Mali koncil 01/2007/08

Page 1

rujan 2007.

cijena 10 kn ISSN 1331-2731

Djeèji mjeseèni list

ru,

rujan_07.indd 1

16.8.2007, 12:20:55


ABcÈædðDžEfg AAB BccÈædðDžEfg BcÈ BBcÈædðDžEfg ccÈÈÈææædðDžEf ædddð dðDžEf dðD dðDž ðDžE ððDž ðD DDžEf DžžžEEEfffgggHHHij Hiijij “Vjerorjeènik” za malene (1) l

zrezuj slièice i svakoj pronaði odgovarajuæe tumaèenje! Potom dva i dva dijela poveži lijepljenjem njihovih pozadina! Tako æeš na kraju školske godine imati zgodan Makov „vjerorjeènik“ na malim karticama, koje ti mogu poslužiti i za igru provjere znanja!

MC AM Molitva

Prošnja i zahvala, sa slavljenjem Boga, najbolje nas štiti od svih zamki Zloga!

Crkva

S malim prvim slovom to je samo zgrada, a s velikim to je zajednica prava: vjernike okuplja, a Krist joj je glava!

Adam i Eva Prvi čovjek, prva žena. Slika cijelog ljudskog roda, što zbog grijeha protiv Boga kroz “dolinu suza” hoda.

Marko Križevèanin (1589.-1619., blagdan 7. rujna) Hrvatski svetac, za vjeru mučenik. Drugima učitelj, a Isusov učenik.

A I VA

rujan_07.indd 2

Anðeli èuvari

Isus Krist

Nevidljiva bića, Božji pomoćnici, a čovjeku svakom - dragi zaštitnici.

Bog i čovjek, Božji sin. Umro i uskrsnuo. Od grijeha i smrti zauvijek nas spasio.

Vjeronauk Nije to samo predmet u školi. Niti je samo “učenje vjere”, jer tu se uči kako bez mjere Boga i ljude vjernik zavoli!

Apostoli

Prvi Isusovi učenici, zvani i “dvanaestorica”. Isusa pratili, vjeru naviještali.

16.8.2007, 12:20:20


GODINA XLII. BR. 1 (424)

rujan 2007.

U “NOVOME” za “STARO”!

K

ako je lijepo što smo opet zajedno! Kako je lijepo opet u školi!” - sigurno su uskliknuli mnogi makovci prvoga dana škole. Dakako, neki su bili tiši, možda su se i pravili važni pa govorili “Fuj, opet ta dosadna škola!” - …ali u srcu su osjetili istu radost novoga susreta sa starim prijateljima. Da vas nova školska godina veseli, potvrđuje i to što uvijek za njezin početak želite i nešto novo. Novu školsku torbu, nove bilježnice, nove papuče… Novu majicu, tenisice ili možda, novu frizuru… Nova su vam i lica, nakon ljetnoga sunca i kupanja… A opet, oko vas “stari” dobri prijatelji, “stari” dobri učitelji i vjeroučitelji, “stare” dobre učionice… Kako s vama, tako je i s Makom! Za novu školsku godinu naš cvijet “navukao” je novu “košuljicu” i malko promijenio izgled svojih stranica! Dodao je nove rubrike kao što su “Vjerorječnik”, “Svijet oko mene”, “Sveci u stripu” ili “Zajedno na prvu pričest”… Rascvao se i razigrao “Sve u šesnaest” pa smislio i nagradne “Najstranice”! Cijeli se Mak razvedrio, osvježio, obnovio… A sve to “novo” smislio da bi se još više svidio “starim” dobrim prijateljima, svojim vjernim makovcima! “Staro” je i ono što nas okuplja na Makovim stranicama: prijateljstvo, dobrota i ljubav, vjera u Boga, čiji će nas blagoslov zasigurno pratiti i u novoj školskoj i vjeronaučnoj godini, kojoj zajednički radosno kličemo!

Na početku škole “Samotest!” (str. 2)

Crtamo i gradimo “Kuću zajedništva” (str. 4-5)

Priprema, pozor… “Počeci Crkve” za vjeronaučne olimpijce! (str. 16-19)

Mak… “Sve u šesnaest!” (str. 21-36)

“Naj-stranice” za “naj-makovce” (str. 26-27)

Razmišljamo o… svijetu oko nas (str. 40-41)

Provjerite zašto djeca čitaju više od roditelja (str. 42 …i sve stranice Maka!)

Vaši urednici mali koncil - MAK

01_Prva.indd 1

1

22.8.2007 16:04:26


“SAMOTEST” - PODSJETNIK!

I

ako je u školi običaj da testovi dolaze na kraju polugodišta i školske godine..., mi ćemo s “testiranjem” početi odmah u rujnu, još prije prvoga školskog zvona! Ipak, nije riječ o uobičajenoj provjeri znanja, već... ponašanja! I još je nešto zanimljivo za naš “početni test”, koji smo nazvali “Samotest”: svat-

ko od vas ga provodi sam za sebe, “sam na sebi”, iskreno zaokružujući odgovarajuće “glavice”! Ni dobivene rezultate ne moraš drugima pokazivati i o njima govoriti… Oni neka ti budu samo “podsjetnik” što sve trebaš učiniti da ti sljedeća školska godina ne bude namrštena, već široko nasmijana!

MOJE ŠKOLSKO PONAŠANJE… … PREMA MOJIM OBVEZAMA

NIKADA

PONEKAD

ČESTO

UVIJEK

1. Na nastavu dolazim točno na vrijeme. 2. Sa sobom nosim sve potrebno: knjige, bilježnice i ostali pribor. 3. Napišem i izvršim sve dobivene domaće zadaće.

… PREMA ŠKOLSKIM PRIJATELJIMA 1. Poštujem stvari koje pripadaju njima. 2. Saslušam ih i pomognem im u učenju, ako treba. 3. Poštujem ideje i stavove drugih, čak i kad se ne slažem s njima. 4. Suzdržavam se od upotrebe prostačkih i agresivnih riječi.

… PREMA NASTAVNICIMA 1. Prihvaćam njihove savjete i prijedloge. 2. Odgovorno izvršavam njihove zadatke i sve aktivnosti.

… I MOJA NARAV 1. Iskazujem pozitivne crte svoga karaktera kao što su dobrota, poštenje, vjernost… 2. Iskazujem plodne crte svoje naravi, kao što su strpljivost, marljivost, pozornost na satu… 3. Izražavam svoju brižnost, pažljivost prema drugima.

2

Onda, koliko imaš “mrguda”, a koliko “smješuljaka”? SRETNA TI I USPJEŠNA NOVA ŠKOLSKA GODINA!

mali koncil - MAK

03Biblija.indd 2

22.8.2007 12:02:12


“Biblije” malih umjetnika

R

edovnica Vida Hrsto u Splitu oduševila je u OŠ “Spinut” i roditelje i svoje školske kolege i kolegice, dosjetljivošću i marljivošću svojom i svojih vjeroučenika naročitim rukotvorenim “dječjim Biblijama”! A sve je počelo gotovo slučajno... Na početku školske godine jednostavno je htjela provjeriti biblijsko znanje svojih “trećaša”, stečeno u 1. i 2. razredu. Zato ih je zamolila da crtežom izraze one biblijske sadržaje kojih se najviše sjećaju i koji im se najviše sviđaju. Već su prvi radovi bili iznad njezinih očekivanja. Stvaranje, priča o Josipu Egipatskom, Isusovo rođenje i čudesa - kao da su ponovno oživjeli. Potaknuta HNOS-om i izrađivanjem raznih plakata te vidjevši potencijal i volju svojih učenika, s. Vida odlučila je izraditi sustavniji podsjetnik biblijskoga znanja učenika. Jedan im je sat tumačila nove biblijske sadržaje, a drugi sat su učenici crtali. Već poznatim sadržajima pridružila je Nou, Abrahama, proroka Izaiju, Isusove prispodobe, Govor na gori, Veliki tjedan, značenje euharistije i Mariju. Sve svoje crteže učenici su redom slagali, “uvezali”, stavili u “korice”... Svaki je učenik tako izradio jednu, baš svoju, “likovnu Bibliju” u malome, poput velikih umjetnika koji su svojim djelima ilustrirali mnoge Biblije. Osim što im njihova “Biblija” pomaže u pamćenju naučenoga, ostat će im jednoga dana i za lijepu uspomenu na dane kad su se pripravljali za prvu pričest. Na svoja djela nisu ponosni samo mali umjetnici, nego i njihovi roditelji, učitelji i sama s. Vida. Kako doznajemo, njihova škola namjerava prirediti veću izložbu biblijskih likovnih ostvarenja svojih “trećaša”. A s. Vida zasigurno već smišlja nove ideje za svoje ovogodišnje “trećaše” - prvopričesnike... (VK)

“Josip E g

Karanuši “Izlazak”, Sara

obe”, “Prispod

ipatski” , La ra Ra

mić, 3 c

ć, 3 c

eber, 3 a Natali V

“Govor na gori”,

Bruna Mla dinić, 3 a mali koncil - MAK

03Biblija.indd 3

3

22.8.2007 12:02:34


Upoznajemo se i stvaramo novo zajedništvo Nova školska i vjeronaučna godina mnogim je »trećašima« dodatno zanimljiva. Uz početak škole započinje i pripremanje za prvu pričest u župi. Nakon prošlogodišnjeg praćenja krizmanika, ove godine Mak prati vas, prvopričesnike, na vašem duhovnom hodu i rastu u vjeri - sve do primanja prve pričesti!

S

vi živimo u nekoj zajednici. Obitelj, škola, župa, športski ili rek reativni klub, prijatelji sve su to krugovi ljudi s kojima se susrećemo i družimo. Zajedništvo je osnovni način ljudskog postojanja. Prihvaćanje od strane drugih, osjećaj pripadnosti obitelji, roditeljima, prijateljima - to znači da nismo prepušteni sami sebi. Imamo sigurnost da nas netko voli, prihvaća, treba. A tako se lakše raste! Prvi susreti imaju za cilj da se bolje upoznate. Možda dolazite iz iste škole ili razreda, ali ste sada u svojoj župi nova skupina, s istim ciljem. Stoga neće biti na odmet ako ponovno bolje upoznate svoje stare i nove prijatelje. Vrlo je važno da na prvim susretima razvijete osjećaj zajedništva i stvorite zajedničku sliku vaše nove skupine, koja je svjesna Božje prisutnosti i pripadnosti župnoj zajednici.

Koliko se poznajemo? ! Za početak susreta neka vam vjeroučitelj pripremi različite predmete i stavi na jedan stol (olovke,

4

bojice, igračke, knjige, CD, i sl.). Svatko neka odabere jedan predmet, koji ga podsjeća na nešto lijepo. Zatim svi sjednite u krug te se drugima predstavite pomoću toga predmeta i ispričajte zašto ste ga odabrali, a nakon toga svoj predmet stavite u sredinu kruga. ! Slijedi igra provjere opažanja drugoga. Sjednite u krug, a jednoga učenika pošaljite izvan prostorije u kojoj se nalazite. Potom vjeroučitelj postavlja pitanja vama koji ste ostali u prostoriji o učeniku koji je izišao, primjerice: “Koje boje su njegove cipele?, Koje boje su njegove oči, kosa, ima li na desnom obrazu neki madež? itd.” Zatim vjeroučitelj uzme i sakrije jedan predmet iz sredine kruga i pozove učenika koji je bio vani, natrag u krug. Sada vi provjeravate jeste li točno odgovarali na pitanja o učeniku koji je bio vani. S druge strane, toga učenika sada vi pitate zna li koji predmet iz sredine kruga nedostaje, te tako provjeravate i njegove spo-

sobnosti opažanja i upoznavanja drugih. Igra završava kada se sva djeca izredaju, a zatim pospremite predmete.

Zajedništvom gradimo "provpričesnički grad ili selo" ! Sljedeći korak vas vodi ka pro dubljivanju vašega novog zajedništva. Vjeroučitelj ili vi pripremite fotografiju jedne lijepe kuće, s otvorenim prozorima i vratima, ili nabavite takvu jednu gotovu kućicu (igračku). Kuća je simbol zajedništva i otvorenosti, koja vas poziva na međusobno prihvaćanje i zajedničko pripremanje za prvu pričest. ! Razgovarajte o tome što kuća znači za nas i naš život. Svatko neka izrekne svoje asocijacije i iskustva vezana uz doživljaj kuće odnosno doma. Npr: kuća mi je potrebna za spavanje, za stanovanje, igru,...

mali koncil - MAK

PrvaPric4_05.indd 4

22.8.2007 16:19:13


mo

! Na susret donesite već gotove napravljene kućice od kartona ili drugoga materijala i nekoliko kamenčića. Svojim kućicama napravite oko velike kuće ili fotograÞje jedno malo naselje - prvopričesnički grad ili selo. Dodajte putove koji povezuju kućice da se možete međusobno posjećivati. Sada započinje igra. Vjeroučitelj donese jedno zvonce te zazvoni kod jedne od kućica. Dijete kome kućica pripada odgovara na pitanja posjetitelja-vjeroučitelja: “Čija je ovo kuća? Tko još stanuje u tvojoj kući?, Koje je tvoje najdraže mjesto u kući?, Što najviše voliš raditi kada si u kući”, itd. Potom dijete koje je odgovaralo na vjeroučiteljeva pitanja zvoncem zvoni i posjećuje kuću drugoga djeteta, a kada se ono javi, postavlja mu pitanja. Igra završava kada su sva djeca došla na red.

Radni list: MOJA KUĆA ZAJEDNIŠTVA

U

prazna polja “Kuće zajedništva”, ispod svakog naslova ispišite imena osoba koje pripadaju toj zajednici: članove vaših obitelji, najbolje prijatelje, nastavnike, vjeroučitelje, susjede... Kuću potom obojite i izvjesite na vidljivo mjesto. Prije spavanja pogledajte na svoj crtež te se pomolite za sve ljude koje susrećete i koji vam čine život ljepšim! (Ako vam je ova kuća premalena, sami izradite sličnu na papiru većeg formata a u vrata zalijepite svoju sliku!)

! Na kraju igre vjeroučitelj donosi upaljenu svijeću i traži za nju mjesto u „prvopričesničkom gradu“. Svijeća je znak Božje prisutnosti među vama u vašoj novoj skupini. Umjesto svijeće u vašem novom naselju možete napraviti Božju kuću ili crkvu i staviti je na posebno mjesto. ! Do sljedećeg susreta prikupite podatke o vašoj župnoj crkvi i župnoj zajednici. Doznajte kako se vaša župna crkva zove, gdje se nalazi i tko je vodi, tko su suradnici u župnoj zajednici, itd. ! Susret završite molitvom držeći se za ruke. Zahvalite Gospodinu za doživljeno zajedništvo i nove prijatelje. Možete zapjevati pjesmu sv. Franje “Bože moj, dopusti mi”. (Priredila s. Valerija Kovač) mali koncil - MAK

PrvaPric4_05.indd 5

5

22.8.2007 16:21:41


POSEBAN DAN ZA ANĐELČIĆE

PRVOPRIČESNIČKI BISERI - Evo pravih bisera! Evo kako su prvopričesnici župe Punat na otoku Krku iskoristili Makov prijedlog za prvopričesničko slavlje! Predvođeni svojom s. Marijom Zovkić i uz pomoć roditelja načinili su bisernu školjku bez premca! Prva školjka Jadrana!

DO ZADNJEG LJETA

Lijepa slika 38 prvopričesnika (nažalost, nije stala – jer bi lica bila premala) stigla nam je i iz Vojvodine, Srbija, iz župe Marije Kraljice svijeta u Paliću. Za prvu pričest pripremali su se pune tri godine, a primili su je u crkvi sv. Urbana, zaštitnika voćnjaka i vinograda. Svećenik Josip održao im je lijepu i poučnu propovijed, a oni su svoju radost izrazili pjesmom: “Hvala ti, Isuse, za ovaj dan, primili smo tvoje Tijelo i ispunili svoj san!”

Radosno sam čekao taj dan i napokon, ostvario mi se san. Bilo je mnogo djece, u svakom kutu crkve svijeće… Došao je i taj trenutak, s Isusom sam došao u sveti kutak. Taj događaj pamtit ću do mojeg zadnjeg ljeta jer to je bila – pričest sveta! Domagoj Bobinac i Mateo Brubnjak, OŠ V. Cara Emina, Lovran

Procesija je krenula prema katedrali u ritmu njenih zvona. Prolazimo između klupa punih nasmijanih lica. Sada smo svi kao jedna velika obitelj. Kroz prozore katedrale ulaze zrake sunca i miliju nas. Sveta Misa prolazi i bližimo se onom najsvečanijem trenutku naše prve sveta Pričesti. Nema treme, samo uzbuđenje. Nestrpljivo čekam da što prije primim Isusa. Na riječi: “Tijelo Kristovo” odgovorih “Amen”. Htjela sam reći “hvala!” Sada sam nova Ana, drugačija, bolja. Isuse, daj da to i ostanem. Mislim da me nikada nećete shvatiti, ako sami ne doživite tu veliku radost. Zato, dragi moji, ja nikada više neću zaboraviti nedjeljnu misu i svetu Pričest! Sada smo Isus i ja najbolji prijatelji! – Ana Marjanović, 5. r., Kotor

06.indd 6

SRETAN I ISPUNJEN

ISPUNJENI SAN

NOVA ANA

6

Bilo je puno, puno onih koji su nam svoje prvopričesničke radosti opisali, ali koji u lipanjski Mak nisu na vrijeme dospjeli… Dio toga (nažalost, opet ne sve) donosimo sada, osobito radosni kad vidimo da Mak prijatelje ima i u Paliću (Srbija), i u Kotoru (Crna Gora)!

POSEBAN DAN Došla sam u crkvu i vidjela svoje prijatelje u bijelim haljinama. Bili su lijepi kao anđelčići. Zatim je počela misa, na kojoj smo pjevali i recitirali. Taj dan sam u svoje tijelo primila samoga Isusa. Taj dan nikad neću zaboraviti, jer je to bio poseban dan. – Daria Škalić, OŠ Nikole Tesle, Zagreb

Za mene je prva pričest najljepši trenutak u životu. Kada smo ušli u crkvu i kada sam vidio toliko ljudi, imao sam tremu, ali sam se ipak umirio, jer je to Isusov dom. Dok smo bili na misi, imao sam osjećaj da nas s veseljem gleda. Kad je došao trenutak da primim Isusovo Tijelo, bio sam jako sretan. Kada sam došao na mjesto, osjećao sam se ispunjenim. – Antonio Dević, Nova Gradiška

OD STRAHA DO RADOSTI Na dan moje prve pričesti u crkvi me bilo malo strah. No, sve je lijepo prošlo. Nakon mise smo se zajedno slikali. Kada smo došla kući, čekali su me djedovi i bake, i moj tata. Puno smo se zabavljali i pekli roštilj. Taj dan je meni najvažniji u životu. Zato ću i dalje ići na misu i moliti se da budem sa Isusom. – Laura Grenac, OŠ Brezovica

MIR STIGAO Hostija bijela donijela mir. Ljubav i toplina u našim malim srcima, a radost obasjala dušu. Grijesi su se prepali i otišli, a mir stigao. Isus je sada sa mnom. Znam, znam da je! Ivana Cikojević, 3. c. OŠ “Stjepan Radić”, Imotski „Isus – naš ribar”, Ante Lončar, OŠ S. Radić, Imotski

mali koncil - MAK

22.8.2007 16:27:19


Sveci zaštitnici na Medunarodnom djecjem festivalu

S

Sv. Franjo susreće gubavca, Imotski

vetac zaštitnik moga mjesta” naziv je izložbe postavljene u Galeriji sv. Krševana u Šibeniku u sklopu ovogodišnjeg 47. međunarodnog dječjeg festivala. Pedesetak dječjih radova učenika osnovnih škola iz svih krajeva Hrvatske u likovnoj tehnici akril na platnu, odabranih na natječaju koji je organizirao Centar za vizualnu kulturu djece i mladih šibenske Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”, krasilo je zidove drevne crkvice. U nju su znatiželjno zavirivali mnogi turisti i posjetitelji najvećega dječjeg događaja u Hrvatskoj, divili se slikama i pogađali o kojem se svecu i mjestu radi. Znakovito je to što je taj natječaj, prvi po redu u organizaciji novoosnovanog Centra, bio posvećen sakralnoj tematici. “Oltari naših crkava uokvireni raskošnim tabernakulima kriju već stoljećima stare slike svetaca zaštitnika. Njihova drevnost i ljepota čine ih vrijednima i zanimljivima, a često bogat ures svjedoči o tome kako su nekad bile veoma poštovane. Upoznavanje likovnih atributa svetaca omogućilo je djeci upoznavanje nekadašnjih običaja, baštine, povijesti...”, istaknula je autorica izložbe Zdenka Bilušić. Izložba radova o svecima zaštitnicima pojedinih mjesta primjer je kako je moguće kreativno i korisno povezati vjeronaučne teme s likovnim izražavanjem, odnosno kako su vjerske teme neiscrpno nadahnuće za umjetničko stvaralaštvo, ne samo odraslih nego i djece. (VK)

Izložba u galeriji sv. Krševana u Šibeniku

Sv. Mihovil, Šibenik

Presveto Srce Isusovo, Rakov Potok

Sv. Ivan Krstitelj, Delnice Sv. Vid, Rijeka mali koncil - MAK

07.indd 7

7

22.8.2007 16:32:45


NA PRAVOME MJESTU

T

23. nedjelja kroz godinu, 9. rujna, godina C Mudr 9, 13-18b; Ps 90; Flm 9b-10. 12-17; Lk 14, 25-33

oliko toga mi treba u životu da bih bio sretan ili da bih bar mislio da sam sretan… Htio bih završiti najbolje škole i fakultet, s diplomom odmah dobiti posao, naći vjernog životnog pratioca, imati dobre prijatelje, pa komforan stan, auto, vikendicu… Ali i tada, tko zna bih li bio potpuno sretan? Ja sam kršćanin i da bih bio potpuno sretan i s tim što imam, trebao bih na prvo mjesto ipak staviti NJEGA! Staviti BOGA na prvo mjesto u životu i prepustiti ga da vodi na dobro mene i drugih oko mene je dobra investicija, ali… NE! Nema tu nikakvog “ali!” Odluka je bitna! Trebam se odlučiti za NJEGA! Trebam ga staviti na prvo mjesto u svom životu, da bi me ON mogao pratiti i da bih unatoč raznim ponudama mogao čuti NJEGOV glas.

Tada će moje škole, fakultet, posao, stan, auto, prijatelji, imati smisla, i cijeli moj život izgledat će drugačije, zadovoljnije, jer pred sobom ću imati uvijek NJEGA koji mi život pruža da proživim na radost i dobrobit sebe i drugih, pa i s onim što posjedujem!

OPROŠTENJE!

N

Katkada se oproštenje rađa danima, neprospavanim noćima, isplakanim suzama, u mučnom odvagivanju situacija… Ponekad je potrebno mnogo hrabrosti i poniznosti da bih od srca oprostio! Ali ipak, isplati se!

8

mali koncil - MAK

08_9Nedj.indd 8

Što me to više puta zna omesti da nisam s Isusom nedjeljom na svetoj misi i da ne idem uvijek s Isusom kroz život? U prazne cigle na gornjoj slici upiši što te priječi doći k Isusu ili biti s njim! Kako to mogu promijeniti?

24. nedjelja kroz godinu, 16. rujna Izl 32, 7-11. 13-14; Ps 51; 1 Tim 1, 12-17; Lk 15, 1-32

ikada se nisam u životu osjećao sretnijim nego kada sam svom ocu ili majci, bratu ili sestri, svome prijatelju oprostio! Nije lako uvijek imati snage oprostiti.

Z A DATA K

Nikada ne znam kada ću i sam morati tražiti oproštenje i tople ruke svoga oca ili majke, osmijeh brata ili sestre, pogled dobroga prijatelja, jer i ja sam samo čovjek koji zna pogriješiti, ali koji bez oproštenja ne zna živjeti!

Z A DATA K Sjeti se neke situacije kada si nekoga trebao(la) moliti za oproštenje. Kako si molio(la) za oproštenje? Bilo je trenutaka kada si ti trebao(la) oprostiti! Jesi li to učinio(la) odmah, radosno, sa srcem, ili…?

23.8.2007 9:26:45


Piše: Josip Šimunović

MOJE VRIJEDNOSTI

I

ma li što vrjednije od NOVCA? Mnogi će reći “da” i početi će nabrajati: zdravlje, brzi auto, posao koji donosi dobit, vjerna žena, pošten muž, djeca koja nisu narkomani, prijatelj koji te nikad ne iznevjeri kad ti je najviše potrebno… Da, sve je to vrjednije od novca koji je odavno postao znakom prestiža i statusni simbol, ali, ipak, novac je novac i kad ga imamo još više za njim čeznemo. Uvelike je novac promijenio ljestvicu vrednota ili bolje rečeno novac je promijenio čovjeka koji onda tako “promijenjen” stvara ljestvicu vrednota kako njemu najbolje odgovara! Među ljude kojima novac katkada /čitaj: više puta/ igra veliku ulogu u životu pripadam i ja!

25. nedjelja kroz godinu, 23. rujna Am 8, 4-7; Ps 113; 1 Tim 2, 1-8; Lk 16, 1-13

Koliko god su mi oči zamagljene kada čujem o mogućim, velikim LOTO-dobicima i koliko god moje ruke vole šuškavi osjećaj vrijednosnih novčanica pod prstima, ipak moje blago u kojem osjećam svu radost ne mogu kupiti novcem.

To moje blago je ovako poredano po vrijednosti: 1. ISUS - Onaj koji je sa mnom u svako doba dana i noći, kojemu mogu doći i s njim razgovarati kad god hoću. 2. OBITELJ - jednostavni ljudi koji su me prihvatili i koji sa mnom žive dane moga života. 3. PRIJATELJ - dar Isusa kojeg sam dobio, a svakim danom dobiva veću vrijednost. 4. ŽIVOT - pomoću kojeg ispunjam zadaću darovanu od Neba! 5. ZDRAVLJE - s kojim mogu mnogo toga doživjeti i učiniti na dobro sebe i drugih. Eto, to je moja ljestvica vrednota, a Tvoja, dragi čovječe?

Z A DATA K Što mi je najvažnije u životu? Bez čega ne mogu zamisliti svoj život? Upiši to na slici.

Postavljam si pitanje je li i meni najvažniji na svijetu novac?

MOJE BOGATSTVO

M

oje pravo bogatstvo je ono koje me ne opterećuje, koje mi dopušta mirno u tišini noći spavati, koje ne muči moje srce i mozak pitanjima poput: Hoće li ga netko ukrasti? Hoće li me netko opljačkati ili ubiti da bi se domogao primamljiva plijena? Ne! Svoje bogatstvo ne trebam držati u trezorima s tajnim šiframa ili na bankovnim računima. Moje bogatstvo je Isus koji mi daje smisao života i put do vječne sreće. Moje bogatstvo je moja obitelj, oaza ljubavi i dobrote.

08_9Nedj.indd 9

26. nedjelja kroz godinu, 30. rujna Am 6,1a. 4-7; Ps 146; 1 Tim 6, 11-16; Lk 16, 19-31

Moje bogatstvo je moj prijatelj, neprocjenjivi dar Neba koji mi odražava najbolje: Božju brigu za mene i Njegovu ljubav kojom me ljubi. Moje bogatstvo je moj život u kojem postižem neki put malim, neki put velikim koracima ono što me čini sretnim, ali i druge oko mene! Moje bogatstvo je moje zdravlje u kojem se mogu radovati i mirno uživati svoje bogatstvo!

Z A DATA K Ne želim biti poput bogataša iz evanđelja koji je mislio na sebe i svojim bogatstvom nije činio dobro, a mogao je… Na rukav upiši što te čini bogatim, a pomaže ti biti boljim prema drugima.

mali koncil - MAK

9

23.8.2007 9:28:25


ŠVICARSKA

I OPET… “HRVATSKI MINISTRANTI”!

H

“OSMI DAR” DUHA SVETOGA

S

kupina učenika OŠ “Ivan Cankar” iz Zagreba na hvalevrijedan način uključila se u program Udruge “Bl. Alojzije Stepinac”, pod nazivom “Razvoj volonterstva u lokalnoj zajednici”. Vjerojatno znate da “volonterstvo” znači dobrovoljan rad, a učenici od 5. do 8. razreda - sa svojom profesoricom Katarinom Sijekavica Tojagić i vjeroučiteljicom Mihaelom Bubaš - dragovoljno su odlučili pridonijeti tome da se štićenici domova za starije osobe osjećaju prihvaćenije i radosnije! Kako se to čini? Pohodom u te domove! I pripremanjem posebnih programa, kao što su i učenici OŠ “I. Cankar” priredili recital pod nazivom “Živjeti je radost”. Izveli su ga u Domu za starije osobe “Sveti Josip” i u Domu za starije svećenike na Fratrovcu, a osobito im je zadovoljstvo bilo zapjevati p. Luki Rađi, svećeniku koji je nakon teške automobilske nesreće pronašao snage da nastavi živjeti služiti Bogu i bližnjima. Kako su, obogaćujući živote starijih, obogatili sebe same, najbolje ćete otkriti iz tek nekoliko odabranih dojmova vaših vršnjaka.. • Kada smo krenuli, dan je bio tmuran. Na povratku se nebo razvedrilo. Tko zna, možda zbog radosti koju smo donijeli tim starim osobama. Kad sam malo bolje razmislila, shvatila sam da se Bog pojavio u njihovim osmijesima. (Lea Pasariček) • Gledajući sve te osobe, spoznao sam zašto smo tu. Na umornim i starim licima pojavio se osmijeh. Bio sam neopisivo zahvalan profesorici što nam je dala priliku da možemo usrećivati druge, jer na taj način usrećujemo i sebe. (Filip Petrović) • To je bila naša mala „turneja”. Željeli smo usrećiti starije ljude da se i oni malo vesele životu, jer života nije nikada dosta! (Katarina Bitanga) • Drago mi je što sam upoznao patera Luku. U sjećanju će mi ostati njegove riječi: “Duh Sveti ima sedam darova, a vi ste meni osmi dar! Vidite, mene Bog toliko voli da mi je poslao vas!” (Marko Marić)

10

rvatske katoličke misije u Švicarskoj i ove godine održale su “Cromin”, godišnji susret hrvatskih ministranata i dječjih zborova iz cijele zemlje. U Neuendorfu, u misiji Solothum iz trinaest misija (u kojima djeluje 15 hrvatskih svećenika franjevaca i 8 pastoralnih suradnica) okupilo se oko 800 djece i 400 odraslih, njihovih roditelja, pratitelja i organizatora! Ne zaboravljajući zasluge svih “velikih”, evo kako je taj dan doživio jedan “maleni”, sudionik susreta Andrija Karačić iz Luzerna: Kao što samo ime kaže “Cromin” znači “hrvatski (cro) ministranti (min)”. To je veliki susret na kojem se sastanu sve hrvatske misije u Švicarskoj, njihovi ministranti i zborovi. Susret je počeo u velikoj dvorani gdje smo svi zajedno slavili svečanu misu. Nakon toga započeo je pismeni dio kviza znanja. Za vrijeme dok su se ispravljali ispitni listovi, zborovi su pjevali svoje izabrane pjesme. Nakon toga - završnica kviza za tri najbolje ekipe iz pismenoga! Konačni pobjednik bila je moja ekipa iz Luzerna! Bilo je to veliko slavlje jer smo u dosadašnjoj povijesti “Cromina” bili četiri puta prvi, a jednom drugi. Nakon ručka bila su još športska natjecanja. Ja sudjelujem na “Crominu” od početaka i mislim da ću dolaziti sve dok ga ne nestane! Jer, iako sam u tuđini, na “Crominu” sam među Hrvatima! Tu osjetim onu povezanost s Hrvatskom i mogu doživjeti jednu novu dimenziju vjerskoga događaja!

OTOK KRAJ VINKOVACA

“ANĐEOSKE RUKE”

U

čenici 2.a OŠ Josipa Lovretića iz Otoka kod Vinkovaca nisu ljenčarili ni tijekom ljetnih praznika. Zahvaljujući ponajviše svojoj neumornoj učiteljici Ljiljani okupili su se u ljetnoj radionici, u izrađivanju najrazličitijih rukotvorina od stakla, drveta, slame, sušenog čička, gipsa... Eto na slici jednoga “anđelčića” kako u rukama drži upravo anđele od gipsa koje je sam izradio. U svoje aktivnosti uključili su i svoje roditelje, te otočke “snaše”, s obzirom na nadolazeće Vinkovačke jeseni. Potporu im je dao i župnik Antun Knežević, a da sve bude još bolje - radionicu su održavali u prirodi! Na imanju obitelji Žagar društvo im je pravilo još puno domaćih životinja, koje su ih dodatno zabavile. A zašto su sve to izrađivali, pitate se? Nadaju se da će sve svoje mjesece, srca, zvijezde i anđele uspješno prodati pa dobiveno poslati za gladnu siročad svijeta. Prošle su godine pred svojom crkvom sv. Antuna Padovanskoga sakupili čak četiri tisuće kuna!

mali koncil - MAK

10_13Vijesti.indd 10

23.8.2007 10:43:30


MAK NAGRADIO HKR-OVE “PAMETNE GLAVE”

M

ali koncil kao jedan od pokrovitelja HKR-ove nagradne igre za djecu “Pametna pitanja za pametne glave”, nagradio je pobjednike završnog natjecanja, održanog uživo u studiju HKR-a 13. lipnja. Pobijedili su predstavnici OŠ Josipa Kozarca iz Vinkovaca, koji su u završnoj igri bili bolji od učenika OŠ Jurja Habdelića iz Velike Gorice. Obje suparničke ekipe nagrađene su jednakim nagradama: uz Makove ruksake, bilježnice, olovke, vezice, kape i mp3-playere, bile su tu još kapa i majica HKR-a, džepni Novi zavjet te bicikli. Nagrade je finalistima u nazočnosti ravnatelja njihovih škola Davora Vidovića i Ivana Županića te njihovih vjeroučiteljica Mirjane Srednoselec i s. Matije Popović, u prostorijama HKR-a uručio pomoćni zagrebački bisSudionici završne nagradne igre “Pametna pitanja za pametne kup Valentin Pozaić, koji je rekao: “Zahvaljujem vam što glave” na HKR-u ste se trudili i čestitam vama kao i vašim roditeljima, vjeroučiteljima i ravnateljima o kojima sve ovisi”. U toj edukativno-zabavnoj emisiji, u kojoj su tijekom cijele godine sudjelovale 22 škole iz čitave Hrvatske, a učenici se natjecali u znanju, snalažljivosti i poznavanju školskog gradiva iz vjeronauka, povijesti, književnosti i zemljopisa, Mak je sudjelovao u pripremi natjecateljskih zadataka iz vjeronauka te vrijednim nagradama nagrađivao i sudionike pojedinih emisija.

JANJINA

KAKO SE DRUŽE MINISTRANTI

P

očetkom lipnja ministranti iz župa Pelješkoga dekanata imali su svoj tradicionalni godišnji susret u Janjini. Dobrim domaćinima stigli su prijatelji iz Kune, Orebića, Putnikovića, Trpnja i Vignja, sa svojim župnicima, na čelu s dekanom don Antom Markovićem. U župnoj crkvi sv. Vlaha prvo su imali ispovijed, potom misu, a nakon toga bio je kviz znanja o njihovoj Dubrovačkoj biskupiji i župama dekanata. Svi su bili izvanredni i dobili su priznanja! Nakon odmora uz sendviče, sokove i kolače, zaredala su športska nadmetanja u odbojci i malom nogometu. I tu su, na svoj način, u dobrom raspoloženju svi bili pobjednici. Sve je okončano zajedničkim posjetom nedavno obnovljenoj crkvi Male Gospe u Sreseru… A zapravo i nije, jer ono doživljeno i dalje živi u lijepim uspomenama ministranata!

ZLATAR

SUSRET NA VRHU!

K

rajem lipnja ministranti i dječji pjevački zbor zlatarske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije posjetili su Sljeme, vrh Zagrebačke gore. Na zajedničkom izletu djeca su se družila uz molitvu, igru i šetnju medvedničkom šumom koja se nalazi na visini višoj od 1000 metara. Djeca su, zajedno sa župnikom Josipom Čukmanom i s. Vladimirom Valjak, igrala nogomet, odbojku i graničara. Posjetili su i crkvu Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, kojoj se utječu mnogi planinari i izletnici, a popeli su se i na sam vrh, do bivše žičare i odašiljača gdje su se divili gledajući okolicu. (Tekst i fotograÞja: K. Varga) mali koncil - MAK

10_13Vijesti.indd 11

11

23.8.2007 10:45:17


LJUBLJANA

MINISTRANTI - I MLADI I “STARI”!

P

ozor! Molitva! Spremni? U vrstu po visini! Poravnajte se! Kadionica, lađica! Naklon križu! Uputimo se u miru!” - poluglasne su upute koje se čuju svake nedjelje pred “hrvatsku” misu u sakristiji franjevačke crkve na Tromostovlju u Ljubljani. “U ime Kristovo!” - živahan je i sabran odgovor 18-orice ministranata ljubljanske Hrvatske katoličke misije. Njihova je starost od 9 do… 60 godina, ali jedno ih povezuje: svijest da se Boga najljepše slavi životom i nedjeljnom misom! I to na najljepši mogući način, primjereno svetosti trenutka. Zato se kod njih ne dolazi k oltaru u tenisicama, niti se darove na oltar donosi u trapericama… Misno ruho svih ministranata je jedinstvenog dizajna: stilizirani franjevački habit u bijeloj boji, sa znakom “Tau” na kapuljači, s trobojnicom i elementima hrvatskoga grba. Preko ramena položena je lenta u odgovarajućoj liturgijskoj boji, a i bijele rukavice dio su misnoga ruha. Skladnošću, ljepotom i nenametljivošću ta je ministrantska skupina već desetak godina nešto posebno u našoj domovinskoj i izvandomovinskoj Crkvi. Nedavno su bili pozvani i da sudjeluju na velikom događaju obilježavanja blajburške tragedije. Svojim primjerom, jedinstvenošću i skladnošću, uvelike djeluju i na cijelu zajednicu svoje katoličke misije, koja usvaja njihov način ponašanja i štovanja Boga. (Katarina Drlja)

DRNJE

JEDNI DRUGIMA - SVJETLO!

G

ledajte ih, kako “svijetle”! S prskalicama u rukama i pjesmom na ustima mališani iz Drnja i okolnih mjesta nedavno su proslavili 10. rođendan svoga Dječjeg vrtića “Vrapčić”! Što su pjevali uz prskalice? - Pjesmu koju su naučili na vjerskom odgoju u svom vrtiću! Pjesmu “Isuse, volim te”! A poruka te pjesme je “budite jedan drugome svjetlo u mraku, kao što je sam Isus”! Ima li ljepše poruke?

12

SVETA MARIJA

PETERO BRAĆE UZ OLTAR!

U

župi Uznesenja Blažene Djevice Marije među trideset i troje ministranata, čak ih je pet iz jedne obitelji! Petero braće, sinovi Pavla i Anđelke Igrec, složno se nadopunjuju i kao ministranti i kao pomoćnici roditeljima u svim poslovima oko crkve i obavljanju službe zvonara u svom mjestu. David, 14godišnjak, najstariji je i silno voli fotograÞrati, za što je već više puta nagrađen i pohvaljen. Godinu mlađi Josip je športaš, još godinu mlađi Filip je izvrstan crtač, baš kao i 10-godišnji Daniel (pošaljite koji crtež i Maku!). Najmlađi u obitelji, 8-godišnji Stjepan zaljubljenik je u nogomet i najradije bi trčao po cijele dane. Ipak, i on se umiri kraj oltara, baš kao i na slici, gdje je petorka u društvu svoga župnika Pavla Markača!

DAR DJECI NAZARETA

P

rvopričesnici iz Hrvatske katoličke zajednice u Sindelfingenu, u Njemačkoj njih 22 - svoj veliki dan još su “povećali” dobrim djelom! Prigodom prvopričesničke mise, kod prinosa darova, uz svoja čista srca darovali su i 500 eura za “Nazaret”, odnosno sarajevski dom toga imena, u kojem skrbe za hendikepiranu djecu. Bravo za male prvopričesnike! Bravo i za njihove voditelje, fra Marinka Vukmana i časne sestre Bogoljubu i Rozariju, koji su ih dva dana nakon pričesti vodili u Europa park!

mali koncil - MAK

10_13Vijesti.indd 12

23.8.2007 10:47:03


- Vjeroučenici iz OŠ Zrinskih i Frankopana u Otočcu poslali su puno poštanskih maraka za potrebe misija. - Irma Arbutina Đikić iz Nove Gradiške sakupila je omotnicu poštanskih maraka za vršnjake u misijama. - Marke i tel. kartice za misije poslale su Benedikta i Elizabeta Vilenica iz Zagreba. - 354 poštanske markice za misije poslala je Mihaela iz Loznatog na otoku Cresu. - Omotnica poštanskih maraka za potrebe misija stigla je, bez potpisa, iz Pazina.

PISMO SIROMAŠNOM VRŠNJAKU

Ž

ao mi te je što si siromašan i želim ti pomoći preko Caritasa. Tamo ćeš dobiti odjeću, obuću i slično. To je bar nešto. Nadam se da će ti to pomoći. Nemam ništa drugo da ti dam... Molit ću se za tebe. Nikola Glavina, OŠ “Prelog” - Nikola Vranjković iz OŠ “A. Mihanović”, Petropoljski - Drniš, na kraju svoga četvrtog razreda za pomoć misijama poslao je 170 kn. - Učenici od 1. do 4. razreda OŠ “Antun Mihanović”, Petropoljski - Drniš, za potrebe misija poslali su divovski omot sa 12.230 poštanskih maraka, kojima su pridodali i nešto telefonskih kartica.

- Poštanske marke za pomoć misijama poslala je Karmela iz Zagreba. - Vjeroučenici iz Grubišnog Polja i Velikih Zdenaca poslali su markice i kartice za naše misionare. - Iz Ciste Velike, s. Vlasta s djecom poslala je veliku pošiljku telefonskih kartica za misije. - Sestre dominikanke donijele su pošiljku s dva velika, uredno popunjena Þlatelistička albuma, te još markica i tel. kartica. - “Divovsku” pošiljku poštanskih maraka i tel. kartica za misije sakupili i poslali makovci iz OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić” u Matuljima, te iz područnih razrednih odjeljenja u Rukavcu i Jušićima. - “Srdačan pozdrav od sestara iz Sarajeva”, piše misionarima na velikoj vrećici punoj telefonskih kartica i poštanskih maraka. - 150 telefonskih kartica i omotnicu poštanskih maraka šalju vjeroučenici iz OŠ J. Kempfa iz Požege, sa svojim vjeroučiteljima. - Omotnicu sa 1500 maraka za misije poslala je družina iz Vinkovaca. - Nepotpisani darovatelj donio je kutijicu markica za misije. - U Vrgorcu makovci i sestre Služavke Malog Isusa cijelu su školu “zarazili” prikupljanjem telefonskih kartica, te su poslali još jedan veliki omot za pomoć misijama. - Vjeroučiteljica N. N. iz Popovače poslala je markice za misije. - Danica Petrović iz bolnice u Krapinskim Toplicama poslala veliku pošiljku maraka za misije.

SASTAVCI ZA… PLJESAK!

K

ad je na satu vjeronauka, dok smo obrađivali temu “Naša briga za bolesne”, učiteljica najavila odlazak u jedan dom za starije osobe, sve nas je to razveselilo. Dogovorili smo se da ćemo najprije napisati pismo našim prijateljima u domu. Kad smo stigli u dom umirovljenika, bili smo lijepo dočekani. A kada smo naglas čitali pisma za njih, bili smo nagrađeni radosnim pljeskom. Znali su naša imena, a i mi njihova jer smo se na početku svi predstavili. Sve nas je istinski razveselio posjet starijima, zato što smo donijeli smiješak na njihova lica! - Marijana Pavišić, OŠ Ljudevita Modeca, Križevci

10_13Vijesti.indd 13

Nemam racuna

N

ezgoda se nikada ne dogodi u zgodan čas. A nekad s dogodi u najnezgodnije vrijeme. To sam i sâm iskusio. Idem, u zadnji čas, na predstavljanje svoje knjige ili čitanje svoje poezije. I gle, otkinuo mi se gumb na kaputu. Znam da je nadomak krojačnica kraj koje danomice prolazim. Ulazim skrušeno. - Hoćete li mi prišiti gumb? - molim. - Nemam računa - odgovorio je kratko i ledeno mramorna lica majstor. - Ali imam nastup. Kako ću bez gumba na kaputu. Svi će gledati u nepostojeći gumb, a mene niti će gledati niti slušati - uvjeravam krojača. - Ja nemam računa šivati gumb - ponovio je izgovarajući riječ po riječ sa stankom poslije svake riječi. Uzeo je gumb u ruke i ipak ga je prišio. Nemam računa. On vidi samo račun, ne vidi čovjeka u potrebi. Drugom (ne)zgodom nakrcan stvarima prilazim taksiju na stajalištu i već se uvlačim u nj govoreći kamo idem. Kad je taksist čuo da je to nedaleko reče: - Nemam računa. - Ali, gospon, pune su mi ruke stvari, treba se uspeti na brijeg, noga mi zadaje teškoće - uvjeravam vozača. - Ja nemam računa - ponovio je. No ipak je rekao neka sjednem i odvezao me. Pripovijedam te (ne)zgode unuku svoje neprežaljene pokojne sestre Treze Karlovčaninu Stjepanu Krnjaku. On odgovara samo jednom rečenicom: - Kapitalizam. Njega ne zanima kako bi pomogao čovjeku nego ima li ili nema računa. - Pa to je zorno određivanje, definiranje kapitalizma. Doista, najprije račun. A ne najprije čovjek. Nisam li napisao knjigu koja je doživjela šest izdanja pod naslovom “Najprije čovjek”. Bude li me tko pitao što je kapitalizam, odgovorit ću mu u prispodobi, uostalom istinitoj, o krojaču koji nema računa prišiti mi gumb i vozaču koji nema računa povesti me do doma. Prisjetih se onoga potrebnika u ribnjaku Siloe o kojemu pripovijeda Evanđelje, koji reče Isusu kako nema nikoga tko bi ga spustio u ribnjak: “Nemam čovjeka - Hominem non habeo.” Današnji čovjek veli: “Nemam računa”. Ivan Golub mali koncil - MAK

13

23.8.2007 10:20:42


10 + 90… 100 GODINA U OBLJETNICAMA!

Ovogodišnje filatelističko druženje počinjemo s dvije baš prigodne, “vjeronaučne” obljetnice! Jedna deseta, druga devedeseta… sto godina u obljetnicama! MAJKA TEREZIJA - 10 GODINA

P

rije 10 godina, upravo u mjesecu rujnu (05. 09. 1997.) umrla je najveća misionarka našega doba, blažena Majka Terezija. Stoga vam donosimo marku s njenim likom, koja je prije nekoliko godina tiskana u njenoj rodnoj zemlji, Makedoniji. Jer Majka Terezija rođena je 1910. u Skopju, kao Agneza Gonxha Bojaxhiu, u albanskoj katoličkoj obitelji. Već kao djevojčica poželjela je biti redovnica, te sa 18 godina odlazi u samostan Loretskih sestara u Irskoj. Godinu kasnije već je na tlu Indije, a godine 1946. na jednome putovanju vlakom začula je u sebi Božji glas, koji ju je pozivao da osnuje zajednicu koja će raditi među doista najbjednijima, odbačenima od sviju. Tako 1950. nastaju Misionarke ljubavi, prepoznatljive po svojim haljinama s plavim prugama. Majka Terezija neumorno ih vodi, otvara redovničke kuće širom svijeta (i u Hrvatskoj!), posvuda gdje postoje siromasi gladni Božje ljubavi i utjehe. Godine 1979. za svoje djelo dobila je i Nobelovu nagradu, a tom prigodom “Svetica dobra” izjavila je: “Po rođenju sam Albanka. Imam indijsko državljanstvo. Katolička sam redovnica. Po pozivu pripadam cijelome svijetu. Po srcu u cijelosti pripadam Srcu Isusovu”. Nama, makovcima, osobito je drago da je bila i “naša”, jer smo - zahvaljujući hrvatskom misionaru o. Anti Gabriću te nekadašnjem uredniku don Luki Depolu - redovito dobivali vijesti iz njene misije u Kalkuti. Već za života ljudi su je smatrali sveticom, te nije čudno da samo 6 godina nakon smrti biva proglašena blaženom.

UKAZANJA U FATIMI - 90 GODINA

N

14

mali koncil - MAK

Filatel14.indd 14

a još jednu obljetnicu podsjećamo vas sa starim, ali lijepim i zanimljivim markama! Tri marke koje vidite izdala je Vatikanska pošta točno prije 40 godina, uz 50. obljetnicu ukazanja Blažene Djevice Marije u Fatimi. Nije teško izračunati da se ove godine navršava 90. obljetnica toga događanja, koje je u malome portugalskom mjestu trajalo sve od 13. svibnja do listopada 1917. godine, kada je troje mališana vaših godina - Jacinta, Francisco i Lucija - imalo tu čast i radost da im se ukaže Gospa. Od 1930. Crkva je ta ukazanja priznala kao vjerodostojna, a Fatima je postala jedno od najvećih marijanskih svetišta svijeta! O tome smo u Maku već više puta pisali, a opširan i zanimljiv novi prilog o Fatimi možete pronaći (i pročitati) u ljetnome dvobroju Glasa Koncila, od 12. kolovoza! (st)

23.8.2007 10:40:50


Krajem prošle školske godine, nakon dulje stanke, stiglo nam je pismo iz Kameruna! Pismo naše dugogodišnje i drage suradnice, misionarke uršulinke s. Mirjam Šurjan, koja djeluje u đačkom kolegiju u gradu Ngaoundere. Što se sve tamo zbivalo i zbiva, njeno nam lijepo pismo otkriva!

FRANKLIN PRED ISUSOM

S. Mirjam (snimljena u Slavonskom Brodu, tijekom jednoga odmora u domovini) rekla mu: “Ti ne moraš ništa govoriti, samo dođi i pozdravi Isusa s majkom udovicom. I snimila sam ga fotoaparatom. Lijepo ga se vidi na slici. U ružičastoj haljini, iza udovice koja kleči pred Marijom i malim Isusom, živim djetešcem, sinom jednoga od naših profesora… Dakle, taj dječak Franklin umro je samo dva tjedna nakon toga, od napada astme. Bio je vrlo darovit i bila mu je to prva godina u našem kolegiju. Prije toga išao je u državnu školu i bio najbolji od 92 učenika svoga naraštaja! Nakon njegove smrti, drugi su mi učenici rekli: “Vi ste ga u igrokazu poveli Isusu i prikazali ga Isusu!”

Radosne i manje radosne vijesti No, imamo i drugih vijesti! U veljači smo imali tri ređenja naših bivših učenika ili domaćih mladića iz naše biskupije. Laurenta, Thomasa i Armanda zaredio je, u župi Bankim, naš biskup Josip Djida. Velika radost! Pa onda, vodotoranj uz biskupiju i malo sjemenište samo što U božićni igrokaz Franklin je “uletio” igrom slučaja… (u ružičastoj haljini, iza udovice koja kleči) nije gotov. visok je skoro 12 metara! Svaki dan se Bogu zahvaljujem za sve što smo dosad uspjeli napraviti. Neka Bog blagoslovi ragi makovci, obećala sam da ću vam se, kao i ranijih go- sve dobre ljude koji su nam pomogli. dina, češće javljati iz Kameruna, ali… S jedne strane kriv je U Africi uvelike hara i sida, a mnogi mladi su naivni i povode se donekle posao u školi, jer uz tajništvo imam još i predava- za zlim filmovima na televiziji i lošim primjerima iz žutoga tiska. nja. S druge strane, ni zdravlje - nakon 22 godine u Africi - nije Zato nam je došao propovijedati redovnik sv. Ivana o. Herve-Maviše kao što je bilo nekoć. Nismo više ni tako brzi, ria Hignard. Njegov subrat o. Jean-Benoit Casterni tako mladi… man pokrenuo je časopis (nešto poput Maka), u kojemu mladima govori i o pitanjima seksualnoOd smrti do novog života sti, da ih istrgne od zla i uputi na dobro i čistoću. Kapela je bila prepuna naših učenika koji su ga Prošla školska godina bila nam je obilježena pozorno slušali i Boga molim da se oduševe za čimnogim iznenadnim smrtnim slučajevima, roditestoću, za snagu protiv “smrtonosnih ujeda” side. lja, ali i samih učenika našega kolegija. Tako je na Osim siromaštva i side, tu haraju i razne sekte. sam Badnjak u noći ubijen otac više naših učenika, Uz početno primamljivanje unose i elemente vračarpolicijski komesar kojega su ubili pljačkaši vagona stva. Tako se u prazničnim danima pojavila sekta, na željezničkoj postaji. Potom je, pod kamionom, koju studenti uopće nisu mogli ni razotkriti jer joj je smrtno stradala majka više djece iz našega kolegivođa-student glumio velikog vjernika! I tako su skoja. Zatim je bilo više smrtnih slučajeva braće i sero nasmrt pretukli jednu studenticu da bi iz nje, kao, stara naših učenika. Posebna je priča slučaj Frankli“istjerali đavla”! Sve je došlo i do policije, te je vođa na Nsangoua, učenika 1. razreda srednje škole. skupine isključen iz svih sveučilišta u zemlji. Bog je htio da neposredno pred izvedbu igroEto, i s takvim stvarima živimo i borimo se u Kakaza ustanovim da nam nedostaje jedan glumac, Franklinova starija sestra i mlađi brat, snimljeni u župi lik sina udovice koja je došla pozdraviti maloga sv. Martina na Dan zahvalno- merunu… Preporučajući se u vaše molitve, želim Mesiju u štalici. Tada sam iz skupine učenika koje sti, kad su svi skupljali darove neka svjetlo Isusovo gori u srcima svih mladih! S. Mirjam Šurjan je sjedila pred oltarom uzela baš njega za ruku i za izgradnju župnoga dvora

D

mali koncil - MAK

15_Misije.indd 15

15

23.8.2007 10:30:01


K

ako je nastajala prva Crkva, kako su živjeli prvi kršćani - pitanja su koja potiču zanimanje i maštu kršćana svih vremena. To će biti i naša ovogodišnja tema Vjeronaučne olimpijade. I to ne samo zato što su to predložili vaši vjeroučitelji, već stoga što je papa Benedikt XVI. razdoblje od 28. lipnja 2008. do 29. lipnja 2009. proglasio godinom sv. Pavla, apostola naroda, povodom dva tisućljeća njegova rođenja. Odgovore na pitanja o životu prve Crkve, u obliku građe za Makovu olimpijadu, davati će nam istaknuti poznavatelj Novoga zavjeta dr. Marinko Vidović.

CRKVA - ZAJEDNICA ONIH KOJI VJERUJU U ISUSA

N

eprijeporno je da je začetnik Crkve Isus iz Nazareta, koji se rodio u svijetu palestinskoga židovstva četiri do pet godina prije naše ere. Tridesetak godina poslije rođenja napustio je roditeljsku kuću i započeo javno vjersko djelovanje. Svjestan svoga mesijanskoga poslanja i Božjega sinovstva, naviještao je blizinu kraljevstva Božjega, uprisutnjavao ga svojim čudesnim djelima i znakovima, pozivajući ljude na bezuvjetnu ljubav prema Bogu i prema bližnjemu. U Galileji i Judeji udario je temelje novoga oblika zajedništva iz kojega je nikla i na kojemu se gradila i još uvijek gradi zajednica onih koji vjeruju u njegovo djelo otkupljenja Crkva. Ta se zajednica formira od onih koji su prepoznali i prihvatili njegovo poslanje, posebice iz skupine Dvanaestorice koji će zauzeti posebno mjesto u njegovoj pratnji. Kad je rimska vlast, pod čiju je upravu spadala Isusova domovina, na poticaj Isusovih sunarodnjaka - Židova, posebno židovskih vjerskih vođa osudila Isusa na smrt, mnogima je njegovo djelovanje i poslanje time bilo okončano. Umro je 14. ili 15. nisana - travnja 30. ili 33. godine kršćanske ere sramotnom smrću na križu. I oni koji su ga slijedili, pa čak i najuži krug

16

Poceci Crkve izabranih, razbježali su se glavom bez obzira. Treći dan po smrti Isus se očitovao živim, uskrsnuo je i ukazao se izabranim svjedocima kao što je za života najavljivao. Činjenica uskrsnuća Raspetoga, koja je u početku bila jedva shvatljiva, ujedinila je pobjegle učenike Isusove iznutra i izvana i povezala ih u zajednicu iste vjere i istoga ispovijedanja. Učinila je od njih vjerne nastavljače Isusova djela, navjestitelje Božjega kraljevstva čiju su prisutnost prepoznali u Isusovoj osobi. Tri evanđelja završavaju izvješća o Isusu opisom njegova uskrsnuća i ukazivanja učenicima. Jedini Luka u svom opisu razdvaja Isusovo uskrsnuće od njegova konačnog odlaska k Ocu nebeskom, uzašašćem na nebesa. Od uskrsnuća do uzašašća na nebesa Isus se, po Luki, četrdeset dana ukazivao i govorio o kraljevstvu Božjemu svojim apostolima, Dvanaestorici koje je izabrao po Duhu Svetome. To je bilo posebno vrijeme u kojemu im je mnogim dokazima pokazao da je živ te ih osposobljavao za svjedočanstvo koje će u budućnosti morati pružati svijetu. Da bi mogli biti pravi svjedoci, prije konačnoga odlaska k Ocu nebeskom, proslavljeni Isus obećao im je Duha Svetoga, snagu i silu odozgo u koju će biti uronjeni - kršteni i čijom će pomoću moći biti vjerodostojni svjedoci za njega. Apostoli su imali i druga očekivanja. Mislili su da će uskrsnuli Isus obnoviti kraljevstvo u Izraelu, koje je propalo 587. pr. Kr. odvođenjem velikoga broja izraelskoga stanovništva u babilonsko sužanjstvo. Isus ih odvraća od takvih namisli i usmjerava njihovu pozornost na ono što će biti njihov zadatak u svijetu, kad on više ne bude tjelesno nazočan među njima kao povijesna osoba. Znajući da je njegovo zemaljsko poslanje dovršeno i da treba konačno otići k Ocu, Isus daje posljednju uputu svojim apostolima - poslanicima, ohrabruje ih i upućuje u njihovo pravo poslanje. Jamči im da će primiti snagu Duha Svetoga i da će tom snagom biti svjedoci za njega “u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.” (Dj 1,8). Apostolska zadaća, prema Isusovu naumu, ima univerzalne dimenzije,

ona treba obuhvatiti cijeli svijet. Apostolsko djelovanje nema ni vremenskih ograničenja. Mnogi su Isusovi sunarodnjaci i suvremenici, pa i Dvanaestorica, bili uvjereni da će ubrzo nastupiti kraj svijeta, ali Isus ne podržava takva uvjerenja. On zna da će jednom kraj svijeta sigurno doći, ali nikada ne određuje kada će se to dogoditi. Potiče apostole da budu zauzeti svjedoci za njega kao da će se kraj svijeta ubrzo dogoditi, ali uvijek svjesni da je odluku o kraju svijeta Bog pridržao sebi i da je nikada i nikomu nije očitovao.

Novo razdoblje u Božjem odnosu sa svijetom Nakon posljednje upute dane apostolima, uskrsnuli Isus naočigled svih njih odlazi u slavu Očevu. Oblak i nazočnost dva čovjeka u bijelim haljinama na mjestu s kojega Isus odlazi Ocu svjedoče o božanskom zahvatu u odnosu na ono što se s Isusom događa. Na Maslinskom brdu, gdje je Isus proveo zadnju noć svoga zemaljskoga života na slobodi, na brežuljku koji je udaljen od Jeruzalem nešto manje od jednoga kilometra, događa se Isusov rastanak sa svojima u vidljivome liku. On više neće u povijesti biti nazočan kao do tada, ali neće ni napustiti povijest. Ostaje nazočan u povijesti kao Proslavljeni. To znači: ne neposredno vidljiv, nego vidljiv u otajstvu, u sakramentalnom znaku. Dva čovjeka u bijeloj odjeći, dva Božja glasnika tumače apostolima ono što se toga trenutka s Isusom dogodilo i upućuju

mali koncil - MAK

Olimp16_19.indd 16

23.8.2007 12:25:43

u


e

GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008. Piše: dr. Marinko Vidović

u Jeruzalemu ih u ono što će se dogoditi na kraju svijeta i vremena. Isusovim odlaskom k Ocu nastupa novo razdoblje u Božjim odnosima sa svijetom, razdoblje Crkve u kojemu će apostolsko svjedočanstvo za Isusa imati posebno značenje. Nošeni snagom Duha Svetoga i nazočnošću proslavljenoga Krista, apostoli trebaju pripremati i pripremiti svijet za Isusov dolazak u slavi. Ne za njegov povratak ili drugi dolazak, kao da je napustio svijet, nego za njegovo konačno očitovanje u slavi, za svakome vidljivu i jasnu nazočnost njega Proslavljenoga u povijesti. Vjera u njegovo konačno, slavno očitovanje bila je jedan od nosećih stupova u zdanju mlade Crkve.

APOSTOLSKI ZBOR

Z

a vrijeme zemaljskoga djelovanja Isus je okupio oko sebe Dvanaestoricu onih koji su trajno bili s njim, koji su mogli posvjedočiti o svemu što je činio i naučavao. Jedan od te Dvanaestorice, Juda Iškariotski, odrekao se Isusa i predao ga židovskim i rimskim vlastima koje su ga pogubile na križu. Ispao je iz kruga Isusovih učenika. Druga jedanaestorica - Petar, Ivan, Jakov, Andrija, Filip, Toma, Bartolomej, Matej, Jakov Alfejev, Šimun Revnitelj, Juda Jakovljev - premda su i oni napustili Isusa nakon uhićenja u Maslinskom vrtu, nakon što je sa svom Dvanaestoricom proslavio Posljednju večeru, ponovno su se vratili Isusu, susrevši ga živoga i nakon smrti. Njih je proslavljeni Isus osnažio u vjeri i četrdesetodnevnim ukazanjima pripremao za buduće poslanje. Vrativši se s Maslinskoga brda, gdje su doživjeli Isusov odlazak u slavu, nalaze se u Jeruzalemu, u nekoj kući u sobi na katu, uronjeni u molitvu. Petar i Ivan, prva dva spomenuta apostola među jedanaestoricom, voditelji su prve crkvene zajednice u Jeruzalemu. Nju su uz apostole sačinjavali i neki drugi, posebice žene koje su pratile Isusa dok je djelovao u Galileji i koje su ga slijedile do Jeruzalema (usp. Lk 8,2s; 23,49.55s; 24,10.22-24), te Isusova majka Marija i Isusovi rođaci. Tu u molitvi ostaju u živom kontaktu sa svojim proslavljenim Gospodinom, očekujući ostvarenje njegova obećanja o slanju Duha Svetoga.

i proslave kod Oca i apostoli ga žele sačuvati u broju od dvanaest članova jer ih je u tom broju okupio njihov Učitelj i Gospodin. Popunjaju apostolski zbor novim članom umjesto otpaloga Jude.

Barsaba ili Matija?

Apostol Matija Prije ostvarenja obećanja o silasku Duha Svetoga koje je Isus dao apostolima, dakle prije izlaska u javnost, Crkva je već brojila oko stotinu i dvadeset duša. Njezini članovi su mogli biti oni koji su već pristajali uz Isusa za vrijeme njegova javnoga djelovanja, ali spomenutim brojem Luka nam sugerira da su pojedinci postajali članovima Crkve ponajprije na temelju apostolskoga svjedočanstva. Takvo apostolsko širenje Crkve opravdava i zabrinutost apostola u odnosu na Judu. Pokušavaju shvatiti što se s njim dogodilo. Petar kao apostolski prvak svjetlom starozavjetnih tekstova razjašnjava svoj braći - kršćanima, koji se tako međusobno nazivaju, kakvu je ulogu Juda imao u Božjemu planu. Zaprepašteni su Judinim postupkom izdaje Onoga koji ga je ubrojio u krug sebi najbližih, ali ne toliko zbog samoga Jude, koliko zbog njegove uloge koju mu je Isus bio dodijelio u krugu Dvanaestorice. Netko je drugi trebao zauzeti Judino mjesto u zboru Isusovih najbližih suradnika i svjedoka. Bio je to stabilan zbor onih koji su mogli svjedočiti za Isusa od početka njegova javnoga djelovanja do uzašašća k Ocu. Jedino je netko takav, očevidac Isusova djela i zajedničar s njim i nakon njegove smrti mogao biti vjerodostojnim svjedokom i njegova uskrsnuća. Apostolski zbor je zbor svjedoka očevidaca Isusova djela, njegove smrti, uskrsnuća

Dva su kandidata koja mogu biti izabrana: Barsaba, zvani Just, i Matija. Budući da se radi o stabilnom zboru Dvanaestorice, koji je Isus ustanovio, samo jedan od njih može postati članom zbora. Nakon molitve i traženja Božjega rasvjetljenja i pomoći, apostoli bacaju kocku nad dvojicom kandidata, prepuštajući tako izbor novog apostola samomu Bogu. To bacanje kocke odredilo je ime onih koji će u budućnosti biti pribrajani apostolskomu zboru i njihovim suradnicima. Zovemo ih klericima, onima, naime, na koje pada kocka (grčki kleros), koje Bog poziva i izabire za svoju službu. Bacanjem kocke, apostolskom je zboru pridružen Matija, dakle prvi apostol kojega Isus nije izabrao za vrijeme svoga zemaljskoga djelovanja nego kao Proslavljeni. Kao Božji izabranik posredstvom apostola, Matija zauzima Judinim odlaskom ispražnjeno mjesto u apostolskom zboru. Tijekom povijesti Crkve, njezinim rastom i širenjem, broj će članova apostolskoga zbora neprestano rasti. U nj će biti uključivani posebni pozvanici, ali više neće biti zvani apostoli nego apostolski nasljednici. Danas apostolski zbor, kao nasljednici apostola, tvore svi biskupi svijeta koji su u zajedništvu s rimskim biskupom, papom, kao nasljednikom svetoga Petra na njegovoj apostolskoj stolici. Popunom apostolskoga zbora osigurava se tijekom stoljeća vjerodostojno svjedočanstvo Crkve o Isusovu uskrsnuću.

DUHOVSKI DOGAĐAJ

P

rije nego što je vidljivom tjelesnom nazočnošću napustio svoje odabranike, Isus je obećao da će im poslati Duha Svetoga, silu i snagu Božju odozgo koja će ih osposobljavati za svjedočanstvo za njega. Prva Crkva koju sačinjavaju apostoli i nekolicina drugih koji su se uvjerili u Isusovo spasiteljsko djelo nestrpljivo očekuje ostvarenje obećanja proslavljenoga Isusa. Opisujući ostvarenje toga obećanja, Luka odmah na početku opisa koristi riječ “napokon”. Time izražava snagu apostolskoga očekivanja obećanoga Duha mali koncil - MAK

Olimp16_19.indd 17

17

23.8.2007 12:14:04


Svetoga. Napokon, na dan Pedesetnice, na blagdan kojim se obnavljala uspomena na sinajski savez između Boga i Izraela, kad se u Jeruzalemu okupljalo mnoštvo Židova iz različitih zemalja, apostoli su iskusili ostvarenje Isusova obećanja.

Jezik koji povezuje Dok su bili zajedno, kuću u kojoj su bili ispunio je silan vjetar, a na svakoga od njih spustio se Duh Sveti u liku ognjenih jezika. Prizor je vrlo sličan onomu što se događalo na Sinaju, kad je Bog sklapao savez s Izraelom, posredstvom Mojsija. Znak je to da Bog sada na novi način pristupa onima koji su njegovi, da dar Duha ostvaruje Novi savez koji je Bog sklopio s čovječanstvom u Isusovoj žrtvi na križu. Duh Sveti je uzeo lik razdijeljenih ognjenih jezika, osposobljavajući apostole da mogu zboriti o Isusu jezikom koji razumiju svi narodi. Jezik je to koji povezuje, a ne razdvaja, koji očituje brigu za drugoga, a ne ljudsku uznositost kao kad su se ljudi gradnjom babilonske kule htjeli dići do Boga. Jezik je to zanosa i obuzetosti Božjim djelom izvedenim u Isusu. Jezik je to ljubavi koji svatko i bez puno riječi razumije. Razumjeli su ga svi narodi koji okružuju Judeju, dakle sav ondašnji nastanjeni svijet iz židovske perspektive: Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i libijskih krajeva oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi, Krećani i Arapi. Taj jezik Duha, omogućit će Crkvi ukorjenjivanje u sav čovjeku poznati svijet.

Bez straha - u javnost! Osnaženi i opečaćeni Duhom Božjim, iz skrovitosti sobe u kojoj su se okupljali na molitvu, apostoli izlaze u javnost. Javno i zanosno progovaraju o Isusu, svjedoče veličanstvenost djela spasenja čovječanstva koje je Bog u njemu izveo. Mnogi su zbunjeni tim svjedočanstvom i pitaju se o njegovu značenju, a mnogi ga i izruguju, proglašavajući apostole pijanicama. Prvo pojavljivanje Crkve u javnosti koje se dogodilo na dan Duhova izazvalo je, dakle, različite, pa i oprečne reakcije kod ljudi, kao što ih i danas izaziva. To svjedočanstvo zahtijeva tumačenje koje nazočnom mnoštvu u ime svih apostola daje Petar kao prvak i glava apostolskoga zbora.

18

PETROVO TUMAČENJE DUHOVSKOGA DOGAĐAJA

B

udući da je prvo javno apostolsko svjedočanstvo za Isusa bilo vrednovano kao pijanost, Petar se u svom govoru najprije brani od takvih krivih gledanja na crkveno djelovanje. Premda i u krivim prosudbama ima istine o apostolskom djelovanju - ono je naime prepoznato kao nešto neuobičajeno, kao ono što ljudi ne mogu izvesti svojom snagom - Petar želi pojasniti da snaga kojom djeluju apostoli nije snaga koja dolazi od vina, nego od Duha Božjega kojega su netom primili. Najprije ih razumski uvjerava da nije moguće da su apostoli već u devet sati prije podne mogli biti pijani, ali se ne zaustavlja samo na razumskom tumačenju, koje ne može do kraja objasniti ono što se u apostolima i s apostolima događa. Petar poseže za Božjom riječju, koja onima koji u nju vjeruju treba vrijediti kao konačni i neoborivi dokaz. Većina nazočnih koji slušaju Petra su Židovi, Judejci, oni koji prihvaćaju Božju riječ zapisanu u Pismima, posebice proročku. Petar poseže za riječju proroka Joela, kojom Bog obećava izlijevanje svoga Duha na sve ljude. Pozivanjem na proročku riječ Petar pokazuje da s onim što se sada događa Bog nastavlja ono što se u Izraelu već stoljećima događalo. Božje djelo u Isusu, nastavak je, premda na višoj razini, i ostvarenje onoga što su proroci najavljivali. Petar ukratko iznosi podatke iz Isusova života, posebice njegova znamenja i čudesa, njegovu smrt i uskrsnuće - temeljne sastavnice apostolske vjere i navještaja - tumači ih kao dio Božjega nauma u spašavanju svijeta, koji dostiže vrhunac u postavljanju Isusa Gospodinom i Kristom. Raspeti i uskrsli Isus istinski je Mesija kojega je očekivao židovski narod i po kojemu Bog ostvaruje svoja već od Abrahama davana obećanja. Apostoli su svjedoci upravo takvoga Isusova identiteta koji je potvrđen i slanjem obećanoga Duha Božjega, čijom snagom i nastupaju javno. Na kraju svoga govora Petar sve one koji su zainteresirani za Božje djelo u Isusu poziva na obraćenje, poziva ih da se krste, da urone u Isusovo ime, da priznaju Isusa kao Bogom proslavljena, da se u tomu priznanju odreknu svojih grijeha koje im Bog po Isusu oprašta i da će na taj način i sami postati

dionicima istoga Duha koji djeluje u apostolima i po apostolima.

Tumačenje za rast Crkve Petrov govor iznosi bitne elemente prvotno-kršćanskoga navještaja, posebice onoga koji je bio upravljan Židovima koji su već vjerovali u jednoga Boga. Taj se navještaj sastojao od: 1. proglasa određenih događaja iz Isusova zemaljskoga života, kojima su apostoli nazočili; 2. tumačenja njegove smrti kao spasenjskoga događaja; 3. svjedočenja njegova uskrsnuća kao Božje potvrde onoga što je Isus izveo; 4. prikaza Isusove proslave i uzvišenja kao jedinoga posrednika Božjega spasiteljskoga djela, a sve to svjetlom Božjega nauma i Božjih obećanja o kojima su već govorili starozavjetni proroci; 5. zaključnoga poziva na obraćenje, koje se dokazivalo prihvaćanjem apostolskoga svjedočanstva a krunilo krštenjem kao vidljivim znakom uranjanja u zajednicu onih koji su bili uvjereni u Božje spasenje u Isusu.

mali koncil - MAK

Olimp16_19.indd 18

23.8.2007 11:24:04


GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008

Petrovo tumačenje duhovskoga događaja urodilo je rastom Crkve. Onoga dana Crkvi se pridružilo oko tri tisuće duša. Članovi Prve Crkve uglavnom su bili Židovi koji su ispovijedali vjeru u jednoga Boga i očekivali njegova posebnoga poslanika - Mesiju. Njima je kao i apostolima koji su bili uronjeni u židovsku vjeru i otačke predaje, s jedne strane, bilo lakše prepoznati ono što se o Isusu naviještalo, a s druge strane, upravo zbog svoje ukorijenjenosti u vjerske predaje svojih otaca, teško su prihvaćali da je u jednomu, koji je svoj zemaljski život završio Božjim prokletstvom kao obješenik na drvo križa, Bog ostvario obećanja dana njihovim ocima. U svojim počecima Crkva će navještaj o Isusu najprije nuditi Židovima, ali kako se njihova većina sve više bude zatvarala tom navještaju, Crkva će se sve više okretati onima koji nisu poznavali židovsku vjeru i židovske vjerske predaje. Na taj način Bog je svojim čudesnim naumom u svoju zajednicu pripustio sve narode.

slije-krsna pouka u kojoj je trebalo potvrditi postojanost. Sadržaj te pouke činio je apostolski nauk, odnosno apostolski govor o Isusu i njegovu djelu protumačen svjetlom vjere u njegovo uskrsnuće i proslavu kod Boga. Apostolski je nauk uglavnom nastajao iz krsnog bogoslužja i tumačenja vjere u takvim prigodama.

PRVA KRŠĆANSKA ZAJEDNICA

"Lomljenje kruha" i molitva

P

rihvaćanjem apostolskoga navještaja i usvajanjem vjere u Isusa, što se potvrđivalo vanjskim obredom krštavanja, uranjanja u vodu ili polijevanjem vodom uz zazivanje Isusova imena, stvarala se zajednica Isusovih sljedbenika, zajednica onih koji su se priznavali Kristovima. Premda je ta zajednica mnogima izgledala samo kao jedna nova skupina koja se uklapala u niz postojećih u židovstvu (saduceji, farizeji, nazareji), ipak se od njih razlikovala ispovijedanjem vjere u onoga koji je od Rimljana, uz sudjelovanje velikog svećenika Kajfe, bio pogubljen. U vrijeme njezina nastajanja i Kajfa i Pilat još su obnašali svoje službe. Obojica su izgubila službu 36. godine.

Potvrđena postojanost Život novonastajuće zajednice kršćana od samih je početaka bio obilježen određenim oznakama. Prvi znak raspoznavanja nove zajednice bila je postojanost u apostolskom nauku. Svi koji su prihvaćali apostolski navještaj o Isusu, ono što su oni kao Isusovi vjernici i poslanici predlagali vjeri svih drugih, postajali su punopravnim članovima nove zajednice. Krštenjem se potvrđivalo prihvaćanje apostolskoga navještaja, ali je poslije toga slijedila po-

Bratsko zajedništvo Druga oznaka nove zajednice bilo je zajedništvo, upućenost različitih članova jednih na druge, prihvaćanje zajedničarskoga obilježja spasenja. Do vjere u Isusu nitko nije dolazio bez ponude apostolskoga navještaja. Prihvaćajući bitne točke apostolskoga govora o Isusu, mnogi su stvarali zajedništvo upravo po osobnim uvjerenjima koja su postajala zajednička. Zajednička vjera u Gospodina Isusa, želja da ga zajednički nasljeduju, ljubav prema njemu i međusobno stvarali su bratsku povezanost i sjedinjenost prvih kršćana.

Kršćansko zajedništvo prvenstveno se ostvaruje u obrednim bogoslužnim činima i zajedničkim molitvama. Oni su treća oznaka po kojoj se prvotna kršćanska zajednica izdvaja od ostalih. Premda se kršćani još uvijek nisu odvojili od židovskih obrednih čina i molitava, imaju i svoje posebne obredne čine, a vjerojatno i molitve. Okupljaju se na obred “lomljenja kruha”, što je prvotni kršćanski izričaj za

euharistiju. Kršćanska zajednica od samih početaka ponavlja to što je Isus učinio na Posljednjoj večeri, spominjući se njega i sakramentalno uprisutnjujući njegovu nazočnost u zajedništvu slavljenja euharistije. U tim prigodama vjerojatno su, uz molitve koje su baštinili kao Židovi, molili i posebne molitve koje ih je naučio Isus, osobito molitvu Očenaša. Svi su bili puni strahopoštovanja, što je prikladni oblik reagiranja na očitovanje Božje moći u znakovima i čudesima. Kao što je i Isus za vrijeme zemaljskoga života činio znakove i čudesa kojima je potvrđivao svoje božansko poslanje, čine ih i apostoli. Upravo su ti apostolski znakovi bili glavni razlog da su mnogi prihvaćali vjeru u Isusa.

Što znači "prigrliti vjeru"? Sve oznake kršćanske zajednice koje smo spomenuli označavale su uglavnom novoobraćenike. Pojavljuje se i novo ime za one koji su prihvatili vjeru u Isusa. Označava ih se kao one koji su “prigrlili vjeru”. Prigrliti vjeru znači potvrdno odgovoriti na Božju ponudu spasenja u Isusu koju apostoli naviještaju. Vjera nije označavala samo prihvaćanje određenih sadržaja u koje se vjerovalo, nego prije svega životno opredjeljenje za nasljedovanje Isusa. To opredjeljenje se vidljivo odražavalo u društvenom životu vjernika. Bili su jednodušni, vezani bratskim zajedništvom, a i vlastita materijalna dobra stavljali su na raspolaganje zajednici. Slavili su euharistiju po kućama i zajednički blagovali hranu kao izraz uzajamne povezanosti i navezanosti na Isusa i ono što je on zahtijevao od svojih sljedbenika. Odlazili su i u Hram na molitvu, dokazujući da nisu prekinuli s vjerom svojih otaca, da u Isusu prepoznaju ostvarenje te vjere i svih obećanja koja je Bog dao njihovu židovskom narodu. Mnoge je Isusu privlačio način života onih koji su ga prihvatili i kršćanska je zajednica tako danomice postajala sve veća. Oni koji su prihvatili Isusa i ulazili u zajednicu njegovih sljedbenika doživljavali su se kao spašenici, kao oni koji su sami spašeni i koji su se uključili u proces Božjega spašavanja čovječanstva. U okviru židovskih vjerovanja kršćani su se doživljavali kao zajednica Božjega naroda posljednjih vremena, vremena u kojima Bog konačno i neopozivo nudi spasenje svima. mali koncil - MAK

Olimp16_19.indd 19

19

23.8.2007 11:24:25


Piše: Nikica Mihaljević

MINISTRANT - SVAKI DAN!

P

rošlo je još jedno dugo toplo ljeto. Možda ste primijetili kako je bilo toplije nego prijašnjih godina i da je bilo manje kiše? Na sve strane se čuje kao je suša nanijela velike štete usjevima. Ne samo vrtovi nego sva polja, voćnjaci i vinogradi će donijeti manje prinosa. Mnoge će namirnice poskupjeti i svi ćemo osjetiti posljedice suše. Da je bilo kiše sve bi bilo bolje. Zašto ovo govorim? Kao što kiša zalijeva usjeve i daje da rode, tako je i s našom molitvom. Tamo gdje nema molitve, vjerski život jedva da i postoji. Tu je mlakost, nemarnost i neka bezvoljnost. Nema Božjeg žara. To važi i za poslužitelje kod oltara. Smije li biti tako kod Isusovih poslužitelja?

Je li vjera svečano odijelo? Kad sam došao u svoju prvu župu sve mi je bilo novo. Širom otvorenih očiju sve sam gledao i zapažao: ministrante, pjevače, djecu, vjernike u crkvi, u sakristiji, na koru... Nakon nekoliko nedjelja sve mi više i nije bilo tako neobično. Samo u sakristiji jedan gospodin mi je i dalje privlačio pozornost. Uz starije ljude, ne baš svečano obučene, on je upravo blistao. Imao je novo krasno odijelo i sjajnu kravatu. I tako od nedjelje do nedjelje. Zapitao sam neke odbornike tko je taj čovjek. Tada sam saznao nešto što me iznenadilo. On je kod kuće bio vrlo loš otac, koji je u pijanstvu proganjao ukućane, puno vremena provodio u gostionici i psovao! Što mi je ostalo nego da zaključim: za njega je vjera bila svečano odijevanje novog odijela i dolazak u crkvu. A kad skine, odijelo on je netko drugi... Možda pogađate što s tim primjerom želim reći?

“Maskirani” ministranti Da, upoznao sam i takve poslužitelje oltara: redovito dolazi na ministriranje,

Sabrano, u tišini....

... i točno na vrijeme!

točan, uredan, na oltaru pobožan, svećeniku poslušan... Ali, kad skine ministrantsko odijelo! Bože sačuvaj! Ne bira u kakovo će društvo, ne misli kud ga to vodi. Kod kuće pravi nevaljalac. U školi lijen i lažljiv, i tako redom. Što reći za takvog ministranta? Što za njega znači vjera? To je do kraja licemjerno i za njega je sve to poput “maske”, što nikako ne ide uz uzvišenu ministrantsku službu!

Malo kvasca… - dovoljno! Jedna me baka pitala za jednog mog ministranta koji je stanovao na kraju sela. Potvrdio sam da je nekoliko godina ministrant i da se redovito pričešćuje. “Velečasni, ja njega jako dobro poznajem. On nam je najgori dječak u ulici!” - nije mi bilo nimalo drago čuti njene riječi. Jasno da sam ga pozvao na razgovor. Neka sam odluči, jer ja ga ne mogu prisiliti hoće li bili dobar ili loš. No, na oltaru nije mjesto takvim dječacima i neka izabere što će. Drago mije bilo kada je prihvatio moje upozorenje. Promijenio se i ostao ministrant. Dragi prijatelji, naša vjera nije samo u nedjeljnoj misi i ministriranju. Tko tako misli i čini nije nikakav Isusov prijatelj. On nas uči da kršćanin treba biti kvasac. Misao mi leti u godine moga djetinjstva. Sjećam se kako su žene onda pravile

kruh. Najprije bi u velikoj posudi stavile brašna i vode i to mijesile. Onda bi u tijesto stavile kvasac i ostavljale ga preko noći.. Neki je znatiželjni dječačić podignuo poklopac i prislonio uho. Bilo je kao da kvasac pokreće čitavu masu i ne da joj mira. Tijesto, koje je bilo do pola posude, raslo je sve više. Malo kvasca sve je pokrenulo! Razumijemo što nam Isus želi reći. Vjera mora prožimati cijeli naš život. Od ustajanja do počinka. Ne samo sat nedjeljne mise. Morame živjeti kao djeca Božja i Gospodinovi prijatelji uvijek i svuda.

“Natapanje” molitvom Zato kad se vraćaš s mise i ministriranja odluči: trudit ću se da budem dobar kod kuće, u školi, s prijateljima... Gdje god bio i što radio, živi kako Isus uči. Neka svi koji te poznaju mogu reći: ovo je pravi dječak i ministrant. Kako to uspjeti? Kako biti dobar Isusov prijatelj? Kako živjeti da donosimo plodove? Sjetimo se što smo kazali na početku. Biljke ne mogu rasti i donositi ploda bez kiše. Bez nje se suše i nestaju. Tako je s vjerom kršćana - ministranata. Molitva neka postane naša svakodnevna navika. Ona će „natapati” našu dušu i tako ćemo biti dobre osobe i poslužitelji kod oltara!

Posjetite web-stranicu www.ministranti.net

20

mali koncil - MAK

20_ministranti.indd 20

23.8.2007 11:39:42


“Sve u šesnaest!” - izreka je kad se nešto radi svim silama, najviše i najbolje što je moguće… Kad se radi tako da se “sve praši” od posla i marljivosti! Tako će i naš Mak, na svojih središnjih šesnaest stranica nastojati u najvećoj mogućoj mjeri - znači “Sve u šesnaest!” ponuditi vam “sve” moguće i nemoguće zabavne i razbibrižne sadržaje: zagonetke, igrokaze, tražilice, zanimljivosti, stripove i “najstranice”!

3

“ISUSOVO ZANIMANJE”

2 4

1

1

2 3

5

6

4

7

5 6 7 9

8 10

8 11 9

10 11 Prepoznaješ li sva narisana zanimanja? Ako da - tada ćeš u poljima s kružićima dobiti i “Isusovo zanimanje”! Još jedan lijepi naziv za njega, koji je dobio zato što nas bezgranično voli i čuva! mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 21

21

22.8.2007 10:05:03


STRIPOVI O SVECIMA Piše: Blaž • Riše: K. Stanić

22

SVETI JERONIM (Prema priči Jacobusa de Voragine, iz zbirke „Zlatne legende”, 1275. g.)

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 22

22.8.2007 10:14:44


Sv. Jeronim jedan je od četvorice latinskih crkvenih otaca. Živio je u 4. st., a rođen je u Stridonu, u Dalmaciji. Krstio se i zaredio u Rimu, a kraj života proveo kao pokornik u Betlehemu. Najveće djelo bio mu je prijevod Biblije na latinski jezik (poznat pod nazivom Vulgata). Blagdan mu je 30. rujna, a štuje se kao zaštitnik Dalmacije, studenata, isposnika i slabovidnih. Učeni svetac bio je teške naravi, pomalo svadljiv, ali nadasve hrabar i pravedan. No, samo tako „žestok tip” mogao se sporazumjeti i s lavom, kako nam priča lijepa legenda o njemu…

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 23

23

22.8.2007 12:12:44


STRPLJIVO ZA “DVANAESTORICOM” U lik je, u raznim smjerovima i u raznobojnim poljima, smješteno svih 12 Isusovih apostola! Mi vam, međutim, dajemo tek 4 slova, a na vama je da strpljivim odgonetanjem otkrijete preostala! Pomoći će vam to što isti broj predstavlja uvijek isto slovo, te već upisana slova “prvoga među jednakima“, ime prvoga pape! (KRIŽ)

ODUZIMANJEM DO... DOBITKA!? 24

ZAGONETKE KRIŽALJČICA S PRAVIM PUTOM! Kad je Isus na posljednjoj večeri apostolima rekao kako odlazi pripraviti im put, Toma je zabrinuto rekao kako oni ne znaju kud on ide pa stoga i ne znaju puta… Isus im je tada odgovorio i rekao… - riječi koje čine “put” oko ove male križaljčice, a koje predstavljaju pravi put za svakog čovjeka!

Svakoj od ispisanih riječi oduzmi po jedno slovo, ali tako da od preostalih slova sastaviš traženo ime! Učiniš li sve točno, slova koja si riječima oduzeo donijet će ti, čitana redom, najveći dobitak: ime najboljega prijatelja!

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 24

22.8.2007 12:15:30


POVRATAK U ŠKOLSKE KLUPE LUKA I TENA U ŠKOLU KREĆU, SAKRITI SVOJU NE MOGU SREĆU! NABRAJAJU SVA DRAGA IMENA, U RAZRED ŽELE ISTOGA TRENA! I SVE TO ČINE, KAO U TRKU… MOŽEŠ LI RIJEŠITI NJIHOVU ZBRKU?

U lijevoj osmosmjerci su imena djece iz Lukinog i Teninog razreda, u desnoj važne školske stvari. Ali na popisu - sve zajedno izmiješano! Pomno to odvoji i pronađi sve riječi u odgovarajućim osmosmjerkama! Tada ćeš u nezaokruženim poljima… …lijeve osmosmjerke otkriti još jedno ime, dragoga sveca čiji blagdan je početkom listopada! …desne osmosmjerke otkriti jednu važnu i dragu knjigu, za jedan školski predmet! (Sastavila: Andra)

U obje osmosmjerke:

ADAM, ANDRIJA, ANTE, ĐAK, IVO, KLUPA, KREDA, LADA, LANA, MAJA, MANDA, MATE, MARICA, MIMA, MIRA, NADA, NEVEN, NIKOLA, PAPUČE, PERNICA, PLOČA, RAZRED, SPUŽVA, ŠKOLA, TINA, TROKUT, VJEKO, ZVONO

3

SLIČICAMA DO... ŠKOLSKOGA PREDMETA! 1 Uz pomoć sličica riješi križaljku pa ćeš u prvom retku dobiti jedan školski predmet!

2 5

4

6 7 8 9

10 mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 25

25

22.8.2007 12:15:46


NAJ-STRANICE U novoj školskoj godini Mak otvara „najstranice” za „najmakovce”! A „najmakovci” ste svi vi, „Makočitatelji”! Baš kao što i svi sadržaji dolaze u obzir za „najstranice”! Ovoga puta iz vaših ljetnih pošiljaka odabrali smo „najvijest”, „najmisao”, „najšalu”, „najfotku”, „najdjelo”, „najcrtež”, „najpjesmicu”… a drugi puta možda to bude neka vaša „najpriča”, „najSMS”, „najmail”, „najideja” ili… neki deseti „najnaj”! Na naše adrese: Mali koncil-Mak, Kaptol 8, 10000 Zagreb ili mak@glas-koncila.hr očekujemo vaše radove, fotografije, šale, stripiće… - s natpisom „Za najstranice”! Sve kratko i sitno, sve „dinamitno” - tako da nam ove dvije stranice budu pune raznovrsnih „naj”! I, za kraj… - još jedan „naj”: svi na tim stranicama ubuduće objavljeni radovi - bit će „na(j)građeni”!

MARIJO, MAJKO Marijo, Majko svih ljudi ti nam pomoć i snaga budi. Čuvaj nas od zla i Sotone, da nam duša u grijeh ne potone.

naj-vijest

najmolitva

“GABRIJELA SEDMA”

Svijetu podaj mir i sreću i svoju ljubav najveću. Na životnoj stazi muke i bijede nek’ nas tvoje oči slijede. Molitve naše počuj sad u svijetu ublaži boli jad. Svojom nas rukom vodi i prati, to te mole tvoji Hrvati! Monika Bogdanić, Zadar

NAJVEĆA ŽELJA

naj-misao

“Dajmo ljubav drugima, jer dajući ljubav ljubav primamo. Davanje i primanje su toliko bliski da se stapaju u jedno”. Mihaela Matić, 6. b, OŠ Ivan Cankar, Zagreb

naj-šala

Pitali u šumi zeca: - Zeko, koja ti je najveća želja? - Naučiti igrati šah! - odgovori zeko. - Zašto baš šah? - Da pojedem lovca! (Šalu poslala Ivana Obradović iz Kule Norinske)

Svako je krštenje lijepa i velika vijest! A kada je još k tome sedmo u istoj obitelji, tada je to i… za novine! Pogotovo dječje! Pročitajte: Cijela župa sv. Barbare u Carevdaru u svibnju se radovala skupa s obitelji Zdravka i Snježane Plentaj. Posebno su slavili sedmašica Valentina, petaš Valentino, trećoškolka Nikolina pa još mlađi Marija, Benedikt i dvogodišnja Ivana - jer tada je bila krštena njihova sestrica Gabrijela! Došao ju je krstiti pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, koji je u propovijedi istaknuo velikodušnost onih roditelja koji nesebično daruju živote, svjesni velike odgovornosti i briga za svako dijete. Dragi makovci, vjerujemo da se i vi radujete životu pa smo s vama htjeli podijeliti našu radost! (V. Palošika)

NIJE LIJEPO BITI LJUBOMORAN

najpriznanje

Ljubomoran nije lijepo biti. Znam iz iskustva. Za rođendan je djed mojoj sestri kupio prelijepi mobitel. Bila sam ljuta i ljubomorna. I ja sam željela mobitel. U meni se probudio bijes i sestra mi više nije bila draga kao prije. Uopće nisam razgovarala s njom, uzimala sam joj stvari, trgala i skrivala ih. Za nekoliko dana dobila sam mobitel od tete. Veoma sam se obradovala. No, tek sam tada shvatila da sam povrijedila sestru. Vratila sam njezine stvari. Odužila sam joj se i čokoladom te je molila za oprost. Naravno, oprostila mi je. Otišle smo na sladoled i bile smo dobre kao prije. - Ivana Novak, Ludbreg

ŠALJITE NAM SVOJE RADOVE ZA “NAJ-STRANICE”: FOTOGRAFIJE, KRATKE MAIL-PORUKE, CRTEŽE, MOLITVE, KRATKE

26

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 26

22.8.2007 12:22:45


POMAGANJE… ISUSU! U OŠ “Vodice” jedno je razredno odjeljenje po mnogo!emu je posebno, javile su nam prošlogodišnja sedmašica Cvita Gašpi! i vjerou!iteljica Valerija. U tom razredu su, naime, dva izvanredna dje!aka: Tomislav Grubeli" i Nikola Perkov -Stipi!in. Tomislav je dijete s posebnim potrebama, u invalidskim je kolicima, vrlo ograni!enog vida… Razred se naviknuo na njega, a on na njih, od malih nogu su zajedno, nau!ili su živjeti s osobom s posebnim potrebama, ne bojati se, ne ustru!avati se pomo"i, ne izbjegavati… Tomislav ima normalne intelektualne sposobnosti. Ali, gotovo da i ne piše, a slova vidi tek kad su višestruko uve"ana. Treba mu u svemu pomo"i… I tu pri!a poprima najljepša obilježja. Uz Tomislava, uvijek je Nikola. On je ne samo odli!an, nego i samozatajan i plemenit u!enik, s osje"ajem za potrebe drugih. On Tomislavu vadi i sprema knjige, vozi ga u kolicima, katkad ga doslovno nosi s jednog mjesta na drugo, posjedne... I ništa mu nije teško. Nikola je najbliži suradnik Tomine požrtvovne majke. Donosi joj zadatke, prepri!ava i objašnjava gradivo. Svaki veliki odmor provede s njim u razredu. I ukori ga, ako vidi da Tomi pomalo spava. Naravno, priska!u i drugi dje!aci i djevoj!ice, radosni jer mogu pomo"i, ali Nikola je najustrajniji. K tome skroman i nenametljiv, redovit na nedjeljnoj misi. Pravi primjer kako se vlastitim životom vrši Isusova rije!: “Što ste u!inili jednome od moje najmanje bra"e, meni ste u!inili”!

naj-crtež

“Cv Em za Ma ije"e ilija riju ”, OŠ V Val iši!, ent i PŠ Klarin n Ug ljan ,

KAKO PROTIV MRAKA? Jedne ve!eri kad sam se vratila od prijateljice, doma nije bilo nikoga. Na papiri"u na stolu pisalo je: „Ivana se vra"a brzo, otišla je u knjižnicu. Tata, Dario i ja smo otišli posjetiti baku. Volim te, mama!” Joj, što "u sada sama!? Ivane još nema, a vani je mrak! Upalila sam sva svjetla, otišla u sobu po krunicu i po!ela moliti. Osje"ala sam da je Isus uza me i više se nisam bojala. Netko je pokucao na vrata. Otišla sam do vrata i upitala tko je. Kad sam !ula Ivanin glas, pogledala sam prema križu i rekla: „Isuse, hvala ti!” Nikolina Hlupi!, OŠ Janka Leskovara, Pregrada

HVALA TI, ZEMLJO! U šumama cvije"e ili sme"e? Plavo more ili mulj? Zelene gore ili betonski grad? Auto ili svježi zrak? Odgovor znate svi: Zemlju treba !uvati, zato barem ponekad viknimo za sve što nam je dala: „Hvala, ti Zemljo, hvala!” Nikolina Dobrica, Vrbovec

Za natje!aj niste znali pa “najfotke” niste slali… Od !etvrtaša iz Murtera (fotograf nepoznat) i njihove s. Magdalene ipak je stigla i jedna fotografija koju smo proglasili za “najfotku” rujna! Pogodite zašto!

najpjesma

“MISLILA SAM DA SANJAM” Meni je najljepše bilo kad sam dobila hostiju. Mislila sam da sanjam, da plovim po oblacima. Taj trenutak mi je bio najljepši. To je nešto najljepše u životu. - Patricija Jura"i!, OŠ Belica

najdoživljaj

PRI!ICE, PJESMICE, ŠALE, ŠTO VAM PADNE NA PAMET! NA 56. STRANICI PRONA"ITE KUPON ZA SUDJELOVANJE! mali koncil - MAK 26_27N.indd 27

sve_u_16.indd 27

27

23.8.2007 8:15:42

23.8.2007 8:23:16


igrokaz

KUCAJTE I OTV V

Likovi: djeca Mira, Ana, Lucija, Vlado, Krešo i Toni i njihova vjeroučiteljica Scena: vjeronaučna učionica (Sva djeca osim Tonija i vjeroučiteljice sjede oko polukružno postavljenih klupa i prelistavaju rujanski Mak) MIRA: Jedva sam čekala da se opet nađemo na okupu, a i ovaj Mak me baš obradovao svojim prilozima. VLADO: Nemoj mi samo reći da ti je more dojadilo, jer si cijelo cjelcato ljeto provela u Zadru kod bake! MIRA: Ma nije mi dojadilo…, ali s vama mi je zaista super! KREŠO: O, pa to je lijepo čuti! ANA: Ne kaže se uzalud - “Svaka ptica svome jatu leti”! TONI (ulazi i podrugljivo govori): Čujem da je ovdje riječ o letenju? A vi zasjeli kao neke babe! Čak ste se i čitanja prihvatili. To meni još ne pada na pamet! Tko je čuo da se već u rujnu počinje “štrebati”? LUCIJA: Mi ne “štrebamo”, mi čitamo zanimljive tekstove iz rujanskoga Maka. TONI: A što si tu našla tako zanimljivo, baš me zanima?!

28

LUCIJA: Mnogo toga! A najviše su me obradovali tekstovi uz nedjeljna misna čitanja, što mi je u ove ljetne mjesece najviše nedostajalo. TONI: Ma nemoj! A meni je to najdosadniji dio mise, ako na misu uopće i stignem. (Sjeda na stolicu, okrene im leđa i razvlači “žvaku”.) VLADO: (prema Toniju): Ne govori tako! Znaš da je nedjeljna misa obveza svakoga vjernika, pa čak i ljeti. Za misu nema praznika. (Toni samo odmahne rukom.) ANA: A upravo nam je Mak pomagao da bolje shvatimo ono što je Toniju najdosadnije! Naročito evanđelja, koja uvijek imaju neku važnu poruku i pouku. KREŠO: Prisjećam se da je jedne nedjelje čitano evanđelje o milosrdnom Samarijancu. Uvijek sam se čudio zašto našu susjedu Veru zovu upravo tako. A sada mi je to postalo jasno, jer ona je baš uvijek sprema pomoći, ma tko to bio. MIRA: Vidiš, to sam i ja shvatila, ali mi je bilo jako čudno kada je u jednome evanđelju Isus pohvalio Mariju koja je samo sjedila do njegovih nogu i slušala ga, a Martu čak prekorio da se previše brine oko nevažnih stvari. A ona se, sirotica, toliko naradila da ga što bolje pogosti.

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 28

22.8.2007 10:26:50


TV VORIT ĆE VAM SE! V VLADO: Imaš pravo! Ni meni to baš nije bilo jasno, a da smo i ljeti imali Mak, bilo bi mnogo lakše. Jer u njemu smo uvijek mogli pronaći odgovore na te naše nedoumice. Molit ćemo vjeroučiteljicu da nam to objasni.

TONI (diže se sa stolca i prilazi im): Hej, društvo! A zar vi stvarno mislite da ja iz tih evanđelja nisam baš ništa upamtio? Čak sam pokušao nešto i primijeniti, ali nije upalilo… KREŠO (u čudu, kao i svi ostali): Ma nemoj! A što to? TONI: Slušajte me pozorno! Čuo ja u evanđelju Isusovu poruku, ono nešto o traženju i kucanju pa će ti se to i ostvariti… ANA: Da, da! Znam na što misliš! Postoji i pjesma o tome. Ne znam je baš cijelu, ali pripjev ide ovako (pjeva): Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se!

ANA: Ima, itekakve veze ima! Jedno je tražiti nešto samo za sebe, možda čak i nepotrebno, a posve drugo kada tražimo za druge, i to ono što im je zaista potrebno.

VLADO: A slično ti je i s molitvom. Isus radije uslišava one koji mole za druge. TONI (sada već zamišljeno): Sve mi se čini da ste vi zaista u pravu… Ima li ovdje još koji Mak? (Uzima list s ormarića i sjeda među njih.) Pridružit ću vam se u čitanju i potražiti što piše o evanđelju za sljedeću nedjelju. Da opet nešto pogrešno ne shvatim. I obećajem vam da ću doći na misu i pažljivo slušati. KREŠO: Bravo! ANA: Tako treba! LUCIJA: To će sigurno obradovati i našu vjeroučiteljicu. A ti bi nas, Ana, sada mogla naučiti onaj pripjev koji si malo prije otpjevala.

TONI (zainteresirano): Da, da, to je to! I…, pokušao ja provjeriti je li to i ostvarivo! Molio mamu da mi kupi tenisice - pa ništa. Tražio od tate novi bicikl - pa opet ništa. Kucao na vrata bakina srca, u želji da mi kupi digitalni fotić - pa opet uzalud!

ANA: Može! Ali, uvjet je da dobro upamtimo što nam Isus tim riječima poručuje.

KREŠO: E, moj Toni! Tebi bi stvarno dobro došao ljetni Mak, u kome bi našao odgovore na svoja pitanja.

KREŠO: Jesmo, jesmo! Ana nas upravo uči jednu pjesmu iz evanđelja, o molitvi. Zapjevajte i vi s nama!

LUCIJA: Ti si, zapravo, sve pogrešno shvatio! Upamtio si ono što tebi odgovara, a nisi slušao ostalo. Da jesi, čuo bi da Isus u tome evanđelju govori o čovjeku koji je noću išao svome susjedu po kruh za svoga prijatelja, a ne za sebe. TONI (zbunjeno): A kakve to ima veze?

(Ulazi vjeroučiteljica s dnevnikom pod rukom. Svi ustanu.) VJEROUČITELJICA: O, pa vi ste već započeli sat i bez mene?!

(Ana počinje pjesmu, uz pljeskanje rukama. Svi ponavljaju za njom i otpjevaju nekoliko puta pripjev:) Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se!

KRAJ

Napisala: Ankica Svirač mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 29

29

22.8.2007 10:27:03


1. NARAMENICE Zašto neki Francuzi nose naramenice plavo-bijelocrvene boje?

2. RUKAVI

7. DVA BRATA Mi smo dva mala brata, tanahni smo i nježni. Ali

Koje su boje rukavi crnoga prsluka?

LICE DOMIŠ LJALICE 3. JABUKE

4. LED U čašu punu vode stavi komad leda, tako da voda dopire do ruba čaše. Koliko će vode isteći iz čaše kad se led otopi?

5. JADNICAGLADNICA Imam četiri zuba, ali njima ne grizem. Ako i uhvatim neki dobar zalogaj, odmah mi to jedan gladuš otme. Tko sam ja, a tko otima?

6. DUGOREPA BODLJIKAVKA Nemam trnja, ali bodem, dugi rep za sobom vučem,

ODGOVORI:

moć je naša silna! Kad zaželimo, iščezne cijeli svijet!

Kako postati svetac? Hm, mislim da bi to mogao postati onaj čovjek koji zaista vjeruje u Boga, kojem nije teško odvojiti par minuta za molitvu. I, naravno, onaj čovjek koji slijedi Isusove stope, koji pomaže siromašnima i svima kojima je pomoć potrebna. Koji ne mrzi nikoga, ma koliko zlo taj njemu činio. Koji ne ogovara nikoga i nikoga ne gleda s visoka. Mislim da to nije lako, no sve se može. - Zrinka Alilović, PŠ A. Mihanović, Slavonski Brod

U „ŠKOLI” SVETOSTI Nekad je doista teško biti svet. Moraš popuštati iako si u pravu, trpjeti ili prešutjeti… Ali, uz Isusa je lako postati svet! Ja često iskreno zamolim Isusa: „Daj da budem sveta!” I doista, iako nije sve savršeno, pretrpim neke uvrede, oprostim, prešutim, „preskočim” nečije greške… Doista bih željela biti sveta… Bog ima svoje razloge i tko zna, možda baš netko od nas bude svet? - Marina Papić, Vukovar

8. ROĐENDAN BEZ SNIJEGA Ja sam Roland Sputnik, rođen sam 31. prosinca. Ali moj rođendan uvijek pada usred - ljeta! Kako to?

9. OGLEDALA Nalaziš se u sobi bez vrata i prozora. Strop, zidovi i pod prekriveni su ogledalima, a u sobi osim tebe nikoga i ničega nema. Koliko ćeš svojih slika-odraza vidjeti u ogledalima?

10. PUŽEVI Zašto je teško uzgajati ženke puževa?

1. Zato da im pridržavaju hlače; 2. Prsluci nemaju rukava; 3. Da, jer to su samo trojica - djed, otac i sin; 4. Nimalo, jer će voda točno zauzeti mjesto leda; 5. Vilica i usta; 6. Igla i konac; 7. Očni kapci; 8. Roland živi u Australiji; 9. Nećeš vidjeti ništa, jer u sobi bez ičega je - mrak! 10. Ne postoje puževi ženke ni puževi mužjaci. Puževi su dvospolci.

30

„Kako postati svet?”, zapitala sam se u lipanjskom stripu. Ne samo da sam to saznala od vas, već ste mi vašim pismima pokazali i… kako postati sretan! Jer, priznajem, nisam očekivala da ćete mi i tijekom „lijenih” praznika pisati! Hvala, i sretno u novu školsku i vjeronaučnu godinu! - Vaša Klara

SVECI NE GLEDAJU „S VISOKA”

PITA

Ako ti kažu da podijeliš tri jabuke dvojici očeva i njihovim sinovima, a da jabuke ne razrežeš, hoćeš li moći?

KAKO POSTATI SVET I… ...SRETAN!

iz rupe u rupu skačem, komad repa svud ostavljam!

SAMO JEDAN ODGOVOR NIJE DOSTA SAMO IĆI U CRKVU! Postati svetim nije lako. Treba cijeli svoj život predati Bogu i ljudima. Nedovoljno je samo ići u crkvu i moliti se. Onaj koji želi postati svetac mora pomagati siromašnima, poučavati o vjeri neuke, putovati po svijetu i sprijateljiti se s baš svakim čovjekom. - Vedrana Paradžik, Zagreb

Kako se postaje svet? Na to pitanje imamo samo jedan odgovor: slušati Isusa! Biti svet je težak put. Vidimo to iz života svetaca o kojima čitamo. Bili su mučeni, patili su, ubijali su ih. Moja crkva nosi ime svete Lucije. Njoj su kao mladoj, zbog vjere, izvadili oči! Da bi čovjek postao svetac mora puno trpjeti, patiti, pomagati bližnjemu, a najviše - slušati Isusa! - Vedran Knežević, Pazin

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 30

22.8.2007 12:47:11


Piše: VIC • Riše: TICI

HA, HA… “KLARAPROKUGLICA”, MA NE, HAHA! DRAGA! PROKU-

TO JE OVO? BAKO, TI SAMO SJEDI, PA DOBRO… MI ĆEMO TI KLARA, TI DONESI POMOĆI! IZ SMOČNICE MALO PROKULICE…

KAD VODA UZAVRE, TI UBACI PROKULICE!

HMMM… KAO DA IMA PARE…

HMM…

A KAKO ĆU ZNATI KAD JE TO?

A TI SI, KAO, ZNALA ŠTO JE TO… MRMLJ…

LICE SU ZELENE KUGLICE, ZAR NISTE UČILI TO U ŠKOLI?

ONDA KAD SE NA VODI POJAVE MJEHURIĆI, A IZ LONCA POČNE IZLAZITI PARA…

ALI MJEHURIĆA NEMA!?

E, DORA ĆE TO SAD SKUHATI!

HMM…

SUPER!

NO, DORA, ŠTO JE S KUHANJEM?

PA… NEMA MJEHURIĆA NA VODI…

MOŽDA BI BILO DA SI PRVO UKLJUČILA ŠTEDNJAK!

HAHA HAHA

KAKO SE TI SNALAZIŠ U KUHINJI? KOJE SI SPECIJALITETE DOSAD SAM PRIPREMIO? OPIŠI MI NEKU ZANIMLJIVU ILI SMIJEŠNU ZGODU KAD STE TI, TVOJA BRAĆA I SESTRE, NEŠTO KUHALI… ODGOVORE PRIMAM DO 22. RUJNA, A NAJBOLJE NAGRAĐUJEM! mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 31

31

22.8.2007 12:32:25


GLAVOLOMKA ZAR NITKO NE RADI?

šale Učiteljica daje zadaću: “Što bih radio kad bih imao milijun kuna?” Mali Perica umjesto napisanog sastavka daje učiteljici prazan list papira. - Što to znači, ovdje nema ništa!? A rekla sam da napišeš što bi radio s milijun kuna?” - Pa... radio bih baš to! Ništa!

SKIJE ZA VODU U trgovinu športskoga pribora sav bijesan dolazi momak s jučer kupljenim skijama za vodu. - Što se dogodilo? - pita ga trgovac. - Zar nešto nije u redu sa skijama? - Ma, ne, nije to! Nego ja nigdje ne mogu naći jezero s kosom površinom za skijanje!

ŠKOT U VLAKU Škrti Škot vozi se vlakom bez karte. Uhvati ga kontrolor i traži od njega da plati globu. Škot nikako ne želi platiti. Onda kontrolor uhvati Škotov kovčeg i baci ga kroz prozor vlaka. - Što ste to napravili? - zaurla Škot - Sad ste bacili mog sinčića kroz prozor!

GODINE - Koliko vam je godina, gospođo? - 45 godina i još koji mjesec... - Koliko mjeseci? - 96!

TEMPERATURA - Tata, tata! Spustio se toplomjer! - Zaista? A koliko? - Oko 10 metara, pao mi je s balkona!”

ODGOJNE MUKE Prve dvije godine djetetova života roditelji uče djecu hodati i pričati, a preostalih šesnaest, do punoljetnosti, zapovijedaju im da sjednu i ušute.

“A JE TO!” Natpis na zidu radionice jednog soboslikara: Popravljam sve što ste napravili kao “Sam svoj majstor”!

Obično se radi 8 sati svakog dana, to jest trećinu od 24 sata koliko ih dan ima. U godini dana, dakle, radi se trećinu od 365 dana, to jest 122 dana. Osim toga ne radi se subotom i nedjeljom, a to je 2 puta po 52 dana ili 104 dana. Odbijemo li ova 104 neradna dana od 122, ostaje nam samo 18 radnih dana u godini. A kako svi još imamo i godišnji odmor, koji traje i više od 18 dana, to na kraju ispada da nitko u cijeloj godini ništa ne radi!

SVATKO SVOJE Vrativši se s vjeronauka, četiri kćeri pokazuju ocu crteže sebe, kako pomažu u kućanskim poslovima. Najstarija Veronika uskliknu: - Vidi! Evo mene kako iznosim smeće! - A ovo ja perem suđe - prekine je Marta. Javi se i Marija: - A ja pospremam krevet! I prvašica Margareta ponosno pokaže svoj crtež - prekrasnu dugu s jednostavnim likom kako stoji ispod nje. - A kako to ti pomažeš? - upita je otac. Sedmogodišnjakinja objasni: - Ja se sklanjam s puta!

Točka po točka… i račun izgleda sasvim točan! A ipak… zar se ljudi ne žale da “rade po cijele dane”. Gdje se krije “štos”, tj. greška u računu?

ODGOVOR:

Trebalo je najprije dane godišnjih odmora i vikenda odbiti od ukupnoga broja dana, a tek onda te dane dijeliti sa 3!

ŠTO S MILIJUNOM?

ISPRIČNICA Stipe nije bio nekoliko dana u školi, pa ga je učiteljica tražila da donese ispričnicu, no on to nikako da učini. Već pomalo nestrpljiva učiteljica mu reče da sutra svakako mora donijeti ispričnicu jer mu neće opravdati izostanke. Dolazi Stipe sutradan i kaže: Učiteljice, mama je jučer cijeli dan po kući tražila ispričnicu i nije ju mogla naći, ali je našla krsni list.

ŠTO TI JE, ĐELKO? ZAŠTO STALNO MRDAŠ GLAVOM GORE-DOLJE?

TEŽAK SLUČAJ - Troje nas je i tražimo četvrtog za golf. Možeš li nam se pridružiti? - pita jedan liječnik drugoga preko telefona. - Dolazim najbrže što mogu! - odgovori mu ovaj. - Dragi, je li riječ o nečem ozbiljnom? - upita ga pomalo zabrinuta supruga dok mu je pomagala oblačiti kaput. - Bojim se da jest - odgovori joj - ondje su već trojica liječnika.

PUSTI ME...

...CIJELI SAM DAN MORAO PROVESTI UZ TRAMBULIN!

vic & tici

32

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 32

23.8.2007 8:14:06


mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 33

33

22.8.2007 12:48:38


VISOKO IZNAD NAS…

U ZRAKU (I OSMOSMJERCI) VISOKO... SVE ŠTO JE DESNO NARISANO... I JOŠ NA KRAJU, U 5 NEZAOKRUŽENIH SLOVA:

KRALJEVSTVO

(Sastavile: Mihaela i Ivana)

ZAGONETKE LAKE, ZA NAJMANJE ĐAKE! IZBACI ULJEZA!

Među povrćem jedna se voćka skrila… Pronađi je i “pojedi”, a sve drugo pravim bojama oboji!

TRI POVRTNE PREVRTALJKE IRAC U GOSTIMA IRCA ČAJ baš ne veseli, on radije viski strusi! Pitat ću ga, možda želi rajsko voće da okusi! ŽEDNE BABURE U VRTU PRIPEKA je, mili rode, i babure traže vode! PUPČAROLIJA PORILUK CE kvalitete na stolu kod moje tete. “Ne volim ga” - ja govorim. “Dajte da bez neke štete u kelj pupčar to pretvorim!”

34

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 34

22.8.2007 10:12:38


SITNE RAZLIKE U VELIKIM GRADOVIMA RAZGLEDNICE IZ PARIZA PRIMILI SMO ISTE DVIJE? POGLEDAJTE IH IZBLIZA: RAZLIKA SE DESET KRIJE!

ZNAM LI TIJELO MOJE CIJELO? Pronađi u osmosmjerci sve narisane dijelove ljudskoga tijela! U nezaokruženim slovima ostat će ti još jedan, dragocjeni ali oku nevidljiv čovjekov dio!

RADOSNI SUSRETI LJUDI NEDJELJOM U CRKVU IDU I U NJOJ POBOŽNO MOLE. SVAKOM SE TAKVOM SUSRETU RADUJU, JER JEDNI DRUGE VOLE. Koliko si ljudi nabrojio u ovoj crkvici? Koliko ljudi ti poznaješ na svojim nedjeljnim susretima u crkvi? Nabroji imena nekih! mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 35

35

22.8.2007 13:09:11


POGLEDAJTE PTICE NEBESKE!

“Pogledajte ptice nebeske”… Riješi zagonetku pa ćeš u njenim poljima - čitano vodoravno - otkriti nastavak Isusovih riječi o pticama, a zapravo o ljudima! Posebice onima koji su previše zabrinuti, ustrašeni, koji bi željeli “imati sve” pa stalno jadikuju…

JUTARNJI PRIZOR (Mijenjaljka)

U svanuće ptić skakuće ispred kuće po drveću.. A ulicom ljudi šeću. Ja sve čujem pa se ljutim: divan PRIZOR samo slutim, a ne vidim!

Oči širim da provirim. Zaman muka! Nejaka je moja ruka!

Uzalud se evo borim kućno oko da otvorim!

BIBLIJSKA OSMOSMJERKA ABEL, ABRAHAM, ADAM, EVA, HUR, IVAN, IZAK, JAIR, JAKOV, JONA, JOSIP, KAIN, MARIJA, MOJSIJE, NOA, RUTA, SAMSON, SARA Pronađi u osmosmjerci biblijske junake s popisa pa će ti se u 5 preostalih polja pojaviti ime čovjeka kojega je Isus vratio od mrtvih! (Andra)

TRI “POKRETLJIVE” PREMETALJKE Ptica plavih visina KROZ PLAVO prostranstvo nebeskoga svoda jedna ptica leti, a čovjek je “voda”!

36

Vjetroljub Mrzim zvuk motora, volim lahor s mora i valova JEK! NJEDRA mi se šire, do njih sol prodire, vjetar mi je lijek!

Snaga u kotlu Ja KOTAO VOLIM pun vode i pare! To je ono pravo za nas, dame stare! Moje mlađe seke ne mogu bez struje, ili bez benzina što okoliš truje! Hej, bilo bi bolje za zdravlje naroda da vagone vuče čista, zdrava voda!

mali koncil - MAK

sve_u_16.indd 36

22.8.2007 13:00:17


NOVO! • NOVO! • NOVO!

ZAVIRITE U MAKOVU ŠKRINJU I PRONAĐITE JEDINSTVENO BLAGO... • zanimljive i napete • razigrane i duhovite • poticajne i plemenite • poučne i tajnovite... 100 odabranih priča iz 40 Makovih godišta na više od 300 stranica!

Zašto Vatrene ptice? Cilj je Makovih pripovjetki: zrnca duhovnosti darovati djetetu (pa i odraslima) na jednostvan, na igriv način. Tako je ova zbirka zamišljena kao jato ptica. Vatrenih. Ptice koje su ognjem (simbol Duha Svetoga), što ga nose, kadre užgati u čitateljevu srcu bar mali plamen. Zbirka nije samo estetska poslastica i ugodna razbibriga, koja usput pruža i znanje, ne samo moguća lektira za nastavu hrvatskog jezika i književnosti, nego je kao štivo prikadna i za ekspliciranje svetopisamskih tema u nastavi vjeronauka. Iz predgovora Sonje Tomić koja je iz Makove škrinjice odabrala najbolje priče

NARUDŽBENICAICE” RENE PT Naručujem knjigu “VAT po cijeni od 90 kn + troškovi poštarine

komada

!

latitelja: Ime, prezime i adresa up

37Vatrene.indd 37

mali koncil - MAK

37

23.8.2007 11:41:36


MOLITVA ZA OBITELJ

DA SVI BUDU JEDNO

B

D

ože, moju obitelj čine mama, tata, brat i ja. Bože, pomozi nam da se ne svađamo. Bože, pomozi nam da budemo zdravi. Bože, pomozi nam da budemo sretni.

a svi budu jedno, da svi rade zajedno, stvorila bi se sloga i vjerovalo bi se u jednoga Boga. Da na svijetu vlada veselje, da svi stječu nove prijatelje, ljepši bi bio svijet, kao neki raskošni cvijet.

Antonio Kranjčec, OŠ “Pehlin”, Rijeka

MOLITVA ZA MIR

M

olim te, Bože, za mir na zemlji, molim te, Bože, za mir u meni. Molim se tebi od jutra do mraka, nesretna da ne bude nijedna svraka. Nijedan čovjek nemira vrijedan nije, nek’ se svaki u čistoj vodi mije.

I ako zaista budemo takvi, svi ćemo stići u raj, a možda će nas tim putem slijedit’ i novi naraštaj.

Martina Kapov, OŠ “Knez Trpimir”, Kaštel Gomilica

Petar Meštrović, OŠ “Plokite”, Split

“Srce za Mariju”, Silvijo Budor, OŠ “Moravče”

MOJA MOLITVA MARIJI

D

raga Marijo, Majko naša! Znam da nikoga nisi napustila tko te molio za pomoć. Zato se utječem tebi i molim te da budeš sa mnom u svim mojim nevoljama. Pomozi mi da bolje učim, a mojim učiteljima daj zdravlja i mira. Molim te za svu djecu svijeta. Još te molim za svoje roditelje i braću. Budi uvijek s nama! - Petra Ivančević, OŠ Gustava Krkleca, Maruševec

DRAGA MAMA

D

Crkva bl. Alojzija Stepinca, Ana Marija Senfer i Mihaela Fadljević, OŠ E. Kumičića, Velika Gorica

raga mama, najviše te volim na cijelome svijetu. Ti si moje srce, ne bih te zamijenio ni za što na cijelome svijetu. Vid Begonja, OŠ “Privlaka”

MOLITVA ZA MIR

S

amo malo želim mira, kao miš što traži sira. Mir je potreban svakome biću, svi kad ga imaju, radosno kliču. Života bez mira nema, ni putnik se na put bez mira ne sprema. Zato, Bože, usliši molitvu moju! Petar Kolić, OŠ D. Tadijanovića, Petrinja

38

mali koncil - MAK

PIRI38_39.indd 38

MOLITVA MARIJI

Z

dravo Marijo, hvala ti na mojoj mami, hvala na tvom velikodušnom daru, danom upravo meni. Hvala na svim trenucima koje sam i koje ću provesti sa svojom mamom. Kada sam sa svojom mamom, čini mi se kao da sam s tobom, to me navodi da te još više volim. Lea Milić, OŠ Valentina Klarina, Preko

MILOST POTVRDE

H

vala tebi, Duše Sveti, na daru krsne milosti kojom jača moja duša. Hvala tebi, Duše Sveti, što daruješ mi snagu da svjedočim ljubavlju svoje neizmjerne radosti, kako bi sveta potvrda od mene učinila biće puno vjere. Sad kad sam bliže Kristu ja u sebi osjećam skromno klanjanje Bogu, koji me primio u svoj zagrljaj. Sad kad sam bliže Kristovoj Crkvi blaženo dižem ruke u nebo radosna što se nikada više neću osjetiti sama. Kristina Sekulić, OŠ J. Dalmatinca, Šibenik

“Ljepota prirode”, Marko Jerković, Hrvatski Leskovac

23.8.2007 12:36:51


ISUS JE SA MNOM

LJUBAV

I

L

sus je sa mnom kad plačem, kad se smijem, kada padam i kad se dižem. On me čuva, voli i ne osuđuje. On je jedini pravi prijatelj, s puno ljubavi, bez zrnca mržnje. Da nema njega, ne bi bilo ni mene. Da me on ne tješi i nadu mi ne daje, ja ne bih mogla ići dalje, kao što cvijet bez vode vene, ptica bez krila ne leti, riba bez peraja ne pliva. Od jutra do večeri on me čuva kao kap vode na dlanu. - Martina Štornoga, OŠ Vazmoslava

jubav je najveći dar, u ljubavi živiš kad si star. Ljubav je najljepša stvar na svijetu, možeš je pružiti, naprimjer, u cvijetu. Kad su oblaci i nema sunca tada kiša na vrata kuca. A ljubav, to je riječ sveta i nikome nikad ne smeta. Ivana Čavar, OŠ “Stobreč”

Gržalje, PŠ “Livade”, Buzet

ZAHVALA

D

“Bl. Alojzije Stepinac”, Petra Žeravica, Murter

BOG I JA

S

retan sam jer s tobo m nikad nisam sam. Moleći se tebi znam da ću imati miran san. Zahvalan sam ti, Bože, za svaki svoj lijepi dan. Bruno Remenar, OŠ F. K. Frankopana, Zagreb

ragi Bože, hvala za ljubav i sreću, za jelo i piće. Hvala za životinje sve. Hvala što zlu možemo reći: “ne”. Hvala za prijatelje, za obitelji, za svu djecu, za odrastanje i opraštanje. Bože, hvala ti za darove Duha Svetoga. Hvala za bebe što razvesele. I najviše ti hvala što si mi uvijek bio utjeha mala. Hvala ti Bože, hvala za sve! Katarina Kecman, OŠ Otona Ivekovića, Zagreb

KOLIKO VRIJEDI POMOĆI

M

akar bilo odmorno ljeto pomoći je nešto sveto.

Umjesto da kažeš “briga me”, pomozi nekome, ostat će ti lijepe uspomene.

MAJKO Draga moja majko! Ja te volim jako, svojim srcem cijelim, sreću tebi želim.

Umjesto nepotrebnih stvari kupovati možeš žednoga napojiti, siromaha odjenuti, gladnoga nahraniti.

Nikolina Golub, OŠ “Dugo Selo”

NOGOMETNA SVAĐA

Jer kakav si prema čovjeku takav si prema Bogu, uči to od malih nogu!

J

ednom smo moji dečki i ja igrali nogomet na školskom igralištu. Slučajno sam postavio nogu Mislavu, svome prijatelju. Naglo me gurnuo na pod. Bio sam jako ljut i dva se dana nisam s njim družio. Kada sam došao treći dan u školu, na ploču mi je Mislav napisao: “Oprosti, Filipe! Bog nas je stvorio da jedni drugima opraštamo!” I onda sam mu dao ruku, a zatim smo se pomirili! - Filip Pintar

“Dobri Pastir”, Dora Traminšak, OŠ “Krapinske Toplice”

Radola Rahela, OŠ “Barban”

DUH SVETI U MENI

D

“U prirodi”, Helena, OŠ Ivana Granđe, Soblinec

uh Sveti je na meni kad činim dobra djela, kad slušam roditelje. Na meni je kad sam redovit na svetoj misi, pričesti i ispovijedi. Volio bih da Duh Sveti ostane u meni zauvijek i da me čuva i štiti. - Ante Ćubelić, OŠ “Brda”, Split mali koncil - MAK

PIRI38_39.indd 39

39

23.8.2007 12:10:56


Zivot (ne)cijenjeni dar Bozji

Svi smo dio društva čije stavove, misli i ponašanja usvajamo bez da smo toga uvijek svjesni. Želimo ići “ukorak”, biti “u trendu” svega što nam društvo nudi i nameće kao ciljeve i vrijednosti za koje treba živjeti ili koje omogućuju “pravi život”. Premda danas mnoge pojave u društvu izgledaju vrlo zamamno i uvjerljivo, ipak, kada ih dublje promotrimo, nisu tako bezazlene i obećavajuće kakvima se na prvi pogled čine. Započnimo sa životom - osnovnom temom, jer i o samom životu pojavljuju se sve čudniji stavovi i mišljenja. Suprotni stavovi o životu

S

tudent Virginije Tech počinio masakr na sveučilištu”, “Učenici nasmrt pretukli školskoga kolegu”… - u nedogled bismo mogli nizati vijesti ili “crnu kroniku”, kojom smo zasuti s radija, televizije, novina. Svakodnevno gledamo scene nasilja i ubijanja, a da na njih više niti ne reagiramo s negodovanjem. K tome, i Þlmovi i videoigre uvlače nas u scene u kojima ubijanje postaje gotovo tehnička stvar, kao da se ne radi o ljudskim životima. No, kada se dublje zamislimo, shvaćamo da je to tamna strana života koja ne bi trebala postojati. Dok je s jedne strane prisutna ravnodušnost prema ljudskom životu, dotle se istodobno pokazuje odbojnost prema prirodnoj smrti. Sjetimo se samo mnoštva reklama koje obećavaju recepte za postizanje dugog i zdravog života, života u kojem nema mjesta za prirodno starenje, bolest i smrt. Izbjegava se govoriti o smrti, čak se i djeci prešućuje smrt bliskih i dragih osoba. Dok nam je naš vlastiti život i život naših najbližih neizmjerno važan, dotle ne marimo previše za život drugih.

Samo je Bog gospodar života! Ta nas zapažanja navode na zaključak da čovjek sebi pripisuje vlast nad životom, svojim i tuđim. No, je li čovjek uistinu gospodar života? Prve stranice Biblije objavljuju da je samo Bog izvor i stvoritelj svega života na zemlji, a čovjek je kruna Božjega stvaranja. To s jedne strane znači da je čovjek stalno upućen na odnos prema svome Stvoritelju, a s druge strane kazuje da

40

je ljudski život najviše mjerilo svakog ljudskog ponašanja prema drugom čovjeku i ostalim stvorenjima. Jer Bog je čovjeku iz ljubavi darovao život. Ljudski je život sveta i nepovrediva vrijednost. Nije Bog čovjeku samo darovao život, nego ga poziva na vječni život. Božji je Sin sâm postao čovjekom, da bi čovjeka uzdigao u božanski život. Ne može stoga čovjek odlučivati o životu niti njime raspolagati kako mu se prohtje. Bog je jedini gospodar života, a čovjeku je dano da u svojoj slobodi njime dobro upravlja.

Ubiti kad god “padne na pamet”? No, čovjek ipak zaboravlja na činjenicu da je život dar te se često “igra Boga”. Želi “biti kao Bog” i gospodariti životom,

umjesto da ga čuva. “Ne ubij!” - Božja zapovijed zvuči zastrašujuće veličanstveno, ali je čovjek ipak na bezbroj načina ne poštuje. Najočitija njezina povreda je ubojstvo drugoga čovjeka, koje se danas vrši iz sve banalnijih razloga; ljubomore ili osvete, možda zbog parkirnog mjesta, poraza nogometnoga kluba ili loše frizure. Treba pak biti svjestan da je hotimično ubojstvo teški grijeh, ne samo protiv drugoga čovjeka, nego i protiv samoga Boga, darivatelja života.

Odlučivati umjesto nerođenih U hotimično ubojstvo ubrajamo i namjerni abortus ili pobačaj nerođena djeteta, koji su danas mnoge zemlje i zakonski dozvolile. Često se uljepšano govori o “prekidu trudnoće”, kao da se radi o prekidu procesa stvaranja nekoga kemijskog spoja u laboratoriju, a ne o prekidu života tek začetoga ljudskoga bića. U prilog se nižu tobože uvjerljivi argumenti: majka ima pravo raspolagati svojim “plodom” kako želi, obitelji s puno djece nisu moderne, djeca zahtijevaju odricanje od udobnog života, od karijere, itd. Nama vjernicima tu treba biti potpuno jasno da je riječ o ubojstvu, jer se od samoga začeća radi o ljudskom životu, a ne o “nekakvome plodu”. Život je Božji dar, i od začeća ga treba štititi!

Lijepa riječ za prikriveni zločin Slično se događa i s prekidanjem života onih koji pate, koji su na samrti, neizlječivo bolesni ili su u određenom smislu pri-

mali koncil - MAK

40_41Svijet.indd 40

23.8.2007 12:23:28


mini - test ZA TEBE JE ŽIVOT…

kraćeni u životu, jer je njihov život, tobože, ionako neljudski. Eutanazija ili “lijepa smrt” također je u nekim zemljama legalizirana (ozakonjena), a opravdava se pod krinkom da svaki čovjek ima pravo odlučivati o svome životu te da mu se u ime solidarnosti ili suosjećanja može pomoći da tu odluku i izvrši. Eutanazija je samo lijep naziv za prikriven zločin pomaganja ubojstva (ili samoubojstva) drugoga! Opet si čovjek prisvaja pravo odlučivati čiji je život vrijedan života, a čiji nije. Opet krši bezuvjetno pravo na život svakoga čovjeka, bez obzira kakve kvalitete taj život bio. Uostalom, nije mjerilo kvalitetnog života samo uspjeh, učinkovitost, bogatstvo...

Pravda uzeta u “vlastite ruke” Smrtna kazna za zločince, koju prakticiraju mnoge zemlje, još je jedan tobože “pravedan” oblik prekidanja tuđega života. On je ubio druge, zlostavljao, nanio nenadoknadivu bol i štetu drugima, zašto bi onda on živio? Tako mnogi misle i odobravaju smrtnu kaznu. No, pravo na život, koji je Bog darovao ama baš svakome čovjeku, niti u ovom slučaju, kada je drugi prema našim mjerilima pravde zaslužio smrt, ne smije se prekršiti. Postoje kazne kojima se zločinac treba primjereno kazniti, ali mu nitko nema pravo oduzeti život. Bog ne uništava grješnika, nego mu daje mogućnost i slobodu da se pokaje, popravi i obrati. Nedopušteno je također u ime pravde ugroziti živote drugih otmicama, terorističkim napadima, mučenjima, sakaćenjima, jer su to sve oblici teške povrede Božje zapovijedi da čuvamo život drugoga.

Odgovorni i za vlastiti život Čovjek ne smije ugrožavati ni svoj vlastiti život. Samoubojstvo je također nedopušteno, kao i potpomaganje samoubilačkih nakana drugih. Čovjek nije sâm sebi dao život pa ga ne može ni sâm sebi oduzeti, niti onda kada se nalazi u bezizlaznim teškoćama i trenucima besmisla. Ne postoji razlog koji bi opravdao samoubojstvo! Ma što god se događalo u životu, premda bilo i teško, čovjek je dužan sa zahvalnošću prihvatiti Božji dar vlastitog života i surađivati u Božjem planu s njim samim. Blaži oblik polaganog, ali sigurnog samoubojstva je zloupotreba droge, alkohola, duhana ili lijekova, koji nanose nepopravljive štete tjelesnom i psihičkom zdravlju. Primjeri su nam svima poznati...

Mogu li se ljudi “fotokopirati”? Dok se čovjek dosada “igrao Boga” okončavanjem tuđega ili vlastitoga života, sve više se zavodi idejom stvaranja novoga ljudskoga života. Nakon kloniranja ovce Dolly čuju se glasovi samouvjerenih znanstvenika da su na pragu kloniranja čovjeka. Kloniranje zapravo znači “fotokopiranje” određenih ljudi u nečije svrhe: deset Einsteina, cijela momčad Ronaldinha... No, zaboravljaju temeljnu stvar: ne mogu klonirati dušu, jer dušu daje samo Bog! Može li se onda stvoriti novoga čovjeka bez duše? Može li se onda bez Boga stvoriti drugoga čovjeka? Kloniranje zapravo znači samo još jedan oblik nasilja i povrede dostojanstva ljudskoga života, kojega ipak daje i uzdržava - samo Bog! S. Valerija Kovač

• Tko ne vidi smisla u svome životu, nije samo nesretan, nego je i nesposoban za život. - Albert Einstein • Zbroj našega života su trenuci u kojima smo voljeli. - Wilhelm Busch • Najbolje stvari u životu nisu one koje dobijemo novcem. - Albert Einstein • Nije važno životu dati više godina, nego godinama dati više života. - Alexis Carrel

40_41Svijet.indd 41

Zaokruži tvrdnje s kojima se slažeš! 1. U životu je najvažnije dobro živjeti i zabavljati se. 2. Dobro je kušati drogu i alkohol, da osjetimo što nam pružaju. 3. Nasiljem nad drugima mogu se uspješno riješiti mnogi problemi. 4. Ja nisam odgovoran za živote drugih i ne moram o njima voditi računa, ako čine što naopako. 5. Nisu svi ljudi jednako vrijedni. Jedni su uspješni i učinkoviti, a drugi žive na njihov račun. 6. Zločinci nisu slika Božja i zato njihove živote ne treba poštivati. 7. Bolje čovjeku pomoći da umre, nego ga gledati kako neizlječivo pati. 8. Ako majka ne može uzdržavati još nerođeno dijete ili ako se zna da je bolesno, bolje je da pobaci nego da ga rodi. 9. Ako znamo da smo neizlječivo bolesni, živimo u krajnjoj bijedi ili smo učinili nešto silno loše, tada si možemo prekinuti život da to zlo zaustavimo.

Rezultati: ZA TEBE JE ŽIVOT… 0 zaokruženih tvrdnji: …”prava stvar”, najveći Božji dar! Za tebe je život doista vrijedan življenja! Bravo! 1 - 2 zaokružene tvrdnje: …još uvijek djelomična nepoznanica, ali si na pravom… životnom putu! 3 - 4 zaokruženih tvrdnji: …nešto samo “tvoje”, a tuđi životi kao da se “ne broje”, ne postoje? Malo više poštivanja drugih ne bi ti naškodilo! 5 i više zaokruženih tvrdnji: …nešto što ni najmanje ne cijeniš! Nešto “slučajno”, površno i isprazno, nešto s čime se nepromišljeno poigravaš! Zar si zaboravio da svatko “ima samo jedan život”?

mali koncil - MAK

41

23.8.2007 12:23:53


“JEANS” NEPROMJENJIVA “ANTIMODA”!?

“NAJJAČI” SPAVAČI

M

nogi makovci i makovice prave su “spavalice”! Pa opet, teško da bi itko mogao na neko d prva tri mjesta među životinjama! Jer, prvak šišmiš dnevno spava čak 20 sati, što znači da otprilike 80% svoga života prespava! Zdepasti oklopljeni pasanac spava 18 sati, isto toliko i ljenivac, malo manje piton, a tigar voli oko 16 sati sna… Mi bismo svoje mjesto na ljestvici pronašli tek negdje uz čimpanzu, kojem treba 10 sati sna…

DJECA ČITAJU VIŠE OD RODITELJA!

I U

modi se stalno nešto mijenja. Danas jedno, sutra drugo! Novi modeli, nove boje, novi krojevi, nove tkanine… I tako sve u krug, a da uvijek sve bude “novo”! Pa ipak, jedan materijal desetljećima se ustrajno opire promjenama, a… uvijek je u modi! Pogodili ste, riječ je o “traperu”, odnosno “jeansu”, koji to svjetsko ime duguje mornarima iz Genove (na francuskom “Genes”, odakle je došlo do riječi “jeans”), luke u kojoj se naveliko trgovalo tim grubim materijalom, od kojeg su se izrađivale čvrste hlače. Gotovo nepoderive, takve traper-hlače prvotno su bile odjeća siromašnih mornara, radnika, težaka, ribara… Potom su ih, kao izraz svoga buntovništva i “antimode”, navukli mladi. No… vrlo brzo modni su čarobnjaci i od tih neuglednih hlača napravili hit, a danas je svijet nezamisliv bez “jeansa”! Godišnje se proizvede više od 2,5 milijardi traperica, koje nose i mladi i stari, crni i bijeli, žene i muškarci, debeli i mršavi, lijepi i ružni, slavni i anonimni, ravnonoge i krivonoge… I svima - stoje odlično!

42

ako roditelji neprestano opominju djecu da moraju čitati, izgleda da bi trebalo biti upravo suprotno! Naime, jedno nedavno istraživanje u Italiji pokazalo je da 65% vaših vršnjaka, u dobi od 6 do 13 godina, osim obvezne lektire tijekom godine pročita barem jednu knjigu. Malo je to, ali… više od njihovih roditelja, koji ne čitaju ni toliko! Što je još pokazalo istraživanje? Prvo to da ima i dosta djece koja mjesečno čitaju po jednu (pa i više) knjiga. I to da djevojčice - osobito u dobi od 11 do 13 godina, čitaju prilično više od njihovih muških vršnjaka! Bravo, cure!

KOMARCI VIŠE NEĆE PRENOSITI MALARIJU? 400 milijuna ljudi svake godine oboli od malarije, osobito u Africi. Svakoga dana od te bolesti umre 3000 osoba. Ima nade, doduše ne baš sigurne ni bliske, da će tomu doći kraj. Stručnjaci za genetički inženjering uspjeli su komarcima usaditi jednu bjelančevinu koja u njima sprječava razvoj parazita malarije. Takvi komarci bodu ali bolest ne prenose. Zasad je najbolja obrana od malarije cijepljenje. Kod nas, srećom, malarija više ne hara kao nekada.

mali koncil - MAK

42_43Mcuda.indd 42

23.8.2007 12:31:48


POJEDI NARUČENO ILI PLAĆAŠ GLOBU!

U

restoranima Hong Konga, ako gost ne pojede do kraja naručeno jelo, već dio ostavlja na tanjuru - mora platiti kaznu! Upozorenje da se hrana ne smije bacati tiskano je na svakom jelovniku. Globa nije velika, oko 15 kuna, ali ozbiljno opominje ljude koji ne cijene hranu. Istina, tomu su pribjegli zato što se dnevno bacalo oko 700 tisuća kg ostataka mesa, ribe, zelenja, voća - koji su onda postajali leglo bakterija i virusa. Ali, bacanje hrane je i omalovažavanje Božjeg dara, zaboravljanje tolikih milijuna gladnih u svijetu! Nije tako samo u Hong Kongu. I kod nas se mnogo hrane baca, i to ne samo u gostionicama. U mnogim obiteljima roditelji se ne brinu da svojoj djeci usade osjećaj kako je ružno bacati hranu. U lonac i na tanjur stavljajmo samo onoliko koliko nam zaista treba. Uštedjet ćemo, bit ćemo zdraviji, a moći ćemo pomagati da u svijetu manje djece umire od gladi!

NAJMANJA TOPLOKRVNA ŽIVOTINJA NA SVIJETU

S

tručni naziv joj je “Melisuga helenae”. To je ptić, kolibrić težak samo 1,6 grama, dugačak 57 mm, od čega polovica otpada na kljun i rep. Hrani se cvjetnim sokom. Smatra se da ni jedno biće tople krvi ne bi moglo živjeti kad bi bilo manje od tog kolibrića.

Izabrano sedam novih svjetskih cuda ineski zid, Petra, Chichen Itza, kip Krista Otkupitelja, Kolosej, Machu Picchu i Taj Mahal - izabrani su za sedam novih čuda modernoga svijeta, u najvećoj internetskoj anketi na svijetu u kojoj je sudjelovalo oko 100 milijuna glasača. Nova čuda svijeta, proglašena su u Lisabonu, znakovitoga datuma - 07. 07. 07., na velikoj svečanosti na kojoj su gostovale svjetske zvijezde kao Hillary Swank, Ben Kingley, Jose Carreras, Jennifer Lopez, Neil Armstrong, Cristiano Rolando, a koju je uživo prenosilo preko 170 televizijskih postaja. Dok mnoštvo ljudi slavi na mjestu novih čuda svijeta, a njihove se zemlje raduju zbog porasta turizma, već se javljaju kritički glasovi. UNESCO i neki stručnjaci su takav način izbora stavili u pitanje, jer smatraju da građevine kandidati nisu bile predložene sa stručne strane, nego su ih predložili obični ljudi iz čitavoga svijeta putem interneta. Drugi su pak zamjerili da neke vrijedne građevine, poput bazilike sv. Petra u Rimu, uopće nisu ušle u završni izbor. No, kako bilo, ipak ovaj izbor pokazuje koje su duhovne, estetske i arhitektonske vrijednosti mnogih ljudi na kugli zemaljskoj. Pa, premda nisu svi stručnjaci povijesti umjetnosti, arheologije, starina ili arhitekture, ipak svaki čovjek u sebi nosi osjećaj za ono što je vrijedno i lijepo. Dok će se zasigurno pojaviti novi popisi sedam čuda modernoga svijeta, začetnik ove velike internetske ankete, Švicarac Bernard Weber, okrenuo se već novoj ideji. Pokrenuo je novu anketu, u kojoj će se birati sedam svjetskih čuda prirode. Možda ovoga puta u uži izbor dospije i neka prirodna ljepota iz Hrvatske? Zato, na istoj web stranici dajte i vi svoj glas! (VK)

K

mali koncil - MAK

42_43Mcuda.indd 43

43

23.8.2007 12:35:37


UŽIVANJE “POD KIŠOBRANOM”

L

jubav pod kišobranom” jedna je od onih knjiga od kojih se lako ne rastajemo. To je knjiga u kojoj žive, igraju se i raduju djeca, iako je autor knjige - pjesnik i književnik Adam Rajzl - prvi njezin dio naslovio “Odrasli su uvijek glavni”. Uz pomoć majstora ilustracije Ivice Antolčića poziva vas na uživanje u knjizi i čitanje zanimljivih i lijepih pjesama, od kojih ste neke možda već čitali na stranicama dječjih listova ili slušali u radijskome programu. Pjesnik Rajzl, koji je dosad već objavio tri zbirke priča za djecu (“Topot bijesnih konja”, “Kad su trešnje dozrijevale”, “Izgubljeno zlato”) te jednu zbirku pjesama, dobro poznaje vaše probleme i zato s razumijevanjem piše o odnosu djece i odraslih. Drugi dio zbirke naslovljen je “Djetinjstva staze”. Pjeva i o prvim ljubavnim proplamsajima, a pjesme mu gotovo uvijek završavaju šaljivim dosjetkama. I uvijek, baš uvijek, na svakoj stranici, osjeća se piscu uvijek draga Slavonija: šume, pašnjaci, livade, slavonska radost i pjesma. Sve makovce, osobito u dane božićnih priredbi, privući će pjesma “Čekamo Krista”, koju će sva djeca s oduševljenjem poslušati. Lako pamtljivim pjesmama Adam Rajzl dodao je i niz priča, a kad pročitamo cijelu knjigu, svatko od nas uvjerit će se da je proveo ugodno vrijeme “pod kišobranom”. Knjigu “Ljubav pod kišobranom” izdalo je Društvo hrvatskih književnika iz Đakova. - Branko Pilaš

I UDŽBENIK, I “SLIKOVNICA”!

N

ije običaj u ovoj rubrici predstavljati školske udžbenike… Pa opet, dorađeni i “osvježeni” katekizmi za prvi i drugi razred osnovne škole više su od običnih školskih knjiga! “Učimo ljubiti Boga i ljude” i “Rastimo u zahvalnosti” udžbenici su, ali toliko puni slika, crteža, puni razigranosti - oni su i svojevrsne slikovnice! S pratećim radnim bilježnicama - u kojima ćete naići na zadatke sasvim slične zadacima u Maku - te knjige zasigurno bi rado listali i po njima risali i pisali čak i oni koji ne idu u prvi i drugi razred. Nego su, na primjer, još u “maloj školi”. Ili su možda “trećaši”, “četvrtaši” koje zanima što se sve promijenilo u knjigama iz kojih su i sami učili u školi… Jer, iako je puno toga ostalo isto i slično, ima i puno novosti - kako u tekstu, tako i u zadacima, u crtežima, fotograÞjama… Sve po zahtjevu HNOS-a, ali sve baš kao stvoreno za “najljepše razdoblje života, koje vam je darovano da otkrivate svijet i pripremite se za budućnost koja vas željno iščekuje”! - kako je to lijepo u uvodu knjige napisao biskup Đuro Hranić, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju. A, tko se u tom “najljepšem razdoblju života”, tj. djetinjstvu dobro zbliži sa sadržajima svojih vjeronaučnih “udžbenika-slikovnica”, taj će cijeloga života oko sebe “zračiti” radost, dobrotu i ljepotu s njihovih stranica! (-c)

44

mali koncil - MAK

44Recept.indd 44

“TORTA-PALAcA”

V

arate se ako ste pomislili da je ova torta dobila ime zato što sliči na neku palaču, odnosno dvorac! Ona se zove”torta-palača” jednostavno zato što je stvorena od… palačinki! Poslala nam ju je jedna Vlatka, a vjerujte nam - tako je slatka, da je teško zamisliti bolju poslasticu za proslavu početka školske godine! Potrebno: - 10 jaja - 10 dag margarina - 4 žlice vanilin-šećera - 6 žlica brašna - 6 dl mlijeka - šećer u prahu (Sve gore navedeno možete “prepoloviti”, ali i “udvostručiti”, već prema tome koliko vas ima i koliko ste gladni!) Postupak: 1. Napravite smjesu za palačinke: smiješajte 10 dag margarina, 4 žlice vanilin-šećera, 10 žumanjaka, 6 žlica brašna i 6 dl mlijeka pa svemu tome dodajte “snijeg” koji ste natukli od 10 bjelanjaka. 2. Pecite palačinke u tavi, jednu po jednu - ali tako da ih pečete samo s jedne strane! 3. Slažite palačinke na tanjur - ali tako da pečena strana uvijek bude okrenuta prema dolje, a da se na gornju stranu svake složene palačinke pospe malo šećera u prahu. Što više palačinaka ispečete i jednu na drugu stavite… - to će biti ljepša i viša vaša torta-palača. 4. Slastica će biti najslađa ako malo odstoji (30-ak minuta), jer će se tada svi njeni slojevi dobro “namočiti” i “vezati”… Dakako, ako uspijete izdržati da je ne “smažete” odmah čim bude složena!

ZAJEDNIČKI NAZIV Učiteljica uči djecu što su to zbirne imenice. Upita jednog učenika: - Koja imenica obuhvaća kupus, grašak, mrkvu, krumpir i peršin? - Varivo!

ZNA NAPAMET - Tata, znaš li pisati u mraku? Upita Silvija oca. - Mislim da znam. A što želiš da napišem? - Svoje ime i prezime na izvještaj o mojim ocjenama...

23.8.2007 13:34:35


G

le, draga, kako su lijepe ove bijele pruge što joj idu od njuščice do repića. Nazovimo je Prugica, hoćeš li? - bile su prve riječi koje je Prugica čula kad je došla na svijet, točnije, u srce široke vrele pustinje. Od jare štitio ju je brlog ukopan duboko u pijesak. Od gladi i žeđi roditeljska briga. Prugica je brzo rasla i napredovala u lovnim vještinama pa ju je otac noću često vodio sa sobom. Pred jutro vraćali bi se u brlog s ulovom. I dok bi sunce žarilo golu pustinjsku površinu, njih su troje u hladu brloga čekali noć sanjajući. Tako se zbilo da se Prugici snilo kako usred šarenog i kao šuma gustog cvijeća ima brlog u kojemu boravi Sreća. Ona je vrlo stidljiva i zato nastoji biti nevidljiva, ali zabune nema: tko otkrije brlog u cvijeću, naći će Sreću. I te večeri Prugica je svečano najavila mami i tati da ide u svijet tražiti Sreću. Uzalud joj je otac tumačio da cvijeće niče u jednoj dalekoj oazi koja pustinjskim jazavcima ne pogoduje za život. Uzalud ju je mama uvjeravala da ne valja iskati hljeba nad pogačom, da je sretan tko umije biti zadovoljan s onim što ima, da snove nije dobro brkati sa javom. - Ja mislim svojom glavom i učinit ću kako hoću! - zatvrdoglavila je Prugica i uputila se u studenu pustinjsku noć. Bilo je lako skakati od sipine do sipine zaštićen krznom, ali kad je sunce izišlo pa upeklo, Prugica je usporila. Domalo je krzno počelo žeći kao usijani oklop, pijesak kao ugljevlje peći šapice, a suhi jezik lijepit se za nepce. Ne mogu dalje, pomislila je i stala. Kao da izranja iz vode izvila se iz pijeska podebela zmija. - Sssslasssna li ručka - zasiktala je i zinula pokazujući dva otrovna zuba, a Prugica, kao da je odjednom okrilatila, pojurila što je noge nose. Tko zna koliko je trčala kad joj pred očima zabliješte svjetlaci, zabubnja srce u ušima i dah se prekine. Shvati da ne može dalje i skljoka se u pijesak. Oda sna prenuo ju je miris vode. Otvori oči i ugleda nad sobom crno ozvjezdano nebo. Polako krene u smjeru iz kojega je dolazio miris. Jedva je prešla stotinjak metara kad zrak zapara strahovita rika. “Čuvaj se pustinjskog lava! Noću lovi kao mi, a danju spava”, učini joj se da čuje tatin glas i umah zaboravi

SREcA vodu, okrene leđa neviđenoj oazi pa hitro zagazi prema srcu pustinje. Zora je donijela nemilo iznenađenje. Dokle je pogled dopirao, žutio se goli pijesak. Nebo tamno sivo. Nikad takvo nije vidjela. Tko zna kamo se sunce djenulo, a bez njega bilo je nemoguće procijeniti u kojemu joj smjeru valja ići da stigne do brloga. - Izgubila sam se - jaukne Prugica, baci se potrbuške, zarije njušku u pijesak i gorko zaplače. Kao odgovor, s neba sijevne pa zagrmi da se tlo zatreslo, a onda pljusne voda u debelim mlazovima. Kako je lijevala, svod je bivao svjetliji i ubrzo se ukazalo sunce. Sad bar znam u kojem smjeru treba ići, obraduje se Prugica, skoči i htjede potrčati, ali joj ne uspije. Strese se dva-tri puta. Kišne kapi vrcnu na sve strane, ali krzno je i dalje bilo vlažno i teže nego što je navikla. A pijesak kao gusto blato, te su šape u nj upadale i lijepile se. Napredovala je sporo. Oko nje pustinja oživjela. Izmiljele

bubice, zazujale mušice, nikle tanke travčice. Sunce se već priklonilo zapadu kad je pred sobom ugledala upravo onu ljepotu što joj se bila ukazala u snu: busenje raskošnih zelenih vlati prošarano crvenim, žutim, plavim i narančastim, bijelim i ljubičastim cvjetovima. - Jupiii, našla sam! Usred toga cvijeća mora biti brlog gdje boravi Sreća! - vrisne Prugica i sjuri se u cvjetno more. - Konačno! - uši joj ispuni mamin i tatin radosni usklik. - Noć i dan smo te tražili i raspametili se od brige. Prugica zine od čuđenja. Stajala je pred ulazom u dobro poznati brlog. Sav zarastao u čudesno pustinjsko cvijeće. Cvijeće koje kiša, što padne svakih deset godina, probudi da živi jedan jedini dan. - Znači, tu je brlog Sreće i uopće ga nije trebalo tražiti - šapne Prugica i sklopi oči od ugode. Po glavi i leđima lizali je mamin i tatin jezik. Sonja Tomić

mali koncil - MAK

45prica.indd 45

45

23.8.2007 12:48:34


PARK VIRUNGA

V

irunga, veliko prostranstvo u Kongu, blizu granice s Ruandom i Ugandom, nacionalni je park od 1925. godine. Na više od 790.000 hektara, na tom vulkanskome tlu žive brojne životinjske vrste: planinski gorile, vodeni konji, slonovi, antilope, lavovi… Naš fra Stojan sve je to vidio, dok je misionar bio!

Životinjsko carstvo zemlja Kongo ima, to na svijetu znaju, poznato je svima. Tri dana ti treba s autom ga obići, iz auta ne smiješ ni slučajno sići!

Auto je “terenac”, dvije ima vuče,

Onda sve iznova, ispočetka pođe:

kad u blato upadne da se i izvuče. Samo s takvim autom možeš u park ući, kad navale lavovi, možeš se izvući.

antilope pasu, dok lav im ne dođe. Slično drže sve se životinje druge pa i one zebre što imaju pruge.

ni lav šanse nema da ga pusti na se. Svi se tu razumiju, svak’ svakoga znade: tko mora u bijeg, a tko ima nade.

Bogatstvo je silno životinjskog svijeta,

Majmuni se čuvaju najmudrije, brate, kada vide lava, svi opasnost shvate. Odmah se poslože, sve drugo ostave, na sve uzvišice stražara postave.

Tu svak’ hrane ima koliko mu treba,

izgleda da nitko nikomu ne smeta… Tu stariji čuvaju brižno mlade svoje, al’ to zato čine, jer se za njih boje.

Svak’ na svome dijelu hoda, hranu traži, Kad opasnost vidi, čuvar glasno viče, a samo za neke to ništa ne važi: zvijeri meso jedu i to im je hrana, takva im je narav, nije im to mana.

to svak’ od njih shvati, jer njega se tiče. Zato lav će teško do majmuna doći, teško to od ruke njemu može poći.

Antilopa ima mnogo na sve strane,

A u rijeci širokoj ima nilskih konja i da vodu pije, možeš vidjet slona. Nilski konj se kupa otkad zora svane, tako stalno čini, u sve božje dane.

ili pasu travu, ili brste grane. Sve se mirno šeću, da ne budu gladne, a kad lav ogladni - samo jedna padne.

46

Samo noću iziđe i tad travu pase,

kiša svima dolazi za piće sa neba. U Virunga parku hladno nikad nije, tu vam zime nema, sunce stalno grije!

Fra Stojan Damjanović

mali koncil - MAK

46_mobilit.indd 46

23.8.2007 12:52:54


Test koji to i nije…

BOLEST “MOBITELITIS”? Zasad joj to nije službeno ime, ali pojavila se nova neobična bolest. Ovisnost o - mobitelima! Najraširenija je među mladima i djecom, a “mobi-ovisnika” lako se prepoznaje po sljedećem: 1. Ne ostavlja mobitel nikad i ni za što! Dogodi li se da ga je zaboravio kod kuće, vraća se po nj! 2. Koristi SMS-ove kao omiljeni (često jedini) način komunikacije, draži i od uobičajenoga poziva. 3. Osjeća se nemirno i nervozno ako se mobitelu isprazni baterija i ne čeka ni trenutka da je iznova napuni. 4. Ima li model s kamerom, neprestano fotografira sve što mu dođe pod nos i slike onda neumorno šalje prijateljima. 5. Ostavlja mobitel uključen i preko noći, jer strašno bi bilo propustiti neki poziv. 6. Svakoga časa iznova provjerava displej svoga mobitela da vidi je li stigao koji poziv, SMS ili MMS. Onda, koliko si “simptoma mobitelitisa” otkrio na sebi? Možda si i ti u nekoj od sljedećih skupina: “SMS-MANIJACI” “SMS -MANIJACI” Oni su najbrojniji. Osjećaju neugasivu potrebu primanja i(li) slanja poruka. Prepoznaju se po žuljevima na palcima i po izlizanoj tastaturi mobitela. Koriste i poznaju sve mogućnosti za što brže pisanje i slanje. Mobitelima primaju i šalju poruke i na PC-ove, a nerijetko i onima kojima bi jednostavno mogli doviknuti što žele!

“SKLADIŠTARI” Memorija njihovih mobitela nikad im nije dovoljna, premda je više od 90% fotograÞja koje čuvaju potpuno neupotrebljivo. Moraju imati snimljen i svaki mogući zvuk zvonjave, bilo to kukurikanje ili mačje cviljenje… Ne bi izbrisali baš niti jednu fotograÞju, kao da će tako izgubiti djelić života! Zato, povećavaju memoriju!

“ZAIGRANI” U stanju su cijeli dan na mobitelu igrati “zmijicu”, voziti “formulu” ili nešto treće… Sve samo da bi oborili svoj jučerašnji rekord! A kad jednu igru “iscijede” do kraja, brzo na sve moguće načine traže nove i nove igrice. I, mogu igrati uvijek i posvuda! Pod školskim odmorom, dok piju sok, i dok jedu pizzu, i dok “mole” večernju molitvu…

“POMODARSKE PRAVILICE” Moraju imati mobitel kao znak prestiža, makar i ne znali sasvim rukovati njime. Zato je poželjno imati najmoderniji, najnoviji, najskuplji, “najcool” model i tako biti “glavni” u društvu! Stalno drže mobitel u rukama, oko vrata, na vidljivome mjestu. Na sav glas pričaju o mogućnostima svojih naprava, kao da su oni sami zaslužni za to.

KAKO IZBJEĆI “ZARAZU”? Najkraće: koristiti mobitel samo kad ti stvarno treba! Kad učiš s prijateljem, ne treba ti. Kad si na misi, isto tako. Dok čitaš knjigu ili gledaš Þlm, tada si to odabrao… Ponekad namjerno ostavi mobitel u ladici! Vidjet ćeš, “preživjet” ćeš i bez njega! (-c) mali koncil - MAK

46_mobilit.indd 47

47

23.8.2007 13:31:40


PO JUTRU SE DAN POZNAJE...?

P

o jutru se dan poznaje!” Stara je to i dobro znana izreka. Je li istinita? Paa... ponekad oblačno jutro ne donese kišni dan, ali najčešće je ta izreka točna! I to pogotovo, kad je se i shvati kao izreku, tj. nešto što važi i u našem svakodnevnom životu. Početak ili “jutro” školske godine prava je prilika da to provjerimo! Stoga, iskreno odgovori na pitanja sljedećeg testa pa možda naslutiš kakva bi ti mogla biti započeta školska godina!

PITANJA: 1. Da imaš svoj voćnjak i da sam moraš uzgajati neko voće, ti bi izabrao a) trešnje b) grožđe c) orahe 2. Što na televiziji više voliš gledati? a) neki športski događaj b) koncert omiljenih pjevača c) moju najdražu tv-seriju 3. Na dogovoreno mjesto, na sastanak s prijateljima dolaziš... a) Na minutu točno, u dogovoreno vrijeme! b) Kako kada... Često i ranije, katkada kasnije od dogovorenoga... c) Obično kasnim par minuta, jer uvijek nešto iskrsne u zadnji čas! 4. Subotnje vikend jutro. Što činiš prvo nakon što otvoriš oči? a) Izmolim jutarnju molitvu. b) Uključim televizor. c) Operem zube i doručkujem. 5. Među raznim darovima za rođendan si dobio i nešto

48

mali koncil - MAK

Psiho48_49.indd 48

gotovine, odnosno novaca. Što ćeš učiniti s njima? a) Dio odmah potrošiti, a dio spremiti za “crne dane”. b) Već znam na što ću sutradan sve to spiskati! c) Sve ću lijepo pospremiti u moju milu “kasicu-prasicu”. 6. Kakav je tvoj prvi dnevni ulazak u more, bazen ili jezero? a) Uletavam punom snagom, skooook! b) Prvo malo namočim nožicu da provjerim vodicu. c) Pomno ispitam koja je dubina i koja temperatura. 7. Voliš li više puta gledati isti Þlm? a) O da, i bezbroj puta! b) Dvaput ga mogu pogledati, ali više... c) Ne, to mi je gubljenje vremena! 8. Što ni slučajno nećeš zaboraviti ponijeti na planinarenje? a) džepni nožić b) karte za igru c) čuturicu za vodu

9. Znaš li već sada što ćeš biti kad odrasteš? a) Ne, kako bih to uopće mogao znati!? b) Znam što bih sada želio biti, no tko zna što će se još zbiti... c) Naravno da znam! 10. Mama te šalje u dućan. Popis onoga što trebaš kupiti malo je podulji... Što činiš? a) Pažljivo sve zapisujem na papirić. b) Trudim se sve zapamtiti, imam mlad mozak! c) Ma, imam u džepu mobitel pa ću nazvati ako što zaboravim! 11. U subotu slaviš rođendan. Kako ćeš to pripremiti? a) Već pet dana ranije počet ću praviti ukrase za sobu i čaše. b) Dan-dva ranije otići ću u dućan po sokove i grickalice. c) U subotu ujutro podsjetit ću mamu da bi do popodne sve trebalo biti spremno.

12. Tijekom korizme (ili nekom drugom prilikom) dao si sebi riječ da ćeš se odricati slatkiša, kompjutorskih igrica ili nečega trećeg. Uspijevaš li održati zadanu riječ? a) Dakako, uspijem. b) Obično već drugi dan “pokleknem”. c) Nekada da, nekada ne.

B O D OV I: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

a 3 4 1 2 3 5 2 3 4 2 3 1

b 2 2 3 5 5 3 3 5 3 3 2 4

c 4 3 5 1 1 1 4 1 1 5 5 3

23.8.2007 15:51:35


REZULTATI: Do 25 bodova: OPREZ JE MAJKA MUDROSTI

T

i si doista promišljen i sve unaprijed pomno planiraš. Čak do te mjere da ćeš odustati od mnogih stvari, doživljaja i akcija, ako ti se unaprijed učini da nećeš sve moći izvršiti na najsavršeniji način! Jer, ti želiš sve svoje aktivnosti potpuno “držati u svojim rukama” i biti gospodar situacije. Čim se probudiš (već i ranije) imaš plan za cijeli dan, možda i tjedan! Svoje vrijeme savršeno znaš rasporediti pa stigneš obaviti “sto stvari”. Što se tiče škole i učenja, ta će ti osobina odlično pomoći pa se već sada može reći da ćeš ovaj razred proći s odličnim! Što se tiče ostaloga, budi na oprezu, jer život se nikad ne može do kraja “isprogramirati”!

26 do 36 bodova: SKOČI PA RECI “HOP”! ili ISPECI PA RECI!

O

dluke ne donosiš na prečac, već o svakoj dva puta razmisliš. “Ispečeš” ih, a ne zaletavaš se. I to je vrlo dobro, jer ne daješ lažna obećanja, ne zavaravaš se onim što je nemoguće. Kao naprimjer, nikada nećeš pomisliti da se lektira od 300 stranica može pročitati u jedno popodne, pa ćeš je početi čitati na vrijeme. Kakav si prema svojim obvezama, takav si i prema svojim prijateljima. Drugim riječima, mogu računati s tobom, mogu se osloniti na tebe. A lijepo je i tvojim roditeljima s tako odgovornim đakom, kojega vrlo rijetko treba “tjerati na skok”, tj. podsjećati na njegovo učenje i školske obveze.

GAZIRANA PIĆA JEDU... ZUBE!

N

ajnovije otkriće iz Amerike: bezalkoholna gazirana pića svih vrsta mogu škoditi zubnoj caklini. Znanstvenici su izvađene zube stavljali u takva pića i pokazalo se da je caklina u 48 sati postala 1,6% tanjom. Nju izjedaju limunska i fosforna kiselina koje ta pića sadrže. Da se smanji šteta, američki liječnici preporučuju da se gazirana pića piju samo za vrijeme jela i to samo na slamku!

37 do 47 bodova: TKO BI LI SE TOME NADAO?

K

oliko puta izgovaraš gornju rečenicu? Svakoga tjedna kad dobiješ novu dvojku ili jedinicu? To je zato što si često nepromišljen. Zaigraš se jer misliš da ima još puno, puno vremena za učenje... Gledaš televiziju do dugo u noć, jer misliš da ćeš se lako probuditi... A onda, “odjednom” - kasno je za sve! Kasno čak i da shvatiš što ti se dogodilo! ...Pa sutra opet dadeš nekom neko “neispunjivo” obećanje, poduzmeš nešto što nisi do kraja isplanirao... Sve je to zato što ne znaš odrediti što je u tvom životu najvažnije, što manje važno, a što nevažno. No, to ne znaju ni mnogi odrasli pa ti, dijete, još imaš puno vremena za popravke!

48 i više bodova: GRLOM U JAGODE!

T

i si pravo “čudo prirode”! Često se ponašaš kao da “nemaš ništa u glavi”! Ni o čemu ne misliš unaprijed, ništa ne planiraš, očekuješ da će se sve dogoditi “samo od sebe”! U mnogim stvarima to ti se doista i događa, jer ti kao pravoj “mazi” mama slaže školsku torbu, tata priprema opremu za treninge, baka ti razreže meso na tanjuru... - drugi misle i rade za tebe. Ali, kad na red dođu škola i tvoje obveze, tad počinju muke! Jer, ti i tada zamišljaš kako se bez učenja može dobivati petice... A onda, “gle čuda”, sve se dogodi obrnuto! I opet, drugi su krivi? Brzo, mijenjaj se, jer sudeći po tvom “jutru”, čeka te teška školska godina!

KOSA MI JE RIJETKA, JE LI KRIVA - ČETKA?!

N

aše bake četkale su svoju kosu po čitave večeri, vjerujući da će im postati sjajnija i jača. Pa i mnoge djevojčice misle da će im dugo četkanje učiniti kosu ljepšom. Nažalost, varaju se! Samo kod konja i pasa marljivo četkanje je korisno, jer uklanja nametnike i čini dlaku ljepšom, a kožu čišćom. Kod ljudi pak, dugo i snažno četkanje kose donosi više štete nego koristi, osobito škodi vlasima koje rastu! Kosu treba četkati kraće i blago, a najbolje su jajolike četke s jastučićem i prirodnim svinjskim čekinjama, a ne one s umjetnim dlakama od kovine i plastičnim čvorićima, u kojima kosa zapinje. mali koncil - MAK

Psiho48_49.indd 49

49

23.8.2007 15:51:59


SUŠA, SUŠA... BOLJELA ME DUŠA!

D

ragi moji makovci, bilo mi je teško ovog ljeta dok sam u novinama čitao i na televiziji gledao kako na Kornatima jadne ovčice ugibaju od žeđi! Nije mi bilo lakše gledati ni kržljave kukuruzna klipove koje su seljaci pokazivali, a još manje promatrati požare kraj Dubrovnika! Možda su i vama koji ste se praćakali u Jadranu slane suze klizile u slano more na ove vijesti tužne iz Hrvatske južne. Moja je rubrika po svojoj prirodi vesela pa moram, uz suze u jednom oku, drugim okom vedro gledati

naprijed i čekati radosti koje su već počele: padaju kiše, rodit će grožđe, pojavo se Mak! Počela i škola (dok ovo pišem još ne znam hoću li to gledati suznim ili nasmijanim okom!). Na mom stolu suše nije bilo - skupila se preko ljeta lijepa hrpica zanimljivih pisama. Brinem se samo kako će biti u rujnu, kad počne škola i padnu kiše, jer tada u Blaževu pretincu nastaje - suša! Tko je pametan pisat će mi u rujnu, jer tada ne mogu biti izbirljiv i sva pisma objavim!

BRUNO! EVO TI ADRESE! Dragi Blažu! Prošle godine kupovao sam MAK u crkvi, a na početku školske godine pretplatit ću se. Vidim rubriku “Makovci pišu - makovci rišu”. Htio bih i ja nešto poslati, samo mi reci adresu. - Bruno (Nikdik). Pametno si odlučio pretplatiti se, tako se ne moraš bojati da ćeš ostati bez Maka, ako u crkvi bude razgrabljen! Samo ti šalji suradnju, a ono što sam rekao o “sušnom” Blaževom rujnu vrijedi i za ostale rubrike pa tko je brži osvojit će lako svoj komadić stranice listopadskog broja. Evo ti adrese: MAK, Kaptol 8, 10000 ZAGREB. Želim ti sreće puno, moj Bruno!

KAKO UZGOJITI BILJKU MESOŽDERKU Dragi Blažu! Zovem se Ivana i završila sam 4. razred osnovne škole u Vugrovcu. Možda ti ovim pitanjima zadam glavobolju, ali molim te da mi odgovoriš: 1. Koje je pravo značenje mog imena? Milostiva ili Bogu mila? 2. Jesi li ti Blažu sramežljivi Panter pa se sramiš pokazati nam kako izgledaš? 3. Koja bi ovo godina bila od početka svijeta? 4. Kako se radi prozirno staklo, a kako ogledalo? 5. Kako se razmnožava biljka mesožderka? 6. Kako je nastao Holiwood? 7. Možeš li, Blažu, razgovarati s “Malim Makovim liječnikom” da piše o svim opasnim i smrtonosim bolestima kojih se treba čuvati? 8. A molim te stavi i prilog “Kako najbolje crtati ljude i druge stvari” 9. U kojoj su godini nastali

50

arapski brojevi, a u kojoj rimski brojevi? Napiši i gdje su nastali. - Pozdrav od tvoje vjerne čitateljice Ivane Perić! 1. Tvoje ime značl “Bogu mila”, ali kad budeš dama u godinama, možda ćeš uz to biti i “milostiva”! 2. Nisam sramežljiv, jer da jesam ne bih svoju “ljepotu” pokazivao slikom u svakom Maku! 3. Baš si sitničava! Želiš točno u godinama starost ovog svijeta, a znanstvenici ni u milijardama godina ne mogu pogoditi koliko je stara naša Zemlja, a još manje to znaju za Svemir. Nagađaju da je Zemlja stara oko 13 milijardi godina, a Svemir oko 23 milijarde. Samo pravovjerni Židovi uvjereni su da smo sada tek u 5.767. godini od postanka svijeta. Tako kaže njihov kalendar. 4. Staklo se pravi od kremenog pijeska s dodatkom sode i nekih drugih sastojaka. Sve se to na temperaturi od 1550 Celzija rastapa u golemim posudama od 2000 tona. Ova se masa izlijeva na velike ravne plohe ili puhanjem utiskuje u kalupe pa kad se to ohladi i skrutne dobivamo staklene ploče ili boce. Ako ploče s jedne strane premažemo živom,

srebrom, ili drugim sjajnim kovinama, eto nam ogledala! 5. Sve biljke mesožderke razmnožavaju se sjemenom. Skupo je to sjeme - tri sjemenke jedan dolar, a mogu se i preko interneta naručiti! 6. Holiwood još nije nastao, ali jest Hollywood. To je naselje Los Angelesa u Kaliforniji. Stvoreno je 1911. godine poput svih drugih naselja, s tim što se uskoro pretvorilo u “tvornicu snova”, središte američke filmske industrije. 7. Razgovarat ću s liječnikom, ali mislim da djecu ne valja previše strašiti opasnim bolestima. Dovoljno je rastumačiti im kako će se zdravom hranom i čistoćom čuvati od bolesti. Evo dvije pouke: “Čistoća je pola zdravlja” i “Jedna jabuka svaki dan, liječnik iz kuće može van!” 8. Za crtanje treba dara, možda bi bilo bolje davati upute o fotografiranju, jer svatko zna pritisnuti okidač! 9. Arapske brojke izmislili su Arapi, rimske Rimljani, a kada i gdje, to ni oni sami više ne znaju! Pozdrav Ivana, mila si svima nama, a ne samo dragom Bogu!

KAKO SE TREBA PONAŠATI GLAVNI? Hvaljen Isus i Marija, dragi Blažu! Ja se zovem Josipa, nekoliko puta sam ti pisala. Kao prvo, želim te pitati jesi li se odmorio? Neću te mnogo zamarati, samo par pitanja: 1. Ja kao glavna ministrantica pitam tebe, Blažu, kako se trebam ponašati prema drugim ministrantima. 2. Jesi li ikad bio agresivan i ljut? Možda jesi, ali kako često? 3. Koje je godine nastao kompjutor i tko ga je

mali koncil - MAK

50_53Blaz.indd 50

23.8.2007 15:04:42


izumio? 4. Koja je najbolja marka mobitela? - To je sve, nadam se da nije previše? Zbogom! Josipa Draga Josipa! Hvala na pitanju, prvo sam se odmarao, a zatim umarao radeći za rujanski Mak. Evo ti odgovora: 1. Moj bi savjet bio: prema drugim ministrantima ponašaj se tako, kao da nisi - glavna! 2. Ljut sam bio često, agresivan skoro nikad! Ipak, priznajem, prema jednom komarcu postao sam agresivan: poklopio sam ga dlanom! 3. Ni moj kompjutor ne zna tko ga je i kada izmislio, tko su mu otac i majka. Mnogi stručnjaci su mnogo godina tijekom prošlog stoljeća stvarali i usavršavali kompjutor pa je on „svačije“ dijete. 4. To je lako doznati: svaka tvornica mobitela reći će ti da su njezini mobiteli - najbolji! - Pitanja nije previše, ali možda je odgovora - premalo?

HOĆE LI ZEMLJA POPLAVITI? Zdravo, Blažu! Zovem se Zrinka i imam par pitanja: 1. Svi tvrde da će zemlja uskoro poplaviti. Je li to istina? 2. A netko mi je rekao da je ispod ovog mora neki svijet u kojemu više nema ljudi? 3. Možeš li nešto napisati o Mary Kate i Ashley Olsen i dati njihov e-mail - molim te! - U prošlom Maku bile su stranice o Charlie Chaplinu - on je za me super junak i još gledam njegove filmove. 4. Zovem se Zrinka. Što znači moje ime i imam li imendan? - Pozdravlja te Zrinka iz Slavonskog Broda Draga moja! 1. Zemlja neće poplaviti jer je već sada plava! More pokriva dvije trećine njezine površine pa je zato i zovu “plavi planet”. Ako si pak htjela pitati, hoće li Zemlja doživjeti poplavu koja će je vodom prekriti - eh, to je moguće. Ali ni govora da bi to bilo “uskoro”, na primjer za našeg života... Otapanjem leda podiže se razina mora, ali to traje stoljećima, a sve više se radi na sprečavanju zagrijavanja Zemlje radi očuvanja ledenih planina. 2. Postoji vjerovanje da je u Atlantskom ocean nekad bio bogati otok i grad Atlantida, koji je navodno potonuo usli-

jed potresa. Još se traže njegovi ostaci na morskom dnu. Drugih podmorskih svjetova nema, osim u fantastičnim romanima. 3. Mary-Kate i Ashley Fuller Olsen dvije su sestrice blizanke, koje su u dobi od 6 mjeseci dobile posao kao glumice, a kad im je bilo 9 mjeseci, g. 1987. počele su svoju glumačku kari-

uzalud. Slažeš li se s tim? 2. Molim te da mi kažeš sve o stepama (oblastima niskih trava). Unaprijed hvala! - D. Evo što ja mislim: 1. Ako se pozdrav “Bog!” izgovara nemarno ili podrugljivo, možda kao “Bok!”, onda to što razrednica kaže nije daleko od istine. Ali kao pristojan pozdrav “Bog!” je stari i kršćanski naš pozdrav, koji je lijepo čuti. Ima još pozdrava kojima se zaziva Božja pomoć pa nisu uzaludno zazivanje imena Božjeg. Npr. “Bogdaj!”, “Bože, pomozi!”, “Zbogom!”, “Bog i Hrvati!”. 2. O stepskim oblastima čitaj u školskim udžbenicima i enciklopedijama. Čuvajući moje male „oblasti“ u Maku, kratko zborim: to su prostrane ravnice s travom i niskim grmljem u krajevima koji oskudijevaju oborinama.

PLAVI KIT jeru u TV seriji “Puna kuća” (Full House). Obje sestre glumile su istu osobu, malu Michelle Tanner. Izmjenjivale su se pred kamerom (jer je zakon o radu branio djeci dugo snimanje). Producenti filmova nisu željeli da gledatelji znaju kako se radi o dvije djevojčice, pa su ih predstavljali kao jednu osobu: “Mary Kate Ashley Olsen” . Postale su slavne i bogate, ali kao odrasle djevojke imale su, navodno, probleme s drogom, a Mary Kate oboljela je od anoreksije i kažu da sada ima svega oko 40 kg! Ne treba zavidjeti ni njima ni drugoj djeciglumcima, jer njihov životni put često ih dovede na stranputicu. U vezi Chaplina, „imaš me“ na svojoj strani! 4. Stari grad Zrin (blizu današnje Petrinje) dao je prezime hrvatskim velikašima Zrinskima - a tebi je dao ime! Nema zasad svetice tog imena - pa imendana u kalendaru nemaš. Ali bilo bi krasno kad bi ti postala prva sveta Zrinka! Pokušaj, želimo ti sreću!

“BOG!” JE LIJEP HRVATSKI POZDRAV Dragi Blažu! Primam Mak već dvije godine i super mi je. Pitao bih te: 1. Moja razrednica kaže da je pozdrav “Bog!” samo uzimanje Božjeg imena

Hvaljen Isus, Blažu! - Molim te da mi odgovoriš na sljedeća pitanja: 1. Reci nam nešto o plavim kitovima. 2. Koja je najbrža životinja na svijetu? 3. Što neki izmišljaju da je grijeh čitati knjigu “Gospodar prstenova”? 4. Kako nastaju balci (nemoj misliti da sam nekulturan)? 5. Što znači ime Jelenko? - Matej, IV.a.

Navijeke, Mateju! Evo odgovora! 1. Plavi kitovi su najveće životinje koje su ikad živjele na zemlji. Narastu do 33 metara dužine i mogu biti teški 181 tonu! Do početka 20. stoljeća bilo ih je mnogo u skoro svim oceanima, a onda su ih 40 godina nemilosrdno lovili pa su skoro nestali, dok godine 1966. nije zabranjen bezobziran lov. Ocjenjuje se da danas ima između 5 i 12 tisuća plavih kitova. 2. Najbrži je gepard, divlja mačka. 3. To ćeš morati njih pitati, jer ja ne znam tko su oni i zašto to kažu. mali koncil - MAK

50_53Blaz.indd 51

51

24.8.2007 8:10:30


4. A što su to „balci“ - puževi ili „ono iz nosa“? 5. Jelenko može biti muški oblik ženskog imena Jelena (sunčeva svjetlost), ili pak to znači čovjeka koji je lijep i okretan kao jelen (ali nema rogove!)

SLOVA U KALENDARU Dragi Blažu, znaš, mene već dugo muči sljedeće pitanje: zašto u katoličkom kalendaru postoje različite oznake za različite blagdane? Npr. neki su tiskani crnim velikim slovima, pa crnim malim, crvenim malim i crvenim velikim. Znam da su crvena velika slova simboli zapovjednih blagdana, ali što onda simboliziraju ostala slova? Molim potanko objašnjenje. Tvoja prijateljica Sonja Draga Sonja, zanimljivo je tvoje pitanje, ali meni se sve čini da bismo samo urednike i slagare morali pozvati na red da nam objasne zašto uzimaju ovakva ili onakva slova. Usporedio sam razne katoličke kalendare i tu vlada takvo šarenilo slova za blagdane, da se po tipu slova ne može odrediti koji su blagdani zapovijedani, a koji su samo “mali” blagdani ili spomendani. Ovo osobito vrijedi za kalendare koji se objavljuju npr. uz dnevne novine ili ih tiskaju necrkveni izdavači. Kalendar “Glasa Koncila” mislim da je najpouzdaniji: zapovjedni blagdani u njemu su označeni velikim crvenim slovima, a nezapovjedni crnim velikim slovima.

KAKAV JE TO JEZIK ESPERANTO? Dragi Blažu, hvaljen Isus! Prvi put ti pišem, ali Mak čitam već 5 godina. Pitanja: 1. Tko je izumio vodene boje i od čega se prave? 2. Kakav je to jezik esperanto? 3. Što misliš o Harry Potteru? 4. Postoje li u vašem uredništvu stalni “dobavljači” šala? Ako postoje, mogu li se učlaniti? 5. Što mi znači ime i možeš li mi nešto napisati o svetom Marku apostolu? - Marko iz Vinkovaca Evo odgovora, Marko: 1. Vodene boje dobivaju se miješanjem vrlo usitnjenog obojenog praha (pigmenta) s vodom, smolom, šećerom, medom, glicerinom... Izumjeli su ih već stari Egipćani,

52

mali koncil - MAK

50_53Blaz.indd 52

a moderne vodene boje usavršene su u Engleskoj prije nekih 300 godina. 2. Esperanto je međunarodni pomoćni jezik koji je godine 1887. stvorio poljski liječnik-okulist Lazar Ludovik Zamenhof. Skoro sve riječi tog jezika školovani ljudi razumiju i bez učenja, jer su posuđene iz postojećih svjetskih jezika. Gramatika je jako jednostavna, može se cijela tiskati na dopisnici, a izgovor je lagan. Esperantisti se okupljaju u svojim udrugama koje postoje u cijelom svijetu pa esperanto puno pomaže razvijanje međunarodnog prijateljstva. Preporučujem ti da taj jezik naučiš, a onda se javi Blažu, jer je i on esperantist! 3. To pitaj one koji su cijelu noć u repu pred knjižarama čekali najnoviju knjigu o Potteru. Blaž nije bio među njima! 4. Možeš postati dobavljač šala za Mak, bilo stalan ili nestalan! Samo nam ne šalji bradate šale, one koje svi već znaju! 5. Sveti Marko bio je evanđelist, ali nije bio među dvanaestoricom Isusovih učenika, apostola. On je bio pratitelj i tajnik svetog Pavla, a poslije i svetog Petra, na njihovim putovanjima. Kao evanđelist uvijek se slika u društvu s krilatim lavom. Ime mu znači: “rođen u mjesecu ožujku (martu)” ili pak “sin Marsa, rimskog boga rata”.

VOLIŠ LI DINOSAURE? Zovem se Klara i imam 9 godina. 1. Znaš li zašto su dinosauri nestali? 2. Mogu li se stvoriti novi dinosauri kao u “Jurskom parku” izvlačenjem krvi iz kukaca u jantaru? 3. Voliš li dinosaure, ako da, koje? 4. Bi li se želio vratiti u prošlost, što bi radio? - Pozdrav od Klare! Bog! Draga Klara! 1. Nitko ne zna zašto su dinosauri nestali, ali ja mislim da smo svi u duši sretni što ih više nema! Kako

bi to izgledalo kad bi takve grdosije danas šetale našim ulicama, gazile ljude i automobile? 2. Iz jantara se ne bi mogli izleći ni komarci, a kamo li dinosauri! 3. Volim dinosare (one u crtićima). 4. Kad bih se vratio u prošlost, ja bih se igrao zvečkom (šuškalicom)!

OTORINOLARINGOLOGIJA Zdravo, Blažu! Zovem se Draženko i pišem ti prvi put. Molim da mi odgovoriš: 1. Što je to otorinolaringologija? Je li to neka grana medicine? 2. Zanima me sve o malim zečićima pa mi to, molim, napiši! 3. Što mi ime znači?- Draženko iz Širokog Brijega.

Zdravo, Draženko! 1. Da, imaš pravo to je grana medicine koja se bavi uhom (oto-) nosom (-rino-) i grlom (-laringo)! 2. Zečići su zečji podmladak. To su drage, mekane, male životinje. Pitomi zečevi zovu se kunići i s njima se možeš bez straha igrati pa ih upoznati bolje nego ako ti ih ja opisujem. Divlje zečeve i zečiće morat ćeš gledati samo na slici, jer ih nećeš lako uhvatiti - osim ako im staviš soli na rep! 3. Ime ti znači isto što i Dražen - to jest drag čovjek!

SVETA EMERENCIJANA Hvaljen Bog, Blažu! Ime mi je Katarina i jako volim čitati Mak! Super je! Imam za tebe nekoliko pitanja: 1. Kamo su otišli svi oni ljudi koje je Bog uništio za vrijeme Noe, jesu li već tada postojala ona tri stanja u koja ljudi idu nakon smrti (nadam se samo u jedno od ta tri). 2. Molim te da mi kažeš nešto o svetoj Emerencijani. 3. Što znače imena Katarina i Emerencijana? Hvala do drugi put, tvoja Kate.

23.8.2007 15:05:48


Draga Kate, Bog s tobom! 1. Teško je odgovoriti na pitanje o vječnoj sudbini onih koji su izginuli u Općem potopu! To zna samo Bog, a kad se sjetimo koliko je on milosrdan možemo se nadati da je i prema tim grešnicima bio milostiv i nije ih sve osudio na vječnu kaznu. Dakako da su i tada postojala sva tri stanja nakon smrti. 2. Sveta Emerencijana (ili Emerencija) rođena je oko g. 304., bila je posvojena sestra sv. Agneze. Kad su je poganski vojnici našli kako moli na grobu svoje sestre, koju su mučili i umorili, oni su Emerencijanu kamenovali. Iako još nije bila krštena, već samo pripravnica za krst, Emerencijana je “krštena krvlju” pa postala svetica koju su mnogo častili davnine. Blagdan joj je 23. siječnja. 3. Ime Katarina znači “čista”, a ime Emerencijana “zaslužna”. Ostaj zdravo, Kate!

ZAŠTO KRIJESNICE SVIJETLE? Bog, Blažiću! Moram pohvaliti Mak, čitam ga otkad znam za sebe, a čita ga i moja starija sestra, a prije nas čitala ga i naša mama. Evo, napisala sam ti ovih par pitanjca. 1. Kako krijesnica svijetli? 2. Tko je najbogatiji u svijetu i u Hrvatskoj? 3. Što misliš o slikarstvu i kako postati dobar slikar. Želim biti slikarica i umjetnica, svi kažu da slikam izvrsno. Pozdrav od Benedikte iz Zagreba.

DVA “PREVELIKA” PISMA…

OSJEĆAJNA VUKOVARKA Dragi Blažu! Ja sam Marina iz Vukovara, novopečena čitateljica Maka. Imam nekoliko pitanja: 1. Gdje su Adam i Eva? Gdje je Juda, u raju ili u paklu? On se objesio, možemo li to smatrati kajanjem? 2. Što znači moje ime? 3. Mogu li se časne sestre i pateri ponovno vratiti kod nas? 4. Često sam osjećajna i osjetljiva u nekim situacijama, ne mogu se suzdržati pa plačem. Što da radim? - Hvala i puno pozdrava od Vukovarke Marine. Draga Marina! 1. Ja sam samo mali Blaž, a ne ključar svetog Petra, ne znam ja tko je u raju tko u paklu... Nitko to ne zna, ali svi znamo da je Bog milostiv! Barem za Adama i Evu, makar su sagriješili, možemo biti sigurni da im je Bog oprostio i primio ih u raj. Kako bi to izgledalo da naši praroditelji ne mogu dijeliti radost raja sa svojim potomcima? 2. Ime ti znači “vladarica mora” ili “morska”. 3. Zašto su otišli? Vjerojatno je riječ o uobičajenim premještajima unutar redovničkih zajednica, te se sigurno jednoga dana mogu i vratiti! 4. Nije loše biti osjećajan, nije sramota ni zaplakati! Zato, draga moja, slobodno plači! Ali bilo bi još bolje da se... nasmiješ!

Mrzljaku? Što misliš o papi Benediktu? Što misliš o meni i zašto sam postala ministrantica? A što misliš o mojem bratu, koji mi nikada ne da mira. Pusa i Bog! - Lucija Draga Lucija! Evo odgovora: 1. Ime ti znači “svijetla”, “jasna”. 2. Svi su ljudi prevrtljivi, i djeca i odrasli. Roditelji to kažu djeci, jer njima se može sve reći a odrasli bi se jako uvrijedili kad bi im kazali da su prevrtljivci. Dokaži im da nisi prevrtljiva - postani časna! 3. O varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku mislim sve dobro, o Benediktu još bolje, o tebi sve najbolje, a o tvom bratu mislim da te jako voli, jer da nije tako ne bi se ni osvrtao na tebe! Daj pusu i njemu!

Draga Benedikta! Evo ti odgovorčića na tvoja pitanjca: 1. Krijesnica u svom zatku ima svjetleće kemikalije pa kada traži sebi “suprugu”, mužjak krijesnice šalje svjetlosne signale da bi je privukao! 2. Kažu da je najbogatiji čovjek na svijetu Bill Gates vlasnik Microsofta, tvrtke koja proizvodi programe računala. Tko je najbogatiji u Hrvatskoj, to ti ne znam reći… Ali mislim da sam to ja! Jer, tko još ima toliko prijatelja? 3. Ako imaš dara, još ti samo treba škola, likovna akademija pa možeš postati velika umjetnica (ali ne i velika bogatašica).

JESMO LI PREVRTLJIVE ĆUDI? Dragi Blažu! Pišem ti prvi put pa se nadam da pismo neće u koš! Molim, reci mi: 1. Što znači ime Lucija? 2. Zašto roditelji u današnje vrijeme kažu da je naša ćud prevrtljiva? Jer ja kažem da ću biti časna, a oni kažu da neću biti časna. 3. Što ti misliš o biskupu Josipu

TOŠINO PISMO - Ako se ne “praviš Toša”, tada su obiteljski problemi tvoga prijatelja doista veliki, preveliki za moje stranice! Za takve mučne situacije nema jednostavnog i jedinstvenog “recepta”, niti se one mogu rješavati na “daljinsko upravljanje”. Zato preporučujem da u vašoj sredini nađete neku odraslu osobu od povjerenja, koja bi vam mogla pomoći! PISMO JEDNOG PROFESORA - Dragi Blažu, dnevnik “The Washington Post” svakog dana objavljuje četrdesetak crtića (“Comics”) opsega od jedne do pet sličica. To me navelo na želju da Mak u suradnji s Katehetskim uredom priredi za nedjeljne i blagdanske mise isto takvo mnoštvo crtića, kao neko “Živo vrelo” za djecu, koje bi u mjesečnom prilogu Maka tumačilo propovijedi, koje djeca obično teško prate, ako uopće prate. Ako mi stariji zaslužujemo besplatne župne listiće svakog tjedna, koliko to više zaslužuju djeca da im mise budu ugodnije. Dajte, dragi Blažu, nagovorite urednike i katehete da se prime - crtanja! Puno pozdrava i hvala u ime djece. - N.M. prof. Iz vašeg pisma… u katehetske uši! Ili, zapravo, oči?… Jer, tko zna hoće li sad na početku nove školske godine katehete pročitati ove retke maloga Maka i… maloga Blaža mali koncil - MAK

50_53Blaz.indd 53

53

23.8.2007 15:06:13


BEZ POBJEDNIKA!

P

rošle školske godine naš Mali koncil-Mak nije imao najljepšu naslovnicu, “najnaslovnicu”! Zapravo… imao ih je - dvije! Tako ste, naime, odlučili vi vašim glasovanjem, dodijelivši “lipanjskim” vjeronaučnim olimpijcima iz Sv. Ilije jednak broj glasova kao i dragim “siječanjskim” crnčićima iz Južne Afrike. I jedni i drugi bili su vam jednako dragi, što samo potvrđuje kako mi makovci doista volimo cijeli svijet, sve svoje vršnjake! Drugo je “pitanje” ili problem to što bi ovogodišnji pobjednici sa svojim brojem glasova na lanjskom izboru osvojili tek… treće mjesto! Koji je razlog da ste nam poslali manji broj kupona nego obično (a nagrade su veće nego obično!), to sami sebe zapitajte… Mi se toplo nadamo da je to samo zbog “LJE-LJE” (ljetnog ljenčarenja), a ne zato što ste prestali voljeti Mak!

TOP-LISTA NASLOVNICA 1.-2. Siječanj (naslovnica 5) Lipanj (naslovnica 10) 3. Prosinac (naslovnica 4) 4. Svibanj (naslovnica 9) 5. Ožujak (naslovnica 7) 6. Veljača (naslovnica 6) 7. Listopad (naslovnica 2) 8. Travanj (naslovnica 8) 9. Studeni (naslovnica 3) 10. Rujan (naslovnica 1)

-

SPAŠAVAJMO “PLUĆA ZEMLJE”!

Z

nana je izreka da su šume kao pluća Zemlje. Pa ipak, čovjeka kao da uopće nije briga za disanje! Jer, na zemaljskoj kugli tek je oko 10% šuma zaštićeno, a svake dvije sekunde bez šumskoga pokrova ostaje površina od otprilike 5 tisuća četvornih metara! Veliki dio drva odlazi u proizvodnju papira, koji se u Europi i drugim razvijenim zemljama troši doista nemilice! Jedno europsko dijete u godinu dana uništi papira koliko ga neki Indijanac ili Afrikanac potroši za 60 godina svoga života! A, za 200 milijuna tona različitih vrsta papira uništi se 500 milijuna stabala, visokih 20 metara i starih 30-ak godina! Pitate se kako biste vi, djeca, mogli pomoći šumama?Prije svega, sakupljanjem staroga papira koji će se reciklirati! Jer, sa 70-ak kilograma staroga papira i kartona spasit ćete jedno stablo!

47 47 29 23 21 11 6 5 4 2

NAGRAĐENI ZA NAJNASLOVNICU MP3 + MAKOVA KAPA + PERNICA + VRPCA ZA MOBITEL:

KALIFORNIJSKI “DRVOGRAD”

1. Danijela Pejašinović, Garešnica

Kaliforniji, stotinjak kilometara od Los Angelesa, smješten je grad Irvine, koji je cijeli cjelcat izgrađen… - od drveta! Kuće, nadahnute onima koje su gradili prvi doseljenici u Ameriku. Baš sve, od temelja do zidova i krova napravljeno je od drveta ili materijala napravljenih od drvenih vlakana. Arhitekti su svoj odabir materijala ovako protumačili: “Drvo je živo i diše, te tako ujedno diše i kuća!”

MP3 + PERNICA + VRPCA ZA MOBITEL:

1. Doris Ravnjak, Sikirevci, 2. Kristina Vručina, Nedelišće, 3. Romano Krištofec, Sokolovac DISCMAN + PERNICA + VRPCA ZA MOBITEL:

1. Ivana Pernić, Roč, 2. Josipa Budim, Zavidovići MAKOVA NAPRTNJAČA + PERNICA + VRPCA ZA MOBITEL:

1. Anđela Ančić, Grabovac, 2. Lucija Ćurković, Solin, 3. Ana Lipovac, Daruvar, 4. Feliks Tarabokija, Susak

U

MAKOVA MAJICA + PERNICA + VRPCA ZA MOBITEL:

1. Branimir Jednačak, Split, 2. Sanjica Grgurovac, Privlaka kod Vinkovaca, 3. Renata Matić, Otok, 4. Nika Aščić, Dugo Selo, 5. Emanuel Evačić, Križevci. MAKOVA KAPA + PERNICA + VRPCA ZA MOBITEL:

1. Antonio Pavlović, Velika Gorica, 2. Matej Lučić, Sikirevci, 3. Matej Kardum, Smiljevac, 4. Toni Benić, Mlini, 5. Samanta Besak, Turčin PERNICA + VRPCA ZA MOBITEL:

1. Andrea Gvozdanović, Požega, 2. Mihaela Kulovnjak, Sikirevci, 3. Lucija Sudec, Nedelišće, 4. Eugen Škvorčević, Davor, 5. Petra Ćaleta, Split, 6. Filip Božičević, Otok, 7. Katarina Trogrlić, Kreševo, 8. Mateja Horg, Ljubeščica, 9. Nikolina Skeledžija, Nova Gradiška, 10. Danijela Sporiš, Kloštar Ivanić.

54

mali koncil - MAK

54_najN.indd 54

23.8.2007 15:19:14


mali koncil - MAK

55_OglMak.indd 55

55

23.8.2007 15:21:01


KUPON ZA...

NAGRADNI KUPON 1

Šaljem: NAJ-

CARINIK PA… APOSTOL!

Ime i prezime:

Otkrij u ispunjaljci ime Isusova apostola, koji je prije toga bio carinik! Kad to učiniš, “otkrij” u rujanskom kalendaru kad mu je blagdan i proslavi ga!

KUPONE I OSTALU SURADNJU, S VAŠOM PUNOM ADRESOM, POŠALJITE NAJKASNIJE DO 25. RUJNA 2007, NA ADRESU: MALI KONCIL, P.P. 216, KAPTOL 8, 10 000 ZAGREB ILI NA E-MAIL: mak@glas-koncila.hr

najstranice

Cjelovita adresa:

Gornji kupon priložite uz svoj rad koji šaljete za „Naj-stranice”!

NAGRAĐENI ZA KUPON

Točno rješenje: Molitva

1. Gabrijela Bađun, Varaždin, 2. Petra Ivanišević, Dugo Selo, 3. Iva Gavran, Umag, 4. Leo Mesaroš, Palić, Vojvodina, Srbija, 5. Ivona Rukavina, Perušić, 6. Ivan Lalić, Šibenik, 7. Bruno Horvat, Veliki Zdenci, 8. Luka Takač, Grubišno Polje, 9. Melani Strinić, Livno, 10. Vladimir Domac, Privlaka kod Vinkovaca, 11. Ines Badurina, Lun, 12. Valentina Jarić, Sikirevci, 13. Ante Barišić, Zagreb, 14. Sara Kušter, Varaždin, 15. Ivona Butumović, Davor, 16. Klara Sruk, Zagreb, 17. Eva Stapić, Jakšić, 18. Roko Vrsalović, G. Humac, 19. Matija Zajec, Pregrada, 20. Dragica Skelin, Split, 21. Marčelo Frančetić, Pula, 22. Andreja Antolić, Kumrovec, 23. Frane Andabaka, Drniš, 24. Abida Omičević, Privlaka kod Vinkovaca, 25. Anthony Žulkan, Šibenik, 26. Ivan Miljević, Privlaka kod Vinkovaca, 27. Mateo Lužanić, Grubišno Polje, 28. Petra Železnjak, Čakovec, 29. Tea Češković, Kloštar Ivanić, 30. Dominik Rahelić, Dražice, 31. Stipo Lovrenović, Virovitica, 32. Ivan Šapina, Tomislavgrad.

NAGRAĐENI ZA “RIJEČ BOŽJU”

Točni odgovori: c, a, a

1. Tamara Marković, Sikirevci, 2. Marin Ribarević, Igrane, 3. Anita Bambir, Garešnica, 4. Kristijan Bodrožić, Waghausel, Njemačka, 5. Katarina Hrestak, Vivodina, 6. Petra Kolega, Kali, 7. Josip Vranković, Otok kraj Vinkovaca, 8. Magdalena Zmaić, Vrpolje, 9. Martina Bukovac, Otočac, 10. Tin Mršić, Požega, 11. Vana Buvinić, Pražinica, 12. Kristina Budimir, Slatina, 13. Matija Vrbos, Vivodina, 14. Šime Barišić, Zadar, 15. Marko Kakuk, Požega, 16. Branimir Lagančić, Otok kraj Vinkovaca, 17. Mihovil Špoljarić, Perušić, 18. Valentina Ćosić, Slavonski Šamac, 19. Andriana Vukić, Kukljica, 20. Ana Rajić, Maglaj, 21. Sandra Kolarić, Varaždin, 22. Ivana Radosavljević, Bošnjaci, 23. Iva Gluhaković, Otok kraj Vinkovaca, 24. Ema Marković, Osijek, 25. Tin Vidov, Kali, 26. Rahela Marinac, Požega, 27. Daniel Barišić, Prozor-Rama, 28. Marlena Okičan, Belovar, 29. Antonia Živičić, Generalski Stol, 30. Ivana Rumiha, Desinić, 31. Josipa Ilišević, Blato na Cetini, 32. Ivan Jurički, Desinić.

RJEŠENJA ZAGONETAKA Ime i prezime i cjelovita adresa:

Naslovnica: B.ČOVIĆ; Ovitak: K. PLEIĆ; Dizajn Maka: T. KUČKO

Str. 14 - MAJKA TEREZIJA: Č, kalem, Azija, licej, klinka, Ma(ria Poli), U, T, akter, traktor, I, Maur, Evita, č, ar, kap, Luka Depolo, geneza, el, r, o, sni, Indija, T, Ante Gabrić; Str. 21 - ISUSOVO ZANIMANJE: Rudar, lovac, zubar, ratar, pilot, pekar, kuhar, sudac, tesar, ribar, mesar - Dobri Pastir; Str. 24 - STRPLJIVO ZA DVANAESTORICOM: 1 = š, 2 = I, 3 = M, 4 = U, 5 = N, 6 = P, 7 = E, 8 = B, 9 = A, 10 = R, 11 = V, 12 = T, 13 = D, 14 = J, 15 = K, 16 = O, 17 = L, 18 = F; KRIŽALJČICA S PRAVIM PUTOM: Ja sam p/ut, istina i život/, tla, vau, okna, Sta, vaditi, Ir, R; ODUZIMANJEM DO DOBITKA: Petar, Pavao, Zakej, Jakov, Lazar, - Krist; Str. 25 - POVRATAK U ŠKOLSKE KLUPE: lijevi lik - Franjo, desni lik - katekizam; SLIČICAMA DO ŠKOLSKOGA PREDMETA: Vjeronauk, lavovi, sr, Abel, kapa, kule, Odak, kitolov, banana, at, r, ara, dno; Str. 34 - VISOKO IZNAD NAS: “Božje”; TRI POVRTNE PREVRTALJKE: rajčica; paprike; prokulice;

Str. 35 - SITNE RAZLIKE (v. sliku!); RADOSNI SUSRETI: 23 osobe; ZNAM LI TIJELO: konačno rješenje “duša”; Str. 36 - POGLEDAJTE PTICE NEBESKE: Ne siju, ne žanju, niti sabitu u žitnice pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih?; JUTARNJI PRIZOR: prizor - prozor; BIBLIJSKA OSMOSMJERKA: Lazar; TRI POKRETLJIVE PREMETALJKE: zrakoplov; jedrenjak; lokomotiva.

OSNIVAČ: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, Kaptol 31 • IZDAJE: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb • ZA IZDAVAČA: Nedjeljko Pintarić, ravnatelj GK • UREDNIŠTVO I UPRAVA: “Glas Koncila”, 10000 Zagreb, Kaptol 8, p.p. 216, tel. (01) 4874 310 (uredništvo); (01) 4874 326 (narudžbe i pretplata); fax: (01) 4874 328, e-mail: mak@glas-koncila.hr • Internet adresa: www.glas-koncila.hr/mak • Žiro račun: Glas Koncila Zagreb 2360000-1101212419, devizni račun: IBAN HR5123600001101212419, SWIFT: ZABAHR2X • UREDNIŠTVO: Vojmil Žic (v.d. glavnog urednika), s. Valerija Kovač; Verica Blažinić (grafička priprava), Jadranka Jelinić (lektura) • TISAK: Zagrebačka 194, Zagreb • Izlazi mjesečno • CIJENA primjerka 10 kn. • Pretplata za inozemstvo: europske zemlje 28 eura, SAD 43 USD, Kanada 56 CAD.

56 56.indd 56

mali koncil - MAK

23.8.2007 15:34:28


j

kišobran

rujan_07.indd 3

16.8.2007, 12:21:17


rujan_07.indd 4

16.8.2007, 13:19:12

8

7

6

5

4

3

2

1

ponedjeljak

utorak srijeda

èetvrtak

petak

subota

Uz dobar RASPORED ED,, imam dovoljno SATI za sve: za Boga, druge, i za sebe! nedjelja


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.