Geografski horizont 65/1 (2019) by H.G.D.

RURALNI TURIZAM ODRŽIVI RAZVOJ ZRAČNI PROMET Broj 1/2019, godina LXV

IZLAZI OD 1955. ISSN 2718-1820 (Online) ISSN 0016-7266 (Tisak)

BROJ 1/2019 • GODINA LXV • ISSN 2718-1820 (Online) • ISSN 0016 -7266 (Tisak)

god. 65, br. 1/2019, Zagreb Stručno-informativni časopis za geografiju https://hrcak.srce.hr/geografski-horizont http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr http://www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Uredništvo: Zdenko Braičić, Nenad Buzjak, Ivan Čanjevac, Hrvoje Grofelnik, Mladen Maradin, Vedran Prelogović, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc, Ružica Vuk, Ivan Zagoda, Ivan Zupanc

Glavni urednik:

Mladen Maradin

Tajnik uredništva:

Ivan Čanjevac

Grafički i Tehnički urednik:

Ivan Zagoda

Korektura:

Jadranka Čelant Hromatko

Slog i prijelom:

Ivan Zagoda

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o. Naklada: 300 primjeraka Časopis izlazi uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Za potpisane članke odgovaraju autori, za nepotpisane uredništvo. Rukopisi se ne vraćaju. Rukopisi i recenzije ne honoriraju se. Geografski horizont je časopis u otvorenom pristupu. Časopis Geografski horizont učenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporuča Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika na naslovnoj stranici: Oia, Thira, u srcu sezone, 2018. god. (foto: Mladen Maradin)

ČLANCI Sara Ćetković

Ruralni turizam Bjelovarsko-bilogorske županije

Hrvoje Grofelnik

Je li održivi razvoj turizma ostvariv?

Marcija Budić i Slaven Gašparović

Analiza suvremenih pokazatelja u putničkom prometu zračnih luka i pristaništa u Republici Hrvatskoj

METODIČKI FORUM 47

Karlo Mak, Ružica Vuk, Martina Jakovčić

Trgovački centri kao tema u nastavi geografije

PUTOPIS 59

Marijan Biruš

Od Rta dobre nade do Viktorijinih vodopada

K A R TA G O V O R I Problematika zaštite Pazinskog potoka i Pazinske jame u Istri

MREŽNI HORIZONTI 75

BIOPORTAL – središnji mrežni portal Informacijskog sustava zaštite prirode RH

DOGAĐANJA 84

Klub studenata geografije – zajedno već dvadeset godina 86

26. državno natjecanje iz geografije

PRIKAZI 108

Povodom 90. godine rođenja prof. dr. sc. Tomislava Šegote

Plavo zeleno drvo

foto:

Sara Ćetković

RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE Sara Ćetković

stručni članak

Posljednjih desetljeća 20. stoljeća dolazi do razvoja novih vrsta turizma u skladu sa sve zahtjevnijim turističkim emitivnim tržištem, a jedan od selektivnih oblika turizma koji se razvija je i ruralni turizam. To je složena vrsta turizma u koju se ubrajaju različiti oblici turizma, a zajedničko im je odvijanje u ruralnom prostoru. Ovaj članak se bavi postojećim oblicima ruralnog turizma u Bjelovarskobilogorskoj županiji te se analizira turistička atrakcijska osnova kao temelj razvoja ruralnog turizma. Osim toga, u članku se daje kratki pregled obilježja turističkog prometa Bjelovarsko-bilogorske županije od 1994. do 2017. godine. Ključne riječi: turizam, ruralni turizam, oblici ruralnog turizma, Bjelovarsko-bilogorska županija

Uvod Svjedočimo odmaku od masovnog turizma koji dominira svjetskim turističkim odredištima k selektivnim oblicima turizma. Posljednjih desetljeća prošlog stoljeća počinje proces diverzifikacije turističkog proizvoda i razvoj novih vrsta turizma u skladu sa sve zahtjevnijim turističkim emitivnim tržištem, što se odražava i na turističku ponudu Hrvatske (Čorak i Mikačić, 2006). Jedan od selektivnih oblika turizma jest i ruralni turizam. Složena je to vrsta turizma u koju se ubrajaju različiti oblici turizma, a zajedničko im je odvijanje u ruralnom prostoru.

Bjelovarsko-bilogorska županija u proteklom desetljeću bilježi stalan porast broja dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista. Motivacija turista za dolazak u županiju je različita, a analizom turističke atrakcijske osnove, smještajnih kapaciteta, posjećenosti i postojećih oblika ruralnog turizma u ovom prostoru ukazat će se na obilježja razvoja ruralnog turizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na području Županije ustrojeno je nekoliko turističkih zajednica (sl. 1).

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

Sl. 1. Područne turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Izvor: Središnji registar prostornih jedinica Republike Hrvatske, Državna geodetska uprava, Zagreb, 2012.

Turistička atrakcijska osnova Bjelovarsko-Bilogorske Županije Da bi neki prostor bio privlačan turistima mora sadržavati atrakcijsku osnovu. Turistička atrakcijska osnova jesu temeljni turistički resursi, a u njih spadaju potencijalne i realne atrakcije destinacije (Kušen, 2002). Prirodna su obilježja raznovrsna, što cjelokupnom području Županije daje osobit izgled te pruža mogućnosti turističkog razvoja. To omogućuju nizine uz rijeku Česmu i Ilovu te njihove pritoke, ali i Bilogora, Ravna gora, Papuk i Moslavačka gora (Strugar, 1996). Uz reljef, bogatu prirodnu atrakcijsku osnovu za razvoj turizma čine geološke značajke prostora, kli-

ma, vode, biljni i životinjski svijet te zaštićena prirodna baština. Turistički master plan kategorizira geološka i geomorfološka obilježja Županije prema turističkoj važnosti. Bilogora, Papuk i Ravna gora te Moslavačka gora ocijenjene su kao regionalno važan resurs. Zajednička im je prekrivenost šumom, a pogodne su i za vinogradarstvo i poljoprivredu uopće. Ostali geološki resursi kao što su doline rijeka, vidikovci, kamenolomi i rudnici imaju lokalnu važnost za turizam. Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u području umjereno tople vlažne klime s toplim ljetima s naglašenim značajkama kontinentalnosti (Šegota i Filipčić, 2003). Navedene značajke klime bez velikih ekstrema omogućuju boravak turista na otvorenom tokom gotovo cijele godine.

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

foto: Sara Ćetković

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

Sl. 2. Kulturni centar Mato Lovrak Na slivovima rijeka razvile su se brojne stajaćice, rukavci, jezera i ribnjaci, a za Županiju je također karakteristična termalna voda i blato koje se uspješno koristi u lječilišne i turističke svrhe u Daruvarskim toplicama (Kunst i Tomljenović, 2009). Šume županije su prebivalište većine divljači, a prema Lovačkom savezu Bjelovarsko-bilogorske županije lovišta su bogata svim vrstama sitne i krupne autohtone divljači što posebno pogoduje razvoju lovnog turizma. Prirodnu baštinu kao dio atrakcijske osnove u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji čini pet zaštićenih područja, a to su: Spomenik prirode „Stablo ginka“, Regionalni park Moslavačka gora, Zaštitna šuma Krndija-Turski potok, Zaštitna šuma Garić-grad te Ekološka mreža BBŽ. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nalaze se brojna prapovijesna, antička i srednjovjekovna nalazišta, spomenici kulture, sakralni spome-

nici i etno-spomenici (Strugar, 1996), no nisu svi jednako turistički valorizirani i većina ih je lokalnog karaktera. U turističkoj ponudi djeluje nekoliko etno i tradicijskih kuća u kojima su očuvane etno zbirke i prikazano je kako se nekada živjelo. Najbolji primjeri za to su Moslavačka tradicijska kuća Miklouš, etno kuća Bilogora, Tradicijska moslavačka etno kuća Tonković, Etno park u Velikom Trojstvu, Romska etno-kuća autohtonih hrvatskih Roma Lovara te Centar tradicijskih obrta Bjelovar i Kulturni centar Mato Lovrak (sl. 2). Najpoznatija manifestacija koja se odvija u Županiji je Bjelovarski sajam u Gudovcu koji okuplja izlagače i posjetitelje iz cijele Hrvatske, ali i šire. Ostale manifestacije koje se odvijaju u ruralnom prostoru županije su raznolike i iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetitelja, ali značaj i dalje ostaje lokalni ili regio-

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

nalni. Na području grada Daruvara nalaze se izvori termalne vode i ljekovitog blata. Izvori su iskorišteni tako što su na tom mjestu još u 18. stoljeću sagrađene Daruvarske toplice koje su od nacionalnog značaja za turizam. Gotovo sve sportsko-rekreacijske građevine i tereni imaju lokalni značaj i zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva za sportom i rekreacijom. Za razliku od građevina i terena, biciklističke, planinarske i konjičke staze privlače posjetitelje koji dolaze izvan regije i imaju šire značenje za turizam Županije (Klarić i Kunst, 2014).

Analiza turističkog prometa Turistička zajednica Daruvar-Papuk raspolaže s najvećim brojem postelja, njih 490. Razlog je veliki broj postelja u Lječilišnom hotelu Termal s depadansom Arcadia i hotelima Balise i Mladimir zbog korištenja usluga Daruvarskih toplica. Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar raspolaže s najvećim brojem objekata za smještaj gostiju, njih 26 te 437 postelja. U navedenim Turističkim zajednicama nalazi se 80 % postelja Županije, dok je ostalih 20 % raspoređeno u ostalim Turističkim zajednicama, sveukupno 234 (tab. 1). U Županiji se nalazi 15 agroturističkih i seoskih objekata koji nude usluge smještaja.

Raspolažu sa 152 ležaja što je više od 10 % ukupnih smještajnih kapaciteta. Ta brojka je značajna za Županiju koja je nedavno počela intenzivnije razvijati ruralni turizam. Najviše objekata ove vrste nalazi se u TZ-u BilogoraBjelovar. Kretanje broja dolazaka stranih i domaćih turista prikazano je na slici 3. Vidljivo je da nakon ratnih zbivanja broj dolazaka konstantno pada, a oporavak slijedi tek 1997. godine. Do 2008. broj dolazaka stagnira i blago raste, a nakon 2008. godine uslijedio je veliki pad uzrokovan recesijom koja je pogotovo zahvatila domaće turiste, ali nešto manje i strane. Nakon 2010. godine broj dolazaka stranih i domaćih turista konstantno raste. Kretanje broja noćenja stranih i domaćih turista u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prati kretanje broja dolazaka sve do 2016. godine (sl. 4). Nagli skok u broju noćenja događa se 2014. godine kada se njihov broj, za razliku od prethodne godine, udvostručio. U razdoblju između 2016. i 2017. godine broj noćenja domaćih turista se smanjio, a broj noćenja stranih turista je u daljnjem porastu. Najveći broj turista dolazi iz Italije, njih 1007 u 2016. godini (sl. 5). Iako najbrojniji, Talijani ne ostvaruju najveći broj noćenja, odnosno zau-

Tab. 1. Broj postelja na području TZ BBŽ Turistička zajednica

Broj posjetitelja

TZ Bilogora-Bjelovar

437

TZ Daruvar-Papuk

490

TZ Sjeverna Moslavina

TZ Čazma

TZ Grubišno Polje

TZ Garić Grad

Izvor: Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije (19.4.2017.)

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

zimaju drugo mjesto u ovoj kategoriji. Najveći broj noćenja ostvarili su njemački turisti, prosječno oko tri noćenja po jednom dolasku. Na

trećem mjestu prema dolascima i noćenjima nalaze se turisti iz Slovenije dok, se austrijski gosti nalaze na četvrtom mjestu.

Sl. 3. Dolasci turista u Bjelovarsko-bilogorsku županiju u razdoblju 1994. - 2017. Izvor: Turizam – pregled po županijama: dolasci turista u komercijalnim smještajnim objektima, http://www.dzs.hr (31.3.2017.)

Sl. 4. Noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima 1994. - 2017. godine Izvor: Turizam – pregled po županijama: noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, http://www.dzs.hr (31.3.2017.)

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

Sl. 5. Dolasci i noćenja četiri najbrojnije skupine stranih turista u BBŽ 2016. godine Izvor: Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije

Postojeći oblici ruralnog turizma Bjelovarsko-Blogorske županije

Definiranje pojmova ruralni prostor i ruralni turizam

Za bolje razumijevanje potrebno je objasniti pojmove ruralni prostor i ruralni turizam. Prema Lukiću (2000) „ruralna područja1 obuhvaćaju ruralna, tj. seoska naselja, poljoprivredne površine i šume, te ostale zone s naglašenim prirodnim značajkama pejzaža, izvan urbano-ruralnih kontinuuma“. Naglašava kako su ruralna područja kao zone i regije raznovrsne prema ekonomskim djelatnostima, gustoći naseljenosti i pejzažu. Ružić (2009) izdvaja sljedeća obilježja koja se prema dosadašnjim iskustvima koriste za definiranje ruralnog područja: mali broj stanovnika, dominantno korištenje zemlje i šuma za op1 U tako definirana ruralna područja ponekad se uključuju i naselja prijelaznih urbano-ruralnih značajki koja su sadržajno vezana uz ruralni svijet (Lukić, 2000).

stanak ljudi, društvena struktura, običaji i seoski identitet. Kušen (2006) kao glavnu značajku u određivanju ruralnog prostora uzima usporedbu s urbanim prostorom i govori kako je „ruralni prostor suprotnost gradskom prostoru“. Ruralni prostor određuje kao cjelokupni obradivi i naseljivi prostor izvan gradova u kojem su nastali tradicijsko selo, ruralne cjeline, tradicijska ruralna arhitektura i interijeri, tradicijski vrtovi te ekološki i proizvodni kulturni pejzaž. Problem u određivanju ruralnog prostora je taj što je danas vrlo teško odrediti jasnu granicu između urbanog i ruralnog prostora. Neki od razloga smanjenja razlika između urbanih i ruralnih prostora su sekundarna urbanizacija, dnevne migracije između grada i okolnog prostora, međuovisnost urbanih i ruralnih ekonomija (Lukić, 2000). U Mozaiku izvan grada (Lukić, 2012) prepoznato je pet temeljnih kriterija korištenih pri diferenciranju urbanih i ruralnih naselja službenih nacionalnih klasifikacija, a to su: veličina naselja (broj stanovnika ili stanova), gustoća naseljenosti, administrativni status, socio-eko-

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

nomska struktura i mobilnost stanovništva te urbana infrastruktura i morfološka obilježja naselja. Veličina naselja, odnosno broj stanovnika je najčešće korišten kriterij pri određivanju razlika urbanih i ruralnih područja. Gustoća naseljenosti i administrativni status su relativno često korišteni kriteriji, dok je socio-ekonomska struktura stanovništva rjeđe zastupljen kriterij pri definiranju. Urbana infrastruktura i morfološka obilježja odnose se na urbana obilježja naselja i ovaj kriterij ne koristi se samostalno, nego u kombinaciji s brojem stanovnika. Pojam ruralni turizam lakše je definirati. Najšira definicija bila bi da je ruralni turizam skup različitih oblika turizma koji se odvijaju u ruralnom prostoru. Iako se na prvi pogled čini kako je ruralni turizam dobro definirani segment turizma i ovdje se javlja problematika određivanja tog pojma jer pojedini autori izjednačavaju ruralni turizam s turizmom na seljačkim obiteljskim gospodarstvima.

sve definicije ruralnog turizma navedene u ovom radu prepoznaju različite oblike turizma koji se odvijaju u ruralnom prostoru, ali većina definicija naglašava i važnost turizma na seljačkom obiteljskom gospodarstvu. Oblici turizma koje Ružić (2009) u svom djelu Ruralni turizam navodi su: seljački (agroturizam), rezidencijalni, zavičajni, sportsko-rekreacijski, avanturistički, zdravstveni, edukacijski, tranzitni, kamping, nautički kontinentalni, kulturni, vjerski, lovni, ribolovni, vinski, gastronomski, prirodi bliski turizam, ekoturizam i dr. Dalje u radu su predstavljeni i objašnjeni pojedini oblici turizma koji se razvijaju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Turizam na seljačkim obiteljskim gospodarstvima

Rječnik turizma (ur. Vukonić i Čavlek, 2001) vrlo šturo objašnjava pojam ruralni turizam pri čemu ga izjednačava sa seoskim turizmom. Kombol (2002) također uviđa problematiku kod česte zamjene pojma ruralni turizam s pojmovima ekoturizma, zeleni turizam, prirodni turizam, seljački ili seoski turizam. Govori o mnogobrojnim motivima za odlazak u ruralna područja koji mogu biti izletničkog karaktera, ali i jasni oblici turizma.

Turizam na seljačkim gospodarstvima ili agroturizam dobro je definirani segment ruralnog turizma. Seljacima koji se bave poljoprivredom kao primarnom djelatnošću omogućava diversifikaciju njihovih gospodarskih djelatnosti te donosi dodatne prihode (Kušen, 2006). Postojeća ponuda obiteljskih seljačkih gospodarstava u Županiji dobro je razvijena. Upravo ovaj oblik turizma u Županiji doživljava najveći porast. Gotovo sva obiteljska gospodarstva nude usluge smještaja i prehrane, a pojedini nude usluge jahanja ili iznajmljivanje prostora za određena događanja ili svečanosti.

Prema Ružiću (2009) specifičnu turističku ponudu ruralnog turizma zajedno oblikuju dva gospodarska sektora: turizam i poljoprivreda, bilo na seljačkom gospodarstvu ili u seoskoj sredini. Demonja i Ružić (2010) navode kako je ruralni turizam „skupni naziv za različite aktivnosti i oblike turizma koji se javljaju izvan gradova i onih područja na kojima se razvija masovni turizam. On je uvjetovan turističkim atrakcijama koje se nalaze u ruralnim područjima.“ Gotovo

U turističkoj ponudi seljačkih obiteljskih gospodarstava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ističu se seoski turizam Na malenom brijegu (sl. 6) i Bilogorska čarolija, Izletište i vinotočje Vinia (sl. 7), ruralna kuća za odmor Vila Bilogore i Izletište, vinarija i restoran Coner. Navedena gospodarstva dobro su prometno povezana i nalaze se na 20-ak minuta vožnje ili manje od županijskog središta Bjelovara. Gospodarstva i izletišta su pogodna za vikend odmore, izlet-

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

foto: Sara Ćetković

Sl. 6. Izletište Na malenom brijegu

foto: Sara Ćetković

nike, planirane i obitelji, vjenčanja na otvorenom, jednodnevne i dvodnevne izlete, team buildinge, poslovne ručkove, domjenke i druge razne proslave. Restorani u ponudi imaju tradicionalna jela bilogorskog kraja, a gotovo sve što poslužuju je domaće proizvodnje.

Sl. 7. Izletište i vinotočje Vinia

Sportsko-rekreacijski turizam Ružić (2009) definira sportsko-rekreacijski turizam kao oblik turizma koji se temelji na sportsko zabavnim aktivnostima u prirodi, kao što su: šetnje, vožnja biciklom, skijanje, jahanje, plivanje, veslanje, badminton, igre loptom i sl. Od prethodno navedenih aktivnosti u Županiji se odvijaju šetnje, vožnja biciklom i jahanje. Kos i dr. (2014) ističu kako je biciklistički turizam na području Županije danas već zastupljen u turističkoj ponudi, ali je slabo razvijen i nedovoljno prepoznat na turističkom tržištu. Prirodnu resursnu osnovu Županije čini brežuljkasti krajolik i rijetka naseljenost što pogoduje razvoju biciklističkog turizma. Također način označavanja ruta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je jedan od najboljih u Hrvatskoj

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

foto: Sara Ćetković

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

Sl. 8. Sportsko-rekreacijski centar Kukavica jer su table informativne, pregledne i vizualno atraktivne (Kos i dr., 2014). U nedavno objavljenom Biciklističkom vodiču za središnju Hrvatsku, Slavoniju, Baranju i Srijem (Vrečar Mišćin i Rigo, 2017) nalaze se detaljni opisi 40 biciklističkih ruta2. Od 25 biciklističkih ruta u Središnjoj Hrvatskoj, njih tri nalaze se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: rute bjelovarske okolice, daruvarska ruta te čazmanska ruta. U svrhu unapređenja cikloturizma u Županiji, Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije radi na tri velika projekta. Projekti su na natječajima dobili znatna sredstva kojima bi cikloturizam u Županiji trebao dostići zavidnu razinu. Radi se o standardizaciji smještaja, vra2 Biciklistička ruta ili pravac je biciklistička prometnica koja povezuje određena mjesta ili točke u prostoru, obilježena putokazima, a može biti izgrađena u obliku biciklističke staze, trake, ceste ili puta (Mišćin i Rigo, 2017).

ćanju stare pruge Bjelovar-Daruvar u funkciju kao biciklističke staze i edukaciji ciklovodiča. Ovim projektima Županija će imati cjelokupni turistički proizvod cikloturizma. U svrhu sportsko-rekreacijskog turizma djeluje priličan broj objekata u Županiji. Termalni vodeni park „Aquae Balissae“ ima nacionalni značaj za turizam tijekom cijele godine, dok su ostali objekti od lokalne važnosti. U Županiji postoji nekoliko bazena na otvorenom, a nalaze se u Bjelovaru, Šandrovcu i Velikom Grđevcu. Također od velike važnosti za sport i rekreaciju su planinarski i lovački domovi, a njih se u Županiji nalazi priličan broj. Najvažniji sportsko-rekreacijski centar u Županiji s regionalnim značenjem za turizam je Sportsko-rekreacijski centar Kukavica (sl. 8).

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

Lovni i ribolovni turizam Boravak lovaca izvan svoje matične lovne organizacije u svrhu lova uglavnom je sezonskog karaktera, a određen je vremenom lovostaja, sezonskim pribavljanjem divljači i sl. Lovni turizam ima elitni karakter, a njegova osnovna prednost je u tome što uz njegov razvoj dolazi i do razvoja ostalih oblika turizma kao što su seoski turizam, gastroturizam, ekoturizam, kulturno-edukacijski turizam, tranzitni, izletnički te posebni oblici poslovnog turizma (Kovačević i Kovačević, 2006).

foto: Sara Ćetković

Prostor Bjelovarsko-bilogorske županije podijeljen je na 62 lovišta koja se razlikuju prema površini koju obuhvaćaju. Najveće lovište Zapadna Garjevica obuhvaća površinu od 25 779 ha, dok najmanje lovište Blatnica ima površinu tek 316 ha. Lovišta su jasno označena zele-

Sl. 9. Lovačka kuća Babinac

nim tablama za oznaku lovišta (Lovac.info). U funkciji lovnog turizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji djeluju tri lovačke kuće: Babinac, Pajdo i Javornik. Lovačka kuća Babinac (sl. 9) smještena je 20-ak kilometara od Bjelovara u središtu jednog od najvećih lovišta „Pisanička Bilogora“. Objekt je jedan od najmodernijih i najopremljenijih objekata za pružanje usluga lovnog turizma u Republici Hrvatskoj (Turistička zajednica). O važnosti i mogućnostima razvoja lovnog turizma na prostoru Županije svjedoče brojni strateški dokumenti i razvojni planovi u kojima su prepoznati potencijali daljnjeg razvoja ovog oblika turizma. Hrvatska gospodarska komora (2017) navodi kako „Zemljopisni položaj Županije pogoduje razvoju lovno-ribolovnog i seoskog turizma kao jednog od najvećih potencijala daljnjega turističkog razvoja Županije.”

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

Nadalje, u Strateškom razvojnom programu općine Velika Pisanica 2015.-2020. stoji da “Općina Velika Pisanica ima potencijal za razvoj kontinentalnog turizma, posebice za lovni, izletnički i seoski turizam.” Prethodno u tekstu stoji kako je na području općine Velika Pisanica jedno od najvećih lovišta u Županiji i iz tog razloga se daje važnost ovom razvojnom dokumentu koji govori o potencijalu razvoja lovnog turizma. U Turističkom master planu stoji da su „Na temelju provedenog ocjenjivačkog procesa, u slučaju Bjelovarsko-bilogorske županije dugoročno najkonkurentniji sljedeći turistički proizvodi: 1. Lovni turizam, 2. (…)“. Razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske županije 2011. – 2015. ističe da „Prirodni resursi županije nude brojne mogućnosti za razvoj lovnog i ribolovnog turizma, cikloturizma, turizma u ruralnom okruženju, kratkih odmora, izletničkog turizma.” Iz prethodno navedenih činjenica zaključeno je kako će se lovni turizam u Županiji sve više i više razvijati i naposljetku možda postati glavni turistički proizvod Županije. Ribolovni turizam u Županiji nije razvijen, ali za njegov razvoj postoje veliki potencijali. Ribnjaci su smješteni uz glavne vodotoke Česme i Ilove i najvećim dijelom su u sklopu ribnjačarstva, a manjim dijelom su to ribnjaci sportskorekreativnih ribolovnih udruga. U Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije stoji kako je Županija po površini pod ribnjacima prva u Hrvatskoj iz čega se iščitava ogroman potencijal razvoja ribolovnog turizma, no Turistički master plan navodi da zbog nepostojanja adekvatne ponude kvalitetno i namjenski pripremljenih ribolovnih terena kao i zbog nedostatka pratećih sadržaja prije ulaganja u domenu ribolovnog turizma treba napraviti temeljitu analizu postojećeg stanja ribolovnih resursa i na toj osnovi izraditi smjernice za daljnji razvoj ovog oblika turizma.

Edukacijski turizam Edukacijski turizam Ružić (2009) definira kao oblik turizma koji se temelji na programu upoznavanja polaznika sa značajkama ruralnog prostora i stjecanju životnog iskustva za vrijeme boravka u prirodi te drugih spoznaja u vezi s ruralnim prostorom. U funkciji edukativnog turizma u Županiji nalazi se info edukativni punkt Blatnica smješten na ribnjacima uz rijeku Česmu. Područje se nalazi u ekološkoj mreži NATURA2000 i obuhvaća upravnu zgradu, poučnu stazu Lokvanjić s edukativnim tablama o flori i fauni ribnjaka te promatračnice za ptice. O značaju ovog zaštićenog područja govori podatak da je na ribnjacima Sišćani i Blatnica zabilježena 101 vrsta ptica od kojih je 55 vrsta značajnih za očuvanje u sklopu ekološke mreže EU (Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije).

Kulturni turizam Turizam i kultura usko su vezani, a kulturno nasljeđe s prirodnim atraktivnostima čini resursnu osnovu za razvoj turizma. Kulturni turizam u ruralnom prostoru temelji se na brojnim spomenicima, galerijama, muzejima i kulturnim manifestacijama (Ružić, 2009). Etno okućnica u Velikom Trojstvu jedinstveni je kompleks u sklopu kojeg se ranije nalazio muzejski prostor i postava vezana za rad Josipa Broza Tita. U kući se danas nalazi etno zbirka s mnoštvom eksponata (oko 1000 različitih primjeraka) koji prikazuju život, kulturu i običaje iz prošlosti Bilogore (Turistička zajednica). Romska etno kuća autohtonih hrvatskih Roma Lovara prva je takva kuća u Hrvatskoj, ali i Europi. Ovaj jedinstveni turističko kulturni objekt nudi autentičnu turističku uslugu prezentacije romske povijesti, tradicije, jezika i običaja.

Sara Ćetković: RURALNI TURIZAM BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 7-19

Gastronomski i vinski turizam Gastronomski turizam u Županiji nije razvijen kao zaseban oblik turizma već se razvija u sklopu turizma na seljačkim gospodarstvima koja u svojoj ponudi imaju jela i pića iz vlastite proizvodnje koja pripremaju na tradicionalan način i po tradicionalnoj recepturi ili iz proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ovoga prostora s kojima surađuju. Turistička zajednica Županije prepoznala je važnost očuvanja tradicije i u vidu gastronomije i u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom iz-

dala je Bakinu kuharicu: Tradicijska jela Bjelovarsko-bilogorske županije (Krolo, 2007). U Bakinoj kuharici nalazi se poglavlje Što i kako su jeli naši stari graničari u kojem se opisuje koju hranu su konzumirali te način na koji su je pripremali i kako su je jeli. Ovakva bogata tradicijska gastronomija jedan je od važnijih čimbenika ukupne turističke ponude Županije te ju svakako treba promovirati, a ne postoji bolji način od toga da obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave turizmom u svoju ponudu uvrste upravo jela napravljena po tradicionalnoj recepturi iz Bakine kuharice i na taj način upoznaju turiste i posjetitelje s okusima tradicije.

Zaključak Bjelovarsko-bilogorska županija ima povoljna prirodnogeografska obilježja za razvoj turizma. Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom omogućava odvijanje ruralnog turizma tijekom cijele godine. Šume su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta što posebno pogoduje razvoju lovnog turizma koji je prepoznat u brojnim strateškim dokumentima kao jedan od najperspektivnijih oblika turizma. Iako nije zaštićen velik broj prirodnih dobara, velika površina Županije nalazi se u Ekološkoj mreži BBŽ Natura 2000 što predstavlja potencijal za razvoj ekoturizma koji se trenutno razvija u okviru info punkta Blatnica. Kultura života i rada je prepoznata i adekvatno valorizirana. Većina sportsko-rekreacijskih građevina i terena ima lokalno značenje za turizam, ali svakako upotpunjuje ponudu i zbog toga predstavlja potencijal daljnjeg razvoja. Prethodno navedeno se posebno odnosi na turističke staze, putove i ceste koje predstavljaju veliki potencijal razvoja cikloturizma. O dinamičnosti razvoja cikloturizma govore projekti koje provodi Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, a oni se odnose na edukaciju ciklovodiča, standardizaciju smještaja kako bi dobili kategoriju Bike and bed te izgradnju cikloturističkih ruta. Najrazvijenija regija ruralnog turizma u Županiji je Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar gdje se nalazi najveći broj smještajnih kapaciteta ovog oblika turizma. Broj turističkih dolazaka i noćenja neprestano se povećava, a u strukturi su dominantni domaći turisti, no broj stranih turista se sve više povećava. Najbrojniji strani turisti dolaze iz Italije, Njemačke, Slovenije i Austrije, a informacije o broju dolazaka stranih turista ukazuju na strano tržište na koje se Županija treba orijentirati. Blizina glavnog emitivnog centra u Hrvatskoj, Zagreba može pogodovati povećanju broja jednodnevnih izleta ili dvodnevnih turističkih posjeta ako se adekvatno predstavi na tržištu. Bjelovarsko-bilogorska županija može se pohvaliti raznolikom ponudom u većini oblika ruralnog turizma, a prednjači turizam na seljačkim obiteljskim gospodarstvima koji se sve više razvija, pri čemu duga tradicija i bogata gastronomska ponuda čine dodatnu vrijednost ovom obliku turizma. Sustavnom suradnjom svih dionika u turizmu, planiranjem aktivnosti, investiranjem u najzastupljenije oblike ruralnog turizma Bjelovarsko-bilogorska županija ima potencijal postati jedna od vodećih destinacija ruralnog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Literatura Čorak, S., Mikačić, V., 2006: Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb. Demonja, D., Ružić, P., 2010: Ruralni turizam u Hrvatskoj, s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvima, Meridijani, Zagreb. Klarić, Z., Kunst, I., 2014: Akcijski plan uspostave cjelovitog sustava pješačkih, biciklističkih i jahačkih ruta na području Bjelovarsko-bilogorske županije, Institut za turizam, Zagreb. Kombol, T., 2002: Selektivni oblici turističke ponude u razvojnoj strategiji, u: Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma Republike Hrvatske, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 319-337. Kos, G., Klarić, Z., Feletar, P., 2014: Model vođenja cikloturističkih ruta na primjeru Bjelovarsko-bilogorske županije, Podravina 26 (13), 76-98. Kovačević, B., Kovačević, M., 2006: Lovni turizam, u: Hrvatski turizam: Plavo bijelo zeleno (Čorak, S., Mikačić, V., ur.), Institut za turizam, Zagreb, 191-214. Krolo, I. (ur.), 2007: Bakina kuharica, tradicijska jela Bjelovarsko-bilogorske županije, Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, Zagreb. Kunst, I., Tomljenović, R., 2009: Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije, Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije 2009., Zagreb. Kušen, E., 2002: Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb. Kušen, E., 2006: Ruralni turizam, u: Hrvatski turizam: Plavo bijelo zeleno (Čorak, S., Mikačić, V., ur.), Institut za turizam, Zagreb, 167-190. Lukić, A., 2000: Ruralni turizam – čimbenik integralnog razvitka ruralnog prostora Hrvatske: od mašte do stvarnosti, Geografski horizont 46 (1), 7-31. Lukić, A., 2012: Mozaik izvan grada, Meridijani, Samobor. Vukonić, B., Čavlek, N., 2001: Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb. Vrečar Mišćin, L., Rigo, R., 2017: Biciklistički vodič: Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, Mozaik knjiga, Zagreb. Ružić, P., 2009: Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam. Strugar, V., 1996: Bjelovarsko-bilogorska županija, Bjelovar. Šegota, T., Filipčić, A., 2003: Koppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadrija 8 (1), 17-37.

Izvori Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, Hrvatska gospodarska komora, https://www.hgk.hr/zupanijska-komora-bjelovar/gospodarstvo-bjelovarsko-bilogorske-zupanije (25.4.2017) Lovac info, http://lovac.info/ (23.4.2017.) Lovački savez Bjelovarsko-bilogorske županije, http://www.lsbbz.hr/ (10.4.2017.) Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije, Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovar, 2016. Razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske županije 2011 – 2015.: Bjelovarsko-bilogorska županija, Bjelovar, 2010. Strateški razvoji program općine Velika Pisanica za razdoblje 2015.-2020., Općina Velika Pisanica, 2015. Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, http://www.tzbbz.hr/ (20.3.2017.)

Primljeno: 10. 9. 2019. Sara Ćetković, mag. geogr.

Branka Perice 1, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: sara.cetkovic@gmail.com

Prihvaćeno: 6. 2. 2020.

JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? Hrvoje Grofelnik

stručni članak

Je li moguće spojiti razvojne potrebe suvremenog turizma s očuvanjem izvornosti i visokovrijednim resursima u okolišu? Je li moguće iz današnje perspektive i spoznaje mjerljivo odrediti utjecaj čovjeka na okoliš? Je li moguće izraditi realno utemeljene planove ekološki održivoga razvoja koji će zadovoljiti želje društva za povećanjem životnog standarda, a istovremeno zadržati visokovrijedna obilježja očuvanog okoliša? Je li održivi razvoj turizma kao koncept uopće ostvariv ili je utopija? Na postavljena pitanja teško je jednoznačno i sa sigurnošću objektivno odgovoriti. Tekst koji slijedi nije napisan kao odgovor na ova aktualna pitanja već je osmišljen kao poticaj na razmišljanje uz ponešto teorijskih postavki i definicija. Ključne riječi: turizam, održivi razvoj, nosivost prostora, ekološki otisak

Uvod Analizirajući strateške dokumente i problematiku prostornih planova u Hrvatskoj, njihovu sadržajnost, usmjerenost i detaljnost, često je uočljiva i njihova nedovoljna konkretna razrada pristupa održivom razvoju turizma. Nacionalna strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi nužnost izračuna nosivosti prostora i popratnih mjernih metoda i instrumenata koji bi se koristili u izradi prostornih planova nižih razina. Budući da je funkcionalna i gospodarska usmjerenost Hrvatske izrazito vezana uz razvoj turizma, a očuvanost okoliša kao osnovnog lokalnog resursa komparativna

prednosti u odnosu na slična konkurentska područja očita, sama po sebi se nameće potreba sustavnoga promišljanja i istraživanja usmjerenih na ekološki održiv razvoj turizma kao dugoročnog temelja za boljitak lokalne, nacionalne, ali i globalne zajednice.

Održivi razvoj Održivim razvojem danas se bave različite struke koje istražuju prirodne i/ili društvene aspekte dugoročno održivoga razvoja. U odnosu na njihov objekt proučavanja, pojedine struke razmatraju održivi razvoj gospodarstva u cjelini, pojedinih djelatnosti ili skupina djelatno-

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

kojima se uzimaju u obzir moguće posljedice naših nastojanja da zadovoljimo svoje potrebe i želje (Cifrić, 1989). Racionalni modeli bi trebali uzimati u obzir ne samo cjelokupnu sadašnju generaciju na Zemlji, već i buduće generacije. Ovakvi modeli djelovanja u uskoj su vezi sa suvremenim interdisciplinarnim definiranjem ekologije.

sti, očuvanje okoliša, očuvanje i razvoj odnosa pojedinih društvenih ili interesnih skupina. Osnovni odnos koji je u srži načela održivoga razvoja je odnos ekonomija – ekologija – društvo, a nameće se temeljno pitanje je li praktično moguće ostvarivati materijalni razvoj nekog društva ne dovodeći u opasnost održivost prirodnih resursa i zdravlje ljudi (Šimleša, 2003). Današnja pozicija čovječanstva pri korištenju tehnologijom dovodi do situacija u kojima je želja za zaradom ili lagodnošću života ispred dugoročne održivosti. Čovjek se instinktivno služi svime što mu je na raspolaganju kako bi zadovoljio svoje potrebe ili, još češće, kako bi u potrošačkom društvu što više zaradio odnosno napredovao bez obzira na zbirni rezultat takvog djelovanja. Postojeći stupanj tehnološkog razvoja ljudske civilizacije u 21. stoljeću ukazuje na ostvarivost primjene koncepta održivoga razvoja, ali neostvarivanje ovih mogućnosti je rezultat djelovanja određenih interesnih skupina čiji interesi nisu održivost već prije svega zarada i zadržavanje pozicije moći u globaliziranom svijetu (Šimleša, 2010). Kako bi se izbjegle posljedice „instinktivnog djelovanja“ potrebno je stvoriti racionalne modele

Ekologija je kao znanstvena disciplina prvi puta imenovana 1866. godine kada ju je Ernst Haeckel,1 uz poticaje Darwinovih i Humboldtovih istraživanja evolucije te odnosa organizama i okoliša, po prvi puta tako nazvao2 u svojem djelu „Generelle morphologie der organismen”. Od tada do danas ekologija se diversificirala u mnoge pravce te se smatra da danas postoji više od dvadesetak pristupa3 u njezinom proučavanju (Esbjörn-Hargens, 2005). Među dvadesetak osnovnih pristupa ekologiji za ovaj rad se kao značajni mogu izdvojiti geografski i ekonomski pristupi, unutar kojih se, između ostalih, izdvaja tema istraživanja ekološki održivoga razvoja (Esbjörn-Hargens, 2005). Uz danas diversificirane pristupe proučavanju ekoloških tema potrebno je posebno istaknuti Integral Ecology ili integralnu ekologiju koja se koristi transdisciplinarnim pristupom ekologiji kako bi objedinila različite spoznaje u svrhu međusobnog nadopunjavanja različitih ekoloških grana (Esbjörn-Hargens, 2005). Ovaj pristup proučavanju okoliša srodan je geografskom te je vrijedan jer daje potpunost razumi1 Ernst Haeckel (1834.-1919.), prirodoslovac (biolog) koji je uz poticaje Darwinovih i Humboltovih istraživanja evolucije te odnosa organizama i okoliša, po prvi puta 1866. godine upotrijebio naziv ekologija u svom djelu „Generelle morphologie der organismen”. 2 Haeckelova definicija ekologije nije identična današnjem integralnom shvaćanju ove znanstvene discipline jer izrazito naglašava proučavanje međuodnosa živih organizama i okoliša u kojem žive. 3 Prema Esbjörn-Hargens (2005) šest suvremenih ekoloških grana su: 1) Landscape Ecology - krajobrazna ekologija; 2) Physiological Ecology – ekologija fiziologije; 3) Population Ecology – ekologija populacije određene vrste; 4) Behavioral Ecology – ekologija ponašanja živih organizama; 5) Ecosystem Ecology - ekologija obilježja ekosustava; 6) Community Ecology – ekologija interakcije među populacijama i skupinama.

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

jevanja i uvida u predmete, pojave i procese te njihove međusobne interakcije. Pojam ekologija u sebi uključuje studije interakcije pojedinih organizama i njihova okoliša, organizama s pripadnicima svoje vrste, ali i odnose s pripadnicima drugih vrsta u ekosustavu. Ovime se postavlja nekoliko zahtjeva pri stvaranju racionalnog modela djelovanja: od očuvanja okoliša i biološke raznolikosti do razmatranja potreba budućih ljudskih generacija. Uzimanje u obzir očuvanje kvalitete okoliša, pravedno dijeljenje biokapaciteta Zemlje, potrebe drugih ljudskih zajednica na Zemlji te potrebe drugih vrsta i u konačnici očuvanje resursne osnove za buduće generacije, a da se pri tome teži materijalnom i kulturnom razvoju znači isto što i spojiti antropocentrične4 i biocentrične filozofske postavke. Kao odgovor na ovako postavljenu tezu krajem 20. stoljeća javlja se model održivoga razvoja. Međunarodna nevladina organizacija International Union for Conservation of Nature and Natural Resources (IUCN) 1980. godine uz suradnju i financijsku potporu United Nations Environmental Programs (UNEP) i World Wildlife Found (WWF) te u suradnji s dvjema specijaliziranim agencijama Ujedinjenih nacija (UN), UNESCO5 i FAO6 stvara World Conservation Strategy (WCS), odnosno 4 Antropocentrizam je svjetonazor koji drži kako: a) čovjek ima najveću intrinzičnu vrijednost u odnosu prema drugim vrstama, što ima za posljedicu „pravo“ ljudske vrste na eksploataciju okoliša, b) veća intrinzična vrijednost ljudi služi kao legitimacija ljudskog odnosa prema drugim vrstama, pri čemu se druge vrste drže onima koje nemaju prava, c) čovjek je vrhunac evolucije što mu daje pravo da vlada okolišem (The Gale Encyclopedie of Science, 2004). U filozofiji se antropocentrizam javlja u predsokratovskoj filozofiji tijekom kozmološkog razdoblja. Jedan od najboljih primjera za ilustraciju antropocentričkog stava nalazi se kod Didrota u Enciklopediji, koji kaže: „Čovjek je jedina točka s koje se mora krenuti i kojoj se sve mora vratiti. Odvojeno od postojanja i sreće pripadnika čovječanstva, ne tiče me se ostatak prirode.“ Antropocentrična pozicija se dovodi u pitanje u postmoderni. Antropocentrizmu se suprotstavlja biocentrizam, koji drži kako je čovjek tek jedna od vrsta koje žive na Zemlji te nema veću intrinzičnu vrijednost od drugih vrsta. Biocentrizam se suprotstavlja antropocentrizmu smatrajući da je antropocentrizam oblik diskriminacije drugih vrsta na temelju ne-pripadnosti ljudskoj vrsti. 5 UNESCO - United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization ili u hrvatskom prijevodu Organizacija ujedinjenih nacija za obrazovanje, znanost i kulturu, specijalizirana agencija UN-a. 6 FAO - Food and Agriculture Organization ili u hrvatskom prijevodu Organizacija za prehranu i poljoprivredu, specijalizirana agencija UN-a.

Svjetsku strategiju očuvanja koja naglašava potrebu razvoja, ali i očuvanja okoliša. WCS je bila posebno uspješna u promicanju strategije održivoga razvoja, kao odgovora na postavljeni zahtjev za razvojem i očuvanjem u isto vrijeme. Sam pojam i koncept održivoga razvoja potvrđen je 1987. godine kada je stavljen u političku agendu kroz izvještaj World Comission on Environment and Development (WCED). Punu afirmaciju na međunarodnoj razini sintagma održivoga razvoja dobiva kroz Agendu 21 na United Nations Conference on Environment and Development (UNCED), održanoj u Rio de Janeiru 1992. godine. U pogledu održivoga razvoja UNCED je kroz Agendu 21, između ostalog, dao sljedeće upute i zaključke koji se tiču ekološki održivoga razvoja (Agenda 21): - pravo na razvoj mora biti ostvareno uz poštivanje ravnoteže razvoja i potrebe okoliša s obzirom na današnje i buduće generacije; - kako bi se dostigao održivi razvoj, zaštita okoliša će postati sastavni dio razvojnog procesa i ne može biti promatrana izvan njega. Održivi razvoj je sintagma koja sadrži nekoliko različitih komponenti i pristupa, a u ovom radu će se više pažnje obratiti ekološkim aspektima koncepta održivoga razvoja. Jedna od mogućih sažetih definicija ekološki održivoga razvoja mogla bi glasiti: „Ekološki održiv razvoj podrazumijeva život unutar prihvatnog kapaciteta datog ekosustava“. Održivost je već sama po sebi kompleksnog karaktera i mora sadržavati osnovne prirodno-društvene i tehnološke komponente. Osnovni vidovi održivosti koji se danas u suvremenim znanstvenim istraživanjima proučavaju su ekološka, socijalna, gospodarska i tehnološka održivost. Navedeni vidovi održivosti morali bi biti usklađeni i činiti ukupnost održivosti ako želimo ostvariti civilizacijski kontinuitet u budućnosti, a da pri tome buduće generacije ne snose negativne posljedice prethodnih.

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

Pojam održivi razvoj ušao je u široku uporabu krajem 1980-ih godina. Jedan od ključnih dokumenata u promociji sintagme održivoga razvoja bio je Our Common Future kao publikacija The World Commission on Environment and Development pod okriljem UN-a (Strange i Bayley, 2008). U World Conservation Strategy 1980. godine razvoj i održivi razvoj definirani su na sljedeći način: „Razvoj je modificiranje biosfere i primjena ljudskih financijskih, živih i neživih resursa kako bi se zadovoljile ljudske potrebe za povećanjem kvalitete života. Da bi razvoj bio održiv mora voditi računa o socijalnim, ekološkim kao i ekonomskim čimbenicima; koji obuhvaćaju živu i neživu resursnu osnovu te dugoročno odnosno kratkoročno sve prednosti i nedostatke poduzetih akcija“ (WCS, 1980). Potrebno je istaknuti i skup pod nazivom United Nations Conference on Environment and Development koji je u Rio de Janeiru 1992. godine okupio je 179 država, a jedan od osnovnih obznanjenih dokumenta tom prilikom bila je Agenda 21. Ovaj se dokument sastoji od smjernica za provođenje politika održivoga razvoja u 21. stoljeću na međunarodnoj i nacionalnim razinama (Agenda 21). Nakon skupa u Rio de Janeiru UN je organizirao niz novih skupova i aktivnosti na kojima se prati i raspravlja o ostvarivanju ciljeva iz Agende 21. Budući da se današnji svijet sve brže transformira ostvarivanje ciljeva iz Agende 21 pokazalo se kao složen dugoročan proces s potrebom prilagođavanja novim uvjetima stalnog praćenje i poticanja na globalnoj, ali i svim nižim razinama. Nadalje, OECD7 održivi razvoj definira kao razvoj koji zadovoljava trenutne potrebe društva pri čemu se ne ugrožavaju potrebe budućih generacija. Isto tako, naglašava da je za ekonomski rast potrebna međusobna povezanost 7 OECD - Organization for Economic Cooperation and Development ili u hrvatskom prijevodu Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, ekonomska organizacija utemeljena 1948. godine sa sjedištem u Parizu.

ekonomskog, socijalnog i ekološkog aspekta razvoja. Favorizirajući ili zanemarujući bilo koji od navedena tri aspekta razvoja nedvojbeno dolazi do neravnoteže i razvoja koji se ne može opisati kao održivi razvoj. Iz toga proizlazi da su tri stupa održivoga razvoja okoliš, gospodarstvo i društvene interakcije. Međusobna povezanost ovih triju stupova je neizbježna i ako se njihov međuodnos zanemari, neminovno dugoročno dovodi do negativnih posljedica (Strange i Bayley, 2008). Zbog kompleksnosti djelovanja različitih interesnih skupina, njihovih pristupa okolišu i razvoju te same kompleksnosti okoliša kao cjeline, do danas ne postoji konsenzus među znanstvenim, gospodarskim i političkim krugovima što točno znači termin održivi razvoj (Črnjar, 2002). Ipak, bez obzira na nepotpunu definiranost sintagme i mnoge kritike, do danas nije osmišljen bolji pristup koji će promovirati očuvanje okoliša kao preduvjeta za život, a istovremeno pružati mogućnost razvoja ljudskog društva na gospodarskom, socijalnom i tehnološkom planu. S obzirom na specifičnosti izvornog okoliša, kao jednog od osnovnih resursa na kojem je utemeljen između ostalog i turizam te budućnost lokalne zajednice, ukupni održivi razvoj i vid ekološki održivoga razvoja turizma trebao bi biti temeljna odrednica gospodarskog i socijalno obzirnog razvoja prostora u sadašnjosti i budućnosti. Održivi razvoj osim vremenske i materijalne komponente ima i svoju prostornu komponentu koja je posebno naglašena u prostorno-planskoj dokumentaciji i zakonskoj zaštiti određenih prostornih cjelina. Na prostoru Hrvatske često je uočljiva međusobna veza između turizma i zakonom zaštićenih područja koja ima svoje pozitivne, ali i negativne posljedice (Šulc i Valjak 2012). U tom kontekstu za potrebe ekološke održivosti razvoja prostora ciljevi održivoga razvoja trebali bi biti sljedeći: po-

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

stizanje/zadržavanje ekonomskog, sociološkog, demografskog i ekološkog integriteta te očuvanje i razvijanje kulturnog identiteta prostora. Pristupi održivom razvoju mogu biti vrlo različiti, a ističu se dva osnovna: kulturološki i kapitalni, odnosno resursni pristup. Resursni pristup je značajan po mjerljivim obilježjima koja omogućuju aplikativnost u razmatranju problematike održivoga razvoja određenog prostora ili određenih aktivnosti. Ukupni resursi nekog društva mogu se podijeliti na: 1) financijske resurse, 2) materijalne ili proizvodno-tehnološke resurse, 3) prirodne resurse (okoliš), 4) ljudske resurse i 5) organizacijsko-institucionalne resurse (Strange i Bayley, 2008). Kako bi se gore navedeni tipovi resursa u svrhu analize objedinili, upotrebljavaju se složeni indikatori održivoga razvoja koji ukupnost resursa prikazuju preko relativno jedinstvenog usporedivog broja. Složeni indikatori sastavljeni su od dva ili više pojedinačnih indikatora, a najpoznatiji primjeri ovako složenih indikatora su Human Development Index (HDI) te u svijetlu održivoga razvoja i opterećenja okoliša Ecological Footprint (EF). Manjkavost složenih indikatora proizlazi upravo iz njihove strukture i metode izračuna, koja na prvi pogled može biti, zbog nepoznavanja metode, problematične transparentnosti i primjenjivosti. S druge strane, upravo strukturna složenost ovakvih indikatora daje im dodatnu vrijednost i omogućuje širu uporabu u različitim, naoko direktno nevezanim pojavama u prostoru i vremenu (Strange i Bayley, 2008).

Održivi razvoj turizma Održivi razvoj turizma (Sustainable Tourism Development) prema Svjetskoj turističkoj organizaciji vodi k upotrebi prostora na takav način da turističke, socijalne i estetske razvojne potrebe mogu biti zadovoljene, a da se pri tome zadrži kulturna cjelovitost te funkcioniranje eko-

loškog sustava i bioraznolikosti (UNWTO/UNDP, 2017). Jedan od osnovnih objekata interesa održivoga razvoja turizma su prirodne turističke atrakcije koje predstavljaju atrakcijsku osnovu njegovog budućeg razvoja na način da se elementi turističke atrakcijske osnove čuvaju za buduće generacije. Cilj održivoga turizma je postići određenu kombinaciju broja i tipova posjetitelja, njihovog efekta aktivnosti na području destinacije, uključujući uslužne aktivnosti koje to podržavaju, da bi u konačnici ukupna aktivnost bila dugoročno bez negativnih učinaka na okoliš na kojem je sama djelatnost utemeljena (Middleton i Hawkins, 1998). Razvoj turizma na načelima održivosti temelj je za perspektivu daljnjeg razvoja djelatnosti s obzirom na to da se turizam kao cjelina između ostalog oslanja i na primarne atrakcije u okolišu (Koncul, 2007). Održivi turizam zahtijeva uporabu prostora koja je intenzitetom ispod njegove regenerativne sposobnosti. Uporaba prostora podrazumijeva njegovu opterećenost, što je posljedica broja turista, njihovog ponašanja, upotrebe prostora od strane turističke logistike i slično (Middleton i Hawkins, 1998). Održivost u ovom smislu označava ravnotežu između materijalnog napretka i zadržavanja kvalitete okoliša. Utjecaji turizma na okoliš mogu se podijeliti na utjecaje koje čine sami turisti u prostoru i

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

foto: Mladen Maradin

utjecaje na okoliš koje čine organizatori turizma (Črnjar, 2002). Ukupni utjecaji turizma ovise o broju turista, intenzitetu turizma odnosno razini ponude, duljini boravka, interesima i navikama turista, energetskoj učinkovitosti i tipovima turističkih te ostalih objekata neposredno ili posredno uključenih u turizam, planskoj politici i regulativi prema okolišu, propagandi, osviještenosti turista/turističkih djelatnika i slično. Održivi razvoj turizma podrazumijeva razvoj ne samo usko turističkih već i uz turizam vezanih djelatnosti koji jamče dugoročan razvoj i stabilnost u lokalnom, ali i globalnom prostoru (alocirani utjecaji na okoliš). Budući da se turizam ne može promatrati, niti u realnom svijetu funkcionira kao zasebna cjelina, potrebno je ne zaboraviti implikacije turizma na djelatnosti vezane uz turizam te u konačnici međusobni utje-

caj lokalnog društva u kojem se razvija s jedne strane, a s druge strane turista koji također sudjeluju u procesu razvoja turizma. U suvremenom dobu razvoja turizma često je naglašena sezonalnost turističkih kretanja i stalno povećanje broja turista po jedinici površine što uzrokuje intenzivno povećanje opterećenosti prostora, često i preko granica njegovih kapaciteta nosivosti. Odnos zaštite prostora i njegova razvoja temelji se na međuodnosu interesa i vidova ponašanja gospodarstva/turizma s jedne strane te okoliša sa svojim atrakcijskim obilježjima i ograničenjima uz lokalnu populaciju s njezinim interesima i obilježjima s druge strane. Nejednaka turistička razvijenost i s njome povezana opterećenost/nosivost prostora vidljiva je i u regionalnim razlikama na prostoru Hrvatske (Curić i dr., 2012).

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

Nosivost prostora Nosivost prostora (Carrying Capacity) je tehnički termin za maksimalni prihvatni kapacitet odnosno moguće opterećenje na određenom prostoru/okolišu. U smislu antropogenog opterećenja prostora misli se na ukupnu populaciju i njezina obilježja djelovanja. Korištenje svih resursnih osnova od strane različitih aktera kao što su lokalno stanovništvo, investitori, političke skupine, sami posjetitelji te njihova međusobna raznolikost želja, mogućnosti i potreba neminovno stvara nerazumijevanja i konflikte. Zbog toga maksimalna moguća populacija koja može koristiti određeni prostor nije uvijek definirana samo obilježjima prostora, već i obilježjima korisnika te granicom tolerancije i interesa lokalne zajednice. Ova činjenica se nadopunjava ne samo trenutnom raznolikošću potreba i želja u prostoru, već stupnjem gospodarskog razvoja i promijene u određenim vremenskim razdobljima što značajno mijenja procjene nosivosti prostora kroz vrijeme. Nosivost prostora je koncept izračuna „za budućnost“ te je iz prethodno iznesenog vrlo nezahvalno decidirano definiranje procjena nosivosti u dužim razdobljima. Zbog navedenih razloga sve češće se u studijama ne daju jednoznačne brojčane vrijednosti, već procjene po opcijama (razvojnim scenarijima), izražene u brojčanim intervalima. Nosivost prostora se često veže uz sintagmu ekološki održivoga razvoja te ju je vrlo teško točno odrediti jer ne obuhvaća jedan, već niz indikatora koji nemaju iste ili usporedive mjerne jedinice. Nosivost prostora (resursna ograničenost rasta) s aspekta turizma mogla bi se definirati kao zadovoljavanje sadašnje potrebe turista i lokalnog stanovništva, čuvajući i potičući mogućnosti razvoja u budućnosti. Opće poteškoće u računanju turističke nosivosti prostora proizlaze iz različitih vidova ponašanja i očekivanja turista i lokalnog stanovništva, različite nosivo-

sti (osjetljivosti) prirodnog i društvenog okoliša kroz godinu, promjena mikronosivosti određenih (specifičnih) lokacija i slično. Budući da je turistička nosivost prostora kompleksan pojam, može ga se promatrati iz različitih aspekata odnosno razlagati na dijelove: 1) Turistička nosivost prostora (Tourism Carrying Capacity) prema Svjetskoj turističkoj organizaciji je definirana kao najveći mogući broj turista na nekom prostoru što ga taj prostor može dugoročno podržati, ili kao maksimalan broj ljudi koji mogu posjetiti turističku destinaciju u isto vrijeme bez uzrokovanja ekonomske, ekološke ili socio-kulturne štete u okolišu i uzrokovanja neprihvatljivog snižavanja kvalitete zadovoljstva posjetitelja (UNWTO). 2) Efektivna nosivost prostora (Effective Carrying Capacity) se izračunava korekcijama turističke (fizičke) nosivosti prostora zbog specifičnosti prostora. Efektivna nosivost prostora se može izraziti kao maksimalan broj turista koje je moguće u lokalnim uvjetima i politikom prihvatiti, a da pri svojem boravku oni sami ne utječu negativno na zadovoljavanje vlastitih turističkih zahtjeva (kvalitetu usluge, okoliša…).

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

foto: Mladen Maradin

tan jer se svako djelovanje u prostoru i vremenu mora očitovati u reakcijama i promjenama u čitavom ekonomskom sustavu. Ekonomska nosivost prostora može se definirati i kao prihvatljiva razina turističkih aktivnosti do koje turizam značajnije ne šteti ekonomskim aktivnostima i prihodima lokalne zajednice (Nghi i dr., 2007).

Faktori korekcije pri procijeni efektivne nosivosti prostora su primjerice: očuvanje sigurnosti, zaštita objekata i prostora, vremenske prilike (ekstremni), buka, svjetlosno onečišćenje, infrastrukturna ograničenja, reljefna ograničenja (nagibi…), divlje životinje i biljke, ograničenja uslužnog kapaciteta prostora, kvaliteta mora i voda, kvaliteta plaža i slično (Nghi i dr., 2007). 3) Ekonomska nosivost prostora (Economical Carrying Capacity) definira se kao sposobnost prostora za razvoj turističke djelatnosti do mjere kada njezini interesi i daljnji razvoj počinju onemogućavati slobodan razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti u prostoru. Radikalnija definicija ekonomske nosivosti prostora glasi da je razvoj turizma poželjan do trenutka kada bi njegov daljnji razvoj počeo uništavati tradicionalnu lokalnu ekonomiju. Ovakva definicija i uopće koncept ekonomske nosivosti prostora na ovakav radikalan način vrlo je upi-

4) Socijalna nosivost prostora (Social Carrying Capacity) odnosi se na pozitivne i negativne socio-kulturne posljedice razvoja turizma kao djelatnosti koja u mnogim područjima obuhvaća velike udjele u radno aktivnom stanovništvu. Pojava povećanja stanovništva koje ima direktnu ili indirektnu dobit od turizma mijenja stavove ljudi prema očuvanju tradicionalnog načina života, stavove prema očuvanju okoliša, stavove prema samim turistima i lokalnom stanovništvu koje se počinje dijeliti na one koji imaju i one koji nemaju koristi od turizma. Socijalna nosivost prostora može se promatrati iz dva aspekta: onog aspekta pri kojem se promatra broj turista na području lokalne zajednice do kojeg lokalno stanovništvo ne osjeća neugodu ili aspekta pri kojem se težište promatranja stavlja na broj turista na području koji omogućava zadovoljavajuću ugodu, što se odražava u broju povrataka na istu destinaciju (Nghi i dr., 2007). 5) Ekološka ili biofizička nosivost prostora (Ecological Carrying Capacity) definira se kao mogućnost prihvaćanja određene aktivnosti u prostoru, a da pri tome okoliš zadrži sposobnost samoobnove. Ekološka nosivost prostora određena je brojem turista s određenim djelovanjem u prostoru koje neko područje može prihvatiti, a da pri tome ne dođe do degradacije prirodnog okoliša iznad razine samoobnovljivosti (Nghi i dr., 2007).

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV?

foto: Mladen Maradin

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

Ekološki i ugljikov otisak

Ekološki otisak – Ecological Footprint (EF) je metoda koja se temelji na mjerenjima korištene

količine ukupnih resursa i energije u prostoru te otpada koji se pri tome stvara, a koji se izračunom pretvara u ekvivalent odgovarajuće lokalne ili globalne površine. Uz ukupni ekološki otisak danas su sve prisutniji izračuni nekog od njegovih dijelova pri čemu je u znanstvenoj i stručnoj javnosti najprepoznatljiviji parcijalni ekološki otisak energije fosilnih goriva odnosno ugljikov otisak - Carbon Footprint (CF). Metodom izračuna ugljikova otiska se emisija CO2 za potrebe određene ljudske aktivnosti pretvara u vegetacijsku površinu nužnu za apsorpciju emisije CO2 nastalu pri upotrebi konkretne količine goriva potrebne za tu aktivnost. Svaka biljna zajednica u određenim klimatskim uvjetima ima svoj prosječni karakteristični godišnji omjer9

8 Ovdje se konkretno misli na ukupnost resursne osnove, a ne na turističku resursnu ili pak atrakcijsku osnovu.

9 Omjer emisije i apsorpcije CO2 se u znanstvenoj literaturi naziva Net ecosystem carbon exchange (NEE), (Allard i dr., 2008; Vaccari i dr., 2004).

turizma

Utvrđivanje turističke (ekološke) opterećenosti prostora metodom ekološkog otiska moguće je izradom modela održivoga razvoja turizma utemeljenog na resursnoj osnovi8 te njezinim mogućnostima i opterećenostima čime se daje doprinos budućoj gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj revitalizaciji prostora. Koncept turističke nosivosti prostora i ekološki održivoga razvoja turizma oslonjen je na potrebu sustavnog i dugoročno održivoga razvoja turistički i ekološki atraktivnog prostora.

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

emisije i apsorpcije CO2. Ekološki otisak stavlja u odnos potrošnju (otisak) i nosivost prostora (neto sposobnosti apsorpcije CO2) na globalnoj razini, odnosno prosječnu nosivost čitave Zemlje. U izražavanju ekološkog otiska upotrebljava se jedinica globalni hektar. Globalni hektar (gha) je jedinica površine koja se upotrebljava za iskazivanje stvarnog biokapaciteta globalnog okoliša, ali se može upotrebljavati i za izražavanje ljudskih zahtjeva za biokapacitetom u okolišu (ekološki otisak). Globalni hektar se računa za pojedinu godinu na razini produktivnosti čitave Zemlje te se kasnije upotrebljava za izražavanje opterećenosti okoliša pojedinačno na razini države ili manjih prostornih jedinica. Ekološki otisak je jedna od rijetkih metoda koja u pristupu održivom razvoju ne favorizira razvi-

jeni dio svijeta u odnosu prema nerazvijenom. Ekološki otisak u svojoj biti relativizira stupanj razvoja uključujući i samu sposobnost konkretnog prostora za samoodrživošću i stavlja u prvi plan održivost razvoja na globalnoj razini. Konceptom ekološkog otiska mjeri se biokapacitet globalnog okoliša te se ovaj kapacitet stavlja u usporedbu sa „životnim stilom određenog društva“ i njegovim potrebama koje se izražavaju kroz emisiju CO2. Ekološki otisak, kao i ostale metode mjerenja utjecaja na okoliš, ima svojih metodoloških manjkavosti, pa tako primjerice, ne uzima u obzir utjecaj čovjeka na onečišćenje voda, tla ili zraka. Ipak, danas ekološki otisak spada u skupinu bolje osmišljenih i sveobuhvatnijih alata za mjerenje ravnoteže između okoliša i čovjeka. Ekološki otisak ne daje rješenja, već ukazuje na potrebu donošenja planskih mjera za promjene u stavu prema okolišu i njegovom konkretnom korištenju. S obzirom na kretanja u atmosferi, svi pokazatelji količine i utjecaja emisije CO2 više su regionalnog i globalnog nego lokalnog utjecaja i značaja. Tako je potrebno i turizam, s obzirom na njegovo sudjelovanje u emisiji CO2, gledati prije svega s globalnog stajališta. Na taj način treba promatrati upotrebu metode ekološkog otiska koja je orijentirana na primjenu i određivanje sudjelovanja svake pojedine države ili regije u svijetu i njezinog utjecaja na globalne procese u okolišu. U zadnjih desetak godina ekološki je otisak turizma kao djelatnosti u stručnoj i znanstvenoj literaturi dijeljen po osnovnim vidovima utjecaja kao što su: promet, otpad, hrana, energetska potrošnja hotela, energetska potrošnja po turistu i slično. Istraživanjem prostora moguće je izdvojiti sljedeće aspekte parcijalnog ekološkog (ugljikovog) otiska turizma: kopneni cestovni promet, linijski cjelogodišnji pomorski promet, kruti komunalni otpad, elektroenergetska potrošnja (Grofelnik, 2010; 2012; 2013; 2015; 2017).

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

Ekološki održiv razvoj turizma Koncept ekološki održivoga razvoja ukupnog gospodarstva pa tako i turizma objedinjuje naizgled suprotne procese koji se istovremeno odvijaju u vremenu i prostoru. Razvoj u svom tehnološko-materijalnom smislu, kakvim ga doživljava i očekuje većina današnjeg svijeta, u pravilu se očituje povećanjem kvantitete i kvalitete proizvoda (dobara i usluga) te stvaranjem ljudskom rukom izmijenje-

nog okoliša. Degradacija prirodnog okoliša ne očituje se samo u fizičkim promjenama u krajoliku, već i mnogim nevidljivim, ali vrlo opasnim promjenama u kemijskoj i biokemijskoj ravnoteži okoliša. Turizam kao djelatnost koja danas prema procijeni UNWTO-a sudjeluje s udjelom od oko 10 % globalne gospodarske aktivnosti, te ima pozitivan razvojni trend, nesumnjivo uz pozitivne društvene doprinose nosi sa sobom i negativan utjecaj na okoliš. Tehnološki i materijalni napredak ljudske civilizacije od prve industrijske revolucije do danas u pravilu je za sobom nosio intenzivnu degradaciju ukupnog prirodnog okoliša. Po naravi dinamike i ravnoteže u okolišu mogu se prepoznati dva različita procesa. Prirodni okoliš je u svojoj izvornosti u pravilu bio u dinamičkoj ravnoteži i bez obzira na evolucijske mijene pokazao se kao životno stabilan prostor. Za razliku od dinamičke ravnoteže, u tehnološkom i gospodarskom razvoju ljudske civilizacije može se reći da se danas nalazimo u stanju dinamičke neravnoteže u kojoj je stremljenje ka napretku, zaradi i lagodnom životu dijela čovječanstva dovelo do stanja u kojem biokapacitet okoliša nije više u stanju regenerirati sam sebe dovoljno brzo da bi se uspostavila prijašnja ili neka nova ravnoteža.10 Najočitiji i najpoznatiji primjer ovakve neravnoteže je nemogućnost okoliša (hidrosfere i litosfere) da apsorbira dovoljno brzo i dovoljne količine CO2 u odnosu na današnju emisiju tog plina na Zemlji (ugljikov otisak, Carbon Footprint). Neravnoteža u emisiji i apsorpciji CO2 samo je najpoznatiji primjer dok mnoge druge kemijske supstance do sada nisu dovoljno privukle pozornost na sebe. U demografskoj 10 Ekološki otisak (Ecological Footprint) u sebi nosi temeljne etičke vrijednosti pravednog resursnog dijeljenja globalnog okoliša. Metoda i koncept ekološkog otiska stavljanja u omjer opterećenost i biokapacitet određenog prostora. Ovaj alat svojim pristupom daje mjerljivu osnovu za kratkoročne procjene nosivosti prostora koja je primjenjiva i u studijama utjecaja turizma na okoliš.

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

eksploziji izazvanoj naglim povećanjem prirodnog prirasta tijekom 19. stoljeća počela su se javljati razmišljanja o održivosti razvoja na Zemlji. Danas, na početku trećeg tisućljeća, otvaraju se pitanja ekološkog, energetskog, gospodarskog, informatičko-tehnološkog, genetičkog, socijalnog, etičkog i ostalih vidova održivoga razvoja. Ipak, bez obzira na kompleksnost i nužnu interdisciplinarnost pristupa u proučavanju održivosti razvoja, moguće je izdvojiti već navedena tri osnovna vida održivosti, a to su ekološka, socijalna i gospodarska održivost. Uloga turizma kao gospodarskog fenomena i njegov utjecaj na globalnu održivost počela se u svom masovnom obliku razvijati tijekom prošloga stoljeća te je danas ogledalo značajnih regionalnih razvojnih razlika u svijetu. Usporedno s razvojem turizma u

protekla dva stoljeća razvijali su se i pogledi na materijalni i socijalni razvoj društva od „više je bolje“, „kvalitetnije je bolje“, „dovoljno je bolje“, „održivo je bolje“ do „pravedno je bolje“. Razvoj ekonomskog nazora zapadne neoliberalne kapitalističke civilizacije još nije aplikativno sazrio do stadija „pravedno i održivo je najbolje“, već bez obzira na očitu promašenost dosadašnjeg motora pokretača ekonomije još uvijek pokušava pomiriti neutaživu želju za zaradom s održivošću razvoja općenito, pa tako i s ekološkom održivošću razvoja. Zarada kao konačni cilj, koja se pod pritiskom neodrživosti prirodne ravnoteže pomalo modificira, u svojim vidovima provedbe (ka ekološki prihvatljivijim tehnologijama i proizvodima) još uvijek u sebi nosi usmjerenost na profit ili zaštitu jednog dijela svijeta na račun drugog. S druge strane, javlja se alternativni pristup razvoju ekonomije i globalnih političkih odnosa pod nazivom “Fair earth share” ili „pravedno dijeljenje Zemlje“. Ova hipotetička postavka po kojoj bi se sve globalne datosti prostora, pa i bioproduktivni kapacitet Zemlje, podjednako dijelile na sve stanovnike svijeta vjerojatno će u budućim generacijama ili biti implementirana ili će njezino zanemarivanje dovoditi do značajnih sukoba. Nažalost uloga turizma u pravednom i održivom globalnom razvoju danas je puno češće u službi neoliberalnog ekonomskog koncepta gospodarskih odnosa i dugoročno ne doprinosi održivosti. Ipak, mora se priznati da turizam sa svojim izvornim neposrednim kontaktom i posrednim edukativnim sadržajima nudi upoznavanje novih osoba, kultura, povijesti, okoliša… čime sigurno između ostalog doprinosi i osvješćivanju potrebe održivog razvoja.

Hrvoje Grofelnik: JE LI ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA OSTVARIV? GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 21-34

Zaključak Nužnost očuvanja ukupnog pa tako i turističkog prostora za buduće generacije s jedne strane i razvojna dobrobit sadašnjih generacija s druge strane jedan je od ključnih odnosa koja se razmatraju ovim radom. Značaj teme ovog rada proizlazi iz suvremene uloge turizma kako u globalnom tako i u nacionalnom gospodarstvu te njegove oslonjenosti na prirodnu atrakcijsku osnovu koja je usko vezana za lokalnu ekološku očuvanost i bioraznolikost u okolišu. U suvremenom globalnom i uže lokalnom turističkom razvoju potrebno je imati na umu nužnost očuvanja prirodnog okoliša kao osnove koja podržava život, ali i prepoznati specifične vrijednosti okoliša kao prirodne atrakcijske turističke osnove za ekonomsko vrednovanje. U kontekstu održivog razvoja turizma moguće je prepoznati prividan sukob interesa izvorno lokalnog i turistički globalnog, što je moguće pomiriti usmjerenošću ka ekološki održivom razvoju turizma u kojem je očuvanje izvornosti krajolika i bionosivosti jedan od temelja turističke prepoznatljivosti prostora. Očuvanost izvornog prostora daje mogućnost lokalnog gospodarskog razvoja ne samo turizma već i drugih komplementarnih djelatnosti. Lokalni postojeći prostor je materijalnosimbolički odraz historijsko-geografskog razvoja i jedan je od najvrjednijih resursa ne samo prirodne već i kulturne baštine. Postavlja se pitanje što je potrebno u budućem ekološki održivom turističkom vrednovanju prostora sačuvati za budućnost, što planski mijenjati, a što prepustiti spontanim mijenama (Faričić, 2007). Za kraj, svaki je čitatelj pozvan nadopuniti ovaj tekst svojim promišljanjima te iz svog trenutka, pozicije gledišta, interesa, ali i odgovornosti za održivu i zajedničku budućnost iznova svakodnevno odgovarati na uvodno postavljena motivacijska pitanja.

Literatura Allard, V., Ourcival, J. M., Rambal, S., Joffre R., Rocheteau A., 2008: Seasonal and annual variation of carbon exchange in an evergreen Mediterranean forest in southern France, Global Change Biology 14, 714-725. Cifrić, I., 1989: Socijalna ekologija: prilozi zasnivanju discipline, Globus, Zagreb, 1-379. Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T., 2012: Contemporary Issues in the Regional Development of Tourism in Croatia, Hrvatski geograski glasnik 74 (1), 19-40. Črnjar, M., 2002: Ekonomika i politika zaštite okoliša: (ekologija, ekonomija, menadžment, politika), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Glosa, Rijeka Esbjörn-Hargens, S., 2005: Integral Ecology – an Ecology of Perspectives, AQAL – Journal of Integral Theory and Practice 1(1), 1-37. Faričić, J., 2007: Sastavnice kulturne baštine hrvatskog otočkog prostora i mogućnosti njihovoga društveno-gospodarskog vrednovanja, Zbornik radova IV. hrvatskog geografskog kongresa (Bajs Lj. i dr., ur.), 73-96. Grofelnik, H., 2017: The local blue water footprint of tourism on the islands of Cres and Lošinj, Hrvatski geografski glasnik 79 (2), 27-50. Grofelnik, H., 2015: A regular annual sea transport carbon footprint for the islands of Cres and Lošinj, Hrvatski geografski glasnik 77 (2), 73-83. Grofelnik, H., 2013: Mogućnosti gospodarenja otpadom na otocima Cresu i Lošinju, Naše more 60 (5-6), 118-124. Grofelnik, H., 2012: Elektroenergetski lokalni ugljikov otisak turizma na otocima Cresu i Lošinju, Geoadria 17 (2), 235-244. Grofelnik, H., 2010: Ekološki otisak cestovnog prometa na cresko-lošinjskom arhipelagu, Geoadria 15 (2), 269-286. Koncul, N., 2007: Environmental Issues and Tourism, Ekonomska misao i praksa 16 (2), 157-166.

Kušen, E., 2002: Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb. Middleton, V. T. C., Hawkins, R., 1998: Sustainable Tourism - A Marketing Perspective, Butterworth-Heinemann, Oxford. Nghi T., Lan, N. T., Thai, N. D., Mai, D., Thanh, D. X., 2007: Tourism carrying capacity assessment for Phong Nha - Ke Bang and Dong Hoi, Quang Binh Province, VNU Journal of Science - Earth Sciences 23, 80-87. Skupina autora, 2004: The Gale Encyclopedie of Science, Third Edition, Thomson-Gale, Detriot Strange, T., Bayley A., 2008: Sustainable Development - Linking economy, society, environment, OECD Insights, Paris. Šimleša, D., 2003: Podržava li biznis održivi razvoj?, Društvena istraživanja 12 (3-4), 403-426. Šimleša, D., 2010: Ekološki otisak – kako je razvoj zgazi održivost, TIM press, Zagreb. Šulc, I., Valjak, V., 2012: Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja hrvatskog otočja – primjer otoka Mljeta, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 161-185. Vaccari, F. P., Gioli, B., Zaldei, A., Sabatini, F., Georgiadis, T., Rossi, F., Peressotti, A., Magliulo, V., Miglietta, F., 2004: Net Ecosystem Carbon Exchange (NEE) of the Island of Pianosa, Journal of Mediterranean Ecology 5 (1), 53-60.

Izvori World Tourism Organization and United Nations Development Programme, 2017: Tourism and the Sustainable Development Goals – Journey to 2030, UNWTO, Madrid United Nations Conference on Environment & Development - Agenda 21 (1992), United Nations. World Conservation Strategy – Living Resource Conservation for Sustainable Development International Union for Conservation of Nature and Natural Resources (1980), (IUCN), United Nations Environment Programme (UNEP), World Wildlife Fund (WWF), Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) .

Primljeno: 23.12.2019.

Prihvaćeno: 4. 3. 2020.

Doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, 51410 Opatija, Hrvatska, e-mail: hrvoje.grofelnik@fthm.hr

ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ stručni članak

Marcija Budić i Slaven Gašparović

Zračni promet u Republici Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bilježi rast koji se ogleda u rastu broja putnika, destinacija i broja prisutnih zračnih prijevoznika u hrvatskim zračnim lukama. Osim toga, dinamični rast i razvoj doživljava i niskotarifni zračni prijevoz, koji je posebno izražen kod zračnih luka Primorske Hrvatske što je povezano s trendom rasta turističkih kretanja. Cilj je ovog rada analizirati suvremene pokazatelje u putničkom prometu zračnih luka i pristaništa u Republici Hrvatskoj kroz prostornu diferencijaciju i analizu statističkih podataka temeljenim na broju prevezenih putnika, prisutnosti avioprijevoznika kao i povezanosti zračnih luka s destinacijama (u turističkoj sezoni i izvan nje). Ključne riječi: zračna luka, zračno pristanište, putnički promet, niskotarifni prijevoznici, Republika Hrvatska

Uvod Zračni promet nedvojbeno predstavlja iznimno važnu granu prometa, a posljednjih godina u stalnom je porastu prvenstveno zahvaljujući liberalizaciji i deregulaciji tržišta, te ekspanziji niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika. Visoka cijena usluge zračnog prijevoza godinama je odbijala putnike. Danas je smanjenje troškova temelj strategije cijele avioindustrije s ciljem ponude što povoljnijih cijena. Zadnjih dvadesetak godina diljem svijeta osnivaju se niskotarifne kompanije (low-cost) za prijevoz putnika. Osnovna karakteristika tih kompanija odnosi se na drugačiju poslov-

nu strategiju, kojoj je cilj prvenstveno smanjiti operativne troškove. Na taj način prijevoz postaje dostupniji većem broju putnika dok im udobnost i dodatne usluge nisu toliko važne (Krajnović i dr., 2014). Jednostavnost proizvoda, usluge i organizacije poslovanja faktori su koji niskotarifnim kompanijama omogućuju snižavanje troškova prijevoza, a time i cijene za krajnje korisnike (Gašparović i dr., 2012). Zračni promet bilježi rast u Republici Hrvatskoj. On se ogleda u rastu broja putnika, destinacija i broja prisutnih kompanija u hrvatskim zračnim lukama. Također, dinamični razvoj niskotarifnog zračnog prijevoza u Republici Hrvatskoj ogleda se u činjenici njegovog, iz

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

godine u godinu, sve većeg korištenja (Gašparović, 2011). Taj je trend posebno izražen kod zračnih luka Primorske Hrvatske što je povezano s trendom rasta turističkih kretanja. Cilj je ovog rada analizirati recentne pokazatelje u putničkom prometu zračnih luka i pristaništa u Republici Hrvatskoj. Stoga su kroz prostorni okvir analizirani statistički podaci hrvatskih zračnih luka i pristanšta temeljem broja prevezenih putnika, prisutnosti avioprijevoznika kao i povezanosti zračnih luka s destinacijama kako u turističkoj ljetnoj sezoni tako i izvan nje. Napravljen je i osvrt na aktualni trend rasta broja prisutnih niskotarifnih zračnih prijevoznika.

Pokazatelji putničkog prometa zračnih luka i pristaništa

U Republici Hrvatskoj postoji sedam zračnih luka: Zagreb, Osijek, Split, Dubrovnik, Rijeka, Pula, Zadar, te dva zračna pristaništa (od većeg značenja) Brač i Mali Lošinj (sl. 1 i sl. 2). U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske nalaze se dvije zračne luke: Zagreb i Osijek. Zračna luka Zagreb glavna je ulazna točka u Republiku Hrvatsku zračnim putem. Od 1964. godine kada je otvorena za civilni promet razvijala se infrastruktura i rastao je broj putnika. Danas zračnom lukom upravlja koncesionar koji je osnovao novu tvrtku, Međunarodnu zračnu luku Zagreb d.d. (MZLZ) (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2017). Promatrajući infrastrukturno, Zračna luka Zagreb nosi referentni kod 4E dodijeljen od Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO). Kod 4E k znači da je uzletno-sletna staza duža od 1800 metara, te da mogu slijetati zrakoplovi raspona krila i do 65 metara (Pavlin, 2002). Duljina uzletno-sletne staze Zračne luke Zagreb je 3252 metra. To

znači da mogu slijetati i najveći putnički zrakoplovi. Zračna luka Zagreb pripada u kategoriju IIIB, što znači da je opremljena instrumentima za precizan prilaz zrakoplova i mikrovalnim sustavom za slijetanje. Zrakoplovi mogu slijetati i u najtežim meteorološkim uvjetima kada je visinska vidljivost mala. Niz zrakoplovnih prijevoznika posluje izravnim linijama prema Zagrebu, a one s najvećim brojem linija su članice Star Alliance grupacije: Croatia Airlines, Lufthansa i Austrian. Zračna luka Zagreb izravno je povezana s 29 država i 40 destinacija, a osim europskih destinacija, Zračna luka Zagreb povezana je i s Dubaijem, Dohom, Tel Avivom, Torontom i Seoulom. Putem hubova povezana je gotovo s cijelim svijetom. Hubovi su veće i značajnije zračne luke višeg reda velike koncentracije putnika i robe koje služe za transfer ili presjedanje putnika prema drugim zračnim lukama. Iako je danas teško striktno razlučiti niskotarifne kompanije jer se u niskotarifne uračunavaju i sestrinske podružnice konvencionalnih kompanija osnovane sa svrhom konkuriranja klasičnim low-cost-ovima i charter letovi, u zračnoj luci Zagreb posluje 80,8 % full service, 15,4 % low cost i 3,8 % charter kompanija (Air Canada Rouge, Flydubai, Eurowings, Vueling, i Norwegian (HTZ, 2019). Grad Zagreb postaje sve zanimljiviji turistima kao primarna destinacija, te se javlja potreba za cjenovno povoljnijim letovima. Međutim, u zračnoj luci trenutno posluje mali broj niskotarifnih kompanija. Prilagođavanjem novim trendovima u svom poslovanju zračna luka privukla bi više cjenovno osjetljivih turista, a time potaknula nova zapošljavanja i gospodarski rast. U promatranom vremenskom periodu od 2013. od 2018. godine (tab. 1.) vidljivo je da zračna luka bilježi rast broja putnika. On je

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

Sl.1. Zračne luke i zračna pristaništa u Republici Hrvatskoj Izvor: SRPJ, 2013. povećan je s 2 286 000 u 2013. godini, na 3 322 000 u 2018. godini, što je porast od 45,3 %. Zanimljivo je pratiti porast 2017./2018. kada se bilježi najveći godišnji porast. Razlog tome je činjenica da je 2017. godine počeo s radom novi putnički terminal. Veći kapaciteti i kvaliteta privukli su nove kompanije i uspostavljene su nove linije. U prilog tome govori činjenica da od svibnja 2017. redovno prometuje „Emirates“ i to najvećim zrakoplovom koji slijeće u Zračnu luku Zagreb Boeing 777300ER (Emirates, 2019). U 2018. uspostavljena je i redovna linija s Južnom Korejom (Zračna luka Zagreb, 2019). Zračna luka Zagreb u zimskom redu letenja (izvan sezone) i dalje je dobro povezana s velikim brojem destinacija,

iako sa smanjenim brojem letova (tab. 2., sl. 3.). Prema ljetnom redu letenja iz 2019. godine, Zagreb je dodatno povezan i s Italijom (Milano), Irskom (Dublin), Finskom (Helsinki), Norveškom (Oslo), Kanadom (Toronto), Rumunjskom (Bukurešt), Rusijom (Sankt Peterburg), BiH (Mostar) (HTZ, 2019). Evidentno je da je u Zračnoj luci Zagreb znatno manje izražena sezonalnost u odnosu na primorske zračne luke tj. ne postoji izraziti vrhunac prometa ljeti, nego je konstantno visok i relativno ujednačen broj putnika i operacija (odnosno slijetanja i polijetanja zrakoplova) tijekom cijele godine. Možemo zaključiti da Zračna luka Zagreb nije isključivo turistički orijentirana, nego je i najznačajnija poslovna zračna luka.

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

Sl. 2. Broj putnika u hrvatskim zračnim lukama po mjesecima u 2018. godini Izvor: podaci zračnih luka. U kontinentalnom dijelu Republike nalazi se još jedna zračna luka. Zračna luka Osijek izgrađena je 1980. godine kao alternativna zračna luka aerodromu u Beogradu, s ciljem obavljanja prije svega robnog zračnog prijevoza. Zrač-

na luka prema ICAO klasifikaciji je 4D kategorije, uzletno sletna staza je dužine 2500 metara, širine 45 metara, što joj omogućava prihvat i otpremu najvećih putničkih i teretnih zrakoplova. Opremljena je sustavom za instrumen-

Tab.1. Broj putnika u zračnim lukama od 2013. do 2018. (u tisućama) ZRAČNA LUKA

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

Zagreb

2 286

2 418

2 576

2 757

3 081

3 322

Split

1 559

1 729

1 931

2 263

2 791

3 096

Dubrovnik

1 502

1 571

1 679

1 978

2 309

2 522

Pula

351

371

348

424

580

705

Zadar

454

476

471

502

574

585

Rijeka

139

102

134

141

137

179

Osijek

Izvor: DZS, 2019.

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

Tab. 2. Broj aviokompanija i destinacija po zračnim lukama (zima 2018./2019. i ljeto 2019.) Zračna luka Zagreb Red letenja

Zračna luka Split

Zračna luka Dubrovnik

Zimski

Ljetni

Zimski

Ljetni

Zimski

Ljetni

Low cost prijevoznici Full service prijevoznici Charter prijevoznici

Broj destinacija

Broj država

Izvor: HTZ, 2019. talni prilaz prve kategorije (Zračna luka Osijek, 2019a). Osim domaćeg prometa (Croatia Airlines i Trade Air), izravne letove za Osijek obavljali su i Wizz Air (Basel) i Eurowings (Stuttgart i Köln) (Zračna luka Osijek, 2019b). Zračna luka Osijek kontinuirano je povećavala i ukupne operacije zrakoplova s 1153 u 2013. na 2305 u 2017. godini, no veći dio tih operacija odnosio se na nekomercijalni promet (poljoprivredni avioni, sportski avioni…) (DZS, 2019). Zračna luka Osijek ima povoljan prometni položaj. Kao dio Europske Unije, ima razvijenu cestovnu, nešto slabije razvijenu željezničku infrastrukturu, te je u blizini riječnog plovnog puta Dunava, što joj omogućava da bude karika u lancu multimodalnih prijevoznih mogućnosti Republike Hrvatske. Kako je Zračna luka Osijek izgrađena s ciljem obavljanja teretnog zračnog prometa, te ima izgrađenu svu potrebnu infrastrukturu, u hrvatskom je interesu iskoristiti takav potencijal. Stalni porast broja putnika vidljiv je u posljednjih nekoliko godina (tab. 1.). U tom periodu postotak povećanja je 2133,3 %. Takav rast rezultirao je i uvrštavanjem Zračne luke Osijek među pet najbrže rastućih zračnih luka u Europi za period 2013.-2018. godine u

kategoriji aerodroma do 5 milijuna putnika godišnje (ACI Europe, 2018). U Primorskoj Hrvatskoj nalaze se preostale zračne luke i zračna pristaništa u Republici Hrvatskoj. Zračna luka Split otvorena je 1966. godine. Prema ICAO klasificirana je kao 4E, uzletno-sletna staza dugačka je 2550 metara, te je opremljena za instrumentalno slijetanje prve kategorije (precizno) (Zračna luka Split, 2019a, 2019c). Zračna luka Split povezana je s 96 međunarodnih destinacija putem 56 avioprijevoznika na godišnjoj razini, od toga 17 kompanija linijskog prijevoza, dok ostale čine niskotarifne i charter kompanije (tab. 2., sl. 4.). U ljetnom (sezonskom) redu letenja u unutarnjem prometu Split je povezan s Dubrovnikom, Osijekom, Pulom, Zagrebom i Rijekom, na kojim linijama prometuju Croatia Airlines i Trade Air. U zimskom periodu prometuju kompanije konvencionalnog prijevoza (Aegan Airlines, Croatia Airlines, Lufthansa...), a od niskotarifnih npr. Easyjet, Jet2.com i Eurowings. U unutarnjem prometu izvan sezone povezan je s Dubrovnikom, Osijekom, Pulom, Rijekom i Zagrebom. Podaci ukazuju

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

Sl. 3. Povezanost Zračne luke Zagreb s destinacijama u Europi (2018./2019.) Izvor: izradili autori na temelju podataka DIVA GIS, 2020. i podataka zračne luke. da su nosioci prometa u Zračnoj luci Split na godišnjoj razini niskotarifne i charter kompanije. Njihov odnos kumulativno gledajući sezonski je 39:5, ali s izrazitim padom u zimskim mjesecima. Osim što u ljetnom redu letenja u Split slijeće 56 kompanija što je najveći broj u Republici Hrvatskoj, u istom periodu broj putnika također je najveći u državi tj. raste na 696 509 (sl. 2.) (Zračna luka Split, 2019b). Iz iste slike također je vidljivo da Zračna luka Split ima najizraženiju sezonalnost, te broj putnika s gotovo 700 000 pada na svega nekoliko tisuća zimi. Zračna luka Dubrovnik otvorena je 1962. godine. Duljina uzletno-sletne staze je 3300 metara (najdulja u Hrvatskoj), širina 45 metara, te je opremljena za instrumentalno slije-

tanje prve kategorije (precizno). Prema ICAO klasifikaciji ima kod 4E (Zračna luka Dubrovnik, 2019b). Zračna luka Dubrovnik direktno je povezana s 26 država i 60 destinacija na godišnjoj razini. Izrazita sezonalnost vidljiva je kako prema broju destinacija, tako i brojem prijevoznika između ljetnog i zimskog reda letenja (sl. 5.). Ti podaci dokazuju izravnu povezanost zračne luke Dubrovnik s turizmom, te predstavlja glavnu pristupnu točku za turizam Dubrovačko-neretvanske županije. Osim navedenih međunarodnih linija, Dubrovnik je u unutarnjem prometu povezan putem nacionalnih prijevoznika Croatia Airlinesa i Trade Air-a s Zagrebom, Rijekom, Splitom i Osijekom (samo ljeti). Tijekom 2019. godine ostvarena je i povezanost s Philadelphijom (SAD)

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

Sl. 4. Povezanost Zračne luke Split s destinacijama u Europi (2018./2019.) Izvor: izradili autori na temelju podataka DIVA GIS, 2020. i podataka zračne luke. tri puta tjedno. S obzirom da dio Dubrovačko-neretvanske županije nema izravnu vezu s ostatkom kopnene Hrvatske, te je geopolitički i teritorijalno izolirana od ostatka Republike Hrvatske i Europske Unije (zbog granice s Bosnom i Hercegovinom koja nije članica EU), Zračna luka Dubrovnik ima ključnu ulogu u osiguravanju pristupačnosti za posjetitelje. Činjenice da željeznički promet ne postoji, a cestovna povezanost podrazumijeva prelazak granice s BiH dva puta, ukazuju na važnost zračne luke u povezivanju domaćih i inozemnih odredišta s Dubrovnikom (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2017). U promatranom vremenskom periodu Zračna luka Dubrovnik bilježi konstantan rast putnika i komercijalnih operacija zrakoplova.

Broj putnika u 2018. godini u odnosu na 2013. godinu porastao je za 67,9 %. Kretanje broja putnika u unutrašnjem prometu upućuje na daleko manji promet nego u međunarodnom prometu, tako da je u 2018. godine zabilježen i pad u odnosu na 2017. godinu za 4,5 % (DZS, 2019). Kao i u Zračnoj luci Split vidljiva je izrazita sezonalnost u broju putnika kompanija i destinacija (sl. 2, tab. 2.). Po broju putnika u ljetnim mjesecima 2018. godine odmah je iza Zračne luka Split s najvećim brojem putnika u kolovozu (481 863) (Zračna luka Dubrovnik, 2019b). Zračna luka Pula započela je s radom 1967. godine. Duljina uzletno-sletne staze je 2950 metara, a širina 45 metara. Opremljena je s instrumentalnim sustavom za slijetanje prve

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

Sl. 5. Povezanost Zračne luke Dubrovnik s destinacijama u Europi (2018./2019.) Izvor: izradili autori na temelju podataka DIVA GIS, 2020. i podataka zračne luke. kategorije. Prema ICAO klasifikacija ima kod 4D (Zračna luka Pula, 2019). Pula je povezana s 37 međunarodnih destinacija u 15 država, ne računajući Hrvatsku. U unutarnjem prometu Croatia Airlines povezuje Pulu sa Zadrom, Zagrebom i Dubrovnikom, Trade Air s Splitom i Osijekom, te Silver Air s Malim Lošinjom. Od zrakoplovnih prijevoznika posluje 11 konvencionalnih prijevoznika i 16 niskotarifnih i charter prijevoznika (HTZ, 2019). Prema statističkim podacima u promatranom periodu Zračna luka Pula bilježi rast prema svim odabranim parametrima. Broj putnika 2018. godine u odnosu na 2013. godinu porastao je za 100,9 %. Zračna luka Zadar otvorena je 1969. godine. Jedina je zračna luka u Hrvatskoj koja ima

dvije uzletno-sletne staze. Jedna je duga 2500 metara, a široka 45 metara, dok je druga duga 2000 i široka 45 metara. Zbog ovih dimenzija referentni kod zračne luke je 4E (Zračna luka Zadar, 2019a). Opremljena je instrumentalnim sustavom za slijetanje prve kategorije. Zadar je ljeti povezan s 36 destinacija u 15 država, ne računajući unutrašnji promet. Što se tiče unutarnjeg prometa Zadar je povezan s Pulom i Zagrebom na kojim linijama prometuje Croatia Airlines. Od zrakoplovnih prijevoznika posluje 7 konvencionalnih, te 12 niskotarifnih i charter kompanija (Zračna luka Zadar, 2019b). Ukupan broj putnika u stalnom je porastu čemu izrazito pridonosi stalni rast putnika u međunarodnom prometu. Godina 2018. bila je izrazito uspješna po broju

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

putnika (585 000), čiji je broj porastao za 1,9 % u odnosu na 2017. godinu, a broj operacija zrakoplova za 7,7 % (DZS, 2019) (tab. 1., sl. 2.). Zračna luka Zadar je u prvoj polovici 2019. godine svrstana među pet najprometniji u Europi u grupi 4 – mali regionalni aerodromi s prometom do 5 milijuna putnika (ACI Europe, 2019). Zračna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku. Za promet je otvorena 1970. godine, dužina uzletno-sletne staze je 2488 metara, širine 45 metara, a po ICAO klasifikaciji ima kod 4B. Opremljena je sustavom za precizni prilaz i slijetanje prve kategorije te je time opremljena za prihvat svih veličina zrakoplova (Zračna luka Rijeka, 2019). Prema ljetnom redu letenja u zračnoj luci posluje 13 aviokompanija, od toga 7 konvencionalnih i 6 niskotarifnih avioprijevoznika (Eurowings, Ryanair, Condor, Transavia, TUI, Volotea). Navedeni prijevoznici povezuju Zračnu luku Rijeka s 9 država i 16 destinacija. U unutarnjem prometu putem Croatia Airlinesa i Trade Aira, Rijeka je povezana s Dubrovnikom, Splitom i Osijekom. U zimskom redu letenja Rijeka je povezana samo s Münchenom (Croatia Airlines) i Düsseldorfom (Eurowings) (HTZ, 2019).

Zračna pristaništa U Republici Hrvatskoj valja spomenuti i dva značajnija zračna pristaništa: Mali Lošinj i Brač. Razlika između zračne luke i zračnog pristaništa je u tome što je zračna luka aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznog instrumentalnog prilaženja na kojem postoje postrojenja za smještaj, održavanje, popravak, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari, dok je zračno pristanište aerodrom za avione ili helikoptere u načelu namijenjen za uzlijetanje

i slijetanje u vizualno povoljnim meteorološkim uvjetima (Zakon o zračnom prometu, NN 127/13). Pritom je aerodrom površina na tlu ili vodi (uključujući objekte, instalacije i opremu) namijenjena za dolazak, odlazak i površinsko kretanje zrakoplova (Hrvatska tehnička enciklopedija, 2018). Zračno pristanište Brač osnovano je 1992. godine i jedini je aerodrom otvoren u Hrvatskoj nakon osamostaljenja. Duljina uzletnosletne staze je 1760 metara, dok je širina 30 metara. Prema ICAO klasifikaciji ima kodnu oznaku 3C (Pavlin, 2002). Zračno pristanište vezano je za turističke dolaske od ožujka do listopada. U tom periodu Brač je povezan sa Zagrebom, Deuvilleom (Francuska), Rotterdamom, Bruxellesom, te charterima s Grazom, Innsbruckom, Linzom, Pragom i Bečom. Od prijevoznika prisutni su Croatia Airlines (Zagreb i Graz), TUI Belgium (Deuville, Rotterdam i Bruxelles) i CSA (Innsbruck, Linz, Beč i Prag) (Zračno pristanište Brač, 2019a). Zračno pristanište Brač zadnjih godina doživljava rast putnika i letova, s naglim rastom putnika u 2017. godini što je rezultat rekonstrukcije provedene početkom godine (s 13 119 putnika 2016. godine, na preko 21 000 putnika 2017. godine) (Zračno pristanište Brač, 2019b). Duljina uzletno-sletne staze zračnog pristaništa Mali Lošinj je 900 metara, a širina 30 metara. Opremljena je za instrumentalno slijetanje, neprecizan prilaz, prema ICAO klasifikaciji ima kodnu oznaku 1C (Pavlin, 2002). Zračno pristanište Mali Lošinj isključivo je vezano za turističke dolaske u periodu od 24.6. do 16. 9. Prema redu letenja za 2019. godine postoje izravne linije za Zagreb, Veneciju i Lugano. Turistički aspekt razvoja navedenih zračnih pristaništa vidljiv je i u činjenici kako su oba u većinskom vlasništvu hotelskih lanaca.

Marcija Budić i Slaven Gašparović: ANALIZA SUVREMENIH POKAZATELJA U PUTNIČKOM PROMETU ZRAČNIH LUKA I PRISTANIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 35-45

Zaključak Analiza zračnog prometa Republike Hrvatske upućuje na činjenicu da je zračni promet u neprekidnom porastu, te da će se taj trend nastavljati. Takvi trendovi vide se u svim segmentima, od rasta broja putnika, broja destinacija do prisutnih avioprijevoznika. Iako je prognoza rasta pozitivan faktor, stalni rast postavlja pitanje održivosti, kako prateće infrastrukture tako i utjecaja na okoliš. Rast se zadnjih godina ne bilježi samo u segmentu prometa i prijevoza nego i u segmentu izgradnje infrastrukture. Tako su izvršeni veliki infrastrukturni projekti na tri najveće i najprometnije zračne luke (Split, Dubrovnik, Zagreb). Navedene zračne luke ujedno su i nositelji 85 % putničkog prometa u Republici Hrvatskoj. U 2018. godini kroz njih je prošlo 8 940 000 putnika, dok od ostalih 1 536 000 putnika otpada na sve ostale zračne luke zajedno. Najveći broj zračnih luka (5 od 7, te dva zračna pristaništa) nalaze se u Primorskoj Hrvatskoj, dakle izrazito turističkim područjima. Generatori rasta u tim zračnim lukama dolasci su stranih državljana - turista koji uglavnom koriste niskotarifne kompanije i charter prijevoznike. Uočava se da se na hrvatskom tržištu događaju procesi u skladu s europskim trendovima, a to je ekspanzija korisnika niskotarifnih kompanija. Svojim poslovnim modelom baziranom na rezanju troškova omogućuju niže cijene prijevoza, te osim povećanja broja putnika može se zaključiti da su zaslužni i za proširenje emitivnih turističkih tržišta (posebice istočna i sjeverna Europa). Posluju u svim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj, pogotovo tijekom ljetne sezone. Aerodromi Primorske Hrvatske dokazuju da je najveći pokretač potražnje u zračnom prometu turizam. To su dvije međuovisne grane i izražena sezonalnost zračnog prometa u Republici Hrvatskoj to dokazuje. Kroz analizu je vidljivo da u svim zračnim lukama, u svim segmentima promet značajno raste u ljetnim mjesecima i to s visokim stupnjem konkurencije. Jedino Zračna luka Zagreb ima konstantno visok i ujednačen broj putnika i operacija tijekom cijele godine. Zračni promet u Republici Hrvatskoj izravno je vezan za turizam i velika sezonska odstupanja u svim zračnim lukama ukazuju na nužnost promjene turističkog koncepta s ciljem produženja sezone. Nadalje, potrebno je izraditi plan razvoja infrastrukture prema destinaciji, proučavajući poslovne modele turističkih odredišta i zračnih prijevoznika, pritom pazeći na gustoću prometne infrastrukture kako bi se destinacije ekološki očuvale. Zračne luke moraju odlučiti o smjernicama svoga razvoja, kao i vrsti proizvoda i usluga koje nude.

Literatura Gašparović, S., 2011: Zračni promet i turizam Primorske Hrvatske, Geoadria 16 (2), 155-187. https://doi.org/10.15291/geoadria.284 Gašparović, S., Jakovčić, M., Vrbanc, M., 2012: Hrvatske zračne luke u mreži europskih niskotarifnih kompanija, Geoadria 17 (1), 93-109. https://doi.org/10.15291/geoadria.239 Krajnović, A., Bolfek, B., Nekić, N., 2014: Low-cost strategija u zračnom prijevozu putnika, Oeconomica Jadertina 4 (2), 3-32. Pavlin, S., 2002: Aerodromi I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.

Izvori Airports Council International (ACI), ACI Europe, 2018: Airport Industry Connectivity Report 2018 https://www.aci-europe.org/policy/connectivity.html (23.8.2019.). Airports Council International (ACI), ACI Europe, 2019: Airport Traffic Report - June Q2 H1 2019 https://www.aci-europe. org/policy/position-papers.html?view=group&group=1&id=11 (23.8.2019.). DIVA GIS, 2020, https://www.diva-gis.org/ (15.01.2020.). Državni zavod za statistiku (DZS), 2019: Transport, Promet u zračnim lukama, www.dzs.hr (15.01.2020.). Emirates, 2019: Emirates fleet https://www.emirates.com/english/experience/our-fleet/boeing-777/ (23.8.2019.). Hrvatska tehnička enciklopedija, 2019: Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://tehnika.lzmk.hr/aerodrom/ (13.8.2019.). Hrvatska turistička zajednica (HTZ), 2019: Pregled direktne zrakoplovne povezanosti, Odjel za istraživanje tržišta, https:// www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/pregled-letova (22.8.2019.). Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2017: Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030., Programi, strategije, planovi i izvješća, https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/MMPI%20Strategija%20prometnog%20 razvoja%20RH%202017.-2030.-final.pdf (7.8.2019.). Središnji registar prostornih jedinica (SRPJ), 2013. Zakon o zračnom prometu, pročišćeni tekst zakona, NN 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14, na snazi od 05.08.2014. https://www.zakon.hr/z/177/Zakon-o-zra%C4%8Dnom-prometu (7.8.2019.). Zračna luka Dubrovnik, 2019a: Statistika, https://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/poslovne-informacije/statistika (20.8.2019.). Zračna luka Dubrovnik, 2019b: Tehnički podaci https://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/tehnickipodaci?start=1 (25.8.2019.). Zračna luka Osijek, 2019a: O nama http://www.osijek-airport.hr/o-nama/ (10.8.2019.). Zračna luka Osijek, 2019b: Red letenja http://www.osijek-airport.hr/red-letenja/ (10.8.2019.). Zračna luka Pula, 2019: Tehničke informacije https://airport-pula.hr/poslovno/usluge/tehnicke-informacije/ (13.8.2019.). Zračna luka Rijeka, 2019: Tehnički podaci, http://rijeka-airport.hr/hr/tehnicki-podaci (13.8.2019.). Zračna luka Split, 2019a: Opći podaci, http://www.split-airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=18 7&Itemid=178&lang=hr (15.02.2020.). Zračna luka Split, 2019b: Statistika, http://www.split-airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160& Itemid=115&lang=hr (8.8.2019.). Zračna luka Split, 2019c:Tehničke informacije, http://www.split-airport.hr/index.php?option=com_content&view=articl e&id=182&Itemid=173&lang=hr (8.8.2019.). Zračna luka Zadar, 2019a: Opći podaci, https://www.zadar-airport.hr/opci-podaci (18.8.2019.). Zračna luka Zadar, 2019b: Red letenja, https://www.zadar-airport.hr/svi-letovi/dolasci (18.8.2019.). Zračna luka Zagreb, 2019: Statistika, https://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/statistika/278 (7.8.2019.). Zračno pristanište Brač, 2019a: Red letenja, https://www.airport-brac.hr/putnici/letovi/red-letenja (23.8.2019). Zračno pristanište Brač, 2019b: Statistika, https://www.airport-brac.hr/zracna-luka/o-zracnoj-luci/statistika (23.8.2019).

Primljeno: 27.1.2020. Marcija Budić, univ. bacc. geogr.

Prihvaćeno: 6. 2. 2020.

Stjepana Ladiša 7, 10000 Zagreb, e-mail: marcija.budic@student.geog.pmf.hr Doc. dr. sc. Slaven Gašparović Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/II., 10000 Zagreb, e-mail: slaveng@geog.pmf.hr

TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE stručni članak

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić

U radu se daje kratki pregled pojave i pristupa temi trgovine i trgovačkih centara u geografskim istraživanjima, a najveći se dio rada bavi zastupljenosti trgovine i trgovačkih centara u Nastavnom programu za zemljopis za gimnazije iz 1994. te suvremenom Kurikulumu nastavnog predmeta geografija za osnovne škole i gimnazije. Analizirani su oni odgojno-obrazovni ishodi aktualnog Kurikuluma koje je moguće povezati s trgovačkim centrima te je osmišljena pisana priprema za nastavni sat geografije kojemu su u fokusu trgovački centri. Ključne riječi: trgovački centri, nastava geografije, odgojno-obrazovni ishodi, pisana priprema

Uvod Nakon svog početnog interesa za trgovinu krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ekonomska je geografija fokus zamijenila industrijom i poljoprivredom. Trgovina je ponovo postala istraživački relevantna tek nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, bavljenje tom temom i dalje je bilo ograničeno na lokaciju i položaj trgovine u prostornoj strukturi grada, a posebice je ojačano neoklasičnim teorijama lokacije. To se mijenja 1970-ih godina jačanjem strukturalističkog pristupa, a napose krajem 20. stoljeća zahvaljujući pojavi teorijskog koncepta nove ekonomske geografije koja je nastala kao rezultat promjene paradigme i kulturnoga obrata. Tijekom 1980ih godina i potrošnja se javlja kao predmet

istraživanja (Jakovčić, 2019). Baviti se potrošnjom ranije je označavalo heretičku praksu te je podrazumijevalo pozicioniranje sebe na margine akademskog ugleda (Crewe, 2000). Paralelno s ulaskom potrošnje u znanstvena istraživanja, odvija se izuzetno dinamičan razvoj i prostorno širenje trgovačkih centara (Wrigley i Lowe, 2014). Konačno, istraživanje trgovačkih centara postaje u punom smislu akademski relevantno upravo u razdoblju postmoderne (Bloch i dr., 1994). Kako je svaki nastavni predmet u svojoj biti „didaktički prerađena znanstvena disciplina“ čiji su opseg, dubina i struktura definirani s obzirom na dob učenika (Cindrić i dr., 2010, 258), u ovome je radu u osnovnim crtama

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

sažeta pojava i pristup temi trgovine i trgovačkih centara u geografskim istraživanjima. Prije ulaska trgovačkih centara u znanstveno-istraživački fokus, nije bilo izgledno očekivati da će se o njima raspravljati u školama. Trgovački centri u Hrvatskoj pojavljuju se sredinom 1990-ih godina (Anić i Marković, 2011), usporedno s prijelazom na tržišno gospodarstvo, a (geografska) istraživanja potrošnje moguće je pratiti tek od početka 2000-ih godina (Jakovčić i Rendulić, 2008). Stoga stari Nastavni program za zemljopis za gimnazije iz 1994. godine ni u jednom svom dijelu ne spominje potrošačke prakse (kupnja, prehrana, zabava i kultura), a kamoli trgovačke centre. Teme ekonomske geografije pozicionirane su u drugi razred unutar nastavne cjeline „Oblici ljudskih djelatnosti“. Fokus toga programa je na industriji i starim industrijskim regijama, a ne na trgovini i trgovinsko-poslovnim zonama. Sadržajno, teme koje se u najvećoj mjeri mogu povezati s trgovinom jesu teme o sektorima djelatnosti te tokovima svjetske razmjene dobara. Prema nastavnom programu geografije za gimnazije koji se u drugim i trećim razredima 2019./2020. školske godine primjenjuje posljednju školsku godinu, a u četvrtim razredima još 2020./2021. školske godine, geografija Hrvatske uči se i poučava u četvrtom razredu, a jedna od nastavnih cjelina je gospodarstvo. Prema razradi nastavne cjeline Gospodarstvo Hrvatske možemo zaključiti da nisu uključeni sadržaji o trgovini, štoviše, ističe se da su u Hrvatskoj „temeljne djelatnosti: poljoprivreda, industrija, turizam i promet“ te se fokus stavlja na njihov razvoj, ulogu i prostorne posljedice (Nastavni program za zemljopis, 1994). Učenici usvajaju znanja o trgovini samo s aspekta gospodarske strukture stanovništva (udio trgovine u strukturi zaposlenih) i u nastavnoj jedinici o strukturi gospodarstva (udio trgovine u ostvarenom dohotku). S druge strane, prateći suvremene istraživačke trendove u geografiji i edukacijskoj

geografiji, Kurikulum nastavnog predmeta geografija za osnovne škole i gimnazije (dalje: Kurikulum) strukturiran je prema četiri glavna koncepta (prostorni identitet, prostorne organizacije i procesi, održivost, prostorni obuhvat), usmjeren na razvoj učeničkih kompetencija, posebice na konceptualno razumijevanje relevantnih prostornih pojava i procesa. Odgojno-obrazovni ishodi u svim razredima gimnazija uključuju aktualne i relevantne teme, važne za nastavak obrazovanja, cjeloživotno učenje i snalaženje u suvremenom svijetu. Opisani diskurs stvara prostor za etabliranje dosad nezastupljenih geografskih (sub)disciplina i tema (poput slobodnog vremena, medicinske geografije ili geografije potrošnje) u školskom kontekstu. S obzirom da nas zanima tema trgovačkih centara, ostajemo u disciplinarnom okrilju ekonomske geografije. Nekoliko odgojnoobrazovnih ishoda Kurikuluma je moguće povezati s trgovačkim centrima. U drugom razredu gimnazije, to su: GEO SŠ A.B.2.1. Učenik analizira utjecaj globalizacije na razvoj gospodarstva i društva na različitim prostornim razinama te GEO SŠ B.2.6. Učenik istražuje i analizira promjenu čimbenika lokacije gospodarskih djelatnosti. Iz razrade prvoga ishoda razvidno je da uključuje međuodnos trgovine i procesa globalizacije, a razrada drugog ishoda uključuje uvid u lokacijske faktore gospodarskih djelatnosti te njihovu prostorno-vremensku promjenu. Dva ishoda četvrtog razreda gimnazije također je moguće direktno povezati s trgovačkim centrima: GEO SŠ B.4.4. Učenik istražuje utjecaj prometa, interneta i svjetskih trgovinskih i financijskih tokova na povezivanje svijeta, te GEO SŠ B.A.4.5. Učenik razlikuje i analizira mjesta i prakse provođenja slobodnoga vremena te njihove posljedice u prostoru. Dok prvi ishod uključuje sadržaj međuodnosa prometa i trgovine te je donekle blizak lokacijskim faktorima, prema drugom ishodu očekuje se da učenici mogu objasniti vezu između slobodnog vremena i

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

potrošačkih praksi te analizirati njihov utjecaj na preoblikovanje prostora. Držimo da temi trgovačkih centara valja opsežnije pristupiti u četvrtom, a ne u drugom razredu gimnazije i to iz nekoliko razloga. Prvo, odgojno-obrazovni ishodi za drugi razred tiču se prije svega lokacijskih čimbenika. Bavljenje trgovačkim centrima isključivo na taj način značilo bi slijediti znanstvenoistraživačke prakse koje su svoj vrhunac dosegle 1960-ih godina, čime bi se u potpunosti zanemarili suvremen razvoj i baština (post) strukturalističke geografije. Osim toga, i s pozicije učenika koji su (barem deklarativno) u središtu odgojno-obrazovnog procesa (Curić i dr. 2007), mnogo važnije – učenici su u četvrtom razredu stariji, a s punoljetnošću dolazi mogućnost posjedovanja vozačke dozvole. Važno je naglasiti da se povećava i količina džeparca s kojim učenici raspolažu, kao i mogućnost da samostalnije odabiru mjesta i aktivnosti provođenja slobodnog vremena (Mak i dr., 2017). Uz to, učenici su stekli dovoljno predznanja za razumijevanje tematike, ali i aktivno uključivanje u konstruiranje geografskih znanja i vještina. Sve to znači da će učenicima u četvrtom razredu, naspram učenicima u drugom razredu, biti u mnogo većoj mjeri dostupni prostori i mjesta potrošnje. Nadalje, odgojno-obrazovni ishodi u četvrtom razredu tiču se potrošačkih praksi i time su bliži suvremenim istraživačkim temama ekonomske geografije i geografije potrošnje.

Bliži su i načelima prostornog obrata, odnosno socio- konstruktivističkom pristupu u geografiji koji drži da prostor nije tek unaprijed zadana površina, već da se on stvara razmještajem i djelovanjem prostornih aktera (Warf i Arias, 2008). Drugim riječima, prostor nastaje kao rezultat prostornih praksi. S tim je u vezi trgovački centar rezultat dinamičnog međuodnosa potrošačkih praksi njegovih korisnika. Gledajući zadanu tematiku na taj način, ona je izuzetno pogodna i za ostvarivanje ishoda GEO SŠ B.4.1. Učenik provodi geografsko istraživanje povezano sa sadržajima odabranog ishoda i predstavlja rezultate istraživačkog rada. Trgovački centri nude širok dijapazon istraživačkih problema, počevši od pojave i kretanja njihova broja, (promjene) njihovog položaja u prostornoj strukturi grada, potrošačkih praksi koje nude i koje ih povratno oblikuju, imagološke analize njihove arhitekture itd. S obzirom na učestalost posjete maturanata trgovačkim centrima (Mak i dr., 2017), oni su učenicima te dobi i te kako poznat i istraživački potencijalno plodonosan prostor. Vodeći se ishodom GEO SŠ B.A.4.5. osmišljena je i u nastavku priložena Pisana priprema za nastavni sat geografije kojemu su u fokusu trgovački centri. Ona može poslužiti (i) kao polazište za osmišljavanje nastave povezane s ishodom GEO SŠ B.4.1., a koja ipak zahtjeva od nastavnika poznavanje preferencija učenika, kao i prilagodbu prostornim uvjetima u kojima funkcionira školska ustanova.

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT GEOGRAFIJE Naziv nastavne jedinice (nastavnog sata) Slobodno vrijeme i potrošačke prakse: Trgovački centri Razred

4. r gimnazije

Tip sata

Obrada

Kompetencije

1. Geografska znanja i vještine

2. Kompetencija učiti kako učiti

3. Komunikacijska kompetencija

4. Socijalna kompetencija

Ishodi učenja

Zadatci kojima ću provjeriti ishode učenja

1. razlikovati trgovački centar 1. Koji od ponuđenih tekstova predstavljaju opis od ostalih oblika prodajnih trgovačkih centara? prostora; 2. Kako smo podijelili trgovačke centre s obzirom 2. klasificirati trgovačke centre na njihovu lokaciju u gradu? Navedite bar dva s obzirom na lokaciju u primjera za Zagreb. gradu; 3. U tekstu koji govori o faktorima razvoja 3. objasniti faktore razvoja trgovačkih centara tri su pogrešna pojma. suburbanih trgovačkih Pronađi ih i prepiši u prvi stupac tablice, a uz centara; njih u drugi stupac, u istom redu, upiši točne 4. obrazložiti posljedice razvoja pojmove. suburbanih trgovačkih 4. Koja je posljedica razvoja suburbanih centara za trgovinu u trgovačkih centara za trgovinu u središtima središtima gradova; gradova? 5. razlikovati aktivnosti koje 5. Koje se od navedenih potrošačkih praksi tiču je moguće obavljati u sistema kulture? trgovačkom centru; 6. U parovima pojmova koji su podebljani i 6. opisati pojavu i razvoj odvojeni kosim crtama zaokruži točne pojmove trgovačkih centara u koji se tiču pojave i razvoja trgovačkih centara Hrvatskoj u Hrvatskoj. - razvijaju prostorno mišljenje analizom tematske karte - razvijaju logičko zaključivanje i kritičko mišljenje radom na tekstu i analizom dijagrama - povezuju vlastita iskustva s nastavnim sadržajem o trgovačkim centrima - klasificiraju informacije o aktivnostima u trgovačkim centrima u smislene kategorije - pronalaze relevantne podatke o broju i lokacijama trgovačkih centara u Hrvatskoj na internetu - razvijaju sposobnost usmenog izražavanja odgovarajući na postavljena pitanja - razvijaju vještinu postavljanja pitanja - razvijaju sposobnost aktivnog slušanja drugih (učenika ili nastavnika) - razvijaju sposobnost međusobne komunikacije radom u paru (učenik-učenik) i u metodi razgovora učenik-nastavnik) - razvijaju prosocijalno ponašanje tijekom rada u paru - razvijaju kritički stav prema obilježjima potrošačkih prostora - razvijaju ekološku svijest u smislu odabira načina dolaska do trgovačkog centra

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

Tijek nastavnog sata Etape sata

Cilj etape

Uvod (5’) motivacija i poticanje znatiželje

najava cilja nastavnog sata

Glavni dio (30') Određenje trgovačkog centra (5')

Trgovački centar vs. slični potrošački prostori (3')

Lokacija trgovačkih centara (3')

Aktivnosti učenika g komentiraju fraze vezane uz potrošnju g Rođen za kupovinu (engl. Born to shop). g Kupujem, dakle jesam (engl. I shop, therefore I am). g Kupuj dok ne padneš s nogu (engl. Shop 'till you drop). vođeni pitanjima nastavnika: g Što znače ove fraze? Kako ih tumačite? g Na koju se izreku referira druga fraza? Kako to tumačite? g Koji sve prostore potrošnje poznajete? g slušaju nastavniku najavu cilj nastavnoga sata, promatraju prezentirane (na slajdu) ishode učenja i zapisuju naslov u bilježnicu

g učenici osmišljavaju asocijacije vezane uz pojam trgovački centar, zapisuju ih na školsku ploču te tumače svoj odabir (očekuju se naučiti temeljne pojmove, pojave i procese: odgovori poput: kupovina odjeće – zato jer se u trgovačkom centru g trgovački centar, kupuje; sniženje – jer su uvijek neka sniženja; kino – zato što u potrošačke prakse, trgovačkim centrima postoje kinodvorane i sl.) suburbanizacija, g pomoću navedenih asocijacija, učenici oblikuju vlastitu definiciju automobilizacija trgovačkog centra u bilježnice g uspoređuju vlastitu definiciju sa službenom definicijom ICSC-a (na slajdu) te revidiraju vlastito tumačenje

razvijati vještine: g interpretacija tematske karte g interpretacija linijskog dijagrama g klasifikacija prostornih informacija u smislene kategorije g usmeno izražavanje

g učenici zapisuju u svoje bilježnice imena barem triju njima poznatih trgovačkih centara te ih nekolicina naglas čita g (očekuje se da će barem netko umjesto trgovačkog centra navesti ime hipermarketa, a ukoliko se to ne dogoditi, učenici odgovaraju na pitanja nastavnika: g Zašto nitko nije naveo Interspar, SuperKonzum ili Namu? Radi li se ovdje o trgovačkim centrima?) g učenici iznose svoje viđenje mogu li se navedeni trgovinski prostorni smatrati trgovačkim centrima, a zatim slušaju objašnjenje nastavnika g prozvani učenici tumače skicu kretanja posjetitelja u trgovačkom centru (pružanje pokretnih stepenica, lociranje ulaza/izlaza) koju je nastavnik nacrtao na ploču g Zašto su pružanje pokretnih stepenica te ulazi/izlazi iz trgovačkog centra osmišljeni na ovakav način? (kako bi se produžila putanja kretanja potrošača; kako bi bilo što je moguće izloženije izlozima; cilj je veći profit) g učenici analiziraju tematsku kartu trgovačkih centara u gradu Zagrebu (2019.) te daju prijedloge na koji bismo ih način mogli klasificirati (očekuje se odgovor: rub grada – središte grada) g zapisuju barem dva suburbana i barem dva trgovačka centra locirana u središnjem dijelu Zagreba g odgovaraju na pitanja: g Kakav je položaj trgovačkih centara u odnosu spram prometnica? (nalaze se uz glavne prometnice i prometna čvorišta) g Što iz toga možemo zaključiti? (postoji pravilo lociranja trgovačkih centara uz prometna čvorišta) - zapisuju pravilo lociranja trgovačkih centara

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

Tijek nastavnog sata Etape sata

Faktori razvoja trgovačkih centara (7')

Trgovački centri vs. trgovina u središtima gradova (2')

Cilj etape

Aktivnosti učenika g učenici analiziraju grafički prikaz razvoja suburbanih trgovačkih centara u SAD-u te odgovaraju na pitanja: g Kada se pojavljuju prvi suburbani trgovački centri u SAD-u? (početkom 1920-ih godina) g Kada počinje dinamičniji razvoj trgovačkih centara? (nakon Drugog svjetskog rata) g Zašto baš nakon Drugog svjetskog rata počinje nagli porast broja suburbanih trgovačkih centara? (očekuju se odgovori poput: širenje gradova, rast potrošačke moći, sve veći stupanj automobilizacije i sl.) g slušaju nastavnikovo navođenje osnovnih faktora rasta broja suburbanih trgovačkih centara te ih zapisuju u bilježnicu: g ograničen prostor u središtima gradova g jeftino zemljište u predgrađima g suburbanizacija g rast stupnja automobilizacije g pojava masovne potrošnje g radeći u parovima, dopisuju vlastito objašnjenje svakog faktora g prozvani učenici usmeno tumače pojedini čimbenik, a nastavnik po potrebi ispravlja, čime svi dobivaju povratnu informaciju o uspješnosti izvršavanja zadatka (vrednovanje za učenje) g odgovaraju na pitanja nastavnika: g Koliko vas je u proteklih mjesec dana posjetilo neku trgovinu u središtu grada? (očekuje se manjina) g Koliko Vas je u proteklih mjesec dana posjetilo trgovački centar? (očekuje se veći broj ruka u zraku) g Možete li na temelju vaših odgovora zaključiti što se događa s trgovinom u središtima gradova usporedno s pojavom trgovačkih centara? Zapišite vaše odgovore. g prozvani učenik čita svoj odgovor, a nastavnik po potrebi ispravlja, čime svi dobivaju povratnu informaciju o uspješnosti izvršavanja zadatka (vrednovanje za učenje) g učenici odgovaraju na pitanje (oluja ideja) što su radili prilikom svog posljednjeg posjeta nekom od trgovačkih centara (očekuju se odgovori: kupio hlače, popio kavu, bio u kinu, kupio mobitel, šetao, razgledavao itd.), a nastavnik ih bilježi na školsku ploču g osmišljavaju kategorije u koje bi mogli klasificirati navedene aktivnosti (sigurno se očekuje odgovor kupovina, a ne budu li predloženi drugi očekivani odgovori, nastavnik daje svoj prijedlog) g Pokušajte klasificirati aktivnosti koje smo zapisali na ploču u sljedeće četiri kategorije: 1) kupovina; 2) prehrana; 3) zabava; 4) kultura g prozvani učenik (za svaku kategoriju) čita svoj odgovor, nastavnik po potrebi ispravlja, čime ostali dobivaju povratnu informaciju i revidiraju svoja rješenja (vrednovanje za učenje)

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

Tijek nastavnog sata Etape sata

Cilj etape

Aktivnosti učenika

g učenici analiziraju grafički prikaz kretanja broja trgovačkih centara u Hrvatskoj te odgovaraju na pitanja/izvršavaju zadatke: g Kada se pojavljuju trgovački centri u Hrvatskoj? Zašto tek tada? (polovicom 1990-ih, zbog prelaska s planskog na tržišno gospodarstvo); nastavnik proziva učenike dok ne dobije točan odgovor te po potrebi sugerira rješenje, a učenici u konačnici zapisuju g U kojem je razdoblju zabilježen najveći rast broja trgovačkih centara u Hrvatskoj? Zašto baš tada? (za vrijeme gospodarske krize; neobjašnjivo); učenici zapisuju u kojem je razdoblju zabilježen najveći rast broja trgovačkih centara Trgovački centri u u Hrvatskoj Hrvatskoj (5') g Kako objašnjavate sve polaganiji rast broja trgovačkih centara u RH? (zasićenje tržišta); g Nađite na internetu koji je bio prvi trgovački centar u Hrvatskoj. (Importanne centar kod Glavnog kolodvora u Zagrebu). g Koje su prednosti odabira takve lokacije za prvi trgovački centar u RH? (prometna povezanost i dostupnost, prometno čvorište znači svakodnevni protok velikog broja ljudi itd.) g Nađite na internetu postoji li županije u Hrvatskoj koje još nemaju trgovački centar i zapišite odgovor. (Ličko-senjska i Požeško-slavonska); Što nam to govori o prostornoj raširenosti trgovačkih centara u Hrvatskoj? (postoje u gotovo svakom dijelu RH) g učenici rješavaju listić za provjeru usvojenosti ishoda učenja (vrednovanje naučenoga) Završni dio sata (10') primijeniti naučeno formativno vrednovati g nakon što su riješili listić, mijenjaju se sa kolegom iz klupe te međusobno ispravljaju zadatke na temelju rješenja na slajdu kako bi dobili povratu informaciju o ostvarenosti ishoda

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

Plan školske ploče Slobodno vrijeme i potrošačke prakse: Trgovački centar - trgovački centar = skup prodajnih i drugih komercijalnih objekata koja je planiran i razvijan kao cjelina te kojom se upravlja kao cjelinom, npr. Arena centar, Importanne centar, Interspar - suburbani trgovački centri = King Cross, City Center One, … - urbani trgovački centri = Centar Cvjetni, Branimir centar, … - lokacija = uz glavne prometnice i prometna čvorište (dostupnost) - faktori razvoja trgovačkih centara: g ograničen prostor u središtima gradova = nemogućnost izgradnje, visoka cijena g raspoloživo zemljište u predgrađima = mogućnost izgradnje, niska cijena g suburbanizacija = formiranje prigradskih naselja uz popratna demografska kretanja g stupanj automobilizacije = odnos broja stanovnika i broja automobila g masovna potrošnja = rast potrošačke želje - pojavom trgovačkih centara, propada trgovina u središtima gradova - potrošačke prakse (u trgovačkom centru): g kupovina (npr. odjeća, obuća, IT oprema, …) g prehrana (npr. restorani brze/spore hrane, kafići, …) g zabava (npr. kino, koncerti, razna događanja, …) g kultura (npr. kino, predstave, seminari, …) - trgovački centri u Hrvatskoj: g pojava tek sredinom 1990-ih prelaskom na tržišno gospodarstvo g najveći porast broja trgovačkih centara u vrijeme gospodarske krize g postoje u svakoj županiji (osim u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj)

Nastavne metode i oblici rada:

g metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda demonstracije, oluja ideja, metoda rada na tekstu g frontalni rad, samostalan rad, rad u paru

Nastavna sredstva i pomagala:

g računalo, projektor, prezentacija (tematska karta trgovačkih centara u Zagrebu, grafički prilozi kretanja broja trgovačkih centara u SAD-u i u Hrvatskoj), radni listić, internet (pametni telefoni)

Popis literature i izvora za nastavnika: - Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V., 2010: Didaktika i kurikulum, IEP-D2, Zagreb. - Matas, M., 1998: Metodika nastave geografije, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb. - Vidović Vizek, V., 2003: Psihologija obrazovanja, IEP - VERN, Zagreb. - Coleman, P., 2006: Shopping Environments. Evolution, Planning and Design, Elsevier, Oxford. - Hromadžić, H., 2008: Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb. - Jakovčić, M., 2019: Geografija potrošnje, https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/Predavanje_8%5B2%5D.pdf (05. 05. 2019.). - Makgopa, S., 2016: Determining shopping mall visitors perceptions on mall attributes, Problems and Perspectives in Management 14 (39), 522-527. - Wrigley, N., Lowe, M., 2014: Reading Retail. A geographical perspective on retailing and consumption spaces, Routledge, Abingdon. - International Council of Shopping Centers (ICSC), 2019: Shopping Center Definitions, https://www.icsc.org/news-and-views/research/shoppingcenter-definitions (19. 04. 2019.).

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

Prilozi

Sl. 1. Trgovački centri u Zagrebu 2019. godine

Sl. 2. Kretanje broja suburbanih trgovačkih centara u SAD-u od 1922. do 2001. godine

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

Sl. 3. Kretanje broja trgovačkih centara u Hrvatskoj od 1994. do 2018. godine

Karlo Mak, Ružica Vuk i Martina Jakovčić: TRGOVAČKI CENTRI KAO TEMA U NASTAVI GEOGRAFIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019, 47-58

Literatura Anić, I., Marković, M., 2011: Trgovački centri: Više od šopinga, Ja Trgovac: Portal o trgovini robom široke potrošnje, 26. 04. 2011., https://www.jatrgovac.com/2011/04/ trgovacki-centri-vise-od-sopinga/ (23. 04. 2019.). Bloch, P., Ridgway, N., Dawson, S., 1994: Shopping mall as consumer habitat, Journal of Retailing 70 (1), 23-42. Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V., 2010: Didaktika i kurikulum, IEP-D2, Zagreb. Curić, Z., Vuk, R., Jakovčić, M., 2007: Kurikulumi geografije za obvezno obrazovanje u 11 europskih država – komparativna analiza, Metodika 8 (15), 444-466. Crewe, L., 2000: Geographies of retailing and consumption, Progress in Human Geography 24 (2), 275-290. Jakovčić, M., 2019: Ekonomska geografija, https://www.pmf.unizg.hr/_download/ repository/ Predavanje_1%5B3%5D.pdf (25. 07. 2019.). Jakovčić, M., Rendulić, I., 2008: Razvoj i funkcije kupovnih centara u Zadru, Geoadria 13 (1), 97-117. Mak, K., Dumić, V., Jakovčić, M., 2017: Geografija potrošnje mladih: Usporedba potrošačkih navika maturanata iz Samobora i Zaboka, Godišnjak grada Zaboka 4, 212-230. Warf, B., Arias, S., 2008: Introduction: The reinsertion of space in the humanities and social sciences, u: Warf, B., Arias, S. (ur.): The Spatial Turn. Interdisciplinary Perspectives, Routledge, London, 1-10. Wrigley, N., Lowe, M., 2014: Reading Retail. A geographical perspective on retailing and consumption spaces, Routledge, Abingdon

Izvori Nastavni program za Zemljopis, Nastavni program za gimnazije, NCVVO, http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/zemljopis.pdf (25. 07. 2019.). Kurikulum nastavnog predmeta geografija za osnovne škole i gimnazije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, NN 7/2019, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019 _01_7_145.html (25. 07. 2019.).

Primljeno:26. 8. 2019. Karlo Mak, mag. educ. hist. et geogr.

Prihvaćeno:11. 3. 2020.

naslovni asistent, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, e-mail: kmak@geog.pmf.hr Doc. dr. sc. Ružica Vuk Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/II., 10000 Zagreb, e-mail: rvuk@geog.pmf.hr Izv. prof. dr. sc. Martina Jakovčić Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/II., 10000 Zagreb, e-mail: mjakovci@geog.pmf.hr

PUTOPIS

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

OD RTA DOBRE NADE DO VIKTORIJINIH VODOPADA Marijan Biruš

sku obalu južnog dijela Afrike sve do Nacionalnog parka Etosha u Namibiji, a onda skrenula na istok preko Bocvane do Viktorijinih vodopada u Zimbabveu. Trajala je tri tjedna i na njoj je sudjelovalo deset turista i vodič. Turisti su bili iz Francuske, Portugala, Švicarske, Poljske, Nizozemske, Australije i Hrvatske, a vodič je bio iz Zimbabvea. Turu je organizirala južnoafrička turistička agencija. Putopis će biti osoban – s konkretnim imenima i licima, njihovim pričama, kao i njihovom doživljavanju ovog putovanja. Autor se nada da neće iznijeti nijednu stručnu geografsku, povijesnu, zoološku ili bilo koju drugu grešku. Naglasak je na osobnom doživljaju!

foto: Marijan Biruš

Ovo je putopis o turi tipa ,,overland“ u južnoj Africi. ,,Overland“ ima ove značajke: prijeđe se velika udaljenost, vozi se u kamionu prilagođenom za prijevoz putnika kako bi mogao voziti i nekvalitetnim cestama te se često kampira. Tura je počela u Cape Town-u, slijedila atlant-

Sl. 1. Početak ture na ,,kraju svijeta“ – sudionici avanture

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Budući da je ovo putopis, autor će spomenuti i pojedine šaljive zgode, ubaciti koje šaljivo razmišljanje, povremeno upotrebljavati neformalni rječnik kako bi čitateljima ovaj putopis bio što zanimljiviji. Dakle, krenimo! Većinu skupine činili smo mi Europljani. Vodič je rekao da je tako u većini njegovih tura. On je jedan od brojnih Zimbabveanaca koji rade u Južnoj Africi jer je njegova zemlja u velikoj gospodarskoj krizi uzrokovanoj dugogodišnjom lošom vladavinom. Vodič je bio prilično zabrinut za stanje u svojoj zemlji. Krećemo, dakle, od gotovo najjužnije točke afričkoga kopna, koja svjedoči o dinamičnim događajima: nakon sustavne podrške portugalskog dvora pomorskom istraživanju Afrike, koje je počeo Henrik Pomorac još početkom 15. stoljeća, Bartolomeu Diaz doveo je ekspediciju do samog juga ovoga kontinenta. Puno dalje nije plovila zbog velikih valova te se vratila. Krajnju točku Diaz je nazvao Rtom oluja (port. Cabo das Tormentas). Mnogi povjesničari tvrde da mu je onda kralj Ivan II. (Joao II.) dao novi naziv: Rt dobre nade (Cabo da Boa Esperança). Grad Cape Town (afr. Kaapstad) dosta je lijep grad. Ima dojmljivo brdo iznad sebe kojeg bismo mogli nazvati ,,Stolna Planina“ (eng. Table mountain). Našoj skupini Stolna Planina je bila u itinereru, ali je tada žičara bila u popravku pa smo se penjali na obližnje brdo zvano Lavlja Glava (Lion’s Head). Grad je relativno nesiguran (kažu da središte danju nije), ali je puno sigurniji od Johannesburga za kojega neki kažu da je čitav nesiguran i noću, i danju. Hostel u Cape Townu pun je upozorenja o sigurnosti automobila i sličnih upozorenja te je okružen naponskom žicom. Dobivate upute o štednji vode u kupaonici. Vlasnica kaže da se više od 85 litara potrošnje dnevno po osobi jako puno plaća te stoga gost dobije kantu za skupljanje vode dok čeka toplu i time se polijeva školjka ili slično.

Napuštamo Cape Town i putujemo kamionom/autobusom na sjever. Putem posjećujemo vinariju u čijim vinogradima vidimo skupinu 5-10 ptica biserki. Krajolici su oko nas zeleni, no kako putujemo, zelenilo postaje sve rjeđe. Pred večer stižemo u naselje na Atlantiku Hondeklip Bay (,,Zaljev pseće stijene“) gdje spavamo u čvrstom objektu, ali na priličnoj hladnoći i vlazi te bez pokrivača i jastuka pa je vreća za spavanje neizbježna. Ondje saznajemo da će slijedeća noć biti na pješčanoj plaži kraj rijeke, pod vedrim nebom! To noćenje pod vedrim nebom ipak je bilo samo za one koji žele, a mogao se unajmiti i zračni madrac. Svi članovi skupine osim jednoga i vodiča spremaju se za veslanje rijekom Oranje i za noćenje na njenoj plaži – sve stvari treba staviti u plastične kante koje se dobro zatvore radi eventualnog prevrtanja čamca. U čamcu nas je po dvoje i prvog poslijepodneva veslamo 5-6 km. Vode nas dva vodiča, koji su svoje čamce nakrcali hranom za sve nas. Pokazalo se da su vrlo vješti kuhari! Pali se vatra na kojoj se priprema večera i slijedi čavrljanje uz nju – u potpunom mraku, nekoliko metara od rijeke. Sutradan se vesla 20-tak kilometara. S lijeve strane nam je Južna Afrika, s desne Namibija – veslamo državnom granicom. Pojavljuju se nevjerojatne bore u slojevima – jednoj se vidi i čitava jezgra. Vide se i ptice, najčešće ona zvana afrički darter, ako je to točan prijevod s engleskog. Vodič kaže da mu je omiljena životinja riblji orao zato što je uvijek u paru mužjaka i ženke te jedno od njih ugine nekoliko dana nakon prvoga. Izazov pri veslanju su brzaci u kojima se čamac lako prevrne. Imali smo nekoliko prevrtanja, a vodič tek na kraju kaže da u brzaku treba veslati, a ne se prepustiti struji! Nakon ovog temeljitog upoznavanja s rijekom Oranje krećemo kamionom dalje i tada uistinu ulazimo Namibiju.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Namibija ima vrlo oskudan biljni pokrivač. Bengvelska struja, koja je hladna, uvjetovala je pustinju Namib odmah uz obalu Atlantskog oceana. Osim toga, sredinom ove države prolazi južna obratnica oko koje se, zbog spuštanja toplog zraka, javljaju pustinje, te je tu nastala i polupustinja Kalahari. Prvi kilometri, paralelno s rijekom Oranje, pokazuju nam kultiviranu pustinju: navodnjavanjem je stvorena plantaža te je tu i radničko naselje većinom od baraka od pruća. Vozimo neasfaltiranom cestom lijevom stranom i za nekoliko sati stižemo do kanjona Riblje rijeke. Vodič kaže da je drugi po veličini na svijetu poslije onoga u SAD-u.

dje dvije noći. Cijeli taj prostor nema pijesak i dine, nego kamenje te ima nešto trave i grmlja. Rekli bismo nedovoljno za razvoj životinjskih zajednica, ali ipak je ondje života puno više nego što se čini! Kakvo je noćno nebo u pustinji - ne treba ni reći! Nijednog oblačka, nimalo smoga, nimalo svjetla! Nebo je nad južnom polutkom drugačije je od onoga na sjevernoj. Tu je tzv. Južni križ i druge zvijezde. Ali nešto ipak može pokvariti pogled na tisuće zvijezda – Mjesec! Imali smo oko sat vremena svake večeri od pada mraka do pojave vrlo sjajnog Mjeseca od kojega se više nije vidjela većina zvijezda. Dorota, liječnica iz Krakova, laserom je pokazivala zvijezde i zviježđa.

foto: Marijan Biruš

Prvo nam je noćenje u Namibiji u divljini pustinje Namib! Postavljamo šatore i bit ćemo on-

Sl. 2. Kajak na rijeci Oranje

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sutra u jutro išli smo u šetnju pustinjom. Vodič je pričao nevjerojatne priče. Jedna vrsta ptica gradi ogromno gnijezdo (oko 1 m3) u krošnji drveta. Međutim, u to gnijezdo dolazi druga vrsta, kako je on objasnio, nepozvana i tu se udomi, ali brani gnijezdo od grabežljivaca. To bi onda bila neka nametljiva simbioza. Šetnja pustinjom bila je zanimljiva: najprije smo naišli na kost neke životinje, a potom na većinu kostura. Vodič je objašnjavao da su dvije rupe na velikoj kosti nosnice, da je glava fiksirana za kralješnicu i da se radi o sajgi skakačici. Nakon nekog vremena liječnica Dorota za glavu je rekla: ,,To je pelvis!“ (zdjelica). Tako da je ispalo da se nije radilo o glavi, nego o – stražnjici!

uzeti pijesak kao suvenir itd. Iako je vrijeme inače bilo prohladno (kolovoz je na južnoj polutci mjesec u hladnijem dijelu godine), temperatura je na dinama bila prilično visoka, a po pijesku se bez obuće nije moglo hodati od prevrućeg površinskog sloja. Nakon dina posjetili smo kanjon Sesriem. Nastavljamo vožnju dalje i u jednom ravnom dijelu, gdje je nadaleko oko nas nepregledna pustinja, kamion odjednom usporava i stane. Pred nama se pojavljuje znak: ,,Tropic of capricorn“! Jarčeva ili južna obratnica – fotografije će biti lijepa uspomena s putovanja na drugi dio Zemlje. U krajoliku se osim pustinje, za koju iz vozila imate dojam da je jako vruća, pojavljuje ocean. Stižemo u grad Swakopmund.

Vodič Ed uhvatio je kukca i rekao da ima kvržice po leđima zato da bi one tijekom noći zadržale što više vode koja se kondenzira na leđima. Kad se nakupi dovoljno vode, kukac izravna leđa i nagne se te tako tu vodu popije!

Nakon boravka u divljini, Swakopmund nam je bio „civilizacija“. To je grad s oko 45 000 stanovnika. Vrlo je široko građen – ulice su jako široke, a zgrade su niske. U civilizaciji ćemo prespavati dvije noći – veselimo se jer nećemo morati slagati šatore! Dočekuje nas zaposlenica turističke agencije koja nam predstavlja aktivnosti: panoramski let helikopterom, skakanje padobranom, poludnevni izlet u pustinju s traženjem ,,pet malih“ (životinja) – sve 70 – 100 američkih dolara! Premda država ima nizak standard, cijene za turiste ne zaostaju za najrazvijenijim državama svijeta.

Vidjeli smo i dvije ptice boje kamenja kako žure hodajući u sklonište. Potom smo naišli na trag životinja – radilo se o žirafama. Na cijelom tom prostoru nije bilo drugoga traga – sve su žirafe hodale točno jedna za drugom, ostavivši trag širok oko pola metra, premda su imale cijelu ravnicu na raspolaganju! Navečer smo išli u ,,game drive“ – vožnju radi gledanja životinja te smo vidjeli nekoliko oriksa i novu vrstu ptice. Oriks koji se češao ravnim metarskim rogom, imao je pritom izraz lica kao čovjek… Vidjeli smo i jednog mrtvog oriksa. Na tlu su rasli vrlo mali grmići trave koji su oriksima, ali i brojnim drugim životinjama, ipak dovoljni za prehranu. Poslije tog prvog, nevjerojatnog boravka u pustinji krenuli smo u ono što se smatra klasičnom pustinjom – u pješčani dio. Ondje su stijene smrvljene u pijesak kojeg vjetar oblikuje u dine. Hodali smo po pijesku i svima su nam ga cipele bile pune! Mogli smo se penjati na dine,

Grad Swakopmund osnovan je doba njemačke vladavine – Namibija je bila njemačka kolonija. Zgrada željezničkog kolodvora sada je hotel. U knjižari i turističkom uredu susrećemo Nijemce koji govore njemački – kažu da Nijemaca u Namibiji ima oko 40 000 – većinom u prijestolnici Windhoeku, ali i ovdje. Kažu da je tržnica u crnačkoj četvrti na koju su neki od nas htjeli otići kako bi vidjeli ,,pravi život grada u živo“, nesigurna. U šetnji gradom susrećemo čovjeka koji prosi – kaže da je San (koristi se i naziv Bušman) i kaže ime i prezime koje sadrži karakteristični glas ,,klik“! Na tržnici u turističkom dijelu grada (središtu) nema istaknutih ci-

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

jena, nego se za suvenire i rukotvorine cjenka. Kraj tržnice je skupina žena iz plemena Himba sa živopisnim frizurama.

stoljeća, Joaovi i Ruijevi sunarodnjaci doplovili negdje do mjesta na kojem stojimo dok o tome pričamo. Bartolomeu Diaz stradao je kraj Rta dobre nade na povratku iz zemlje koja je tada nazvana Otokom Pravoga Križa, a kasnije će biti nazvana Brazil. U muzeju smo vidjeli Rt križa ovdje u Namibiji, do kojega su Portugalci doplovili onih godina istraživanja Afrike kao do svoje tada posljednje točke i ondje podigli križ. Prikazan je malom maketom na kojoj je vidljiva kolonija morskih lavova. Joao i Rui naglašavaju mi da sutra idemo upravo onamo. Nakon blagodati civilizacije u Swakopmundu krećemo dalje – u dine pustinje Namib. To je mjesto vrlo posjećeno. Iako je hladni dio godine i temperatura je oko 20°C, pije-

foto: Marijan Biruš

Supermarket velikog globalnog nizozemskog lanca ima prilično visoke cijene – i one su takve radi turista, iako u njemu kupuje i mnogo domaćeg stanovništva. Odlazimo na plažu – ondje je muzej o kolonijalnoj prošlosti kojega posjećujem s Portugalcima Joaom i Ruijom. Nakon toga gledamo pučinu Atlantika. ,,Odavde sad nema ničeg do Rio de Janeira! Oko 7000 km!“ kažem im gledajući kartu svijeta. Sunce zalazi u ocean. Kolumbovi su se pomorci bojali ploviti na zapad jer su mislili da ondje more kuha budući da Sunce upada u njega… Upravo su u to vrijeme, krajem 15.

Sl. 3. Široke ulice gradića Swakopmunda u Namibiji

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

foto: Marijan Biruš

sak je prilično vruć te je bos vrlo teško hodati – treba zabijati stopala dublje u pijesak gdje je hladniji. Na ovom mjestu susrećemo turiste iz raznih zemalja, ali ponajviše iz Europe, koji često unajmljuju automobile putujući Namibijom. Uzimam malo pijeska za mineraloško-petrografsku zbirku u školi. Poslije toga doista smo stigli na Rt križa (afr. Kaap Kruis) – rt kamo su u siječnju 1486. stigli portugalski pomorci pri istraživanju afričke obale tražeći pomorski put do Indije zbog Osmanlija koji su osvojili velik dio jugozapadne Azije i sjeveroistočne Afrike i time prekinuli tradicionalne trgovinske puteve. Ondje su kopije dvaju križeva koje, međutim, predstavljaju drugorazrednu atrakciju toga mjesta. Prvorazredna su stotine morskih lavova koji ispuštaju čudne zvukove i neugodni miris. Posjetitelji s maramicom na nosu fotografiraju ove životinje u raznim pozama, a ponajviše sa zadovoljnim izrazom lica i zatvorenim očima kako upijaju Sunčevu toplinu. Neki mladunci sisaju, a ima i uginulih jedinki. Kad pogledamo dalekozorom, zaprepastimo se koliko ih ima u moru! Ti su na poslu, a ovi na obali se odmaraju… Po svoj su prilici bili na tome mjestu i dolaskom prvih Portugalaca. Povijest ih ne zanima – leže na spomeniku!

Sl. 4. Kolonija morskih lavova na Rtu križa u Namibiji

Na parkiralištu se vijore dvije zastave: namibijska i Afričke unije. Nedaleko od kolonije morskih lavova mala je suvenirnica koja, između ostaloga prodaje i pijesak u bočicama. Prodavati pijesak u pustinji! Međutim, Australka Veronika ga je kupila! A malo prije smo ga imali u izobilju… Razmišljam koju će cijenu moj pijesak postići u Europi… Nikakvu: bit će podijeljen zainteresiranim učenicima! Duž cijele obale, pa tako i na Rtu križa, pustinja Namib izlazi na more, tj. na Atlantski ocean. Tu struji hladna Bengvelska struja koja nastaje kao ogranak Morske struje zapadnih vjetrova koja struji oko Antarktike. Ona je samo dijelom odgovorna za postanak pustinje Namib – puno je veći utjecaj geografske širine – jer hladna morska voda slabo isparava, ali da je i isparavanje veće ne bi bilo dotoka vlage, jer vjetrovi pušu paralelno s obalom. Neobično je vidjeti tu kombinaciju života u koloniji i žuto-sive pustinje kad okrenete glavu na drugu stranu. Putujemo dalje. Dosežemo najsjeverniji dio Namibije, na oko stotinjak kilometara od Angole. Već smo oko 1700 km udaljeni od Cape Towna. Na redu je Nacionalni park Etosha. Povremeno slano jezero Etosha Europljani su prvi put vidjeli 1851. godine, a nacionalnim parkom ju je proglasila njemačka kolonijalna uprava 1907. Prije samog ulaska u NP Etoshu imamo ručak, kao obično: jedna skupina nas pomaže vozaču/vodiču/kuharu u pripremanju ručka, jedna pere posuđe, a jedna uređuje kamion. Mjesna djeca igraju se s nama i traže hranu. Najstroži s njima je vodič, koji kaže da ne voli da prose. Nakon ručka krećemo i čim smo prošli ogradu, zaustavljamo se. Vodič izlazi iz kamiona i uskoro se vraća s – izmetom! ,,Pogodite čiji je!“ Da ne idemo dalje, više smo puta tijekom putovanja iz izmeta saznavali o životu južne Afrike…

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

i uskoro primjećujemo skupinu od desetak lavova na obroku. Neki su već jeli, a neki upravo jedu. Zaustavljamo se i imamo dosta vremena s dvadesetak metara promatrati dalekozorom taj prizor i fotografirati. Bilo je teško vidjeti što jedu. No, jednom se prilikom pokazao metarski ravni rog - ,,To je oriks!“ viknem ja. Vodič objašnjava da većinom love lavice, ali mužjak prvi jede sve dok se ne zasiti. Onda jedu ostali. U skupini koja se najela, vidimo mužjaka i nekoliko ženki oko njega, skupinu koju zovu ,,pride“. Jedna se ženka upravo karikirano izležavala zato što se prejela: svakih je desetak sekundi mijenjala pozu, jednom čak i koristeći kamen kao jastuk.

foto: Marijan Biruš

Kamp nam je unutar nacionalnog parka, na vrlo atraktivnom mjestu. Puno je turista ondje. Nakon postavljanja šatora idemo u ,,game drive“ – ono što mi nazivamo ,,safari“, promatranje divljih životinja. Komercijalno se ustalilo da treba vidjeti ,,pet velikih“: slona, nosoroga, lava, leoparda i bivola. Naravno, lavovi su najatraktivniji. ,,Imamo lava!“ uzbuđeno viče vodič nakon telefonskog razgovora sa svojim kolegom, koji mu dojavljuje gdje se lavovi nalaze. Nakon nekoliko minuta vožnje po gotovo pustinjskom krajoliku stižemo do lavice. Kamion se zaustavlja i svi se naguravamo na prozor i fotografiramo. Lavica, međutim, ne stoji, nego se nekamo zaputila. Slijedimo je (ona ne obraća nikakvu pažnju na nas)

Sl. 5. Sličnost nastambi u NP Etosha

foto: Marijan Biruš

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

foto: Marijan Biruš

Sl. 6. Odmor poslije obroka – NP Etosha

Slijedećeg jutra krećemo dalje. Zaustavljamo se u jednom gradiću radi opskrbe. Supermarket je djelomično, dok je WC u potpunom mraku, osvijetljen samo jednom svijećom! Na parkiralištu pred supermarketom na rubniku sjedi petnaestak ljudi. Na cesti se često nađe stoka: krave ili magarci, a ima i puno pješaka. Prolazimo kraj naselja s kućama od pruća. Mi smo se u šatorima smrzavali, jer je noću bilo desetak stupnjeva… U redu za bankomat u obližnjem gradiću pitam djevojku kako ona i njezini susjedi trpe hladnoću, a ona kaže da im to nije problem te da je takva tamošnja tradicionalna arhitektura.

foto: Marijan Biruš

U kampu je bilo puno njemačkih turista – ipak postoji povijesna veza između Njemačke i Namibije. Autobus s prikolicom za spavanje bio je parkiran kraj velikog termitnjaka koji je fascinirao brojne posjetitelje – premda izgleda mekan poput krtičnjaka, tvrd je kao kamen te ga se ne može oštetiti ni rukom, ni nogom, a podzemni dio višestruko je veći! Uvečer se posjetitelji skupljaju na pojilištu čekajući životinje. Vidjeli smo skupinu slonova, gnua, ali i jednu pticu koja je stala kraj žarulje i ondje čekala kukce te ih vrlo spretno hvatala u letu.

Sl. 8. Žirafe u NP Etosha

Sl. 7. Kudu u NP Etosha

Sl. 9. Ptica engleskog naziva Northern black korhaan (Afrotis afraoides) u NP Etosha

foto: Marijan Biruš

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 10. Bliski susret u delti Okavanga Spavamo u kampu ,,Caprivi“, gdje je većina građevina od pruća i blizu smo pojilištu, jezeru. Ondje nije bilo gotovo nikakvih životinja pa od njega nismo imali nikakve koristi osim što je noću bilo vrlo hladno spavati u šatoru – temperatura je bila 10 ⁰C, a osjet hladnoće pojačavala je vlaga. Vozimo se dalje. Slijedi nam razgled delte rijeke Okavango. Ta se rijeka grana u rukavce, ali se ne ulijeva ni u koje jezero ili more, već nestaje u pustinji Kalahari. Ova je delta velika močvara s rukavcima, jezerima i pješčanim otocima. Ondje žive brojni kukci, vodozemci, ptice, ali i nilski konji, zebre, lavovi, slonovi. Nakon sat vremena brze plovidbe stižemo u kamp. Putem smo vidjeli dvije vrste vodomara, nekoliko krokodila (koji su pri našem polaganom približavanju najprije bili ukipljeni, a onda su brzo pobjegli u vodu), nekoliko parova afričkog ribljeg orla, cijeli termitnjak (i ,,podzemni“ dio) te hotel na vodi. Vodič koji će biti s nama dva dana, predstavlja se kao Žaba. Stigli smo u šatorsko naselje gdje su nas dočekali drugi turistički djelatnici. Jedan kaže da se zove Devetka… U šatorima su drveni kreveti, međutim, cijeli kamp nije zaštićen ogradom od divljih životinja! Vodič Žaba kaže da se ne prepadnemo ako na putu u WC noću

Sl. 11. Drugi bliski susret u delti Okavanga sretnemo koju životinju. Ako vidimo slona, ne smijemo baterijom svijetliti u njega jer ga to uznemirava. Ako ga vidimo, mirno se vratimo u šator. Ako naiđemo na leoparda ili lava, treba im svijetliti u oči i vratiti se u šator. ,,Mačke ne vole svjetlo“ objasnio je. Vrlo je opasno stajati blizu jezera. Pišem SMS-poruke prijateljima u kakvoj sam situaciji. Dobivam poruke podrške… Za jutro je predviđeno hodanje savanom! Dakle, kad već životinje nisu noću došle k nama u kamp, sad mi idemo na njihov teritorij! I danas mi je žao što sam išao… Vodič Žaba nam je na početku održao kratko izlaganje: treba poštivati prirodu. Ako naiđemo na lava, nemojmo paničariti. Kaže da su „novine“ savane tragovi stopa, mokraća i izmet životinja… Uzme izmet u ruke i analizira ga. Čak je i pojeo plod jednog drveta koji je pao u njega… Sve je to priroda! Nitko se ne smije izdvajati iz skupine jer životinje ne napadaju skupinu te kad on kaže da krećemo, moramo odmah krenuti. Među tragovima u pijesku Žaba pokazuje lavlje te kaže da su svježi. Kao u filmu! Onda kaže nešto na jeziku Sana vodiču Devetki… Guilemmete iz Francuske mi poslije priča da je kao druga u skupini vidjela dvije lavice kako su pobjegle pred nama…

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

foto: Marijan Biruš

Sl. 12. Baobab u području delte Okavanga Vidimo nekoliko slonova na 70-100 metara. Večer prije vodič Ed pričao je da je jednom slon bio vrlo blizu njegovoj skupini. ,,Budimo sad sasvim tiho!“, šaptao je. Jedna je gospođa stala na suho lišće. Slon je krenuo prema njima! On i drugi vodič udaranjem dvama limenim pladnjevima otjerali su ga. ,,I tako smo preživjeli“, zaključio je Ed. Poredani u vrstu gledali smo i fotografirali slonove. Onda je jedan krenuo žustro prema nama. Ed se promeškoljio, a Žaba je rekao ,,Idemo!“ i otišli smo. Uzbuđenju tu nije kraj: Ed nam priča o natjecanju u pljuvanju impalinog izmeta. Kod mravinjaka govori kako unutra žive milijuni mrava. Dijele se na radnike, vojnike i kraljicu. Iz zemlje strši toranj visok oko jednog metra i otvorima u

njemu termiti reguliraju temperaturu. Kaže i da uzgajaju gljive! On je kod djeda i bake jeo termite iz termitnjaka koji se peku u vlastitoj masti… Vratili smo se ipak sretno. Plovili smo u čamcima po plitkoj vodi – svakim čamcem kormilario je jedan mještanin odgurujući se štapom jer je voda duboka najviše metar. Znao je čak i latinska imena nekih riba! Kad smo došli u kamp, domaćini su nas odmah upozorili da budemo jako tihi. Zašto? Slon nam je došao među šatore! Mirno je jeo grane i njuškao okolo, a onda je otišao. Vodiči stalno upozoravaju kako je on opasna životinja – može trčati 40 km/h te može ubiti čovjeka ako je ljutit i dočepa ga se. Toga poslijepodneva Žaba nam priča kako je lav napao njega i dvoje turista, koji su umirali od straha gledajući ričućega lava

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

na nekoliko metara od sebe te na moje pitanje je li to bilo zbog nečije greške, kaže da nije, te da se to može dogoditi uvijek! Znači da slučajno toga dana nismo imali problema i da smo povjerovali ,,lošem vodiču“, tj. agenciji koja je hod po savani (eng. bushwalk) stavila u program, a da nije obavijestila goste o rizicima i stavila im na izbor. Nađu se i neki gosti koji u tome ne vide problem i kažu da onda ne treba ići na ,,overland“! Žaba nikakvo oružje ne nosi jer se onda, kaže, ne bi sklanjao životinjama kao danas, nego bi bio potpuno samouvjeren i vjerojatno bi morao pucati. Kasnije sam čuo da u Africi svake godine nekoliko turista strada od životinja… U razgovoru poslije večere otkrivamo da i crnci mogu pocrniti na suncu: dokaz predočava Ed podižući rukav majice – podlaktica mu je tamnija! Kaže i da može saznati je li osoba crnac ili bijelac preko telefona – po boji glasa! Jezik Sana ima nama zanimljive glasove, tj. zvukove – osim ,,klika“, tu su još „cmoktanje“ i drugo, a osim odličnog snalaženja u afričkim jezicima Ed govori jezik iz Zimbabvea šona. Kaže da bi želio naučiti još jedan europski. Poslije iskustva u delti Okavanga idemo u još jedan kamp koji ima drvene krevete u šatoru te recepciju s barom. Odmah je uz rijeku te se noću čuje glasno kreketanje žaba u daljini. Domaćica kaže da jednom u gradu nije mogla zaspati bez toga te si je na internetu pustila višesatno kreketanje i tako je zaspala… Sutradan nas je lokalna seljanka odvela u selo. Od zanimljivoga iskustva izdvojimo samo to da smo vidjeli seoski sud, za koji kažu da je stroži od državnoga. Posjetili smo i školu – djeca su se hvatala za svakoga od nas, htijući valjda da ih podižemo i vrtimo – čak je bilo i tučnjave za nas! Nakon višesatne vožnje kroz sela gdje vidimo znak ,,slon na cesti“, stižemo u gradić Maun. S lokalne zračne luke polijeću zrakoplovi u razgled Delte s visine, koji traje 30-60 minuta i stoji stoti-

njak američkih dolara. Maun je gradić vrlo blizu Nacionalnog parka Chobe gdje smo u tri sata plovidbe brodićem vidjeli jako puno životinjskih vrsta, najviše ptica: afričkog svetog ibisa, debelokoljenašicu (sa pomalo smiješnim velikim očima), afričkog vodosjeka, čaplje, žličarke, ali i nilske konje, močvarne antilope itd. Vidjeli smo slona kako pliva na otok – najprije samo vrh surle, a potom je izronilo cijelo tijelo. Vidjeli smo i skupinu malih slonova kako se valjaju u blatu. Vodič/ kapetan broda zna puno o svim vrstama koje vidimo i vrlo je uslužan. Prakticiraju se napojnice. Saznajemo da je lav jako loš plivač te da ga svi drugi plivači pri plivanju nastoje napasti. Na samoj smo granici s Namibijom, a vrlo blizu je i Zimbabve. Maun ima međunarodnu zračnu luku. Turistička infrastruktura vrlo je razvijena: prometna, smještajna, ponuda aktivnosti je velika, a cijene su u rangu najrazvijenijih zemalja svijeta. Jednu smo noć prespavali na dnu isušenog slanog jezera. Netko u šatoru, a netko pod vedrim nebom gledajući zvijezde! Ed kaže da je jednom sa skupinom kamionom zašao na njega pa su kotači djelomično utonuli! Nije mogao izvući kamion i cijelu je noć pješačio da bi došao do pomoći jer nema signala za mobitel. U vožnji je pokazao da zna popraviti manji kvar na motoru, a umijeće i maštovitost kuhanja (ne baš i najboljeg planiranja!) pokazivao je na cijeloj turi. Kaže da je obuka trajala godinu dana. Pred kraj ture ulazimo u Zimbabve. Na graničnom prijelazu je gužva, a policijski službenik nekim gostima priređuje nepotrebno čekanje. Stižemo u gradić Viktorijini Vodopadi. Ondje spavamo u čvrstom objektu gdje su drugoj skupini kradljivci ukrali putovnice i novac upavši u njega. Na ulicama su prilično napasni prodavači suvenira koji znaju biti i nepristojni pa se osjećate nelagodno. Prodaju se novčanice zimbabveanskog dolara s desetak nula, iz vremena goleme inflacije. Nitko nije zadovoljan gospodarskim stanjem ove zemlje u kojoj je nekoliko mjeseci kasnije

foto: Marijan Biruš

Sl. 13. Školski život u gradiću Maun u Bocvani predsjednik još iz vremena Josipa Broza Tita ipak smijenjen. U zračnoj luci njegove su goleme slike na zidu. Naplaćuje se i nekakva dodatna taksa koja nigdje nije najavljena. Zrakoplovi kasne, a i nestabilni su tijekom leta. Ipak, nenajavljeno preko Bulawaya, slijećemo u Johannesburg i tako završava ovo afričko putovanje.

Vidjeli smo jako puno. Puno krajolika, puno životinja, puno kolonijalne povijesti. Od oceana, preko pustinje do savane. Puno izlazaka i zalazaka Sunca. Odabrali smo povoljni dio godine – srpanj i kolovoz. Tako da svima koji imaju želju i priliku, preporučam da odu na turu overland.

Mr. sc. Marijan Biruš, učitelj savjetnik OŠ Sesvetska Sopnica, Sopnička 69, 10360 Sesvete, e-mail: marijan.birus@skole.hr

K A R TA G O V O R I

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 1 .Razine zaštite i okolišni elementi porječja Pazinčice

Problematika zaštite Pazinskog potoka i Pazinske jame u Istri

Sl. 2. Okolišni pritisci u porječju Pazinčice

74 GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Pazinčica ili Pazinski potok najdulja je ponornica Istre. Tok dugačak 16 km vodom se opskrbljuje s porječja površine 78,1 km2 karakteristične dendritične mreže. Uglavnom ga čine slabiji stalni i češći povremeni, bujični vodotoci. Ukupna duljina toka i pritoka je 160 km. Glavnina porječja (97%) razvijena je u nepropusnim i slabo propusnim flišnim i aluvijalnim naslagama na kojima prevladava površinsko otjecanje. Turbulentnost vodotoka u koritima, vodonepropusna litološka podloga i velika raščlanjenost reljefa uvjetovali su intenzivne padinske i fluviodenudacijske procese. Oni su velikim dijelom pojačani antropogenim aktivnostima pa je cijelo porječje izuzetno ranjivo i osjetljivo na promjene. Manji dio porječja, na samom kraju površinskog toka Pazinčice, ima karakteristike fluviokrškog reljefa. Njegov „najdramatičniji” izraz u prostoru je duboki kanjon koji završava ponorom – Pazinskom jamom. Pazinska jama i kanjon zaštićeni su kao značajni krajobraz. U porječju Pazinčice nalaze se i četiri područja ekološke mreže Natura 2000. Značaj Pazinske jame je višedimenzionalan i odnosi se na njegove geološke, hidrogeološke, geomorfološke, ekološke, kulturne, znanstvene, gospodarske i edukacijske vrijednosti, a najviše zbog korištenja voda Pazinčice koje podzemnim tokovima dospijevaju do niza izvora u dolini Raše, među kojima je i kaptaža Rakonek koja se koristi u vodoopskrbi grada Pule. Obzirom na sve učestalije ekološke incidente koji su uzrokovani antropogenim djelatnostima (izlijevanje otpadnih tvari, problem s odlagalištem otpada Lakota, korištenje vode za navodnjavanje obrađenih površina, deforestacija), napravljena je analiza prostorne distribucije pritisaka koji su potencijalni i stvarni okidači ekoloških incidenata. Izgrađena područja i područja koja su u potpunosti izmijenjena prostiru se duž glavnog toka Pazinčice, a najveća koncentracija istih je u neposrednoj blizini Pazinske jame. Uz sve pritoke Pazinčice i dolinske strane njihovih korita česte su padine nagiba >25° na kojima se u lako trošivim naslagama fliša odvijaju intenzivni padinski i fluviodenudacijski procesi kojim se oslobađaju velike količine sedimenata. U neposrednoj blizini Pazinske jame nalaze se tri odlagališta otpada koja je potrebno sanirati. Jedno od njih je odlagalište građevinskog i nekada komunalnog otpada Lakota u Pazinu s kojeg se pri ekstremnim meteorološkim događajima otpad spire u korito bujičnog potoka Lakota, Pazinski potok i Pazinsku jamu. Tako dolazi do onečišćenja velikih razmjera jer je, osim površinskih tokova, ugrožen i podzemni krški vodonosnik središnje Istre. Ostali evidentirani pritisci proizlaze iz intenzivne poljoprivrede, uzimanja vode za navodnjavanje, širenja izgrađenih područja i prometnica. Obzirom na prisutne vrijednosti porječja, a s druge strane na potrebe stanovništva i gospodarskog razvoja, od iznimne je važnosti izraditi i provoditi plan upravljanja čija je izrada zastala.

Nenad Buzjak i Valerija Butorac

Literatura Buzjak, N., Penezić, L., Butorac, V., Žeger Pleše, I., 2019: The pollution in Pazinčica stream and its effects on Pazinska jama Ponor (Croatia), u :Karst hydrogeology - research trends and applications :abstracts & guide book (Blatnik, M., ur.), 17. – 21. lipnja 2019., Karst Research Institute ZRC SAZU, Postojna, 85-86. Buzjak, N., Jekić, M., Penezić, L., Butorac, V., Žeger Pleše, I., 2019: Onečišćenje rječice Pazinčice i utjecaj na Pazinsku jamu, u: Zbornik sažetaka Skupa speleologa Hrvatske (Jekić, M, ur.), 22. – 24. studenog 2019., Hrvatski speleološki savez, Pazin, 17-17.

MREŽNI HORIZONTI

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

BIOPORTAL – središnji mrežni portal Informacijskog sustava zaštite prirode RH Uvod Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), jedan od zadataka hrvatskog sustava zaštite prirode, na čelu s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, je vođenje Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP). Sustav se sastoji od baza podataka, aplikativnih rješenja i web servisa namijenjenih pohrani, održavanju i dijeljenju podataka iz sfere prirodne i krajobrazne raznolikosti te zaštite prirode i okoliša RH (Bioportal, 2020). Sustav je usklađen s međunarodno prihvaćenim standardima i obvezama. S njegovim je razvojem 2004. godine započeo bivši Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), kojeg je 2015. zamijenila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). Od 2015. godine podaci su postali javno i besplatno dostupni putem mrežnog portala Bioportal (PSD, 2015). Od ukidanja HAOP-a 2018.-2019. poslovi održavanja sustava prešli su na nadležno Ministarstvo. Konceptualna shema ISZP-a sastoji se od tri osnovna nivoa: baze podataka, servisa i korisnika. Baza podataka objedinjuje različite tematske baze stručnih i znanstvenih podataka o zaštićenim područjima, ekološkoj mreži Natura 2000, flori, fauni, staništima, speleološkim objektima itd.). Nivo servisa predstavlja tehničke mehanizme namijenjene za razmjenu podataka između različitih komponenti ISZP-a i vanjskih sustava. Taj nivo poslužuje podatke trećem nivou - korisnicima. Podaci ISZP-a su prikupljani kroz redovite aktivnosti DZZP-a i HAOP-a, razne domaće i međunarodne projekte te kroz djelatnost drugih stručnih i znanstvenih institucija i nevladinih organizacija, npr. speleoloških udruga uključenih u projekt Katastar speleoloških objekata RH (Katastar, 2018). Pregled sastava i strukture sustava moguć je preko web stranica Ministarstva zaštite okoliša i energetike (HAOP, 2018).

Bioportal Za brojne korisnike najvažniji dio sustava je mrežni portal poznat pod nazivom “Bioportal” (www.bioportal.hr). Osnovni dijelovi portala su Preglednik i Servis.

Preglednik Trenutna verzija aplikacije je 1.5.3. Preglednikom se pristupa središnjem GIS portalu na kojem se mogu pregledavati brojni prostorni podaci. Sučelje se sastoji od nekoliko elemenata (sl. 1). Osnovni su karta, stablo slojeva i alatna traka (Bioportal, 2018a). Karta predstavlja osnovu korisničkog sučelja. U gornjem desnom uglu ekrana karte Hrvatske je izbornik na kojem je moguće postaviti jednu od tri dostupne kartografske podloge: TK25 (topo-

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 1. Korisničko sučelje Biopotala (stanje 20. veljače 2020.) grafska karta 1:25.000), DOF (digitalni ortofoto 1:5.000) ili HOK (Hrvatska osnovna karta 1:5.000). U donjem dijelu karte su linijsko mjerilo, brojčano mjerilo i prikaz koordinata. Koordinate su određene trenutnim položajem pokazivača miša što omogućuje precizno bilježenje podataka. Opcija prikaza mjerila vrlo je korisna u slučaju izrade snimke ekrana. Izbor koordinatnog sustava moguć je na alatnoj traci, u opciji „Postavke”, a dostupne opcije su HTRS96/TM (referentni koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije), stare Gauss-Krüger zone 5 i 6 te WGS84. Navigacija kartom moguća je standardno mišem ili Pan/Zoom komponentom na ekranu. Stablo slojeva u lijevom dijelu ekrana sadrži popis svih dostupnih slojeva s prostornim podacima organiziranih u grupe, podgrupe i njihove teme. Organizacija slojeva u trenutku pisanja ovog članka prikazana je u tablici 1. Svaki od slojeva ima padajući izbornik koji se aktivira strelicom s desne strane naziva sloja. Mogućnosti u padajućem izborniku nisu jednake za sve slojeve. Svi imaju mogućnost podešavanja prozirnosti kako bi se vidjela kartografska podloga što može pomoći u geografskom lociranju objekata na karti, preuzimanju slike (izvatka) i ručnom prikupljanju podataka. Ovdje se nalazi i opcija “Zumiraj na sloj”. Pojedini slojevi imaju mogućnost prikaza tablice i metapodataka (tab. 1). Ovisno o vrsti podataka u tablici se nalazi opcija zumiranja na odabrani podatak i njegovo isticanje na karti, naziv, kategorija, naziv javne ustanove, naziv zaštićenog područja itd. (sl. 2 i 3). Slojevi ekološke mreže Natura 2000 imaju poveznice na standardni podatkovni obrazac (Natura 2000 Standard Data Form) s nizom podataka koji upotpunjuju Bioportal. Obrasce je moguće preuzeti na računalo u različitim formatima.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Tab. 1: Stablo slojeva Bioportala (stanje 20. veljače 2020.) GRUPA Podloge

PODGRUPA

TEME

Tablica Metapodaci

Europe NUTS II regije Biogeografske regije

Zaštićena područja – poligoni

Zaštićena područja – točke

Područja prema Direktivi o staništima

Područja prema Direktivi o pticama

MaB

World Heritage

Geopark

Ramsar Info objekti, Poučne staze, Poučne ploče, Alpinizam (točke i poligoni), Atrakcije (točke, linije i poligoni), Biciklizam, Paraglajding/ Posjetiteljska poletištaPlaninarenje, Vođene ture, Posjećivanje špilja, Promatranje infrastruktura životinja, Škole u prirodi, Ugostiteljstvo i smještaj, Ribolov, Ronjenje - točke Karta kopnenih nešumskih Kopnena staništa – točke staništa RH 2016. Staništa i Kopnena staništa – poligoni biotopi Kopnena staništa (točke i poligoni), Kopnene vode, Morska obala, Karta staništa RH 2004. Morski bentos (točke i poligoni), Podzemlje, Stijene i točila, Vodotoci Saproksilni kornjaši Dojave 2015.-2018. Rasprostranjenost vrsta Periske lokacije - točke Katastar speleoloških objekata RH Speleološki objekti Divlji deponiji otpada u speleološkim objektima Država - kopno

Država – more Središnji regi- Županije star prostornih Općine jedinica Naselja

Zaštićena područja – nacionalne kategorije Ekološka mreža Natura 2000

Zaštićena područja

Međunarodna proglašenja

Katastarske općine Mreža

MTB

MTB 1, MTB 4, MTB 16, MTB 64

UTM

1x1, 2x2, 10x10, 50x50, 100x100

Measurements Sketches and Sketches Measurements Graticule

Izvor: Bioportal, 2020.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 2. Prikaz tablice za sloj “Poučne staze”. Izvor: Bioportal 2020. Korisna opcija sloja „Zaštićena područja” je pristup Upisniku zaštićenih područja. Poveznica je u drugom, neimenovanom stupcu. Upisnik je referentna baza i službeni izvor podataka o zaštićenim područjima RH (Bioportal, 2018b). U njemu su upisani osnovni podaci, podaci o županijama, gradovima i općinama koje na čijem se teritoriju zaštićeno područje nalazi, podaci o proglašenju,

Sl. 3. Prikaz metapodataka za sloj “Speleološki objekti”. Izvor: Bioportal 2020.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 4: Primjer tablice Upisnika zaštićenih područja s podacima o zaštićenim područjima unutar Parka prirode Velebit. Izvor: Bioportal 2020. podaci o međunarodnom statusu, nabrojana je dokumentacija vezana uz proglašenje zaštićenog područja koja se može preuzeti, te podaci o drugim zaštićenim dijelovima prirode unutar pretraživanog područja (npr. podaci o spomenicima prirode, strogim rezervatima itd. unutar parka prirode; sl. 4). Nažalost iz te tablice nije moguće direktno doći na dokumente povezane s tim područjima, nego ih je potrebno odabrati u početnoj tablici ili odabrati na karti alatom “Identifikacija objekata poligonom („i”)”. Osim slojeva Bioportala korisnicima je omogućeno da na kartu uvoze vlastite slojeve kako bi ih prikazali na karti. Datoteku je potrebno ispustiti na područje karte (drag&drop). Podržani formati prostornih datoteka su: .shp, .gml, .kml, geojson, .gpx, .txt i .csv. Podržane su projekcije HTRS 96/ TM, Gauss–Krüger 5 i 6, te WGS 84 (Bioportal, 2018a). Alatna traka sadrži standardne alate za navigaciju i manipulaciju prikaza na karti (pomicanje, zumiranje obuhvatom ili na lokaciju prema podacima iz unosa korisnika i dr.) i specifične alate. Od alata za pretraživanje dostupno je pretraživanje podataka Bioportala i pretraživanje putem usluge Google Places (npr. po naseljima i ulicama). Tražilica Bioportala omogućuje jednostavno pretraživanje (prema najmanje tri znaka), prostorno pretraživanje (odabirom točaka, vlastitim crtanjem poligona, kvadrata ili kružnice na karti, zatim prema vlastitim učitanim slojevima i tekstualno), prema slojevima Bioportala (gdje je moguće odabrati određene atribute i vrijednosti kombinirajući ih pomoću operatora), zatim prema temama i Upisniku zaštićenih područja (gdje je moguće definirati kategoriju zaštite i sve druge podatke iz tablice Upisnika kako je ranije navedeno). Alat anotacije i alat za mjerenje omogućuju upisivanje teksta na kartu, te mjerenje linija i površina. Moguće je kreirati poveznicu na trenutni pogled karte, te ga je u skočnom prozoru

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 5. Preuzimanje izvatka crtanjem poligona. Izvor: Bioportal 2020. moguće kopirati radi prilaganja npr. u datoteci ili e-mail poruci. Pomoću posebnog alata moguće je, putem poveznice, dodavati vanjske slojeve WMS-a ili WFS-a. Interesantan dodatak alatne trake je alat „Preuzimanje izvatka” koji omogućuje preuzimanje podataka za izabrano područje. Nakon upisa potrebnih podataka u obrazac i odabira elemenata (koji će biti prikazani na izvezenoj karti: tumača, objekata i buffer zone oko izabranog područja), željeno područje je moguće odabrati ucrtavanjem točaka, poligona ili kružnice (sl. 5). Odabir je moguć i prema sloju kojeg je učitao korisnik kako je ranije opisano. Izvezena komprimirana datoteka sadrži tri datoteke: kartu područja s popisom prikazanih slojeva i tumačem (.pdf), kartu kao slikovnu datoteku (.png) i tablicu (.xls). Karta u PDF formatu ima samo brojčano mjerilo, a korisna opcija bila bi da se na njoj može iscrtati i pravokutna koordinatna mreža (koja postoji kao izbor u stablu slojeva – Graticule). Karta kao slikovna datoteka nema tumača znakova, no veći je problem što nema mjerila, a očito je da mjerilo nije isto kao na PDF inačici karte. Što se nalazi u XLS datoteci nije poznato jer Excel pri otvaranju dojavljuje grešku, a otvorena tablica ne sadrži nikakve podatke. Aktivne slojeve na karti moguće je birati alatom „Identifikacija objekata poligonom”. Pri tome se otvara tablica “Identificirani slojevi i objekti” u kojoj je moguće čitati podatke ili otvarati poveznice kao što je već opisano u radu sa slojevima i njihovim tablicama. Vrlo koristan alat dugačkog naziva je „Analize i izvještaji zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj”. Iz padajućeg izbornika moguće je odabrati: usporedbu i raspodjelu ZP po kategorija-

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

ma, zaštićena područja po kategorijama po županijama, općinama i gradovima i zbirno izvješće. Podaci se generiraju prema dodatnim izbornicima (područja, administrativna područja, datumi i vremenski rasponi), a prikazani su u zasebnim prozorima tekstualno, tablično i grafikonima. Glavni nedostatak ovog alata je nemogućnost izvoza tabličnih podataka, dok se slikovni prilozi mogu spremiti snimanjem isječaka ekrana. Ispis, tj. preuzimanje datoteke u PDF formatu moguć

Sl. 6. Usporedna tablica površina zaštićenih područja po kategorijama 1950.-2015. i usporedni prikaz ukupnog broja zaštićenih područja i ukupne površine. Izvor: Bioportal 2020.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

je samo za zbirno izvješće. Dio podataka nije ažuriran pa je tako usporedba zaštićenih područja po godinama moguća samo do 2015. godine. Osim toga, podaci iz tablica i grafičkog priloga izvješća „Usporedba zaštićenih područja po kategorijama” za pojedine godine se ne poklapaju. Dodatne funkcionalnosti preglednika Bioportala mogu se naći u opsežnom priručniku dostupnom klikom na ikonu „?” u donjem desnom uglu preglednika.

Servisi Stranica „Servisi” u okviru Bioportala sadrži pregled stranica s aplikativnim rješenjima i podservisima. Struktura je na prvi pogled malo nejasna i neažurirana, no ovdje se mogu naći korisne informacije iz raznih područja za različite grupacije korisnika. Za napredne korisnike najinteresantniji će biti podaci o WMS i WFS servisima pomoću kojih se slojevi mogu pregledavati ili preuzimati i analizirati u GIS alatima na vlastitim računalima ili u drugim sličnim servisima. WMS i WFS su danas standardni geoprostorni web servisi koji korisnicima omogućavaju pregledavanje i pretraživanje podataka, njihovo preuzimanje i analize (Cetl i dr., 2011; Mikolić, 2015). Najopsežniji podaci s adresama servisa i uputama za njihovo povezivanje s GIS alatima (za programe QGIS i ArcGIS) u trenutku pisanja ovog članka nalaze se na web stranici “Karta staništa RH”. Preko tih je servisa moguće na računalo preuzeti sve podatke koji su vidljivi u pregledniku Bioportala. Osim lokacija to su i opsežne atributivne tablice koje se po potrebi ažuriraju od strane djelatnika Ministarstva pa predstavljaju odličnu osnovu za različite analize georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Stranica „CRO Habitats – sustav stanišnih tipova nije funkcionalna nego korisnika preusmjerava na preglednik Bioportala. Na stranici se mogu naći samo osnovni podaci o tom sustavu. Stranica „Georef” upućuje na poveznicu za aplikaciju pomoćnog alata za izračunavanje nesigurnosti koordinata literaturnih navoda koji sadrže opisnu informaciju o lokalitetu nalaza. Alat je dostupan samo registriranim korisnicima. Web stranica „Invazivne vrste u Hrvatskoj” upućuje na posebnu stranicu. Dostupne su informacije o tome što su strane invazivne vrste, pregled zakonske legislative te preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu. Na sličnoj ideji razvijena je i web stranica „Velike zvijeri u Hrvatskoj”.

Zaključak Iako Bioportal radi već godinama, zbog nedorečenosti, grešaka i neujednačenog prikaza pojedinih komponenti, dojam je da je konstantno „u izradi”. To je, s aspekta korisnika i poreznog obveznika teže prihvatljivo s obzirom da je u cijeli projekt do sada uloženo puno truda i sredstava (samo u jednoj fazi realizacije projekta utrošeno je 914.912 kuna kada je portal postavljan na slobodni softver radi smanjenja troškova koji su do tada zbog licenciranja ocijenjeni previsokim; PSD, 2015). Problema je više. Grupa slojeva Sketches and Measurements nije prevedena i nije potpuno funkcionalna. Jedini koristan sloj u ovoj grupi u ovom trenutku je postavljanje prikaza

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

pravokutne koordinatne mreže. Na alatnoj traci u trenutku pisanja ovog članka nisu radili alati za anotaciju niti za mjerenje. Link na trenutni pogled karte ne kopira poveznicu u međuspremnik nego otvara novi tab s istim prikazom. Alat za zumiranje obuhvatom je neprecizan pa je izrada željenog izreza karte nemoguća što naročito dolazi do izražaja uz rubne dijelove karte. To nije moguće niti s klizačem koji je pregrub i neprecizan. Donedavno je glavna boljka bilo relativno često „rušenje sustava”, tj. nedostupnost podataka preko servisa, koje je otklanjano tek po dojavi korisnika pa se stječe dojam da nad sustavom nije postojao kontinuirani nadzor rada i funkcionalnosti. Ipak, potrebno je istaknuti da je po dojavama problem bio vrlo brzo uklonjen. No i unatoč tim djelomice pobrojanim „dječjim bolestima”, koji su u tako velikim i složenim sustavima uobičajeni (makar ponovno treba spomenuti velika financijska sredstva uložena u sustav), Bioportal predstavlja vrlo koristan alat koji je brojne podatke iz sektora zaštite prirode učinio dostupnima ne samo stručnjacima i znanstvenicima, nego i širokom krugu korisnika: nastavnicima u školama, učenicima, studentima, udrugama, medijima i drugima. Zato je za nadati se da će s vremenom biti bolje održavan i unaprijeđen s nekim elementima koje je lako implementirati.

Literatura Bioportal, 2018a: Korisničke upute, verzija 1.4.0, http://www.bioportal.hr (10. 1. 2020.) Bioportal, 2018b: Upisnik zaštićenih područja, http://www.haop.hr/hr/baze-i-portali/upisnik-zasticenih-podrucja (10. 1. 2020.) Bioportal, 2020: Informacijski sustav zaštite prirode, http://www.bioportal.hr/about (20. 2. 2020.) Cetl, V., Tomić, H., Poslončec-Petrić, V., 2011: Studija o mrežnim uslugama zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZIPP-a), Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet. HAOP, 2018: Informacijski sustav zaštite prirode, http://www.haop.hr/hr/informacijski-sustavi/informacijski-sustav-zastite-prirode/ (15. 1. 2020.) Katastar, 2018: Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske, http://www.haop.hr/hr/baze-i-portali/katastar-speleoloskih-objekata-republike-hrvatske (15. 1. 2020.) Mikolić, A., 2015: Geo servisi, Urban planning for citizens, http://www.up4c.eu/wp-up4c/wp-content/uploads/2015/02/ Geo-servisi.pdf (11. 1. 2020.) PSD, 2018: Ministarstvo: S portalom smo uštedjeli milijune, Slobodna Dalmacija, 10. lipnja 2015., https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/ministarstvo-s-portalom-smo-ustedjeli-milijune-276205 (11. 1. 2020.)

Nenad Buzjak

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

KLUB STUDENATA GEOGRAFIJE – ZAJEDNO VEĆ DVADESET GODINA Krajem 90-ih godina nekolicina studenata Geografskog odsjeka PMF-a uvidjela je potrebu za nečim novim i velikim. Nalazili su se u situaciji u kojoj su se studenti geografije formalno i neformalno okupljali, družili, putovali i bavili brojnim drugim aktivnostima. Iako su okupljanja studenata zabilježena još 50ih godina, službeno nije postajalo tijelo koje ih je sve okupljalo. Stoga je na poticaj udruge GAUSS, koja je u tadašnje vrijeme okupljala studente svih smjerova PMF-a, službeno pokrenut postupak osnivanja Kluba studenata geografije Zagreb (KSG), koji je osnovan 27. siječnja 1999. godine! Nepošteno bi bilo ne izdvojiti imena Aleksandra Lukića, Ive Turka i Katarine Matić koji su tada svojom voljom, zalaganjem i nesebičnošću pokrenuli ovaj stroj zvan KSG, na čemu smo im neizmjerno zahvalni. Počeci su bili puni događanja i okupljanja velikog broja studenata na terenskim nastavama i izletima uz česte pratnje profesora, kao i na zabavnijim događajima poput brucošijada i sportskih okupljanja. Tih je godina KSG postao i član Europskog geografskog udruženja (EGEA-e) čime je omogućio članovima KSG-a putovanja na kongrese, razmjene i događanja europske razine, ali i mogućnost za organiziranje istih! Danas se KSG nalazi u 21. godini službenog djelovanja, a prethodnih okruglih 20 godina svečano je obilježeno na jednodnevnom okupljanju geografskog naslova 20 revolucija – tj. upravo onoliko puta koliko je KSG zajedno sa svim svojim članovima „okružio“ oko Sunca. Program se održao 18. siječnja 2019. u Oris – Kući arhitekture gdje su se okupili sadašnji i bivši članovi, profesori, prijatelji KSG-a i svi ostali zainteresirani. Početak je obilježen glazbenim uvodom zbora KSG-a Geodeamus, a uvodnu je riječ kao predstavnik Geografskog odsjeka, ali i kao jedan od osnivača KSG-a, imao izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić. On se ukratko zahvalio trenutnim članovima na njihovoj aktivnosti te potvrdio činjenicu velikog utjecaja KSG-a u promociji geografije te kako je kroz dosadašnjih dvadeset godina svojim aktivnostima pozitivno djelovao i na promociji Geografskog odsjeka. Kao predstavnik PMF-a, naše matične institucije, nazočnima se obratio prof. dr. sc. Mirko Planinić koji je naglasio značaj djelovanja KSG-a, ali i studentskih udruga općenito u promociji znanosti, a time i svima nam zajedničkog PMF-a. U ime KSG-a obratila se Magdalena Makar, predsjednica Kluba koja je najavila još jednu godinu punu događanja u KSG-u. Središnji je dio događanja bio okrugli stol na kojem su bivši članovi, koji su svojevremeno bili značajni za Klub, iznosili okupljenima svoja viđenja Kluba u različitim razdobljima djelovanja. Retrospekcija kroz direktna viđenja prijašnjih aktera Kluba uistinu je bila duboka i bogata sadržajem gdje je većina zasigurno osjetila pozitivan osjećaj pripadnosti Klubu ili s druge strane ponos što su prije pet, deset, petnaest ili više godina upravo oni bili ti koji su „gurali“ KSG te u konačnici dali svoj doprinos trenutnom stanju Kluba koji broji preko 120 članova te organizira brojne stručne i zabavne, lokalne i međunarodne događaje. Osim toga, prepoznat je kao respektabilna udruga među ostalim puno većim udrugama, a u 2017./2018. godini u okviru EGEA-e KSG je bio najaktivniji europski entitet. Okupljanje je završeno prigodnim domjenkom i rođendanskom tortom, nakon čega je uslijedio zabavniji dio programa, održan u Kolding – caffe baru.

foto: Matej Žgela

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 1. Središnji dio proslave 20 godina osnivanja KSG-a u Oris – Kući arhitekture Za kraj, bitno je istaknuti kako KSG ne bi postojao ovakav kakav je sada da nije bilo doprinosa na stotine članova kroz proteklih dvadeset godina. Oni su svojim primjerom, zalaganjem i mentorstvom prenosili znanja na mlađe generacije koje su, iako nove u svemu što obuhvaća vođenje Kluba, imali sigurnost u starijim članovima koji su im uvijek bili na raspolaganju za pomoć, baš kao i sada, kada su KSG preuzeli neki novi klinci, puni potencijala i volje za radom. Jedan je profesor istaknuo kako je rad KSG-a oduvijek djelovao kao sinusoida, bilo je aktivnijih i manje aktivnih razdoblja koja su ovisila o zalaganju tadašnjih članova. Zadnjih se godina KSG približavao najvećim vrijednostima te sinusoide, a što nose iduće godine tek ćemo vidjeti. Ono što znamo je da želimo svu sreću u radu trenutnim nosiocima Kluba na ulasku u treće desetljeće, kao i svima onima nakon.

Klube, sretan ti dvadeseti rođendan i još nam dugo stoj! Matej Žgela

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

26. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE U organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje te Hrvatskog geografskog društva u Trogiru je od 8. do 10. svibnja 2019. godine održano 26. državno Natjecanje iz geografije. Natjecateljski dio proveden je u Osnovnoj školi Majstora Radovana, a terenski dio na prostoru dijela Splitsko-dalmatinske županije i naselja Trogir. Na 26. državnom natjecanju iz geografije sudjelovalo je ukupno 147 natjecatelja, od toga 82 iz osnovnih i 65 iz srednjih škola, što je najveći broj natjecatelja u povijesti natjecanja iz geografije. Uz učenike na natjecanju sudjelovalo je 122 mentora i mentorica, 74 iz osnovnih i 48 iz srednjih škola. Popis pozvanih učenika formiran je sukladno općim uputama za natjecanja i smotre te posebnim uputama za natjecanje iz geografije. Ta su dva dokumenta objavljena na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje u studenom 2018., kako bi natjecatelji i mentori bili pravodobno informirani o pravilima po kojima će se održati sve tri razine natjecanja, školsko, županijsko i državno, a mentori su dodatno informirani o natjecanju na Zimskom seminaru za geografe 10. siječnja 2019. godine. Nakon održanih županijskih natjecanja, na temelju ostvarenog broja bodova, Županijska povjerenstva dostavila su Državnome povjerenstvu popis predloženika za državno natjecanje i ljestvice poretka po pojedinim kategorijama natjecanja (razredima). Državno je povjerenstvo objedinilo ljestvice predloženika, objavilo ih na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje i na njima označilo za koje predloženike županijska povjerenstva dostavljaju dokumentaciju (ispite i listiće sa zaporkama). Županijska povjerenstva 17 županija za državno natjecanje mogu predložiti učenike s tri najbolja rezultata po razredu, povjerenstva Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Osječko-baranjske županije učenike s pet najboljih rezultata, a povjerenstvo Grada Zagreba sa sedam najboljih rezultata. Ako više učenika na županijskom natjecanju ima isti broj bodova zauzimaju isto mjesto, što znači da prvo, drugo, treće ili bilo koje drugo mjesto na ljestvici poretka može osvojiti više učenika s istim brojem bodova. Više učenika s istim brojem bodova i jednim osvojenim mjestom ne ukidaju iduće mjesto na ljestvici (npr. bez obzira na dva učenika s istim brojem bodova na prvom mjestu, ostaje drugo mjesto). Isti način rangiranja primjenjuje se i na državnome natjecanju. Za popise predloženika sa županijskih natjecanja u praksi to znači da povjerenstvo predlaže sve učenike koji su osvojili prva tri mjesta odnosno prvih pet u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji ili prvih sedam u Gradu Zagrebu. Dakako, županijsko povjerenstvo može predložiti i manji broj učenika, ovisno o ukupnom broju natjecatelja na županijskome natjecanju i ostvarenom broju bodova. Kao i u protekle četiri godine, nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju 347 od 679 predloženika, Državno povjerenstvo utvrdilo je konačni broj bodova i konačne ljestvice poretka za svaku od osam kategorija i na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavilo popis pozvanih učenika i mentora na državno natjecanje. Županijska povjerenstva Državnome povjerenstvu dostavila su originalnu dokumentaciju, a zadržala kopije ispita predloženika do kraja školske godine. Broj pozvanih učenika po pojedinim razredima određuje se na temelju ranga na popisu predloženika za pojedini razred, a ne na temelju postotka riješenosti ispita na

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

županijskom natjecanju, kao što je to praksa na natjecanjima iz drugih predmeta. Takav način pozivanja učenika na državno natjecanje iz geografije potpuno je transparentan, a kriterij opravdan zbog načina sastavljanja ispita i strukture nastavnog programa pa tu praksu planiramo zadržati i u idućim godinama. Ispiti se sastavljaju na temelju nastavnoga programa pojedinog razreda osnovne škole i gimnazije, ispitnoga kataloga za državnu maturu iz geografije te, prvi put u povijesti natjecanja iz geografije, prema odgojno-obrazovnim ishodima za peti razred osnovne škole i prvi razred srednje škole. U sastavljanju ispita i praktičnih radova primjenjuje se i načelo aktualizacije, o čemu su natjecatelji i mentori pravodobno informirani u pravilima natjecanja iz geografije. Zbog tajnosti zadatci u ispitima i praktičnim radovima nisu baždareni prije natjecanja. Ispiti i praktični radovi ne sastavljaju se prema sadržaju udžbenika. Uključivanje ispitnoga kataloga za državnu maturu iz geografije opravdano je zbog činjenice da je nastavni program za gimnazije objavljen 1993. godine i ne sadrži ishode učenja. Obrazovni ishodi navedeni u ispitnome katalogu za državnu maturu iz geografije za drugi, treći i četvrti razred, posebice u području geografskih vještina, važna su smjernica učenicima i mentorima ne samo za pripremu natjecanja već i za redovitu nastavu. Nastavni program geografije za osnovnu školu objavljen je 2006. godine i za razliku od programa za gimnazije, sadrži obrazovna postignuća i ključne pojmove. Pripremu i provedbu natjecanja, ali i redovite nastave, olakšala bi izrada i objava popisa geografskih imena za sve nastavne teme u pojedinim razredima ili barem integrirani popis za pojedini razred. U prijašnjim je izvještajima godinama naglašavana potreba rekonceptualiziranja nastavnog programa za osnovne škole i za gimnazije zbog usklađivanja tijeka, sadržaja, metoda i ciljeva poučavanja i ishoda učenja s recentnim trendovima u matičnoj znanosti i metodici geografije. Eksplicitno je ukazivano i na nužnost primjene u nastavnoj praksi cjelovitog predmetnoga kurikuluma geografije za sve razine i vrste obrazovanja, usklađenoga s postavkama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije integriranima u Okvir nacionalnog kurikuluma, Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju te u Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika. Sukladno naputku nadležnog Ministarstva, a u skladu s prije navedenim potrebama, za natjecanje u kategoriji petih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole sastavljen je i objavljen u pravilima natjecanja iz geografije popis odgojno-obrazovnih ishoda koji su provjeravani na svakoj razini natjecanja. U okviru odobrene kvote pokušavamo ujednačiti broj pozvanih učenika po pojedinim razredima, koliko je to moguće. Natjecanje iz geografije razlikuje se od drugih natjecanja i po kategorijama. Malo je predmeta u kojima na državnome natjecanju sudjeluju učenici petih i šestih razreda, no interes učenika navedenih razreda, sadržaj ishoda učenja, učenička postignuća na natjecanjima kao i percepcija učenika o nastavnome predmetu geografiji potpuno opravdavaju koncept natjecanja i svakako ga planiramo zadržati u idućim godinama. Sustavno praćenje učeničkih postignuća na svim razinama natjecanja tijekom proteklih 26 godina ukazuje na kontinuirani veliki interes učenika i mentora za natjecanje iz geografije, visoku razinu postignuća u znanjima i vještinama, ali i značajnu polarizaciju u broju sudionika državnih natjecanja između pojedinih županija i Grada Zagreba. Na 26. državnome natjecanju sudjelovali

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 1. Broj učenika iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine su natjecatelji iz 19 županija Republike Hrvatske. Od pozvanih 82 učenika osnovnih škola i 65 učenika srednjih škola, na državnome je natjecanju 2019. godine iz Grada Zagreba bilo 28,6 % učenika. Uz Grad Zagreb, po udjelu sudionika državnog natjecanja izdvaja se Splitsko-dalmatinska županija (19,7 %), a slijede Zagrebačka županija (6,1 %), Primorsko-goranska županija i Međimurska županija (4,8 %) (sl. 1). Prostorna polarizacija u broju sudionika državnoga natjecanja izraženija je u kategoriji osnovnih škola. Iz Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije na državno natjecanje nije bio pozvan ni jedan učenik osnovne škole. To je isti broj županija bez predstavnika na državnome natjecanju kao i 2018. godine, no dvije županije manje nego 2017. i jedna manje nego 2016. godine. U usporedbi s 25. državnim natjecanjem na kojemu je udjel natjecatelja iz Grada Zagreba bio najveći (39,7 %), na 26. državnome natjecanju bilo je nešto manje natjecatelja (31,7 %). Iz dvije je županije sudjelovao po jedan natjecatelj, četiri su županije imale po dva natjecatelja, pet županija po tri predstavnika, jedna županija četiri, dvije po šest natjecatelja i jedna 15 natjecatelja. Uz Grad Zagreb, najveći udjel natjecatelja iz osnovnih škola bio je iz Splitsko-dalmatinske (18,3 %) te iz Zagrebačke i Primorskogoranske županije (po 7,3 %) (sl. 2). U kategoriji srednjih škola nije bilo sudionika iz Ličko-senjske, Požeško-slavonske i Istarske županije, šest je županija imalo po jednog predstavnika, četiri županije po dva, tri županije po tri, tri županije po četiri, jedna 14 i jedna 16 natjecatelja. Najveći udjel

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 2. Udjel učenika osnovnih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine natjecatelja bio je iz Grada Zagreba (24,6 %), Splitsko-dalmatinske županije (21,5 %) te Zadarske, Osječko-baranjske i Međimurske županije (po 6,2 %) (sl. 3). U kategoriji petog razreda na 26. državno natjecanje bilo je pozvano 26 natjecatelja (10 učenica i 16 učenika, sl. 4), od toga šest iz Grada Zagreba, pet iz Splitsko-dalmatinske županije, tri iz Primorsko-goranske županije, po dva iz Karlovačke, Varaždinske i Osječko-baranjske županije te po jedan natjecatelj iz Zagrebačke, Krapinskozagorske, Koprivničko-križevačke, Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i Međimurske županije. Prosječan broj bodova je 83,3 (neznatno više nego 2018. godine) pri čemu je vrlo mala razlika između prosječne riješenosti ispita (82,9 %) i praktičnog rada (84,2 %). Od svih osam kategorija natjecanja po prosječnom broju bodova kao i po prosječnoj riješenosti praktičnoga rada najuspješniji su natjecatelji petog razreda. Među osvajačima prva tri mjesta male su razlike u ostvarenom broju bodova, a vrlo male (po Sl. 4. Učenici petog razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine pola boda) među osvajačima četvrtog, petog,

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 3. Udjel učenika srednjih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine šestog i sedmog mjesta. Usporedimo li najbolji i najslabiji rezultat u ispitu, praktičnom radu i ukupnom broju bodova, uočavamo da je veća razlika u praktičnom radu nego u ispitu te da je raspon varijacije, uz sedmi razred, najmanji među svih osam kategorija natjecanja. U kategoriji šestog razreda (sl. 5) od 21 pozvanog, natjecanju je pristupilo 20 natjecatelja, od toga 4 učenice i 16 učenika. Najviše natjecatelja bilo je iz Grada Zagreba (7) i Splitsko-dalmatinske županije (5) koji su zajedno činili više od polovine natjecatelja šestog razreda. Po jednog natjecatelja imale su Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska županija, a po dva Zagrebačka, Primorsko-goranska i Vukovarsko-srijemska županija. Među 20 natjecatelja šestog razreda sedmoro je po drugi put sudjelovalo na državnome natjecanju: Nereo Rundić, državni prvak 2019., 2. mjesto 2018.; Dino Fazlić, 2. mjesto 2019, državno prvak 2018.; Roko Marić, 3. mjesto 2018. i 2019. godine; Matej Nemčić, Sl. 5. Učenici šestog razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine Petar Đurđević, Mateo Habalija i Ines Grubišić.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Prosječna riješenost ispita za šesti razred je 79,3 %, što je treća prosječna riješenost među svim kategorijama natjecanja. Praktični rad prosječno je riješen 72,3 %, a prosječan broj bodova u kategoriji šestog razreda je 77,2, što je treći prosječan rezultat među svim kategorijama natjecanja. Raspon varijacije u ukupnom broju bodova je 31 (manji su ostvarili samo natjecatelji sedmog i petog razreda), a u praktičnom radu čak 21 bod (što je 70 % ukupnog broja bodova praktičnog rada). Znatno su manje razlike među natjecateljima u riješenosti ispita. Među osvajačima priznanja su male razlike pa su dvojica natjecatelja osvojila treće mjesto. Kontinuitet sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije potvrđuje i analiza rezultata u kategoriji sedmog razreda (sl. 6). Od 17 sudionika natjecanja, treći put na državnome natjecanju sudjelovao je Luka Protulipac (državni prvak 2017., 12. mjesto 2018. i drugo mjesto 2019. godine). Po drugi put na državnome natjecanju sudjelovali su Lovro Šimić (6. mjesto 2017. i državni prvak 2019.), Luka Živoder (državni prvak 2018., treće mjesto 2019.), Gabrijel Kučko (četvrto mjesto 2018., drugo mjesto 2019.), Luka Jerčić (treće mjesto Sl. 6. Učenici sedmog razreda na državnome Natjecanju iz 2018., četvrto mjesto 2019.), Vjekoslav Rede geografije 2019. godine (treće mjesto 2018., peto mjesto 2019.), Petra Ikić, Karlo Belec, Anita Odžaković i Stefano Putigna. Najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (7), a uz njih u kategoriji sedmog razreda sudjelovalo je troje natjecatelja iz Splitsko-dalmatinske, dvoje iz Zagrebačke županije te po jedan natjecatelj iz Krapinsko-zagorske, Primorsko-goranske, Zadarske, Šibensko-kninske i Istarske županije. Prosječan broj bodova u ovoj kategoriji je 80,4, što je drugi rezultat među svih osam kategorija, uz velike razlike između riješenosti ispita (86,2 %) i praktičnog rada (66,7 %). Među sudionicima natjecanja u kategoriji sedmog razreda najmanje su razlike u riješenosti ispita (najmanji raspon varijacije) u usporedbi s drugim kategorijama natjecanja, dok je u riješenosti praktičnoga rada znatno veći raspone varijacije (isti kao i u kategoriji šestih, osmih i drugih razreda). U usporedbi s rezultatima ostalih kategorija natjecanja, natjecatelji sedmog razreda i ove su godine bili najuspješniji u prosječnoj riješenosti ispita, a u prosječnom ukupnom broju bodova od njih bili su uspješniji samo natjecatelji petog razreda. U prosječnoj riješenosti praktičnog rada od natjecatelja sedmog razreda slabiji su bili samo natjecatelji trećeg i osmog razreda. Od 19 natjecatelja u kategoriji osmog razreda (sl. 7), njih 11 sudionici su državnih natjecanja iz geografije dva ili tri puta. Sa tri sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Ivan Vukadinović (državni prvak 2018., 7. mjesto 2017. i 11. mjesto 2019.), Dijana Kolezarić (2. mjesto 2018., 3. mjesto 2017. i 6. mjesto 2019. godine), Klara Barbić (6. mjesto 2019. i 2018., 9. mjesto 2017.) i Mia Jovanić (4. mjesto 2019., 10. mjesto 2018. i 2017.), a sa dva sudjelovanja i ostvarenim rezultatima Petra Soldo (2. mjesto 2019., 3. mjesto 2018.), Kristijan Hindlaugh (državni prvak 2019.; 11. mjesto 2017.), Matea Hrelja (3. mjesto 2019., 13. mjesto 2017.), Roan Rašuo (7. mjesto 2019., 3. mjesto 2016.), Josip

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Vrdoljak, Marko Turibak i Lovro Brčić. Najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (6), po dva iz Splitsko-dalmatinske, Istarske, Dubrovačkoneretvanske i Međimurske županije, a po jedan iz pet županija (iz Zagrebačke, Krapinskozagorske, Varaždinske, Šibensko-kninske i Vukovarsko-srijemske županije). Natjecatelji u ovoj kategoriji prosječno su ostvarili 63,5 bodova, što je najmanje među kategorijama natjecanja za osnovnu školu. Od svih osam kategorija natjecanja od njih su manji ukupan broj bodoSl. 7. Učenici osmog razreda na državnome Natjecanju iz va ostvarili samo natjecatelji trećeg razreda. geografije 2019. godine Velike su razlike u riješenosti ispita i praktičnoga rada, pri čemu je prosječna riješenost ispita 65,9 % najniža od svih kategorija natjecanja za osnovnu školu, a prosječna riješenost praktičnoga rada 58 % najniža od svih osam kategorija natjecanja. Među natjecateljima u kategoriji osmoga razreda najveći je raspon varijacije (najveće su razlike) u riješenosti ispita, a u ukupnom broju bodova veću varijaciju imaju samo natjecatelji drugog razreda. Usporedimo li postignuća na 26. državnome natjecanju iz geografije za srednjoškolce možemo zaključiti da su natjecatelji u kategoriji četvrtog razreda najuspješnije riješili multimedijalni ispit (67,2 %), praktični rad (80,9 %) i ostvarili prosječno najveći ukupan broj bodova (71,3 %). Iako razlike u ukupnom broju bodova nisu značajne, najmanji prosječan ukupan broj bodova od svih kategorija natjecanja ostvarili su natjecatelji u kategoriji trećih razreda (60,2 %). slično je stanje u riješenosti ispita jer su natjecatelji u kategoriji trećeg razreda ostvarili najmanju prosječnu riješenost (60,4 %). Među četiri srednjoškolske kategorije natjecatelja, natjecatelji u kategoriji četvrtog razreda međusobno su se najmanje razlikovali u ukupnom broju bodova (raspon varijacije 32,5 bodova) i u prosječnoj riješenosti ispita (raspon varijacije 18 bodova). U kategoriji trećeg razreda bolja je prosječna riješenost ispita nego praktičnog rada, dok je u ostale tri srednjoškolske kategorije bolja riješenost praktičnog rada. U kategoriji prvoga razreda (sl. 8) natjecalo se ukupno 16 učenika, po dvoje iz Zagrebačke, Zadarske, Osječko-baranjske, Vukovarskosrijemske, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Zagreba. Po jednog natjecatelja imale su Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija. Od 16 učenika prvog razreda, osmero je sudjelovalo više puta na državnim natjecanjima iz geografije. Najveći broj sudjelovanja ostvarili su Nika Kilić (državna prvakinja 2019., 9 mjesto 2018., 5. mjesto 2017., 11. mjesto

Sl. 8. Učenici prvog razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

2016.), Maks Vincek (3. mjesto 2016., državni prvak 2017., 3. mjesto 2018. i 8. mjesto 2019.) i Tin Salopek (5. mjesto 2015., 2. mjesto 2016., 7. mjesto 2017. i 5. mjesto 2019.). Tri sudjelovanja ostvario je Josip Rončević (državni prvak 2016., 8. mjesto 2018. i 7. mjesto 2019.), a po dva Sara Žuvanić (3. mjesto 2019. i 6. mjesto 2017.), Matej Lončar (državni prvak 2017. i 10. mjesto 2019.), Sara Jakelić i Lucija Mahovne. Prosječna riješenost ispita u kategoriji prvog razreda je 63,9 %, praktičnog rada 69,8 %, a prosječan ukupan broj bodova 65,7. Među 17 natjecatelja u kategoriji drugog razreda srednje škole (sl. 9) po broju sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvaja se Luka Šafarić sa šest sudjelovanja (3. mjesto 2019., 5. mjesto 2018., 6. mjesto 2017., 4. mjesto 2016., 6. mjesto 2015. i 9. mjesto 2014.). Četvero je natjecatelja u ovoj kategoriji sudjelovalo četvrti put na državnome natjecanju: Luka Rogoz (3. mjesto 2019., državni prvak 2018., 4. mjesto 2017. i 6. mjesto 2017.), Mirko Armanda (7. mjesto 2019., 2. mjesto 2018., državni prvak 2017. i 11. mjesto 2016.), Ema Buljan (4. mjeSl. 9. Učenici drugog razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine sto 2019., 2. mjesto 2018. i 2017. te 9. mjesto 2016.) i Ivona Buljević (4. mjesto 2015., državna prvakinja 2016., 10. mjesto 2018. i 8. mjesto 2019.). Po tri sudjelovanja ostvarili su Mislav Maldini (državni prvak 2017. i 2019. i treće mjesto 2018.), Marta Veber Malina, Egon Belošević i Paula Suman, a po dva Jakov Pera, Mateo Raboteg i Marko Višić. Od 17 natjecatelja, po pet je bilo iz Splitsko-dalmatinske županije i iz Grada Zagreba te po jedan iz Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Zadarske i Međimurske županije. Među svim kategorijama natjecanja, u kategoriji drugog razreda zabilježene su najveće razlike u ukupnom ostvarenom broju bodova (raspon varijacije 36 bodova). Prosječno je ostvareno 68,3 boda i treći rang u riješenosti praktičnoga rada (72,6 %), bolji su samo natjecatelji petog i četvrtog razreda. U kategoriji srednje škole veća prosječna riješenost ispita ostvarena je samo u kategoriji četvrtog razreda. U kategoriji trećeg razreda (sl. 10) sudjelovao je najmanji broj natjecatelja, sedam iz Grada Zagreba, tri iz Splitsko-dalmatinske županije, dva iz Varaždinske te po jedan Sisačkomoslavačke, Virovitičko-podravske, Osječkobaranjske županije. Iako razlike u odnosu na prvi razred nisu velike, ostvaren je niži prosječan broj bodova (60,2), uz prosječnu riješenost ispita 60,4 % (najniža od svih kategorija natjecanja) i praktičnog rada 59,8 % (najniža od kategorija srednje škole i neznatno viša samo

Sl. 10. Učenici trećeg razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

od osmog razreda). Među natjecateljima u ovoj kategoriji natjecanja, kao i u kategoriji petog razreda, najmanje su razlike u riješenosti praktičnog rada (raspon varijacije 10,5 bodova). U usporedbi s drugim kategorijama natjecanja najveća je razlika između najboljeg i najslabijeg rezultata u riješenosti ispita (30 bodova), a znatna je i razlika između ukupnog broja bodova državnog prvaka i drugoplasiranog natjecatelja. Od 15 natjecatelja u kategoriji trećega razreda, njih 11 sudjelovalo je na državnom natjecanju dva i više puta. Najveći broj sudjelovanja ostvario je Lovro Štefan sa sedam sudjelovanja, pri čemu je dva puta bio državni prvak (2013. i 2014.), dva puta je osvojio drugo mjesto (2016. i 2017.), jednom četvrto mjesto (2018.), jednom osmo mjesto (2015.) i jednom deveto mjesto (2019.). Po pet sudjelovanja ostvarili su Anteo Vukasović (državni prvak 2015. i 2017., 2. mjesto 2018., 3. mjesto 2019. i 4. mjesto 2014.), Ines Maroković (državna prvakinja 2016., 2018. i 2019., 3. mjesto 2017., 4. mjesto 2015.). Po četvrti put na državnom natjecanju sudjelovali su Marin Belamarić (2. mjesto 2018. i 2019., 6. mjesto 2017. i 7. mjesto 2016.), Filip Radenić (državni prvak 2015., 3. mjesto 2018., 4. mjesto 2019. i 5. mjesto 2017.) i Nina Đurić. Treće sudjelovanje ostvario je Mirko Vilibić, a drugo Marko Rasonja, Noa Jagodić, Domagoj Jurčević i Denis Ronik U kategoriji četvrtog razreda (sl. 11) na državnome je natjecanju 2019. godine sudjelovalo 17 natjecatelja, četvero iz Splitskodalmatinske, troje iz Međimurske, po dvoje iz Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Zagreba te po jedan iz Karlovačke, Koprivničkokriževačke, Primorsko-goranske, Virovitičkopodravske, Zadarske i Osječko-baranjske županije. Među kategorijama srednje škole u ovom je razredu najuspješnije riješen ispit (67,2 %), uz relativno male razlike među natjecateljima Sl. 11. Učenici četvrtog razreda na državnome Natjecanju iz (raspon varijacije 18 bodova) i praktični rad geografije 2019. godine (80,9 %) te ostvaren najbolji prosječan broj bodova. Od 17 natjecatelja, 11 je sudjelovalo dva i više puta na državnim natjecanjima. Brojem sudjelovanja i postignućima izdvaja se Tin Hrgović (5. mjesto 2013., 4. mjesto 2014., državni prvak 2015., 6. mjesto 2016., 7. mjesto 2017., 8. mjesto 2018. i 6. mjesto 2019.). Peti put na državnome natjecanju sudjelovali su Antonio Lujo (državni prvak 2017., 3. mjesto 2014., 4. mjesto 2016. i 2018. te 5. mjesto 2019.), Jakov Samardžija i Antonio Novak. Četvrto sudjelovanje na ovogodišnjem natjecanju ostvarili su Ante Kuvačić (državni prvak 2019., 3. mjesto 2017., 5. mjesto 2015. i 8. mjesto 2014.), Dominik Miličević (2. mjesto 2018., 7. mjesto 2015., 9. mjesto 2017. i 2019.) i Juraj Županić (3. mjesto 2019., 11. mjesto 2012. i 2015. te 13. mjesto 2016.). Treći put na državnome natjecanju sudjelovao je Marin Lončar, a drugi put Filip Lovrinović (2. mjesto 2019., 5. mjesto 2018.), Antonija Milinković i Ana Batur. U učenička postignuća na državnom i ostalim razinama natjecanja iz geografije utkan je veliki trud i doprinos mentora. Neki od njih kontinuirano sudjeluju na državnim natjecanjima s jednim ili više natjecatelja. Ove je godine na državno natjecanje u kategoriji osnovne škole bilo

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

pozvano 74 mentora. Brojem učenika i postignućima izdvaja se Ivana Balaško, prof., OŠ Gornja Vežica (Rijeka), koja je priprema troje učenika za državno natjecanje (učenik šestog razreda je državni prvak). Po dvoje natjecatelja za državno su natjecanje pripremali Vesna Botić, prof., OŠ Sućidar (Split), Stjepan Čebrajec, prof., OŠ Marija Bistrica (Marija Bistrica), Radmila Čirko, prof., OŠ Alojzija Stepinca (Zagreb; učenik sedmog razreda osvojio drugo mjesto), Marina Gojsalić, OŠ Kman Kocunar (Split), Nevenka Pokos, prof., OŠ Dobriše Cesarića (Zagreb; učenik petog razreda osvojio treće mjesto) i Danijela Zovko, prof., OŠ Josipa Kozarca (Vinkovci). U kategoriji srednjih škola na državno je natjecanje bilo pozvano 48 mentora, a brojem pozvanih učenika i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Antonio Vrbatović, prof., III. gimnazija (Split,; pripremao petoro učenika za državno natjecanje, učenik trećeg razreda osvojio treće mjesto). Po četvero učenika za državno natjecanje pripremali su Hrvoja Madžar, prof., Gimnazija Franje Petrića (Zadar; učenik drugog razreda je državni prvak, a učenica prvog razreda osvojila je treće mjesto) i Berislav Rusan, prof., XV. gimnazija (Zagreb). Po dvoje natjecatelja za državno natjecanje pripremali su Dražena Glamuzina-Perić, prof., IV. gimnazija Marko Marulić (Split; učenica prvog razreda je državna prvakinja), Domagoj Brlas, prof., Gimnazija Petra Preradovića (Virovitica; učenik četvrtog razreda osvojio je drugo mjesto), Mirjana Zadro, prof., XV. gimnazija (Zagreb; učenik trećeg razreda osvojio je drugo mjesto), Mihaela Lončar, prof., Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva (Đurđevac; učenik drugo razreda osvojio je treće mjesto), Valentina Lež Trgovec, prof., Srednja škola Krapina (Krapina), Andrea Maloča, prof., V. gimnazija (Zagreb) te Marija Pandžić, Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku. Među školama po broju učenika koji su sudjelovali na državnom natjecanju iz geografije 2019. godine izdvajaju se XV. gimnazija, Zagreb sa sedam natjecatelja, III. gimnazija, Split sa šest natjecatelja te Gimnazija Franje Petrića, Zadar sa četiri natjecatelja. Tri natjecatelja imala je OŠ Gornja Vežica, Rijeka, a po dva Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva (Đurđevac), Gimnazija Lucijana Vranjanina (Zagreb), Gimnazija Matije Antuna Reljkovića (Vinkovci), Gimnazija Petra Preradovića (Virovitica), Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku, IV. gimnazija Marko Marulić (Split), Prva gimnazija (Varaždin), Srednja škola Krapina (Krapina) i V. gimnazija (Zagreb), OŠ Alojzija Stepinca (Zagreb), OŠ Dobriše Cesarića (Zagreb), OŠ Josipa Kozarca (Vinkovci), OŠ Kman Kocunar (Split), OŠ Marija Bistrica (Marija Bistrica), OŠ Pujanki (Split), OŠ Sućidar (Split). U analizi zastupljenosti učenika iz pojedinih jedinica regionalne samouprave na državnom natjecanju koristi se indeks nacionalne (geografske) konkurentnosti. Izračunava se kao kvocijent udjela jedinice regionalne samouprave u ukupnom broju natjecatelja i udjela u ukupnom broju učenika, pomnožen sa 100. U kategoriji osnovnih škola najviši indeks nacionalne konkurentnosti 2019. godine imaju Grad Zagreb (Ink = 168,6), Krapinsko-zagorska županija (Ink = 162,7), Splitskodalmatinska (Ink = 155,9), Međimurska (Ink = 126,7) i Primorsko-goranska županija (Ink = 124,6). Uz pet županija bez natjecatelja na državnom natjecanju 2019. godine, u kategoriji osnovnih škola najniži indeks nacionalne konkurentnosti imaju Osječko-baranjska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. U posljednjih devet godina, od 2011. do 2019., pravila formiranja liste predloženika za državno natjecanje su ujednačena što omogućuje usporedivost podataka u analizama. Sumiramo li podatke za posljednjih devet godina, najviši indeks nacionalne konkurentnosti u geografskim znanjima i vještinama učenika osnovnih škola ima Međimurska

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 12. Indeks nacionalne konkurentnosti 2011. – 2019. godine u geografskim znanjima i vještinama učenika osnovnih škola po županijama Republike Hrvatske županija (Ink = 205,8), slijede Krapinsko-zagorska županija (Ink = 182,8), Grad Zagreb (Ink = 171,3), Karlovačka (Ink = 146,3) i Splitsko-dalmatinska županija (Ink = 120,6). Najniži indeks nacionalne konkurentnosti imaju Virovitičko-podravska (posljednjih šest godina bez natjecatelja na državnom natjecanju), Požeško-slavonska (posljednjih sedam godina bez natjecatelja na državnom natjecanju) i Ličko-senjska županija (u posljednjih devet godina samo 2018. godine imala natjecatelja na državnom natjecanju) (sl. 12). U kategoriji srednjih škola 2019. godine najviši indeks nacionalne konkurentnosti imaju Međimurska (Ink = 240,6), Splitsko-dalmatinska (Ink = 176,8), Virovitičko-podravska (Ink = 168,4), Dubrovačko-neretvanska (Ink = 157,7) i Zadarska županija (Ink = 141,7), a u posljednjih devet godina Međimurska (Ink = 172,7), Krapinsko-zagorska (Ink = 166,2), Primorsko-goranska (Ink = 128,6), Istarska (Ink = 122,9) i Karlovačka županija (Ink = 117,7). U posljednjih devet godina najniži indeks nacionalne konkurentnosti u kategoriji srednjih škola imaju Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija (sl. 13). Rezultati natjecatelja iz pojedinih jedinica regionalne samouprave mogu se usporediti prema indeksu nacionalne uspješnosti. Taj se indeks izračunava se kao kvocijent između udjela u ostvarenom broju bodova i udjela u ukupnom broju natjecatelja, pomnožen sa 100. U kategoriji

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 13. Indeks nacionalne konkurentnosti 2011. – 2019. godine u geografskim znanjima i vještinama učenika srednjih škola po županijama Republike Hrvatske osnovnih škola najviši indeks nacionalne uspješnosti imaju natjecatelji iz Primorsko-goranske, Zagrebačke, Karlovačke, Krapinsko-zagorske županije i Grada Zagreba, a u kategoriji srednjih škola natjecatelji iz Karlovačke, Zadarske, Primorsko-goranske, Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije. Ukupni indeks nacionalne uspješnosti 2019. godine, iskazan za svih osam kategorija natjecanja, imaju natjecatelji iz županije Primorsko-goranske, Karlovačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Zadarske županije (sl. 14). Razinu postignuća na 26. državnome Natjecanju iz geografije pokazuje udio osvojenih bodova kod osvajača prvih triju mjesta. Priznanja za osvojena prva mjesta primilo je osam učenika iz pet različitih županija i Grada Zagreba: iz Grada Zagreba (7. i 8. razred), Splitsko-dalmatinske županije (1. i 4. razred), Zadarske (2. razred), Osječko-baranjske (3. razred), Međimurske (5. razred) i Primorskogoranske županije (6. razred). Za osvojeno drugo mjesto dodijeljeno je devet priznanja učenicima iz pet različitih županija i Grada Zagreba: iz Grada Zagreba (6., 7., 8. i 3. razred), iz Primorsko-goranske (5. razred), Krapinsko-zagorske (7. razred), Vukovarsko-srijemske (1. razred), iz Varaždinske (2. razred) i Virovitičko-podravske županije (4. razred). Za osvojeno treće mjesto dodijeljeno je 10 priznanja učenicima iz sedam različitih županija i Grada Zagreba: iz Splitsko-dalmatinske (6. i 3. razred), Zagrebačke (6. i 7. razred), Zadarske (1. razred), Koprivničko-križevačke (2. razred), Međimurske (2. razred), Karlovačke (4. razred), Istarske županije (8. razred) i iz Grada Zagreba (5. razred),

100

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Sl. 14. Indeks nacionalne uspješnosti u geografskim znanjima i vještinama učenika osnovnih i srednjih škola po županijama Republike Hrvatske 2019. godine Najveći broj priznanja osvojili su učenici iz Grada Zagreba (7 priznanja), Splitsko-dalmatinske (4 priznanja) te Primorsko-goranske, Međimurske, Zadarske i Zagrebačke županije (po 2 priznanja). Po jedno priznanje osvojili su učenici iz osam županija (Osječko-baranjske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Krapinsko-zagorske, Istarske, Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije) (sl. 15). Na temelju rezultata natjecanja učenici osnovnih škola ostvaruju dodatne bodove pri upisu u srednje škole, no Državno povjerenstvo ne može utjecati na mjerila i kriterije vrednovanja tih postignuća. Na temelju ocjene o ukupnim rezultatima srednjoškolaca na državnim natjecanjima iz geografije, a posebno na temelju uočenih vrlo malih razlika u broju bodova između osvajača četvrtih, petih i šestih mjesta u odnosu na treće mjesto, Državno je povjerenstvo predložilo, a Vijeće Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Vijeće Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru prihvatilo sljedeći način vrednovanja dodatnih postignuća na natjecanjima: izravan upis na studijske programe geografije za tri ili četiri sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije u kategoriji srednjih škola kao i izravni upis na studijske programe geografije za osvajače prvih šest mjesta na državnim natjecanjima iz geografije u kategoriji srednjih škola te po 100 dodatnih bodova za svaku godinu za osvojeno od 7. mjesta nadalje na državnim natjecanjima iz geografije u kategoriji srednjih škola.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

101

Sl. 15. Udjel osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta na 26. državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine po županijama Republike Hrvatske

Doc. dr. sc. Ružica Vuk, predsjednica Državnoga povjerenstva za natjecanje iz geografije

Fotografije Joško Herceg, OŠ Majstora Radovana, Trogir

102

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

Tab. 1. Ljestvica konačnog poretka na 26. državnome Natjecanju iz geografije 2019. godine 5. RAZRED BODOVI

Korana

Drakulić

Danijela

Prezime mentora PerencJaušovec

Karlo

Stašić

Aleksandra

Vukelić

Primorskogoranska

OŠ Milan Brozović

Andrija

Salmić

Nevenka

Pokos

Grad Zagreb

Luka

Ozvačić

Vlado

Novosel

Nina

Pavletić

Ivana

Balaško

OŠ Gornja Vežica

Lovro

Klancir

Stjepan

Čebrajec

90,5

26,5

OŠ Marija Bistrica

Hrvoje

Valent

Mandica

90,5

28,5

OŠ Stenjevec

Vili

Vasilijević

Gordana

Grad Zagreb

OŠ Tina Ujevića - Zagreb

Mauro

Kritovac

Petar

Kljajić Egartner Tkalec Bešlić

Zagrebačka Primorskogoranska Krapinskozagorska Grad Zagreb

OŠ Dobriše Cesarića Zagreb OŠ Milke Trnine

89,5

26,5

OŠ Pavleka Miškine

Gabrijela

Vidović

Ružica

85,5

26,5

OŠ Kneza Trpimira

Marko

Šarić

Brigita

Grad Zagreb Ivanković Ciotti Splitskodalmatinska Gajski Stiperski Grad Zagreb

Petar

Križanić

Igor

Derdić

Varaždinska

Anja

Tuškan

Ana

Brunski

82,5

27,5

Dominik

Hess

Denijal

Ibrić

Karlovačka Primorskogoranska

OŠ Josipa Račića OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića OŠ Slava Raškaj

81,5

21,5

OŠ Bakar

Luka

Gladović

Božena

Pervan

Varaždinska

Marko

Leskur

Anita

Hršak

Luka

Banić

Marina

Gojsalić

80,5

22,5

OŠ Kman Kocunar

Ivan

Zorn

Jakov

Stanojević

OŠ Trstenik

Jelena

Kljunak

Marija

Deranja

Osječko-baranjska Splitskodalmatinska Splitskodalmatinska Dubrovačkoneretvanska

OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog OŠ Grigor Vitez - Osijek

79,5

25,5

OŠ Cavtat

Mary

Magdić

Štefica

Šavor

Karlovačka

Marta

Golem

Josip

Krmpotić

78,5

24,5

Ana

Brzović

Helanda

76,5

18,5

OŠ Josipa Pupačića

Karmela

Jurić

Vesna

OŠ Sućidar

Ante

Pavković

Mirjana

Iva

Grgec

Elizabeta

Zadarska SplitskoČović dalmatinska SplitskoBotić dalmatinska Vasilj Grad Zagreb Trepotec Marić Koprivničkokriževačka

OŠ Vladimir Nazor - Duga Resa OŠ Zadarski otoci- Zadar

Ivan

Mikolašević

Ines

Janevski

68,5

18,5

OŠ Ivana Gundulića - Zagreb OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac OŠ Frana Krste Frankopana - Osijek

Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Ukupno

Ispit

Praktični rad

Ime škole

Međimurska

I. osnovna škola - Čakovec

Županija

Osječko-baranjska

103

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

6. RAZRED BODOVI Rang

Ime

Prezime

Prezime mentora

Ime mentora

Županija

Ukupno

Ispit

Praktični rad

Ime škole

89,5

26,5

Vuletić

Primorskogoranska Grad Zagreb Splitskodalmatinska

OŠ Pujanki

Ivan

Zelenić

Zagrebačka

Nemčić

Ksenija

Krušić

85,5

25,5

Maro

Medo

Danijela

Zovko

OŠ Josipa Kozarca - Vinkovci

6 7

Bernard Petar

Trempetić Đurčević

Irena Luka

Maškarin Šplajt

82 80,5

59 57

23 23,5

OŠ Vugrovec - Kašina OŠ Trnsko

Cristina

Reš

Josip

Jurjević

Grad Zagreb Vukovarskosrijemska Grad Zagreb Grad Zagreb Primorskogoranska

OŠ Ljudevita Gaja Zaprešić OŠ Remete

OŠ Fran Franković

Dora

Tomić Babić

Robert

Vrbanić

Zagrebačka

OŠ Braće Radića - Kloštar Ivanić

Marija

Jozić

Toma

Šošić

75,5

22,5

OŠ Strožanac

Marin

Lakoš

Ivan

Sarjanović

75,5

22,5

OŠ Horvati

Benjamin

Gorščak

Stjepan

Čebrajec

OŠ Marija Bistrica

Mateo

Habalija

Monika

Ilić

Splitskodalmatinska Grad Zagreb Krapinskozagorska Bjelovarskobilogorska

72,5

25,5

OŠ Ivana Viteza Trnskog

Leopold Bogdan

Lukač

Miroslav

Kozina

Grad Zagreb

70,5

16,5

OŠ Dr. Ante Starčevića Zagreb

Ines

Grubišić

Blanka

Krnić

70,5

21,5

OŠ Marjan

Angelo

Bezić

Ivana

Čulić Farac

OŠ Grohote

Luka

Franić

Radmila

Čirko

64,5

16,5

Andrej

Fišić

Vlatka

Bašić

OŠ Alojzija Stepinca OŠ Vladimira Nazora Vinkovci

Marko

Prkić

Nikola

Škorić

Splitskodalmatinska Splitskodalmatinska Grad Zagreb Vukovarskosrijemska Splitskodalmatinska

OŠ Gripe

Nereo

Rundić

Ivana

Balaško

Dino

Fazlić

Sanda

Mijalić

Antonio

Sivro

Ivanka

Roko

Marić

Matej

OŠ Gornja Vežica OŠ Tituša Brezovačkog

104

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

7. RAZRED BODOVI

Lovro

Šimić

Ivana

Gabrijel

Kučko

Kristina

Luka Luka

Protulipac Živoder

Radmila Josip

Prezime mentora Varga Ciković Lacković Čirko Kišić

Luka

Jerčić

Marina

Gojsalić

5 6 7

Ivor Vjekoslav Petra Karlo

Vrkić Rede Ikić Belec

Mirko Petra Karmen Dubravka

Mojzeš Pajtak Štambuk Latinčić

Rando

Peloza

Ivana

Balaško

Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Županija

Ukupno

Ispit

Praktični rad 25

OŠ Donja Stubica

89 87

62 63

27 24

OŠ Alojzija Stepinca OŠ Antuna Augustinčića

OŠ Kman Kocunar

86 85,5 84,5 81,5

64 61 61 62

22 24,5 23,5 19,5

OŠ Frana Galovića OŠ Ivana Meštrovića - Zagreb OŠ Ljubo Babić OŠ Jelkovec

OŠ Gornja Vežica

79,5

21,5

OŠ Mertojak

78 73,5 72,5

56 59 54

22 14,5 18,5

I. osnovna škola - Dugave OŠ Smiljevac OŠ Veruda - Pula

70,5

19,5

OŠ Stjepana Ivičevića OŠ Jurja Dalmatinca Šibenik OŠ Šestine

Laura

Nazlić

Mario

Marasović

10 11 12

Sven Anita Stefano

Vrbanić Odžaković Putigna

Marin Josipa Ivan

Botteri Zanki Gambiroža

Petra

Đurić

Tina

Granić

Grad Zagreb Krapinskozagorska Grad Zagreb Zagrebačka Splitskodalmatinska Grad Zagreb Grad Zagreb Zagrebačka Grad Zagreb Primorskogoranska Splitskodalmatinska Grad Zagreb Zadarska Istarska Splitskodalmatinska

Petar

Nakić

Krešimir

Puće

Šibensko-kninska

70,5

11,5

Pavao

Potočki

Antonija

Miškulin

Grad Zagreb

Ime škole OŠ Ante Kovačića - Zagreb

105

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

8. RAZRED BODOVI

Tihomir

Prezime mentora Gržinčić

Ukupno

Ispit

Grad Zagreb

80,5

Praktični rad 19,5

Trajkov

Grad Zagreb

73,5

26,5

Saša Diana Nevenka Maja Dominik Ondina

Bukvić Fantela-Belinić Pokos Krištofić Možnik Franković

71,5 70,5 70,5 67,0 66,5 66,0

46 52 45 47 45 47

25,5 18,5 25,5 20,0 21,5 19,0

Regjo

Anela

Bećir Kljunak

64,5

9,5

OŠ Župa Dubrovačka

Matea

Patrlj

Vesna

Botić

Istarska Grad Zagreb Grad Zagreb Međimurska Grad Zagreb Istarska Dubrovačkoneretvanska Splitskodalmatinska Šibensko-kninska Krapinskozagorska Splitskodalmatinska Vukovarskosrijemska Zagrebačka Grad Zagreb Dubrovačkoneretvanska Varaždinska Međimurska

OŠ Marina Držića - Zagreb OŠ Davorina Trstenjaka - Zagreb OŠ Matije Vlačića OŠ Nikole Tesle - Zagreb OŠ Dobriše Cesarića - Zagreb OŠ Prelog OŠ Kralja Tomislava - Zagreb OŠ Ivo Lola Ribar - Labin

Soldo

Zrnka

5 6 7

Matea Mia Klara Ema Dijana Roan

Hrelja Jovanić Barbić Hatlak Kolezarić Rašuo

Toni

64,5

19,5

OŠ Sućidar

64,0

16,0

OŠ Vodice

63,5

20,5

OŠ Ljudevit Gaj u Krapini

63,0

7,0

OŠ Pujanki

62,5

5,5

OŠ Josipa Kozarca - Vinkovci

57,0 53,5

42 37

15,0 16,5

OŠ Bogumila Tonija OŠ Špansko Oranice

52,5

17,5

OŠ Petra Kanavelića

50,0 45,5

40 28

10,0 17,5

OŠ Bisag OŠ Goričan

Rang

Ime

Prezime

Kristijan

Hindlaugh

Petra

3 4

Ime mentora

Josip

Vrdoljak

Ante

Olivani

Marko

Turibak

Miljenka

Hršak

Ivan

Vukadinović

Ankica

Boban

Lovro

Brčić

Danijela

Zovko

13 14

Darin Barbara

Filipčić Matijašec

Tomislav Ksenija

Majsec Kamenečki

Zvonimir

Skorin

Jurica

Čupić

16 17

Jan Luka

Vrščak Čonkaš

Ana Sanja

Derdić Crnčec

Županija

Ime škole

106

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

1. RAZRED BODOVI

Nika

Kilić

Dražena

Prezime mentora GlamuzinaPerić

Dora

Martinović

Andreja

Pranjić

Splitskodalmatinska Vukovarskosrijemska

Sara

Žuvanić

Hrvoje

Madžar

Zadarska

76,5

23,5

Leon

Brnad

Anita

Lučić

Zagrebačka

76,5

25,5

Marin

Jurišić

Hrvoje

Madžar

Zadarska

74,5

23,5

5 6

Tin Marko

Salopek Fabijanić

Darko Marko

Kanjuh Bacan

70 68,5

43 48

27,0 20,5

Josip

Rončević

Ines

Peručić Blitvić

20,0

SŠ Petra Šegedina

Maks

Vincek

Zoran

Glavočić

25,0

II. gimnazija - Zagreb

Karlo

Lukšić

Valentina

Leš Trgovec

64,5

19,5

SŠ Krapina

Matej

Lončar

Krunoslav

Marijanović

Grad Zagreb Zagrebačka Dubrovačkoneretvanska Grad Zagreb Krapinskozagorska Vukovarskosrijemska

IV. gimnazija Marko Marulić Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci Gimnazija Franje Petrića - Zadar Gimnazija Velika Gorica Gimnazija Franje Petrića - Zadar XV. gimnazija - Zagreb SŠ Jastrebarsko

17,0

Petra

Zemljak

Marija

Pandžić

Osječko-baranjska

58,5

22,5

Sara

Jakelić

Ivan

16,5

Nikolas

Nađ

Dražena

54,5

18,5

IV. gimnazija Marko Marulić

14 15

Lucija Adrienn

Mahovne Čapo

Katarina Mirela

Šibensko-kninska Splitskodalmatinska Brodsko-posavska Osječko-baranjska

56,5

Knežević GlamuzinaPerić Marcikić Grubišić

Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci Isusovačka klasična gimnazija sp u Osijeku Gimnazija Antuna Vrančića

52,5 47

36 35

16,5 12,0

Gimnazija Matija Mesić Medicinska škola - Osijek

Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Županija

Ukupno

Ispit

Praktični rad

Ime škole

80,5

24,5

23,0

107

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

2. RAZRED BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Županija

Ukupno

Ispit

Praktični rad

Ime škole

Mislav

Maldini

Hrvoje

Madžar

Zadarska

85,5

29,5

Robert

Bačani

Maja

Jurgec

78,5

27,5

Luka

Rogoz

Mihaela

Lončar

Varaždinska Koprivničkokriževačka

27,0

Luka

Šafarić

Robert

Slunjski

Međimurska

25,0

Ema

Buljan

Danijela

19,0

Jakov

Pera

Branka

21,0

SŠ Ivana Lucića - Trogir

Egon

Belošević

Valentina

73,5

26,5

SŠ Krapina

Mirko

Armanda

Antonio

67,5

24,5

III. gimnazija - Split

Ivona

Buljević

Antonio

20,0

III. gimnazija - Split

Ivan

Stanušić

Andrea

Omrčen - Loko Splitskodalmatinska SplitskoDumanić dalmatinska KrapinskoLež Trgovec zagorska SplitskoVrbatović dalmatinska SplitskoVrbatović dalmatinska Maloča Grad Zagreb BjelovarskoMoulis bilogorska Pavlović Zagrebačka Žderić Grad Zagreb Matijaščić Maloča Grad Zagreb Tašner Grad Zagreb SplitskoVrbatović dalmatinska Bartulović Grad Zagreb Bednjanec

Gimnazija Franje Petrića - Zadar Prva gimnazija - Varaždin Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju

19,0

V. gimnazija

Marta

Veber Malina

Ribana

Borna

Serdarušić

Dario

Izidor

Dužanec

Ivana

11 12

Jurica Paula

Jerinić Suman

Andrea Gordana

Mateo

Raboteg

Antonio

Marko

Višić

Mila

28,0

Gimnazija Daruvar

65,5

16,5

SŠ Ban Josip Jelačić

19,0

Gimnazija L. Vranjanina

63 60,5

45 37

18,0 23,5

V. gimnazija Gimnazija L. Vranjanina

18,0

III. gimnazija - Split

49,5

8,5

III. gimnazija - Zagreb

108

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

3. RAZRED BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ines

Maroković

Dalibor

Pazaver

Marin

Belamarić

Mirjana

Zadro

Anteo

Vukasović

Antonio

Vrbatović

Filip

Radenić

Iva

Križe Krtić

5 6 7

Daniel Marko Noa

Ceci Rasonja Jagodić

Mirjana Berislav Berislav

Zadro Rusan Rusan

Mirko

Vilibić

Antonio

Vrbatović

Nina

Đurić

Stipe

Martinović

Lovro

Štefan

Karmen

11 12

Andro Domagoj Matej Aleksandar

Ljubišić Jurčević Kocijan Medić

Ivan Berislav Mirela Samir

KunovićMartić Skoko Rusan Turk Hasanagić

Denis

Ronik

Domagoj

Brlas

Ukupno

Ispit

Praktični rad

21,0

III. gimnazija - Osijek

23,0

XV. gimnazija - Zagreb

16,0

III. gimnazija - Split

68,5

19,5

SŠ Petrinja

62,5 62 61,5

40 43 46

22,5 19,0 15,5

XV. gimnazija - Zagreb XV. gimnazija - Zagreb XV. gimnazija - Zagreb

60,5

19,5

III. gimnazija - Split

16,0

SŠ Fra Andrije Kačića Miošića - Makarska

Varaždinska

21,0

Prva gimnazija - Varaždin

Grad Zagreb Grad Zagreb Varaždinska Grad Zagreb Virovitičkopodravska

54,5 54,5 52,5 47,5

42 38 35 35

12,5 16,5 17,5 12,5

17,0

Gornjogradska gimnazija XV. gimnazija - Zagreb Medicinska škola - Varaždin SPOG K. K. Branković, Zagreb Gimnazija Petra PreradovićaVirovitica

Županija Osječkobaranjska Grad Zagreb Splitskodalmatinska Sisačkomoslavačka Grad Zagreb Grad Zagreb Grad Zagreb Splitskodalmatinska Splitskodalmatinska

Ime škole

109

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

4. RAZRED BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Županija

Ukupno

Ispit

Praktični rad

Ime škole

92,5

26,5

83,5

28,5

82 81

54 54

28,0 27,0

Ante

Kuvačić

Vicko

Sviličić

Filip

Lovrinović

Domagoj

Brlas

3 4

Juraj Jakov

Županić Samardžija

Vlatka Berislav

Šavor Rusan

Splitskodalmatinska Virovitičkopodravska Karlovačka Grad Zagreb

Antonio

Lujo

Sandra

Jović Mazalin

Dubrovačkoneretvanska

27,0

Marin

Lončar

Stjepan

Pereža

Splitskodalmatinska

73,5

26,5

Tin

Hrgović

Andrija

Bacinger

Međimurska

73,5

26,5

Ivan

Ipšić

Anita

Vitković

19,0

Ivan

Zagorščak

Sonja

Batinić

70,5

24,5

Ivan

Baričević

Davor

Stipan

Primorskogoranska Grad Zagreb Splitskodalmatinska

Prirodoslovno tehnička škola - Split Gimnazija Petra Preradovića-Virovitica Gimnazija Karlovac XV. gimnazija - Zagreb Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića spj Nadbiskupijska klasična gimnazija Don Frane Bulić spj - Split Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci Gimnazija Sesvete

68,5

21,5

I. gimnazija - Split

Dominik

Miličević

Marija

Pandžić

Osječko-baranjska

68,5

23,5

Antonija

Milinković

Mihaela

Lončar

Koprivničkokriževačka

27,0

Antonio

Novak

Marta

Kramar Burela Međimurska

28,0

Isusovačka klasična gimnazija spj u Osijeku Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec

Ivana

Stojan

Jozo

Bagarić

23,0

III. gimnazija - Split

Hrvoje

Hrnkaš

Stanka

Veraja

Splitskodalmatinska Dubrovačkoneretvanska

12,0

Ana

Batur

Hrvoje

Madžar

Zadarska

20,0

Marta

Kozjak

Mladen

Tota

24,0

Iva

Grgec

Elizabeta

Međimurska Trepotec Marić Koprivničkokriževačka

Ivan

Mikolašević

Ines

Janevski

68,5

18,5

Turistička i ugostiteljska škola - Dubrovnik Gimnazija Franje Petrića - Zadar Srednja škola Čakovec OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac OŠ Frana Krste Frankopana - Osijek

Osječko-baranjska

110

OBL JETNICE

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

POVODOM 90. GODINE ROĐENJA Prof. dr. sc. Tomislav Šegota, (Novska, 19. travnja 1929. – Zagreb, 2. rujna 2014.) Nakon legendarno hladne zime koja je nastupila početkom 1929. godine, u Novskoj su rođeni blizanci Tomislav i Petar. I dok je Petrov put završio već u ranom mladenaštvu, Tomislavov život ugasio se prije nekoliko godina. Govorimo, dakako, o Tomislavu Šegoti, cijenjenom sveučilišnom profesoru i jednom od vodećih hrvatskih geografa 20. stoljeća, čiju 90. godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine. Za sve mlađe naraštaje geografa istaknimo tek nekoliko biografskih činjenica. Tomislav Šegota upisao je studij geografije na Geografskom odjelu PMF-a u Zagrebu 1949. godine, a diplomirao 1954. godine. Njegov diplomski rad zapravo je bila geografska studija o prigradskom naselju Podsused, u kojemu je i živio od početka Drugog svjetskog rata. Do 1961. godine bio je pomoćnik redaktora u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu, današnjem Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“. Nakon toga zapošljava se kao asistent na Geografskom odjelu PMF-a i odlazi na znanstveno usavršavanje na University of Hull u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iste je godine obranio i doktorsku disertaciju „Geografske osnove glacijacija“. Počinje predavati kolegije Klimatologija i Regionalna geografija Južne Europe, a mnogo godina kasnije predavat će i kolegij Geografija Australije i Oceanije. Godine 1965. izabran je u zvanje docenta, 1972. u zvanje izvanrednog profesora, a 1978. u zvanje redovitog profesora. Dvije godine kasnije postaje član suradnik u Razredu za prirodne znanosti Hrvatske (tada Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti, gdje mu je od 2000. godine potvrđeno trajno članstvo. Profesor Šegota obavljao je dužnost predsjednika Geografskog društva Zagreb, pročelnika Geografskog odjela te prvog predsjednika Nacionalnog odbora Međunarodne unije za istraživanje kvartara. U znanstvenoistraživačkom radu najvažniji je njegov doprinos na području klimatologije i fizičke geografije. Svjetski odjek imali su radovi objavljeni u časopisu Eiszeitalter und Gegenwart: Palaeotemperature Changes in the Upper and Middle Pleistocene (1967.) i Radiocarbon Measurements and the Holocene and Late Würm Sealevel Rise (1973.), kao i rad Morska razina u holocenu i mlađem dijelu Würma u Geografskom glasniku (1968.). Valja posebno istaknuti činjenicu da je profesor Šegota izračunao da je razina mora početkom holocena bila 31 m, a

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

111

u maksimumu wirma 96 m niža od današnje. Bili su to do tada najprecizniji izračuni položaja morske razine. Kasniji podaci dobiveni daleko suvremenijom tehnikom pokazali su tek manje značajna odstupanja. Za znanstveni rad na području paleoklimatologije profesor Šegota je 1972. godine dobio prestižnu nagradu „Ruđer Bošković” Drugi dio znanstvenog interesa profesora Šegote bio je usmjeren na urbanu klimatologiju. Proučavajući karakteristike klime Zagreba, u svojim je radovima dokazao postojanje “toplinskog otoka” grada i to u vrijeme dok se tome u široj javnosti još nije pridavala posebna pažnja. Nesumnjivo je da je profesor Tomislav Šegota jedan od naših predšasnika čijim se znanstvenim postignućima možemo ponositi i na čijim kolektivnim plećima, figurativno govoreći, stoje novije generacije geografa, posebno fizičkih geografa. Iako je u svojoj znanstvenoj karijeri objavio niz vrlo značajnih i zapaženih znanstvenih radova, za generacije geografa ostat će zapamćen po svojim izvrsnim sveučilišnim udžbenicima. Jedan je od rijetkih profesora koji je za sve svoje kolegije napisao sveučilišne udžbenike jer je smatrao osnovnom zadaćom sveučilišnog profesora da studentima omogući učenje (i) na hrvatskom jeziku. To je prije svega Klimatologija za geografe (1976., 1988.,1996.), a iz regionalne geografije objavio je Geografiju Južne Evrope (1982.) i Geografiju Australije i Oceanije (2000., 2004.). Profesor Šegota bio je veliki promotor geografske struke, častan i zaslužan član naše dugovječne geografske institucije. Aktivno je sudjelovao u osmišljanju i provođenju mnogih aktivnosti HGD-a. Uz objavu znanstvenih radova, napisao je doista mnogo priloga, pregleda i stručnih članaka u časopisima HGD-a a i drugim časopisima, ali posebno u Geografskom horizontu. Tradicionalni zimski seminari bili su mjesto na kojem je profesora rado pozdravljalo mnoštvo njegovih bivših studenata, bez obzira je li došao kao predavač ili kao redoviti slušač. Rado je pomagao svima, a posebno je volio poticati na pisanje studente i mlade kolege. Tijekom svog radnog vijeka, a posebno nakon umirovljenja 1999. godine, s HGD-om je najviše surađivao kao recenzent, pogotovo radova za zbornike znanstvenih skupova. Osim tih, recenzirao je i druge znanstvene radove, kao i brojne udžbenike i ostala geografska izdanja i u tome je doista bio nenadmašan. Svi oni koji su imali privilegiju slušati njegova predavanja mogu svjedočiti visokoj savjesnosti i profesionalnosti profesora Šegote, a njegovi suvremenici izrazitoj skromnosti i samozatajnosti. Ali istodobno, rado će evocirati i uspomene na njegove duhovite digresije i opažanja o svijetu koji nas okružuje. Nakon svega, iza čovjeka ostaju djela, a djelo profesora Tomislava Šegote nemjerljiv je doprinos razvoju i napretku geografije u Hrvatskoj. Stoga našem vrsnom i cijenjenom profesoru dugujemo duboku zahvalnost i poštovanje.

Danijel Orešić

112

UPUTE SURADNICIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

UPUTE SURADNICIMA Geografski horizont objavljuje recenzirane stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se sažetak (nekoliko rečenica) i ključne riječi. Svi radovi podliježu stručnoj recenziji. Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Radovi se šalju u dva isprintana primjerka A4 formata i CD-u (program MS Word, font Times New Roman 12). Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebne dokumente prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Ako se u rukopisu koriste fotografije maloljetnih osoba mora postojati pismeni pristanak koji se ne šalje Uredništvu časopisa, već ga autori imaju obavezu pohraniti. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta. Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu. Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte).

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2019

113

UPUTE ZA CITIRANJE: Literatura članak u časopisu:

Henkel, R., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.) Lozić, S., Fuerst-Bjeliš, B., Perica, D., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmentalhistorical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova:

Stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. Pepeonik, Z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi:

Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga:

Stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. Graham, B., Ashworth, G. J., Tunbridge, J. E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici:

Faričić, J., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

Izvori publikacije:

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica:

Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.) U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju. Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

Uredništvo

Rukopisi se upućuju na adresu: Hrvatsko geografsko društvo, Geografski horizont, Glavni urednik, Marulićev trg 19, p.p. 595, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr

Želite li odsada redovito primati časopis GEOGRAFSKI HORIZONT (označite križićem kućicu) pošaljite sljedeće podatke na adresu HGD-a:

Stručno-informativni časopis za geografiju http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Kupac

.........................................................................................

Ulica i kućni broj

.........................................................................................

Broj pošte i mjesto

.........................................................................................

Matični broj

.........................................................................................

/ Datum / Potpis / Pečat (za institucije) / :

...................................................

Ukoliko želite naručiti i/ili pojedine stare brojeve Geografskog horizonta (označite križićem kućicu) popunite priloženu tablicu. Bibliografija je dostupna na portalu www.geografija.hr. Naručujem sljedeće stare brojeve Geografskog horizonta:

Broj/godište

Količina

S a r a Ć e t kov i ć

Ruralni turizam Bjelovarsko-bilogorske županije

Hrvoje Grofelnik

Je li održivi razvoj turizma ostvariv?

Marcija Budić

S l av e n G a š pa r o v i ć

Analiza suvremenih pokazatelja u putničkom prometu zračnih luka i pristaništa u Republici Hrvatskoj

K a r lo M a k , R u ž i c a V u k , M a r t i n a J a kovč i ć Trgovački centri kao tema u nastavi geografije

Marijan Biruš

Od Rta dobre nade do Viktorijinih vodopada

K A R TA G O V O R I : Problematika zaštite Pazinskog potoka i Pazinske jame u Istri