivanja raka. 1
ODBOR ZA POLJOPRIVREDU ODLUČIO VRATITI KOMISIJI UREDBU O GMO-u
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta odlučio je Europskoj komisiji vratiti Uredbu o mogućnostima da države članice ograniče ili zabrane upotrebu genetički modificirane hrane i hrane za životinje na svom teritoriju. „Nažalost, temeljni cilj zbog kojeg je predložena ova Uredba, nije ispunjen. Riječ je o dokumentu koji je kontradiktoran sam u sebi,“ rekla je na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. U jednom članku se daje mogućnosti državama članicama da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području. U drugom članku se od njih traži da poštuju trgovinske sporazume što znači da ustvari ne mogu zabraniti ili ograničiti upotrebu GMO-a na svom području. Petir je rekla da je to u suprotnosti s modelom supsidijarnosti i ozbiljno narušava suverenitet država članica. Dodala je da se opet događa da se otvara prostor multinacionalnim kompanijama da imaju veću moć od država članica što je neprihvatljivo.
„Osobno sam pokrenula inicijativu za uspostavu Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a koju su podržali zastupnici iz zemalja te regije: Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije i Austrije. Više od 150 regija i 1400 jedinica lokalne samouprave u Europskoj uniji donijelo je odluke da želi biti GMO free. Ovaj prijedlog Uredbe im to ne omogućava i zato ga ja ne mogu podržati“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Potrebno je jasno definiranje mjera kojima se države članice mogu odlučiti za ograničavanje ili zabranu uporabe genetski modificirane hrane i hrane za životinje. Uredba bi trebala dati pravnu sigurnost državama članicama koje se odluče za uvođenje mjera ograničavanja ili zabrane, a u odnosu na obveze koje za države članice proizlaze iz međunarodnih i trgovinskih sporazuma. Petir je rekla da je državama članicama u pogledu ograničavanja ili zabrane uporabe genetski modificirane hrane i hrane za životinje trebalo ostaviti pravo odlučivanja bez navođenja uvjeta. „Svjesna sam podjela u Europi oko ovoga pitanja međutim kompromis je moguć upravo na način da se državama članicama omogući pravo donošenja odluke o zabrani ili ograničenju GMO-a na njihovom području, što ovaj prijedlog Uredbe ne omogućava. Ovaj prijedlog treba vratiti Komisiji i dok se ne donese prijedlog u kojem će proces donošenja odluka i procjena rizika biti reformirani, smatram da se ne smiju odobravati autorizacije novih GMO-a“, zaključila je Marijana Petir.
2
PREDSTAVNICI DRVNE INDUSTRIJE U EUROPSKOM PARLAMENTU KOD ZASTUPNICE PETIR Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir primila je u Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavnike tridesetak vodećih tvrtki iz drvoprerađivačkog i šumarskog sektora. Tijekom sastanka oni su je upoznali s nekim od glavnih izazova, ali i prilika koje stoje pred tim sektorom te je tijekom sastanka zaključeno kako sektor drvne industrije ima veliki potencijal za rast. No, taj potencijal je teško ostvariti jer kroz javnu nabavu domaća drvoprerađivačka industrija nema primjeren status. Gotovo 90% opremanja objekata rade inozemne tvrtke i drvo kroz javne natječaje nema prednost pred drugim umjetnim materijalima. Drvoprerađivačku industriju treba vezati uz obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost te ublažavanje klimatskih promjena, složili su se svi prisutni. Zbog nedovoljnog poznavanja tog sektora, kako ističu neki proizvođači, osiguranje sredstava neophodnih za ulaganja u tehnologiju kako bi ostvarili povećanje proizvodnje i otvorili nova radna mjesta, gotovo je nemoguće zbog postojećih kriterija koje smatraju diskriminatornim te traže njihovu promjenu. Petir je rekla da je nužno provjeriti tko je te kriterije postavio - EU ili Hrvatska, te je izrazila zabrinutost zbog kašnjenja nacionalnih i operativnih programa što hrvatskim proizvođačima otežava pristup sredstvima iz EU fondova. U Hrvatskoj postoji 12 proizvođača peleta koji doprinose korištenju obnovljivih izvora energije, a zastupnicu Petir su upozorili na činjenicu da peleti koje proizvode uglavnom završe u izvozu, unatoč želji za njihovim većim plasmanom na domaćem tržištu. Taj je plasman nizak zbog nedostatka domaće potražnje, a koja je opet povezana s manjkavim pravnim okvirom u Hrvatskoj. Ne postoji Zakon o obnovljivim izvorima energije kao niti Karta obnovljivih izvora energije, a dodatni je problem što uz postojeću regulaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, nije regulirano to cijelo područje gospodarstva te je izostao dodatni poticaj proizvodnji toplinske energije iz drvne biomase. Naveden je i primjer jedne tvrtke koja će nakon desetogodišnjeg procesa ishođenja potrebnih dozvola (više od 60), konačno početi opskrbljivati objekte u javnom vlasništvu s toplinskom energijom koja nastaje kao nus produkt u njihovoj svakodnevnoj proizvodnji.
3
Osnivanje Hrvatskog drvnog klastera bilo je potaknuto željom za povećanjem konkurentnosti, međutim, kako je rečeno, klasteri nisu dobili pravu potporu koju su trebali zbog niza razloga, kao što su nekoordiniranost ministarstava i nedostatak nacionalnih programa. Predstavnici drvoprerađivačke industrije upoznali su zastupnicu Petir sa stavom da je potrebno uže povezati obnovljive izvore energije s drvnom industrijom kako bi se na taj način potakla proizvodnja i otvaranje novih radnih mjesta s čime se ona u potpunosti složila. Jednako tako upozorili su i na potrebu trajne edukacije kadrova na što je zastupnica Petir predložila da se njihove potrebe za kadrovima jasno iskažu obrazovnim ustanovama i njihovim osnivačima. Europa zbog veličine svojeg tržišta omogućuje i lakši plasman roba na druga tržišta. Predstavnike Hrvatskog drvnog klastera zanimale su mogućnosti i načini zaštite njihovih potraživanja na tim, ali i na europskom tržištu. Također, upozorili su i na prepreke u trgovinskim odnosima s trećim zemljama zbog zaštitnih mjera koje je uvela EU poput onih prema Indiji. Zastupnica Petir je obećala da će biti njihov glas u Europskom parlamentu te im je poručila da u Hrvatskoj treba raditi na zajedništvu bez kojeg neće biti napretka, posebno na globalnom tržištu EU. Istaknula je dobar primjer njihovog udruživanja u Hrvatski drvni klaster jer tako mogu lakše pregovarati i ostvariti svoje ciljeve.
4
PETIR POTPISALA PETICIJU PROTIV SUPERMARKETA ZBOG BACANJA HRANE (https://secure.avaaz.org/en/food_waste_loc/?bPXXJgb&v=61604)
Jedan od gorućih problema 21. stoljeća još uvijek predstavlja glad u svijetu koja bi trebala biti svedena na minimum no ona i dalje zahvaća 805 milijuna ljudi što je svaka 9. osoba. Upravo zbog tog problema, šokira činjenica da 1/3 hrane u svijetu završi na otpadu od čega se u Europskoj uniji baca približno 100 milijuna tona hrane godišnje, umjesto da je se donira gladnima. Uzrok takvog neodgovornog ponašanja prema hrani leži prije svega u slaboj kontroli supermarketa koji bacaju hranu kojoj ističe rok uporabe ili odbijaju preuzeti od poljoprivrednika hranu koja nije estetski savršena. Potaknuti tom problematikom, pokrenuta je globalna peticija „Zaustavite bacanje hrane, okončajte glad!” protiv supermarketa koji bacaju hranu umjesto da je doniraju te otkazuju narudžbe poljoprivrednicima u slučaju da im proizvodi ne odgovaraju izgledom, zbog čega velike količine hrane budu bačene bez da su ikada napustile farmu. Poljoprivrednici ostaju bez novaca za sav svoj uloženi trud zato što određeni proizvodi ne odgovaraju oblikom, bojom ili veličinom onome što su odredili supermarketi. Peticiju je za sada potpisalo više od 970 000 ljudi, a također ju je potpisala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Ona je podržala i amandmane Europske pučke stranke u čijem klubu zastupnika djeluje, na Rezoluciju o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju, koju je Europski parlament usvojio u Strasbourgu na plenarnoj sjednici. Cilj rezolucije je olakšati prijelaz na kružnu ekonomiju kojom bi se garantirala nova radna mjesta i održivi rast. Rezolucija uključuje odredbe vezane upravo uz problem bacanja hrane te se usmjerava prema nultoj stopi otpada. Amandmanima se poziva Komisiju da u državama članicama potiče praksu da se u maloprodajnom prehrambenom sektoru proizvodi koji se ne prodaju podijele dobrotvornim udrugama kao i da pri provedbi procjene učinka novih relevantnih zakonodavnih prijedloga ocijeni njihov potencijalni učinak na otpad od hrane. „U Hrvatskoj se također baca hrana umjesto da se donira i na taj način osigura obrok onima koji gladuju. Republika Hrvatska trebala bi zaustaviti bacanje hrane uspostavljanjem zakonodavnih okvira u skladu s EU te je potrebno uključiti sve relevantne institucije koje godinama brinu o gladnim ljudima poput Hrvatskog Caritasa. Stoga pozivam Ministarstvo poljoprivrede da se u cilju smanjenja bacanja hrane pobrine za pronalaženje adekvatnih rješenja kako bi se smanjio taj trend i potaknula cirkularna ekonomija”, rekla je zastupnica Petir.
5
PROPADANJE MALIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA I RASPODJELA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA AKTUALNI SU PROBLEMI HRVATSKE POLJOPRIVREDE (https://www.youtube.com/watch?v=kg9XYTTTiYo) (https://soundcloud.com/arijanaetir/hrvatski-katolicki-radio-dnevnik) Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na konferenciji za medije održanoj u petak, 17.07.2015. godine u svom uredu u Zagrebu, govorila je o aktualnom stanju u poljoprivredi te je najavila da će proizvođači jabuka i mandarina iz Hrvatske dobiti obeštećenje zbog ruskog embarga. Kako je navela, ona je zajedno sa svojim kolegama iz Europske pučke stranke tražila od povjerenika Hogana da zbog produljenja ruskog embarga, Europska komisija produlji i mjere obeštećenja za poljoprivrednike. Komisija je udovoljila njihovom zahtjevu i potvrdila na izravan upit zastupnice Petir da će hrvatski proizvođači jabuka i mandarina dobiti obeštećenje. Zastupnica Petir potom je upozorila na alarmantno stanje u hrvatskoj poljoprivredi, posebice u sektoru proizvodnje mlijeka i raspodijeli poljoprivrednim zemljištem. Potkrijepila je to podatkom da je u Hrvatskoj proizvodnja mlijeka u prva četiri mjeseca ove godine pala za 5%, da je propalo 1200 malih proizvođača mlijeka te se posebno osvrnula na najavljeno raskidanje ugovora o otkupu mlijeka u Bilogori i Moslavini. „Ovih dana Belje je najavilo otkazivanje ugovora za 600 proizvođača mlijeka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, o čemu sam izvijestila povjerenika Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phila Hogana koji će istražiti cijeli slučaj i provjeriti o kakvim je ugovorima riječ. Žalosti me što je reakcija ministra Tihomira Jakovine u ovom slučaju izostala jer je Belje tvrtka kćer Agrokora, jednog od najvećih korisnika hrvatskog poljoprivrednog proračuna", rekla je Petir koja smatra da je nedopustivo da se na takav način raskida ugovor s malim proizvođačima mlijeka. Upozorila je i na problem raspolaganja s poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj pri čemu lokalno stanovništvo i mala obiteljska gospodarstva ostaju bez zemljišta a dobivaju ga velike tvrtke, a u nekim slučajevima čak i strane korporacije. Predstavila je potom rezultate studije napravljene na razini 13 zemalja članica EU koja je pokazala da u Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj dolazi do tzv. otimanja zemljišta na način da strane tvrtke preko investicijskih fondova, osiguravajućih društava i „džepnih ugovora" kupuju poljoprivredno zemljište preko posrednika zbog čega mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostaju bez zemljišta nužnog za opstanak. Zastupnica Petir navela je primjer Poljske gdje je ove godine u jednoj regiji na taj način kupljeno 200 000 hektara poljoprivrednog zemljišta te je, obzirom da Studija ne sadrži pokazatelje za Hrvatsku zato što je Hrvatska nova članica, zatražila da se takva analiza napravi i za Hrvatsku. 6
„Javna je tajna da se u Hrvatskoj nažalost to već događa i da se prilikom raspodjele poljoprivrednog zemljišta pogoduje velikima. Ako se nastavi na ovakav način voditi poljoprivreda, da lokalno stanovništvo ostaje bez zemlje potrebne za proizvodnju, da mladi poljoprivrednici ne vide perspektivu pa napuštaju selo, sve to će dovesti do umiranja hrvatskog sela. A ako nema sela i seljaka, nema niti hrane, niti suvereniteta, niti čuvanja hrvatskog prostora i to predstavlja smrt ne samo za selo nego i za cijeli narod", zaključila je Petir.
Robert Hadžić, član Izvršnog odbora Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život" govorio je na konferenciji za novinare koju je organizirala zastupnica Petir o iskustvima s terena te je upozorio da se prilikom dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta događa da korisnici preko noći, bez obrazloženja gube zemljište koje su dotad koristili te da Agencija za poljoprivredno zemljište raspodjelu vrši u korist velikih sustava. Agencija uz to ne raspolaže stvarnim podacima o zemljištu te se događa da dodjeljuje zemljište neprikladno za poljoprivrednu proizvodnju, a posebice stočarsku. Hadžić je dodao da je u mljekarskom sektoru veliki problem i kašnjenje Ministarstva poljoprivrede u donošenju regulative za proizvođačke organizacije preko kojih bi se moglo utjecati na stabilnost tržišta budući da bi kroz takve organizacije proizvođači mogli zajedno nastupati prema otkupljivačima dok se sada događa da pojedinačno postižu nisku otkupnu cijenu mlijeka.
7
GRČKA MORA PREUZETI ODGOVORNOST ZA SVOJE PONAŠANJE „Odgovorno ponašanje znači odgovarati za svoje postupke i spremno snositi posljedice svojih loših poteza. Neovisno tko je kriv za neodgovorno ponašanje, onaj tko se neodgovorno ponašao mora za to snositi posljedice“ – tim je riječima hrvatska zastupnica Marijana Petir komentirala slučaj Grčke sudjelujući u raspravi o Zaključcima Europskog vijeća (25.-26. lipnja 2015) i sastanku na vrhu EU-a (7. srpnja 2015.) o trenutačnoj situaciji u Grčkoj koja je održana na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
plaće u Grčkoj blizu ili iznad europskog prosjeka i dok se u Grčkoj još uvijek u državnim službama zapošljava isključivo po stranačkom ključu bez potrebnih kvalifikacija, stanovnici drugih zemalja Eurozone koji nemaju te pogodnosti iz svojih plaća i mirovina izdvajaju sredstva za pomoć sanaciji grčkih dugova. Te se građane, kako je rekla Petir, još i vrijeđa da su oni krivci za probleme u kojima se Grčka nalazi. „Grčka danas mora pokazati drugačije lice, prihvatiti odgovornost i platiti za život iznad svojih mogućnosti. Nadam se da će i druge države članice sa sličnom razinom neodgovornog ponašanja biti poučene ovim iskustvima i promijeniti svoje ponašanje zbog dobrobiti svojih građana“, zaključila je zastupnica Petir.
Upozorila je da, u trenutku dok grčki državni službenici primaju 13. i 14. plaću, a primanja socijalnih naknada nadmašuju prosječnu plaću građana nekolicine zemalja EU te dok su prosječne
8
Adresar ureda i asistenata:
MARIJANA PETIR Zastupnica u Europskom parlamentu
Ured u Europskom parlamentu Domagoj Stjepan Krnjak Parliamentary Assistant to Marijana PETIR, MEP
European Parliament ASP 4E 115, Rue Wiertz 60, B-1047 Brussels Tel:+32 (0)2 28 45429 Fax: +32 (0)2 28 49429
domagojstjepan.krnjak@europarl.europa.eu European Parliament ASP 4E 115, Rue Wiertz 60, B-1047 Brussels Tel:+32 (0)2 28 45 429 Fax: +32 (0)2 28 49429 Parlement européen
Parlement européen Bât. Louise Weiss T09039 1, avenue du Président Robert Schuman, F-67070 Strasbourg Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33 (0)388179429
Web: petir.eu
Bât. Louise Weiss T09039 1, avenue du Président Robert Schuman, F-67070 Strasbourg Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33 (0)3 88179429 Središnji ured u Zagrebu, voditeljica ureda Tihana Mojsinović Adresa: Zvonimirova 17 (u prizemlju – poseban ulaz) E-mail: hrvatska@petir.eu Regionalni ured u Sisku, regionalni asistent Dražen Pejaković Adresa. Antuna i Stjepana Radića 20, Sisak E-mail: sisak@petir.eu Regionalni ured u Osijeku, regionalna asistentica Sandra Lukač Adresa: Hrvatske Republike 19, Osijek E-mail: osijek@petir.eu Regionalni ured u Splitu, regionalni asistent Ivica Listeš Adresa: Trg Republike 2/II, Split E-mail: split@petir.eu Regionalni ured u Bjelovaru, regionalni asistent Ivan Novotni Adresa: T.G.Masaryka 8, Bjelovar E-mail: bjelovar@petir.eu