Marijana Petir - moja prva godina u Europskom parlamentu

Marijana Petir moja prva godina u Europskom parlamentu

Drage članice i članovi HSS-a, kada smo 25. svibnja 2014. godine birali zastupnike u Europskom parlamentu, 42.683 građana Lijepe naše domovine poklonilo je svoje povjerenje upravo meni. Obećala sam Vam tada da ću štititi ono što je moralno, radišno, pošteno, domoljubno i kršćansko.

Obećala sam da ću biti Vaš glas, glas hrvatskog seljaka koji za sve nas proizvodi hranu, a koji vodi svakodnevnu borbu da prehrani sam sebe i svoju obitelj; i glas žene - majke, radnice i domaćice koja svoju obitelj drži na okupu i čuva dom; glas mladića i djevojke koji na vrijednostima koje su im usadili njihovi roditelji žele graditi bolju hrvatsku sadašnjost i budućnost. Obećala sam da ću biti glas svoga hrvatskoga naroda u Europskom parlamentu, glas svakog sela i seljaka, svakog ribara i težaka, svakog radnika i obrtnika, glas svake hrvatske obitelji… Obećala sam da ću štititi ono najvrjednije što imamo – djecu koja su naše najveće bogatstvo, vrijednosti i tradiciju koje je naš narod stoljećima njegovao i vjeru koja nas je sačuvala i u najtežim trenucima naše povijesti.

U prvoj godini mandata u Europskom parlamentu nastojala sam se držati danih obećanja i opravdati Vaše povjerenje. Upravo to povjerenje je ono što me svakodnevno vodi da ne posustajem u našim zajedničkim borbama. Kao HSS-ovka čvrsto vjerujem da „jedino seljak zna živjeti u skladu s čovjekom, Bogom i prirodom, jer jedino seljak zna da Bog oprašta svakome, čovjek ponekome, a 2

MARIJANA PETIR

priroda nikome“. Svaka moja bitka u Europskom parlamentu naša je zajednička bitka, a njezin je cilj vratiti život na hrvatsko selo i dostojanstvo hrvatskom seljaku i radniku, održati tradiciju i kulturu našeg naroda, sačuvati netaknuta prirodna bogatstva naše zemlje i okoliš, graditi i dalje zauzetim radom bolju budućnost hrvatskoga naroda.

njima pronađete ohrabrenje i nadu u vedriju budućnost hrvatskog naroda i naše domovine, ono ohrabrenje i nadu koju ja pronalazim u susretima s Vama i u Vašem marljivom radu. Bit ću najsretnija ako listajući ove stranice i Vi osjetite ponos i radost, ako Vam one povrate vjeru u ljude i nadu da uvijek možemo napraviti barem maleni pomak prema naprijed ako ono što radimo, činimo iz ljubavi.

„Vjera u Boga i seljačka sloga“, to geslo koje je vodilo naše majke i očeve, bake i djedove toliko generacija prije nas u proteklih 110. godina, a koje sam naučila kao malena djevojčica, vodi me i danas. Njemu su me naučili moj otac i majka, u njega je utkana moja životna filozofija, u njemu plemeniti nauk braće Radić živi i danas – s vjerom u Boga i ljubavlju prema čovjeku i domovini boriti se za dobrobit voljenoga hrvatskog naroda.

Naša prva godina u Europskom parlamentu bila je burna i teška, a iza svih mojih zalaganja stoji mnogo truda i neprospavanih noći. Snagu mi daje spoznaja da ste Vi od svih kandidata izabrali upravo mene i poklonili mi svoje povjerenje. Čast mi je biti Vaša zastupnica!

Marijana Petir

Drage moje HSS-ovke, dragi moji HSS-ovci, dragi prijatelji, u Vašim se rukama nalazi zbirka bitki koje smo u proteklih godinu dana zajedno dobili. Ove su stranice ispisane našim zajedničkim postignućima na koje moramo zajedno biti ponosni. Zahvalna što ste odabrali baš mene kao svoju zastupnicu, radosna sam što mogu s Vama podijeliti postignute uspjehe. Veseli me ako su oni pomogli Vama i Vašim obiteljima, Vašim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, Vašim obrtima i tvrtkama… Počašćena ću biti ako u M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

3

Iz medija

4

MARIJANA PETIR

1

1

BORBA ZA HRVATSKE POLJOPRIVREDNIKE I RURALNI RAZVOJ

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

5

Odobren Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske „Razriješili smo gordijski čvor do kojeg nije niti trebalo doći da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina radi kako treba. Njegovo ignoriranje potreba poljoprivrednika i savjeta struke dovelo je do toga da je ozbiljno ugrozio budućnost hrvatske poljoprivrede.“ Europska komisija 26. svibnja 2015. napokon je odobrila Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020., vrijedan oko 2,4 milijarde eura.

Zastupnica Petir više je puta upozoravala na kašnjenje Programa te je često kontaktirala s povjerenikom za poljoprivredu i ruralni razvoj Philom Hoganom. „Razriješili smo gordijski čvor do kojeg nije niti trebalo doći da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina radi kako treba. Njegovo ignoriranje potreba poljoprivrednika i savjeta struke dovelo je do toga da je ozbiljno ugrozio budućnost hrvatske poljoprivrede jer mu je osnovni dokument za povlačenje financijskih sredstava pet puta bio vraćen na doradu, čime je blokirao pristup poljoprivrednika financijskim sredstvima koja im pripadaju“, rekla je Petir još u ožujku 2015. Dodala je da bi iz ovog primjera suradnje, koju je ostvarila s povjerenikom Hoganom, i ministar Jakovina trebao 6

MARIJANA PETIR

izvući pouku, jer je ona i na ovom primjeru lobiranja za usvajanje hrvatskog Programa ruralnog razvoja pokazala da joj je dobrobit hrvatskog sela i poljoprivrede važnija od političkih razlika i poentiranja na njima.

Ivan Veselić iz Novog Sela Palanječkog najbolji je mladi poljoprivrednik u Hrvatskoj „Hrvatsko selo neće opstati ako mladi ne ostanu živjeti na svojoj djedovini“, rekla je Marijana Petir prilikom otvaranja natječaja u lipnju 2015.

Ekološki proizvođač Ivan Veselić iz Novog Sela Palanječkog iz Sisačko-moslavačke županije proglašen je najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj.

Marijana Petir, ambasadorica projekta Europske pučke stranke za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika/ce za Hrvatsku te organizatorica natječaja, proglasila je u utorak 25. kolovoza 2015. najboljeg mladog poljoprivrednika na svečanosti na imanju „Moslavačka priča“. On će zastupati Hrvatsku na natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika/cu u Europskoj uniji, koji će po treći put organizirati Europska pučka stranka (EPP), najjača politička opcija unutar Europskog parlamenta. „Moj se projekt temelji na proširenju proizvodnje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. S 12 hektara širit ćemo se sljedećih godina na 50, koje smo dobili od države. U ekološkoj proizvodnji uzgajamo više od 40 raznih vrsta povrća i voća, od čega proizvodimo sokove, džemove, ajvar i slične proizvode“, rekao je Ivan Veselić na dodjeli nagrade.

Zastupnica Petir, koja je ujedno i jedina punopravna članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj iz Hrvatske, istaknula je da je

cilj ovog natječaja promicanje mladih poljoprivrednika/ca i dobrih primjera njihovih djelatnosti koje su inovativne, održive i tržišno orijentirane. Zastupnica Petir će za deset najboljih hrvatskih mladih poljoprivrednika koji su se prijavili na natječaj, uključujući i pobjednika, omogućiti putovanje u Bruxelles, na završnu svečanost, gdje će sudjelovati i na 3. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika. Pobjednik ulazi izravno u izbor za najboljeg mladog europskog poljoprivrednika.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

7

Zahtjev Europskoj komisiji za uvođenjem kriznog programa za proizvođače mlijeka „Vlada mora pomoći proizvođačima reprogramom kredita te smanjenjem PDV-a na repromaterijal kako bi troškovi proizvodnje bili jeftiniji. Mora im se pomoći u pronalasku tržišta, ali i brendiranju proizvoda.“ Na konferenciji za medije, održanoj 17. srpnja 2015. u Zagrebu, zastupnica Petir upozorila je na alarmantno stanje u hrvatskoj poljoprivredi, posebice u sektoru proizvodnje mlijeka.

Potkrijepila je to podatkom da je u Hrvatskoj proizvodnja mlijeka u prva četiri mjeseca ove godine pala za 5 posto, da je propalo 1200 malih proizvođača mlijeka te se posebno osvrnula na najavljeno raskidanje ugovora o otkupu mlijeka u Bilogori i Moslavini s više od 600 kooperanata.

Na sastanku zastupnika u Europskom parlamentu iz redova Europske pučke stranke, članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, održanom 8. srpnja 2015., Petir je o teškoj situaciji hrvatskih proizvođača mlijeka izvijestila i povjerenika za poljoprivredu Phila Hogana.

Zatražila je reviziju provedbe „mliječnog paketa“ i uvođenje Kriznog programa jer, kako je rekla, sektor mljekarstva najosjetljiviji je sektor u poljoprivredi i zaslužuje posebnu pažnju, a dosadašnje mjere nisu dale rezultate.

8

MARIJANA PETIR

Marijana Petir i njezin tim bili su i domaćini skupini hrvatskih proizvođača mlijeka u glavnom gradu Belgije, a s njima je i prosvjedovala pred samim Parlamentom, gdje su se u prosvjedu našli poljoprivrednici iz svih zemalja EU te Švicarske i Norveške.

Petir je izrazila mišljenje da će povećanje proizvodnje mlijeka u EU uništiti i ovako oslabljeni hrvatski mljekarski sektor. Hrvatske proizvođače uz sve ove probleme dodatno muči i prevelika zaduženost te nemogućnost otplate kredita, kao i nelojalna konkurencija i nepoštena trgovačka praksa.

Zabraniti ribarima mrežu je kao u Texasu zabraniti laso Petir je istaknula da je sustav malog ribarstva temeljni izvor življenja, predstavlja stoljetnu tradiciju i način rješavanja egzistencije, osobito na otocima na Jadranu.

U ribarskoj luci Brižine europarlamentarka Marijana Petir sastala se 28. kolovoza 2014. s predstavnicima ribarskog sektora, pri čemu su ribari izrazili nezadovoljstvo radom Ministarstva poljoprivrede.

Marijana Petir je istaknula da je sektor ribarstva značajan izvoznik, proizvođač hrane i sektor koji zapošljava 12 mjeseci u godini. Dodala je da Hrvatska mora biti ravnopravna članica EU i da Hrvatski sabor mora donijeti odluku o proglašenju ZERP-a RH i za članice EU, kako bi mogli preuzeti odgovornost i za taj dio Jadranskog mora pod našom jurisdikcijom, te vršiti nadzor i kontrolu ne samo naših plovila već i plovila EU i to ne samo u pogledu ribarstva nego i u pogledu očuvanja biološke raznolikosti i zaštite okoliša.

Na sjednici Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane, 24. veljače 2015., Petir je pitala povjerenika za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella planira li napraviti reviziju europskog zakonodavstva, jer svi ribari nemaju jednake uvjete. Rekla je da postoji potreba za prilagođenom regulacijom u Jadranu i zaštitom malog ribolova kao kulturnog dobra.

„Zabraniti baciti mrežu s obale u Jadran isto je kao u Texasu zabraniti laso, a u Australiji bumerang“, rekla je Petir citirajući ribara Joška Božanića iz Komiže, što je izazvalo simpatije svih okupljenih.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

9

Svinjsko meso koje nije dobro za EU, nije dobro ni za Hrvate „Ako proizvodi nisu dobri za stanovnike drugih članica EU, onda nisu dobri niti za Hrvate pa pozivam Europsku komisiju da nepoštenoj trgovačkoj praksi stane na kraj!“ Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, na sjednici u Strasbourgu 9. veljače 2015. ponovo je upozorila na negativna iskustva sa smrznutim mesom koje stiže na hrvatsko tržište iz uvoza, uključujući i iz nekih zemlja EU, a koje je staro i po nekoliko godina, te se založila da se uvede obvezno označavanje zemlje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak u hrani. Rekla je da označavanje mesa mora sadržavati i podatak o mjestu i datumu klanja životinje o čemu je već tražila očitovanje Europske komisije krajem prošle godine. Tako bi se izbjegle manipulacije da se smrznuto meso po nekoliko puta prepakirava, u međuvremenu odmrzava pa opet zamrzava, što je sada slučaj jer je potrebno naznačiti samo datum smrzavanja, ali ne i cijeli ciklus koji je meso prošlo. „Kada je riječ o prerađenim proizvodima koji sadrže meso, ponekad me strah i pomisliti što sve dolazi na naše tanjure, pa i iz nekih članica EU. Podržavam označavanje zemlje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak u hrani. Osobno smatram da je potrošačima potrebno podastrijeti potpunu informaciju o hrani koju kupuju“, 10

MARIJANA PETIR

rekla je Marijana Petir. Raspravu je potakla afera koju je izazvala pronađena konjetina u lazanjama i hamburgerima umjesto govedine.

O problemima kvalitete mesa koje stiže na hrvatsko tržište Petir je već upozorila i na sjednici 23. listopada 2014., kada je ukazala na nepoštenu trgovačku praksu koja već dulje vrijeme brine hrvatske građane. U prosincu 2014. stupila je na snagu uredba kojim se propisuje obvezno označavanje datuma prvog smrzavanja mesa.

TTIP je sklizak teren za naše poljoprivrednike Iako bi EU mogla povećati izvoz svojih proizvoda na američko tržište (kao što su mlijeko i mliječni proizvodi te crveno meso, šećer, vino, maslinovo ulje), europski poljoprivrednici se boje da će američka GMO hrana slobodno i nekontrolirano ulaziti u Europu.

Većina odbora Europskog parlamenta raspravljala je krajem veljače o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) jer je završen osmi krug pregovora između EU i SAD-a, a zastupnici koji bi u konačnici trebali potvrditi sporazum niti sami nemaju dovoljno informacija do kuda su pregovori stigli. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uključila se u raspravu u okviru Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, kojega je članica.

Rekla je da je logično da EU sklapa trgovinske sporazume s drugim državama i da je interes EU osigurati bolju šansu za naše proizvođače, no da ipak poziva na oprez jer joj se čini da se kod ovog sporazuma „nalazimo na skliskom terenu“. „Američki poljoprivrednici dobivaju novčanu potporu Vlade u proizvodnji GMO hrane, stoga je takva hrana jeftinija i bit će cijenom izravna konkurencija europskim prehrambenim proizvodima. Dodatni problem je izuzetno liberalno američko zakonodavstvo koje tolerira prisutnost GMO-a u hrani bez označavanja pa to ujedno predstavlja opasnost za potrošače“, rekla je Marijana Petir, koja je poznata po tome da se zalaže za tradicionalan način proizvodnje hrane te se protivi korištenju genetičkog inženjeringa.

Također, hormonski tretirana govedina vrlo je važan proizvod u SAD-u i udruženjima poljoprivrednika i američkim vlastima nije jasno zašto je zabranjeno izvoziti tako tretiranu govedinu i svinjetinu. Europa brani hormonski tretiranu hranu još od 1980-ih. „Kad bi se prihvatila takva suradnja za uvoz spomenutog mesa, europski proizvođači suočeni s vrlo strogim propisima proizvodnje hrane bili bi u vrlo nepovoljnom položaju. Ovdje ponovo ističem opasnost za potrošače ako takvi proizvodi ne budu označeni, kao i ako ne budu navedeni svi aditivi kojima su tretirani, stoga pozivam na oprez, strogu kontrolu i označavanje sljedivosti na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kako bismo zaštitili naše poljoprivredne proizvođače i potrošače“, rekla je Petir.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

11

VIJESTI Marijana Petir imenovana članicom STOA panela Marijana Petir je u listopadu 2014. započela svoj mandat članice STOA panela (Panela za procjenu mogućnosti koje daju znanost i tehnologija). Petir je prva i jedina Hrvatica u tom znanstveno-istraživačkom tijelu Europskog parlamenta. Glavna je zadaća panela da u znanstvenim istraživanjima u suradnji sa stručnim i znanstvenim ustanovama iz cijele Europe, ali i svijeta (Švicarske, SAD-a, Rusije, zemalja kandidata i drugih), pomogne u provedbi istraživanja i izrade izvješća za potrebe rada pojedinih odbora Europskog parlamenta.

O opstanku pčela ovisi opstanak ljudi Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta 16. travnja 2015. raspravljano je o problemu smanjenja broja pčelinjih kolonija u Europi i na globalnoj razini. U svom govoru Marijana Petir podržala je slovensku inicijativu za proglašenje Svjetskog dana pčela te ukazala na pozitivna kretanja u hrvatskom pčelarstvu koje karakterizira povećanje broja pčelara, 12

MARIJANA PETIR

pogotovo mladih posljednjih godina. Rekla je da o opstanku pčela ovisi i opstanak ljudi jer su pčele važna karika prirodnog ciklusa proizvodnje hrane i promotori očuvanja bioraznolikosti.

Stroža kontrola duhanske industrije Govoreći 18. svibnja 2015. na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu o sporazumima o duhanu, hrvatska zastupnica Marijana Petir upozorila je na opasnost koju cigarete i pušenje predstavljaju za ljudsko zdravlje te naglasila da je kontrola duhanskog sektora i tržišta duhana od iznimne važnosti. Petir je pritom upozorila i na problem krijumčarenja cigareta sumnjive kakvoće, što na godišnjoj razini uzrokuje značajne gubitke od carina i poreza za Europsku uniju.

Zaštita vinarstva Raspravljajući o Strategiji o alkoholu, gdje EU traži označavanje vina kao proizvoda čija je konzumacija rizična te podatka o kalorijama koje sadrži čaša vina, zastupnica Petir ukazala je da je važna sažeta informacija o rizicima alkohola za zdravlje, posebice kada je riječ o trudnicama, jer one u sebi nose novi život. „S druge pak strane, nužno je napraviti razliku između raznih vrsta alkohola i uzeti u obzir tradiciju, kulturu i lokalnu proizvodnju, posebice u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Čaša vina nije štetna za zdravlje. Stoga nije potrebno uvoditi dodatne zahtjeve i nova pravila za proizvođače vina, već je potrebno usredotočiti se na prevenciju“, zaključila je Petir.

2

2

USVOJENI AMANDMANI ZASTUPNICE PETIR O UVOĐENJU MINIMALNE MIROVINE

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

13

Svim umirovljenicima omogućiti dostojan život Gotovo svih 69.405 poljoprivrednih umirovljenika u Hrvatskoj u svojoj poodmakloj dobi živi na rubu egzistencije s prosječnom mirovinom od 1082,65 kuna, a nekima je mirovina manja i od 500 kuna, s čime je nemoguće preživjeti. „Drago mi je da su zastupnici podržali moj amandman u kojem potičem države članice da predvide uvođenje minimalne nacionalne mirovine, koja ne smije biti niža od iznosa praga rizika od siromaštva. Prema izračunu Eurostata to je u Hrvatskoj 1850 kuna“, rekla je zastupnica Marijana Petir na Odboru za ženska prava i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta u svibnju, prilikom usvajanja Izvješća o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

Usvojen je i amandman Marijane Petir kojim ukazuje na potrebu poduzimanja odgovarajućih mjera da poljoprivrednice i majke odgajateljice ne budu izložene riziku siromaštva te da im se omogući uživanje dostojnog životnog standarda. Poznato je da žene na selu često rade u kući ili na zemlji, nemaju nikakve imovine niti vlasništva, nemaju mirovinsko osiguranje i kada u svojoj poodmakloj dobi više ne mogu raditi, nemaju nikakva primanja. Isto se događa sa ženama koje odluče posvetiti se obitelji i odgoju djece, jer je za institucije njihov rad „nevidljiv“ i ne ostvaruju nikakva prava iz mirovinskog sustava za razdoblje dok su bile „majke odgajateljice“.

14

MARIJANA PETIR

Petir je izrazila nadu da će njen amandman biti poticaj i drugim državama članicama da omoguće svim umirovljenicima dostojan život.

Inicijativu za uvođenje minimalne nacionalne mirovine zastupnica Petir istaknula je već na okruglom stolu „Mirovine poljoprivrednika” u prosincu 2014. Tada je upozorila da „hrvatski poljoprivrednici, unatoč napornom radu i izloženosti vremenskim nepogodama, unatoč tome što čuvaju hrvatski prostor i proizvode hranu, primaju mirovine ispod granice siromaštva. U Europskoj uniji minimalna ili nacionalna mirovina nikad nije manja od granice siromaštva“.

3

POTPORA POLJOPRIVREDNICIMA UGROŽENIMA RUSKIM EMBARGOM

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

15

Osigurana pomoć za proizvođače mandarina „Kao zastupnica u Europskom parlamentu poduzela sam sve što sam mogla i izborila pomoć za naše proizvođače koji su najugroženiji ruskim embargom, a na ministru Jakovini je da pokuša ne prokockati i ovu priliku, te se nadam da nećemo više slušati izjave poput onih koje je davao: ‘Osigurajte si sami nova tržišta’“, rekla je zastupnica Petir.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sredinom rujna 2014. izrazila je zadovoljstvo što je Europska komisija usvojila njen prijedlog i proširila mjere pomoći Europske komisije i na proizvođače mandarina koji su pogođeni ruskim embargom.

Marijana Petir zatražila je još 22. kolovoza 2014. proširenje predviđenih mjera pomoći i na proizvođače mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda jer su prethodnom odlukom Komisije proizvođači jabuka već bili obuhvaćeni. Europska komisija odobrila je pomoć do 125 milijuna eura za proizvođače jabuka, rajčice, karfiola, gljiva, grožđa, krastavaca, jagoda i crnog ribizla koji su najteže pogođeni ruskim embargom uvoza poljoprivrednih proizvoda. Odobrena je pomoć i za breskve i nektarine te za mliječne proizvode, a nakon više intervencija i upita Marijane Petir u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta upućenih Europskoj komisiji, na taj su popis uvrštene i mandarine.

Hrvatska u trgovinskoj razmjeni s Rusijom tijekom posljednjih nekoliko godina ostvaruje ukupni deficit, osim u području razmjene 16

MARIJANA PETIR

4

poljoprivrednih proizvoda. „Imajući to u vidu, a s obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju u RH, koja se već šestu godinu nalazi u recesiji, molim da se zauzmete da se uz već poduzete mjere za kvarljivo voće i povrće, a koje se primjenjuju od 18. kolovoza 2014. godine, svakako što prije uključe i mjere za mandarine i mliječne proizvode“, napisala je tada zastupnica Marijana Petir. Članovi/ce Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj iz redova Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, među kojima je bila i Marijana Petir, pozvali su Europsku komisiju da u korist poljoprivrednika pogođenih ruskim embargom produlji mjere obeštećenja koje su se provodile do 30. lipnja 2015. godine.

U pismu povjereniku za poljoprivredu i ruralni razvoj Philu Hoganu, zatražili su produljenje mjera potpore svim sektorima koji pate od posljedica ruskog embarga, što je Europska komisija i usvojila.

4

OSIGURANI BESPLATNI I ZDRAVI OBROCI ZA HRVATSKE ŠKOLARCE

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

17

Više od 17.000 djece više neće morati gladovati Program potpore za dostavu voća i povrća, banana te mlijeka nije važan samo za školarce. Dapače, njime se otvaraju mogućnosti za lokalne proizvođače hrane da svoje domaće proizvode plasiraju u škole, što je za njih novo tržište. „Veseli me što je prihvaćen moj prijedlog da se uklone sporni povijesni kriteriji koji su priječili Hrvatskoj, kao novoj državi članici, da sudjeluje u programu kojim EU subvencionira zdrave obroke mlijeka u školama te je time uklonjena diskriminacija hrvatske djece u odnosu na njihove europske vršnjake“, rekla je zastupnica Marijana Petir na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 27. svibnja 2015.

Europski je parlament podržao odluku o početku i mandatu međuinstitucijskih pregovora u pogledu programa potpore za dostavu voća i povrća, banana te mlijeka u obrazovnim institucijama, koji objedinjuje dva programa potpore vrijedna 230 milijuna eura, a u kojemu će, zahvaljujući hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Marijani Petir, moći sudjelovati i hrvatske škole. „Ovi programi izraz su europske brige za djecu i njihovu zdravu prehranu u školama diljem Europe“, rekla je zastupnica Petir izražavajući zadovoljstvo što će program omogućiti zdraviju prehranu i hrvatskim mališanima.

Kako je zastupnica upozorila, prema analizi Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva socijalne politike i mladih, u Hrvatskoj roditelji više od 17.000 djece ne mogu svojoj djeci 18

MARIJANA PETIR

platiti prehranu u školi. „Ovim programom toj će djeci biti osiguran besplatan i zdrav obrok u školi i neće više morati gladovati“, zaključila je.

Petir je u više navrata u okviru Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, u kojem je jedina punopravna članica iz Hrvatske, tražila od Europskog parlamenta i Europske komisije izmjenu kriterija koji su diskriminirali hrvatske školarce.

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj usvojio je u travnju ove godine izvješće u koje je ugrađen i zahtjev zastupnice Petir, kojim se otklanjaju povijesni kriteriji koji su Hrvatskoj priječili sudjelovanje u programu za distribuciju mlijeka i mliječnih proizvoda.

5

USVOJEN PRIJEDLOG PILOT PROJEKATA MARIJANE PETIR ZA DODJELU NAGRADE “EUROPSKA RURALNA ŽENA”

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

19

Neprocjenjiva uloga žena u seoskom obiteljskom gospodarstvu Medijskim promicanjem važnosti i vrijednosti žene na selu promiče se i spolna ravnopravnost, njihova emancipacija u obitelji i društvu, briga o zdravlju, obrazovanju te mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja žena na selu.

Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova usvojio je u svibnju 2015. prijedlog pilot projekta hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir za dodjelu nagrade „Europska ruralna žena“ (European Rural Women Award) s ciljem promicanja žena iz ruralnih prostora Europske unije. O navedenom prijedlogu još se mora očitovati Europska komisija.

Predstavljajući prijedlog projekta pred Odborom za prava žena i ravnopravnost spolova, Petir je istaknula neprocjenjivu ulogu žena u seoskom obiteljskom gospodarstvu o kojoj, između ostalog, ovisi opstanak života na selu. Podsjetila je da je život žena na selu težak jer su uključene u sve aktivnosti seoskog gospodarstva, kuće i obitelji.

Govoreći o preduvjetima koje žena mora ispuniti kako bi osvojila nagradu europske ruralne žene, Petir je pojasnila da kandidatkinje moraju imati između 25 i 65 godina, živjeti na selu, uživati ugled u svojoj sredini, imati lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno 20

MARIJANA PETIR

gospodarstvo, te proizvoditi poljoprivredne proizvode, rukotvorine ili stvarati umjetnička djela.

Uz to, europska ruralna žena mora biti prepoznata od strane sredine u kojoj živi kao borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života, obitelji i zajednice, pomagati drugim ženama savjetima i idejama te biti uključena u aktivnosti koje promiču vrijednosti ruralnog prostora i kvalitete života na selu.

Prema prijedlogu projekta, europska ruralna žena, tj. tri najbolje kandidatkinje prema broju osvojenih bodova, primit će i vrijednu novčanu nagradu kao poticaj za daljnji razvoj obiteljskog gospodarstva i njihovog poslovanja.

6

6

INICIJATIVA ZA USPOSTAVU REGIJE ALPE-ADRIA SLOBODNE OD GMO-a

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

21

Potpora tradicionalnom i ekološkom uzgoju poljoprivrednih proizvoda „Moj je stav da Hrvatskoj GMO ne treba, hrvatski poljoprivrednici ne žele GMO, hrvatski građani ne žele GMO u svojoj zemlji, a ne žele ga ni mnogi građani Europske unije. Upravo sam stoga i inicirala uspostavu Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a.“ Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir svoju je inicijativu za uspostavu regije Alpe-Adria slobodne od GMO-a u travnju uputila čelnicima EU te Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije i Mađarske. Time je Petir ispunila obećanje koje je dala na početku svog mandata eurozastupnice, da će poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se Hrvatsku zaštitilo od sjetve GMO sjemena.

Inicijativu su supotpisala 34 zastupnika Europskog parlamenta, a Petir je inicijativu uputila i Vladi i Saboru RH i rekla da očekuje njihovu podršku jer je ta inicijativa dobra za Hrvatsku, kako bi se zaštitila domaća poljoprivredna proizvodnja, biološka raznolikost i hrvatski turizam. „Do danas je više od 150 regija i 4500 lokalnih uprava diljem Europe donijelo odluku o GMO-free statusu. Ovom inicijativom želim potaknuti sve donositelje odluka da se osobno zauzmu da se slične odluke donesu i na lokalnoj i regionalnoj razini svih država članica regije Alpe-Adria“, ističe Petir.

Marijana Petir je prošle godine svim europarlamentarcima iz zemalja regije Alpe-Adria uputila poziv na uspostavu te regije područjem slobodnim od GMO-a.

22

MARIJANA PETIR

Inicijativu je 28. svibnja 2015. predstavila i na zajedničkoj sjednici mjerodavnih odbora Hrvatskog sabora.

U srpnju 2014., nakon poplava u Hrvatskoj, upozorila je na opasnost da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača GMO proizvoda Monsanto objavio na svojim službenim stranicama kako je poljoprivrednicima u poplavljenom području donirao 445.000 eura vrijedno sjeme kukuruza te sjeme rajčice, krastavaca i zelja u vrijednosti 75.000 eura. „S obzirom da Ministarstvo poljoprivrede nije reagiralo, a mi nemamo saznanje je li donacija isporučena hrvatskim seljacima i ako je, je li riječ o GMO sjemenu, zatražila sam nadzor i postupanje Europske komisije u navedenom slučaju“, rekla je tada Petir. Utvrdilo se da je njena pravovremena intervencija zaštitila Hrvatsku od opasnih namjera multinacionalnih kompanija.

7

OČUVANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA, POTROŠAČA I ZDRAVLJA GRAĐANA

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

23

Borba protiv klimatskih promjena, borba je za naš planet „Razvoj tehnologije i civilizacije mora poslužiti i odgovornijem ponašanju svih - država, regija, i pojedinaca“, rekla je Petir. „Borba protiv klimatskih promjena je zajednička borba - borba za naš planet - zato ona danas predstavlja prioritet“, istaknula je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, sudjelujući u raspravi o klimatskim promjenama koja je održana 9. lipnja 2015. na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Petir je istaknula da odluka, kojom se Europska unija obvezuje na smanjenje emisija stakleničkih plinova, svjedoči ispunjenju jednog važnog obećanja i znak je njezine predanosti tome da i dalje bude predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. Ovom odlukom, dodala je, EU svojim primjerom potiče i druge međunarodne partnere na odgovorno ponašanje. „Odgovornost za svoje postupke odlika je mudrog upravljanja. Razina odgovornosti i vidova djelovanja ima mnogo i one se isprepliću: odgovornost za planet, odgovornost za društvo i odgovornost za svoje gospodarstvo. Europski parlament svojom preporukom pokazuje svoju odgovornost koju u europskom društvu pri donošenju ovako važne odluke ima“, rekla je Petir.

24

MARIJANA PETIR

Govoreći o posljedicama klimatskih promjena na društvo, upozorila je da svakodnevno svjedočimo njihovu intenziviranju, a zahvaljujući medijskoj pokrivenosti planeta koju nam je razvoj civilizacije i tehnike omogućio, možemo sve češće pratiti posljedice naših postupaka i postupaka naših predaka. „Ponekad te posljedice osjetimo i na vlastitoj koži. One nisu ugodne i vrlo su skupe“, zaključila je Petir.

Građani Slavonskog Broda imaju pravo na zdravlje i čist zrak Zastupnica Petir više je puta pozvala da se spriječi onečišćenje iz rafinerije nafte u Bosanskom Brodu koje ima direktan utjecaj na stanovnike Slavonskog Broda i da se zaštiti dolina Neretve od štetnog utjecaja projekta Gornji Horizonti.

Zastupnica Marijana Petir uputila je 23. srpnja 2014. Europskoj komisiji zastupničko pitanje u kojem je zatražila da se zaštite ljudska prava građana Slavonskog Broda na čist okoliš i na zdravlje. „Nakon ponovnog pokretanja proizvodnje u rafineriji nafte u Bosanskom Brodu (Bosna i Hercegovina) učestalo dolazi do onečišćenja zraka u gradu Slavonskom Brodu (Republika Hrvatska). Na prostoru Slavonskoga Broda pet godina provode se redovita praćenja pojedinih parametara kvalitete zraka, a Republika Hrvatska je nedavno postavila još jednu mobilnu postaju za praćenje kvalitete zraka.

Rezultati praćenja kvalitete zraka pokazuju znatna odstupanja od dozvoljenih graničnih vrijednosti, a dostupni su javnosti putem internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Iako se problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu pregovorima s predstavnicima Bosne i Hercegovine na svim razinama vlasti nastoji riješiti više od pet godina, mjerodavne vlasti u BiH ne pokazuju interes i volju da navedeni problem onečišćenja zraka riješe, čime ugrožavaju pravo građana na čist okoliš i na zdravlje koje može biti ugroženo uslijed konstantnog onečišćenja.

Upućujem pitanje EK: „Na koji način Europska unija može pomoći u zaštiti ljudskih prava građana Slavonskog Broda koji su ujedno i građani EU, ali i lokalnog stanovništva koje živi uz rafineriju u Bosni i Hercegovini, od onečišćenja zraka s područja izvan granica EU, ako njihove mjerodavne vlasti nisu sposobne ili ne žele poduzeti potrebne mjere za osiguranje odgovarajuće kvalitete zraka?“ Petir je na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, koji je u travnju 2015. usvojio rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, izjavila da je izrazito zadovoljna što su prihvaćeni i njeni „okolišni“ amandmani zbog stanovnika Slavonskog Broda, kao i onih u dolini Neretve.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

25

Poruka MOL-u: Ne damo Rafineriju, ne damo Sisak! „Gašenje Rafinerije znači i gašenje jednog grada, grada Siska zbog uništavanja egzistencije velikog broja obitelji koje u njemu žive. A kada se jednom ugasi proizvodnja, teško da će se ikad više ponovno pokrenuti“, rekla je Petir.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pitala je krajem siječnja 2015. Europsku komisiju kako misli odgovoriti na društveno neodgovorno ponašanje kompanija poput MOL Grupe, koje „neprijateljskim“ preuzimanjem manjih kompanija te kasnijim gašenjem njihovih pogona po Europi podižu vlastiti profit, otpuštaju radnike i iza sebe ostavljanju pustoš, aludirajući na situaciju s Inom.

Petir je upozorila na to da su udio u vlasništvu hrvatske nacionalne naftne kompanije Ine i upravljačka prava nad njome tijekom proteklih desetak godina pod sumnjivim okolnostima prodani srednjoeuropskoj MOL Grupi te da su zbog sumnji na protuzakonite aktivnosti tijekom kupovine dionica Ine protiv predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija raspisani crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog.

Prema odredbama ugovora, MOL Grupa je u Hrvatskoj bila dužna preuzete kapacitete modernizirati te održati postojeću maloprodajnu mrežu, no svoje ugovorne obveze nije izvršila. Poučeni 26

MARIJANA PETIR

iskustvom zatvaranja prerađivačkih kapaciteta rafinerija u talijanskoj Mantovi od strane MOL-a, radnici dviju hrvatskih rafinerija u Sisku i Rijeci u brizi su za svoja radna mjesta i radna mjesta mnoštva manjih kooperanta, zaključila je.

Zastupnica Petir organizirala je sredinom siječnja 2015. i okrugli stol o budućnosti Rafinerije nafte Sisak, kako bi potakla javnu raspravu o sudbini tog strateškog postrojenja.

Petir je Vladu RH pozvala na provođenje modernizacije Rafinerije, da na odgovarajući način zaštiti nacionalne interese u odnosu s MOL-om riječima: „Ne damo Rafineriju, ne damo Sisak!“

Nepoštenu trgovačku praksu treba suzbiti Zbog nepoštene trgovačke prakse značajno rastu troškovi i padaju prihodi poljoprivrednicima. „Veliki trgovci zloupotrebljavaju nepotpune uvjete iz ugovora, svoje troškove i rizike prenose na dobavljače, nepošteno raskidaju ugovore i zlorabe povjerljive informacije. Zato se zalažem da donesemo jasnu regulativu na razini Europske unije“, poručila je Petir.

Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, u okviru rasprave o „Rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom“, koja je održana u listopadu 2014., Marijana Petir založila se da se malim i srednjim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda zajamči minimum sigurnosti kad se radi o stavljanju njihovih proizvoda na tržište, kao i da im se omogući sigurna naplata tih proizvoda od strane trgovačkih lanaca. „Može li se na bilo koji način neutralizirati nepoštena trgovačka praksa baš zato što se s jedne strane trgovački lanci prehrambenih proizvoda bogate, dok mali proizvođači propadaju?“, upitala je predstavnike Komisije Marijana Petir.

U raspravi je upravo u više intervencija zastupnika ukazano na loš položaj proizvođača naspram trgovačkih lanaca prehrambenih

proizvoda, pogotovo ako proizvođači nisu organizirani u udruženja, a to je slučaj i u Hrvatskoj. Zastupnica Petir već je u više navrata upozorila da su hrvatski poljoprivredni proizvođači u nemogućoj poziciji jer nemaju svoje krovne organizacije koje bi im omogućile bolju pregovaračku poziciju s prerađivačima i otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda, te je još jednom pozvala Ministarstvo poljoprivrede da im pomogne.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

27

Ne smije se štedjeti na zdravlju građana „Kvalitetna zdravstvena usluga naših građana ovisi o kvaliteti i dobroj organizaciji sustava, investiranju u obrazovanje liječnika te istraživanje i razvoj lijekova i opreme.“ Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir zauzela se na sjednici Parlamenta 19. svibnja 2015., sudjelujući u raspravi o Izvješću o sigurnijoj zdravstvenoj skrbi u Europi, za racionalno poslovanje zdravstvenih sustava, ali nikako za uštede koje bi dovele u pitanje prava pacijenata i njihovu sigurnost. „Zdravstvo i mirovinski sustavi uvijek su meta za mjere štednje koje predlažu poznati konzultanti, međunarodne monetarne ustanove i razni savjetnici nacionalnih vlada“, upozorila je Petir. Europska komisija je u 2012. utvrdila da je sigurnost pacijenata ugrožena mjerama štednje, uključujući rezanje troškova u zdravstvenim uslugama, koje je izravno utjecalo na kvalitetu zdravstvene skrbi.

Osam do 12 posto bolničkih pacijenata u EU trpi zbog štete koja im je nanijeta pri liječenju, a bolničke infekcije dostižu i do 30 posto toga broja. Neodgovarajuće provođenje terapija, uz štetne posljedice neodgovorne uporabe lijekova, uzrokuje prema zadnjim podacima troškove od 2,7 milijarde eura.

U rujnu 2014. na Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane Petir je tražila informaciju planiraju li se razviti posebne smjernice državama članicama za pristup seoskog stanovništva 28

MARIJANA PETIR

javnom zdravlju, jer je riječ o ljudima koji ponekad moraju putovati i više od 100 kilometara da bi došli do liječnika ili do specijalista, što je izuzetno skupo. „U Hrvatskoj, primjerice, dvije žene dnevno umiru od raka dojke, a kad bi se pravovremeno reagiralo i kad bi se rak otkrio na vrijeme ili pak provela sustavna prevencija, sasvim je sigurno da bi slika zdravlja bila bolja. S obzirom da ljudi koji žive na selu, dok žive tamo čuvaju prostor, obrađuju zemlju i proizvode hranu, te ne bi smjeli biti diskriminirani; zalažem se da im se osigura ravnopravan pristup zdravstvenom sustavu jer je to osnovno ljudsko pravo“, rekla je Petir.

8

LJUDSKA PRAVA I JEDNAKOST SPOLOVA

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

29

Moj dnevnik: Borba za prava hrvatskog branitelja Veljka Marića Veljka Marića posjetila sam dan uoči Badnjaka jer sam mu i na taj način željela poručiti da nije sam i da nije zaboravljen. „Tražim da se pokrene rješavanje mog slučaja, da mojim mukama dođe kraj i da dođem u Hrvatsku“, rekao mi je Veljko Marić ističući da sam jedina dužnosnica koja ga je posjetila u tih 5 godina koliko se nalazio u Srbiji u zatvoru „Veljka Marića susrela sam dva puta. Oba puta nažalost u zatvoru. Prvi puta u srpskom, sada u hrvatskom. Voljela bih da hrvatska Vlada, koja je u slučaju Marić u potpunosti zakazala, bar sada postupi državnički i uvjetuje Srbiji otvaranje poglavlja 23. i 24. ukidanjem članaka 2. i 3. spornog srpskog zakona“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, nakon što je 13. srpnja 2015. posjetila hrvatskog branitelja Veljka Marića u zatvoru u Glini, u koji je prebačen iz Remetinca nakon što je 2. lipnja 2015. transferiran iz Srbije.

Kako je tekla borba zastupnice Petir za prebacivanje Veljka Marića iz srbijanskog zatvora u Hrvatsku, opisala je na svojoj internetskoj stranici petir.eu 7. lipnja 2015. pod naslovom „Veljko Marić – moj dnevnik“ (skraćena verzija).

Kada je Veljko Marić otet (uhićen) u Srbiji 2010. godine, kao zastupnica u Hrvatskom saboru tražila sam od hrvatske Vlade da mu se pomogne, a svoj sam zahtjev zajedno s njegovim javnim apelom ponovila u 30

MARIJANA PETIR

svibnju 2011. godine uputivši ga Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te sam zatražila da se zauzmu za njega i osiguraju mu povratak u Hrvatsku. I jedno i drugo Ministarstvo proglasilo se nenadležnim za taj slučaj u svojim odgovorima i navelo da Ministarstvo vanjskih poslova rješava taj problem.

Kada sam 2014. godine izabrana u Europski parlament i preuzela tu dužnost, odlučila sam zauzeti se za Veljka Marića na razini EU jer smatram da Srbija nije imala nikakvo pravo uhititi ga bez da je bila raspisana međunarodna tjeralica, a pogotovo da Srbija nije smjela suditi hrvatskom građaninu za navodni zločin počinjen na hrvatskom teritoriju protiv drugog hrvatskog građanina. Niti u jednom trenutku nisam si uzimala za pravo procjenjivati bilo čiju nedužnost ili krivnju jer to može učiniti jedino sud, ali hrvatski, a ne srpski, već sam uvijek nastojala braniti princip.

Gotovo dva mjeseca tražila sam način kako da pitanje hrvatskog branitelja Veljka Marića dignem na europsku razinu, a da to izazove primjerenu reakciju. Nakon dugotrajnih konzultacija unutar različitih odbora Europskog parlamenta, odlučila sam na javnom saslušanju o stanju ljudskih prava na Zapadnom Balkanu (a tu je i Srbija) Pododbora za ljudska prava Europskog parlamenta početkom studenog 2014. godine izvijestiti prisutne predstavnike Europske komisije, zastupnike i veleposlanike o kršenju ljudskih prava Veljku Mariću u srpskom zatvoru…

Veljka Marića posjetila sam dan uoči Badnjaka 2014. godine jer sam mu i na taj način željela poručiti da nije sam i da nije zaboravljen. „Tražim

da se pokrene rješavanje mog slučaja, da mojim mukama dođe kraj i da dođem u Hrvatsku“, rekao mi je Veljko Marić ističući da sam jedina hrvatska dužnosnica koja ga je posjetila u tih pet godina, koliko se nalazio u Srbiji u zatvoru. Branitelj Marić bio je narušenog zdravlja, nije dobivao lijekove te je 40 dana bio bez antibiotika. Donijela sam mu hranu i druge potrepštine jer si je Marić sam kuhao kad je imao što, s obzirom da je zatvorska hrana nejestiva. Izvijestila sam ga da sam njegov slučaj otvorila u Europskom parlamentu i obećala sam mu da neću stati na tome.

Prilikom razgovora, Marić je rekao da nije kriv i da je žrtva sustava te nije skrivao ogorčenje hrvatskim vlastima koje su ga ostavile u Srbiji….

Odmah po povratku, na Badnjak sam poslala pisma ministrima kako sam mu i obećala, i baš kada sam završila sa slanjem, zazvonio mi je mobitel, a na njemu je pisalo Srijemska Mitrovica. Nazvao me je Veljko Marić da mi čestita Božić! (…)

U siječnju 2015. godine primila me je ministrica Vesna Pusić temeljem mog zahtjeva koji sam poslala na Badnjak.Iz razgovora s njom saznala sam da je tek po mom povratku iz posjeta Veljku Mariću u zatvoru i javnog poziva, Ministarstvo pravosuđa uputilo zahtjev za transfer Veljka Marića, što je potvrdilo Marićeve sumnje da je doista ostavljen na milost i nemilost srbijanskih vlasti. Zatražila sam da o našem razgovoru informira predsjednika Vlade Zorana Milanovića jer ja do njega ne uspijevam doći s obzirom na to da se oglušuje na sve moje dopise koje sam mu poslala. Također, izrazila sam svoje nezadovoljstvo jer Hrvatska nije postavila Srbiji uvjete za otvaranje poglavlja 23. što je mogla učiniti uvjetujući upravo ukidanje članaka 2. i 3. spornog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine…

Predsjednicu RH gđu. Kolindu Grabar Kitarović izvijestila sam o slučaju Marić odmah nakon izbora, prije nego je preuzela dužnost, i dobila

od nje obećavajući odgovor te izraženu spremnost da sa svoje strane pomogne branitelju Mariću.

Visokoj predstavnici EU F. Mogherini uputila sam zastupničko pitanje u kojem sam je tražila da se zauzme za zaštitu ljudskih prava V. Marića te sam je upozorila na sporni srpski Zakon kojim se krši vladavina prava…

Zahvalna sam na iskazanoj požrtvovnosti Bedemu ljubavi, Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara, Mladenu Pavkoviću, Damiru Borovčaku, Damiru Markušu, Josipu Stjepandiću, Katarini Furjan i mnogobrojnim hrvatskim domoljubima jer nisu dozvolili da Veljko Marić padne u zaborav.

Tijekom rasprave u Europskom parlamentu o Izvješću o napretku Srbije za 2014. upozorila sam na to da Srbija primjenom Zakona o M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

31

Nakon što me je supruga Veljka Marića u travnju 2015. godine obavijestila da mu se je zdravstveno stanje pogoršalo, ponovo sam tražila od ministrice Pusić da kontaktira srpske vlasti i da izvrši svoje obećanje dano na sastanku kako će Veljko Marić imati adekvatnu zdravstvenu skrb. Obaviještena sam iz njenog kabineta da za sada još uvijek nije došlo do pomaka u pregovorima sa srpskom stranom oko transfera Veljka Marića u Hrvatsku. Predsjednik Vlade gospodin Milanović nije pokazivao niti minimalne napore da se uključi u rješavanje ovog slučaja što me je ozbiljno počelo brinuti…

organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine krši načela pravne sigurnosti i nemiješanja u unutarnje poslove drugih država te da ugrožava suverenitet Hrvatske i 17 država članica Europske unije s čijeg su područja bili branitelji koji su branili Hrvatsku. Istaknula sam da Srbija neće moći nastaviti svoj europski put ako ne promijeni sporni zakon i ne omogući transfer Veljka Marića u Hrvatsku.

Naposljetku je postignut kompromis koji je i usvojen, a kojim smo dobili referencu na sporni Zakon u tom izvješću. Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, u ožujku 2015., Europski parlament usvojio je Rezoluciju o napretku Republike Srbije za 2014. godinu. Paragraf 14. Rezolucije: “poziva Srbiju da u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa u suradnji sa susjedima i Komisijom razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine”. Time su institucije Europske unije po prvi put internacionalizirale pitanje navedenog Zakona.

32

MARIJANA PETIR

Na moje zastupničko pitanje o tome što će poduzeti vezano uz kršenje ljudskih prava hrvatskog branitelja Veljka Marića koje se događa zbog primjene Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine, a koji je u suprotnosti s međunarodnim kaznenim pravom, u ime Europske komisije odgovorio je u svibnju 2015. godine povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn davši jasne naznake da će se od Srbije tražiti poštivanje međunarodnih ugovora i vladavine prava…

Nakon što sam svima nadležnima u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu dostavila pravnu analizu spornog srpskog zakona koju je izradila Akademija pravnih znanosti Hrvatske a koja je nedvojbeno potvrdila da je srpski zakon pravni hibrid nepoznat u međunarodnom, kaznenom i poredbenom pravu, Veljko Marić konačno je 2. lipnja 2015. godine transferiran u Hrvatsku. Nažalost, ne na slobodu već u hrvatski zatvor jer je hrvatski sud potvrdio presudu beogradskog suda što se nikako nije smjelo dogoditi. Veljko Marić zaslužio je, nakon agonije koju je prošao doći kući, i biti sa svojom obitelji i tražim da mu se to omogući. Također, tražim od Vlade RH da konačno počne raditi svoj posao i uvjetuje Srbiji promjenu spornog Zakona jer on predstavlja opasnost za još 300 hrvatskih branitelja.

Zatiranje razlike među spolovima je neprihvatljivo „Ravnopravnost žena i muškaraca snažno podržavam, ali potpuno zatiranje razlike između njih te poziv na zamjenu uloga i odabir drugog rodnog identiteta, a ne onog u kojem su rođeni, nešto je sasvim drugo, što mi je neprihvatljivo“, rekla je Marijana Petir izražavajući neslaganje s dijelovima predložene rezolucije.

Na Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta u svibnju je predstavljen prijedlog rezolucije o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u Europskoj uniji.

Europarlamentarka Marijana Petir rekla je da brisanje seksualnih razlika nije rješenje pitanja rodne neravnopravnosti te pozvala na revidiranje predloženog teksta rezolucije koji vodi zatiranju posebnosti i identiteta muškarca i žene. Naime, rezolucija ističe vrijednost obrazovanja kao temeljnog ljudskog prava dostupnog svima pod jednakim uvjetima, no ipak u sebi sadrži i neke sporne elemente koji promiču rodnu ideologiju pozivajući izravno djevojčice i dječake na isprobavanje novih uloga i promjenu identiteta.

Istaknula je kako razlike između muškaraca i žena treba promatrati s punim poštovanjem, omogućujući stvaranje jednakih prilika i uvjeta i za muškarce i za žene. „U tom smislu treba i djeci, neovisno o spolu, omogućiti jednak pristup školovanju, obrazujući ih pritom da svoj identitet grade u komplementarnosti s identitetom osobe drugog spola“, dodala je.

U raspravi o Izvješću o ravnopravnosti muškaraca i žena u 2013. godini koja je održana u ožujku zastupnica Marijana Petir, nakon više mjeseci reagiranja na problematične dijelove izvješća, navela je da je problem Izvješća o jednakosti muškaraca i žena u tome što želi staviti Europski parlament u poziciju promotora pobačaja u okviru seksualnih i reproduktivnih prava žena kao sredstva ostvarenja jednakosti žena s muškarcima, što je neprihvatljivo.

Petir je upozorila da će Europski parlament, prihvati li ovakvo izvješće, prekršiti načelo supsidijarnosti jer ono zadire u prava zemalja članica Europske unije da samostalno odlučuju o ovim pitanjima, na što je u samo nekoliko dana reagiralo preko 153.000 građana i peticijom zatražilo od zastupnika da pobačaj izbace iz ovog izvješća. Pozvala je zastupnike i zastupnice na zaštitu ljudskog života jer je to osnovno ljudsko pravo.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

33

Nedopustivo je da Europski parlament izravno promiče pobačaj „Ako nekome niti ne omogućimo da se rodi, onda smo mi promicatelji nejednakosti. Kao osoba koja se zalaže za jednake mogućnosti za sve, pozivam vas na poštivanje Zlatnog pravila i na zaštitu života“, rekla je zastupnica Petir u ožujku 2015., na raspravi o Izvješću o ravnopravnosti muškaraca i žena u 2013. „Smatram nedopustivim da ovaj Parlament na dnevnom redu ima još jedno izvješće koje zadire u nadležnost država članica, potkopava obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i izravno promovira pobačaj kao osnovno ljudsko pravo“, upozorila je hrvatska zastupnica Marijana Petir govoreći u srpnju na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o Izvješću o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.

Dodala je da se, prema definiciji seksualnih i reproduktivnih prava Pekinške platforme koja slavi 20. obljetnicu, pobačaj ni u kojem slučaju ne može promicati kao metoda obiteljskog planiranja. Petir drži skandaloznim da Izvješće potiče EU da novcem razvojne pomoći financira pobačaje i sterilizaciju žena u siromašnim zemljama svijeta, umjesto da im se osigura obrazovanje i samozapošljavanje. „Zabrinuta sam jer ovaj Parlament troši novac poreznih obveznika kako bi producirao dokumente koji su u suprotnosti s interesima građana koji su nas izabrali. Zabrinuta sam kad zastupnici u Parlamentu plješću kod usvajanja amandmana kojim se onemogućava svakom ljudskom biću pravo na život. Zabrinuta sam kad u ovoj dvorani nije moguć dijalog i suglasje oko općeljudskih vrijednosti. Ovo Izvješće protivno je vrijednostima u koje vjerujem i po kojima živim, i zato sam glasovala protiv njega“, istaknula je zastupnica Petir.

34

MARIJANA PETIR

Osiguranje prava za zaposlene majke i očeve Zastupnica Petir izrazila je žaljenje jer se oko rodiljne direktive, koja je predložena prije pet godina, još nije uspio postići dogovor. „S obzirom na postojeće demografsko stanje u Europi, dužnost nam je zakonodavno osigurati da poslodavci pruže ženama radnicama, ujedno i bračnim parovima, kvalitetne uvjete koji će potaknuti i podržati rađanje i odgoj djece, za što je potrebna prisutnost majki i očeva, posebice u njihovim prvim godinama života.“

tjedana, s 2 tjedna obveznog odsustva, te primjerenu plaću. Revidirani prijedlog Komisije minimum trajanja rodiljinog dopusta stavlja na 18 tjedana, s najmanje 6 tjedana obveznog odsustva nakon poroda. Trenutačno u jedanaest zemalja članica rodiljni dopust ima trajanje od 12 tjedana, majke su plaćene 100 posto plaće tijekom cijelog trajanja rodiljnog dopusta u petnaest zemalja članica, ali samo u sedam država očevi primaju punu plaću tijekom tog razdoblja.

Ovim se riječima hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u srijedu 20. svibnja 2015. godine, zauzela za osiguravanje minimalnih prava koja će vrijediti za sve zaposlene majke i očeve u zemljama članicama Europske unije.

Zastupnica Petir izrazila je žaljenje jer se oko rodiljne direktive, koja je predložena prije pet godina, još nije uspio postići dogovor. Upozoravajući da nacionalna zakonodavstva u većini zemalja članica Europske unije već imaju osigurana rješenja, ista ili čak bolja od onih koje donosi trenutni prijedlog direktive, te ističući važnost država članica pri osiguranju ovih prava, Petir se založila za traženje novih prijedloga koji bi rezultirali kvalitetnijim rješenjima.

Ovaj prijedlog direktive predviđa zamjenu postojeće direktive iz 1992., koja definira minimalno razdoblje rodiljnog dopusta na 14 M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

35

Pomoć ženama zaposlenima u trgovini „Usvajanjem amandmana koji sam predložila, a kojim se utvrđuje potreba definiranja zajedničkog dana u tjednu za odmor, ipak se pomičemo nabolje jer će ta odredba postati dio europske strategije koju će sve države članice trebati poštivati“, rekla je zastupnica Petir.

Odbor za prava žena i jednakost spolova usvojio je na svojoj sjednici Strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2014.-2020. s amandmanom, koji je podnijela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Amandmanom se poziva Komisiju da kroz Direktivu o radnom vremenu i putem drugog relevantnog zakonodavstva osigura dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene, učinkovitije jamči središnje mjesto zdravlja i sigurnosti, ravnotežu radnog i privatnog života i socijalne kohezije, kao i potreban zajednički dan u tjednu za odmor.

Kako ističe u svom amandmanu zastupnica Petir, društveno-gospodarska kriza dovela je do porasta usvajanja zakonodavstva koje dopušta produženo radno vrijeme do kasnih večernjih sati, rad noću, blagdanima i nedjeljom, porast ugovora na određeno i skraćeno radno vrijeme, koje posebno pogađa mlade, te nereguliranje ugovorno zajamčenog vremena odmora, čime je posebno pogođen uslužni sektor (trgovina) u kojem većinu zaposlenih čine žene. Sve 36

MARIJANA PETIR

to ima izravne negativne posljedice na radne uvjete i zdravlje zaposlenika te na osiguranje ravnoteže radnog i privatnog života i socijalne kohezije.

Petir je predlagala da se definira kako bi tjedni dan odmora u pravilu trebala biti nedjelja, no taj prijedlog nije dobio potrebnu većinu.

Poznato je, naime, da je upravo Marijana Petir kao zastupnica u Hrvatskom saboru u dva navrata predlagala Izmjene Zakona o trgovini, kako bi se radnicama u trgovini osigurao barem jedan slobodan dan u tjednu, te je predlagala da to bude nedjelja. U oba navrata, izmjene Zakona koje je Petir predlagala su usvojene, no nakon žalbe velikih trgovačkih lanaca ta je odredba pala na Ustavnom sudu.

Gotovo polovica mladih u Hrvatskoj je nezaposlena!

Zastupnica Petir upozorila je da je Hrvatska druga zemlja u Europi kada je u pitanju nezaposlenost mladih te zaključila da mladi sve više odlaze iz Hrvatske u potrazi za poslom.

država članica za vraćanje mladih na posao ili u obrazovni sustav, odnosno njihovo uključivanje u programe osposobljavanja“, rekla je Petir tom prilikom. Nažalost, hrvatska Vlada nije iskoristila tu mogućnost.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na plenarnoj je sjednici u svibnju 2015. osudila nesposobnost hrvatskih vlasti koje do veljače ove godine nisu povukle nijedan euro iz europske Inicijative za zapošljavanje mladih.

Naglasila je da se Hrvatska već šest godina nalazi u gospodarskoj krizi, a stopa nezaposlenosti mladih približila se 40 posto, potvrđujući tako pretpostavku da države koje se suočavaju s najvišim stopama nezaposlenosti mladih i najviše su pogođene krizom, ujedno i najviše zaostaju u korištenju sredstava iz ove inicijative i provedbi programa Jamstvo za mlade. „Mišljenja sam da Vijeće teško može potaknuti rad nesposobnih vlada, tu promjenu mogu napraviti samo birači u državama članicama“, zaključila je Petir.

Petir je još u veljači pozvala Vladu da iskoristi odluku Europske komisije kojom je omogućeno da se milijarda eura iz proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih stavi na raspolaganje već ove godine. „Europska komisija ovom odlukom šalje jasan signal da je nezaposlenost mladih njezin prioritet te da želi poduprijeti aktivnosti M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

37

Kršćane se tjera iz njihovih domova i nad njima se provodi genocid „Onaj tko puca u mlade samo zato što su kršćani, puca u budućnost jedne vjere, najstarije vjere na svijetu, vjere koja je unatoč svim progonima opstala 2000 godina. Do kada će europske institucije okretati glavu na drugu stranu i ponašati se kao Poncije Pilat?

Sada je stvarno dosta“, rekla je zastupnica Petir u travnju 2015. „Kao što su nacisti označavali kuće Židova u Drugom svjetskom ratu, a pobunjeni Srbi kuće Hrvata u Domovinskom ratu, tako ISIS označava kuće kršćana u Iraku i Siriji, najstarijim zemljama kršćanstva“, rekla je zastupnica Marijana Petir na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u rujnu 2014.

Petir je rekla da se kršćane tjera iz njihovih domova i nad njima se provodi genocid. „Kršćanske djevojčice prodaju se po 100 dolara na tržnicama. Seksualno nasilje i silovanje, novačenje djece, otmice, pogubljenja kršćana, prisilni prelazak na islam, postali su prepoznatljivi rukopis ISIS-a“, istaknula je Marijana Petir.

Marijana Petir pozvala je međunarodnu zajednicu da zaštiti kršćane, kao i sve kojima prijeti nasilje. Potrebno je pomoći tisućama izbjeglica protjeranim iz njihovih domova. Namjerno ili nekritično ubijanje civila, korištenje ljudi kao živog štita, zabrana dostave humanitarne pomoći, ravni su zločinu protiv čovječnosti. „Nije 38

MARIJANA PETIR

dovoljno da UN to samo konstatira. Potrebne su konkretne akcije“, rekla je Petir.

Marijana Petir potpisala je u listopadu 2014. peticiju zajedno sa 150.000 drugih kršćana koji traže milost za Asiu Bibi, katolkinju i majku petero djece, koja je uhićena u lipnju 2009. godine, a potom i osuđena na smrtnu kaznu pod lažnom optužbom za bogohuljenje protiv proroka Muhameda.

9

SUSRETI U BRUXELLESU I WASHINGTONU

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

39

Predsjedništvo HSS-a sastalo se u Bruxellesu s najvišim dužnosnicima Europske pučke stranke Predsjedništvo HSS-a sastalo se i s predsjednikom Kluba EPP-a u Europskom parlamentu Manfredom Weberom. Predsjednik HSS-a Branko Hrg izrazio je zadovoljstvo što je koalicija HSS-HDZ pobijedila na izborima za Europski parlament te je HSS pritom dobio svoju zastupnicu, a Europski pučani u parlamentu vrijednu i marljivu članicu. Weber se složio s Hrgom i pohvalio rad i aktivnosti hrvatske zastupnice Marijane Petir.

Predsjedništvo HSS-a početkom studenoga 2014., prilikom posjeta Bruxellesu gdje je stiglo na poziv svoje zastupnice Marijane Petir, a povodom obilježavanja 110. obljetnice HSS-a, susrelo se s Josephom Daulom, predsjednikom Europske pučke stranke, čija je i HSS članica. HSS-ovci nisu skrivali oduševljenje Daulovom jednostavnošću i otvorenošću, kojom je potvrdio da je čovjek iz naroda koji, osim što je predsjednik najjače europske političke stranke, ujedno je i poljoprivrednik koji zajedno sa svojom obitelji ima poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo te dobro razumije s kojim se izazovima selo i poljoprivrednici suočavaju.

Odgovarajući na poziv zastupnice Marijane Petir da EU poduzme konkretne aktivnosti kako bi od progona i ubijanja zaštitila kršćane u Siriji i Iraku, Daul je rekao da je on katolik i da je i osobno sudjelovao 40

MARIJANA PETIR

u pomoći kršćanskim izbjeglicama pristiglim u Francusku, ali da se sigurno može i moglo učiniti više. Petir je Daula pitala može li on utjecati na ublažavanje stavova nove Europske komisije vezano uz najave da sljedećih pet godina neće biti proširenja EU, naglasivši pritom da je važno za hrvatski narod da Bosna i Hercegovina uđe što prije u EU, Daul je istaknuo da je to bila jedna od prvih tema s kojima se on bavio te da je već razgovarao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom da je potrebno održati nadu naroda zemalja koje žele postati članice EU, kako bi se što prije prilagodile i doista i ušle u EU. Predsjednik HSS-a Branko Hrg pozvao je Daula da posjeti HSS i Hrvatsku te je dogovoreno da će prilikom svog dolaska Daul tijekom boravka u Hrvatskoj zajedno s HSS-ovcima obići obiteljska poljoprivredna gospodarstva kako bi se upoznao s njihovom strukturom i problemima.

Na radnom ručku s HSS-ovcima je razgovarala i potpredsjednica Europskog parlamenta, Irkinja Mairead McGuiness te slovenski zastupnik i predsjednik Slovenske ljudske stranke Francz Bogović. HSS i Slovenska ljudska stranka imaju dugu tradiciju suradnje o kojoj su dva predsjednika razgovarala tijekom susreta. Potpredsjednica parlamenta McGuiness posebno je bila zainteresirana za situaciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda, pri čemu ju je zastupnica Marijana Petir izvijestila o nepoštenoj trgovačkoj praksi te protuzakonitim ponašanjima koja uništavaju domaću poljoprivredu, potkrijepivši to primjerom uvoza mlijeka i smrznutog mesa. McGuiness je istaknula

da je tek sada postala svjesna koliko je taj problem velik te je obećala zastupnici Petir podršku u aktivnostima koje će poduzimati da bi se nepoštena trgovačka praksa svela na minimum.

Prošireno predsjedništvo HSS-a primio je i Pekka Pesonen, glavni tajnik najjače Europske udruge poljoprivrednih proizvođača i poljoprivrednih zadruga Copa Cogeca koji je, iznijevši ciljeve i aktivnosti te organizacije, rekao da su im u prvom planu obiteljska poljoprivredna gospodarstva za čije se interese bore. To je i politika HSS-a, rekao je Hrg, podsjetivši da je HSS osigurao sve zakonske uvjete da se u Hrvatskoj uspostavi Hrvatska poljoprivredna komora, koja je osnovana kao krovna organizacija svih poljoprivrednika, no sadašnja joj je vlast izmjenom zakona oduzela mogućnosti za normalno funkcioniranje.

Hrvatska poljoprivredna komora članica je Copa Cogeca.

Jerzy Plewa, glavni ravnatelj Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije primio je vodstvo HSS-a na razgovor o najaktualnijoj temi u hrvatskoj poljoprivredi, a to je Program ruralnog razvoja. HSS-ovci su bili prva hrvatska delegacija koja se sastala s Plewom nakon što je ovaj uputio 377 primjedbi hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede na Program ruralnog razvoja.

Na konstataciju da je za hrvatsko selo i obiteljska gospodarstva važno da taj program bude što prije usvojen, Plewa je rekao da za to moraju biti zadovoljeni svi uvjeti, što sada nije slučaj. Napomenuo je da Hrvatska može sama i na vlastitu odgovornost raspisivati natječaje po pojedinoj mjeri, no ako ta mjera neće biti odobrena od Europske komisije, hrvatska će strana sama snositi trošak.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

41

Europski molitveni doručak u Europskom parlamentu U Europskom parlamentu u Bruxellesu 3. prosinca 2014. održan je 17. Europski molitveni doručak.

Susret je uvodnom molitvom otvorio bivši slovenski premijer i europarlamentarac Alojz Peterle, a moderirali su ga hrvatska eurozastupnica Marijana Petir i njemački eurozastupnik Michael Theurer.

Pozdravljajući prisutne na Europskom molitvenom doručku, Marijana Petir je istaknula da su se sudionici okupili iz različitih zemalja, različitih zvanja i područja rada, te različitih kršćanskih tradicija, s posebnim razlogom. Dodala je da su se okupili na zajedničkoj molitvi u Isusovo ime kako bi molili za naše potrebe i potrebe cijelog svijeta, posebice onih koji pate, koji su progonjeni i poniženi zbog svoje vjere.

Geslo 17. Europskog molitvenog doručka bilo je: “U meni imate mir”, a okupio je ljude vjerne Kristu, i to političare, diplomate i poslovne ljude iz cijeloga svijeta. Na poziv eurozastupnice Petir svečanosti je prisustvovalo i desetero članova katoličke zajednice Injigo iz Hrvatske sa svojom osnivačicom gđom. Maricom Čunčić, kao i gđa. Ksenija Abramović, utemeljiteljica prve obiteljske televizije u Hrvatskoj Laudato TV. 42

MARIJANA PETIR

Zajednička poljoprivredna politika u praksi Potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead McGuinness pohvalila je zastupnicu Marijanu Petir kao najaktivniju novu članicu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

Konferencija pod nazivom „Zajednička poljoprivredna politika u praksi“ u organizaciji hrvatske zastupnice Marijane Petir održana je 12. svibnja u Europskom parlamentu. Konferenciji su prisustvovali i članovi Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog seljačkog saveza, kao i predstavnice Udruge „Najuzornija hrvatska seoska žena“, predstavnici udruga „Baranjska brazda“ i Udruge poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava „Život“, Klastera „Slavonska Jabuka“ i Udruge ZG trešnja, koji se na poziv zastupnice Petir boravili u dvodnevnom posjetu Bruxellesu.

Konstatirajući kako Hrvatska još uvijek ne koristi sav potencijal koji joj nudi članstvo u Europskoj uniji, zastupnica Petir je rekla kako joj je bilo važno okupiti na jednom mjestu one koji donose odluke i one na koje će se provedba tih odluka odraziti. „Europska unija prepoznaje važnost poljoprivrednika za očuvanje cijelog ruralnog prostora“, ustvrdila je Petir, upozorivši pritom da hrvatske i europske poljoprivrednike muče raznorazni praktični problemi i nejasnoće u provedbi zajedničke poljoprivredne politike.

Albert Dess, koordinator grupe Europske pučke strane u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj, rekao je da Hrvatska kao nova članica

Europske unije ima veliki potencijal da razvije svoju poljoprivrednu proizvodnju. Podijelio je s hrvatskim proizvođačima bavarska iskustva u stvaranju poljoprivredne politike te im poručio da moraju raditi zajedno stvarajući zadruge. Dess je pohvalio i napore koje čini zastupnica Petir zastupajući interese hrvatskih poljoprivrednika u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj. Dess je inače na poziv zastupnice Petir boravio u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji gdje je posjetio mnogobrojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i upoznao se s prednostima i slabostima hrvatske poljoprivrede.

Predstavnice Europske komisije pojasnile su proces nastanka i provedbe poljoprivrednih politika te su potom odgovarale na mnogobrojna pitanja poljoprivrednika.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

43

Petir na 63. tradicionalnom molitvenom doručku u Washingtonu Po povratku sa 63. tradicionalnog nacionalnog molitvenog doručka održanog u Washingtonu početkom veljače 2015., zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica HSS-a Marijana Petir rekla je da je bio predivan osjećaj biti u zajedništvu u molitvi s više od 3000 političara i uglednika iz cijelog svijeta. „Ujedinjeni u molitvi, lideri iz cijelog svijeta pokazali su da su spremni prignuti svoja koljena pred svetim Isusovim imenom i sklopiti ruke na molitvu. Ovakvi skupovi zasigurno mogu pomoći u širenju duha tolerancije i dijaloga u svijetu na kojem još uvijek ima previše oružanih sukoba, bijede, gladi i suza“, rekla je Petir.

U okviru europske večere s kolegom iz EPP-a Alojzom Peterleom sudjelovala je i na panel diskusiji na kojoj je govorila o maloj neformalnoj molitvenoj skupini u Hrvatskom saboru u kojoj je bila s još troje zastupnika, o tome kako se priključila molitvenoj skupini

44

MARIJANA PETIR

zastupnika u Europskom parlamentu te koliko joj Isus znači u njenom životu.

Petir je prva hrvatska političarka koja je govorila na takvom jednom događanju. „Jako sam zadovoljna sa svim formalnim i neformalnim susretima, a posebno me razveselilo kad sam nakon svog izlaganja čula da sam mnoge ohrabrila i potaknula da svoje pouzdanje kao političari stave u Isusa. Nakon mog govora više političkih uglednika i gospodarstvenika reklo mi je da će rado doći u Hrvatsku, što je sjajna vijest“, rekla je Marijana Petir.

Marijana Petir organizatorica je prvog molitvenog doručka u Hrvatskoj koji se u svibnju 2014. godine održao u okviru Sisačke biskupije. Nakon što je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu uključila se u organizaciju Europskog molitvenog doručka održanog početkom prosinca 2014. u Europskom parlamentu u Bruxellesu te ga je i moderirala.

1

10

MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

45

Podrška Hrvatima u Vojvodini „Hrvati su u Vojvodini suočeni s trajnom diskriminacijom, u odnosu na 1990. upola ih je manje, protjerano ih je 40.000 i cijela situacija u Vojvodini mogla bi se nazvati etničkim čišćenjem.“ Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uoči obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, 2. kolovoza 2015. posjetila je Hrvate u Vojvodini. Petir je posjetila župe Maradik i Bešku te se sastala s predstavnicima hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava s područja Srijema i predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji. Petir je svojim dolaskom iskazala podršku Hrvatima u Vojvodini i njihovim obiteljima.

Predstavnici hrvatske zajednice iznijeli su da im veliki problem predstavlja nemogućnost dobivanja hrvatskog državljanstva jer se od njih traži da prilože dokument u kojem su se izjasnili kao Hrvati, premda izjašnjavanje o nacionalnosti u Vojvodini nije moguće od 1971. godine. Međudržavni se sporazumi ne poštuju pa tako Srbija ne izdvaja novac za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku, Hrvati su nezastupljeni u tijelima državne uprave i nemaju svog predstavnika u skupštini Srbije. Ako hrvatska djeca žele pohađati satove vjeronauka, doživljavaju diskriminaciju i izrugivanje, samo zato što su Hrvati i katolici.

46

MARIJANA PETIR

Petir je rekla da se hrvatska Vlada treba ugledati u mađarsku Vladu, koja za mađarski narod u Vojvodini izdvaja za projekte u području gospodarstva i obrazovanja 42 milijuna eura, dok hrvatska Vlada izdvaja svega 85.000 eura, i to uglavnom za projekte u kulturi.

Zastupnica Petir još je u prosincu 2014., prilikom rasprave o izvješću o napretku Srbije u pristupnom procesu, uputila prigovor zbog kršenja prava Hrvata u Vojvodini, te je zatražila da se poduzmu potrebne aktivnosti kako bi se Hrvatima u Vojvodini osiguralo pravo na jezik, kulturu i obrazovanje na materinjem jeziku.

Poruka Srbiji: Promijenite sporni zakon ako želite u EU Na plenarnoj raspravi Europskog parlamenta krajem studenog 2014. zastupnica Petir zatražila je da se optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja vrati natrag u haaški zatvor.

Uoči rasprave o Rezoluciji o izvješću o napretku Srbije za 2014. godinu, hrvatska europarlamentarka Marijana Petir rekla je da si je Srbija dodijelila ulogu „malog Haaga“ i narušila suverenitet Republike Hrvatske i naših građana.

To je ponovila i tijekom okruglog stola održanog krajem lipnja 2015. u Europskom parlamentu pod nazivom „Srbija na putu u članstvo EU“, na kojem su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici srbijanske Vlade i Parlamenta, među kojima je bio i zamjenik predsjednika srbijanske Vlade Ivica Dačić. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je da Srbija treba ukinuti članke 2. i 3. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije ako želi nastaviti svoj europski put.

Podsjetila je na obvezu Srbije proizašlu iz Rezolucije Europskog parlamenta o napretku Republike Srbije za 2014. godinu usvojenu u Strasbourgu 11. ožujka 2015. godine, koja poziva Srbiju da razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa

u postupku za ratne zločine Republike Srbije u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa, a u suradnji sa susjedima i Komisijom. „Navedenim zakonom Republika Srbija narušava suverenost Republike Hrvatske, ali i 17 drugih članica Europske unije na čije se građane također može primijeniti taj Zakon. To je potvrdila analiza Akademije pravnih znanosti RH, ali i međunarodna recenzija te analize koju je izradio prof. Becker sa sveučilišta u Princetonu. Ukidanje spornih članaka 2. i 3. ovog Zakona preduvjet su da Srbija nastavi svoj europski put“, poručila je Marijana Petir.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

47

BiH je jednima majka, a drugima maćeha! „U BiH se događa trajna diskriminacija Hrvata i njihova ljudska prava se krše, posebno na području entiteta Republike Srpske i mnogih općina Federacije BiH“, rekla je Petir. „Hrvati moraju imati pravo povratka u svoj dom, moraju imati mogućnost školovati se na svom jeziku i imati TV kanal na hrvatskom jeziku“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na plenarnoj raspravi održanoj u Europskom parlamentu u Strasbourgu o izvješću o napretku BiH krajem travnja 2015.

Petir je dodala da se zalaže za europski put BiH, za što će nužno trebati provesti reforme.

Na sjednici vanjskopolitičkog odbora u veljači Petir je govorila o rezoluciji o Bosni i Hercegovini, pri čemu je istaknula da smatra kako je put u euroatlantske integracije izrazito važan za Bosnu i Hercegovinu jer će se reforme pozitivno odraziti i na jačanje demokratskih institucija, ali i na stvaranje pretpostavki za gospodarski razvoj. „Svim se srcem zalažem za europski put Bosne i Hercegovine, a za to je nužno osigurati jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda BiH – Bošnjaka, Srba i Hrvata, i smatram da to treba biti sastavni dio rezolucije“, rekla je Petir. „Čini se da je Bosna i Hercegovina jednima majka, a drugima maćeha, i zato posebno pozivam na osiguranje prava i punu zastupljenost hrvatskog naroda“, rekla je Petir.

48

MARIJANA PETIR

„S područja entiteta Republike Srpske protjerano je 95 posto hrvatskog stanovništva koje se u najvećoj mjeri nije vratilo u svoj rodni kraj jer im za to nije osigurana pravna, materijalna pomoć, a ni fizička sigurnost, što je rezultiralo doslovnim iskorjenjivanjem hrvatskog autohtonog stanovništva iz toga dijela BiH. Takav egzodus jednog naroda i s njim izbrisane prisutnosti vjerske i kulturne tradicije toga naroda, mjerljiv je s tragedijama koje pratimo u zemljama poput Sirije i Iraka“, istaknula je Marijana Petir.

Stabilnost Makedonije važna za stabilnost cijele regije „Makedonija je ispunila sve potrebne uvjete i zaslužila je da joj se otvore pregovori!“, naglasila je Petir. „Stabilnost u Makedoniji važna je za stabilnost cijele regije, ali i cijele Europske unije. Makedonija više ne smije biti u čekaonici – ni zbog makedonskog naroda, niti zbog vjerodostojnosti EU“, naglasila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir govoreći o stanju u Republici Makedoniji na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Izražavajući sućut obiteljima poginulih makedonskih policajaca koji su brutalno ubijeni u terorističkom napadu u Kumanovu, Petir je upozorila kako, prema njezinu mišljenju, do ovakvog vandalskog čina ne bi niti došlo da makedonski put u NATO nije stopiran, čime je Makedonija, kako je rekla zastupnica, ostavljena u čekaonici.

Prozvala je i Europsku uniju, posebice Vijeće, koje je blokiralo pregovore s Makedonijom. „Krivca za dramatičnu situaciju u Makedoniji prije svega treba tražiti u okrilju Europske unije, konkretnije Vijeća, koje unatoč svim rezolucijama Europskog parlamenta još uvijek Makedoniji stavlja prepreke za otvaranje pregovora“, rekla je zastupnica Petir. „Makedonija je ispunila sve potrebne uvjete i zaslužila je da joj se otvore pregovori!“, naglasila je Petir te apelirala da se bilateralni

problemi oko imena počnu rješavati u okviru pregovora po modelu po kojem su Hrvatska i Slovenija rješavale bilateralna pitanja, što se pokazalo uspješnim.

Makedoniji je u prosincu 2005. godine odobren status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji, a u listopadu 2009. godine Europska je komisija dala preporuku za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, proces je stopiran zbog spora oko imena s Grčkom, iako je Makedonija tijekom ovih godina ispunila sve potrebne uvjete, a bilježi i najveći gospodarski rast u regiji.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

49

Izbjeglička kriza u Hrvatskoj “Pohvalan je i hvalevrijedan angažman i pomoć koju su izbjeglicama pružili svi u Hrvatskoj bez iznimke. Još jednom smo pokazali svoju humanu stranu, hrvatskom narodu tako svojstvenu, jer mi znamo što znači biti protjeran iz svog doma, ostati bez krova nad glavom i biti suočen sa strahom za život svoje djece”, navodi se u priopćenju zastupnice u EP Marijane Petir objavljenom 18. rujna.

“Vlada nas uvjerava da je situacija pod kontrolom, da se svi ljudi uredno registriraju na graničnim prijelazima i smještaju u prihvatne centre. No, istina je da Vlada nije pripremila nikakav plan za prihvat izbjeglica te da je situacija izmakla kontroli. Granice ne funkcioniraju kako bi trebale, ulazak u Hrvatsku odvija se nekontrolirano i preko ilegalnih prijelaza, a svjedočimo i da neki od njih ne žele ostati u sigurnosti naših prihvatnih centara što pred nas sve stavlja pitanje imaju li skrivene namjere. Također je primijećeno da među izbjeglicama iz Sirije ima i onih koji dolaze iz područja koja nisu zahvaćena ratom (poput Srbije i Kosova).

Moramo napraviti razliku između ratnih i ekonomskih izbjeglica.

Ljudi koji su zaista fizički progonjeni, koji su ostali bez krova nad glavom i napustili svoju zemlju iz pukog straha za goli život, onih kojima je put koji su prevalili zaista bio jedini način da ostanu na životu, takvim ljudima moramo dati sigurnost i pomoć. Ekonomskim izbjeglicama koji nisu pravi tražitelji azila, čiji život nije bio u neposrednoj opasnosti, već su se pridružili ovom izbjegličkom 50

MARIJANA PETIR

valu u potrazi za boljim životom i poslom, Hrvatska ne može osigurati ono što traže. Naposljetku, moramo biti svjesni i upozorenja da među izbjeglicama postoje i infiltrirani članovi ekstremističkih skupina koji pokušavaju ući u Europu i predstavljaju potencijalnu prijetnju za našu sigurnost.

Važno je pružiti ruku i pomoći onima kojima je pomoć prijeko potrebna, ali sigurnost hrvatskih građana i unutarnju sigurnost i stabilnost Republike Hrvatske moramo staviti na prvo mjesto”.

1

11

BROJNE AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

51

Donacija siromašnim sisačkim studentima putem Zaklade Sisačke biskupije „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“ Mjesečno će Petir na račun zaklade za siromašne studente uplaćivati po 1500 kuna, što je u 5 godina mandata iznos od 90.000 kuna.

Europarlamentarka Marijana Petir i dr. Domagoj Mosler, ravnatelj Zaklade Sisačke biskupije „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“, potpisali su 19. kolovoza 2014. u sisačkom Velikom Kaptolu ugovor o donaciji Zakladi. Potpisivanju ugovora nazočio je i sisački biskup Vlado Košić, koji je zahvalio i čestitao na ovoj iznimnoj donaciji. Ovo nije prva donacija Marijane Petir Zakladi, već je ona i dosad izravno podržavala rad Zaklade, ali i podupirala funkcioniranje Sisačke biskupije, bilo neposredno kao predstojnica Ureda za promicanje socijalnog nauka crkve Biskupije što je radila volonterski, bilo putem drugih institucija.

Donacija Petir sastoji se od tri dijela i u trajanju je pet godina, koliko traje i njen mandat zastupnice u Europskom parlamentu.

Mjesečno će Petir na račun zaklade uplaćivati po 1500 kuna, svake godine mandata, dvoje stipendista biti će upućeno na plaćeno stažiranje u Bruxelles u trajanju od mjesec dana, te će tijekom mandata organizirati posjet Bruxellesu grupi stipendista od 10 do 15 studenata kako bi se upoznali s radom EU institucija. Zahvalivši 52

MARIJANA PETIR

gđi Petir, dr. Mosler je rekao kako je ovo više nego dobrodošao postupak jednog zastupnika koji bi mogao potaknuti ostale, ne samo zastupnike, već i druge ljude, o načinu razmišljanja i djelovanja u svakodnevnom životu.

110 godina HSS-a Sisačko-moslavačke županije HSS Sisačko-moslavačke županije obilježio je 29. studenoga 2014. godine u Sisku 110. obljetnicu postojanja, gdje je sisačko-moslavačka organizacija HSS-a organizirala svoju programsku skupštinu i svečanu akademiju. Okupljene na programskoj skupštini pozdravila je predsjednica Županijske organizacije HSS-a i europarlamentarka Marijana Petir, koja je naglasila kako je ponosna što vodi jednu od najuspješnijih organizacija HSS-a u Hrvatskoj. „Mi smo ove godine dva puta pobijedili – na izborima za Europski parlament i na izborima za izvršnu vlast u Sisačko-moslavačkoj županiji. Rezultati pokazuju da smo dobili većinu u gotovo svim općinama i gradovima te da je HSS-ova ideja, politika i djelovanje i danas aktualno, kao što je bilo i prije 110 godina“, rekla je Petir.

Sajam u Gudovcu Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir prisustvovala je otvorenju 23. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu. Tom je prilikom obišla izlagače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji su joj se požalili na dramatično stanje u hrvatskoj poljoprivredi. „Nepravedna raspodjela poljoprivrednog zemljišta kao i financijskih sredstava u Programu ruralnog razvoja RH samo su pokazatelji da su u hrvatskoj poljoprivredi nužne korjenite promjene i politika koja će biti usmjerena prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja su stvarni proizvođači hrane i čuvari hrvatskog prostora“, rekla je Petir.

Niti ove godine na otvorenju sajma u Gudovcu nije bilo ministra poljoprivrede. Na upit novinara kako komentira njegov nedolazak, Petir je rekla da je ministar Jakovina već nebrojeno puta do sada pokazao da ga poljoprivreda i hrvatsko selo ne zanimaju.

M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

53

Žene su velika snaga svakog društva i političke stranke U Zadru je od 10. do 12. srpnja 2015. održana konferencija „Politička participacija žena u Hrvatskoj: politički identitet i komuniciranje vrijednosti“. Konferenciju je organizirala hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel Stiftung i Udrugom Neda Prpić-Gamiršek, s ciljem osnaživanja političarki i njihova međusobnog povezivanja te usvajanja novih spoznaja i praktičnih vještina potrebnih u svakodnevnoj komunikaciji i političkom djelovanju. Žene čine polovicu populacije, no unatoč tome još nisu razmjerno zastupljene u predstavničkim, izvršnim i pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj te je potrebno poticati njihovo veće uključivanje u političke procese, ne samo zbog njihovih specifičnih interesa, već i zbog dobrobiti čitavog društva.

54

MARIJANA PETIR

Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u petak 12. lipnja 2015. organizirala konferenciju u suradnji s LAG UNA u Dvoru s temom „Treba li hrvatskoj odlagalište radioaktivnog otpada?“ Konferencija je organizirana povodom najava vladinih institucija da će se na Trgovskoj gori graditi odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada. „Još su živa sjećanja na to što se događalo prije 15 godina, vjerujem da ta sjećanje dijele i neki od ovdje prisutnih koji su također u tome sudjelovali, kada sam se borila da se Trgovska gora izbriše kao potencijalna lokacija za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, te poručila da Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada.

VIJESTI 10. HSS-ovo hodočašće u Mariju Bistricu Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica HSS-a Marijana Petir sudjelovala je u nedjelju, 21. rujna na jubilarnom 10. hodočašću članova i članica HSS-a u nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Hodočašće je uz stranačke dužnosnike okupilo i oko 15.000 članova i simpatizera HSS-a iz cijele Hrvatske. Svečanu svetu misu predvodio je mons.

Zlatko Koren, župnik i rektor bistričkog svetišta, a misnom slavlju prethodila je svečana hodočasnička procesija. Nakon svete mise okupljeni su se hodočasnici pod zastavama HSS-a u molitvi uputili na križni put Kalvarijom. Zastupnica Petir u Mariju Bistricu

hodočasti još od djetinjstva, a nikada nije propustila nijedno HSS-ovo hodočašće. Povezanost s ovim svetištem pokazala je i time što je prvi dan, nakon što je na izborima za Europski parlament dobila povjerenje građana da ih zastupa, otišla u Mariju Bistricu zahvaliti Majci Božjoj Bistričkoj.

uvjete za poljoprivrednike u Hrvatskoj te im omogućiti da mogu pošteno živjeti od svog rada. „Hrvatski seljak pravi je čuvar hrvatskog prostora i zato zaslužuje snažniju potporu“, rekla je Marijana Petir.

Petir i Dess na imanju Mate Ergotića

Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir darovala je 19. travnja 2015.

DVD-u Lipovljani zastavu EU na redovnoj godišnjoj 127. skupštini tog DVD-a. Petir je zastavu predala počasnom predsjedniku Hrvatske vatrogasne zajednice i počasnom članu DVD-a Lipovljani Teodoru Frickom te je još jednom iskazala svoje poštovanje svim vatrogascima.

„Na našem gospodarstvu bavimo se stočarstvom i ratarstvom. Trenutno imamo 20 krava i 30 svinja. Obrađujemo 60 hektara poljo-

Zastava EU na dar lipovljanskim vatrogascima

privrednog zemljišta, od čega je 20 hektara u našem vlasništvu i 40 hektara u zakupu“, rekao je Mato Ergotić europarlamentarcima iz Europske pučke stranke Marijani Petir i Albertu Dessu koji su ga posjetili na njegovu imanju. Zastupnici Petir i Dess složili su se da je nužno promijeniti diskriminirajuće M O J A P R VA G O D I N A U E U R O P S K O M PA R L A M E N T U

55

Adresar ureda i asistenata: Ured u Europskom parlamentu Domagoj Stjepan Krnjak Parliamentary Assistant to Marijana PETIR, MEP domagojstjepan.krnjak@europarl.europa.eu Valentina Gusić Parliamentary Assistant to Marijana PETIR, MEP valentina.gusic@europarl.europa.eu European Parliament ASP 4E 115, Rue Wiertz 60, B-1047 Brussels Tel:+32 (0)2 28 45 429 Fax: +32 (0)2 28 49429

MARIJANA PETIR

Zastupnica u Europskom parlamentu European Parliament ASP 14E115, Rue Wiertz 60, B-1047 Brussels Tel:+32 (0)2 28 45429 Fax: +32 (0)2 28 49429 Parlement européen Bât. Louise Weiss T09039 1, avenue du Président Robert Schuman, F-67070 Strasbourg Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33 (0)388179429 Web: petir.eu

Parlement européen Bât. Louise Weiss T09039 1, avenue du Président Robert Schuman, F-67070 Strasbourg Tel:+33 (0)3 88175429 Fax: +33 (0)3 88179429 Središnji ured u Zagrebu, asistentica Nikolina Vrbančić, asistent Ernest Ciprijanović Adresa: Ulica kralja Zvonimira 17 (prizemlje – poseban ulaz) E-mail: hrvatska@petir.eu Regionalni ured u Sisku, regionalni asistent Dražen Pejaković Adresa. Antuna i Stjepana Radića 20, Sisak E-mail: sisak@petir.eu Regionalni ured u Osijeku, regionalna asistentica Sandra Lukač Adresa: Hrvatske Republike 19, Osijek E-mail: osijek@petir.eu Regionalni ured u Splitu, regionalni asistent Ivica Listeš Adresa: Trg Republike 2/II, Split E-mail: split@petir.eu Regionalni ured u Bjelovaru, regionalni asistent Ivan Novotni Adresa: T. G. Masaryka 8, Bjelovar E-mail: bjelovar@petir.eu