Made in Srbija – trendovi i brendovi voda Aquaviva. Ako je VodaVoda otvorila kategoriju flaširane negazirane vode u Srbiji (barem ako je riječ o dizajnu), i time omogućila brži razvoj kategorije, onda je voda Aquaviva dosad najbolji primjer koji je, pored dizajna napravljenog u želji “želim biti viđen”, zanimljiv i po tome kako je kopirao već viđeno iz drugih kategorija i tome još dodao karakterističnu srpsku notu pretjerivanja. Kombinacija kopiranja-pretjerivanja i superiornog dizajna otvara nove mogućnosti za brendove – time dobiju mogućnost natjecanja na višem nivou i dodatnim ekstenzijama. Sigurno sve priče nisu tako uspješne kao ove do sada spomenute, a kod širenja jednog brenda treba biti pažljiv jer u premium ekstenzijama nema puno mjesta za stvaranje novih vrijednosti. HIPERDOMAĆE Kada bi vas netko u ovom trenutku pitao što vam je sve bitno kod odabira i kupovine pojedinih namirnica, što biste mu odgovorili? Kada ste u prodavaonici postavljeni ispred police s bezbroj sličnih proizvoda unutar kategorije, kako odabirate? Pitanje nije tako jednostavno kako izgleda na prvi pogled. Svi smo kratki s vremenom pa nam je cilj svakodnevne kupovine obaviti ju što brže. Kada potrošače pitamo to isto pitanje oni često odgovore kako niti ne gledaju kad kupuju te automatski uzimaju s police “njihove” proizvode koje već dobro poznaju. To je vjerojatno sasvim “prihvatljivo” kod onih proizvoda gdje postoji neki “standardni” izbor proizvoda koje potrošači ne mijenjaju često. A kako je u slučajevima kada žele nešto novo? I kada police nude pet, šest na
32
prvi pogled sličnih proizvoda? Kako tada odabrati? U našim istraživanjima potrošači sve češće kažu kako im je jedan od važnijih kriterija kod odabira - cijena. To je i očekivano, pogotovo u vrijeme kada sa svih strana slušamo o krizi i o tome kako će biti samo još gore. Ali cijena nije uvijek jedini i odlučujući faktor. U tom kontekstu nikako ne smijemo zaboraviti na ambalažu i to višedimenzionalno gledano - od toga koliko nam je ugodna oku, preko boja i materijala odabranih na način da slijede priču i poziciju brenda, do same praktičnosti i ergonomičnosti pakiranja. Tu su zatim i naša prošla iskustva, preporuke, reklame, brend kao takav za koji smo spremni platiti i više ako treba. Element koji je jako bitan faktor kod odabira proizvoda jest porijeklo samog proizvoda, gdje domaći imaju prednost pred stranim proizvođačima. Čini se kako je taj element domaćeg porijekla u posljednje vrijeme, kada se puno priča o krizi i važnosti, čak obvezi, podupiranja domaćeg gospodarstva, još ojačao. On je svakako
Vrijednosni sustav i životni stil u Srbiji je drugačiji i naginje pretjerivanju oduvijek postojao bar kod dijela potrošača koji su i ranije davali prednost domaćim brendovima – bilo zbog navike, bilo zbog same ideje podupiranja domaćeg gospodarstva, ili zbog lokalpatriotizma ili nečeg drugog, ali u posljednje vrijeme
www.jatrgovac.hr Siječanj - Veljača 2012.
sigurno dobiva na važnosti. Svakako, sa sigurnošću možemo reći kako je trend “birajmo domaće” ponovno u porastu u svim zemljama bivše države, bar dok govorimo o zemljama poput Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Te države pokušavaju različitim akcijama promovirati domaće robne marke. U Hrvatskoj je akciju pokrenula Hrvatska gospodarska komora, u Sloveniji Ministarstvo za poljoprivredu, u
već osmi put organizirana i akcija “Najbolje iz Srbije“, gdje potrošači imaju mogućnost birati najbolje robne i korporativne marke na tržištu Srbije. Akciju su organizirali Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, Privredna komora Srbije i dnevni ekonomski list “Privredni pregled“. Sve je razvidnije kako je, u svijetu globalizacije i gomile robnih marki, potrebno sagraditi dobar imidž o sebi
Srbiji Ministarstvo trgovine, turizma i usluga. Vlade tih država shvatile su kako treba ojačati potrošački etnocentrizam i ljude motivirati da daju prednost domaćim proizvodima. U Srbiji je akcija proširena čak i na dijasporu koja je brojčano jaka te ima mogućnost kupovati srpsko, iako ne živi u Srbiji, jer su ti proizvodi relativno dobro distribuirani u tim zemljama. Projekt “Kupujmo srpsko u dijaspori“ odvija se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srbije, Ministarstva za dijasporu te Ministarstva trgovine i usluga. Postoje čak neke informacije da je potrošnja srpske dijaspore toliko jaka da podiže srpski izvoz hrane za stotine milijuna dolara godišnje. U Srbiji je pored tih akcija,
kako bi ga potrošači prepoznali te izabrali baš našu marku pa je tako osnovni cilj akcije jačanje imidža domaćih brendova, ali i jačanje konkurentnosti. Kako kažu pokretači akcije, ona daje podršku inovativnosti i afirmaciji lokalnih brendova, ali ujedno podržava i strane investicije te strane tvrtke koje ostvaruju poslovne rezultate na srpskom tržištu. STVARNO DOMAĆE Još jedna od zanimljivosti srpskog tržišta jest mogućnost uspostavljanja razlike između domaćeg u smislu proizvedenog i pakiranog u Srbiji te domaćeg proizvoda koji možemo kupiti na tržnici. Na srpskom stolu u pravilu gotovo uvijek možete naći bar jedan proizvod koji je domaći iz te