NEWSLETTER – kolovoz 2015. by Marijana Petir

MARIJANA PETIR, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu

HSS

NEWSLETTER

Kolovoz, 2015.

Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, ovoga je mjeseca prisustvovala brojnim događanjima u zemlji, posjetila Hrvate u Vojvodini te proglasila najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika. Više o tome i drugim aktivnostima zastupnice Petir možete pročitati u Newsletteru.

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“ 4. kolovoza 2015. godine u Zagrebu nazočila svečanom mimohodu, a 5. kolovoza 2015. godine središnjoj svečanosti u Kninu te sv. misi. Tom je prigodom čestitala Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja ovim riječima:

„Ove godine 5. kolovoza, kada obilježavamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, ujedno obilježavamo i 20 godina od slavne vojno-redarstvene operacije Oluja u kojoj je hrvatska vojska oslobodila Knin. Na ovaj dan budimo ponosni i radosni, zaboravimo ono što nas dijeli i zajedno istaknimo naše hrvatske zastave te se poklonimo sa zahvalnošću žrtvi naših branitelja, posebice onih koji su za slobodu Hrvatske položili svoj život. Svim Hrvaticama i Hrvatima te svima onima koji Hrvatsku vole, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.“

PETIR UOČI OLUJE POSJETILA HRVATE U VOJVODINI

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je uoči obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja 2. kolovoza 2015. godine posjetila Hrvate u Vojvodini. Petir je posjetila župe Maradik i Bešku te se je sastala s predstavnicima hrvatskih kulturno prosvjetnih društava s područja Srijema i predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji. Petir je svojim dolaskom iskazala podršku Hrvatima u Vojvodini i njihovim obiteljima jer, kako je rekla „oni su suočeni s trajnom diskriminacijom, u odnosu na 1990. duplo ih je manje, protjerano ih je 40 000 i cijela situacija u Vojvodini mogla bi se nazvati etničkim čišćenjem.“ Pokušaj zatiranja hrvatskog identiteta na dnevnoj razini potvrđuje da su Hrvati u Vojvodini izvrgnuti stalnim pritiscima koji imaju za cilj trajni nestanak Hrvata s tog područja. Predstavnici hrvatske zajednice iznijeli su da im veliki problem predstavlja nemogućnost dobivanja hrvatskog državljanstva jer se od njih traži da prilože dokument u kojem su se izjasnili kao Hrvati premda u Vojvodini od početka sedamdesetih nema dokumenata u kojima bi se moglo izjasniti o nacionalnoj pripadnosti. Međudržavni sporazumi se ne poštuju pa tako Srbija ne izdvaja novac za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku, Hrvati su nezastupljeni u tijelima državne uprave i nemaju svog predstavnika u skupštini Srbije. Ukoliko hrvatska djeca žele pohađati satove vjeronauka, doživljavaju diskriminaciju i izrugivanje samo zato što su Hrvati i katolici.

Predstavnici kulturno prosvjetnih društava iznijeli su problem nedostatka prostora za održavanje njihovih susreta i odbijenica koje dobivaju na zahtjeve za povrat hrvatskih domova koji su bili u njihovom vlasništvu ali su im u vrijeme komunizma oduzeti. Pokrajinska i državna vlast ne financira njihove programe pa isključivo ovise o vrlo malim sredstvima lokalnih vlasti u onim sredinama u kojima uopće postoji raspoloženje da im se pomogne. Zanimljivo je i to da se krađe i razbojstva događaju uglavnom na imanjima u vlasništvu Hrvata, a unatoč svim dokazima i saznanjima, počinitelji nikada nisu uhićeni i procesuirani. Nedavno je opljačkan i prebijen katolički svećenik, a počinitelj također nije otkriven. Hrvate u Vojvodini boli i odnos hrvatske Vlade prema njima jer na ove probleme upozoravaju niz godina no stanje se ne mijenja na bolje već je situacija iz dana u dan sve gora. Petir je rekla da se hrvatska Vlada treba ugledati u mađarsku Vladu koja za mađarski narod u Vojvodini izdvaja za projekte u području gospodarstva i obrazovanja 42 milijuna EUR-a dok hrvatska Vlada izdvaja svega 85 tisuća EUR-a i to uglavnom za projekte u kulturi. Najavila je da će o svim ovim problemima razgovarati s predstavnicima hrvatske Vlade i obavijestiti europske institucije.

87. GODIŠNJICA SMRTI STJEPANA RADIĆA

“Mogu me ubiti, ali moj duh neće”, riječi su Stjepana Radića uoči odlaska u Narodnu skupštinu Kraljevine Jugoslavije na dan atentata čije su posljedice dovele do njegove smrti. Osnivač Hrvatske seljačke stranke, vođa i učitelj hrvatskog sela i naroda, jedan od najvećih političara u hrvatskoj povijesti, preminuo je u Zagrebu od posljedica ranjavanja 8. kolovoza 1928. godine. Poznata je povijesna činjenica da je srpski radikal 20. lipnja 1928. pucao u skupštini u zastupnike HSS-a. Teško je ranio Stjepana Radića, a ubio je njegova sinovca Pavla Radića i Đuru Basaričeka. Zločin u jugoslavenskoj skupštini naišao je na zgražanje cijelog civiliziranog svijeta, a kada je 8. kolovoza od zadobivene rane Stjepan Radić umro, njegov posljednji ispraćaj pretvorio se u prosvjed protiv režima.

300. SINJSKA ALKA

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je na poziv Viteškog alkarskog društva Sinj prisustvovala jubilarnoj 300. Sinjskoj alki koja je održana 9. kolovoza 2015. pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović. Ova jedinstvena hrvatska viteška igra održava se u znak sjećanja na pobjedu nad turskim osvajačima koju su 1715. izvojevali hrabri Sinjani braneći svoju tvrđavu, a od 2010. godine nalazi se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Tom je prigodom zastupnica Petir nosila naušnice u obliku alke koje su joj poklonili alkari na čelu s vojvodom prilikom njihovog posjeta Europskom parlamentu, kada im je zastupnica i obećala da će ove godine doći na alku. Zastupnica Petir tom se prigodom sastala s predsjednikom HSS-a u Sinju Željkom Sesardićem te je razgovarala s mnogobrojnim građanima Sinja koji su je došli pozdraviti i poželjeti joj dobrodošlicu.

PETIR TRAŽILA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI SVIH SLUŽBENIH JEZIKA EU

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir zaprimila je odgovor Günthera Oettingera, povjerenika Europske komisije za digitalnu ekonomiju i društvo, na pitanje koje je uputila Komisiji s ciljem zaštite ravnopravnosti svih službenih jezika EU-a na jedinstvenom digitalnom tržištu, osobito jezika koje govori manji broj građana EU među kojima se nalazi i hrvatski jezik. Naime, Petir je podsjetila Europsku komisiju na Otvoreno pismo META-e, višejezičnog europskog tehnološkog saveza, koje je potpisalo više od 3600 znanstvenika i poduzetnika, a kojim se od Komisije traži da odgovori na višejezični izazov u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu pritom vodeći računa o svim službenim jezicima. S obzirom na to da je Komisijin cilj, kako se navodi u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, poduprijeti uključivo jedinstveno digitalno tržište na kojem građani i poduzeća imaju potrebne vještine i uživaju prednosti međusobno povezanih višejezičnih e-usluga (npr. e-uprave i e-pravosuđa), zastupnicu Petir zanimalo je hoće li Komisija i na koji način podupirati razvoj tehnologija poput online strojnog (automatskog) prevođenja kojima će se prevladati jezične barijere te planira li kroz neku od mjera Strategije kao prioritet uvrstiti zaštitu ravnopravnosti svih službenih jezika Unije i mogućnost njihova korištenja na digitalnom tržištu. Povjerenik Oettinger u odgovoru ističe da Komisija podržava jezične tehnologije (kao što je strojno prevođenje na internetu), da je usredotočena na rješavanje tehnoloških nedostataka koji utječu na europske jezike koje govori manji broj građana kako bi se osiguralo jednako postupanje za članove tih jezičnih zajednica te da se programom Instrument za povezivanje Europe predviđaju sredstva za platformu osnovnih usluga za automatizirano prevođenje. Upravo će automatiziranim prevođenjem u okviru Instrumenta za povezivanje Europe ostale paneuropske javne usluge (npr. sustav rješavanja sporova na internetu, e-pravosuđe, Europeana) postati višejezične. Također, kako bi se olakšalo ostvarivanje višejezičnog jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija trenutačno izrađuje strateški program za istraživanja i inovacije kako bi se odgovorilo na višejezične potrebe jedinstvenog digitalnog tržišta.

Zastupnica Petir rekla je da će nastaviti pratiti poštivanje višejezičnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu jer, kako je istaknula „gotovo polovica europskih građana kupuje online isključivo na svom materinjem jeziku, pristup euslugama obično je ograničen na nacionalne jezike, a bogatstvo obrazovnih i kulturnih sadržaja EU ograničeno je na pojedine jezične zajednice. Europska mala i srednja poduzeća u posebno su nepovoljnom položaju, budući da su troškovi pružanja usluga na više jezika previsoki te negativno utječu na njihovu konkurentnost.“ Tehnološki razvitak donio nam je rješenja za automatizaciju prevođenja i drugih višejezičnih procesa. Iako nisu savršene, ove tehnologije već donose goleme prednosti te omogućuju višejezični i međujezični pristup mrežnim stranicama i e-uslugama, ekstrakciju znanja iz višejezičnih podataka i veću učinkovitost prevoditelja. Ipak, uslugama online strojnog prevođenja i jezičnih tehnologija dominiraju globalne izvaneuropske tvrtke koje se prvenstveno usredotočuju na engleski jezik te nekolicinu većih svjetskih jezika, zanemarujući jezike EU sa slabijom gospodarskom moći. Posljedica je da gotovo polovicu građana Europe njihov materinji jezik stavlja u nepovoljnu digitalnu situaciju. „Europi je potrebna strategija za uklanjanje jezičnih barijera koja bi osnažila poduzeća i pojedince u EU te svim jezičnim zajednicama EU pružila jednake digitalne mogućnosti i drago mi je da je Komisija prepoznala tu potrebu“, rekla je Petir.

SVETKOVINA VELIKE GOSPE

Na poziv gvardijana i upravitelja Svetišta Gospe Sinjske fra Petra Klapeža hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je 15. kolovoza 2015. u Sinju sudjelovala u slavlju svetkovine Velike Gospe. U pratnji potpredsjednika HSS-a Splitsko-dalmatinske županije Ivice Listeša i predsjednika HSS-a Sinj Željka Sesardića zastupnica Petir sudjelovala je u procesiji gradom s Gospinom Slikom, a potom i sv. misi koju je predvodio kardinal Josip Bozanić. Ove godine obilježava se 300. obljetnica (1715.-2015.) slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor.

ZATRAŽENO USMJERAVANJE HUMANITARNE POMOĆI ZA STANOVNIKE RATNIH PODRUČJA I PREKO VJERSKIH ZAJEDNICA

Ponukana posljedicama terora ekstremističke skupine Boko Haram koja je ubila više od 5000 katolika, a njih više od 100 000 protjerala sa područja biskupije Maiduguri na sjeveroistoku Nigerije, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uputila je Europskoj komisiji pitanje o financiranju humanitarne i razvojne pomoći.

kojima su i katoličke organizacije, uključene su u popis partnera čije humanitarne aktivnosti financijski podržava Glavna uprava Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu. Sve nevladine organizacije, uključujući religijske, koje ispunjavaju kriterije utvrđene Uredbom (EZ) br. 1257/96 o humanitarnoj pomoći i djeluju u skladu s humanitarnim načelima neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti mogu postati humanitarni partneri EU-a.

Naime, spomenuto područje Nigerije suočava se s humanitarnom krizom, a preživjelom stanovništvu pomaže jedino Katolička Crkva. Resursi biskupije ograničeni su te ona apelira na pomoć međunarodne zajednice kako bi se stanovništvu omogućio povratak u njihove domove. Europska unija ponosi se činjenicom da je već nekoliko godina zaredom najveći donator humanitarne i razvojne pomoći na svijetu. Međutim, ta se sredstva ne dodjeljuju vjerskim zajednicama koje su nerijetko jedine angažirane u radu s ljudima u potrebi.

Nadalje, povjerenik Stylianides ističe kako djelujući nepristrano i ne priklanjajući se nekoj određenoj vjeri ili uvjerenju, EU vrednuje raznolikost organizacija civilnog društva u razvojnoj suradnji, neovisno o tome jesu li one sekularne ili religijske prirode. Napominje da su definicijom organizacija civilnog društva iz Uredbe (EU) br. 233/2014 o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.2020. obuhvaćene crkve i vjerske udruge te da se smjernicama EU-a o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja iz 2013. EU obvezuje promicati takva prava, među ostalim i putem Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava.

Zastupnicu Petir zanimalo je zašto humanitarna i razvojna pomoć Unije najugroženijima ne može biti usmjerena preko institucija Katoličke Crkve i općenito vjerskih zajednica te prema kojem su kriteriju financiranja humanitarne i razvojne pomoći EU-a vjerske zajednice isključene kao korisnici navedenih sredstava u svrhu pomoći onima koje progone ekstremističke skupine.

„U područjima zahvaćenima ratnim zbivanjima poput Nigerije, Iraka i Sirije, jedina organizacija koja pomaže svima bez obzira na njihovo vjersko, nacionalno ili bilo koje drugo opredjeljenje jest Katolička Crkva. Nažalost, kako mi kažu svećenici koji vode izbjegličke kampove, EU im ne daje pomoć za spas tih ljudi dok s druge strane financijska sredstva EU dobivaju organizacije koje ne prepoznaju ljude u potrebi. Tražit ću od povjerenika da se to promijeni i da se Katoličkoj Crkvi dodijele financijska sredstva za humanitarnu pomoć jer ona predstavlja najveći dio civilnog društva“, izjavila je Petir osvrnuvši se na primljeni odgovor.

U ime Europske komisije zastupnici je odgovorio povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides. U svom odgovoru navodi kako se humanitarna pomoć Unije može dodijeliti posebnim kategorijama humanitarnih organizacija, uključujući nevladine organizacije i međunarodne organizacije te kako crkve nisu na popisu subjekata kojima se financijska sredstva mogu izravno dodijeliti. Međutim, religijske nevladine organizacije, među 8

PETIR: „PONOSNA SAM JER PRIPADAM NARODU KOJI JE UVIJEK SAMO BRANIO SVOJE“

Tradicionalnu manifestaciju nacionalnih manjina Lipovljanske susrete koji su održani 22. kolovoza 2015. godine otvorila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović poručivši da su Lipovljani odličan primjer suživota manjina i većinskog hrvatskog stanovništva. „Ovdje godinama zajedno s matičnim hrvatskim narodom žive pripadnici 13 nacionalnih manjina“ – rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na službenom otvorenju 21. Lipovljanskih susreta.

Okupljenima se na otvorenju manifestacije obratila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja tradicionalno dolazi na Lipovljanske susrete od kada su oni obnovljeni prije šest godina. Petir je tom prigodom rekla da je poruka mira i zajedništva koja se šalje iz Lipovljana danas izuzetno važna jer u jednom dijelu svijeta bjesne ratovi i protjeruje se kršćanska manjina samo zato što kršćani vjeruju u Isusa Krista. Dodala je da je poruka iz Lipovljana važna jer mnogi ljudi kucaju na vrata demokratskih zemlja tražeći utočište no te zemlje ne vide pred sobom ljude i njihove potrebe. Poruka iz Lipovljana važna je jer se u našem najbližem susjedstvu diskriminiraju manjine, a među njima i hrvatska nacionalna manjina kojoj se priječi pravo na jezik, kulturu i identitet, rekla je Petir. „Ponosna sam jer pripadam narodu koji nije vodio osvajačke ratove nego je samo branio svoje. Ponosna sam jer pripadam narodu koji je uvijek imao otvorena vrata za one u potrebi i opet će otvoriti svoja vrata ako bude trebalo. Ponosna sam jer pripadam narodu koji poštuje različitost i nacionalne manjine čemu svjedoče i ovi Lipovljanski susreti“, kazala je Petir. Dodala je da se u Lipovljanima, u Sisčko-moslavačkoj županiji i u Hrvatskoj ljude ne pita tko su i od kuda su, kojoj vjeri i nacionalnosti pripadaju – „ovdje je jedino važno kakav je tko čovjek i koliko svojim trudom i radom doprinosi boljitku naše zemlje i našeg naroda. Po tome se mjeri domoljublje“, rekla je Petir. Manjine su predstavile svoju kulturu i običaje, a održan je i gospodarski okrugli stol. Partner ovogodišnjih susreta je Republika Češka. 9

BARTOLOVO U HRASTOVICI

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u pratnji mnogobrojnih HSS-ovaca iz Hrastovice i Petrinje predvođenih predsjednikom GO HSS Petrinja Milanom Hercegom 24. kolovoza 2015. tradicionalno kao i svake godine do sada prisustvovala proslavi Bartolova u Hrastovici koje su organizirali MO Hrastovica, KUD “Hrastovička gora” Hrastovica, SD “Sloga” Hrastovica. Tom je prigodom zastupnica Petir zapalila svijeću ispred križa poginulih branitelja u Hrastovici a potom i nazočila sv.misi u župnoj crkvi. U selu Hrastovica prije više od 110. godina braća Antun i Stjepan Radić osnovali su Hrvatsku seljačku stranku (HSS) čija je Petir članica.

IVAN VESELIĆ NAJBOLJI JE MLADI POLJOPRIVREDNIK U HRVATSKOJ

Ambasadorica projekta Europske pučke stranke za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika/ce za Hrvatsku i organizatorica natječaja koji je trajao mjesec dana, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je 25. kolovoza 2015. godine na imanju „Moslavačka priča“ proglasila najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj. To je ekološki proizvođač Ivan Veselić iz Novog Sela Palanječkog iz Sisačko-moslavačke županije. On će zastupati Hrvatsku na natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika/cu u Europskoj uniji koji će po treći put organizirati Europska pučka stranka (EPP), najjača politička opcija unutar Europskog parlamenta. Zastupnica Petir, koja je ujedno i jedina punopravna članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj iz Hrvatske istaknula je da je cilj ovog natječaja promicanje mladih poljoprivrednika/ca i dobrih primjera njihovih djelatnosti koje su inovativne, održive i tržišno orijentirane. Dodala je da su svi projekti odlični te da ih sve smatra pobjednicima jer su kao mladi ljudi koji imaju cilj i ideju, a prije svega hrabrost, pokazali da mogu biti uspješni unatoč lošoj poljoprivrednoj politici u Hrvatskoj, ruskom embargu i nelojalnoj konkurenciji. Rekla je da će ovaj natječaj biti i motivacija mnogima koji su u dvojbi da li ostati na hrvatskom selu i baviti se poljoprivredom da ne odustanu, jer kako je rekla, uvjerena je da hrvatsko selo s ovako vrijednim mladim ljudima ima budućnost, samo ih treba podržati i osigurati im poštene uvjete.

Veselićev projekt bio je najbolji od 55 projekata koliko ih je stiglo na natječaj, prema ocjeni stručnog povjerenstva koje je radilo u sastavu: prof.dr.sc. Tajana Krička, dekanica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta „Josip Juraj Strossmayer“ u Osijeku, prof.dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, prof.dr.sc. Mirko Gugić dekan Veleučilišta „Marko Marulić“, Božica Marković direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza i Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika. Zastupnica Petir će za deset najboljih hrvatskih mladih poljoprivrednika koji su se prijavili na natječaj, uključujući i pobjednika, omogućiti putovanje u Bruxelles na završnu svečanost gdje će sudjelovati i na 3. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika. Pobjednik ulazi direktno u izbor za najboljeg mladog europskog poljoprivrednika. U ime tvrtke dm-drogerie markt Đurđica Sedlić pobjedniku je uručila ček koji je ulaznica za plasman njegova 3 proizvoda na police u trgovinama te tvrtke u razdoblju od godinu dana, dok je u ime informacijskog sustava Agroklub Jan Marinac pobjedniku uručio besplatni program za vođenje OPG-a na razdoblje od godinu dana. Za prva tri plasirana poklone hrvatskog branda Croata uručila je zastupnica Marijana Petir dok im je poklone Turističke zajednice Sisačkomoslavačke županije dodijelio Željko Lenart. Kandidati Iva Ćulumović i Matej Mlađenović dobili su poseban poklon – mogućnost jednomjesečnog plaćenog stažiranja u uredu zastupnice Marijane Petir u Bruxellesu.

INFORMACIJE O 10 NAJBOLJIH PROJEKATA:

1. IVAN VESELIĆ rođen je 16.1.1992. godine. Živi u Novom Selu Palanječkom u Sisačko-moslavačkoj županiji. Završio je srednju tehničku školu u Sisku 2010. godine, smjer računalstvo. Trenutno je student poljoprivrede na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima te će uskoro diplomirati i steći titulu bacc. agr. Nakon toga planira upisati i specijalistički studij smjer održiva i ekološka poljoprivreda na istom Veleučilištu. 2008. godine položio je i tečaj za ekološkog poljoprivrednika u Centru za šljivu i kesten u Donjoj Bačugi. Obitelj Veselić ima registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje aktivno djeluje od 2003. godine, a čija je osnovna djelatnost ekološka poljoprivredna proizvodnja voća i povrća (6,5 ha povrće (krumpir, kelj, kupus, rajčica, paprika, grah, tikve, salata, blitva, cikla, mrkva, luk…); 0,71 ha jagoda; 1,3 ha ostalo voće (šljive, dunje, jabuke, orasi) domaće sorte; 1 ha kukuruz; 1,2 ha lucerna). U upisniku ekoloških proizvođača su od 2005. godine pod nadzorom ekološke nadzorne stanice Bioinspekt d.o.o Osijek. Ivan je nositelj OPG-a od 2010. godine, a prije toga nositelj je bio njegov otac Goran. OPG Veselić trenutno obrađuje površinu od 12,71 ha, no sukladno obavijestima Agencije za poljoprivredna zemljišta, Ivan je dobio u zakup državno zemljište u neposrednoj blizini mjesta stanovanja. Premda ugovori još nisu potpisani, Ivan svakako očekuje da će već sljedeću poljoprivrednu sezonu početi raditi u proširenom obujmu. Uz Ivana koji je nositelj OPG-a i njegovu obitelj (tata Goran, mama Tihana, sestra Ivona), na OPG-u radi i Vesna, zaposlena na neodređeno, te 3-5 sezonskih radnica po potrebi. OPG Veselić svoje ekološke proizvode (posebice prerađevine koje su u ponudi tijekom cijele godine) plasira u prodavaonice domaćih proizvoda, pretežito smještene na području grada Zagreba. Prodaju putem grupa solidarne razmjene OPG Veselić prakticira zadnjih nekoliko godina, a prema modelu koji je široko zastupljen u Francuskoj i Italiji.

2. JOSIPA MATOJIĆ rođena je 26.3.1992. godine. Živi u Gornjem Fodrovcu u Koprivničko-križevačkoj županiji. Stručna je prvostupnica inženjerka poljoprivrede (bacc.ing.agr/), usmjerenje menadžment u poljoprivredi. Njezino obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je mješovito. Bavi se i ratarstvom i stočarstvom (krave), a glavna djelatnost gospodarstva je prerada mlijeka u mliječne proizvode. Obrađuje 10 ha, najviše kukuruza, a zbog plodoreda uzgaja nešto i pšenice, talijanskog ljulja i livade. Obitelj je vlasnik OPG-a, nisu ničiji kooperanti, sva stoka i zemlja je obiteljska te su članovi udruge “Prgica” (udruga malih sirara Koprivničko-križevačke županije). Trenutno se bavi samo proizvodnjom sira i vrhnja od mlijeka sa vlastitog gospodarstva. Za to su i registrirali siranu koju imaju na gospodarstvu. Proizvode plasira na tržnicu Dolac triput tjedno i ima stalne kupce koji se već godinama sa zadovoljstvom vraćaju.

3. TOMISLAV TRDENIĆ rođen je 5.3.1979. godine. Živi u Popovači u Sisačko-moslavačkoj županiji. Obrađuje oko 15 ha vinograda (14.9 ha) prosječne starosti oko 10 godina te proizvodi godišnje oko 100 000 litara vina, bavi se ugostiteljstvom u starom drvenom objektu, vrlo je aktivan u privlačenju i ugošćivanju turista iz zemlje i inozemstva te je prisutan na svim tržištima diljem zemlje. Vlasnik je Vinarije Trdenić. Surađuje sa vinarima iz Hrvatske (od Iloka do Pelješca), član je raznih vinskih i vinogradarskih udruga te tajnik Udruge “Moslavačka vinska cesta”.

4. MIROSLAV KOLIĆ rođen je 1.5.1985. godine. Živi u Jarmini u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Bavi se voćarstvom. Obrađuje gotovo 50 ha (48,98 ha) poljoprivrednog zemljišta. Na obiteljskom gospodarstvu trenutno rade 2 stalno zaposlena radnika, a u sezoni branja zapošljavaju se i sezonski radnici. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima višegodišnju tradiciju u djelatnosti poljoprivrede, osobito u proizvodnji jabuka i ratarstvu. Važno je napomenuti da je OPG Miroslav Kolić 2 puta koristio sredstva IPARD programa, mjera 101, a trenutno je prijavljen i projekt za Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja.

5. ŽELJKICA KRUHIN rođena je 20.1.1990. godine. Živi u Prikraju u Zagrebačkoj županiji. Po struci je prvostupnica inženjerka agronomije (BACC.ING.AGR.), usmjerenje zootehnika. Bavi se stočarstvom i obrađuje preko 50 ha poljoprivrednog zemljišta. Kao velikoj ljubiteljici ekologije glavni cilj joj je očuvati okoliš u kojem živimo. Upravo zbog toga želi izgraditi farmu muznih krava gdje ću moći lakše zbrinuti stajski gnoj i gnojnicu te sačuvati floru i faunu svog predivnog krajolika. Prilikom preuzimanja gospodarstva od oca je preuzela matično stado muznih krava koje broji 43 grla simentalske pasmine te 20 junica za daljnji rasplod. U samom početku zarađeni novac uložila je u kupnju mehanizacije potrebne za povećanje proizvodnje. Glavni cilj OPG-a je izgradnja moderne farme, osiguranje udobnosti krava, povećanje proizvodnje mlijeka, kvalitetniji uzgoj grla za daljnji rasplod te zaštita okoliša.

6. ROMINA ZADRAVEC rođena je 12.12.1978. godine. Živi u Kusanovcu u Zagrebačkoj županiji. Na svom OPG-u bavi se mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom (proizvodnja hrane za stoku, držanje i uzgoj goveda, proizvodnja i prerada vlastitog mlijeka u mini sirani OPG-a). Obrađuje 25 ha poljoprivrednog zemljišta. Od 2010. godine je predsjednica Udruge malih sirara Zagrebačke županije “Sirek” te predsjednica Saveza Udruga malih sirara RH “SirCro”. OPG njezine obitelji ima stogodišnju tradiciju poljoprivredne proizvodnje, specifičan je i sastoji se od pet odraslih članova i četvero djece te na OPG-u žive i rade svi članovi obitelji. Preuzevši OPG od roditelja, Romina i njena sestra odlučile su unaprijediti i povećati proizvodnju izgradivši novu štalu za 24 muzne krave 2008. godine, te diversificirati djelatnost uvođenjem prerade mlijeka u sir i druge mliječne proizvode i time povećati prihode te zaposliti jednog člana obitelji na puno radno vrijeme.

7. MATIJA ŽULJ rođen je 30.11.1983. godine. Živi u Kutini. Po struci je diplomirani inženjer računarstva (dipl.ing.računarstva), a završio je i poslijediplomski studij poslovnog upravljanja (univ.spec. – MBA) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kao sekundarnom djelatnošću bavi se uzgojem američke borovnice na 2,3 hektara površine. Član je HUMP-Agro. Cilj mu je uspostaviti održivu proizvodnju američke borovnice na ukupnoj površini od 4,5 hektara uz pomoć suvremenih informacijskih tehnologija za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom čime će osigurati visoku razinu kvalitete života četveročlane obitelji kroz poljoprivrednu proizvodnju koju karakteriziraju učinkovito korištenje prirodnih resursa, troškovna učinkovitost, profitabilna proizvodnja i dugoročna održivost. Korištenje suvremenih tehnologija na plantaži je pilot poligon vlasnika OPG-a, Matije Žulja, za njegov agrotehnološki startup projekt Agrivi koji poljoprivrednicima svih veličina nudi inteligentni softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom baziran na znanju kako bi unaprijedili svoju proizvodnju. Agrivi softver koriste tisuće poljoprivrednika iz više od 135 zemalja svijeta i osvojio je brojne nagrade za inovativnost, od kojih se posebice ističe nagrada za najbolji svjetski startup projekt koju je osvojio u studenom 2014. godine kao hrvatski predstavnik nominiran od strane Ministarstva poduzetništva na World Startup Competitionu u Seoulu (Južna Koreja) u konkurenciji startup projekata iz 46 zemalja kao projekt s potencijalno najvećim globalnim utjecajem.

8. LOVRO LENAC rođen je 3.6.1977. godine. Živi u Hrvatskoj Kostajnici u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ekološki je poljoprivrednik, uzgaja povrće na 3.74 ha površine. Već četvrtu godinu za redom na ekološki način proizvodi “Sušenu buču” (jedinstven proizvod u Hrvatskoj ali i u Europi). Zanimljivi su rezanci od buče koji se koriste kao zamjena za tjesteninu, a mogu se pripremati kao tjestenina, povrće ili gljive, te se mogu kombinirati i sa svim ostalim namirnicama. Ovaj proizvod je idealan za dijabetičare i celijakličare, kao i za sve ljubitelje zdrave ekološki proizvedene hrane. Cjelokupnu proizvodnju obavljaju ručno, a da bi u budućnosti ostvario ciljeve neophodna mu je poljoprivredna mehanizacija, sustav navodnjavanja, sušara, te strojevi za guljenje i narezivanje buče.

9. JURICA CAFUK rođen je 15.2.1982. godine. Živi u Domitrovcu u Varaždinskoj županiji. Po struci je poljoprivredni tehničar. Član je poljoprivredne zadruge i surađuje sa trgovačkim lancima. Predsjednik je Udruge za organizaciju natjecanja orača Varaždinske županije. Obrađuje 95 ha. Četvrta je generacija poljoprivrednih proizvođača i važno mu je očuvanje tradicijske poljoprivredne proizvodnje njegova poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva na kojem je odrastao. Ima zaokružen ciklus proizvodnje od sjemena varaždinskog zelja (kao čuvar sorte sjemena) pa sve do finalnog proizvoda, a to je kiselo varaždinsko zelje. U planu mu je nabava suvremene mehanizacije koja će mu olakšati rad i poboljšati kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Posjeduje izrađenu ekološku studiju, vodi sve evidencijske liste oko zbrinjavanja otpada, a završio je i tečaj o primjeni pesticida te vodi evidenciju o tretiranju svojih proizvoda. Svoje proizvode distribuira i u bolnice koje su prezadovoljne sa kvalitetom njegovih proizvoda. Dobro surađuje sa Varaždinskom županijom, Savjetodavnom službom i svim institucijama koje se bave pitanjima poljoprivrednika.

10. ZDRAVKO IVANČAN rođen je 27.11.1978. godine. Živi u Molve Gredama u Koprivničko-križevačkoj županiji. Po struci je magistar inženjer agronomije (mag.ing.agr.). Bavi se voćarstvom i stočarstvom na površini od 21 ha. Jagoda, malina, kupina, ribiz, trešnja, aronija, lucerna i žitarice su kulture koje uzgaja. Proizvode plasira putem trgovačkih centara. Član je predsjedništva nekoliko voćarskih i ratarskih udruga. Načelnik je Općine Molve. Posjeduje 15 ha nasada bobičastog voća, od čega 5 ha eko nasada. Bavljenje ratarstvom i stočarstvom služe mu kao osnova za gnojidbu nasada. Godišnje proizvodi preko 70 tona bobičastog voća te uz to oko 3 tisuće litara voćnih vina. Ima zaposlene 4 osobe u stalnom radnom odnosu i oko 40 radnika tokom sezone sa tendencijom rasta broja zaposlenih.

Adresar ureda i asistenata:

MARIJANA PETIR Zastupnica u Europskom parlamentu

Ured u Europskom parlamentu Domagoj Stjepan Krnjak Parliamentary Assistant to Marijana PETIR, MEP

European Parliament

domagojstjepan.krnjak@europarl.europa.eu

ASP 4E 115, Rue Wiertz 60, B-1047 Brussels Tel:+32 (0)2 28 45429 Fax: +32 (0)2 28 49429

European Parliament ASP 4E 115, Rue Wiertz 60, B-1047 Brussels Tel:+32 (0)2 28 45 429 Fax: +32 (0)2 28 49429

Parlement européen Bât. Louise Weiss T09039 1, avenue du Président Robert Schuman, F-67070 Strasbourg Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33 (0)388179429

Parlement européen Bât. Louise Weiss T09039 1, avenue du Président Robert Schuman, F-67070 Strasbourg Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33 (0)3 88179429

Web: petir.eu

Središnji ured u Zagrebu, voditeljica ureda Tihana Mojsinović Adresa: Zvonimirova 17 (u prizemlju – poseban ulaz) E-mail: hrvatska@petir.eu Regionalni ured u Sisku, regionalni asistent Dražen Pejaković Adresa. Antuna i Stjepana Radića 20, Sisak E-mail: sisak@petir.eu Regionalni ured u Osijeku, regionalna asistentica Sandra Lukač Adresa: Hrvatske Republike 19, Osijek E-mail: osijek@petir.eu Regionalni ured u Splitu, regionalni asistent Ivica Listeš Adresa: Trg Republike 2/II, Split E-mail: split@petir.eu Regionalni ured u Bjelovaru, regionalni asistent Ivan Novotni Adresa: T.G.Masaryka 8, Bjelovar E-mail: bjelovar@petir.eu