Geografski horizont 67/2 (2021)

Page 1



BROJ 2/2021 • GODINA LXVII • ISSN 2718-1820 (Online) • ISSN 0016 -7266 (Tisak)


god. 67, br. 2/2021, Zagreb Stručno-informativni časopis za geografiju https://hrcak.srce.hr/geografski-horizont http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr http://www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Uredništvo: Zdenko Braičić, Nenad Buzjak, Ivan Čanjevac, Hrvoje Grofelnik, Mladen Maradin, Vedran Prelogović, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc, Ružica Vuk, Ivan Zagoda, Ivan Zupanc

Glavni urednik:

Mladen Maradin

Tajnik uredništva:

Ivan Čanjevac

Grafički i Tehnički urednik:

Ivan Zagoda

Korektura:

Jadranka Čelant Hromatko

Slog i prijelom:

Ivan Zagoda

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o. Naklada: 300 primjeraka Časopis izlazi uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Za potpisane članke odgovaraju autori, za nepotpisane uredništvo. Rukopisi se ne vraćaju. Rukopisi i recenzije ne honoriraju se. Geografski horizont je časopis u otvorenom pristupu. Časopis Geografski horizont učenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporuča Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika na naslovnoj stranici: Jesenja svakodnevica starog Mlječanina uz Malo jezero (foto: Martina Cvitković )


ČLANCI 7

Valentina Valjak , Aleksandar Lukić

UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA 23

Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

Danijel Bačan

KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE

37

METODIČKI FORUM Tvrtko Pleić

KULTURNE REGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE: PRIMJER VERNAKULARNE REGIJE

51

K A R TA G O V O R I 58

DRŽAVE EUROPSKE UNIJE PREMA BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU 2020. GODINE

MREŽNI HORIZONTI 60

ArcGIS Hub - https://hub.arcgis.com/

DOGAĐANJA 63

17. SVJETSKA GEOGRAFSKA OLIMPIJADA


Ljubičko brdo nad Baškim Oštarijama (Velebit)


foto:

Nenad Buzjak



9

UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA stručni članak

Valentina Valjak , Aleksandar Lukić

Godine 2022. navršava se točno 30 godina od donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92; stupio na snagu 1993.), čime je započela uspostava sadašnjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Novim zakonodavnim okvirom formirano je 20 županija i Grad Zagreb, 2 kotara (glinski i kninski) te 70 gradova i 419 općina. Time su nastale znatne promjene u upravno-teritorijalnom ustroju, koje su, osim u uvođenju županija, posebno vidljive u broju općina i njihovoj veličini. Nakon 1992., uslijedile su dodatne promjene, najznačajnije u 1997. Pitanje kojim se bavi ovaj rad je kako na provedene promjene upravno-teritorijalnog ustrojstva, prvenstveno na razvojne tendencije potaknute formiranjem novih jedinica lokalne samouprave, gledaju općinski načelnici i gradonačelnici te neki od ostalih aktera na lokalnoj razini, u četiri općine i Gradova Sjeverne Hrvatske. Ključne riječi: upravno-teritorijalni ustroj, lokalna samouprava, intervju, Sjeverna Hrvatska

Sjevernu Hrvatsku u ovom radu čine Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija (Magaš, 2013). Posljedica korjenitih promjena administrativnoteritorijalnog ustroja započetih 1992., koje su rezultirale do 2021. ustrojem ukupno 556 jedinica lokalne samouprave i to 428 općina, 128 gradova te 20 jedinica regionalne samouprave i Gradom Zagrebom s posebnim statusom grada i županije, vidljiva je i u Sjevernoj Hrvatskoj. Tako su iz 6 bivših općina Krapinsko-zagorske županije nastale 32 nove općine, iz 4 bivše općine Varaždinske županije nastalo je 28 manjih općina, iz 3 velike općine Koprivničko-križevačke županije nastalo 25 novih općina, dok je iz jedne velike

općine Međimurske županije nastalo čak 25 novih općina (tab. 1). To znači da je broj općina, u odnosu na stanje do 1992., povećan 5 puta u Krapinsko-zagorskoj, 7 puta u Varaždinskoj, 8 puta u Koprivničko-križevačkoj i čak 25 puta u Međimurskoj županiji. Za usporedbu, prosjek povećanja broja općina, nazvan mjera usitnjenosti u promatranom prostoru je gotovo 8 puta, dok je prosjek Hrvatske 5,5. Tematikom upravno-teritorijalne podjele Republike Hrvatske bavili su se brojni autori različitih struka dajući preglede i navodeći razloge promjena (Klemenčić, 1996; Dubravica, 2000; Magaš, 2003; Klarić, 2016) ili istražujući moguće reforme (Hrženjak, 2009; Koprić, 2010; Koprić,


10

Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

Tab. 1 Promjena broja jedinica lokalne samouprave u županijama Sjeverne Hrvatske između 1991. i 2021. Županija

Broj JLS Broj JLS Mjera 1991. 2021. usitnjenosti

Krapinsko-zagorska

6

32

5,3

Varaždinska

4

28

7,0

Koprivničko-križevačka

3

25

8,3

Međimurska

1

25

25,0

Ukupno Sjeverna Hrvatska

14

110

7,9

RH

102

556

5,5

Izvor: DZS, 2021; Žuljić, 2001

2013). Toskić (1998) je istraživao odnos urbanog sistema i političko-teritorijalne organizacije Republike Hrvatske te zaključuje kako je urbani sistem Hrvatske predstavljao osnovu formiranja nove političko-teritorijalne organizacije. Toskić i Njegač (2003) su istražili utjecaj ustrojstvenih promjena u Hrvatskoj na urbani sistem i regionalni razvoj pri čemu je zaključeno da će sadašnja podjela na županije pridonijeti stabilnijem regionalnom razvoju nego je to bio slučaj u komunalnom sistemu, čime bi se ujedno trebale ublažiti nepravilnosti u obilježjima urbanog sistema Hrvatske. No isti autori (Toskić i Njegač, 2015) također smatraju da su jedinice lokalne samouprave preusitnjene te kao takve imaju smanjen utjecaj na procese, manji gradovi su izgubili svoj gravitacijski utjecaj te im je, preustrojem, nužno

Sl. 1 Tipologija jedinica lokalne samouprave Sjeverne Hrvatske (2011.) Izvor: Valjak, 2018.


Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA

11

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

povratiti značenje. Autori smatraju kako osnovu formiranja samoupravnih jedinica trebaju činiti najdostupnija i funkcionalno najvažnija naselja (gradovi i veći centri rada) te njihova gravitacijska područja. Zaključno, većina razmatranih autora smatra kako sadašnja upravno-teritorijalna podjela Hrvatske nije racionalna niti učinkovita, ima preveliki broj jedinica s velikim razlikama u veličini i broju stanovnika iz čega proizlaze brojni ekonomski i strukturni problemi (Blažević, 2003; Jurlina Alibegović i dr., 2010; Koprić, 2013; Vedriš, 2015) te velike razvojne poteškoće (Maleković, 2010). Pitanje kojim se bavi ovaj rad je kako na provedene promjene upravno-teritorijalnog ustrojstva gledaju izabrani akteri na lokalnoj razini, u četiri jedinice lokalne samouprave Sjeverne Hrvatske. Odabrane jedinice predstavljaju više različitih tipova općina i gradova Sjeverne Hrvatske (sl. 1), ali i različite primjere promjena upravno-teritorijalnog ustroja. Intervjuiranje je uključilo načelnike odabranih jedinica lokalne samouprave, predstavnike LAG-ova kojima pripadaju odabrane JLS te poduzetnike koji djeluju na području odabranih JLS i provedeno je tijekom 2018. godine. Svi brojčani pokazatelji za koje nisu navedeni statistički izvori dobiveni su tijekom intervjuiranja. S obzirom da je upravno-teritorijalna organizacija oblikovana pod utjecajem velikog broja različitih faktora – geografskih, ekonomskih, povijesnih, političkih, tehnoloških i drugih (Toskić, 1998), koje Ivanišević (2007) sistematizira u osam skupina: 1. prirodna obilježja prostora; 2. mreža i vrsta naselja; 3. obilježja stanovništva; 4. upravno-teritorijalno nasljeđe; 5. privredna i ekonomska razvijenost; 6. prometna i komunikacijska povezanost; 7. efikasnost i ekonomičnost lokalnih službi te 8. politički ciljevi i interesi, prije iznošenja mišljena i stavova lokalnih aktera sažeto se iznose osnovna obilježja izabranih jedinica lokalne samouprave.

Grad Klanjec Grad Klanjec nalazi se u zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije u neposrednoj blizini granice sa Slovenijom. Prostor gradske općine čine tri reljefne cjeline: masiv Cesargradske gore na sjeveru, središnji brežuljkasti prostor te dolina rijeke Sutle. U Gradu Klanjcu, koji se sastoji od 19 naselja, živi 2543 stanovnika (DZS, 2021). U glavnom naselju i centru općine (Klanjec) živi petina stanovništva (507 stanovnika). U zadnjem međupopisnom razdoblju Grad Klanjec smanjio se za 372 stanovnika (indeks promjene 87,2), a čak je i središte gradske općine, naselje Klanjec zabilježilo pad od 60 stanovnika. Klanjec ima vrlo nepovoljan prometni položaj. Udaljen je od glavnih cestovnih pravaca koji prolaze središnjim područjem Krapinskozagorske županije što je uvelike odredilo razvoj cijelog kraja koji je tek lateralnom cestom spojen na autocestu Zagreb-Macelj. Važan čimbenik prometne povezanosti sa Zagrebom dugo je bila željeznička pruga izgrađena 1956. g., no ona Klanjcu nije donijela očekivani zamah jer nikada nije izgrađena u punoj duljini do spoja s prugom Zidani Most – Maribor. Zbog zastarjelosti i nerentabilnosti, pruga je ukinuta 2001. Nepovoljan prometno-geografski položaj, udaljenost od autoceste i ukidanje željeznice dovelo je do gospodarskog zaostajanja, posebice u odnosu na prometno dostupnija naselja kao što su Zabok, Krapina, Sveti Križ Začretje i Bedekovčina. Najveći udio iskorištenog poljoprivrednog zemljišta zauzimaju oranice i vrtovi (51,3 %), zatim livade i pašnjaci (31,6 %) te voćnjaci i vinogradi (16,7 %). Na području Grada je evidentirano 171 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Postoje dvije poslovne zone predviđene za razvoj poduzetništva: Lepoglavec 1 i Lepoglavec 2, od kojih je aktivna samo prva i u njoj su smještene tri tvrtke: Predionica


12

Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

Sl. 2 Grad Klanjec Foto: Marin Mićunović, 23.3.2022. Klanjec d.o.o., Splendor tekstil d.o.o. te Bestal d.o.o. Sadašnji turistički proizvod Klanjca temeljen je na njegovoj kulturnoj baštini te memorijalnoj baštini vezanoj uz život i djelovanje povijesnih osoba (Franjevački samostan i crkva Navještenja Blažene Djevice Marije; Cesargrad; Novi Dvori Cesargradski; Galerija Antuna Augustinčića; trg Antuna Mihanovića; kapelice sv. Florijana i sv. Filipa i Jakova). Shodno navedenome, turizam ima potencijal razvoja u Klanjcu i okolici s prirodno-geografskog i kulturnog aspekta. U centru općine, gradu Klanjcu osiguran je predškolski odgoj djece, dječji vrtić i jaslice. Na području Grada Klanjca djeluje jedna osnovna škola te jedna područna škola u naselju

Lučelnica, srednja škola je zatvorena, nema niti jedne visokoškolske ustanove. Od zdravstvenih ustanova, u Klanjcu egzistira ispostava Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije te ispostava Doma zdravlja Krapinsko zagorske županije. Izgrađenost komunalne infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave je djelomično zadovoljavajuća. Pokrivenost vodovodnom mrežom iznosi oko 92 %, kanalizacijskom 20 %, no mreža je zastarjela zbog čega se očekuje rekonstrukcija i izgradnja cjelokupnog kanalizacijskog sustava. Plinska mreža izgrađena je u dužini od 310 kilometara. Grad Klanjec kao jedinica lokalne samouprave je, prema indeksu razvijenosti iz 2010. i


Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA

13

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

2013. godine pripadao 3. skupini jedinica lokalne samouprave, dok sukladno novom indeksu razvijenosti pripada 5. skupini, odnosno uvjetno rečeno najmanje razvijenim JLS gledajući iznadprosječno razvijena područja (Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, 2010, 2013 i 2017). Grad Klanjec je, za razliku od ostalih promatranih jedinica lokalne samouprave u ovom članku, jedina teritorijalna jedinica čija je površina smanjena pod utjecajem promjena koje su stupile na snagu 1993. godine. Klanjec je do 1990-ih bio centar bivše velike općine Klanjec koja je u sastavu, osim današnje gradske općine Klanjec, imala još četiri sadašnjih jedinica lokalne samouprave: Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela. Danas jedinica lokalne samouprave Klanjec ima status gradske općine s obzirom na to da istoimeno i najvažnije naselje ima status grada. Mišljenja i stavovi aktera o promjenama u administrativno-teritorijalnom ustroju Gradonačelnik smatra kako ima pozitivnih i negativnih promjena u odnosu na raniji ustroj. Ono što je pozitivno je to što su te općine koje su nastale iz bivše općine Klanjec puno jače razvile svoju komunalnu infrastrukturu nego što bi razvile da je ostala velika općina. Tu su sigurno općine profitirale, ali jedino i isključivo zato što su opet stavljene pod potpomognuta područja i slično. S druge strane, s nestankom velikih općina nestale su određene centralne funkcije što je uvelike utjecalo na život stanovništva. Također, smanjio se ljudski kapital, a visokoobrazovani su otišli za svojim poslom negdje drugdje jer se ovdje više nisu imali gdje zaposliti, nas je nekad u ovoj zgradi bilo 70-100 ljudi, sad je tu 6 ljudi što se tiče JLS Klanjec te još nekoliko u državnoj upravi. Slaže se da su između centra i periferije smanjene razlike što se tiče asfaltiranja cesta,

vodovoda, komunalne infrastrukture i dr., općine imaju svoj proračun i uvijek se te općine javljaju na nekakve natječaje, ali se i dalje prvo radi oko centra. Uvijek se prvo gradi centar. Smatra kako su novonastale općine zadovoljne dobivanjem statusa te da je ta promjena iz njihove perspektive pozitivna, no za sam Klanjec ta promjena je značila stagnaciju ili ostanak na istoj razini. Gradonačelnik također smatra kako državna regulativa ne pomaže samoodrživosti općina budući da zakon propisuje koje osobe i službe općina mora imati (npr. pročelnika) što ponekad općinama s malim izvornim prihodima predstavlja veliki problem. U LAG-u također smatraju kako je usitnjavanje općina donijelo pozitivan pomak u smislu infrastrukture, no smatraju kako se ojačavanjem mjesnih odbora i nekih njihovih ovlasti moglo postići isto). Smatraju kako se usitnjavanjem općina nije primarno mislilo na razvoj nego više na samoodlučivanje i upravljanje novcem - nebuju oni nama naše novce raspoređivali. Bili smo optimistični vezano uz demokraciju, samo nam daj naše da odlučujemo pa ćemo mi to posložiti, ali ipak su procesi i načini upravljanja nedostajali. Sugovornica iz LG-a smatra kako niti jedna JLS iz bivše općine Klanjec nije profitirala teritorijalnim promjenama te da su generalno više izgubili svi skupa nego dobili jer se desilo to da ste dobili novi centar, puno slabiji u općini. Neki manje razvijeni nisu profitirali, i ovi slabi sad su još slabiji. Dobili su infrastrukturu, uredili zgradu općine koja zjapi prazna, dok je sam Klanjec puno izgubio izvlačenjem institucija i javne uprave. Ipak, smatra kako ukidanje jedinica lokalne samouprave ne bi naišlo na odobravanje obzirom na to da su stanovnici razvili određeni lokalni identitet, no predlaže tzv. fine mjere, odnosno nagrađivanje kojim bi ih se motiviralo da se funkcionalno udruže, okrupne i umreže. Takve tendencije već postoje, primjerice zajednički poljoprivredni/komunalni redar, za-


14

Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

jednička turistička zajednica (Klanjec i Veliko Trgovišće; Zagorska Sela, Desinić i Kumrovec), zajednički projekt LAG-a za širokopojasni internet, projekti za recikliranje otpada gdje se ne mogu javiti jedinice s manje od 10.000 stanovnika, osim ako ne potpišu zajednički sporazum itd. Isto navodi i gradonačelnik koji također ističe udruživanje općina radi nekih projekata od zajedničkog interesa te iznosi primjer osnivanja turističke zajednice područja u kojem, uz Klanjec, sudjeluju i općine Tuhelj i Veliko Trgovišće. Mi smo premali da bi bili svaki za sebe. Moramo infrastrukturne radove obavljati svaki za sebe, a drugo idemo zajedno. Suradnja nam je na zavidnom nivou i ne gleda se stranačka opredijeljenost. Poduzetnik smatra kako utjecaj zasebnih jedinica lokalne samouprave generalno nije pozitivan, prije svega u financijskom smislu te u ljudskim kapacitetima i potencijalu koji je sad puno manji, dok je dostupnost općine ljudima definitivno bolja. Smatra kako su neke općine premale te ne mogu naći i zaposliti kvalificirane ljude koji bi se mogli javljati na natječaje i provoditi ozbiljne projekte te da bi postojanje mjesnih odbora koji bi se izborili za manja područja/periferiju bila bolja opcija.

Općina Sveti Martin na Muri Općina Sveti Martin na Muri pogranična je općina koja se nalazi u sjevernom dijelu Međimurske županije, a osim s općinama Štrigova i Selnica i Gradom Mursko Središće, graniči i sa Slovenijom. Prostor općine se, prema obilježjima reljefa, može podijeliti na južni brežuljkasti dio i sjeverni nizinski dio. Općinu čini 14 naselja s 2391 stanovnika (DZS, 2021), a težište naseljenosti čini središte općine Sveti Martin na Muri (451 st.), i s njime fizionomski srasla naselja (Vrhovljan, Žabnik, Brezovec). Općina Sveti Martin zabilježila je pad od 214 stanovnika (indeks promjene 91,8), no općinsko središte, naselje

Toplice Sveti Martin i susjedni mu Graveščak bilježe blagi porast (ipak u slučaju posljednja dva, riječ je o populacijski malim naseljima). Općina ima bogatu prirodnu i kulturnu baštinu. Na području općine dio je i prvog Regionalnog parka u Hrvatskoj Mura-Drava koji je proglašen 2011. godine. Područjem općine proteže se i prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav kojeg dijele Hrvatska i Mađarska. Bogata prirodna i kulturna baština nadopuna je razvijenom topličkom turizmu koji u općini nema obilježje sezonalnosti već je općina turistički aktivna cijele godine zahvaljujući pješačko-biciklističkim stazama, vinskoj cesti te brojnim manifestacijama koje se održavaju u kompleksu toplica, ali i izvan njih. U naselju Toplice Sveti Martin nalazi se izvor termalne vode na temelju kojeg su i izgrađene istoimene toplice danas poznate kao Terme Sveti Martin. Sustavan rad i turistička izvrsnost općine potvrđena je mnogim nagradama kao što su EDEN 2007. kao najbolja destinacija ruralnog razvoja te Zlatni cvijet Europe 2010. za kvalitetu života u manjim sredinama. Na razvoj općine nedvojbeno je veliki utjecaj imao razvoj turizma, ponajprije investicija u Toplice Sveti Martin, no utjecaj toplica se najviše očituje tek posljednjih godina. Sugovornici smatraju kako je razvoj općine zapravo produkt stabilne i dobre razvojne politike prisutne dugi niz godina i kroz niz mandata (LAG), bez obzira na različite političke opcije vijećnika, koja je bila preduvjet i glavni pokretač razvoja općine. Politička stabilnost, korektnost i međusobno uvažavanje donosi plod (načelnik). Primjer te dobre razvojne politike i prostorno-planerske prakse je gospodarska zona koja je također jedan od značajnijih čimbenika razvoja općine, a bila je jedna od prvih na području Međimurske županije. Intencijom općine privatno zemljište je prostornim planom prenamijenjeno u gospodarsku zonu budući da općina u svom vlasništvu nije


Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA

15

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

Sl. 3 Općina Sveti Martin na Muri Foto: Marin Mićunović, 23.3.2022. imala parcela. Općina je prostornim planom definirala želje, potrebe i mogućnosti, urbanistički uredila zonu i odradila administraciju. Privatni investitori su zatim otkupili zemljišta i izgradili svoje hale. LAG ističe kako je u Međimurju izgrađen velik broj gospodarskih zona u koje je uloženo i puno novaca, no iste su polupopunjene ili gotovo prazne, dok je u slučaju općine Sveti Martin na Muri lokalna politika intenzivno privlačila investitore, te je brzom administracijom, uređenom infrastrukturom i suradnjom s poduzetnicima uspjela osigurati rast zone. Zona djeluje od 2005. godine i kasnije je proširena. Veličine je 220.000 m2, od kojih je 140.000 m2 izgrađeno i u funkciji. U zoni djeluju tvrtke ponajviše metalske djelatnosti te

logističko-skladišni prostori, uglavnom domaćih poduzetnika ili domaćih poduzetnika koji su se vratili iz inozemstva, točnije 13 tvrtki koje zapošljavaju oko 400 zaposlenika, od kojih je 10 tvrtki hrvatskih poduzetnika. Predškolski odgoj na području općine pružaju dva vrtića, dok je osnovnoškolsko obrazovanje organizirano kroz jednu osnovnu školu u glavnom naselju općine. Od zdravstvenih ustanova na području općine djeluju dvije ordinacije obiteljske medicine, ordinacija dentalne medicine i ljekarna. Na području općine registrirano je 16 organizacija civilnog društva, 6 sportskih, dvije kulturno- umjetničke, dva lovačka društva, dva dobrovoljno vatrogasna društva te ostale. Komunalna infrastruktura je na vrlo zadovoljava-


16

Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

jućoj razini. Vodoopskrba je organizirana kroz sustav regionalnog vodovoda na koji je 2015. godine bilo priključeno 74 % kućanstava, dok je, prema riječima načelnika, početkom 2018. mreža pokrivala cijelu općinu izuzev područja nove gradnje. Opskrba plinom započela je 1996. godine, a do danas je plinoficirano 93 % područja općine. Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu također je na zadovoljavajućoj razini s obzirom na to da više od 50 % kućanstava koristi brzi internet. Općina Sveti Martin na Muri prema novom indeksu razvijenosti spada u ispodprosječno razvijene JLS. Točnije, općina je svrstana u četvrtu skupinu, uvjetno rečeno razvijenije ispodprosječno razvijene JLS ili prva do razvijenih, prema riječima općinskog načelnika (Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, 2017). Sveti Martin na Muri dio je nekadašnje općine Čakovec. Nekadašnja općina, a danas županija podijeljena je na 25 jedinica lokalne samouprave što je značilo značajno usitnjavanje teritorijalno-organizacijskih jedinica s jedne strane te uvećavanje administracije s druge strane. Mišljenja i stavovi aktera o promjenama u administrativno-teritorijalnom ustroju U LAG-u ističu kako je potreba za razdvajanjem krenula od strane države radi nezadovoljstva manjih i slabije razvijenih sredina budući da je velik dio alociranih sredstava primarno razvijao centar bivše općine te se za razvoj elementarne infrastrukture često čekalo da se dojde na red. Prevladala je želja za razvojem svakoga mjesta pojedinačno, mislili su da se znaju sami bolje organizirati (LAG). Intervjuirani sugovornici smatraju kako u smislu promjena u upravljanju jedinicama ima i pozitivnih i negativnih aspekata. Manje većih općina značilo je

da su kapitalne investicije koje su se spuštale iz središnje države gradile centar, a u bivšoj općini Čakovec to su bili Čakovec i Prelog, dok sada subjektivno, više sredstava ostane na lokalnom području, no razvoj i napredak ipak ovisi i o sposobnosti te upornosti lokalnih vlasti, smatra načelnik. S time se slažu i u LAG-u gdje smatraju kako današnje općine nemaju dovoljno sredstava za razvoj, već samo za puko funkcioniranje te se, za veće projekte i investicije treba boriti, mozgati i smišljati na koji način doći do peneza. Smatraju da je takav način funkcioniranja poticajan, s većom participativnošću i razumijevanjem za lokalno područje, no problem je manja profesionalnost u smislu vođenja takvog posla. Negativan aspekt malih teritorijalnih jedinica najviše dolazi do izražaja prilikom pripreme i realizacije većih projekata te je potrebno međusobno povezivanje što uključuje puno dogovaranja te usklađivanja želja, potreba i mogućnosti što može biti ograničavajući faktor. Zato je važna suradnja, uvažavanje, smirenost i politička korektnost, ističe načelnik. Kao još jedan negativni aspekt LAG je istaknuo veliku administraciju koja proizlazi iz zakonodavnog okvira koji nalaže da svaka općina ima određeni broj djelatnika ili službenih osoba (načelnika, pročelnika, računovodstvo, tajnicu...) uz pripadajuću plaću. U LAG-u smatraju kako broj općina može biti isti ili čak i veći, no da se njihovo poslovanje treba racionalizirati u smislu udruživanja više općina te bi tako više općina imale jedno knjigovodstvo i određene službene osobe (pr. komunalnog redara).

Općina Hum na Sutli Općina Hum na Sutli smještena je u sjeverozapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije te ima pogranični položaj. Reljefne osobitosti općine odgovaraju reljefnim uvjetima županije gdje se izmjenjuju brežuljkasti tereni


Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA

17

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

Sl. 4 Općina Hum na Sutli Foto: Marin Mićunović, 23.3.2022. i udoline. Općinu Hum na Sutli čini osamnaest naselja s ukupno 4608 stanovnika (DZS, 2021). U centru općine i najvećem naselju, Humu na Sutli, živi petina stanovništva (964). U zadnjem međupopisnom razdoblju općina Hum na Sutli smanjena je za 452 stanovnika (indeks promjene 91,1), a i općinsko središte zabilježilo je pad od 132 stanovnika. Blagi rast zabilježila su ipak Humu na Sutli susjedna naselja Lastine i Vrbišnica. Općina ima nepovoljan prometni položaj zbog svog rubnog smještaja zbog čega je relativno udaljena od glavnih cestovnih pravaca. Ipak, državnom cestom D206 povezana je s autocestom A2 (čvor Đurmanec), a granični

prijelazi u Lupinjaku i Humu na Sutli te još dva manja prijelaza lokalnog značaja daju dodatnu prometnu važnost kraju. Prirodno-geografska osnova uvjetovala je slabiju orijentaciju na poljoprivredu, a dominacija industrijskog sektora te mali posjedi (prosječna veličina parcele je 0,25 ha) i njihova disperziranost utjecali su na njenu ekstenzivnu prirodu. Poljoprivreda je na području općine tek treća djelatnost s 10% zaposlenih. U općini djeluje poslovna zona Drajža koja je smještena uz državnu granicu sa Slovenijom. Zona je veličine 360.000 m2, od čega je za gospodarstvo namijenjeno 240.000 m2 u što je uključena postojeća i planirana izgradnja. Još jedan ograničavajući čimbenik


18

Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

rasta poslovne zone je priključak na plinsku i vodovodnu mrežu koji je izveden zajedno s domaćinstvima te nema kapacitet za nove jače korisnike. O uspješnosti humske industrije govori i podatak da je, prema ukupnim prihodima poduzetnika gradova i općina u Krapinsko-zagorskoj županiji, Hum na Sutli drugi po redu, odmah iza Krapine, dok je po neto dobiti prva općina u županiji, a sedma u Republici Hrvatskoj (za 2013. godinu). U Humu na Sutli danas djeluje više tvornica, a sve su uvelike izvozno orijentirane. Najstarija je Vetropack Straža, jedna od vodećih staklana u Europi koja zapošljava 600-tinjak radnika. Staklana je bila motor razvoja te kulturnog života općine budući da je jedna od prvih knjižnica na ovim prostorima bila u sklopu tvornice Straža, a u okviru tvorničkog kruga postojala je i kino dvorana. Turistička djelatnost slabo je razvijena na području općine primarno orijentirane na industriju, no prirodni resursi omogućuju razvoj lovnog, ribolovnog i rekreativnog turizma s potencijalom prekogranične suradnje. Sustav obrazovanja organiziran je kroz jednu osnovnu školu (Hum na Sutli) te u pet područnih škola u naseljima Brezno, Druškovec, Lupinjak, Prišlin i Taborsko. U općini nema srednje škole. Predškolski odgoj organiziran je kroz djelovanje vrtića s jaslicama. Zdravstvena zaštita stanovništva osigurana je djelovanjem doma zdravlja i ljekarne. Dom zdravlja osigurava ambulantu obiteljske medicine, stomatološku ambulantu te patronažne usluge. Na području općine aktivne su 42 udruge civilnog društva od kojih je 7 sportskih te 4 dobrovoljna vatrogasna društva (Straža, Druškovec, Klenovec, Prišlin-Hum). Komunalne poslove kao i distribuciju plina i vode obavlja komunalno poduzeće u 100%-tnom vlasništvu općine Humkom d.o.o., a lom stakla prikupljena u lokalnim sabiralištima odvoze se direktno u tvornicu stakla Vetropack Straža. Na plinsku

mrežu priključeno je 1.094 od 1.768 domaćinstava, a na javnu vodovodnu mrežu 1.245 domaćinstava. Vodom iz vodovoda se opskrbljuju sva naselja općine, no sve veći problem je dotrajalost cjevovoda zbog čega su potrebna nova ulaganja. Lokalno stanovništvo se također opskrbljuje vodom iz 36 lokalnih vodovoda. Kanalizacijska mreža nije izgrađena izuzev dionice od budućeg uređaja za pročišćavanje do tvornice Vetropack Straža. Pokrivenost brzim (širokopojasnim) internetom je zadovoljavajuća što uvelike doprinosi razvoju rada i poslovanja. Općina Hum na Sutli je prema indeksu razvijenosti jedna od najrazvijenijih općina Krapinsko-zagorske županije. Nakon što je prema starijim indeksima razvijenosti općina pripadala trećoj (od četiri) skupine, prema novom indeksu općina je u šestoj od osam skupina što znači da pripada razvijenijim općinama (Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, 2010, 2013 i 2017). Općina Hum na Sutli je do 1993. godine i nove teritorijalne organizacije bila u sastavu velike općine Pregrada. Mišljenja i stavovi aktera o promjenama u administrativno-teritorijalnom ustroju Načelnik općine smatra kako je općina izrazito razvijena, primarno po svojim gospodarskim potencijalima. Kad gledamo nivo standarda, kuće, uređenje okoliša, mi smo ovdje sigurno 2-3 koraka iznad sviju jer ovdje nema nezaposlenosti, a iz toga sve proizlazi, viši standard i dr. Također smatra kako ulazni parametri indeksa razvijenosti ne odražavaju stvarno stanje te da indeksi razvijenosti pomažu ili odmažu nekim JLS pa se JLS bore da ih se zadrži u slabijim skupinama, da ih se oslobodi poreza ili sl. U općini smatraju kako su svi manji sustavi operativniji, a svi veliki sustavi su tromi sustavi. To ujedno


Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA

19

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

vide kao prednost malih općina. Navode kako su velike općine, osim tromosti, najviše ulagale u centar, no ističu kako je ulaganje u periferiju također ovisilo o lobiranju i borbi za svoj kraj. Također ističu kako se nije puno promijenilo obzirom da su tada prihodi koji su bili rezultat tvornice stakla Straža odlazili u centar, kao što sada odlaze u Zagreb, a malo se vraća. Ipak, smatraju kako je situacija manjih lokalnih jedinica bolja nego što je to bilo prije te da je utjecaj manjih općina pozitivan, no ne i ondje gdje nema izvora prihoda i mogućnosti. Također smatraju da je spajanje općina vrlo zahtjevno pitanje budući da bi spajanjem više nerazvijenih općina nastala jedna velika općina, ali isto tako nerazvijena. Poduzetnik također smatra kako se sve ulagalo u Pregradu te da je utjecaj manje općine pozitivan jer se počelo gledati na manja naselja, tj. na periferiju. U LAG-u su nešto drugačijeg mišljenja te ističu kako je usitnjavanje općina donijelo pozitivan pomak u smislu infrastrukture, no smatraju kako se ojačavanjem mjesnih odbora i nekih njihovih ovlasti moglo postići isto. U LAG-u, pak, smatraju kako na razvoj najmanje utječe regionalna samouprava te kako je fiskalna decentralizacija jedan od ključnih problema JLS koje nemaju dovoljno sredstava za neke značajne promjene, funkcioniraju staromodno, premalo je vizionarstva i strateškog planiranja. Kao drugi problem navode nedostatak razmišljanja o sadržajima, a istovremeno previše razmišljanja o infrastrukturi. Ako se nitko neće voziti po cestama, badava smo ih gradili, ponekad jedan kulturni centar može dati više nego sva ova infrastruktura. U općini smatraju kako ostale razine vlasti vrlo malo učestvuju u razvoju. Velikim hendikepom smatraju poreznu politiku prema kojoj od 2005. godine sav porez od profita ide u centralnu kasu. Dakle, porez na dobit koju ostvaruju tvrtke i poduzetnici u općini odlazi u državnu blagajnu, dok je prije 2005. godine taj porez pripadao lokalnoj

samoupravi. Ističu kako samo od dvije najveće tvornice u državnu kasu odlazi 40 mil. kuna godišnje. Sad moramo hofirati određenim ljudima da se nešto od toga vrati na lokalnu razinu. Zbog navedenog, općina ima problema ako treba obnavljati određenu infrastrukturu ili financirati neke druge veće projekte. Jer na kraju svi imaju više koristi, koji iz kase dobivaju, nego mi od kojih su novci otišli. Za državu smo slijepo crijevo, a vole nas obilaziti, govoriti da smo gospodarsko čudo. Oni to po inerciji, vi ste najbolji imamo sve, ali nemamo sve, a dajemo sve. Općina je, prije redefiniranja porezne politike tvrtke oslobađala komunalnih doprinosa i to je išlo direktno tvrtkama u razvoj. Danas više nema logike oslobađanja tih tvrtki od komunalnog doprinosa jer ionako novac odlazi negdje drugdje. Istog je mišljenja i poduzetnik koji naglašava kako niti jedna razina nije zaslužna za razvoj već je glavni okidač razvoja bila prva tvornica iz koje je tijekom vremena nastalo više tvornica. Također smatra da danas na razvoj prostora općine i država i županija vrlo slabo utječu.

Općina Breznički Hum Općina Breznički Hum smještena je u južnom dijelu Varaždinske županije, podno jugoistočnih padina Ivanščice te jugozapadnih obronaka Kalničkog gorja. Općina se nalazi na brežuljkastom području koje je većinom oblikovano od nepravilno raspoređenih brežuljaka na nadmorskoj visini od 150 do 380 m sa značajnim površinama pod šumama. U općini Breznički Hum, koja se sastoji od 5 naselja, živi 1143 stanovnika (DZS, 2021.). U glavnom naselju i centru općine (Breznički Hum) živi više od trećine stanovnika (415). U zadnjem međupopisnom razdoblju broj stanovnika općine pao je za 213 stanovnika (indeks promjene 84,3), a i središte naselje Breznički Hmm je zabilježilo pad od 82 stanovnika.


20

Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

Sl. 5 Općina Breznički Hum Foto: Marin Mićunović, 23.3.2022. Općina Breznički Hum nalazi se na važnom međunarodnom prometnom pravcu Budimpešta – Varaždin – Zagreb – Rijeka, a dodatni značaj općina je dobila dobivanjem izravnog priključka (čvor Breznički Hum) na autocestu A4 prema Zagrebu i Goričanu. Smještaj i prometni položaj dodatno su poboljšani položajem općine na državnoj cesti D3 između dva velika grada, Zagreba (40 km) i Varaždina (25 km). Kao i u slučaju ostalih zagorskih općina, a sukladno prirodno-geografskoj osnovi i zemljišno-katastarskim razlozima (prosječna veličina parcela je 0,3 ha), poljoprivreda je pretežito ekstenzivnog i autarkičnog tipa, a tla su pogodnija za vinograde i voćnjake. Na području općine registrirana su 232 poljo-

privredna gospodarstva, od čega su 227 obiteljska. U općini djeluju dvije poduzetničke zone, jedna površine 23 ha u kojoj posluju 3 poduzetnika s 200 zaposlenih, dok u drugoj zoni, također površine 23 ha, posluje 4 poduzetnika sa 60 zaposlenih. Predviđena je i nova poduzetnička zona 3 od 7 ha. Turizam je slabo razvijen. Na području općine organiziraju se i manifestacije i proštenja, no ona su lokalnog karaktera. Temelj gospodarstva općine je metalska industrija. Nekoliko značajnih metalskih tvrtki (Metal Vuraić, Tukač, WAM Product i Metal Product) ukupno zapošljavaju između 400 i 500 radnika. Sve zone nastale su u suradnji s poduzetnicima i također su primjer važne prostorno-planerske uloge općine.


Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA

21

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

Od obrazovnih institucija, u općini djeluje jedna osnovna škola (Breznički Hum) i jedna područna škola (Šćepanje), dok predškolska ustanova (vrtić) ne postoji. No, predškolski odgoj organiziran je u područnoj školi u naselju Šćepanje. Od ostalih primarnih centralnih funkcija na području općine djeluju ambulanta i poštanski ured, a postoji i trgovina. Devet je aktivnih udruga, od kojih su najzastupljenija vatrogasna društva (četiri). Trenutna vodoopskrba naselja u općini u većoj mjeri se odvija putem nekoliko lokalnih vodovoda s više pojedinačnih kaptaža i vodosprema. Korišteni izvori vode su promjenjive i uglavnom nedostatne izdašnosti tijekom kritičnih mjeseci u godini (ljetni mjeseci), a čije je cjelokupno stanje upitne sanitarne ispravnosti. Preko regionalnog vodovoda vodom se snabdijeva 36 % kućanstava općine. Plinska infrastruktura postoji u poslovnoj zoni, osnovnoj školi i u centru općine, no daljnje širenje nije u planu radi nedostatka interesa budući da većina kućanstava za grijanje koristi drva iz privatnih šuma. Kanalizacijska infrastruktura trenutno nije u planu, a odvodnja otpadnih voda regulirana je privatnim sabirnim jamama. Općina Breznički Hum je prema indeksu razvijenosti 2010. godine pripadala 2. skupini jedinica lokalne samouprave (50-75 % prosjeka RH), 2013. godine općina je napredovala u 3. skupinu (75-100 % prosjeka RH), dok je 2018. svrstana u 4. skupinu razvijenosti. Prema novom indeksu, općina pripada najbolje razvijenim ispodprosječno razvijenim JLS, no prema novom indeksu, sve su to potpomognuta područja (Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, 2010, 2013 i 2017). Općina Breznički Hum je do 1993. godine bila u sastavu velike općine Novi Marof koja je tada podijeljena na 6 današnjih općina.

Mišljenja i stavovi aktera o promjenama u administrativno-teritorijalnom ustroju U općini Breznički Hum smatraju kako se Novi Marof razvio na temelju tih manjih općina jer se sve ulagalo u centar. Kad smo se riješili Novog Marofa bez obzira kaj smo bez kune smo u 10 godina napravili više nego oni tada. Da nas ponovno žele spojiti Marofu mi na to ne bismo pristali. Oni su tada za svoje kleti imali struju i vodu, a mi nismo mogli dobiti vodu, cjevovod ili nešto drugo. S druge strane, smatraju kako su na lokalnoj razini vrlo loše postavljene određene ovlasti što dovodi do prevelike količine birokratskog posla. I sam Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11, 04/18 i 112/19) nalaže postojanje određenih funkcija u općini za što smatraju i u općini i u LAG-u kako isti nije potreban. Također, Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/10) nalaže kako sredstva za plaće zaposlenih ne smiju iznositi više od 20 % prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, odnosno najviše 20% proračuna općine smije biti potrošeno na ‘’hladni pogon’’, a kako je proračun općine malen, taj postotak bi bio premašen da se zaposli broj osoba sukladno Zakonu. I što je sad bolje?! Da prekršim jedan ili drugi zakon pa će reći da sam oštetio proračun općine. Općina je doskočila pravnim zavrzlamama tako da se u slučaju potrebe za pročelnikom imenuje privremeni pročelnik. U LAG-u smatraju kako je utjecaj zasebnih općina pozitivan u smislu infrastrukture, ali i tu postoji druga strana medalje. Male općine su sve redom asfaltirale ceste, napravile javnu rasvjetu, mrtvačnicu i krov na društvenom domu. Ali to nije infrastruktura koja znači život i zadržava život. S navedenim se slaže i poduzetnik koji navodi kako su tvornice koje zapošljavaju 500-tinjak radnika sjajan poticaj za ovakvo


22

Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

mjesto, no opet nema ništa da se zabavlja čovjek, da provede slobodno vrijeme. Ili da se zaposle visokoobrazovani. Ima tu infrastrukture, ali ne one koja daje budućnost ili perspektivu. Smatra kako je pozitivna stvar što načelnik koji je prisutan u manjoj sredini vodi brigu o manjoj sredini. Slaže se i s time da se u većim općinama više ulagalo u centar, no također smatra kako i udaljenija naselja u sadašnjim općinama smatraju da se opet više ulaže u centar. Negativan utjecaj

u LAG-u vide u povećanoj administraciji i troškovima dok se istovremeno smanjio broj poslova koje općina može obavljati, neki poslovi su se centralizirali što znači da se usitnjavanjem nisu spustile nekakve javne službe. Smatraju kako bi se moglo i više i bolje i kako dosta toga ovisi tko dođe na vlast. I poduzetnik i LAG također naglašavaju smanjenu profesionalnost čelnika općina te predlažu uvođenje određenih edukacija ili obrazovanja za funkciju načelnika.

Zaključak Intervjui ukazuju da su sugovornici svjesni i pozitivnih i negativnih posljedica reforme upravno-teritorijalnog sustava. Navodimo ih u zaključku, uz važnu napomenu da se radi o zbirnoj listi koja proizlazi iz svih provedenih intervjua što ne znači da sva mišljenja dijele svi sugovornici ili da se odnose na sve općine. Među pozitivnim učincima reforme upravno-teritorijalnog sustava posebno se ističe brže i učinkovitije razvijanje komunalne infrastrukture na cijelom teritoriju novih općina u odnosu na stanje do 1992. Ipak, pritom se ističe da je ulogu u tome, uz reforme, imalo i dobivanje statusa potpomognutih područja. Zbog pojačanog razvoja komunalne infrastrukture došlo je do smanjivanje razlika u objektivnim pokazateljima kvalitete života između sjedišta općina i ostalih naselja. No i dalje se najviše ulaže u novonastale centre pa razlike unutar općina time nisu posve nestale. Sugovornici smatraju da su nove općine dostupnije stanovništvu, a primjetno je i poticanje veće participativnosti građana u odlučivanju. Još jedna od prednosti je ta da sada općinske vlasti imaju bolji uvid u stanje problema na terenu što uz činjenicu da su manji sustavi percipirani kao operativniji u odnosu na veće, tromije sustave donosi i bolju učinkovitost novih, manjih općina. Iako je istaknuto da nakon reformi više financijskih sredstava ostaje na lokalnom nivou i time jačaju razvojne mogućnosti, uspješnost djelovanja uvelike ovisi o tome ima li općina dovoljne izvore prihoda, bez čega nema razvoja. Negativni aspekti reformi vidljivi su u nestanku određenih središnjih funkcija s nestankom velikih općina. S time je povezano i smanjivanje ljudskog kapitala i veći stupanj emigracije visokoobrazovanih zbog nestajanja radnih mjesta u kvartarnom sektoru. S druge strane, primjetna je i nedostatna obrazovanost i profesionalizam u poslovima vođenja općina. Također, više novih, ali manjih i slabijih općinskih centara na području bivše općine, ne može nadoknaditi ulogu jednog, ali većeg i snažnijeg centra koji je postojao do reforme. Financijski pritisci zbog zakonskih obveza na novonastale općine s malim izvornim prihodima otežavajuća su okolnost, posebno ako je istovremeno riječ o općinama s manjim financijskim kapacitetom. To pak uvjetuje potrebu za privlačenje sredstava iz vanjskih izvora za što ponekad nema dovoljno ljudskih kapaciteta. Manje novonastale općine često nisu u mogućnosti same iznijeti veće i zahtjevnije projekte pa je potrebno puno energije i spremnosti za suradnju više susjednih općina za njihovo ostvarivanje.


Valentina Valjak, Aleksandar Lukić: UTJECAJ PROMJENA SUSTAVA LOKALNE SAMOUPRAVE NA RAZVOJ IZABRANIH OPĆINA I UPRAVNIH GRADOVA SJEVERNE HRVATSKE - STAVOVI I MIŠLJENJA LOKALNIH AKTERA

23

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 7-22

Iako je ovo percipirano kao ograničenje, ipak se kod dijela sugovornika ističe i kao dugoročno pozitivan učinak stvaranja uvjeta za ostvarivanje većih i zahtjevnijih projekata. I konačno, sugovornici ističu da je u odnosu na ranija ulaganja u društvene i kulturne sadržaje, primjetno njihovo zanemarivanje i nedostatnost ulaganja. Uz prepoznate pozitivne i negativne posljedice provedenih reformi, intervjui s lokalnim akterima otkrivaju i njihove stavove i mišljenja o eventualnom novom preustroju upravno-teritorijalnog sustava. Prevladava mišljenje da ukidanje jedinica lokalne samouprave ne bi naišlo na odobravanje s obzirom na to da su stanovnici razvili lokalni identitet s novonastalim općinama i svjesni su pozitivnih učinaka. Puno učinkovitijim i ostvarljivijim smatraju mogućnosti koje proizlaze iz tzv. finih mjera. Konkretno, s obzirom na to da već u svakodnevnom radu jedinica lokalne samouprave postoji praksa dijeljenja funkcija (npr. zajednička turistička zajednica, zajedničko komunalno redarstvo, zajednički servisi knjigovodstva i računovodstva) i zajedničkih zahtjevnijih projekata (uvođenje širokopojasnog interneta, recikliranje otpada), smatraju da bi država isto trebala prepoznati, poticati i nagrađivati. Time bi se postiglo učinkovitije i financijski održivije poslovanje, posebno manjih općina. Također, daljnje smanjivanje razlika u komunalnoj razvijenosti dijelom bi se moglo potaknuti i jačanjem uloge mjesnih odbora dodjeljivanjem određenih ovlasti i budžeta.

Literatura Blažević, R., 2003: Racionalizacija i hrvatska uprava, u: Modernizacija hrvatske uprave (ur. Koprić, I.), Društveno veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 349-364. Dubravica, B., 2000: Političko-teritorijalni ustroj Hrvatske do 1918., Albatros, Velika Gorica Hrženjak, J., 2009: Napomene o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u Hrvatskoj, Hrvatska javna uprava 9 (4), 999-1010. Ivanišević, S., 2007: Teritorijalna osnova lokalne samouprave – opća načela teritorijalne podjele te uvjeti i faktori koji je determiniraju; Hrvatska javna uprava 7 (1), 61-116. Jurlina Alibegović, D. (ur.), 2010: Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj, Projektna studija, Ekonomski institut, Zagreb Klarić, Z., 2016: Geografski aspekti teritorijalnog ustroja Hrvatske i usporedba s drugim europskim zemljama, Hrvatski geografski glasnik 78 (2), 49-75. Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992., u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148. Koprić, I., 2010: Teritorijalna organizacija Hrvatske: stanje, kriteriji za prosudbu racionalnosti i prijedlog novog sustava, u: Nova hrvatska lokalna i regionalna samouprava (ur. Barbić, J.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 109-144. Koprić, I. (ur.), 2013: Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, Institut za javnu upravu: Pravni fakultet, Studijski centar za javnu upravu i financije, Zagreb Maleković, S., 2010: Izazovi novog pristupa upravljanju razvojem na lokalnoj i regionalnoj razini u Hrvatskoj, u: Nova hrvatska lokalna i regionalna samouprava (ur. Barbić, J.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 199-222.


24

Magaš, D., 2003: Contemporary aspects of the geographical regionalization and administrative-territorial organization of Croatia, Geoadria 8 (1), 127-147. Magaš, D., 2013: Geografija Hrvatske, Sveučilište u Zadru, Odjel za Geografiju, Zadar i Meridijani, Samobor Toskić, A., 1998: Urbani sistem i političko-teritorijalna organizacija Republike Hrvatske, disertacija, Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu Toskić, A., Njegač, D., 2003: Changes in Political and Territorial Organization and their Impact on Croatia’s Urban System and Regional Development, Hrvatski geografski glasnik 65 (1), 7-24. Toskić, A., Njegač, D., 2015: Urbani sustav kao osnova nove upravno-teritorijalne podjele Hrvatske, u: Nova upravno-teritorijalna organizacija Hrvatske (ur. Barbić, J.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 47-64. Valjak, V., 2018: Changes in Development of Northern Croatia Cities and Municipalities from 1991 to 2011: Multivariable Analytical Approach, u: Conference Proceedings 5th International Academic Conference on Places and Technologies (ur. Krstić-Furundžić, A., Vukmirović, M., Vaništa Lazarević, E. i Đukić, A.), University of Belgrade - Faculty of Architecture, Belgrade, 869-878. Vedriš, M., 2015: Ekonomske odrednice nove teritorijalne podjele Hrvatske, u: Nova upravno-teritorijalna organizacija Hrvatske (ur. Barbić, J.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 47-64. Žuljić, S., 2001: Regionalno i teritorijalno ustrojstvo Hrvatske u razdoblju između godina 1945.2000., Ekonomski pregled 52 (1-2), 3-28.

Izvori: Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10, NN 158/13, NN 132/2017) Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., Prvi rezultati, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/10) Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92 Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11, 04/18 i 112/19)

Primljeno: 26.1.2022. Valentina Valjak , mag.geogr.

Prihvaćeno: 16.2.2022.

Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg Marka Marulića 19/II, 10 000 Zagreb Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Trg Marka Marulića 19/II, 10 000 Zagreb, e-mail: alukic@geog.pmf.hr


25

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA stručni članak

Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj značajnije se razvija posljednjih desetak godina. Rad daje pregled razvoja i aktualnog stanja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj prema odabranim aspektima te donosi rezultate online anketnog istraživanja provedenog na prigodnom uzorku od 135 ispitanika. Anketnim upitnikom ispitana je osviještenost mlađe populacije (od 18-30 godina) o ekološkim poljoprivrednim proizvodima u Hrvatskoj.

Ključne riječi: ekološka poljoprivreda, razvoj ekološke poljoprivrede, anketno istraživanje, stavovi o ekološkim proizvodima, Hrvatska

Uvod Iako danas još uvijek prevladava konvencionalni način uzgoja hrane, ekološka poljoprivreda se ubrzano širi kao praksa zdravijeg življenja, kao strategija preživljavanja ruralnog (dijelom i urbanog) stanovništva te kao svjetonazor (Puđak i Bokan, 2011). U proučavanju ekološke poljoprivrede i njenih utjecaja neophodan je multidisciplinaran pristup, a uloga geografije u tome očituje se kroz proučavanje fizičkih i društvenih obilježja u definiranom geografskom prostoru (Šiljković, 2000). Ciljevi ovog rada su: dati pregled razvoja i aktualnog stanja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj te predstaviti rezultate anketnog

istraživanja kojim se ispitala osviještenost mlađe populacije (od 18-30 godina) o ekološkim poljoprivrednim proizvodima u Hrvatskoj.

Ekološka poljoprivreda - komplementarnost proizvodnje s ekosustavom Ekološka poljoprivreda je sustav u kojem se upravlja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom prehrambenih proizvoda ujedinjujući održivost i maksimalnu moguću zaštitu klime i


26

Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

okoliša, biološke raznolikosti te prirodnih resursa. Velika se pažnja pridaje dobrobiti životinja kao i proizvodnim standardima koji moraju biti u skladu s propisanim zakonima vezanima uz ekološku proizvodnju te zahtjevima potrošača (Ministarstvo poljoprivrede, 2021). Pri ekološkoj proizvodnji bitno je uspostaviti prihvatljivost agrotehničkih metoda proizvodnje uz naglasak na plodnost, stabilnost i biološku raznolikost tla, raspoloživost voda, prirodna svojstva životinja, biljaka i krajobraza, prirodne sile i obnovljive izvore energije te uporabu sredstava i preparata koji su dopušteni u skladu sa zakonima ekološke poljoprivrede (Bogović, 2018). Ekološka poljoprivreda također podrazumijeva proizvodnju hrane u kojoj nema upotrebe raznih mineralnih gnojiva, pesticida, genetski modificiranih organizama i ostalih preparata na bazi kemije (Batelja Lodeta i dr., 2011). Kod zagovaranja ekološke poljoprivredne iznimno je važna teza kako je ekološka poljoprivreda ekonomski jednako učinkovita, a ekološki manje rizična od konvencionalne (Cifrić, 2003). Proizvodna učinkovitost se razlikuje ovisno o istraživanjima, jedna tvrde da nema prevelike razlike u prinosima (Pimentel, 2005, prema Renko i Bošnjak, 2009), a druga ističu oko 20 % manji prinos primjenom ekološke poljoprivrede naspram konvencionalne (Meader, 2002, prema Renko i Bošnjak, 2009). No, u jednome se uglavnom svi autori slažu i istraživanja većinom daju slične rezultate, a to uključuje konstataciju da se primjenom ekoloških principa proizvodnje uvelike smanjuju troškovi energije, kao i troškovi vezani uz uporabu umjetnih gnojiva i raznih kemijskih preparata kao što su pesticidi, herbicidi, fungicidi i dr. (Renko i Bošnjak, 2009). Upotreba kemijskih preparata je u ekološkoj poljoprivredi svedena na minimum za razliku od konvencionalne proizvodnje koja bez njih ne bi mogla funkcionirati. Unos pesticida je u organskom uzgoju smanjen za 97 % što je iznimno bitan

podatak s obzirom na njihovu štetnost u hrani i okolišu (Dubois i dr., 2002, prema Pejnović i dr., 2012). Također, treba istaknuti kako je u ekološkoj poljoprivredi zabranjena uporaba GMO-a dok je u konvencionalnoj proizvodnji postala i poželjna. Što se tiče utjecaja na okoliš, vrlo je jasno kako je konvencionalna poljoprivreda jedan od najvećih zagađivača u modernom dobu dok je u ekološkoj poljoprivredi, jedan od najvažnijih ciljeva upravo smanjenje te štetnosti na okoliš. Kod očuvanja plodnosti tla na kojem se vrši poljoprivredni uzgoj, prednost je na strani ekološke poljoprivrede koja proizvodnim metodama čuva te povećava samu plodnost tla, dok konvencionalna poljoprivreda dovodi do potpuno suprotnih procesa (Renko i Bošnjak, 2009). Osim toga, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva danas teško mogu opstati u moru velikih poljoprivrednih kompanija. a upravo ekološka poljoprivreda može pozitivno utjecati na stabilnost određenog geografskog prostora. Njome se otvaraju mogućnosti za smanjenje iseljavanja seoskog stanovništva, potiče razvoj lokalne ekonomije i očuvanje ruralne zajednice te jača status poljoprivrednika u društvu (Šiljković, 2001).

Razvoj i stanje ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača bilježi kontinuirani rast od 2013. te je u Hrvatskoj 2020. godine zabilježeno 5 548 ekoloških poljoprivrednih proizvođača (sl.1). Prerađivača ekoloških proizvoda je znatno manje, 2020. bilo ih je tek 389, a među njima je najmanje onih koji su se 2020. bavili proizvodnjom mliječnih proizvoda (samo šest). Ni prerađivača mesnih proizvoda nema mnogo, 2019. bilo ih je tek sedam (Ministarstvo poljoprivrede, 2021). Ako se sagleda početak službenog bilježenja broja ekoloških proizvođača iz 2002. godine, u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji


Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

Sl. 1.Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača 2013.-2020. god. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, EKO statistika, 2021.

Sl. 2. Površina ekološkog korištenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama u hektarima 2013.-2020. god. *Površine u tablici obuhvaćaju površine u prijelaznom i površine u završenom prijelaznom razdoblju Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, EKO statistika, 2021.

27


28

Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda tada je bilo upisano svega 2 proizvođača (Gugić i dr., 2017). Dakle od tada do danas, broj proizvođača kontinuirano raste. Površine pod ekološkim uzgojem (obuhvaćaju površine u prijelaznom i površine u završenom prijelaznom razdoblju) također se povećavaju posljednjih sedam godina (sl. 2). Tako je 2020. u Hrvatskoj bilo 108 659 ha poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom. Najviše su zastupljene oranice i vrtovi s 50 202 ha te nešto manje trajni travnjaci s 42 332 ha, dok su trajni nasadi bili zastupljeni s 16 125 ha (u 2020.godini). Koliko je taj rast značajan dokazuje i podatak da su u desetogodišnjem razdoblju od 2007. do 2017. godine površine pod ekološkom proizvodnjom porasle za čak 13 puta, bilježeći tako najveći porast u EU u tom vremenskom razdoblju (Grgić i dr., 2019). Vrlo važan pokazatelj u razvoju i stanju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj je i udio povr-

šina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama (sl. 3). Taj udio bilježi kontinuirani rast te je udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama 2020. godine iznosio 7,21 %. Što se tiče prostorne raspodjele ekološkog korištenoga poljoprivrednog zemljišta po županijama u 2020., najviše hektara takvog zemljišta nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji (19 107 ha), Ličko-senjskoj (17 746 ha) te Virovitičko-podravskoj (11 021 ha). Najmanje površine pod ekološkom proizvodnjom ima Krapinsko-zagorska županija (samo 173 ha) (Ministarstvo poljoprivrede; Eko statistika 2021). Ekološka poljoprivredna proizvodnja nije imala jednak prostorni razvoj u svim županijama u razdoblju od 2016. do 2020., pa su u navedenom razdoblju neke županije doživjele znatno relativno povećanje, a druge pad površina pod ekološkom proizvodnjom (sl. 4). Pri-

Sl. 3. Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama 2013.- 2020. godine Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, EKO statistika, 2021.


Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

29

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

Sl. 4. Promjena površine korištenog ekološkog poljoprivrednog zemljišta u postocima po županijama 2020./2016. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede; Eko statistika 2021; autori rada mjerice, najveće relativno smanjenje površina zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu i to za preko 80 % u odnosu na 2016. Najveći relativni porast površina pod ekološkom proizvodnjom u navedenom razdoblju zabilježen je u Varaždinskoj (120 %), Bjelovarsko-bilogorskoj (96 %) i Zadarskoj županiji (83 %).

Što se tiče ekoloških proizvoda životinjskog podrijetla, prema proizvodnji u tonama 2020. najviše je proizvedeno govedine i teletine (1 857 tona), te kravljeg mlijeka (1 555 tona) (sl. 5). Prema podacima Ministarstva poljoprivrede (2020), proizvodnja ekološkog sira značajno varira iz godine u godinu, tako je primjerice 2015. proizvedeno 13 tona, a 2020. samo 4


30

Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

Sl. 5. Ekološki proizvodi životinjskog podrijetla u tonama 2020. godine. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, EKO statistika, 2021.

Sl. 6. Udjeli odabranih poljoprivrednih proizvoda (oraničnih usjeva i trajnih nasada) u ekološkoj proizvodnji 2020. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, EKO statistika, 2021.


Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

31

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

tone. Proizvodnja meda također je varirala u promatranom razdoblju, od maksimalnih 60 tona proizvedenih 2014. do 48 tona proizvedenih 2020. Od odabranih ekoloških poljoprivrednih proizvoda koji spadaju pod oranične usjeve i trajne nasade, najviše se proizvodi žitarica (prvenstveno pšenice i pira) kojih je 2020. proizvedeno 21 878 tona. Kada se promotre udjeli u proizvodnji, vidljivo je da se žitarica proizvodi uvjerljivo najviše (87 %), a voće i povrće zastupljeno je samo sa šest, odnosno četiri posto (sl. 6). Od voća najviše proizvedenih tona otpada na ekološko grožđe (4 702 t) i masline (1 568 t), a od povrća na plodovito povrće (488 t) te korjenasto, gomoljasto i lukovičasto povrće (314 t) (Ministarstvo poljoprivrede, 2021). Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je u 2018. godini samodostatnost u proizvodnji voća iznosila 48,2 % svih potreba domaćeg tržišta, a povrća 59,9 % svih potreba domaćeg tržišta. Drugim riječima, sve vrste povrća i većina vrsta voća (osim trešanja, višanja i mandarina) nisu dostatne za podmirenje ukupnih potreba domaćeg tržišta, nego je te proizvode potrebno uvoziti (Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2019). I jedno i drugo važan je temelj daljnjeg razvoja ne samo prerađivačke industrije već i turizma, a time i zapošljavanja većeg broja ljudi u poljoprivredi, industriji i turizmu.

Izravni distribucijski kanali ekoloških poljoprivrednih proizvoda U izravne distribucijske kanale mogu se uvrstiti: prodaja ekoloških poljoprivrednih proizvoda na farmama, prodaja na kućnim vratima, poljoprivredne tržnice, sajmovi i sajamske izložbe, poljoprivredne trgovine ekološkim proizvodima. Radi se o kratkim opskrbnim lancima kojima je maksimalno skraćen put proizvoda od proizvo-

đača do potrošača. U kratke opskrbne lance spadaju i grupe solidarne razmjene koje su se intenzivnije počele razvijati posljednjih desetak godina. „Grupe solidarne razmjene (GSR) su neformalne skupine ljudi koji zajedno kupuju hranu i druge proizvode izravno od proizvođača“ (Slavuj Borčić, 2020, 13). Dakle, izravnu korist ostvaruju mali poljoprivrednici koji proizvodnju temelje na ekološkim principima (Slavuj Borčić, 2020). Kad bi se govorilo o početcima osnivanja grupa u Hrvatskoj, 2010. godina bila bi označena kao početna godina u kojoj su određena glavna načela po kojima bi grupe trebale djelovati te kada je osnovana prva grupa solidarne razmjene u Hrvatskoj (u Zagrebu). U imenu grupa nalazi se riječ solidarnost, a ona podrazumijeva uzajamnost, transparentnost i efikasnost (Sarjanović, 2014). Postoje brojne prednosti i koristi koje ostvaruju i proizvođači i potrošači pristupanjem takvim grupama solidarne razmjene. Proizvođači koji surađuju s GSR-ovima ističu: „izravne veze s kupcima, financijske transakcije bez posrednika, poštenije i bolje cijene, plaćanja na isporuci ili unutar nekoliko dana, više autonomije te veći osjećaj vrijednosti zanimanja i uvažavanje od kupaca“ (La Trobe, 2001; Sage, 2003; Kirwan, 2004; Jarosz, 2008; Darolt i dr., 2016, prema Slavuj Borčić, 2020, 13). Za kupce, prednosti predstavljaju: „znanje o tome tko je proizveo hranu, gdje i na koji način (transparentnost i dovoljno informacija o proizvodu), opskrba sezonskom i regionalnom/lokalnom hranom (iz čega proizlazi svježina i bolji okus hrane), poštena cijena (za kupce, ali i proizvođače), edukacija o prehrani (učenje o proizvodnji hrane, različitim namirnicama, novi recepti), manje količine ambalaže i recikliranje, jačanje veza u lokalnoj zajednici“ (La Trobe, 2001; Ilbery i Maye, 2005; Fonte, 2013; Darolt i dr., 2016, prema Slavuj Borčić, 2020, 13). Postoje i neka od ograničenja, no ona ne predstavljaju preveliku zapreku tome da se kratke opskrbne lance okarakterizira korisnima za cijeli sustav ekološke po-


32

Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

ljoprivrede i plasiranja ekoloških proizvoda do krajnjih potrošača. Konzumenti više nisu samo pasivni krajnji kupci hrane, nego postaju aktivniji potrošači koji nastoje vratiti kontrolu nad načinom na koji je hrana proizvedena i distribuirana (Renting i dr., 2012, prema Slavuj Borčić, 2020), a grupe solidarne razmjene predstavljaju distribucijski kanal koji je baziran na lokalnim sustavima hrane te je pravedniji u društvenom i ekonomskom smislu (Slavuj Borčić, 2020). Lokalni sustavi hrane zamjenjuju „bezličnu i bezmjesnu hranu” (Goodman i Goodman, 2009), kvalitetnim lokalnim proizvodima za koje je poznato tko ih je proizveo, gdje i na koji način (Slavuj Borčić, 2020). Udruživanje proizvođača, poglavito malih poljoprivrednih gospodarstava i uspostava kratkih lanaca opskrbe hranom imperativ je za uspostavu održive poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa proizvođača na tržištu (Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2019).

Stavovi mladih o ekološkim poljoprivrednim proizvodima Jedan od ciljeva ovog rada bio je istražiti kakvi su stavovi mladih ljudi po pitanju ekoloških poljoprivrednih proizvoda. U tu svrhu provedeno je online anketno istraživanje na prigodnom neprobabilističkom uzorku od 135 ispitanika. Anketni upitnik bio je dostupan na društvenoj mrežama (Facebook, WhatsApp grupe) u vremenskom razdoblju od 15. kolovoza do 31. kolovoza 2021. godine, a obuhvaćeni su ispitanici od 18 do 30 godina. Upitnik je sadržavao ukupno 16 pitanja, a odabrana pitanja bit će predstavljena i analizirana dalje u radu. Sastav prema spolu ispitanika ukazuje na blagu prednost ženskog spola jer je u anketi sudjelovalo 75 ženskih osoba te 60 muških osoba. Što

se tiče dobnog sastava ispitanika u uzorku, raspon od 18 do 30 godina podijeljen je u 3 razreda te je tako anketom obuhvaćeno 70 ispitanika koji svojom dobi pripadaju razredu od 18 do 21 godina, 55 ispitanika koji pripadaju razredu od 22 do 25 godina i 10 ispitanika koji pripadaju razredu od 26 do 30 godina. Prema najvišoj završenoj razini obrazovanja, daleko najviše je ispitanika sa završenom srednjom školom, njih 99. Nakon njih slijede ispitanici sa završenim preddiplomskim studijem kojih je 26, zatim 2 ispitanika sa završenom višom školom, 7 ispitanika s magisterijem ili doktoratom te naposljetku i 1 sa nezavršenom ili završenom osnovnom školom. Ako se u obzir uzme najviša završena razina obrazovanja, ne začuđuje što je najviše ispitanika, njih 103, na pitanje o radnom statusu odgovorilo sa „Student/ica“, zatim njih 21 sa „Zaposlen/a“ te 11 sa „Nezaposlen/a“. Od onih koji su na prethodno pitanje odgovorili sa „Student/ica“ , anketom je najviše bilo obuhvaćeno studenata Geografskog odsjeka PMF-a. Od ostalih fakulteta ističu se studij sestrinstva, učiteljski studij, ekonomija, informatički smjerovi, ali i drugi odsjeci PMF-a. Sveukupno je obuhvaćena široka paleta fakultetskih studija i smjerova. Analizirajući mjesto prebivališta, anketirani pokrivaju područje gotovo cijele Hrvatske. Najviše je anketiranih kao mjesto prebivališta navelo Grad Zagreb (39) dok ih je 36 kao mjesto prebivališta navelo Grad Vrbovec. Mjestima prebivališta obuhvaćeno je ukupno 15 županija i 42 općine/grada. Ispitanicima je bilo postavljeno pitanje koliko često kupuju ekološke poljoprivredne proizvode (sl. 7). Najviše ispitanika (njih 56) ekološke poljoprivredne proizvode kupuje jednom tjedno. Zatim slijedi 37 ispitanika koji takve proizvode kupuju jednom mjesečno. Dvadeset i dva anketirana ekološke poljoprivredne proizvode kupuje samo nekoliko puta godišnje, a svakodnevno ih kupuje jedanaest ispitanika. Devet ispitanika


Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

Sl. 7. Broj ispitanika prema učestalosti kupovine ekoloških poljoprivrednih proizvoda Izvor: anketno istraživanje, 2021.

Sl. 8. Broj ispitanika prema vrsti ekoloških poljoprivrednih proizvoda koje najčešće kupuju *Ispitanici su mogli odabrati više odgovora Izvor: anketno istraživanje, 2021.

33


34

Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

je navelo da nikada ne kupuje ekološke poljoprivredne proizvode te su izostavljeni iz daljnje analize. Od ekoloških poljoprivrednih proizvoda anketirani najviše kupuju i konzumiraju ekološko voće i povrće, a više nego upola manje kupuju ekološki proizvedeno mlijeko i mliječne proizvode (sl. 8) Trideset i četiri ispitanika su istaknula da kupuju ekološki proizvedeno meso, a njih dvadeset i šest žitarice. Kao najučestaliji odgovor o mjestu kupovine ekoloških poljoprivrednih proizvoda odabran je odgovor „kupovina izravno od proizvođača“ koju je odabrao 61 ispitanik (sl. 9). To je vrlo zanimljiv i pozitivan rezultat s obzirom da je takav način kupovine najpovoljniji za proizvođače i u širem smislu za održivost ruralnih zajednica. Na sljedećem mjestu po brojnosti mjesta kupovina su supermarketi i hipermarketi u kojima se

posljednjih godina značajno povećala ponuda ekoloških proizvoda. Može se pretpostaviti da je među ispitanicima koji kupuju direktno od proizvođača više onih koji žive u ruralnijim prostorima, iz razloga što su im proizvođači fizički bliže. Oni koji žive u urbanim sredinama više su primorani oslanjati se na supermarkete i specijalizirane trgovine, dakle kupovati preko posrednika i plaćati višu cijenu. Dio ispitanika (njih 53) odgovorio je i da imaju samostalnu proizvodnju, pa dio ekoloških proizvoda ne moraju kupovati. Učestali odgovor čine i tržnice ekoloških proizvoda, na njima kupuje 42 ispitanika, dok u trgovinama specijaliziranim za ekološke proizvode kupuje svega 25 anketiranih. Većina anketiranih (njih 90) izrazila je slaganje s tvrdnjom da kada kupuju biraju ekološke proizvode proizvedene u Hrvatskoj (tab. 1). No, ipak je i 37 onih koji su odabrali odgovor „niti

Sl. 9. Broj ispitanika s obzirom na najčešće mjesto kupovine ekoloških poljoprivrednih proizvoda *Ispitanici su mogli odabrati više odgovora Izvor: anketno istraživanje, 2021.


Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

35

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

Tab. 1. Broj ispitanika prema slaganju s tvrdnjom: „Kad kupujem ekološke proizvode biram one koji su proizvedeni u Hrvatskoj“. Slaganje sa tvrdnjom

Broj ispitanika

Uopće se ne slažem

0

Ne slažem se

8

Niti se slažem, niti se ne slažem

37

Slažem se

57

U potpunosti se slažem

33

Izvor: anketno istraživanje, 2021. se slažem, niti se ne slažem“ što može ukazivati da im porijeklo proizvoda nije bitna stavka prilikom kupovine ili možda ni ne znaju gdje su proizvedeni proizvodi koje kupuju. Navedeno ipak pokazuje na to da mlađa populacija većinom pazi na podrijetlo proizvoda što je izuzetno važno za funkcioniranje lokalnih sustava hrane. Anketiranima je također bilo postavljeno pitanje vezano uz cijene ekoloških proizvoda u trgovinama specijaliziranima za takve proizvode. Većina ispitanika se slaže (njih ukupno 75) da su cijene ekoloških proizvoda u specijaliziranim trgovinama previsoke (tab. 2). No, 50 ispitanika se niti slaže, niti ne slaže s tom tvrdnjom što može ukazivati na to ili da nisu upoznati s cijenama Tab. 2. Broj ispitanika prema slaganju sa tvrdnjom: „U specijaliziranim trgovinama cijene ekoloških proizvoda su previsoke“. Slaganje sa tvrdnjom

Broj ispitanika

Uopće se ne slažem

1

Ne slažem se

9

Niti se slažem, niti se ne slažem

50

Slažem se

57

U potpunosti se slažem

18

Izvor: anketno istraživanje, 2021.

proizvoda u takvim dućanima (jer ih mali broj zaista i kupuje tamo, kao što je navedeno u prethodnom pitanju) ili su spremni platiti više za kvalitetan ekološki proizvod bez obzira na cijenu. Što se tiče razloga kupovine ekoloških poljoprivrednih proizvoda, većina ispitanika (96) kupuje ih najviše zbog brige za vlastito zdravlje (sl. 10). Veliki dio njih (70) ističe i okus proizvoda kao važan razlog zbog kojeg biraju ekološke proizvode. Doprinos razvijanju proizvodnje i tržišta ekološkim poljoprivrednim proizvodima nalazi se na trećem mjestu po važnosti (odgovor je odabralo 46 ispitanika), a potom slijedi i zbog brige o okolišu (37). Dobiveni odgovori upućuju na to da je uzorkom obuhvaćenoj mlađoj populaciji bitnija osoba komponenta (vlastito zdravlje i okus hrane koju konzumiraju), nego širi učinci koje ekološka poljoprivreda i takvi proizvodi imaju na prostor i zajednice (briga za okoliš i poticanje razvoja proizvodnje i tržišta ekoloških proizvoda). U jednome od pitanja bilo je važno dotaknuti se i grupa solidarne razmjene (GSR) o kojima je bilo riječi u prethodnom poglavlju. Vidljivo je da su mladi vrlo podijeljeni što se tiče upoznatošću s ulogom koje imaju grupe solidarne razmjene. Dio ispitanika upoznat je s važnošću GSR-a, njih ukupno 49 izrazilo je slaganje s tvrdnjom (tab. 3). No jednak je broj onih koji se niti slažu, niti ne slažu s navedenom tvrdnjom što može upućivati da su čuli za postojanje grupa, ali im nije jasna njihova uloga u podržavanju lokalnih sustava hrane. Ostalih 37 je onih koji se ne slažu s navedenom tvrdnjom te se može pretpostaviti da su to oni koji se možda prvi puta susreću s pojmom grupa solidarne razmjene. Od svih ispitanika samo je jedan član neke od grupa solidarne razmjene. To prije svega upućuje na vrlo slabu upućenost mlađe populacije u prednosti i pogodnosti koje se članstvom u takvim grupama postižu te koristi koje imaju obje strane, i proizvođači i potrošači, kao što su pokazala dosad provedena


Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

36

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

Sl. 10. Broj ispitanika prema razlogu kupovine ekoloških poljoprivrednih proizvoda *Ispitanici su mogli odabrati više odgovora odjednom Izvor: anketno istraživanje, 2021. istraživanja. Posljednje pitanje dotaknulo se djelovanja ispitanika po pitanju ekoloških proizvoda u budućnosti. Velika većina ispitanika (100) se ukupno slaže s tvrdnjom da će u budućnosti još više pažnje posvetiti kupovini i konzumaciji ekološTab. 3. Broj ispitanika prema slaganju s tvrdnjom: „Upoznat/a sam sa važnošću uloge grupa solidarne razmjene pri prodaji i kupovini ekoloških poljoprivrednih proizvoda“. Slaganje sa tvrdnjom

Broj ispitanika

kih poljoprivrednih proizvoda (tab. 4). Samo je 3 ispitanika navelo da se ne slaže se s ovom tvrdnjom. Dobiveni odgovori upućuju na to da mladi gledaju u pozitivnom pravcu što se tiče ekoloških proizvoda te da bi njihova važnost mogla postati još veća.

Tab. 4. Broj ispitanika prema slaganju s tvrdnjom: „U budućnosti ću (još) više pažnje posvetiti kupovini i konzumaciji ekoloških poljoprivrednih proizvoda“. Slaganje sa tvrdnjom

Broj ispitanika

Uopće se ne slažem

11

Uopće se ne slažem

0

Ne slažem se

26

Ne slažem se

3

Niti se slažem, niti se ne slažem

49

Niti se slažem, niti se ne slažem

32

Slažem se

36

Slažem se

66

U potpunosti se slažem

13

U potpunosti se slažem

34

Izvor: anketno istraživanje, 2021.

Izvor: anketno istraživanje, 2021.


Nikola Ramov, Lana Slavuj Borčić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ – ANALIZA RAZVOJA I STAVOVI MLADIH O EKOLOŠKIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

37

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 23-36

Zaključak Koncept održivosti danas predstavlja jednu od ključnih ideja kojoj se teži u svim segmentima upravljanja sustavima, od lokalne do globalne razine. Upravo ekološka poljoprivreda prema mnogim parametrima predstavlja kvalitetnu alternativu danas duboko ukorijenjenom konvencionalnom tipu poljoprivrede. Zbog negativnih posljedica koje konvencionalna poljoprivreda ima na okoliš i zajednice važno je što više razvijati ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Po tom pitanju Hrvatska se može pohvaliti neprestanim razvojem ekološke poljoprivredne proizvodnje od 2013. što je vidljivo prema pokazateljima o broju ekoloških proizvođača i rastu površina pod ekološkom proizvodnjom. Ipak, ukoliko se usporedi podatak o ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom (7,2 %) s podacima najrazvijenijih europskih država, poput Austrije, Estonije i Švedske koje imaju preko 20 % udjela površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama (Eurostat, 2021), očigledno je da ima još prostora za razvoj. U tom je smislu važno ne samo sustavno ulaganje u takav vid poljoprivrede nego i u razvoj tržišta za takve proizvode. Osim poticanja ekološke poljoprivrede kroz financijske poticaje, važno je osvještavati potrošače o prednostima eko proizvoda, osiguravati prostore gdje se mogu održavati tržnice ekoloških proizvoda (na kojima prodaju članovi OPG-ova), poticati rad i djelovanje grupa solidarne razmjene kojima je upravo osnovni cilj direktna kupovina od proizvođača, što donosi višestruku korist za obje strane te općenito za funkcioniranje lokalnih sustava hrane. Mladi ljudi su nosioci budućeg razvoja zemlje i mogu svojim odlukama uvelike utjecati na smjer kojim će se razvijati ekološka poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj. Ispitanici koji su sudjelovali u ovom istraživanju većinom pozitivno pristupaju ekološkim poljoprivrednim proizvodima što se može zaključiti na temelju broja oni koji kupuju takve proizvode, mjestima gdje ih kupuju (posebno važno je to što ih veliki broj kupuje izravno od proizvođača), po tome što većina pazi na porijeklo proizvoda, odnosno nastoji kupovati hrvatske proizvode i dr. Za pretpostaviti je da bi kupaca ekoloških proizvoda bilo i više, kada bi i ponuda bila veća. Gledajući ukupnu proizvodnju ekoloških poljoprivrednih proizvoda, navedeni pokazatelji ukazuju da se u Hrvatskoj proizvodi malo ekološkog voća i povrća, te da je mali broj mliječnih i mesnih prerađivača. Iz tog razloga, dio kupaca primoran je kupovati ekološke proizvode stranih proizvođača, umjesto da podržavaju hrvatske proizvođače. Za kraj valja naglasiti da, veliki dio ispitanika nije dovoljno upoznat s djelovanjem grupa solidarne razmjene (samo je jedan ispitanik član jedne takve grupe građana) što također pokazuje da ima mjesta za napredak, ne samo u smislu razvoja proizvodnje nego i razvoja tržišta za ekološke proizvode.

Literatura Batelja Lodeta, K., Gugić, J., Čmelik, Z., 2011: Ekološka poljoprivreda u Europi i Hrvatskoj s osvrtom na stanje u voćarstvu, Pomologia Croatica 17 (3-4), 135-148. Cifrić, I., 2003: Značaj iskustva seljačke poljoprivrede za ekološku poljoprivredu. Sociologija i prostor 41 (1/2), 5-27. Grgić, I., Ivanković, M., Čagalj, M., Miličević, M., Sušac, M., Z., 2019: Ekološka poljoprivredna proizvodnja Hrvatske i turizam, Glasnik Zaštite Bilja 42 (4), 8-13.


38

Goodman, D., Goodman, M. K., 2009: Alternative Food Networks, u: International Encyclopedia of Human Geography (ur. Kitchin, R., Thrift, N.) Elsevier, London, 1-13. Gugić, J., Grgić, I., Dobrić, B., Šuste, M., Džepina, M., Zrakić, M., 2017: Pregled stanja i perspektiva razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, Glasnik Zaštite Bilja 40 (3), 20-30. Pejnović, D., Ciganović, A., Valjak, V., 2012: Ekološka poljoprivreda Hrvatske: problemi i mogućnosti razvoja, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 141-159. Puđak, J., Bokan, N., 2011: Ekološka poljoprivreda – indikator društvenih vrednota, Sociologija i prostor 49 (2), 137-163. Renko, S., Bošnjak, K., 2009: Aktualno stanje i perspektive budućeg razvoja tržišta ekološke hrane u Hrvatskoj, Ekonomski pregled 60 (7-8), 369-395. Sarjanović, I., 2014: Uloga grupa solidarne razmjene u razvoju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, Geoadria 19 (1) 1-25. Slavuj Borčić, L., 2020: Kratki opskrbni lanci u Hrvatskoj-perspektiva ekoloških poljoprivrednih proizvođača uključenih u grupe solidarne razmjene, Hrvatski geografski glasnik 82 (1), 5-33. Šiljković, Ž., 2000: Uloga geografske znanosti u uvođenju ekološke poljoprivrede u geografski prostor Hrvatske, Socijalna ekologija 9 (4), 275-285. Šiljković, Ž., 2001: Južna Europa u ostvarenju koncepta organske poljoprivrede, Geoadria, 6 (1), 93-112.

Izvori Bogović, M., 2018: Uloga i značaj ekološke poljoprivrede, https://www.savjetodavna. hr/2018/11/28/uloga-i-znacaj-ekoloske-proizvodnje/ (13.8.2021.) Državni zavod za statistiku, 2021: Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo: Ekološka poljoprivreda (23.8.2021.) Eurostat, Organic farming area in the EU up 46% since 2012, https://ec.europa.eu/eurostat/ web/products-eurostat-news/-/ddn-20210127-1 Ministarstvo poljoprivrede, 2021: Ekološka, https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/poljoprivreda-175/ekoloska/199 (13.8.2021.) Ministarstvo poljoprivrede, 2021: EKO statistika 2021.xlsx (live.com), https://poljoprivreda.gov. hr/ (23.8.2021.)

Primljeno: 23.11.2021.

Prihvaćeno: 9.3.2022.

Nikola Ramov, univ. bacc. geogr., Zagrebačka 16, 10340 Vrbovec, e-mail: nikola.ramov3023@gmail.com Doc. dr. sc. Lana Slavuj Borčić

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/II., 10000 Zagreb, e-mail: lslavuj@geog.pmf.hr


39

KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE Danijel Bačan

stručni članak

Pojam Balkan izaziva brojne nedoumice u svakodnevnom javno-političkom životu Hrvatske, ali i susjednih država te ga već godinama osporavaju mnoge prostorne znanosti, a prije svega geografija. Novijim razvojem geopolitičkih odnosa formiran je pojam Zapadni Balkan, koji je puno više prostorno dorađeniji od samog Balkana i to kroz omeđenost jasnim državnim granicama. Ovaj rad propituje opstojnost pojma Zapadni Balkan kroz njegov nastanak, odnosno razvoj u kojem neka država može prestati biti njegov dio ako pristupi Europskoj uniji. Postavlja se pitanje o mogućnosti „bijega“ iz te regije ulaskom u EU. Doprinos je kritičkom osvrtu i provedena anketa među studentima geografije u državama Zapadnog Balkana. Analiza rezultata anketnog upitnika pokazale je zanimljive studentske percepcije o upitnosti pojma Zapadni Balkan. Ključne riječi: Balkan, Zapadni Balkan, regija, integracija, Europska unija

UVOD Pojam Balkan većina ljudi danas uzima zdravo za gotovo kao naziv za prostor Jugoistočne Europe ili barem jednog njenog dijela, no kada ih se pita koje točno područje taj pojam obuhvaća ne dobiva se jasan odgovor. Novostvoreni pojam Zapadni Balkan, koji koristi Europska unija od 1997. godine za nove buduće članice u ovom dijelu Europe, unio je još više pomutnje jer je on određen geopolitički, odnosno prema granicama država. Pod Zapadnim Balkanom danas se smatra područje koje čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbi-

ja. Hrvatska je, također, bila smatrana dijelom Zapadnog Balkana sve do ulaska u Uniju 2013. godine. Glavni cilj ovog rada je kritički prikazati postanak i razvoj pojma Zapadni Balkan te analizirati odnos studenata odabranih država na području jugoistočne Europe prema tom pojmu. Ostali ciljevi su: uvidjeti razliku prostornog obuhvata Balkan i Zapadni Balkan, saznati o iskustvima ispitanika sa samim pojmom Zapadnog Balkana, utvrditi budućnost integracije Zapadnog Balkana u EU te istražiti utjecaj drugih država na istraživano područje.


40

Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

Prethodna istraživanja o temi Zapadnog Balkana nisu brojna, Pleić i Glasnović (2017) istraživali su studentsku percepciju o Balkanu kod mariborskih i zagrebačkih studenta. Laura Šakaja (2001, 2019) istraživala je percepciju zagrebačkih gimnazijalaca prema samom Balkanu. Nakić (2013) piše o pojedinačnom putu zapadnobalkanskih država u EU-u, Babić (2018) o izazovima geopolitike Balkana itd. U radu se prvo kroz povijesni prikaz nastanka pojma Zapadni Balkan pokazuje što je sve vodilo stvaranju tog pojma. Za ostvarenje pojedinih ciljeva rada provedena je anketa među studenima geografije u Beogradu, Sarajevu, Nikšiću, Skoplju, Banja Luci i Zagrebu sa svrhom ispitivanja njihova viđenja pojma Zapadni Balkan kroz više aspekata (Bačan, 2021). Online anketa provedena u razdoblju od 1. 3. do 14. 3. 2021. godine putem platforme Microsoft Forms predstavlja primarni izvor podataka. Anketa je provedena na neprobabilističkom, prigodnom uzorku studenata. Ispitanici su obaviješteni o anketi putem udruženja geografa EGEA (European Geography Association) u kojem entitete imaju svi gradovi iz kojih su ispitanici. Sekundarne izvore predstavljaju prethodno provedena istraživanja i znanstveni članci, web stranice, novinski članci, internetski članci, knjige itd. Za detaljniji prikaz prostora Zapadnog Balkana korišten je ArcMap program u kojem su od strane autora izrađene sve karte prema podacima iz više izvora. Tijekom istraživačkog postupka ispitane su postavljene hipoteze: H1: Ispitanici su ispodprosječno upoznati s pojmom Zapadni Balkan. H2: Prostorni obuhvat Zapadnog Balkana rijetko obuhvaća Albaniju i Kosovo, a učestalo Hrvatsku. H3: Prema ispitanicima, pojam Zapadni Balkan manje je korišten od pojma Balkan.

H4: Ispitanici smatraju kako će njihove države ući u Europsku uniju. H5: Ispitanici imaju većinom negativna iskustva s pojmom Balkan/Zapadni Balkan te vežu negativne asocijacije uz taj prostor.

Pojam Balkan Gledajući povijesno, Balkan je prvenstveno bio naziv za Staru planinu u Bugarskoj, no s vremenom je naziv obuhvatio puno šire područje, u literaturi često spominjano kao Balkanski poluotok. Kada se proučava etimologija riječi Balkan, nema jedinstvenog tumačenja; Todorova (2015) piše kako Balkan dolazi od perzijske riječi balk (hrv. blato ili planina), kojoj je dodan turski nastavak -an. Problem nastaje kod naziva Balkanski poluotok i njegovih granica. Davne je 1808. godine Johann August Zeune prvi upotrijebio naziv poluotok jer je krivo zaključio da se Stara planina proteže od Crnoga do Jadranskog mora (Todorova, 2015). Prema mnogim izvorima neupitne su tri granice Balkanskog poluotoka, a to su: Jadransko more na zapadu, Crno more na istoku i krajnji rt Peloponeza (okružen Jonskim i Egejskim morem) na jugu (Klemenčić, 1997). Sjeverna granica poluotoka je sporna jer poluotok mora imati kopnenu granicu koja je kraća od morske, a ako se uzme za granicu linija Trst-Odessa onda je to duža linija nego Trst-Peloponez (Slukan Alkić, 2009). Razvojem znanosti uvidjelo se kako Stara planina nije najveća niti dominira jugoistokom Europe, pa se stoga pokušao ispraviti pogrešan naziv. Njemački geografi i političari, među njima najviše Theobald Fischer, zalagali su se za pojam Jugoistočna Europa i vidjeli su taj prostor kao dio njemačkog geopolitičkog utjecaja (Todorova, 2015). Nakon niza povijesnih događaja (Balkanski ratovi, odlazak


Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

Osmanlija, stvaranje mnogih država-balkanizacija), Balkan je dobio negativnu konotaciju kao naziv, a u 1930-ima i 1940-ima, također, i naziv Jugoistočna Europa.

Pojam Zapadni Balkan Prvi spomen pojma Zapadni Balkan bio je 1974. godine u „Novom ručnom atlasu“ izdavačke kuće Mayers iz Njemačke. Nijemci su precizno podijelili područje Balkana na: Istočno (područje istočno od Karpata), Zapadno (područje Dinarida) i Srednje (područje Srbije, Makedonije i Grčke) područje (Sekulić, 1999). Sljedeći se put pojam Zapadni Balkan pojavio nakon nekoliko desetljeća kada se geopolitička slika u Europi promijenila. Europska unija 1995. godine donijela je „Agendu 2000“ i u njoj odredila države koje joj mogu u skorašnjoj budućnosti pristupiti, no na tom popisu nije bila niti jedna država nastala raspadom Jugoslavije (osim Slovenije), a našle su se države iz nekadašnjeg Istočnog bloka koje su bile slabije razvijene od nekadašnje Jugoslavije, odnosno tzv. Balkana (Milardović, 2000). Tek je 1997. godine Unija počela razmišljati o sudbini novonastalih balkanskih država i donijela „Politiku regionalnog pristupa za države Zapadnog Balkana“. Tako je 23 godine nakon prve pojave, pojam Zapadni Balkan postao okosnica politike EU prema državama za koje je planirala da će joj jednom pristupiti. Veliku važnost u geografskom određenju regije imao je dokument pod nazivom „Uloga unije u svijetu“ u čijem se sedmom poglavlju jasno određuju države koje pripadaju Zapadnom Balkanu (Slukan Alkić, 2009). Prema Milardoviću (2000) taj je događaj označio prelazak pojma iz virtualno-političkog u jasan geografski definirani pojam. Slovenija se pridružila Europskoj uniji 2004. godine i naizgled trajno napustila svrstavanje pod bilo kakve balkanske pojmove u Europi.

41

Godine 2013. Hrvatska je ušla u EU i tako postala jedina država Zapadnog Balkana koja je to prestala biti (De Munter, 2019). Prema tome, pojam ima i rok trajanja, jer jednom kada sve države Zapadnog Balkana uđu u EU (sl. 1), kao takav, on će prestati postojati. Zanimljiviji primjer je i Kosovo, koje kao država, uz Crnu Goru, nije niti postojalo u trenutku nastanka pojma, no proglašenjem svoje neovisnosti 2008. godine EU ga je svrstala pod Zapadni Balkan. Sljedeći je problem povezanost pojma Zapadni Balkan s prostorom koji predstavlja. Elementi prirodne sredine očituju se na dva načina: kao fizički okvir tradicionalne regionalne cjeline i kao okosnica, tj. dominantni i često egzistencijalni element regije (FuerstBjeliš, 2015). Ako se uzme toponim Balkan za Staru planinu kao naziv regije, ona mora u svom području imati dominantan utjecaj te planine, što ona nema. Prema tome, Balkan u pojmu Zapadni Balkan je netočan, no teško je zamjenjiv nekim drugim toponimom prirodne osnove jer je ona vrlo raznolika na području koje obuhvaća. Potrebo je razmotriti i stranu svijeta, to jest zapad u nazivu Zapadni Balkan. Prethodno je navedeno kako je 1974. spomenut i pojam Istočni Balkan, područje istočno od Karpata, što danas obuhvaća Rumunjsku i Bugarsku. U odnosu prema tome, zapad ima smisla u nazivu, ali u EU formaciji on obuhvaća i Srednji Balkan, pa opet nema temelja niti za stranu svijeta. S druge strane, ako se pojam gleda kao kreacija EU, može se zaključiti kako se promatra u odnosu na Rumunjsku i Bugarsku, koje su pristupile EU, no one nisu kao takve bile članice kada je pojam kreiran 1997. godine. U konačnici može se reći kako se pojmom Zapadni Balkan nastojao postići kompromis. Balkan, kao naziv, imao je negativnu konotaciju 1990-ih i nekako je bilo nezamislivo da bi


42

Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

se radilo na priključenju Balkana Europskoj uniji, koja predstavlja visoko razvijene države svijeta. Europski političari bili su svjesni kako moraju paziti i na mnijenje javnosti u EU i na Balkanu, pa su tako kreirali novi pojam Zapadni Balkan koji je davao obostrane pozitivne prizvuke (Milardović, 2009). Tadašnjim stanovnicima i političarima EU on je predstavljao područje koje nije samo Balkan, nego onaj dio Balkana koji teži k razvijenom Zapadu, a na području koje označuje imao je sličnu predodžbu, svojevrsni ideal Zapada koji se već postiže i u imenu koje se koristi

Sl. 1. Odnosi Zapadnog Balkana i EU 2021. godine Izvor: Autor prema De Munteru (2019) i Eurostatu (2020)

kako bi se pridružilo tom razvijenom Zapadu. Tako je izbjegnuta balkanizacija Europe, a postignuta europeizacija Balkana. Nadalje, Milardović (2009) navodi kako je Zapadni Balkan socijalni konstrukt jer kao takav ne postoji niti na jednoj karti niti u jednom atlasu, konstrukt je to izveden iz Zapadne politike prema Drugome i drugačijem, to jest dio je imaginarne geografije. U nastavku svog istraživanja Milardović (2009) kreira metaforu „zapadni balkon“ koja reprezentira politiku i moć Zapada, to jest EU-a u odnosima prema sebi različitima, to jest Drugima. Kao temelj za


Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

ovu metaforu uzet je balkon jer on simbolizira uzvišenost EU nad Balkanom koji se nalazi ispod tog balkona. Engleska inačica imena – Western Balkans, također, nije najbolje određena, naime ona glasi u množini, a ne postoji više zapadnih Balkana, on je samo jedan (Milenković i dr., 2018).

REZULTATI I RASPRAVA Ispitanici Nakon stupanja u kontakt s voditeljima pojedinih EGEA entiteta na području istraživanja, voditelji su zamoljeni da anketu prošire među svojim kolegama geografima. S obzirom da su ciljani ispitanici bili studenti geografije zamoljeno je da se anketa ne širi među ostalim kolegama. Na ovaj način se dobio jasan uzorak ispitanika budući da su se geografi susreli s pojmom i problematikom Zapadnog Balkana i o tome su slušali barem na jednom od svojih kolegija. Anketni su upitnici prevedeni na jezike ispitanika: srpski, makedonski, crnogorski, bosanski i hrvatski. Od ispitanika se tražilo da u prvom pitanju navedu svoju dob. Ukupno je anketu ispunilo 137 ispitanika iz šest gradova, od toga je bilo 58 ispitanika, odnosno 79 ispitanica (tab. 1). Prosječna dob ispitanika je 21,8 godina.

43

Percepcija pojma Zapadni Balkan Anketni upitnik imao je pet dijelova i ukupno 16 pitanja (Bačan, 2021). Prvo pitanje prvoga dijela tražilo je od ispitanika da ocijene svoje poznavanje pojma Zapadni Balkan, a odgovor je bio moguć u rasponu od 1-minimalno do 5-u potpunosti. Prosječno poznavanje iznosi 3,7, a medijan je 3,8 te sugerira neznatna odstupanja. Najveće poznavanje pojma bilježi se kod sarajevskih ispitanika (prosjek 4,2), a najmanje kod banjalučkih ispitanika (prosjek 3,3). S pojmom su najmanje upoznati ispitanici iz Beograda sa prosjekom od 3,4. To se može u određenoj mjeri povezati korištenjem pojmova region/regija/Balkan u medijima, a i u politici, u odnosu na pojam Zapadni Balkan (Markovina, 2016). Daljnje određenje percepcije išlo je prema nabrajanju nekoliko vlastitih asocijacija na pojam Zapadni Balkan. Prva po pojavnosti asocijacija bila je Jugoslavija, što se podjednako pojavljivalo kod ispitanika iz svih gradova. Zajedno s Jugoslavijom, učestalo su se pojavljivale i korupcija te nestabilnost. Sljedeće tri asocijacije (kandidati za EU, politika i region/ regija) najviše su bliske pojmu Zapadni Balkan, a zapravo je neočekivano što samo 14 ispitanika veže pojam s potencijalnim članstvom u EU. S obzirom na dob ispitanika zanimljivo je

Tab. 1. Prikaz broja ispitanika po gradovima i po spolu Vrstje

Zagreb

Beograd

Sarajevo

Skopje

Nikšić

29

21

22

25

20

20

Muški

15

7

8

13

8

7

Ženski

14

14

14

12

12

13

Broj ispitanika Ispitanici po spolu

Izvor: Autor prema anketnom istraživanju (2021)

Banja Luka


44

Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

i kako se asocijacija na rat pojavljuje samo dva puta što govori o određenom odmaku od opće percepcije Balkana kao ratnog područja. Slično pitanje o asocijacijama imali su Pleić i Glasnović (2017) i Šakaja (2001, 2019). U prvom navedenom radu najučestalije asocijacije zagrebačkih studenta na pojam Balkan su: sukobi, rat, cajke, planina, primitivizam, Jugoslavija itd. Mariborski studenti naveli su ove asocijacije: glazba, ćevapi, more, hrana, Jugoslavija. U radu iz 2001. g. navode se sljedeće asocijacije zagrebačkih srednjoškolaca: Srbi, Šiptar, sukobi, prljavi Balkan, agresori, rat, razaranja itd. Sumirajući tako sve dosadašnje asocijacije u periodu od 2001. godine do 2021. godine vide se određene promjene. Prije 20 godina Balkan je, prema zagrebačkim učenicima, bio obilježen ponajviše asocijacijom rata i sukoba, a danas se može reći kako su glavne asocijacije ispitanika: Jugoslavija, korupcija i nestabilnost. U budućnosti se očekuje povećanje „pozitivnih“ asocijacija poput zajedničkog jezika, kulture, hrane te ostaloga i to iz razloga što pomalo ponovno dolazi do neke vrste zbližavanja među narodima, odnosno ostavljanja ratnih 1990-ih u prošlosti (Šakaja, 2017).

Prostorno određenje Zapadnog Balkana Sljedeći važni aspekt pojma je njegova prostornost, stoga su ispitanici u drugom dijelu ankete imali pitanje otvorenog tipa u kojem su trebali navesti države koje bi svrstali pod pojam Zapadni Balkan. Na sl. 2 vidi se kako su se BiH i Crna Gora najviše puta spomenute kao države Zapadnog Balkana. U odgovorima se javila nekoliko puta i Jugoslavija, ali i susjedne države poput Bugarske. Specifičnost je i spominjanje Kosova, koje se nalazi samo kod sarajevskih i zagrebačkih is-

pitanika što se može protumačiti kako ga niti mlađe generacije ne priznaju kao državu, odnosno spominju ga samo ispitanici čije su se države (Federacija BiH u slučaju Sarajlija) najviše odmakle od srbijanskog utjecaja (Tomac, 2005). Albanija i Sjeverna Makedonija spominju se u manje od 60 % odgovora što sugerira pojavu perifernosti, odnosno može se zaključiti kako prema odgovorima centar Zapadnog Balkana predstavlja trokut Srbija-Crna Gora-BiH. Za Hrvatsku se u odgovorima često stavljala napomena kako je ona prestala biti dio regije nakon ulaska u EU.

Stavovi prema ostalim nazivima Bilo je zanimljivo povezati i preferencije ispitanika prema pojedinim nazivima regije u kojoj žive, pa su tako u trećem dijelu ankete trebali izabrati koji naziv najviše koriste prilikom imenovanja regije u kojoj žive. Odgovor je pomalo očekivan, naziv Balkan koristi više od polovice ispitanika, a daleko najveći broj tog odgovora bilježi se kod beogradskih i banjalučkih ispitanika. Jedino kod zagrebačkih ispitanika odgovor Balkan ne prelazi više od 50 % svih odgovara. Sljedeći odgovor po udjelu je Jugoistočna Europa, koja najviše glasova bilježi kod zagrebačkih ispitanika što je za očekivati zbog postojanja tendencije odmaka Hrvatske od ičeg balkanskog (Tomac, 2005). Najveći je „poraz“ na ovom pitanju doživio pojam Zapadni Balkan, kojeg je kao regiju u kojoj žive odabralo svega troje ispitanika iz Zagreba i Sarajeva. Za daljnju diferencijaciju pojma Zapadni Balkan ispitanici su trebali odgovoriti postoje li prostorne razlike u odnosu na pojam Balkan te ako postoje, nabrojati ih (opisati). Za postojanje razlika odlučilo se 60 % ispitanika. Navodeći prostorne razlike, ispitanici su pisali sve


Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

45

Sl. 2. Prostorno određenje Zapadnog Balkana prema ispitanicima Izvor: Autor prema anketnom istraživanju (2021) i Eurostatu (2020) moguće razlike između ova dva pojma kojih su se sjetili (tab. 2), što je zapravo pridonijelo dobivanju šire slike. Najveći broj odgovora odnosio se na mišljenje kako Balkan obuhvaća cijeli Balkanski poluotok, a Zapadni Balkan samo njegov zapadni dio. Beogradski, banjalučki, skopljanski i nikšićki ispitanici redovito su uz spominjanje Balkanskog poluotoka spominjali i Balkan kao širi, odnosno Zapadni Balkan kao uži pojam. Ovo se može pripisati nasljeđu Jovana Cvijića, kojeg su neki u odgovorima čak

i spominjali, a ponajprije iz razloga što je on bio veliki zagovornik naziva Balkanski poluotok (Slukan Alkić, 2009). Redovito objašnjenje bio je i odnos s EU, gdje se Balkan (Rumunjska, Bugarska, Grčka) smatra dijelom EU, a Zapadni Balkan bi tek trebao ući u EU. Ovdje je zanimljiv položaj Hrvatske jer se dosta ispitanika izjasnilo kako je ona dio Balkana, ali nije dio Zapadnog Balkana što je zapravo uvjetovano idejom da se dijelom Zapadnog Balkana prestaje biti ulaskom u EU (Nakić, 2013). Čest je odgovor


46

Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

Tab. 2. Navedene razlike između pojma Zapadni Balkan i Balkan Zapadni Balkan

Balkan

isti mentalitet, povijest i jezik nije homogen prostor države bivše SFRJ (bez Slovenije) s Albanijom države malih površina, slabije razvijene zapadni dio Balkanskog poluotoka

širi obuhvat od Zapadnog Balkana više razvijene države van ZB-a Balkanski poluotok

politička tvorevina

određenje granicama

kandidati za članstvo u EU

članice EU

ne uključuje Hrvatsku

uključuje Hrvatsku

prirodnim

ulaskom u EU prestaješ biti uvijek ostaješ Balkanac dio ZB-a politički pojam

kulturološki pojam

blizina Srednje Europe

Jugoistočna Europa

Izvor: Autor prema anketnom istraživanju (2021) bio kako je područje Zapadnog Balkana slabije razvijeno u odnosu na Balkan. Nekoliko se odgovora referiralo na položaj oba pojma u vidu ukupnog položaja u Europi, pa je tako Zapadni Balkan bliži onoj Srednjoj, a Balkan kao cjelina čini Jugoistočnu Europu.

Odnos Zapadnog Balkana prema EU i drugim državama Četvrti je dio ankete ispitivao mišljenja ispitanika o odnosu Zapadnog Balkana i Europske unije te drugih država. Ispitanici su prvo trebali odgovoriti s „Da“ ili „Ne“ na pitanje hoće li države Zapadnog Balkana ući u EU. Rezultat je skoro pa podjednak, 53 % ispitani-

ka vidi države Zapadnog Balkana u EU, a njih 47 % ne vjeruje u pridruživanje. Ovdje je zanimljivo promatrati rezultate po gradovima; skopljanski i banjalučki ispitanici smatraju kako države regije ne će pristupiti Uniji, kod Beograđana jedan je odgovor presudio za ulazak, a kod nikšićkih ispitanika dva. Uzroke ovih rezultata možemo tražiti u nekim aktualnim političkim događajima. Sjeverna Makedonija ponovno je dobila veto za početak pregovora što je medijski znatno popraćeno i svakako je utjecalo na odgovore. Banja Luka je glavni grad entiteta Republike Srpske, koji već godinama sustavno zaustavlja približavanje BiH Europskoj uniji i ovaj rezultat njihovih ispitanika zapravo pokazuje rezultat tog kočenja pridruživanju EU (Maksimović, 2019). Mala podrška ulasku zabilježena je i u Beogradu i u Nikšiću, što je isto rezultat novijih političkih događaja, ponajprije uvjetovanje srbijanskim dijalogom (priznanjem) s Kosovom za pridruživanje EU, dok u Crnoj Gori postoji značajna dihotomija prosrpskih i procrnogorskih političara, koja koči napredak države (Hina, 2020). S druge strane, sarajevski i zagrebački ispitanici uvjereni su kako će države Zapadnog Balkana ući u EU. Pomalo je ironično kako 70 % sarajevskih ispitanika vjeruje u ulazak u EU, a u istoj zemlji, u drugom entitetu, taj udio varira oko 40 %. Zagrebački ispitanici državama Zapadnog Balkana daju 65 % šansi za ulazak u EU, što je relativno velik udio, dok se u hrvatskim medijima često čuje kako bi integracija regije u EU samo dovela boljitak Hrvatskoj. Nadovezujući se na prethodno pitanje, ispitanici su zatim morali odrediti koliko bi se percepcija o zapadnobalkanskim državama promijenila ulaskom u EU i to u rasponu od 1-minimalno do 5-u potpunosti. Prosjek svih odgovora je 3,3, odnosno može se reći i bolje od očekivanog u odnosu na prethodno pita-


Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

47

Sl. 3. Utjecaj drugih država na Zapadni Balkan prema studentima Izvor: Autor prema anketnom istraživanju (2021) nje gdje je bilo dosta skepticizma o ulasku u EU. Ponovno gledajući po gradovima vidi se jedan paradoks, banjalučki i beogradski ispitanici imaju prosjek od 4,0, što je u raskoraku s obzirom na rezultate prethodnog pitanja. U pitanju se ne navodi kako bi se percepcija promijenila, to jest bi li se promijenila u negativnom ili pozitivnom smislu, ali slijedeći ideju pozitivne promjene percepcije može se reći da postoji nada (vjera) i za takve promjene nakon ulaska u EU. S druge strane, skopljanski ispitanici imaju prosjek od samo 2,5, što je vidljiva korelacija s rezultatom prethodnog pitanja. Sarajevski, nikšićki i zagrebački ispitanici nalaze se oko prosjeka (3,1) promjene percepcije o državi ulaskom u EU. Dakle, može se reći da najveće promjene percepcije očekuju oni ispitanici koji su najmanje skloni ulasku svojih država u EU. Neupitno je kako se promjene u svjetskoj geopolitici odražavaju i na području Zapadnog Balkana. Sukladno tome, u anketi je postavljeno pitanje o utjecaju drugih država, osim članica EU, u kojem su ispitanici trebali izabrati državu s najvećim utjecajem na njihovu. Odgovori na ovo pitanje (sl. 3) ponovno su analizirani po gradovima zbog određe-

nih specifičnosti glede utjecaja na njihove države. Ukupno gledajući, najveći utjecaj imaju Sjedinjene Američke Države i to kod beogradskih ispitanika s više od 60 % i kod skopljanskih ispitanika, također, s više od 60 %. Nadalje, utjecaj Kine najviše je zabilježen kod beogradskih ispitanika, a najmanje kod zagrebačkih. Kina već dugi niz godina gradi odnos sa Srbijom i ulaže u brojne projekte u zemlji, a to je često i na naslovnicama srbijanskih novina i portala (Polović i Dulić Frlan, 2019). Utjecaj Rusije i Turske najviše su zamijetili zagrebački studenti, a banjalučki ruski odmah nakon toga.

Iskustva ispitanika s pojmom Zapadni Balkan Zadnji dio anketnog upitnika odnosio se na osobni stav ispitanika prema pojmu Zapadni Balkan, te su ispitanici trebali prvo odabrati, među ponuđenim, koja iskustva vežu s pojmom Zapadni Balkan. Sukladno tome, 50 % ispitanika izjasnilo se kako su imali neutralna iskustva sa Zapadnim Balkanom, drugih 50 % odgovora podijeljeno je na 28 % negativnih iskustva i 22 % pozitivnih. Analizirajući odgo-


48

Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

Tab. 3. Opis iskustva ispitanika s pojmom Zapadni Balkan Pozitivna iskustva prihvaćanje ljudi, lijepa atmosfera

Negativna iskustva

Neutralna iskustva

negativne povijesne okolnosti

nisam razmišljao/la o tome

lijepo provedeni trenuci u svakoj zemlji stalne tenzije u politici ZB-a

nemam posebno mišljenje o tome

kulturno nasljeđe, moja domovina

nisam proživio period 1990-ih

stanje u ekonomiji-nerazvijenost

položaj između Azije i Europe, maritimni manipulacija i kontrola od EU utjecaj-Jadran brojna putovanja po bivšim neiskorišteni potencijali jugoslavenskim državama

ne pratim svjetsku niti balkansku politiku ne znam dovoljno o tome i nemam neka iskustva postojanje i pozitivnih i negativnih, zlatna sredina

zato što smo sa Balkana

niska stopa demokracije

ovdje žive dobri, veseli ljudi

ratovi, margina društva

neke države su pozitivne, neke negativne

očuvanje biodiverziteta

nezaposlenost, ekološki problemi

nisam se susreo s pojmom Zapadni Balkan

pozitivni učinci EU-a

nepoštivanje prometnih propisa

„naši ljudi“, svi se međusobno razumijemo korupcija i podobnost Izvor: Autor prema anketnom istraživanju (2021) vore na ovo pitanje prema gradovima, najviše neutralnih iskustava imaju studenti Zagreba, najviše negativnih sarajevski ispitanici, a najviše pozitivnih ispitanici Beograda. To se može povezati s distancom Zagreba, općenito Hrvatske, prema ičemu balkanskom, dok je moguće da ispitanici iz Sarajeva negativne konotacije vezane uz pojam Balkan imaju zbog negativnih iskustava u prošlosti (Tomić, 2019). Već je prethodno spomenuto kako su Beograđani navikli koristiti pojam Balkan, pa niti ne čudi što uz njega vežu pozitivna iskustva. Na kraju je trebalo navesti i primjer za pozitivno, negativno ili neutralno iskustvo kako bi se dobila što jasnija slika o percepciji Zapadnog Balkana. Čitajući odgovore, naišlo se na podosta istih ili sličnih, koji su objedinjeni i prikazani

s ostalima u tab. 3. Analizirajući primjere pozitivnih iskustava, većina ispitanika ih veže uz putovanja po državama Zapadnog Balkana i dobro prihvaćanje u svakoj od njih. Druga velika skupina odgovora odnosi se na vrlo determinističke stavove, poput određenja veselih balkanskih ljudi, to su „naši“, „mi smo sa Balkana“, međusobno razumijevanje itd. Nekoliko se puta spomenulo more, vjerojatno misleći na Jadransko. S druge strane, u opreci stoje negativna iskustva. Ponajprije je spominjan odnos sa EU kao negativan primjer. Europska unija, koliko god odugovlači pristupne pregovore i stavlja brojna veta, toliko i u određenoj mjeri pomaže regiji kroz razne ekonomske i financijske programe (De Munter, 2019). Sljedeća opreka je u vidu ekologije, kod pozitivnih iskustva nalazi se


Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

pojam očuvani biodiverzitet, a kod negativnih je to navođenje ekoloških problema. Što se tiče ostalih razloga negativnih iskustava, navode se standardne, prethodno spomenute asocijacije poput nerazvijenosti, političke nestabilnosti, ratova itd. Tri spomenuta odgovora nisu bila očekivana, a to su niska razina demokracije, neiskorišteni potencijali i nepoštivanje prometnih

49

propisa. Neutralna iskustva većinom se odnose na neznanje u pogledu pojma Zapadni Balkan. Dosta je neutralnih primjera, kao nerazmišljanja o Zapadnom Balkanu i nepraćenja politike. Moguće objašnjenje za neutralna iskustva je kako postoje i negativna i pozitivna iskustva, pa su se zbog toga ispitanici radije odlučili za neutralnost.

KRITIČKI OSVRT KAO ZAKLJUČAK Zapadni je Balkan pojam koji je kreiran isključivo za geopolitičke svrhe Europske unije i nema nikakvu geografsku utemeljenost u prostoru, tim više što država prestaje biti dio Zapadnog Balkana kad uđe u Europsku uniju. Hipoteze postavljene na početku istraživanja anketom su potvrđene, odnosno opovrgnute, u svrhu analize percepcije studenata geografije o Zapadnom Balkanu. Prema prvoj hipotezi (H1), ispitanici su ispodprosječno upoznati s pojmom Zapadni Balkan, što rezultati ankete nisu pokazali jer je prosječna upoznatost s tim pojmom 3,7. Prostorno određenje Zapadnog Balkana (H2) kod ispitanika prikazalo je kako jezgru regije čine Srbija, Crna Gora i BiH, dok ispitanici Hrvatsku (u više od 60 % odgovora) ne smatraju dijelom te regije. Nadalje, Zapadni je Balkan uistinu manje korišteni pojam od pojma Balkan (H3) te ispitanici većinom smatraju da će njihove države, odnosno regija, ući u Europsku uniju (H4). Iskustva s pojmom Zapadni Balkan ipak nisu većinski negativna (H5), iako negativne asocijacije imaju određenu prevlast. Nakon provedene analize ankete, može se zaključiti kako percepcija ispitanika o pojmu Zapadni Balkan nije crno-bijela jer su potvrđene samo dvije postavljene hipoteze što sugerira kako ni sami ispitanici nemaju jednoznačni odnos prema pojmu Zapadni Balkan kao da ni percepcija tog pojma nije dovoljno istražena. Teško je izreći pozitivnu ili negativnu kritiku pojma Zapadnog Balkana bez izuzimanja vlastitog stajališta jer se odnos prema ovom pojmu razlikuje od države do države. Hrvatima je on predstavljao sinonim razočaranja krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, a Srbija se nastoji nametnuti kao lider tog područja. Europska unija imala je u principu najbolje namjere za prostor Zapadnog Balkana, ali su europski političari zaboravili kako je povijest učiteljica života. Nakon dvije zajednice južnoslavenskih naroda i ratnih 1990ih teško je zamislivo da se pod paradigmom regionalne suradnje ostvaruje približavanje članstvu u Uniji. Zapadni Balkan možda je samo jedna u nizu faza političkog razvoja ovoga prostora, a pojam nastao u „briselskim hodnicima“ donio je vjerojatno više problema nego potencijalnih rješenja. Studentska percepcija ukazala je na brojne razlike u stavovima među pojedinim državama regije i to među populacijom koja nije bila zahvaćena ratom, tako da je teško pomisliti kakvi su stavovi starije populacije. Potrebno je još puno godina kako bi se neki stavovi, ukorijenjeni godinama, promijenili, a sve s ciljem otvaranja prostora koji se naziva Zapadni Balkan razvoju i napretku.


50

Danijel Bačan: KRITIČKI OSVRT NA POJAM ZAPADNI BALKAN KROZ PERCEPCIJU STUDENATA GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 37-49

LITERATURA Bačan, D., 2021: Kritički osvrt na političku konstrukciju Zapadni Balkan, prvostupnički rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek. Babić, M., 2018: Izazovi geopolitičkih koncepcija na Balkanu. Slučaj Srbije, Međunarodna Politika 1169, 31–50. De Munter, A., 2019: Zapadni Balkan, Europski parlament, Strassbourg. Eurostat, 2020: Countries 2020, https://ec.europa.eu/eurostat/web/gisco/geodata/referencedata (1. 5. 2021.). Fuerst-Bjeliš, B., 2015: Principi regionalizacije, interna skripta, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb. Hina, 2020: Komisija objavila izvješća i projekte za zapadni Balkan, https://vijesti.hrt.hr/eu/komisija-objavila-izvjesca-i-projekte-za-zapadni-balkan-728974 (4. 5. 2021.). Klemenčić, M., 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb. Maksimović, M., 2019: Umjesto mišljenja o EU-kandidaturi BiH dobila 14 zadataka, https://www. dw.com/bs/umjesto-mi%C5%A1ljenja-o-eu-kandidaturi-bih-dobila-14-zadataka/a-48970672 (7. 5. 2021.). Markovina, D., 2016: Kontroverzni naputak novog šefa diplomacije: Regija ili susjedstvo? https:// www.telegram.hr/politika-kriminal/kontroverzni-naputak-novog-ministra-vanjskih-poslova-regija-ili-susjedstvo/ (4. 5. 2021.). Milardović, A, 2009: Zapadni balkon, Pan liber, Osijek. Milardović, A., 2000: Zapadni Balkan- Pojam, ideje i dokumenti o rekonstrukciji Balkana u procesu globalizacije, Pan Liber, Osijek. Milenković, D., 2018: Western Balkan without an “s”, https://www.helvetas.org/en/eastern-europe/about-us/follow-us/helvetas-mosaic/article/September2018/Labeling-the-Balkans (23. 5. 2021.). Nakić, M., 2013: Europska Unija i Zapadni Balkan-između želja i realnosti, Međunarodne studije 13(1), 33-44. Pleić T., Glasnović V., 2017: Percepcija Balkana među zagrebačkim i mariborskim studentima geografije, rad za Rektorovu nagradu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb Polović, J., Dujić Frlan J., 2019: Zapadni Balkan: „Divide et impera“ ili zašto suprotstavljeni interesi velikih sila generiraju trajnu nestabilnost regije, Acta Economica Et Turistica 5(2), 85-208. Sekulić, B., 1999: To Remove the Anathema of the Balkans, Politička misao 36(5), 78-92. Slukan Altić, M., 2009: Hrvatska kao Zapadni Balkan - geografska stvarnost ili nametnuti identitet, Društvena istraživanja 20 (2), 401-413. Šakaja, L., 2001: Stereotipi mladih Zagrepčana o Balkanu: Prilog proučavanju imaginativne geografije, Revija za sociologiju 32 (1-2), 27-37.


51

Šakaja, L., 2019: Mentalna karta Europe: promjene u vizuri zagrebačkih srednjoškolaca (2000. – 2017., Migracijske i etničke teme 35(1), 33-54. Todorova, M., 2015: Imaginarni Balkan, Naklada Ljevak, Zagreb. Tomić, T., 2019: Europska unija i države Zapadnog Balkana, diplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Pula. Tomac, Z., 2005: Hrvatska - talac Zapadnog Balkana i Turske, Adrias12, 91-102.

Primljeno: 25.10.2021.

Prihvaćeno: 9.3.2022.

danijel Bačan, univ. bacc. geogr., student Diplomskog sveučilišnog studija geografije, Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, e-mail: danijel.bacan@student.geog.pmf.hr



53

KULTURNE REGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE: PRIMJER VERNAKULARNE REGIJE Tvrtko Pleić

stručni članak

Uvođenjem novog Kurikuluma Geografije u osnovne škole i gimnazije, uvedene su teme koje se do sada na nastavi Geografije nisu poučavale. Tako su, primjerice, u 4. razred gimnazije uvedeni sadržaji učenja i poučavanja iz geografskih disciplina s kojima se starije generacije nastavnika nisu susretale u svojem fakultetskom obrazovanju, a mlađe djelomično ili uopće ne, ovisno o studijskom programu koji su odabrali. Jedna od novih tema su kulturne regije, posebno vernakularne. Ključne riječi: kurikulum Geografije, kulturne regije, vernakularne regije, nastava geografije

Uvod Vernakularna regija označava regiju, prostor homogenih obilježja koji se po tim obilježjima razlikuje od okolnog, a koje nema nijedan formalan kriterij (Pleić i dr., 2020; Šakaja, 2001), već egzistira od pojedinca do pojedinca. Najčešće ih pojedinac određuje temeljem kulturnih, povijesnih i političkih obilježja. Budući da se u razradi ishoda GEO SŠ B. A. 4. 2. navodi ishod u kojem učenik razlikuje kulturne regije, a u popisu predloženih tema nalaze se iste, vodeći se načelom postupnosti i blizine, učenicima bi vernakularne regije mogle biti predstavljene preko onih koji ih okružuju –

Sredozemlje, Balkan i Srednja Europe. U radu će biti prikazane aktivnosti kojima će učenici pokazati razumijevanje konstrukcije vernakularne regije te identiteta regije i stanovnika regije, čime se ostvaruje intenzitet (dubina), a ne ekstenzitet (širina) učenja i poučavanja, kako je bilo formulirano donedavnim nastavnim planovima i programima. Ostvaruje se i drugi cilj učenja i poučavanja geografije „spoznati važnost identiteta u globaliziranom društvu te djelovati na očuvanju i promicanju lokalnoga, regionalnog i nacionalnog identiteta, uz poštovanje različitosti“ (Narodne novine 7/2019).


54

Tvrtko Pleić: KULTURNE REGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE: PRIMJER VERNAKULARNE REGIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 51-57

Balkan Problematikom Balkana, njegovom percepcijom, konstrukcijom identiteta Balkana i Balkanaca bavio se veći broj radova hrvatskih autora (primjerice Pleić i dr., 2020; Ross i dr., 2017; Pleić i Glasnović, 2017; Breglec, 2015; Cvitanović; 2009; Šakaja, 2001). Svi ti radovi mogu pomoći predmetnom nastavniku u planiranju i pripremi nastavnog sata. Balkan je jedna od najpogodnijih regija za razumijevanje vernakularne regije. Razlozi su višestruki – velike su razlike u percepciji Balkana, od pozitivnih do iznimno negativnih; Balkan je učenicima blizu; gotovo svakodnevno se susreću s pojmom Balkana kroz medije i javni diskurs; Balkan je često motiv u glazbi i filmovima. Ono što se odnosi na izgradnju identiteta Balkana, odnosi se i na Balkance, odnosno Balkanke.

Kulturne regije u nastavi geografije U prvom nastavnom satu učenike se može upoznati s pojmovima i vrstama kulturnih regija. Ako na navedeni način planira i realizira ishod GEO SŠ B. A. 4. 2., veći dio sata treba posvetiti formalnoj, funkcionalnoj i aspiracijskoj regiji, budući da će naredna dva sata biti posvećena vernakularnoj regiji i primjeru Balkana kao vernakularne regije. Tab. 1. Vrste kulturnih regija Vrsta kulturne regije formalna funkcionalna aspiracijska vernakularna

Objašnjenje

Primjer

Vrste kulturnih regija učenici na prvom satu mogu upoznati (i spoznati) korištenjem usporednih tablica kakva je navedena u aktivnosti 1. Učenici pomoću udžbeničkog ili unaprijed pripremljenog teksta upisuju objašnjenja za pojedine vrste kulturnih regija te navode vlastite primjere. Te vlastite primjere potom mogu raspraviti u paru ili skupinama te uočiti sličnosti i razlike u pristupu određivanju regija (aktivnost 2). Predmetni nastavnik zatim zajedno s učenicima komentira odabrane primjere za svaku vrstu regija. Učenicima se za domaću zadaću može zadati da razmisle što sve utječe na osobnu percepciju o ljudima nekog prostora i o samom prostoru i da se prisjete primjera iz okoline (kako se percipira Slavonija, kako se percipira Dalmatinac…), a što će služiti za motivaciju na sljedećem satu.

Balkan kao vernakularna regija u nastavi geografije Na početku drugog sata potrebno je s učenicima prokomentirati njihova stajališta o utjecaju na percepciju prostora i ljudi te razlozima zbog kojih upravo ti faktori utječu na percepciju. Također, s učenicima se raspravlja i o vremensko-prostornoj (ne)konzistentnosti percepcije (aktivnost 3). Za uvodnu vježbu učenicima se može dati slijepa karta Srednje i Jugoistočne Europe s ucrtanim orijentirima (glavni ili veći gradovi; naselje u kojem se nalazi škola) na jednom listu papira ili, ukoliko postoji mogućnost, grafofoliji ili u nekom digitalnom alatu. Prema uputi predmetnog nastavnika svaki učenik samostalnim radom označava (ucrtava) granice Balkana. S obzirom na prijašnja istraživanja, pretpostavlja se da će se sjeverna i djelomično zapadna granica, koju će učenici označavati,


Tvrtko Pleić: KULTURNE REGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE: PRIMJER VERNAKULARNE REGIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 51-57

55

Sl. 1. Primjer isječka iz jedne Padlet ploče rijetko poklapati, dok će južna i istočna biti postojana. Na tom primjeru s učenicima mogu se prokomentirati razlike u prostornoj percepciji Balkana i razlozima zašto se javljaju. Također, obilježja vernakularne regije mogu se objasniti na postavljanju granica Balkana – individualnost, autentičnost, nepostojanje formalnih kriterija, vanjski i unutarnji utjecaji. U sljedećoj aktivnosti učenici mogu za svako navedeno obilježje navesti primjer ili više njih (aktivnost 4). Završni, treći u nizu sat uključuje konstrukcije identiteta kroz različitu popularni glazbu i filmove. Rasprava započinje o učeničkoj percepciji Balkana, Balkanaca i Balkanki te načinima na koje ljudi percipiraju Balkan (učenike se

za motivaciju na početku sata može upoznati s pojmom balkanizacija). Učenicima se zadaje zadatak da pronađu po jedan primjer pjesme u kojoj se opisuje muškarac s prostora Balkana, jedna u kojoj se opisuje balkanska žena te jedna o Balkanu/životu na Balkanu/… (aktivnost 5) . U Padletu nastavnik može otvoriti ploču (jednu za sve teme ili podijeljeno za svaku temu) u koju će učenici upisivati asocijacije iz pjesama. Primjeri dviju takvih Padlet ploča mogu se vidjeti na poveznicama bit.ly/balkangh i bit.ly/balkan2 , a isječak iz jedne od njih na sl. 1.


56

Tvrtko Pleić: KULTURNE REGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE: PRIMJER VERNAKULARNE REGIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 51-57

Nakon postavljanja primjera pjesama, u moderiranoj raspravi, nastavnik zapisuje za svaku određenu temu simbole/asocijacije iz pjesama koje opisuju balkanskog muškarca, balkansku ženu te Balkan (život, prostor i ostalo). Učenici izvode općeniti zaključak kako je prikazan balkanski muškarac, žena i Balkan te zajednički s nastavnikom potom komentiraju ta obilježja (aktivnost 6). S učenicima je vrlo važno u raspravi odgovoriti na sljedeća pitanja (aktivnost 7): 1. Kakva je unutarnja percepcija Balkana? 2. Kako unutarnja percepcija Balkana može djelovati na izvanjsku percepciju Balkana? 3. Koja je uloga glazbe u konstrukciji identiteta regije? Raspravu se može zaključiti promišljanjima učenika o tome jesu li oni Balkanci/Balkanke i doživljavaju li hrvatski prostor kao balkanski ili njegove dijelove kao balkanske.

Očekivanja međupredmetnih tema ovim aktivnostima Opisane aktivnosti pridonose i ostvarenju očekivanja međupredmetnih tema. Učenik ovakvim aktivnostima preispituje svoj prostorni identitet, koji je nužno uključen u identitet svakog pojedinca te ga uspoređuje s drugim (očekivanje iz MPT Osobni i socijalni razvoj – osr A.5.1. Razvija sliku o sebi). Također, analizira i propituje (popularnu) kulturu, ukoliko kulturu shvatimo u najširem smislu, te propituje njezinu ulogu u konstrukciji identiteta (očekivanje iz MPT Osobni i socijalni razvoj – osr C.5.4. Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet).

Također, s obzirom da se aktivnosti baziraju na aktivnom uključivanju u rasprave u kojima učenik mora argumentirati svoj stav i mišljenja, ostvaruju se i očekivanja MPT Učiti kako učiti (uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje). Također, učenik informacije koristi za svoju argumentaciju, samostalno ih kritički promišlja te oblikuje u novu cjelinu (uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema).

Mogućnosti istraživanja vernakularnih regija u nastavi geografije Vernakularne regije i percepcije prostora mogu se koristiti i u istraživačkom radu ako se obvezan ishod (GEO SŠ B.3.1.+ / GEO SŠ B.4.1. * Učenik provodi geografsko istraživanje povezano sa sadržajima odabranoga ishoda i predstavlja rezultate istraživačkoga rada) ostvaruje u 4. razredu gimnazije. Učenici mogu odabrati jednu od hrvatskih regija te metodom anketiranja među stanovništvom bliže okoline istražiti njihovu percepciju te stereotipe i stigme koji se vezuju uz stanovnike odabranih regija. Prostorna percepcija zahtjevnija je za istraživanje i interpretiranje te se ne preporučuje za istraživački rad učenika četvrtog razreda gimnazije (primjerice, gdje ljudi smještaju Dalmaciju ili Slavoniju). Uz nužne upute za pripremu i provedbu istraživačkog rada, nastavnik svakako treba biti mentor učenicima i pomoći im pri oblikovanju anketnog upitnika. Ovdje donosimo primjer pitanja koje bi upitnik mogao sadržavati za Slavoniju.


Tvrtko Pleić: KULTURNE REGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE: PRIMJER VERNAKULARNE REGIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 51-57

57

Zaključak Kulturne regije novi su sadržaj koji se uči i proučava u gimnazijama i kao takav potiče kreativnost učenika i nastavnika. U nastavnoj praksi na različite će se načine ostvarivati odgojno-obrazovni ishod GEO SŠ B. A. 4. 2., a jedan od mogućih pristupa opisan je u ovome radu. Taj pristup u realizaciji navedenoga ishoda učenja uključuje tri nastavna sata obrade i jedan sat ponavljanja. Opisane aktivnosti učenika pružaju brojne mogućnosti za razvijanje generičkih vještina, primjerice za rasprave, analize, istraživački rad kao i razvijanje kritičkog mišljenja u geografiji.


58

Tvrtko Pleić: KULTURNE REGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE: PRIMJER VERNAKULARNE REGIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021, 51-57

Prilog 1. Izvadak iz tematskog plana Naziv nastavnoga predmeta

GEOGRAFIJA

Redni broj i naziv nastavnog sata

X., Y., Z. Kulturne regije

Razred

4. gimnazije

Tip sata (obrada, ponavljanje, vježbanje, provjeravanje, kombinirani)

obrada

Ishodi učenja iz kurikuluma (glavni ishod + razrada ishoda) GEO SŠ B.A.4.2. Učenik analizira geopolitičke, gospodarske i kulturno-civilizacijske aspekte podijeljenosti svijeta. – razlikuje vrste kulturalnih regija (formalna, funkcionalna, vernakularna, aspiracijska)

Aktivnost učenika Aktivnosti 1: Učenici ispunjavaju tablicu o vrstama kulturnih regija koristeći se unaprijed pripremljenim tekstom Aktivnost 2: Učenici u paru raspravljaju i uspoređuju svoja zapažanja o vrstama kulturnih regija Aktivnost 3: Učenici u vođenoj raspravi iznose svoja zapažanja o utjecajima na percepciju regija

Vrednovanje ishoda i procesa učenja na kraju nastavnoga sata Vrednovanje kao učenje izlazna kartica – samovrednovanje aktivnosti i osobna procjena učenika o usvojenosti ishoda (pr. pitanja s Likertovom ljestvicom od 1 do 5 pri čemu 1 označava izrazito neslaganje s tvrdnjom, 5 – izrazito slaganje s tvrdnjom; Mogu navesti vrste kulturnih regija. Mogu navesti primjere kulturnih regija. Mogu objasniti utjecaje na percepcije prostora.)

Vrednovanje naučenog - nakon završetka aktivnosti, tijekom sata i u završnom dijelu sata 1. Koje su vrste kulturnih regija? Aktivnost 5: Učenici istražuju 2. Navedite primjer formalne primjere opisa Balkanaca, regije. Navedite kriterij prema Balkanki i Balkana u popularnim kojem je izdvojena. pjesmama pišući svoja 3. Navedite primjer zapažanja na zajedničku Padlet funkcionalne regije. Navedite ploču kriterij prema kojem je izdvojena. Aktivnost 6: Učenici analiziraju 4. Navedite primjer aspiracijske obilježja Balkanaca, Balkanki regije. Navedite razdoblje u i Balkana u popularnim kojem je formirana i okolnosti pjesmama u kojima nastaje. Aktivnost 7: Učenici kritički 5. Navedite primjer raspravljaju o prikazima vernakularne regije. Opišite Balkanaca, Balkanski i Balkana percepcije te regije. i utjecaju na unutarnju i 6. Na primjeru Balkana izvanjsku percepciju identiteta objasnite zašto se granice ljudi određenog prostora i vernakularne regije mogu samog prostora razlikovati. Aktivnost 4: Učenici na slijepoj karti crtaju granice regije Balkan uočavajući razlike između sjeverne i zapadne granice


59

Literatura Pleić, T., Glasnović, V., Prelogović, V., Radeljak Kaufmann, P., 2020: In Search of Spatial Perceptions: The Balkans as A Vernacular Region, Tijdschrift vorr economische en sociale geografie 112, 304-318. Pleić, T., Glasnović, V., 2017: Percepcija Balkana među zagrebačkim i mariborskim studentima geografije, rad nagrađen Rektorovom nagradom, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. Šakaja, L., 2001: Stereotipi mladih Zagrepčana o Balkanu: Prilog poučavanju imaginativne geografije, Revija za sociologija 32 (1-2), 27-37. Cvitanović, M., 2009: (Re)konstrukcija balkanskih identiteta kroz popularnu glazbu, Migracijske i etničke teme 25 (4), 317-335. Breglec, Z., 2015: Balkan kao prazan ili lebdeći označitelj u hrvatskom javnom i političkom diskurzu, rad nagrađen Rektorovom nagradom, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Primljeno: 9. 8. 2021. Tvrtko Pleić, mag. educ. hist. et geog.,

IX. gimnazija, Dobojska 12, 10110 Zagreb, e-mail: tvrtko.pleic@hotmail.com

Prihvaćeno: 9. 3. 2022.


60

K A R TA G O V O R I

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

DRŽAVE EUROPSKE UNIJE PREMA BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU 2020. GODINE Godine 2020. Europa i svijet suočili su se s pandemijom COVID-19, koja je imala razorne posljedice na gospodarstva skoro svake države svijeta. Nagli i veliki gospodarski pad postao je svakodnevnica gotovo svih europskih gospodarstva te će biti potrebne godine da se razine gospodarstva vrate na onu iz 2019. godine. Stoga je zanimljivo vidjeti koliko je iznosio bruto domaći proizvod pojedine članice Europske unije, koja predstavlja jedno od najvećih gospodarstva svijeta, uz Sjedinjenje Američke Države i Kinu. Prema podacima Eurostata iz 2020. godine, najveći BDP imala je Njemačka, čiji BDP toliko odskače od ostalih država članica da se ona sama nalazi u razredu s najvećim rasponom vrijednosti prikazanom na karti. Zatim prema veličini ukupnog BDP-a slijede Francuska i Italija te one s Njemačkom tvore trokomponentnu lokomotivu europskog gospodarstva. U 2020. godini donesen je i plan oporavaka gospodarstva EU „Next Generation EU“ koji je najviše financiran od ove tri države dok je njegov znatan dio usmjeren prema Italiji, najviše pogođenoj u prvoj godini pandemije (Papanikos, 2020). Prema tome, može se očekivati da će i u budućnosti ova tri gospodarstva EU biti glavni nosioci BDP-a cijele Unije. Države poput Švedske, Danske i Belgije, koje su većini ljudi sinonim za razvijenost i visoki BDP ipak nisu u skupini izuzetno visokog ukupnog BDP-a, dok su Nizozemska i Španjolska opravdale svoj „status“ visinom bruto domaćeg proizvoda i svrstale su se uz bok trima najvećim gospodarstva EU. To je i očekivano, jer se ovdje analiza ukupni BDP, koji ukazuje na veličinu pojedinog gospodarstva, a ne BDP po glavi stanovnika koji je bolji pokazatelj stupnja razvijenost i bogatstva pojedinih zemalja. Stoga i ne iznenađuje Luksemburg koji ima relativno malo gospodarstvo u odnosu na svoje susjede, iako je njegov BDP po glavni stanovnika veći od susjednih država. Ipak, najveće razlike su i dalje između istoka i zapada Unije. Države nekadašnjeg „Istočnog bloka“ imaju manji BDP u odnosu na države osnivače Unije i njezine zapadne članice. Vrabie i Tirziu (2017) povezuju razvoj digitalne pismenosti s BDP-om EU te sugeriraju kako se i tu uočava podjela istoka i zapada jer nedostatak digitalne infrastrukture može biti otežavajući faktor rasta BDP-a, pa je upitno koliko brzo istočne članice EU mogu ukupnom BDP-om sustići one na zapadu. Ovdje treba uzeti u obzir i demografske trendove, koji su posebno nepovoljni u novim istočnim članicama EU. Stoga je, iako je prošlo gotovo 30 godina od rušenja „Željezne zavjese“ te osam godina od zadnjeg širenja EU-a, teško očekivati ujednačeniji ukupni BDP na razini cijele EU, a pri njegovoj analizi je potrebno uzeti u obzir i BDP-a po glavi stanovnika, kao bolji pokazatelj stupnja razvijenosti pojedinih država.

Danijel Bačan

Literatura EUROSTAT, 2020: Države Europske unije po BDP-u, https://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=nama_10_ gdp&lang=en (13. 1. 2022) PAPANIKOS, G., Τ., 2020: The European Union's Recovery Plan: A Critical Evaluation, Athens journal of mediterranean studies 7 (2), 86-102. VRABIE, C., TIRZIU, A-M., 2017: How is technology changing the World landscape? A view over the European continent, u: Central and Eastern European eDem and eGov Days 325, 203–214, 7.-8. 12. 2017, Bukurešt.


GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

Države Europske unije prema bruto domaćem proizvodu 2020. godine Izvor: Eurostat, 2020

61


62

MREŽNI HORIZONTI

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

ArcGIS Hub – https://hub.arcgis.com/ Važnost GIS-a u geografskim istraživanjima je neupitna. GIS je alat kroz koji svaki entitet (mjesto, događaj, informaciju, misao itd.) iz stvarnog svijeta možemo svesti na x i y koordinatu te analizirati i vizualizirati na našim računalima. Prenošenje stvarnosti oko nas u geografske modele korištenjem GIS-a otvorilo je cijelu novu dimenziju mogućnosti u prostornim istraživanjima. S druge strane, danas, svaki pojedinac koji je korisnik pametnog mobitela svjesno ili nesvjesno prikuplja prostorne podatke. Od geokodiranih fotografija i videa, pisanja statusa na facebook-u, slanja poruke putem whatsapp-a do kretanja pomoću google maps servisa. Svaka informacija može postati prostorna informacija, a uz korištenje GIS alata pomoću kojih te informacije organiziramo, analiziramo i vizualiziramo dolazimo do novih spoznaja o prostoru, korištenju prostora, pojavama i procesima (prirodnim i socijalnim) te njihovom prostornom komponentom. Jedan od zadataka znanosti i znanstvene zajednice jest dijeljenje znanstvenih spoznaja s javnošću. Kada prostorne spoznaje i podatke podijelimo s javnošću ili s ostatkom znanstvene zajednice, asistiramo pri daljnjim razvojima ideja i dolazimo do još vrjednijih rezultata. Razvoj GIS-a omogućen je prvenstveno razvojem računalnih programa koji se kreiraju unutar i za znanstvenu zajednicu. Jedan od takvih programa je i ArcGIS. Osim samog programa koji koristi znanstvenicima, stručnjacima, studentima, učenicima, institucijama, profesorima i ostalima da izrađuju svoje projekte i provode prostorne analize, ArcGIS dobio je i veliko online proširenje kojim svi ti projekti i prostorne analize mogu imati puno veći doseg.


GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

63

Online servis ArcGISHub dostupan je licenciranim i ne licenciranim korisnicima ESRI-evih programa. Cilj servisa je dijeljenje podataka i rezultata istraživanja provedenih u GIS-u. Podaci, rezultati analiza i projekti mogu biti podijeljeni samo unutar pojedinih grupa (razred, škola, tvrtka i sl.), a mogu biti podijeljeni i s javnošću, dostupni svima. Osim za organizaciju, dostupnost i prezentaciju podatka, uz korištenje besplatne verzije ArcGISOnline moguće je dostupne podatke odmah i koristiti u nekoj novoj analizi. Osim olakšavanja diseminacije rezultata istraživanja i organiziranog pohranjivanja prostornih podataka, ArcGISHub pruža mogućnost stvaranja inicijativa unutar GIS zajednice, ali i pronalaska inspiracije, stvaranja novih ideja i projekata te povezivanja s ostalim sudionicima.


64

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

Kako bi cijeli servis bio što pristupačniji, on sadrži i blog na kojem se objavljuju sve novosti i nove mogućnosti, razni savjeti ili trikovi za korištenje Hub-a. Osim navedenog, dostupni su i razni webinari i treninzi sa specijaliziranim temama o raznim načinima korištenja ArcGISHuba-a. Kao i stvarni fizički hub-ovi ili inkubatori, i ArcGISHub korisnicima služi kao platforma za razvoj inovacija, a s jednostavnim sučeljem i gotovim alatima pristupačan je raznolikim skupinama zainteresiranim za prostorne podatke i njihovo što efikasnije korištenje.

Valerija Butorac


DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

65

17. SVJETSKA GEOGRAFSKA OLIMPIJADA 11. – 16. 8. 2021. Ovogodišnja 17. svjetska geografska olimpijada (International Geography Olympiad, iGeo) održala se od 11. do 16. 8. 2021. na daljinu (online) zbog aktualne pandemije koronavirusa, zbog koje je otkazana i Olimpijada 2020. Međunarodno natjecanje, koje se izvorno trebalo održati u istom razdoblju u Istanbulu u Turskoj, organiziralo je Tursko geografsko društvo u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Istanbulu, pod vodstvom prof. dr. sc. Barbarosa Gönençgila, kolege Mesuta Süzera i kolegice Müberre Şemin. Na Olimpijadi je sudjelovalo 180 učenika iz 46 država. U hrvatskom timu bilo je četvero učenika koji su svoj plasman na Olimpijadu ostvarili na temelju rezultata Državnog natjecanja iz geografije 2021. i ranijih natjecanja te na temelju dodatnih kvalifikacija održanih online 27. 5. 2021. Republiku Hrvatsku su na Svjetskoj geografskoj olimpijadi ove godine predstavljali Mislav Maldini (učenik 4. razreda Gimnazije Franje Petrića u Zadru), Ema Buljan (učenica 4. razreda Gimnazije Dinka Šimunovića u Sinju), Nika Kilić (učenica 3. razreda IV. gimnazije Marko Marulić u Splitu) i Maks Vincek (učenik 3. razreda II. gimnazije Zagreb). Voditelji tima (Team Leaderi) bili su doc. dr. sc. Ivan Šulc i asistent Ivan Ivić s Geografskog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uz njih je u međunarodno natjecanje uključena i doc. dr. sc. Dubravka Spevec s iste institucije, kao članica upravnog odbora (Task Force) Svjetske geografske olimpijade. Sudjelovanje hrvatskog tima na Olimpijadi je, kao i do sada, organiziralo Hrvatsko geografsko društvo, a financijski omogućilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, na čemu im najljepše zahvaljujemo. Zbog razlika u konceptu Svjetske geografske olimpijade u odnosu na nacionalno natjecanje te potrebne više kognitivne razine, za uspješno sudjelovanje na Olimpijadu bilo je potrebno provesti višednevne pripreme, koje su se odvijale online od 21. 6. do 16. 7. 2021. Učenike je pripremao tim stručnjaka s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu koji su ujedno i članovi Hrvatskog geografskog društva: doc. dr. sc. Ivan Čanjevac, Ivan Ivić, asistent, Katarina Pavlek, stručna suradnica, doc. dr. sc. Dubravka Spevec, doc. dr. sc. Ivan Šulc i doc. dr. sc. Ružica Vuk. Pripreme su imale za cilj razvijanje vještine rješavanja različitih vrsta ispita koje se očekuju od sudionika Olimpijade, zatim usvajanje više razine ishoda učenja iz područja kartografije, demogeografije, turizma, problematike slabije razvijenih zemalja i izrade geografskih grafičkih priloga. U okviru priprema učenici su pod vodstvom Team Leadera izradili poster Response to Climate Change in the Republic of Croatia koji je odgovarao temi zadanoj od strane organizatora, a koja se odnosila na lokalne odgovore na klimatske promjene u državi natjecatelja. S obzirom na epidemiološke uvjete, za razliku od prošlih godina, svaki tim pisao je ispit zasebno, i to po mogućnosti u instituciji lokalnih domaćina ili kod kuće u slučaju vlastite samoizolacije. Ispiti su se pisali u vrlo rigoroznim uvjetima, pri čemu su učenici trebali biti pod nadzorom barem jednog voditelja ili druge ovlaštene osobe u istoj prostoriji, te su trebali biti spojeni putem aplikacije Zoom na zajednički online sastanak s drugim sudionicima i organizatorima. Kako bi se spriječila bilo kakva mogućnost prepisivanja ili manipulacije, uz osobe koje su nadgledale učenike uživo, video nadzor putem Zooma zahtijevao je za svakog učenika po jednu prednju kameru i barem jednu stražnju


66

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

Sl. 1. Mislav Maldini (Gimnazija Franje Petrića u Zadru), Ema Buljan (Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju), Nika Kilić (IV. gimnazija Marko Marulić u Splitu), Maks Vincek (II. gimnazija Zagreb) kameru koja je omogućavala pregled cijele učionice tijekom pisanja ispita te uključen zvuk na jednom uređaju tijekom ispita. Hrvatski tim ispite je pisao u predavaonici na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nadzorom voditelja tima. Natjecanje se sastojalo od tri dijela – multimedijalnog testa (Multimedia Test), održanog 12. kolovoza, pisanog ispita (Written Response Test), održanog 13. kolovoza i terenskog ispita u dva dijela (Fieldwork), održanog 14. kolovoza. Svi natjecatelji rangirani su na temelju rezultata navedenih ispita, koji su zahtijevali zavidnu razinu geografskih znanja i vještina. Ispiti su bili dostupni za pregledavanje putem online platforme Showbie, na kojoj je u potpunosti održan i multimedijalni test s pitanjima višestrukog izbora. Odgovori na pisani i terenski ispit pisali su se rukom na unaprijed pripremljene listove za odgovore, koje su neposredno nakon završetka ispita voditelji trebali skenirati (pod video nadzorom) i poslati putem aplikacije Showbie pojedinačno za svakog učenika. Na navedena tri dijela natjecanja učenici su trebali pokazati vrlo visoku razinu znanja i geografskih vještina te vještina rješavanja problema te su učenici rangirani na temelju zbroja bodova ostvarenih na tim ispitima. Zanimljivo je napomenuti da je najveći dio natjecatelja pisao sve ispite u isto vrijeme, unatoč velikoj vremenskoj razlici, da su se ispiti pripremali u šest različitih država, a ispravljali u osamnaest država, i to kontinuirano, bez prestanka. Uz natjecateljski dio 14. kolovoza održano je izlaganje postera u skupinama država smještenih u istim ili sličnim vremenskim zonama. Nažalost, s obzirom na pandemiju i održavanje međunarodnog natjecanja na daljinu, izostali su edukativni terenski obilasci grada domaćina i terenska ekskurzija nakon same Olimpijade (Post-iGeo Field Excursion), kao i kulturna večer namijenjena kulturnoj razmjeni učenika i povećanju njihovog razumijevanja drugih kultura. Također je izostalo i međusobno druženje sudionika međunarodnog natjecanja, koje predstavlja komponentu koja je gotovo jednako važna natjecateljskoj, a ima dugoročne pozitivne učinke na stjecanje međunarodnih prijateljstava i formiranju mladih tolerantnih osoba koje razumiju ljude i svijet u kojem žive te pomažu u njegovoj izgradnji.


GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

67

Sl. 2. Mislav Maldini (Gimnazija Franje Petrića u Zadru), Ema Buljan (Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju), Nika Kilić (IV. gimnazija Marko Marulić u Splitu), Maks Vincek (II. gimnazija Zagreb)


68

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

Posljednji dan natjecanja, 15. 8. održano je proglašenje rang ljestvice natjecatelja i zatvaranje Olimpijade, a 16. 8. održana je dodjela zlatnih medalja tijekom otvorenja Kongresa Svjetske geografske unije (IGU Congress 2021). Hrvatski tim osvojio je čak tri medalje: Maks Vincek osvojio je srebrnu medalju s 50. mjestom, a brončanu medalju osvojili su Mislav Maldini sa 71. mjestom i Ema Buljan s 80. mjestom. Nika Kilić također je osvojila jako dobar rezultat koji ju je motivirao da sudjeluje natjecanjima iz geografije i Svjetskoj geografskoj olimpijadi i sljedeće godine. Sljedeća Svjetska geografska trebala bi se održati početkom srpnja 2022. godine u Parizu u Francuskoj. Nadamo se da će epidemiološka situacija omogućiti održavanje Olimpijade uživo u punom opsegu i sa svim aktivnostima kao prije pandemije te da će hrvatski tim imati priliku sudjelovati i pokazati svoja znanja i vještine.

Ivan Šulc i Ivan Ivić



70

UPUTE AUTORIMA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

UPUTE AUTORIMA Geografski horizont objavljuje recenzirane stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se sažetak (nekoliko rečenica) i ključne riječi. Svi radovi podliježu stručnoj recenziji. Rukopisi se šalju oblikovani prema ovim uputama zajedno sa svim grafičkim prilozima na adresu elektroničke pošte časopisa: horizont@geog.pmf.hr. Ako se zbog veličine dokumenta i grafičkih priloga članak ne može poslati putem elektroničke pošte, preporučujemo korištenje neke od usluga za prijenos velikih datoteka (FileSender, Iskon Jumbo Mail, WeTransfer ili druge). Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Rukopis treba biti oblikovan u MS Word dokumentu (font Times New Roman 12). U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju. Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebne dokumente prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Ako se u rukopisu koriste fotografije maloljetnih osoba mora postojati pismeni pristanak koji se ne šalje Uredništvu časopisa, već ga autori imaju obavezu pohraniti. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta. Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu.


GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2021

71

Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte). Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

UPUTE ZA CITIRANJE:

Literatura članak u časopisu: Henkel, R., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.) Lozić, S., Fuerst-Bjeliš, B., Perica, D., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmentalhistorical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova: Stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. Pepeonik, Z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi: Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga: Stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. Graham, B., Ashworth, G. J., Tunbridge, J. E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici: Faričić, J., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

Izvori publikacije: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica: Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.)

Uredništvo





Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.