Mali koncil 05/2007/08

Page 1

siječanj 2008.

cijena 10 kn ISSN 1331-2731

Djeèji mjeseèni list

Kaopticeprštinjegovsnijeg, okosediviljepotinjegovebjeline! sijecanj_08.indd

1

21.12.2007, 3:16:15


ABBc ABcÈædð AB ABcÈædðDžEfg BcÈædðDžEfg BcÈæ cÈæd ccÈ ÈæææddððDžE ðDDžžEfg žEEf EfgggHij Hij Hiijj “Vjerorjeènik” za malene (3) l

zrezuj slièice i njihove pozadine! Svakoj slièici na poleðini zalijepi odgovarajuæu pozadinu, tako da dobiješ male kartice, koje æe ti dobro poslužiti i za igru, i za uèenje! A na kraju školske godine – imat æeš zgodan Makov „vjerorjeènik“!

B I ME BISKUP

Biskupiju vodi putem vjere, mira. Najljepša je slika Dobroga Pastira.

IVAN KRSTITELJ (blagdan 24. lipnja)

Isusa najavio, put mu pripravio, na Jordanu ga krstio, u proroke se uvrstio.

MOJSIJE

EVANÐELJE

Iz ropstva u slobodu svoj narod je vodio. Deset zapovijedi na Sinaju dobio.

Rijeè Božja. Najnapetiji životopis napisan na èetiri naèina. Radosna vijest za cijeli svijet!

OLJR K OLTAR

Velika tajna na njem se zbiva: Isusa Krista sreæemo živa! U kruhu, vinu nam se dariva, u svetoj žrtvi se razotkriva!

sijecanj_08.indd

2

LJUBAV

Zapovijed nova, od sviju veæa, velikim slovom Isus je piše. Cijelim se biæem ona osjeæa, drugome dati ne možeš više!

RIBA

Tihi znak raspoznavanja prvih vjernika kršæana: u grèkim svojim slovima ime je Kristovo nosila.

KRŠTENJE

Haljina bijela i voda èista, duša bez grijeha opet nam blista. Novo roðenje za Crkvu, Krista!

21.12.2007, 3:33:43


GODINA XLIII. BR. 5 (428)

siječanj 2008.

Razmišljanje uz naslovnicu i započetu godinicu...

ČUvajmo ČUdesa BOŽJE ljepote! “ČUDA” U OVOME MAKU...

S

nijeg - radost za velike i male! Hodati po tvrdom snijegu, grudati se, sanjkati ili skijati, baciti se u snijeg ili samo promatrati kako padaju pahuljice… Divota! Snijegu nisu mogla odoljeti ni ozarena djeca s naše naslovnice, zagrebački prvopričesnici, ministranti i makovci Pia, Dominika i Dominik, kojima nije bilo teško ni “smrzavati se” za Makovu “snježnu” naslovnicu. Snijegu nije odolio ni starozavjetni mudrac Sirah te je napisao: “Kao ptice prši njegov snijeg i pada kao jato skakavaca. Oko se divi ljepoti njegove bjeline i duh se zanosi praminjanjem njegovim” (Sir 43,18). Možda nam ne bi pali na pamet baš skakavci kada razmišljamo o snijegu. Ali, da je u Sirahovo vrijeme postojao mikroskop, vjerojatno bi onda on govorio o bezbrojnim raznolikim kristalima snježnih pahuljica. Ili, da je živio u našem šumovitom kraju, možda bi se divio čaroliji stabala, koju nam snijeg priredi... Ljepota snijega kao i ljepota čitave prirode podsjeća nas na ljepotu Boga, koji ju je stvorio! Diveći se prirodi, divimo se Božjem stvaralačkom djelu! Neprestano čujemo kako ljudi ugrožavaju prirodu, kako će se zbog ljudskog nemara otopiti ledenjaci, kako će se zbog bezobzirnog ljudskog izrabljivanja poremetiti ravnoteža u prirodi... Neka vas pogled na ljepotu snijega podsjeti da bolje čuvamo veliki Božji dar prirode! Počnimo od svakodnevnih malih djela: ne bacajmo smeće u travu, ne trgajmo raslinje, ne puštajmo da voda iz slavine bespotrebno curi, razvrstavajmo smeće… Ili možda, posadimo jedno stablo na kojem će već sljedeće godine snijeg prirediti svoje malo “čudo”! Sretna vam nova 2008. godina!

Slikopriča o snjegoviću Dobrušku (str. 26)

Kako je mala ropkinja pronašla Veliku Nadu

Makove molitvene kocke - lijek protiv “mehaničke” molitve! (str. 6)

(str. 7)

“Mali” i veliki svetac u igrokazima (str. 21 i 32)

“Osmi dar” budućim krizmanicima (str. 14)

“Čudne” riječi (str. 25)

mali koncil - MAK

01_Sijec08.indd 1

1

21.12.2007 11:20:27


ISUSOVO KRŠTENJE

N

Blagdan krštenja Gospodinova, 13. siječnja 2008. Iz 42, 1 - 4. 6 - 7; Ps 29, 1 - 4. 9b - 10; Dj 10, 34 - 38; Mt 3, 13 - 17.

akon toliko godina rada u skrovitosti nazaretske kuće i radionice, dolaziš pred čovjeka primiti krštenje obraćenja. Ti, Bog, dolaziš čovjeku! Kao i uvijek!

Mnogima od njih možda nije trebalo ništa više. Imali su dokaz - i to čvrst!

I tada se dogodilo Bogojavljenje! Glas je Tvoga Oca o Tebi prozborio: “Ovo je Sin moj Ljubljeni! U njemu mi sva milina!”

Ah, što možeš, kad ljudsko srce nikad nije zasitno!

Je li tada ljudima koji su bili uz Tebe bio potreban još neki znak s neba da shvate da si Ti - Mesija, Spasitelj, Otkupitelj svijeta?

Ali, mnogima je trebalo još znakova Neba da se uvjere da si Ti zaista Bog!

Z A DATA K Krštenjem smo i mi postali ljubljena djeca Božja. Koje osobine krase Božje dijete? Razmisli i napiši ih u kapljice

IVANOVO SVJEDOČANSTVO

2. nedjelja kroz godinu, 20. siječnja Iz 49, 3. 5 - 6; Ps 40, 2. 4. 7 - 10; 1 Kor 1, 13; Iv 1, 29 - 34

J

2

oš jednom čujem potvrdu da sve ono što su proroci pisali i prorokovali o Mesiji - Spasitelju i Otkupitelju, da se sve to ispunja na Tebi. Ovaj put za Tebe svjedoči Ivan. Iako je ugledao sunčevo svjetlo nešto prije nego Ti, on govori da si Ti prije njega, da si oduvijek kod Boga, tek nešto kasnije od njega poslan svijetu. Mnogi su poslušali Nije Ivan Mesija Ivanovo svjedočanstvo. nego Ti! Našli su se u Tvojoj blizini Ne će Ivan otkupiti čovjeka i postali Tvoji učenici i sljedbenici! nego Ti! Prepoznao Te u mnoštvu Ivan je tada polako što stajaše u Jordanu završavao svoju zadaću, čekajući krštenje pokore. a Ti si je započinjao. Uz Očev glas, Koja skladna izmjena javno je proglasio u povijesti ljudskog spasenja! okupljenom mnoštvu da si Ti Mesija, ljubljeni Očev Sin, Z A DATA K Jaganjac Božji Ivan Krstitelj je dao svojim suvrekojeg treba slijediti... menicima svjedočanstvo da je Isus onaj kojeg treba slijediti. Na koje načine ti daješ svjedočanstvo za Isusa? Napiši to na transparente. mali koncil - MAK

02_3NedjCit.indd 2

21.12.2007 8:13:53


Piše: Josip Šimunović

GALILEJA POGANSKA Iz te male, napola židovske, napola poganske Galileje, počeo sam svoje djelovanje širiti Radosnu Vijest da je kraljevstvo Božje blizu. Moja je riječ darovana svima. Mogu je prihvatiti siromašni i bogati, robovi i slobodni, žalosni i radosni... Svima je upućena. Potrebno je samo otvoriti svoje uši i prepoznati Božji govor među mnogim drugim govornicima. Potrebno je otvoriti svoje oči i vidjeti Božju ruku koja nikad ne napušta čovjeka.

3. nedjelja kroz godinu, 27. siječnja Iz 8, 23b - 9, 3; Ps 27, 1. 4. 13 - 14; 1 Kor 1, 10 - 13, 17; Mt 4, 12 - 23

Potrebno je pustiti Riječ u srce i osjetiti toplinu njezina djelovanja. Da, iz male Galileje počeo sam zvati ljude k sebi. Moj zov čuli su Petar i Andrija, Jakov i Ivan, koji su se bavili ribolovom, kojima su more, žene i mreže bile sve! Ostavili su svoj dotadašnji život, i pošli za mnom - Novim Životom! Veliko su mi povjerenje darovali koje nikada nije bilo izigrano!

Mt Mt Mt Mt

10 ;M

8, 1

5, 3

-3

t7 ,7

4,

23

-2

5;

-1 2;

Mt

4;

Mt -1 2;

Mt Mt

13,

6, 5

1-

5, 13

-1

-1

6;

8;

51;

9

Z A DATA K Isusova Radosna vijest zapisana je u evanđeljima. Kroz ovu liturgijsku godinu ćemo na nedjeljnim misama slušati Matejevo evanđelje. Uzmi Matejevo evanđelje, pronađi ponuđene citate i otkrij o čemu govore.

BLAŽENSTVA

4. nedjelja kroz godinu, 3. veljače Sef 2, 3; 3, 12 - 13; Ps 146, 6c - 10; 1 Kor 1, 26 - 31; Mt 5, 1 - 12a

Blago onima koji su ponizni i koji se oslanjaju na Boga u svim trenutcima života!

Blago onomu tko zna ispružiti ruku i pružiti pomoć. Takva ruka nikada ne ostaje prazna!

Blago onima koji znaju svoje znanje i veleučenost prihvatiti kao dar Božji!

Blago onima koji nepodijeljena srca služe Bogu i bez ulagivanja i dvoličnosti iskreno se ponašaju prema čovjeku!

Blago onomu koji zna da Bog ima sućuti za svaku njegovu suzu i da ga ne će ostaviti da u životu samo plače. Blago onome tko zna u krotkosti prihvaćati drugoga pored sebe. To je velika kvaliteta čovjeka! Blago onima koji žeđaju za pravednošću! Ona mijenja odnose među ljudima.

Blago onomu tko je tvorac mira, bilo u čovjeku, bilo u svijetu! Blago onima koji znaju nepravednu osudu prihvatiti kao i nebeski Učitelj. On koji je nepravedno bio osuđen, nepravedno osuđenima može najbolje pomoći! Blago svakom onome koji unatoč ruganjima drugih, unatoč prezirima i lažima, ostaje vjeran Učitelju i Njegovoj Riječi izabirući ga za jedinog vođu vlastitog života!

Z A DATA K Potaknut(a) današnjim evanđeljem i meditacijom uz ovu nedjelju sam smisli i na “brdu blaženstva” napiši još neka blaženstva.

mali koncil - MAK

02_3NedjCit.indd 3

3

21.12.2007 8:14:49


S kardinalom u “školi ljubavi prema “covjeku”! “Draga djeco, i vi ste u prilici da u vašoj školi pomažete jedni drugima. Nekomu je možda potrebno pomoći kako će neku stvar naučiti, drugome pomoći da dođe do učionice, sve su to sitne stvari kojima mi pokazujemo ljubav prema čovjeku”, riječi su koje je kardinal Josip Bozanić uputio učenicima zagrebačke OŠ Horvati, koju je posjetio 3. prosinca, na Međunarodni dan osoba s invaliditetom.

Z

agrebački nadbiskup i kardinal upravo u tu školu došao je zato što je u njoj, među tristotinjak učenika, u redovnu nastavu uključeno i desetero djece koja boluju od cerebralne paralize. Susretu, koji su zajednički organizirali OŠ Horvati i Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, nazočili su i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predstojnica Ureda za vjeronauk u školi dr. s. Valentina Mandarić te ravnatelj Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić. Glas Koncila i uredništvo Maloga koncila - Maka, potaknuti uvjetima u kojima škola djeluje i radi s djecom koja boluju od cerebralne paralize, darovali su osobno računalo, projektor i projekcijsko platno za zajednički rad u učionici, što je u ime škole primila ravnateljica mr. Biserka Matić-Roško.

Božićna poruka: svaki je čovjek neizmjerno vrijedan! Izražavajući radost zbog susreta i zahvaljujući na pozivu, kardinal Bozanić istaknuo je kako ih je posjetio baš na dan koji je u čitavom svijetu označen kao dan poštivanja svih, a osobito osoba s invaliditetom. Povezujući s tim, podsjetio je đake da je doba priprave za Božić. Blagdana koji govori što je to čovjek, odnosno: “Ima netko tko vas voli, a to je Isus Krist, koji je rođen u Betlehemu i zato se mi radujemo njegovu rođenju jer je On pokazao najveću ljubav prema čovjeku. On čovjeka ljubi i svaki čovjek bez razlike kakav je, neizmjerno je vrijedan i važan za Boga, a onda nas tako Isus uči, da po primjeru Božjem i mi jedni druge poštujemo, volimo i da jedni drugima pomažemo!”

4

Krizmanici “ispitivali” kardinala Za krizmanike OŠ Horvati osobita radost bio je razgovor s kardinalom, kojem su postavljali pitanja o tome sjeća li se svojih osnovnoškolskih dana, kako mu izgleda radni dan, kako se osjećao prilikom izbora novoga pape… itd. Kardinal Bozanić je kazao kako se s posebnim raspoloženjem sjeća svojih školskih dana, koje je proveo u osnovnoj školi u Vrbniku na Krku. “Škola je posebna kuća u kojoj se mi učimo i ona nam pomaže da rastemo. Svaka škola, a osobito škola kroz koju vi prolazite znak je vašega rasta i napretka. Ja bih želio da i vi u ovoj školi rastete, napredujete u znanju i mudrosti i pred svojim roditeljima, i pred svojim učiteljima i pred svima.” Vrlo je detaljno kardinal opisao i svoj radni dan, nakon čega je odgovarajući na pitanje o najvećoj vrijednosti neke osobe kazao da se ona nalazi upravo u tome što je svaka osoba neponovljiva. “Svatko od nas je željen i ljubljen od Boga i svatko od nas je poseban, neponovljiv i jako vrijedan. Vrijednost ljudskoj osobi daje na osobiti način Bog jer ju je Bog prvi ljubio, htio i dao joj život. Ono što najviše prima ljudska osoba je ljubav i ono što najviše može dati je isto tako ljubav”, kazao je kardinal Bozanić. Nakon ugodnog razgovora uslijedila je “razmjena darova”: učenici su kardinalu darovali sliku koju su posebno za tu prigodu sami izradili (a darove su dobili i drugi uvaženi gosti), a on je svakome đaku osobno stisnuo ruku i uručio prigodan dar. (iu)

mali koncil - MAK

04_5Vijesti1.indd 4

21.12.2007 14:19:20


I

ove je godine na, sedmi po redu, natječaj Jaslice moga kraja stiglo više od 640 dječjih radova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ponovno je došlo do izražaja bogatstvo dječjega likovnog izričaja na djeci omiljenu temu Božića. Zato je u subotu, 15. prosinca u Galeriji Kraljice mira u Pušći bilo svečano i veselo. Već iskusni organizatori, domaći župnik Ivan Kovačić i voditeljica Udruge prijatelja umjetnosti Danijela Pintar, sa svojim suradnicima priredili su svečan program, na kojem su nastupili vokalna skupina OŠ Pušća i zbor sv. Jurja iz Pušće, a Udruga žena Pušća pripremila je prigodni domjenak i svoju prodajnu izložbu jaslica. Nagrađene radove, kao i 97 radova izloženih u galeriji, odabrao je i postavio Alojz Hladik Šulc, koji je i sam slikar i kojemu je ove godine, uz Ivana Kresnika, pomagala i mlada “snaga”, Vedrana Cirkveni, studentica Akademije likovnih umjetnosti.

Bogate Jaslice

Tea Kljajić, OŠ I. G. Kovačića Delnice, 2. r., prvo mjesto

moga kraja

Jakov Mlikotić, DV “Smokvica” Pušća, drugo mjesto Organizatorima natjecanja pridružili su se i članovi uredništva Maloga koncila, koji su otvorili izložbu i podijelili nagrade. Kako ove godine nagrađena djeca dolaze iz udaljenijih mjesta, a k tome je pao snijeg, tek je nekoliko djece osobno došlo preuzeti svoju nagradu. Zato će im radost biti veća kad za Božić u njihov dom stigne poklon iznenađenja, koji će se stići poštom. Ali je zato bilo drugih ozarenih lica, ponosnih što se njihov rad nalazi među odabranim izlošcima, a i zbog toga što ih je Mali koncil nagradio utješnim nagradama. Toma Piskrec, s mamom, osvojio je treće mjesto

Ostali radovi izloženi u Galeriji DV “Vidici” Šibenik: Mia Vukšić, Ivana Racetin, Marta Kurbar, Marko Švajcar, Mihael Pietri • DV “Maslačak” Zaprešić: Nika Mihalić, Petra Godinić, Toni Mihaljević, Marko Brlek, Petar Godinić, Lena Vrbat, Dorotea Tramišak, Karlo TeoÞlović, Edi Sinanović, Nola Mihačić, Patrik Vukelja • DV “Smokvica” Pušča: Marija Mikuljan, Magdalena Kralj, Fran Bužanić, Jelena Turk • DV “Vrtuljak” Zaprešić: Tea Mršić, Josip Lukić, Dominik Šojat, Antonio Kraljić, Ante Kovačević, Antonela Jurišić, Lana Topić, Luka Atlija, Dominik Mršo • DV “Katarina Frankopan” Omišalj: Elena Tota, Iva Bubanj, Luka Kukić, Andro Depeder • DV “Radost” Crikvenica: Ana Ivanković • PŠ Brdovec: Luka Boduljak • OŠ Ivana Gorana Kovačića Delnice: Frane Šercer, Klara Radošević, Stanislav Hudurović, Dominik Mance, Dorijan Čagalj, Marko Markovčić, Aljenka Odorović, Ana Odorović, Sven Radanović, Neven Vuković, Eugen Šostik, Jana R. Šimić,

Igor Les, Ivan Injić, Filip Štimac, Sara Kauzlarić, Marko Ivošević, Fran Grenko, Edi Sinanivić • OŠ Ivana Perkovca Šenkovec: Valentina Galić, Jelena Jovičić, Filip Trzun • OŠ Ivane Brlić Mažuranić Prigorje: Luka Ivanković, Pavao Gagulić, Lea Crnković, David Kukić, Marin Čerina, Katarina Škoro, Marko Franjić • OŠ Novi Travnik, BiH: Dunja Kadić • OŠ Ante Kovačića Marija Gorica: Ivona Domša, Jurica Debogović, Ivona Debogović, Tin Mandić, Ivan Marušić, Valentin Odorović • OŠ Bistra: Elena Eršek, Ana Škalić • OŠ Pušća: Jelena Belinić, Luka Kahnić • OŠ Vrboska: Antonela Kovačić • PŠ Jablanovac: Viktor Poslončec • OŠ Pehlin, Rijeka: Anja Malbašić • OŠ “Turnić” Rijeka: Gabrijel Omerdić, Roberta Subotić, Petra Jutrović • OŠ “S.S. Kranjčević” Levanjska Varoš: Marija Pejić, Tea Januš • OŠ IM Tomislavgrad, BiH: Monika Bokanović • PŠ Brdovec: Helena Herceg, Laura Koprivnjak • OŠ Velika Mlaka: Mia Kos • OŠ Ščitarjevo: Ivana Marijan • PŠ Kali, Ugljan: Doris Blaslov mali koncil - MAK

04_5Vijesti1.indd 5

5

21.12.2007 9:05:11


Za vedar i razigran, a molitvom obogaćen dan:

MAKOVE MOLITVENE

KOCKE!

• Različite molitve za iste prilike • “Ista” molitva za različite osobe • Modeli za novi molitveni žar i molitvenu čar • “Lijek” protiv “mehaničke” molitve Kocka i molitva...? Neki će reći da je to teško, nemoguće povezati… Ali za djecu (i one koji su poput djece), čija je duša čista, kocka je samo igra. Kocka je “Čovječe ne ljuti se” ili “Jamb”… A Makove molitvene kocke, koje vam pripremamo, još su puno više od toga! Nude vam igru povezanu s molitvom! Dakako, dobri makovci i makovice mole svakoga dana i bez ikakve kockice! Ali, molitvene kocke dat će vam priliku da razbudite novi molitveni žar! Jer, zasigurno ste već uobičajili da svakoga jutra ili večeri izmolite uvijek jednu te istu molitvu. Isto tako i prije jela, prije odlaska u školu i slično… Možda vam se događa da te molitve izgovarate potpuno “mehanički”, poput stroja? Da ih “blebećete” bez razmišljanja i osjećaja, samo iz navike?

Uskoro: Kocka jutarnje i večernje molitve

“DANAS MOLIM ZA...”

E, tu onda kao dobar “lijek” dolaze molitvene kocke! Za probu, jednu smo vam takvu kocku dali na stražnjoj omotnici Maka! Prema uputama je izrežite i složite pa ju svakoga jutra razigrano bacite pa odmah izmolite upravo onu molitvu koju “dobijete”! Tako ćete svakog dana

KAD JE KOCKA BAČENA... Alea iacta est. - Kocka je bačena. Tako glasi poznata latinska izreka. Pripisuje se Juliju Cezaru, a događaj opisuje povjesničar Svetonije. Nalazeći se sa svojom vojskom 49. g. pr. Kr. na Rubikonu, pograničnoj rijeci između Galije i demilitalizirane zone Italije, kojoj se nijedan rimski vojskovođa s vojskom nije smio približiti, Julije Cezar je rekao: “Još možemo natrag. Kada prijeđemo ovaj mali most, sve će se rješavati oružjem.” Dok je još neodlučan stajao, naišao je jedan pastir, uzeo vojniku trubu i zasvirao uzbunu. Nato je Cezar rekao: “Tamo vodi put, kamo zovu znakovi bogova i sramotna djela neprijatelja. Kocka je bačena.” Time je započeo građanski rat. Cezar je tim riječima poručio da se jednom, kad je Rubikon prijeđen, događaji više ne mogu izbjeći ni promijeniti. Također je to značilo da mu uspjeh nije zajamčen, jer kocka može pasti na bilo koju stranu. Te se riječi dakle izgovaraju kod donošenja važnih i sudbonosnih odluka, a izražavaju poruku da je odluka pala i da nema više nazad... Ili što bude bude!

6

moliti različitu molitvu, što će vas “tjerati” da malo više razmišljate o izgovorenom… Možda u jednom tjednu izmolite svih šest ponuđenih molitava: za roditelje, prijatelje, učitelje…

USKORO “PRAVE” MOLITVENE KOCKE!

Nalik na tu kocku, uskoro vas očekuju “prave”, čvrste i gotove molitvene kocke s raznovrsnim molitvama, koje ne ćete morati ni rezati ni lijepiti, već ćete ih samo trebati sastaviti!… I onda započeti s njima naročitu “igru” u kojoj ćete naučiti različite molitve za iste prilike, tako da vam molitva uvijek bude svježa, novo nadahnuće i susret s Onim koji nas uvijek spremo i radosno sluša, baš kao najbolji prijatelj u igri!

KOCKOM DO ODLUKE “Bog se ne kocka”, kažu da je to rekao veliki Albert Einstein, misleći da se Bog ne poigrava kozmosom. Doista, Bog se ne kocka ni sa svijetom ni s ljudskim životima, on se ne poigrava sa svojim stvorenjima. Ipak, u Bibliji se kocka spominje više puta, a njome su ljudi dolazili do određenih odluka. Prijatelj Jonatan hvali Davida koji je “svoj život stavio na kocku” te pobijedio Filistejce (1 Sam 19, 5). Želio je reći da je David riskirao svoj život, bio spreman i na žrtvovanje vlastitoga života za spas Izraelaca. Čitajući Isusovu muku, nailazimo na redak: “I razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocke” (Lk 23, 34), pa što je komu dopalo. Osim toga apostoli su koristili kocku kao način biranja novog apostola koji je zamijenio Judu. Apostoli “baciše kocke i kocka pade na Matiju” (Dj 1, 26). To je bio stari način biranja, koji se spominje i u starozavjetnim događajima. Ima isti cilj kao i ždrijeb, kojim su se odlučivali neki izbori ili događaji. Ono što bi bilo izvučeno, ljudi su smatrali odgovorom Božjim na određena pitanja. No, važno je znati da se ta biblijska praksa, koju su poznavale i druge kulture, ne može poistovjetiti s današnjim kockanjem ili pak gatanjem!

mali koncil - MAK

06_07NOVO.indd 6

21.12.2007 17:15:51


KAKO JE MALA ROPKINJA PRONAŠLA “VELIKU NADU” U svojoj novoj enciklici govoreći o nadi papa Benedikt XVI. posebno je istaknuo primjer Jozefine Bakhita, skromne Afrikanke koja je prošla životni put od ropkinje do redovnice i svetice! A sve zahvaljujući tome što je, usprkos teškome životu, uvijek tražila nadu…

Nesretno djetinjstvo Srećke Jozefina Bakhita (što bi u prijevodu bilo Srećka) rođena je 1869. u Sudanu, u brojnoj obitelji siromašne pokrajine Darfur, gdje i danas toliki zbog ratnih stradanja pate od gladi u izbjeglištvu… Kao devetogodišnju razigranu djevojčicu na prijevaru su je oteli arapski vojnici te su je odveli daleko od kuće i prodali trgovcu robovima. Da, dobro ste pročitali - jer tada je ropstvo još bilo javno i prošireno u tom dijelu svijeta! Nakon što je mjesec dana provela zatočena u kolibi, zajedno s ostalim robovima bila je odvedena na tržnicu. S njom je bila još jedna djevojčica i njih dvije tijekom noći uspjele su pobjeći zaspalim čuvarima. Bježale su cijelu noć i dan, skrivale se… Ali opet su upale u ruke nekom trgovcu robljem!

I tako je sirota Bakhita, okovana lancima, bila prodana. Počeo je njen tegoban ropski život, u kome je više puta bila preprodavana, a gospodari su joj odreda bili zli. Ponižavali su je i zlostavljali na razne načine, te svaki puta iznova bolno tetovirali, da bi tako označili “svoje vlasništvo”, kao da je riječ o stoci…

Nagovještaj nade Jednoga dana na tržnici grada Karthuma kupio ju je talijanski konzul Calisto Legnani. Josefina je konačno odahnula, jer po prvi puta je nisu tukli, štoviše obukli su je u pravo odijelo! Dobrotom i poslušnošću osvojila je gospodara i njegovu ženu do te mjere da su je držali kao člana obitelji. Stoga je konzul popustio pred njenim molba-

RIJEŠITE ISPUNJALJKU PA U NJOJ NAĐITE LATINSKI I HRVATSKI NAZIV PAPINE ENCIKLIKE!

ma da je povede u Italiju kada je sam morao bježati pred ratom. Došavši u Italiju, Jozefina je, odlazeći u crkvu, upoznala i onoga najvišeg Gospodara - Krista! Zavoljela je Crkvu i Boga te se 1890. godine krstila. No, to nije bilo sve - tri godine kasnije odlučila je stupiti u časne sestre kanosijanke! Ražalostilo je to, čak i razljutilo njezine gospodare, ali - kako u Italiji ropstvo nije bilo dopušteno morali su se pomiriti s time.

S dva kovčega u raju Jozefina je, kao redovnica, pronašla istinsku nadu te je znala: “Ja sam ljubljena do kraja i što god da se dogodi, ta me Ljubav čeka!” U samostanu je vrlo brzo postala omiljena po dobroti, skromnosti i poniznosti. Služila je ljudima, a Boga je nazivala “el Paron”, što također znači “Gospodar”. No, ovoga puta bio je to dobar, velikodušan, pravi gospodar! Stoga je Bakhita, prije smrti 1947. godine, znala govoriti: “Idem polako prema vječnosti s dva kovčega. U jednom su moji grijesi, a u drugome beskrajne zasluge Isusove. Moj će kovčeg sakriti Marija, a otvorit ću Isusov kovčeg i reći nebeskomu Ocu da mi sudi po Isusovim zaslugama. A sve tom Petru ću reći: ‘Možeš zatvoriti vrata raja, jer ja tu ostajem!’” I ostala je, doista se tako zbilo! Kako znamo? Tako što ju je papa Ivan Pavao II. prvo proglasio blaženom, a jubilarne 2000. godine i svetom! Mala je ropkinja, ne gubeći nadu, pronašla Veliku Nadu! V-ic (prema tekstu misionarke s. Mirjam Šurjan)

mali koncil - MAK

06_07kockeEncikl.indd 7

7

21.12.2007 10:05:12


ŠTINJAN

POŠTAR SV. NIKOLE MEĐU TREĆAŠIMA

Učenici smo 3. razreda i polaznici župnog vjeronauka u našoj Župi sv. Margerite u Štinjanu, malome mjestu pokraj Pule. Veoma nam se svidio Makov igrokaz Poštar sv. Nikole pa smo ga uz pomoć vjeroučiteljice uvježbali i izveli pred prepunom crkvom. U igrokazu su glumili trećaši Dino, Tina, Debora i Lucija, a poštar je bio Ivan Perhat, učenik 7. razreda. Naš dječji zbor pod vodstvom Zlatka Kranjcara otpjevao je pjesmu “Sv. Nikola” našega pulskog kantautora Brune Krajcara. Bilo je to prvi puta da se takva priredba održala u našoj crkvi te su svi bili vrlo iznenađeni i sretni. Na kraju je naš župnik Atilije Nefat svima malenima podijelio darove, a mi posebno zahvaljujemo Maku na divnim pričama i igrokazima. - Dino, Tina i Lucija

RÜSSELSHEIM

RADOSTI ZA MALE, STARIJE I POTREBITE Naša misijska zajednica u Rüsselsheimu upriličila je 8. prosinca proslavu Sv. Nikole. U bogatu programu sudjelovala su sva prisutna djeca te nekoliko majki iz Misije. Uzvanici su bili osobito oduševljeni živim jaslicama, gdje je ulogu maloga Isusa “odigrao” dvomjesečni Sebastijan Turić, peto dijete, a treći sin u obitelji Ljubice i Dražana Turića. Sveti Nikola (došao je čak iz Zaprešića!) svakom od stotinjak djece uručio je dar i slatkiše, koji su privukli i mnoge roditelje. Za veselo i zabavno raspoloženje pobrinuo se VIS Impulsi iz Offenbacha, a na slavlju nisu zaboravljeni ni najpotrebniji. Naše su domaćice prodavale kolače, a prikupljeni novac ćemo poslati za potrebe Caritasa franjevačkog samostana u Kninu. U isto smo vrijeme proveli akciju skupljanja pomoći za Luku Đereka, koji devet godina živi u komi, a pokrovitelj te akcije bilo je uredništvo Slobodne Dalmacije iz Frankfurta.

SLAVONSKI BROD

TERENSKOM NASTAVOM - DO GOSPE! Učenici 6. a i 6. b razreda OŠ-a Hugo Badalić išli su na terensku nastavu u svetište Gospe od brze pomoći. U Katehetskom centru sv. Vida su nas dočekale naše nastavnice, a zatim smo se podijelili u dvije učionice. Pošli smo u crkvu i prinijeli Gospi žuto i bijelo cvijeće. Župnik nam je govorio o povijesti župe te mnogim hrvatskim i svjetskim marijanskim svetištima. Nakon molitve smo pošli u učionice, gdje se održavala nastava: vjeronauk, hrvatski jezik, glazbena kultura. Podijelili smo se zatim u četiri skupine. Jedna je pisala o povijesti svetišta, druga molitvu Gospi, treći su crtali, a četvrti igrali igru slagalica na temu krunica. Zajedno smo izmolili Anđeo Gospodnji te se uputili svojim kućama. Šteta što se ovakva terenska nastava ne događa više puta u školskoj godini! - Josipa Radić, 6. a

8

mali koncil - MAK

08_11VijestiMMD.indd 8

Nekoliko dana kasnije naša su djeca iz Misije zajedno sa s. Esterom Marijić i nekoliko majki posjetili njemački starački dom. Djeca su razgovarala sa starijima te im predala božićne darove. Taj lijepi običaj traje od osnutka naše misije 1986. godine. U tom staračkom domu zaposleno je nekoliko Hrvatica, a među štićenicama je i jedna rođena Osječanka, koja se posebno obradovala hrvatskim božićnim pjesmama, koje su je vratile u davno djetinjstvo, kad ih je sama učila i pjevala u gradu na Dravi. - Fra Berislav

NAŠICE

POMOĆ DJECI VUKOVARA Već petu godinu za redom u OŠ-u Dore Pejačević uz pomoć roditelja, učiteljica i učitelja slažemo poklon paketiće za djecu Vukovara. U njih stavljamo neku igračku, nešto od školskog pribora, malo slatkiša, a nađe se i pokoji odjevni predmet (tada napišemo na omotu za koju je dob). Kada smo započeli tu akciju, rekli su nam da je naša škola bila prva koja se na takav način uključila u pomoć djeci Vukovara, a sada su naš primjer počele slijediti i druge škole. Prikupljenih 450 paketića i 1 000 kuna predali su predstavnici naše škole, ravnateljica Slavica Zrilić, vjeroučitelj Ivan Sporinski i vozač Zdravko Duvnjak u vukovarski Caritas, gdje ih je primio gvardijan vukovarskog samostana fra Zlatko Špehar. Dostavno vozilo nam je posudio vlasnik papirnice PIN. Još za kraj šaljemo poruku djeci Vukovara: “Neka vas prati blagoslov Božića - malog, jednostavnog, siromašnog Isusa, koji je pun ljubavi. Neka vam bude svjetlo vjere, nada da nije sve izgubljeno, ljubav koja prašta i pobjeđuje tamu ovog svijeta. Neka vam je blagoslovljena nova 2008. godina!” - Tea Žagar, 6.c

21.12.2007 10:45:34


ARA

LUDWIGSBURG

BITI POPUT SJEMENKE - BITI NASMIJAN!

Na treću nedjelju došašća crkva Presvetoga Trojstva u Ludwigsburgu bila je punija nego drugih nedjelja. Dječak Lovre čitao je Izaiju proroka: “Nek se uzraduje pustinja i zemlja sasušena, neka kliče stepa i neka procvjeta!” Nadahnut tim riječima, svećenik je propovijedao o starom beduinu koji je često znao leći na tlo i uhom dodirivati pustinjski pijesak. Kad bi ga ljudi pitali što radi, on bi im odgovorio da sluša kako pustinja plače i želi postati vrt. To je tajna pustinje. U sebi skriva mnoge sjemenke koje ožive kad padne kiša, narastu i procvjetaju. Svatko od nas može za drugoga biti poput vode. U vremenu došašća dolazi nam Isus, Mesija. I kao što je Isus slijepima vraćao vid, gluhima sluh, nijemima govor, a hromima hod, tako i mi s njime možemo ozdravljati i drugima pomoći da ozdrave. Te su prizore zorno prikazala na svojim crtežima djeca Crtačke škole pod vodstvom Maje Novosel. Liturgijsko slavlje uveličao je dječji zbor pod vodstvom Ane Madunić i djeca recitatori. Za vrijeme mise pjevali su Isusu, a na samom kraju djevojčica Ivana Lozančić uputila je svoj djeci poruku: “Budi nasmijan, onima koji su tužni pomogni da se razvesele i nasmiju. Pričaj s bakom kako je bilo u školi, zabavljaj malu sestricu, utješi nekoga tko je dobio jedinicu i pomogni mu. Broji osmijehe koje si izazvao, suze koji si osušio. Razmisli o darovima kojima ćeš nekoga razveseliti.” - Jozo Župić

VODNJAN

MALI MASLINARI Među velikim izlagačima na tradicionalnoj smotri ulja ove su godine svoj štand s uljem imali i učenici OŠ-a Vodnjan. Naime, učenici te škole imaju svoj lijepi maslinik, u koji sa svojom nastavnicom rado odlaze. Veoma vole svoj maslinik, koji je mlad i tek počinje donositi prve plodove. Ove su godine učenici iz njega dobili 40 litara odličnog ulja. Njihov su štand posjetili i biskup Ivan Milovan, gradonačelnik Claudi Vitasović te domaći župnik Marijan Jelenić. I svi su se uvjerili - ako se po jutru dan poznaje - da će za koju godinu ti mali maslinari proizvoditi i hektolitre maslinova ulja! (MJ)

SUĆURAJ

SV. NIKOLA NA TRAJEKTU U malom trajektnom i ribarskom mjestu Sućuraj, na istoku otoka Hvara, i ove godine svečano je proslavljen blagdan sv. Nikole. Misno slavlje, uz suslavljenje župnika fra Stipe Marčinkovića, predvodio je župnik župa Bogomolje i Gdinj, fra Augustin Tomas. U

OSIJEK

KAKO POMOĆI SLIJEPIMA

U povodu Međunarodnoga dana bijelog štapa u OŠ-u “Mladost” u Osijeku vjeroučiteljica Sanja Kotal pokušala je kroz govor o slijepom Bartimeju djeci trećeg razreda dočarati život ljudi bez vida. Nakon što su sami iskušali hodati ne vidjevši, zaključili su kako doista slijepima nije lako bez pomoći. Zaključak se pretvorio u pouku, a otad njihova vjeroučiteljica stalno s radošću sluša novosti o tome kako njeni đaci više ne zaobilaze slijepe osobe, već im prilaze i nastoje olakšati svakodnevne radnje kao što su plaćanje u trgovini, prelazak preko ceste ili zaobilaženje posvuda parkiranih vozila.

propovijedi je istaknuo kako je sv. Nikola u svakome čovjeku vidio sliku Božju, brata i prijatelja. Stoga je, poput Isusa, svakoga volio i svakomu bio na pomoći. Nakon euharistijskoga slavlja uslijedio je tradicionalni ophod po mjestu s kipom sv. Nikole. Blagoslovljeno je more, trajekt Laslovo s posadom, putnicima i prometnim sredstvima, te ribarski brodovi i brodice. Potom su djeca OŠ Ante Anđelinovića prigodnim programom dočekala sv. Nikolu, njegove anđele i “krampuse”, kojih se u tako velikom društvu uopće nisu uplašili! Nikola im je zauzvrat podijelio darove. Nakon svega, općinski načelnik Ivan Vitali počastio je sudionike pučke fešte bakalarom i gavunima. - Stipo Marčinković mali koncil - MAK

08_11VijestiMMD.indd 9

9

21.12.2007 10:46:16


SCHÄFTLARN

TAMBURICOM DO SRDACA NIJEMACA

U našoj gimnaziji, koju vode benediktinci, a gdje nas dvojica braće polazimo 6. i 7. razred, održan je prigodni večernji koncert, na kojem su izvedena djela Mozarta i Beethovena. Mi Hrvati smo tada našim tamburicama zasvirali Splitsko kolo, a naši monasi benediktinci, kao i mnogi Nijemci bili su oduševljeni hrvatskom glazbom. Neki su tako prvi put čuli nešto o Hrvatskoj. Inače smo tamburicu naučili svirati u HKM-u München, gdje djecu velikodušno poučavaju brat i sestra Marija Šibenik i Gabriel Valo. Benediktinci su toliko oduševljeni da su nam obećali naučiti izgovoriti riječ tamburica. A možda će tada doći i do još bolje suradnje između naše tamburaške skupine i naše ugledne katoličke škole. - Antonijo i Filip Merdžan

ĐAKOVO

RADOST MALIH MISIONARA Mi mali suradnici misija i ove godine nastavljamo svoj rad. Sastajemo se svake subote u novootvorenom Biskupijskom uredu za promicanje župnih misijskih skupina, gdje upoznajemo potrebe i mogućnosti suradnje s našim misionarima, koji djeluju na terenu, a mi im želimo biti potpora molitvom i materijalno ih pomagati. Stoga smo se priredili za “zvjezdare” (pjevače za zvijezdom), koji će s pjesmom obilaziti kuće i prikupljati novac za naše vršnjake u misijama. Časne sestre su nam sašile odjeću, a mi smo napamet naučili tekst s kojim ćemo obilaziti kuće. Ja sam prvu godinu članica misijske skupine te sam osobito sretna što mogu biti “mala misionarka”! - Ivona Lazarević, 4. c

VOĆIN

PRIJATELJI MALOG ISUSA U AKCIJI!

ĐURĐENOVAC

“LEPTIRIĆI” I VJENČIĆI U očekivanju Božića, mi skupina Leptirići iz DV-a „Jaglac” pozvali smo Majinu mamu, po zanimanju cvjećarku, da nam pomogne isplesti adventske vjenčiće od borovih grančica i ukrasiti ih svijećama, vrpcama, kuglicama… Jedan vijenac smo darovali pateru Rikardu, koji ga je stavio na oltar u crkvi sv. Josipa i svake nedjelje do Božića na njemu smo palili po jednu svijeću više!

10

mali koncil - MAK

08_11VijestiMMD.indd 10

Mi Prijatelji Malog Isusa ove smo godine u došašću odlučili pomoći i mladiću Viktoru Banoviću iz Maglaja, potaknuti njegovim pismom Sestrama služavkama Malog Isusa. Taj 18godišnji mladić obolio je u 10. godini od distroÞje mišića, a nakon tri teške operacije završio je u kolicima. K tome, već tradicionalnu akciju pripreme i prodaje kolača namijenili smo ove godine za djecu bez roditeljske skrbi u dječjem domu “Egipat” u Sarajevu. Svake godine odaziv za akciju sve je veći, kolačići ukusniji i šareniji, a domaćice se natječu koja će biti originalnija. Osim kolačića u Sarajevo su otputovale i staklenke s medom te ručno izrađene ukrasne svijeće, s jednom našom željom - da sve s našeg štanda što prije “plane” i donese što više novaca za našu potrebitu dječicu u domu! - Bruno i Ljubica Hinek

21.12.2007 10:47:21


- “Divovski” omot poštanskih maraka za misije poslala je Udruga medicinskih sestara i tehničara iz Zadra. - Vjeroučenici OŠ-a Tordinci za potrebe misija darovali su 358 kn. Zajedno s vršnjacima iz PŠ-a Antin vrijedno su skupljali i poštanske marke i tel. kartice, kako bi pomogli svojim vršnjacima u dalekim misijskim zemljama. - Velika i anđeoski uredno posložena pošiljka poštanskih maraka i tel.

500 kn, koje su poslali za siromašnu djecu u afričku misiju Mbarara, u kojoj djeluje s. Vedrana Ljubić. - Omotnicu s poštanskim markicama i telefonskim karticama poslala je s. Eduarda Marić iz Metkovića, a mali misionari iz Vrgorca s učiteljicom Milom poslali su 250 kuna za misije. - Marta Piteša iz Splita poslala je omotnicu poštanskih maraka za misije. - Edi Fatović s Unija za božićni dar poslao je 100 kn Maku i Blažu, što znači za

RUKOTVORI-DOBROTVORI

KCIJI!

Makovci iz Požege, iz OŠ-a J. Kempfa poslali su Maku lijepa pisma sv. Nikoli i božićne crteže, ali smo mi od svega izabrali… njih! Evo ih na slici, prigodom humanitarne akcije u kojoj su, sa svojim učiteljima, prodajući svoje rukotvorine zaradili čitavih 3 000 kn za potrebitu djecu u svojoj sredini! kartica za misije stigla je s Korčule, iz samostana Anđela Čuvara. - Tada Kalajžić iz Dusine za siromašnu djecu u misijama poslala je 50 kuna. - Vjeroučenici iz Velikih Zdenaca poslali omotnicu poštanskih maraka i tel. kartica za misije. - Učenici OŠ-a Antuna Augustinčića iz Zaprešića svojim marljivim rukama, zajedno s vjeroučiteljicom s. Ružicom, priredili su božićnu prodajnu izložbu u školi i tom prigodom prikupili 1

pomoć siromašnima. - Omotnicu s poštanskim markicama za misije poslala je s. Edith iz samostana sestara Naše Gospe iz Zagreba. - Učenici 4. a i 4. b razreda iz OŠ-a V. Gržalje u Buzetu poslali su 200 kn, poštanske marke i telefonske kartice za misije. - Vjeroučenici OŠ-a Novalja s Paga (PŠ Kolan, Zubovići i Metajna), s vjeroučiteljicom Marijom Baričević poslali su u Misijski ured 740 kn za svoje vršnjake iz misija.

ČUVAJMO I VOLIMO NAŠE ŠUME!

A

ko mislite da su šume samo hladovit ukras našeg globusa i da bi Zemlja i bez njih bila ugodna za život, onda se ljuto varate. Šume su višestruko važne!

• Šume iz zraka uklanjaju ugljični dioksid i stvaraju kisik, koji je neophodan za život na zemlji. Dakle da nema šuma, ne bismo mogli disati, jer drveće i bilje stvaraju kisik. Jedno drvo može imati 200 000 listova (a koliko tek u 80 godina!), koji su male tvornice kisika. • Šume pročišćavaju površinsku i podzemnu vodu, čuvaju zemlju da je bujice ne odnesu s planina. • Šume nude stan mnogim životinjama. • Na drva se grijemo, ali i bez toga drvo je svuda oko nas: od kolijevke i kreveta pa do lijesa čovjek je okružen drvetom. Bez drveća ne bi bilo papira, knjiga, novina... Neke lijekove, sirupe, kakao, kavu, gumu, bezbroj slatkih voćki, oraha i drugih plodova daje nam drveće. Drvna industrija daje posao mnogima. Šume su naše veliko blago, divan dar Božji ovom svijetu! Cijenimo ih i čuvajmo, od požara, onečišćenja i drugih opasnosti!

Put do Boga

B

io neki čovjek koji nije znao što svi znaju, ali je zato znao što nitko ne zna. Razumio se u ono što se ne može naučiti, ono sveto i božansko. Što su drugi tek nazirali u daljini, on je vidio sasvim jasno ispred sebe. I kao da je svakog dana bio sve bliže Bogu! Mnogi su godinama proučavali svete knjige i zakone, danima se mučili i gladovali, ali put do Boga opet nisu našli. Ono božansko im je ostajalo sakriveno, nedodirljivo i daleko. Ljudi su se čudili kako netko može govoriti o najvišem, a ne zna ono osnovno. - I ja se čudim - govorio je onaj čovjek - ima bezbroj pametnijih i obrazovanijih ljudi, snažnijeg duha, koji su više patili i čija je vjera dublja. Tko sam ja prema tolikim znanstvenicima i mudracima, mučenicima i svecima?... Pa opet, možda je tajna u ljubavi? Nitko ne može izmjeriti ljubav u srcu. Ona je neizmjerna! Ljubav je ono sveto i božansko. Možda je samo ona put do Boga? Što će ti znanje cijelog svijeta ako nemaš ljubavi u srcu? Bog čita naša srca i prema tome sudi. Njemu se ne može lagati. On na kraju odlučuje kome će se otkriti. - Možda on ljubi Boga više od drugih? - zaključiše ljudi - Možda se ono najviše, ipak, osvaja samo srcem? Zoran Katić

mali koncil - MAK

08_11VijestiMMD.indd 11

11

21.12.2007 11:03:11


M

nogi ljudi danas misle da ništa nije grijeh. Kao da je sve opravdano činiti ako se u tome uživa i ako to nekome koristi. Svatko kroji svoja mjerila i pravila ponašanja. Ako se, ipak, dogodi da sami pogriješimo, onda ćemo reći da je krivac netko drugi ili okolina, koja nas je na to navela, ali nikako mi sami... No ipak, trebali bismo više razmišljati o sebi i ispitivati svoju odgovornost za vlastiti život i ponašanje. U prošlom smo broju govorili o sakramentu krštenja, koji nam daje milost novoga duhovnog rođenja, kojim se brišu svi naši grijesi. No, to ne znači da nakon krštenja postajemo bezgrješni, da ne možemo više počiniti grijeh i da više ne trebamo brinuti o sebi i svojem duhovnom životu. Moramo biti svjesni da možemo uvijek iznova učiniti nešto krivo ili sagriješiti. Krštenje u nas utiskuje trajnu milost, ali koju u svojem životu sami trebamo usvojiti i razvijati.

Poput izgubljenog sina Prispodoba o izgubljenom sinu pravi je primjer kako u životu svi griješimo, ali i kako se uvijek iznova možemo popraviti i vratiti na pravi put. Mlađi je sin kod oca imao sve. Ipak mu to nije bilo dovoljno. Nije mogao čekati na svoju baštinu, nego je još za očeva života tražio svoj dio. I onda je otišao od kuće, s mišlju da će daleko od oca, kada bude sam svoj gospodar, imati bolji život. Nije se obazirao ni na oca, ni na starijeg brata, nego je gledao samo sebe. Prispodoba o izgubljenom sinu jasno nam kazuje što je grijeh. Grijeh je po-

MOJ ODNOS PREMA DRUGIMA Ispunjam li odgovorno obveze koje imam u školi i u obitelji? Jesam li pažljiv prema drugima, njihovim osjećajima i potrebama? Ogovaram li druge, samo da ja ispadnem bolji? Jesam li ljubomoran? Jesam li spreman oprostiti? Znam li podnijeti nepravdu? Kako se ponašam kad mi netko uputi negativnu kritiku? Stojim li iza svojih djela kada pogriješim, ili se izvlačim izgovorima? Jesam li krao ili varao? Jesam li oštećivao imovinu drugih? Jesam li druge navodio na loša djela? Jesam li škrt ili rasipan? Ponašam li se odgovorno u prometu? Kako se odnosim prema prirodi, biljkama i životinjama?

12

Kad nešto krivo ucinimo... MOJ ODNOS PREMA BOGU Je li Bog važan u mojem životu? Doživljavam li Boga kao prijatelja ili kao strogog suca? Što činim da bolje upoznam Boga i svoju vjeru? Ponašam li se u svakodnevnom životu prema Božjim zapovijedima? Sudjelujem li u izrugivanju Boga, Crkve i njezinih članova? Idem li na misu? Sudjelujem li u aktivnostima svoje župne zajednice? Kada i kako molim? Tražim li Boga samo onda kada mi zatreba?

najprije odvraćanje od Boga, od Božje ljubavi. Ali, grijehom nanosimo i štetu drugima, grijeh je i povrjeda ljubavi prema bližnjemu. Najčešće griješimo zbog svoje sebičnosti, a da pri tom ne mislimo na Boga ili druge koje ćemo svojim ponašanjem, riječima ili mislima povrijediti. Često međutim zaboravimo da grijehom nanosimo štetu i samima sebi.

Ispit savjesti Mlađi sin je tek nakon neuspjeha uvidio svoje pogrješke i pokajao se. Važno je da i mi vježbamo ispitivanje svoje savjesti i svojeg ponašanja. Tako ćemo bolje razvijati osjetljivost za svoj duhovni i moralni život. Razvijat ćemo osjećaj za ono što je dobro te ga sve više ostvarivati u svojim mislima, riječima i djelima. Pronađite malo vremena za sebe i pogledajte u svoju dušu. Otkrit ćete svoje nedostatke i propuste, ali i kvalitete koje ćete moći još bolje razvijati. Sljedeća pitanja će vam zasigurno u tome pomoći.

MOJ ODNOS PREMA SAMOM SEBI Jesam li radostan zbog svojega života? Jesam li često žalostan i utučen? Kad i zašto? Štetim li svome zdravlju pušenjem, alkoholom, drogom ili vratolomijama? Pretjerujem li u brizi za svoje tijelo, za izgled i zdravlje? Poznajem li i razvijam svoje sposobnosti? Nastojim li popraviti svoje slabosti? Moram li uvijek biti u središtu pozornosti? Gledam li, čitam ili govorim ono što je nepristojno i što mi šteti?

mali koncil - MAK

12_13PrvaPric.indd 12

21.12.2007 11:30:40


o

.

Priredila: s. Valerija Kovač

Radni list:

PUT GRIJEHA I OBRAĆENJA

1. Pročitajte prispodobu o izgubljenom sinu u Lk 15, 11 − 32. 2. U oblačiće svojim riječima upišite ono što bi likovi mogli govoriti ili misliti u odgovarajućim situacijama. 3. U prazan krug nacrtajte četvrtu scenu, kojom ćete prikazati kako je mlađi sin živio nakon što se vratio i otac mu oprostio. Primjerice, je li i dalje griješio, je li se pomirio s bratom, je li oca slušao, itd. 4. Sve četiri scene spojite određenim tragovima, stopama koje predstavljaju hod mlađeg sina. Tim tragovima pokušajte izraziti hod mlađeg sina kad odlazi od kuće, kad se nalazi u bijedi i kad se vraća kući. Zamislite kakav mu je u tim trenutcima korak, je li težak ili lagan, kratak ili dug, hoda li pravo ili vrluda, je li bos ili obuven itd. Korak bi trebao odraziti njegovo raspoloženje.

mali koncil - MAK

12_13PrvaPric.indd 13

13

21.12.2007 11:55:58


VJEŽBENICA NA PUTU PREMA SAKRAMENTU POTVRDE

“OSMI DAR” BUDUcIM KRIZMANICIMA! Svi koji se pripravljaju za sakrament svete potvrde (ali i oni koji ih pripravljaju), konačno mogu radosno uskliknuti da su dobili “pravu pratiteljicu” na tom putu: zanimljivu, poticajnu i razigranu vježbenicu pod nazivom Duha nam svoga daj!

S

astavljači vježbenice - koja po bogatom sadržaju i likovnoj opremi, slikovito rečeno, predstavlja “osmi dar” svim potvrđenicima - su dr. Josip Jakšić i s. Karolina Mićanović. Kako i sami zbore u predgovoru, “to nije obična knjiga”, već i pomagalo, “svojevrstan vodič prema sakramentu potvrde”. Zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić u svom proslovu dopunjava ih mišlju kako ta vježbenica krizmanike poziva i na “vježbanje u kršćanskom životu na putu vjere u župnoj zajednici”, odnosno na uključivanje u rad zajednice mladih i u neki od “živih vjerničkih krugova” u njihovim župama. Za sve to vježbenica pruža doista puno prilika, posebice svojom “dijaloškom formom”. Ne samo što je na gotovo svakoj stranici čitateljima upućeno poneko pitanje koje ih može potaknuti na razmišljanje, već je tu i obilje radnih listova, upitnika, testova, čak igara i svojevrsnih zagonetaka, kao u najboljoj tradiciji Maka! Bit će pravi izazov kad u svojoj vjeronaučnoj skupini odigrate “igru upoznavanja” ili “igru međusobnog povezivanja”! I oni skloni poeziji naići će na puno redaka za sebe, a svi zajedno će - i nehotice, s lakoćom čitanja - usvojiti mnoga nova znanja, potrebna za primanje sakramenta potvrde, ali i za istinski, “odrasli” vjernički život.

Cijena vježbenice (uključujući poštarinu) je 35 kn, a može se naručiti na adresi Glasa koncila i Maka!

14

Najvjerniji makovci u suvremeno i mladenački dizajniranoj knjizi (u kojoj (s)likovno zauzima i više mjesta od samoga teksta) prepoznat će razne privlačne fotografije, jer su one korištene iz bogatog arhiva Glasa Koncila, nakladnika vježbenice, čiji su izdavači Zagrebačka nadbiskupija, Nadbiskupski duhovni stol i Ured za župnu katehezu. A na samom kraju vježbenice, na unutrašnjem ovitku, čeka vas čak i Diploma sakramenta potvrde, koja će vam tu knjigu pretvoriti u doista trajnu uspomenu, u podsjetnik ne samo najvažnijih vjerskih znanja, već svih važnih podataka s vašega svečanog dana! (-c)

mali koncil - MAK

14_Krizmanici.indd 14

21.12.2007 12:00:20


Piše: dr. Marinko Vidović

PAVLOVI SURADNICI

O

d trenutka kad ga je Barnaba uključio u vjerovjesničko djelo antiohijske Crkve, Pavao je imao mnoge suradnike. Za neke saznajemo iz Lukina opisa Pavlova djelovanja u Djelima apostolskim, a za neke iz Pavlovih poslanica. Prvi mu je suradnik sam Barnaba. Pravo ime mu je bilo Josip, a nadimak Barnaba, što znači “sin utjehe”, “sin proroštva”. Levit je rodom s Cipra. Došavši u Antiohiju kao poslanik jeruzalemske Crkve izvidjeti stanje u toj Crkvi, odlazi po Pavla u Tarz i uključuje ga u vjerovjesničko djelo. Sudjeluje na Jeruzalemskom saboru. Pavlov je suradnik na prvom vjerovjesničkom putovanju. Iznevjerio je Pavla u “antiohijskom slučaju”, kad se stavio na stranu Petra i onih koji su, kao pristalice Jakova, zahtijevali da kršćanima iz židovstva ne bude dopušteno jesti zajedno s kršćanima iz poganstva jer oni prvi trebaju obdržavati Mojsijev propis o blagovanju čistih i nečistih jela. Na početku drugoga vjerovjesničkog putovanja odvaja se od Pavla, najvjerojatnije zato što Pavao ne dopušta da s njima dvojicom ide i Ivan zvani Marko, Barnabin rođak, koji ih je nenadano napustio za vrijeme prvoga putovanja. Odlazi na zavičajni Cipar i tamo vjerovjesnički djeluje. Ivan zvani Marko bio je, kako spomenusmo, Barnabin rođak te Pavlov i Barnabin suradnik na prvome vjerovjesničkom putovanju. U kući njegove majke u Jeruzalemu okupljali su se kršćani. Napustio je Pavla i Barnabu u Pamfiliji i vratio se u Jeruzalem, a njih dvojica su proslijedila u Anatoliju. Prema predaji, susrećemo ga kasnije, u razdoblju poslije 60. godine, kod Pavla i Petra u Rimu (usp. Kol 4, 10; Flm 24; 1 Pt 5, 13), a u Crkvi je poznat kao sastavljač prvog i najstarijeg evanđelja koje nosi njegovo ime: Markovo evanđelje. Sila (aramejski oblik imena Šaul) je Pavlov suradnik na drugome vjerovjesničkom putovanju. Vodeći je judeokršćanin jeruzalemske prazajednice. Zajedno s Judom zvanim Barsaba glasnik je Apostolskoga sabora za Antiohiju i tumač apostolskoga pisma koje je sa saSv. Luka, pisac Evanđelja i Djela apostolskih

OlimpijKRAJ.indd 15

bora poslano antiohijskoj Crkvi. Pavao ga u svojim spisima spominje imenom Silvan. Uživa prava rimskoga građanstva, a blizak je i Petru (usp. 1 Pt 5, 12). Za drugoga vjerovjesničkog putovanja Pavao i Sila upoznaju Timoteja iz Listre. Sin je oca poganina (Grka) i majke judeokršćanke po imenu Eunika. Pavao ga je u Ikoniju priveo vjeri, dao ga obrezati i uzeo kao svoga suradnika. Ostaje uz Pavla cijelo vrijeme drugoga putovanja. Pavao ga je veoma cijenio i povjeravao mu posebne poslove (usp. 1 Tim 1, 18). Zajedno je s Pavlom u Korintu, Efezu, Jeruzalemu, a možda i u Rimu. Po predaji, on je prvi efeški biskup (usp. 1 Tim 1, 3; 2 Tim 1, 6). Dvije Pavlove poslanice, ili koje predaja barem pripisuje Pavlu, upućene su Timoteju. Ubrajaju se u Pastoralne poslanice. Luka se u Troadi pridružuje Pavlu kao njegov četvrti suradnik na drugome putovanju. Po rođenju je poganin a po zvanju liječnik. Na temelju tzv. “Mi izvještaja” u Djelima apostolskim (usp. 16, 10 - 17; 20, 5 - 15; 21, 1 - 18; 27, 1 - 28, 6) zaključujemo da je pratio Pavla na drugom i na trećem vjerovjesničkom putovanju. Već u 2. stoljeću zasvjedočeno je da je napisao Evanđelje i Djela apostolska. Vrstan je književnik s velikim darom zapažanja i uočavanja bitnoga. Ostaje vjeran Pavlu

do smrti. Prema predaji, potječe iz Antiohije u Siriji, nije bio oženjen, a umro je u Boeciji u starosti od 84 godine. Lidija je bogobojazna žena, prodavačica grimizne robe iz grada Tijatire. Pavao ju je za vrijeme drugoga putovanja pridobio za vjeru u Filipima. Prva je kršćanka na europskom tlu, a njezina kuća, gdje je primila Pavla i Silu, najvjerojatnije je prva crkva u Europi. U Solunu, Pavlov je suradnik Jason, Židov koji je Pavlu preporučen u Filipima. Ima tekstilnu radionicu u kojoj radi i Pavao. Kad su Židovi potaknuli pobunu protiv Pavla, Jason je, zato što nisu pronašli Pavla, izveden na sud pred gradske poglavare Soluna. Plaćanjem jamčevine oslobođen je od optužbi. Akvila i Priscila su imućni židovski bračni par, koji se kao i Pavao bave šatoraškim zanatom. Nakon Klaudijeva edikta iz 49. godine, kojim su Židovi morali napustiti Rim, bračni par dolazi u Korint. Već su bili kršćani i kod njih Pavao boravi dulje vrijeme u Korintu. Zajedno s Pavlom, koji je na povratku u Jeruzalem, dolaze u Efez, gdje ostaju i primaju k sebi Apolona. Kasnije su se, nakon povlačenja Klaudijeva edikta, vratili u Rim i Pavao ih zahvalno pozdravlja u Rim 16, 3s. Aristarh (“najbolji vladar”), rodom iz Soluna, Pavlov je suradnik u Solunu, zajedno sa Sekundom, a nalazimo ih i u Troadi, gdje dočekuju Pavla na povratku u Jeruzalem pri kraju drugoga putovanja. Aristarh je kasnije Pavlov sudrug u sužanjstvu (usp. Flm 24). Dema je suradnik apostola Pavla (Kol 4, 14; Flm 24), a vjerojatno i onaj koji ga napušta “iz ljubavi prema ovome svijetu” (2 Tim 4, 10). Gaj iz Derbe suputnik je Pavlov u Efezu, uhićen od pobunjenika protiv Pavla. Nalazimo ga u Troadi zajedno s Pavlom na njegovu povratku u Jeruzalem, pri kraju drugoga putovanja. Tu su još, uz neke već spomenute Pavlove suradnike, i Azijci Tihik i Trofim. Tihik se kao Pavlov suradnik spominje u Poslanici Kološanima (4, 7) i Efežanima (6, 21), a Trofim iz Efeza u Drugoj poslanici Timoteju (4, 20). I u Korintu nalazimo jednoga Gaja, kojega je Pavao krstio. Kod njega se vjerojatno okupljala korintska kršćanska zajednica. mali koncil - MAK

15

21.12.2007 12:27:48


Ticije Just, bogobojazni je čovjek u Korintu koji prima Pavla u svoju kuću, koja je uz sinagogu, nakon što su ga Židovi odbacili u sinagogi. Njegova je kuća vjerojatno prva crkva u Korintu. Erast (“dostojan ljubavi”), rizničar grada Korinta, Pavlov je suradnik u Korintu. Prati Pavla do Efeza. Prema 2 Tim 4, 20 neki je Erast ostao u Korintu. Nije sigurno da se radi o istim osobama. Stefanas, Fortunat i Ahajik posjećuju Pavla u Efezu i donose mu vijesti iz korintske Crkve. Očito je da su Korinćani. Na temelju njihovih obavijesti Pavao će pisati Korinćanima. Feba (“Čista”) je kršćanka iz poganstva, službenica (đakonisa) zajednice u Kenhreji, istočne luke grada Korinta. Pavao ju preporučuje zajednici u Rimu (Rim 16, 1ss). Ona je najvjerojatnije donositeljica u Rim Pavlove poslanice Rimljanima, koja je napisana u Korintu. Tercije je Pavlov pisar. Po Pavlovu nalogu i kazivanju u pero u Korintu piše poslanicu Rimljanima. Protivno običaju, on kao pisar pozdravlja zajednicu u Rimu, što znači da ga je ta zajednica poznavala. Tit je kršćanin iz poganstva. Prati Pavla na Apostolski sabor (usp. Gal 2, 1 - 3) i Pavao ne dozvoljava da bude obrezan. Kasnije ga Pavao šalje u Korint kao vrsnoga organizatora da tamo zbog čestih sukoba učvrsti ugroženo zajedništvo korintske Crkve s Pavlom (usp. 2 Kor 7, 13; 8, 6). Njemu je naslovljena jedna od Pastoralnih poslanica Novoga zavjeta, prema kojoj mu je Pavao povjerio vodstvo kršćanske zajednice na Kreti (Tit 1, 5). Prema 2 Tim 4, 9 Pavao je Tita poslao u Dalmaciju. Epafra (“poželjan”) je Pavlov suradnik kojega je za vjeru pridobio u Efezu. Utemeljio je Crkvu u Kolosima, Laodiceji i Hijerapolisu. Vrlo slično ime ima Epafrodit, Pavlov suradnik iz Filipa. On je bio zadužen Pavlu, koji je u zatvoru, odnijeti pomoć koju je za njega prikupila Crkva u Filipima. Pavao će mu na tome zahvaliti. Kad je obolio kod Pavla, zaželio je vratiti se i vraća se kući u Filipe. Filemon je bogati kršćanin u Kolosima, čijega je odbjegloga roba Onezima Pavao priveo k vjeri dok je bio u sužanjstvu. Vratio ga je Filemonu s pisanom preporukom (Poslanica Filemonu), iz koje se vidi da se u Filemonovoj kući okuplja kršćanska zajednica u Kolosima. Pavao je sigurno imao vrsne suradnike. Imena svih njih nisu se sačuvala. Nabrojili smo samo neka poznatija imena.

16

CRKVA I RIMSKO CARSTVO DO POcETKA IV. STOLJEcA

I

sus i potom Crkva priznavali su zakonitost rimske državne vlasti općenito, kao i u Palestini. Novozavjetni spisi uče da je državna vlast od Boga ukoliko je ljudska uredba za promicanje općega dobra i dobra svakoga pojedinca. Na pitanje o plaćanju poreza, koje farizejski učenici i herodovci postavljaju Isusu, Isus je svojim odgovorom načelno odredio odnos kršćanskih vjernika prema državi. Rekao je: “Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje.” (Mt 22, 21) Sveti Pavao to načelo praktično primjenjuje u Poslanici Rimljanima. Određuje da se svatko pokorava višim vlastima, jer nema vlasti

Grob sv. Petra u Rimu

osim od Boga. Ona služi Bogu, kažnjavajući one koji čine zlo (usp. Rim 13, 1 - 7). Sveti Petar također traži pokoravanje svakoj ljudskoj ustanovi radi Gospodina (usp. 1 Pt 2, 13 - 17), a pisac Prve poslanice Timoteju poziva kršćane da mole za kraljeve (usp. 1 Tim 2, 1ss). U odnosu prema državnoj vlasti kršćanstvo naglašava razlikovanje građanske i religiozne sfere utjecaja. Što se tiče religiozne sfere utjecaja, Crkva i njezin nauk o Bogu imaju prednost, a što se tiče građanske - država. Takvo bi stanje bilo idealno. Međutim, u svakom se pojedinom čovjeku ove sfere miješaju i teško ih je potpuno razgraničiti. To je oduvijek stvaralo, a i danas stvara napetosti između crkvenih i državnih vlasti. Rimska se država sa svoje strane prema kršćanima odnosila negativno. Do 313. godine nije priznavala kršćanstvo kao zakonitu i dopuštenu religiju i u tomu razdoblju bilo je otvorenih i žestokih, ali

i prikrivenih progona Crkve. U I. stoljeću broj je kršćana u odnosu na ukupni broj pučanstva u Carstvu bio neznatan. Tijekom II. stoljeća kršćana je bilo sve više, ali brojnošću još nisu bili toliko upadni. I tada je bilo progona kršćana, ali još nisu bili ni žestoki, ni sustavni, ni općeniti. Tek u III. i IV. stoljeću Crkva je bila dobro organizirana i vrlo brojna. Tada i država zauzima prema njoj određeno stajalište. Nekada se prema njoj odnosi snošljivo, kao u doba careva iz kuće Severa, a nekada ju žestoko progoni s nakanom potpunog istrebljenja, kao u doba Decija, Valerijana i Dioklecijana. Među razlozima za progon Crkve iznose se razne sumnje i teške optužbe. Primjerice, kršćane se optužuje zato što ne štuju bogove i što ih se smatra bezbošcima i svetogrdnicima; proglašava ih se zločincima, zato što ne štuju cara kao božanstvo i što se tvrdoglavo drže novoga i opasnoga praznovjerja; sumnjiči ih se da rade razne nedopuštene radnje jer se potajno sastaju noću i jer ne posjećuju kazalište i gladijatorske igre; sumnjiči ih se za opasno djelovanje protiv države jer se organiziraju uključujući u svoje redove ljude iz najnižih društvenih slojeva. Sve su ovo bili nazovi razlozi kojima se tražilo neko pravno utemeljenje progona, a glavni i presudni razlog progona bila je mržnja prema kršćanima, koju su u nekim sredinama širili najprije Židovi, a potom i poganski svijet. Porastu te mržnje znatno je pridonio Neronov progon u vrijeme kojega su u Rimu pogubljeni apostoli Petar i Pavao.

Neronov progon Već je car Klaudije (41. - 54.) dao protjerati Židove iz Rima zbog nemira među njima, do kojih je dolazilo zbog židovskih protivljenja kršćanima, a ne zbog careve netrpeljivosti. Prvih deset godina svoga vladanja Neron (54. - 68.) nije progonio kršćane. Tek nakon požara koji je u srpnju 64. godine izbio u Rimu i uništio cijele

mali koncil - MAK

OlimpijKRAJ.indd 16

21.12.2007 12:41:19


VO A

GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008. gradske četvrti, nastala je strašna panika među narodom, a govorkalo se da je vatru dao podmetnuti sam car. Da smiri ta govorkanja, krivnju je prebacio na kršćane te ih dao na najokrutnije načine mučiti i ubijati. O Neronovu nas progonu izvješćuje Tacit u svojim Analima (Godišnjacima). Za njega nema sumnje da su kršćani nepravedno okrivljeni za palež, iako su i po njegovu mišljenju zaslužili najstrože kazne jer su “neprijatelji ljudskoga roda”. Klement Rimski je nekoliko godina nakon toga u svojoj Poslanici Korinćanima zapisao da je pogubljeno “veliko mnoštvo izabranika”. Tacit govori o “velikom mnoštvu”. Oba izričaja treba shvatiti tako da se radi o više stotina kršćana koji su pobijeni u Rimu i bližoj okolici, jer se taj progon, čini se, nije proširio na druge krajeve.

Domicijanov progon Iz bezrazložnoga straha da će mu netko oteti prijestolje, a ne zbog mržnje na kršćane, car Domicijan (81. - 96.) pri koncu je svoga vladanja (93. ili 94.) žestoko udario na kršćane. U svomu strahu za prijestolje svugdje je gledao protivnike, osobito među onima koji su odbijali iskazivati caru božansko štovanje. Njegov se progon proširio izvan Rima i Italije. Dao je pogubiti i svoga rođaka konzula Flavija Klementa i ženu mu Flaviju Domicilu, zbog “zločina bezbožnosti”, odnosno zato što su “zabludjeli po židovskom običaju”, kako piše Dionizije Kasijus. Svetonije piše da je car pogubio Klementa “na temelju vrlo male sumnje”, a ženu mu poslao u izgnanstvo. Možda se već prije Domicijanove smrti prestalo s mučenjem i ubijanjem kršćana, a svakako odmah čim je vlast preuzeo Nerva (96. - 98.). Smrtna kazna izvršavana je na razne načine: od-

H. Siemiradzki, “Žive Neronove baklje”, spaljivanje živih kršćana

OlimpijKRAJ.indd 17

sijecanjem glave sjekirom ili mačem (decapitatio), spaljivanjem živoga čovjeka (vivicrematio), bacanjem pred divlje zvijeri (bestiis obiectio) i razapinjanjem na križ (crucifixio).

Progon kršćana u Trajanovo doba U prvim godinama Trajanova vladanja (98. - 117.) čini se da se kršćane povremeno sudilo i osuđivalo na smrt. Tako je 107. godine Ignacije Antiohijski, biskup, kao osuđenik doveden u Rim i ondje bačen pred divlje zvijeri. Iz dopisivanja cara Trajana i Plinija Mlađega, koji je od 111. godine bio upravitelj maloazijske pokrajine Bitinije, vidi se da su kršćani u Bitiniji bili progonjeni i prije nego što je on došao na čelo te pokrajine. Plinije traži upute od cara za vođenje sudskoga postupka protiv kršćana. Nije znao treba li kažnjavati kršćane samo zato što su kršćani ili tek onda kad učine neko kažnjivo djelo. Posebnu su mu poteškoću stvarali slučajevi kad se netko pred sudom odrekao kršćanstva. Nije znao treba li ih i tada kazniti. Isto tako, teško mu je bilo suditi u slučaju anonimnih prijava protiv kršćana. Od onih koji su se odrekli vjere saznao je da je jedina njihova krivnja bila u tome “što su se običavali skupiti u određeni dan prije zore pa naizmjence pjevati Kristu kao Bogu i zakletvom se obvezivati, ne na kakvo zlo djelo, nego da ne će počiniti krađe ni razbojstva ni preljuba, da ne će prekršiti zadanu riječ, da ne će utajiti zalog, kad se od njih zatraži”. U svomu otpisu (reskriptu) Pliniju, car Trajan odgovara da kršćane ne treba tražiti, ali ako su od nekoga tuženi pa im se dokaže krivnja, da ih se treba kazniti, osim ako ne zaniječu kršćanstvo žrtvuju-

ći bogovima. Anonimne prijave ne smiju se uzimati u obzir ni u jednom kaznenom djelu. Trajanova načela u odnosu na kršćane ostaju vrijediti barem do sredine III. stoljeća, a načelo da otpadnike od vjere ne treba kažnjavati vrijedilo je sve do 312. godine, tj. do svršetka progonâ.

Kršćani u doba Hadrijana Slično kao Plinije Trajanu, i Serenije Granijan, prokonzul rimske pokrajine Azije obratio se pismom caru Hadrijanu (117. - 138.), izlažući mu neprilike za vrijeme suđenja kršćanima. Car se u svom otpisu novom prokonzulu Minuciju Fundanu, poslanu oko 125. godine, odrješito izražava protiv nereda, jer nije dopustivo da protukršćanski raspoloženi podanici ometaju redovito sudovanje. Određuje da se kršćane kažnjava ako rade nešto protiv zakona, a one koji bi ih krivo okrivili treba oštro kazniti. Od Hadrijana, čini se, kršćanima se priznaje pravo redovitoga sudskoga postupka. Uz tu novost, Hadrijan je zabranio vršenje pritisaka na suca da osudi kršćane. S te dvije novosti, položaj kršćana u Carstvu bio je donekle povoljniji.

Kršćani u doba Marka Aurelija i Komoda Za vladanja cara filozofa Marka Aurelija (161. - 180.) kršćane se prigodice osuđivalo na smrt. Razlog tim osudama je opće stanje u Rimskom Carstvu. Carstvo su već 167. godine pogodile nevolje, kad su u nj provalili Germani i opsjedali neke gradove. Car je dao prinositi žrtve poganskim bogovima da odvrati njihovu srdžbu, a budući da kršćani nisu u njima sudjelovali, navlače bijes na sebe. U ovom valu mučenika poseban spomen zaslužuje Justin i njegovih šest prijatelja, koji su pogubljeni u Rimu. Drugi i žešći val progona kršćana zbio se u razdoblju od 174. do 178. godine. Tada je u gradu Lyonu u Galiji (današnja Francuska) mučeništvo podnijelo 50 tamošnjih kršćana. O progonima kojima su izloženi kršćani svjedoče spisi tadašnjih kršćanskih apologeta. U prvim godinama vladanja cara Komoda (180. - 192.) progoni su nastavljeni, iako sam car, čini se, nije bio protiv kršćana. Progoni su više plod loših odnosa cara i demokratske struje koja je prevladavala na dvoru sve do cara Decija. mali koncil - MAK

17

21.12.2007 12:32:41


Dioklecijan i suvladari protiv kršćana

Kršćanski agape

Od kraja II. do sredine III. stoljeća kršćani mogu mirnije i sigurnije živjeti, osim za vrijeme Maksimina Tračanina (235. - 238.), koji se progonom oborio na predstojnike Crkve, odnosno na biskupe i prezbitere. Progon je kratko trajao i izvan Rima nije gotovo ništa značio.

Decijev progon Kad je carsku vlast osvojio Decije (249. - 251.), kršćani su bili već dobro organizirani i prošireni po cijelome Carstvu. Bilo ih je oko tri milijuna. Carstvo zapada u sve veću krizu provalom barbarskih naroda, posebice Germana. Car je rodom iz Ilirika, bez naobrazbe, osim vojničke. Rimska religija slabi zbog prodora istočnih kultova, a novčano financijsko stanje u državi postaje sve teže. U želji da učvrsti Carstvo, uz druge mjere Decije želi vratiti religijsko jedinstvo među svoje podanike. Ediktom iz 249. ili 250. godine sve građane obvezuje na službeni poganski kult. Izravna posljedica te odredbe bio je prvi opći i sustavni progon kršćana u rimskoj državi. Kršćani koji su odbili žrtvovati likovima službenih božanstava bili su progonjeni i ubijani. Tijekom toga progona bilo je mnogo mučenika, priznavalaca (confessores), koji su dali život za vjeru. Unatoč dobro smišljenom progonu Crkve, Crkva je preživjela, a progon je jenjao smrću cara, koji je 251. godine poginuo u ratu s Gotima u Traciji. Za Decijevih nasljednika bilo je kraćih progona u doba cara Tribunijana Gala (251. - 253.) i Valerijana (253. - 260.). Valerijan je postao progonitelj kršćana zbog financijskih neprilika, u koje je država upala zbog vođenja raznih ratova. Uz već poznate odredbe o obrednom štovanju poganskih božanstava, uglednije je kršćane lišavao časti i imanja. Valerijanov sin Galijen, kad se domogao prijestolja, obustavio je progon, a Crkvi se opet vratio mir koji je uživala sljedeća četiri desetljeća.

18

Kad je na carsko prijestolje došao Dioklecijan (285. - 305.), rodom iz Dalmacije, bez naročite naobrazbe, ali odličan vojnik i vojskovođa, rimska je država bila u teškoj krizi. Car najprije provodi temeljitu obnovu, posebno u pravu i privredi. Državu dijeli na četiri prefekture, a na čelo države uvodi najprije dva, a kasnije četiri vladara: dva glavna s naslovom august i dva pomoćna s naslovom cezar. Provodi i privrednu i religijsku obnovu carstva. U početku vladanja dosta je tolerantan prema kršćanstvu, a kasnije, najvjerojatnije zbog uvjerenja da kršćanstvo sprječava obnovu Carstva, započinje s progonom. Izdao je četiri edikta o progonu, prva tri godine 303., a zadnji godine 304. Naredio je rušenje crkava, uništavanje primjeraka Svetoga pisma i ostalih bogoslužnih knjiga, svećenstvo je stavljao u tamnice i prisiljavao da žrtvuje poganskim bogovima, a na kraju, zadnjim ediktom, svim je stanovnicima Rimskoga Carstva naredio da javno prinesu žrtve bogovima. Za one koji to odbiju propisao je mučenje i okrutnu smrt. Dioklecijanov cezar bio je Galerije. Kad se Dioklecijan 305. godine povukao s vlasti, augustom je postao Galerije. Nastavio je s progonom kršćana sve dok 311. godine tzv. Sardičkim ediktom o toleranciji nije opozvao sve mjere kojima su Dioklecijanovi edikti udarali protiv kršćana. Na Istoku carstva (Mala Azija, Sirija, Palestina, Egipat) još se do smrti Maksimina

Daja (313. god.) nastavilo s progonima, a na Zapadu su oni već prije prestali. U Italiji, Africi i Hispaniji prestali su s Maksimijanovim povlačenjem s prijestolja 305. god. U Galiji i Bitiniji dolaskom Konstantina na vlast. Njega je 306. godine vojska proglasila augustom, nakon smrti cezara Konstancija Klora, njegova oca. Konstantin je rođen u Nišu oko 280. godine. Milanskim dogovorom s carem Licinijem Konstantin je 313. godine dao kršćanstvu punu slobodu i ravnopravnost s drugim religijama. Država se odrekla svakoga miješanja u religioznu sferu i svakomu priznala slobodu savjesti na području religioznosti. Konstantinovi su sinovi, nakon preuzimanja vlasti, provodili mjere progona poganskih kultova. Kad je 361. godine umro Konstantinov sin Konstancije, vlast je prigrabio Julijan, sin Konstantinova brata Julija, koji je izmakao Konstancijevu pokolju najbliže rodbine. On je ponovo započeo s potiskivanjem i obaranjem kršćanstva, a oživljavanjem poganstva kao temelja rimske države. Nakon Julijanove smrti (363. god.), kratko je vladao Jovinijan, a onda Valentijan I. (364. - 375.), prvi car kršćanin. Car Gracijan (375. - 383.) oduzima 382. godine poganskim religijama državnu potporu i njihova imanja, a car Teodozije I. (379. - 395.) proglašava 391. godine da država od svih religija priznaje samo kršćanstvo i to ono koje se drži Nicejskoga vjerovanja. Time je kršćanstvo postalo povlaštena religija Rimskoga Carstva.

Krv mučenika - sjeme kršćanstva U djelu Apologeticum, jednom od niza svojih djela koje je napisao oko 197. godine, kartaški (grad Kartaga) kršćanin i jedan od izvornih latinskih kršćanskih pisaca Kvint Septimije Florencije Tertulijan (oko 160. - oko 240.) zabilježio je: “Sve nas više ima, što nas više kosite: krv je sjeme kršćana.” (“Plures efficimur, quoties metimur, semen est sanguis christianorum.”) Uvjeren u važnost mučeništva, svjedočanstva vjere životom do davanja krvi, Tertulijan je izrekao ove riječi koje je Crkva kasnije usvojila kao geslo života svojih vjernika, istina u malo izmijenjenom obliku: krv mučenika sjeme je novih kršćana. Povjesničari su izračunali da je od 64. godine (Neronov progon) do 313. godine (Milanski dogovor) Car Konstantin

mali koncil - MAK

OlimpijKRAJ.indd 18

21.12.2007 12:44:08


GRAĐA ZA VJERONAUČNU OLIMPIJADU 2008.

Ignacije Antiohijski

sve skupa bilo oko 129 godina u kojima se kršćane progonilo, a 120 godina relativnog ili potpunog zatišja. U razdoblju progona, premda u tom pogledu postoje sporenja, stradalo je između 20 i 60 tisuća kršćana. Uzevši u obzir one koje izričito spominju povijesna i arheološka vrela ili samo one koji su štovani kao sveci, njihov bi se broj kretao oko tisuću. Prvi nama poznati kršćanin koji je dao život za Krista bio je đakon Stjepan, kojega su židovski vjersko-politički vođe pogubili kamenovanjem u Jeruzalemu 33. ili 34. godine. Kralj Herod Agripa, kojemu su Rimljani 42. godine povjerili vlast u Judeji, te iste ili sljedeće godine dao je pogubiti apostola Jakova Starijega, brata Ivana apostola. Apostola Jakova Mlađega (Alfejeva) dao je pogubiti židovski Veliki svećenik Anan 62. ili 63. godine. Neron je 64. ili 67. godine dao pogubiti apostole Petra i Pavla u Rimu. Od samih početaka, dakle, sve do danas kršćani ne prestaju mučenički i svjedočki davati svoje živote za Krista. Spomenut ćemo samo nekoliko svjedoka iz različitih slojeva kršćanstva koji su u prvom razdoblju Crkve mučenički umrli za Krista i svoje uvjerenje. Ignacije Antiohijski, apostolski otac, biskup i mučenik. Rođen je u poganstvu, kasnije se obratio i postao učenikom sv. Ivana i trećim antiohijskim biskupom. Za progonstva u vrijeme cara Trajana bio je osuđen na smrt bacanjem pred zvijeri. Na putu iz Sirije u Rim, gdje je podnio mučeništvo, vjerojatno u Flavijevu amfiteatru (Kolosej) oko 107. godine, posjećivao je crkvene zajednice i napisao sedam poslanica Crkvama u Efezu, Magneziji, Trallesu, Rimu, Filadelfiji i Smirni, te biskupu Poli-

karpu. Znamenite su njegove riječi iz poslanice koju je uputio Rimljanima: “Pšenica sam Božja, i zubi me zvijeri melju, da se nađem čistim kruhom Kristovim.” Justin, filozof i mučenik. Rodio se između 100. i 110. godine u rimskom gradu Flavia Neapolis (danas Nablus u Izraelu) od imućnih roditelja, možda isluženih vojnika (veterana) kojima je Carstvo dalo zemlju. Proučavao je razne pravce grčke filozofije i prihvatio kršćanstvo. Dugo je živio u Efezu i dva puta boravio u Rimu, gdje je osnovao svoju filozofsku školu. Prvi je kršćanin koji je počeo istraživati odnos razuma i vjere. Optužen je kao kršćanin i osuđen na smrt s još šestoricom mučenika. Umro je u Rimu između 163. i 167. godine. Napisao je dvije Apologije, naslovljene na careve Antonina Pija i Marka Aurelija, te Dijalog s Trifonom. Poznate su njegove riječi iz druge Apologije koje je izrekao pred rimskim senatom: “Nitko Sokratu nije vjerovao dok nije umro za ono što je naučavao. A obrtnici i neznalice prezreli su radi Krista strah i smrt.” Blandina, lijonska ropkinja, podrijetlom iz Smirne ili iz Frigije. Služi kod jedne bogate Lijonke, koja je postala kršćankom. Ova je uvodi u kršćansku zajednicu. Krstio ju je lijonski biskup Potin. Mučena je za vrijeme pučkih svečanosti u Lyonu koje su trajale više dana i za vrijeme kojih se svjetina zabavljala gledajući gladijatorske borbe ili mučenje kršćana bacanjem pred zvijeri. Dala je život za Krista 177. godine. Irenej, crkveni otac rođen u Smirni u Maloj Aziji između 135. i 140. godine. U mladosti sluša sv. Polikarpa, biskupa Smirne. Stekao je solidno teološko i građansko obrazovanje. Godine 177. u doba progona u Galiji stiže u Lyon i ubrzo postaje biskupom. Naslijedio je Potina koji je zajedno s 40 drugih mučenika pogubljen 177. godine u 90. godini života. Radi na suzbijanju gnostika i širenju kršćanstva u Galiji. Razvija živu spisateljsku djelatnost, a život za Krista daje oko 202. godine u vrijeme progonstva Septimija Severa. Sačuvana su nam dva važna Irenejeva djela: Protiv krivovjerja (Adversus haereses) i Dokaz apostolskog navještaja (Demonstratio praedicationis apostolicae). Veliki je zagovornik apostolske predaje, koja se dokazuje neprekinutim slijedom biskupa u pojedinim Crkvama i prvenstva rimske Crkve. Perpetua, mlada majka iz Afrike (Kartaga). Iz ugledne je gradske obitelji. Uhićena je sa svojom ropkinjom Felicitom, robom Revokatom te Saturom i Saturninom, bačena zvijerima a zatim pogublje-

na. Sačuvao nam se opis njihove muke, koji je napisao ili mu dodao zaključak Tertulijan. Iz toga opisa vidljiva je ustrajnost i spremnost na mučeništvo ove mlade majke, posebno pred pokušajima njezina oca da je odvrati od kršćanstva. Evo nekih njezinih riječi: “Oče, rekoh mu, vidiš li onu vazu na tlu, ovaj vrč, ili bilo koji predmet? Vidim, reče moj otac. Može li se taj predmet nazvati drugim imenom nego onim koje ima? Ne može, odgovori. Pa dobro, ni ja ne mogu sebi dati drugo ime osim moga pravoga imena: kršćanka.”

Mozaik u Eufrazijevoj bazilici u Poreču

Ovakvih primjera bilo je mnogo. Oni su bili izvor i nadahnuće mnogih novih članova Crkve. Onoga tko je upoznao prvi naraštaj kršćana, posebno mučenika, koji su svaki dan bili ugrožavani i nesigurni za sutrašnjicu, začuđuje njihovo istodobno radovanje životu i vedrina pred smrću. Mučeništvo je glavni oblik svjedočenja kršćanske vjere u doba progona. Ignacije Antiohijski dao mu je teološko obrazloženje, a Polikarpovo mučeništvo (oko 155. god.) prvi je izvještaj ranokršćanskoga mučeništva. Štovanje mučenika počinje u II. stoljeću, a općeprihvaćenim postaje od III. stoljeća. Počinju se štovati i njihove relikvije, a nakon IV. stoljeća u spomen im se podižu bazilike. U teološkoj predaji mučeništvu se pridaje ista spasenjska vrijednost kao krštenju. mali koncil - MAK

OlimpijKRAJ.indd 19

19

22.12.2007 9:39:58


20_oglas.indd 20 3narudzbenice_MAK.indd 1

21.12.2007 19.12.2007 13:08:31 8:03:30


Uloge: anđeo, Mali svetac, brat Ivan Potrebna sredstva: stol, stolica, pokrivač, čarape i iglica s koncem, krumpiri i zdjela, krila za anđela MALI SVETAC (radosno): Moram svojoj braći okrpati čarape. Da im ne bude hladno. Kako će se samo razveseliti kada dođu kući! (Prilazi mu anđeo i stane ispred njega.) ANĐEO: Vrijeme je da pođeš sa mnom u nebo! Idemo! MALI SVETAC (ustaje i iznenađeno progovara): Anđele? U nebo?! Zar baš sada? (Pokazuje čarape.) Pogledaj samo koliko posla imam! Moram okrpati sedam pari čarapa! Siromašni smo, a zima se bliži. Molim te, možeš li doći drugi put? Zar nebo ne bi moglo malo pričekati? ANĐEO (slegne ramenima): Imaš posla. Braći moraš pomoći. Dobro. Vidjet ću što mogu učiniti za tebe. (Anđeo mahne krilima i ode.) (Svetac nastavi krpati čarape.) MALI SVETAC (lupne se rukom po glavi): Kako sam zaboravio! Već je jedanaest sati! Ručak! Moja braća će uskoro doći. Ni krumpire nisam ogulio. (Ode po krumpire i počne ih guliti.) Moram požuriti. Nakon teškog rada u polju moja braća će se razveseliti toplom ručku. (Opet dođe anđeo i stane ispred njega.) To si ti anđele, zar već? ANĐEO: Vrijeme je da pođeš sa mnom u nebo! MALI SVETAC: U nebo? U nebo, kažeš? (Zamišljen je nekoliko trenutaka.) Znam da puno tražim, ali imam molbu za tebe.

mali SVETAC

Napisala (prema priči): Marina Šimić, vjeroučiteljica

ANĐEO: Reci. Slušam te. MALI SVETAC: Moja braća su u polju. Teško rade. Ako me sada povedeš u nebo, tko će im skuhati ručak? Molim te, samo malo, ako još malo možeš pričekati? ANĐEO: Ručak za braću, kažeš! Dobro vidjet ću što mogu učiniti za tebe! (Anđeo mahne krilima i ode. Mali svetac odnese krumpir u kuhinju.) MALI SVETAC (odlazeći): Dobro je da sam nebo malo odgodio. Moram skuhati nešto toplo svojoj braći. (Na scenu dolazi brat Ivan. Teško hoda. Privija se. ) BRAT IVAN (zove): Brate! Brate! (Mali svetac brzo dođe.) MALI SVETAC: Brate Ivane! Sjedni brzo! (Stavi mu ruku

na čelo). Ti goriš! Sad ću ti skuhati čaj. Samo sjedni. Idem po pokrivač. (Brat Ivan sjedne, a Mali svetac ode po pokrivač, uskoro se vrati.) MALI SVETAC (pokrije ga): Tako, sad ću ti skuhati čaj. (Pođe u kuhinju, ali ga presretne anđeo.) ANĐEO: Vrijeme je da pođeš sa mnom u nebo! MALI SVETAC: U nebo! Znam da sam obećao i nije lijepo od mene, ali pogledaj moga brata. Bolestan je. Što će biti s njim ako ja sada odem? Tko će mu skuhati čaj? Može li nebo samo još ovaj put pričekati? ANĐEO: Vidjet ću što mogu učiniti za tebe. (Anđeo ode.) MALI SVETAC (uzme brata pod ruku): Premjesti se u sobu. Ja ću brzo doći i donijeti čaj. (Odu sa scene.)

Scena: Skromni obiteljski dom. Stol i stolice. Mali svetac sjedi i krpa čarape. Igrokaz se izvodi u dva čina. Između činova vjeroučenici mogu otpjevati prigodnu pjesmu. 2. č i n (Na sceni je Mali svetac. Ostario je. Štap je pokraj njega. Sjedi pokriven.) MALI SVETAC: Baš sam ostario. (Skida naočale.) Ni vid me više ne služi. (Uzima štap.) A ni noge. Nikome više ne mogu pomoći. (Dolazi brat Ivan. Donosi mu jelo.) BRAT IVAN (veselo): Evo malo juhe! (Uspravi ga.) Tako. Ne moraš se mučiti, evo ja ću te hraniti. (Daje mu jesti.) MALI SVETAC: Hvala ti, brate. (Počne kašljati. Brat ga lagano udari po leđima.) BRAT IVAN: Idem po malo vode. Evo me odmah! (Ode sa scene.) MALI SVETAC (kašlje): Baš ništa više ne mogu. Koliko posla braća imaju oko mene! (Kašlje.) Kad bi mi barem sada došao onaj anđeo i odveo me u nebo! ANĐEO (došavši): Što to govoriš? Želiš negdje ići? MALI SVETAC: O to si ti, moj dragi anđele! Hvala Bogu što te poslao! Idemo li? ANĐEO: Gdje? MALI SVETAC: Kako gdje? Pa u nebo. Zar nisi već tri puta dolazio po mene? ANĐEO: U nebo? U nebo, kažeš? A što misliš, gdje si cijelo vrijeme bio? MALI SVETAC: Gdje sam bio cijelo vrijeme? Pa tu u kući sa svojom braćom… ANĐEO: Tu je nebo. Ti si ga stvorio svojom dobrotom. mali koncil - MAK

21_36.indd 21

21

21.12.2007 15:02:37


STRIPOVI O SVECIMA Piše: Blaž • Riše: K. Stanić

22

SVETA AGNEZA

mali koncil - MAK

21_36.indd 22

22.12.2007 9:32:41


Sv. Agneza, kći bogatih rimskih patricija, živjela je u III. stoljeću. Oduševila se za kršćanstvo, dala zavjet djevičanstva i proglasila se Kristovom zaručnicom. No, njena je ljepota privlačila mnoge, tako i sina rimskoga prefekta. Zaprosio ju je, a ona ga je odbila. Tad se umiješao mladićev otac, prvo nagovaranjem, potom sramoćenjem, a naposljetku zločinom! Agneza, 13-godišnjakinja, sve je hrabro podnijela i 304. g. život dala za vjeru. Ljudi su je odmah počeli častiti kao sveticu. Legenda zbori da se ukazala skupini hodočasnika na grobu, s janjetom do njenih nogu. Janje joj je postalo i “zaštitni znak”, simbol djevičanstva. Na hrvatskom je zovemo i Janja, blagdan joj je 21. 1., a zaštitnica je ženske mladeži.

mali koncil - MAK

21_36.indd 23

23

22.12.2007 9:33:01


STOPOSTOTNA KRIŽALJKA Uz sve već ispisane “stotke”, valjda možemo biti sto posto sigurni da ćete uspjeti riješiti ovu križaljku!?

OSMOSMJERNE ZIMSKE PRIČE Duge zimske večeri idealne su za čitanje priča i bajki! Čitajte ih i vi! “Pročitajte” svih petnaest koje smo u ovu osmosmjerku “stisnuli”! Zapravo, vaš je zadatak da u osmosmjerkama pronađete 1. CAREVO NOVO _ _ _ _ one riječi 2. _ _ _ _ _ I KOSJENKA koje 3. _ _ _ _ _ _ _ _ IZ OZA nedostaju 4. LJEPOTICA I _ _ _ _ _ _ sljedećim 5. MALI _ _ _ _ _ naslovima 8. PEĆA I _ _ _ priča:

24

6. _ _ _ _ _ _ _ _ NA ZRNU GRAŠKA 7. PČELICA _ _ _ _ 9. PETAR _ _ _ 10. RUŽNO _ _ _ _ 11. ŠEGRT _ _ _ _ _ _

12. USPAVANA ________ 13. _ _ _ _ _ U ZEMLJI ČUDESA 14. VELI _ _ _ _ 15. VUK I _ _ _ PRAŠČIĆA

U nezaokruženim slovima čeka vas još jedna priča: __________ U ČIZMAMA

mali koncil - MAK

21_36.indd 24

21.12.2007 15:02:55


Je li SENJ JAČI?

(premetaljka)

ZIMA, ZIMA... PA NEKA JE!

= RAZNE ZIMSKE PRIRODNE POJAVE

Čuvajte se senjske ruke! Od Mlečana naš Senj jači! Uskočka je snaga moćna, zadala im dosta muke! Čuvajte se senjske bure, znade biti danonoćna pa valovi divlje jure! Mali Senj je od svih jači! Ali, gle, iz kalendara jedan mjesec prigovara: Senj bez mene malo znači! Senjskoj buri dajem snagu, Ja sam prvi i najjači!

NOVOGODIŠNJE “ČUDNE RIJEČI” Što je ovo? Zar su se Mario i Silvana napili u novogodišnjoj noći? A ne, neee! U njihovim “čudnim riječima” krije se, zapravo, cijela godina! Jer, ako točno SPOJITE CRVENE S PLAVIM SLOGOVIMA dobit ćete imena 12 SVETACA, sve REDOM po mjesecima - od siječnja do prosinca!

TORO, DOJAM, JOGUR, JUSIP, DURAJ, ANTIN!

JAMA, LOVTUN, GRKOV, LUPAN, MARKA, STJENAT!

siječanj (28.): veljača (25.): ožujak (19.): travanj (23.): svibanj (7.): lipanj (13.): srpanj (25.): kolovoz (10.): rujan (3.): listopad (18.): studeni (11.): prosinac (26.):

mali koncil - MAK

21_36.indd 25

25

21.12.2007 14:54:14


snjegović dobruťko

26

mali koncil - MAK

21_36.indd 26

21.12.2007 15:09:01


B

ila curica neka. Zvala se Seka. Baka joj je rekla kako dobri Bog čeka da mu svako biće, što je od njega dobilo žiće, na kraju vrati srce cijelo. I tijelo. “Pazit ću da mi ni mrve ne ukradu. Vratit ću mu ga u komadu”, odlučila Seka. Počela je spuštati vjeđe. Spočetka rjeđe, potom sve češće, čim bi osjetila da joj se zjenice lijepe za nečije oči lijepe. Riječi slatke i mile uši bi joj prečule. Usne škrtarile kada bi hvalile, a kada bi karale i prigovarale, teškom bi se mukom zatvarale. Odmicala se od svih koji bi blizu došli, a kad bi pošli, sanjarila je o nebu i anđelima što lete na sve strane i zamišljala kako će biti kad im pred lice stane. I tako se jedne noći, u nekom snu ludom, našla pred nebeskim sudom. Baš je anđeo Pravde na jednu zdjelicu vage stavio uteg zvan Punina, a na drugu nečije srce. Mora da se od uporabe silno pohabalo. Na desetke se djelića isprelamalo. Vlasnik je krhotine tutkalom spojio, nanovo srce skrojio, ali mesa nije bilo u sredini. Ostala je samo šuplja ljuštura. Laka kao pahulja spram teškom utegu Punine. I on prevagne. S treskom. Dobacivši Seki osmjeh ubav, iz posude s natpisom “Božanska ljubav”, ulije anđeo u skrpano srce ružičasti sok. Klok, klok, zaklokoće sok navirući na sve šavove, a uteg Punine, kao da je lakši od šupljine, strelimice “frcne” sa zdjelice. Poput ptice. Baš sam pametna bila i mudro postupila kada sam pazila da mi ni mrve srca ne ukradu, obraduje se Seka. A ovaj ga lakomisleni stvor dijelio šakom i kapom svakomu tko mu je pred nosom zamahnuo

priča šapom. I da anđeo nije nalio ljubavi vina, pred okom bi Svevišnjega zjapila pusta šupljina. Zato ću sada ja pokazati što znači srce sačuvati i netaknuto vratiti, odluči Seka, pa položi svoje srce na anđelovu vagu. A ono, kao pahulja spram Punine utegu teškom, u vis sune i uteg prevagne s treskom. Dobacivši Seki osmjeh ubav, iz posude s natpisom “Božanska ljubav”, izlije anđeo ružičasti sok. Klok, klok, zaklokoće sok cureći niz glatko srce, prelijevajući se iz zdjelice. A uteg punine ni makac! U nebu tajac. Seka u muci. S rukom u ruci, kao da prosi. Na dlanu strah nosi. - Ljudska je ljubav kao meso u središtu čovjekova srca. Tko je svima dijeli, ispražnjuje srce i ono postaje posuda, koju onda mogu napuniti sokom Božje ljubavi - blago će anđeo Seki, a potom doda oštrije: - Tko umišlja da svoju ljubav čuva za nevidljivoga Boga kad je krati dati vidljivim bližnjima, meso mu u središtu srca usahne. Oko njega se skrutne opna. U njoj ni za lijeka rupa pa nemam u što uliti soka Božje ljubavi. A teški uteg Punine svačiju ljubav prevagne. Samo Božju ne može! - U pomoć! - izbezumljeno vrisne Seka i ščepa svoje srce u komadu, kad gle: Zvon zvona zoru najavio gradu. U granju cvrkut. Svod ružičast biva. - Hvala ti što sam živa, Bože - klikne djevojčica - i ne daj mi sustati u trudu da od svog srca za tvoju ljubav načinim posudu! Sonja Tomić

SRCE U KOMADU

mali koncil - MAK

26.indd 27

27

21.12.2007 14:05:18


Novo NAJnovije

Nova godina - nove najideje! Hvala za najpriznanje, najčekanje, najbiser i sve druge naj, kojima, nadamo se - nije kraj! Nastavite i šaljite nam svoje najfotografije, najSMS-ove, najprijedloge, najkritike…

naj-šala

NEZABORAVNI UČITELJ Dragi učitelju, prije četiri godine mislio sam da se to nije ni dogodilo, da je to samo ružan san iz kojega ću se probuditi. Nažalost, to je bila stvarnost. Opet smo tu. Stojimo na Vašem grobu. Šutimo, palimo svijeće i molimo se. Oko Vašeg groba je drvena ograda i križ, baš onako kako ste željeli. Osjećam se ponosno što sam baš ja danas ovdje i imam čast zapaliti svijeću čovjeku koji me za tako malo vremena naučio osnovnim životnim vrjednotama: ljubavi, poštenju i dobroti. Dragi učitelju, vjerujte, sjećamo se svega što ste nas naučili! - Dorian Delić, 6. r., OŠ M. Langa Bregana

ZBUNJENI PLJAČKAŠ

Pljačkaši, početnici u poslu, upadaju u banku. Jedan od njih se obraća službenicima: - Novac “na sunce”, brojim do tri! - A što ako ne damo? - upita jedna službenica. - Onda… onda brojim dalje! reče zbunjeni pljačkaš. (Šalu poslao Roko Tanta iz Splita)

najplakat

28

KAPA I LJUBAV

naj”biser”

Evo jednog “bisera”, kad mi je bilo četiri godine (sada sam u drugom razredu): Jednom sam upitala tatu zašto ne nosi kapu. A on mi je odgovorio: “Zato što me grije ljubav!” Ja sam to onda odmah rekla baki, ali da tata ne zna. A rekla sam joj zato što je baka prije govorila da tati treba kupiti kapu. Još nije znala da tatu grije ljubav i da mu kapa ne treba! Tako sam tada sve to shvatila, a mama je zgodu zapisala da ju ne zaboravim! Jelena Markotić, Gundinci

najsjećanje

SMJEŠKO- naj-(ne) PLAČKO raspoloženje Okrenite me za 180 stupnjeva pa pogledajte kako sam zapravo dobre volje! Kristijan Kozina, Zagreb

ŽIVOT SE MIJENJA… Iako su ga radili za neku drugu namjenu, plakat “Život se mijenja a ne oduzima” makovaca iz Kaštel Gomilice baš je odlično “legao” uz početak nove godine! Četiri stabla četvrtaša iz OŠ-a Kneza Trpimira, savršeno prikazuju četiri godišnja doba koja su pred nama, podsjećajući nas da nakon proljeća, ljeta, jeseni i zime nanovo dolazi proljeće, ljeto… Baš kao što nakon ovoga zemaljskog života dolazi novi život!

mali koncil - MAK

21_36.indd 28

21.12.2007 15:11:20


ISUSOVO ROĐENJE Narisala Ivana Urličić, Šestanovac - Katun

najpriznanje

BILA SAM ZAVIDNA

Bilo je točno tri tjedna do moje prve pričesti. Časna sestra je moju prijateljicu smjestila u solo pjevače, a mene među čitače. Znam da dobro čitam, ali veoma sam htjela pjevati. Moja prijateljica vrlo lijepo pjeva, svi su ju s ponosom gledali. Bila sam joj tako zavidna… Kad je došao dan prve pričesti, htjela sam da se moja prijateljica osramoti. Kad je došlo vrijeme za solo pjevače, bila je lijepa kao anđeo. Kad je počela pjevati, kao da su ptice cvrkutale. Vidjela sam sretna lica u crkvi. I ja sam bila sretna, a pomalo i ljuta na sebe… Njezin je glas otjerao moju zavist i ljubav je pokucala na vrata mog srca. Shvatila sam da je prijateljstvo ljepše od zavisti! - Tomislava Čirko, 4. r., OŠ Fra Kaje Adžića Pleternica

VJERONAUK najpredmet

naj-crtež

Vjeronauk mi je najbolji predmet zato jer ne učimo podataka “jato”, već učimo nešto “sitno”, al’ za naš život vrlo bitno! Dominik Lacković, Radovan

najakrostih

Molim se

Ocu nebeskom. Lijepo je biti Iskren u Trenutku Vjere. Amen.

Benjamin Vrdoljak, 3. r., župa Kamen-Šine, pokraj Splita

BOŽJI TRAGOVI Božji glas čujem ja u šaptu kiše i u mislima. Kad sunce sja njegovim dobrim djelima veselim se ja. Kada ptice pjevaju, ja razmišljam. Glorija Grbić, 4. r., OŠ Privlaka kod Zadra

najpjesma

JEDVA ČEKAM

najčekanje

Dragi Isuse! Mi čekamo puno toga: čekamo ocjene, čekamo da završi tjedan, čekamo da završi škola, čekamo diplomu, čekamo posao. Čekamo, iako nam to čekanje nije uvijek zabavno. Ali postoji jedno drugo čekanje, to čekanje najvažnije je od svih čekanja. To je iščekivanje tvog dolaska. To je najvažniji događaj u našem životu. Isuse, jedva čekam da dođeš! - Roko Kovač, 5. r., OŠ D. Kušlana Zagreb

BITI POTPUNO SPREMAN

naj-

Već sada teku moje pripreme pripreme za prvu svetu pričest. Tome se veoma veselim. Idem redovito nedjeljom na misu, tamo lijepo pjevamo i molimo. Naučio sam i neke molitve na vjeronauku i tumači nam ih naša vjeroučiteljica, sestra Mihaela. Prva pričest će biti najljepši i najsvetiji dan u mojem životu i jedva ga čekam. I zato želim biti potpuno spreman. - Robert Vanjek, 3. r., OŠ Ivana Nepomuka Jemeršića Grubišno Polje mali koncil - MAK

21_36.indd 29

29

21.12.2007 15:11:51


šale NA SUDU

- Prije dvije godine osudio sam vas zbog krađe cipela. A, eto, opet ste počinili isti zločin! - Gospodine suče, ta gdje ste vidjeli cipele koje traju više od dvije godine?

TAKSI - Zašto ste ukrali taksi? - pita sudac kradljivca. - Pa, gospodine suče, lijepo sam pitao prometnog policajca kako da najbrže stignem do zračne luke, a on mi je rekao da uzmem taksi! (Šalu poslala Mateja iz Zagreba)

Eh, kud taj svijet ide! Kad sam ja bila mlada u slučaju požara zvali smo vatrogasce…” (Tri šale poslala Katarina iz Otoka)

(Šalu poslala Nikolina iz Žepča)

NEUTJEŠNA Sjedi djevojka na splitskoj rivi i plače li plače, nikako da se zaustavi. Prilazi joj jedan postariji Splićanin pa kaže: - A što te toliko rastužilo? Kaži, dušo, barbi… - Nisam ja Barbie! - odgovori neutješna. (Šalu poslala Nina iz Trpnja)

FILMSKI

- Zašto Bruce Willis nije glumio u “Titanicu”? - Zato što bi ih sve spasio! (Šalu poslala Stanka iz Gruda)

OČINSKA LJUBAV

Bakica lista telefonski imenik pa pročita: “U slučaju požara zovite 93…

PO SAMGODIO TE!

NIS I!

Razgovor među hotelskom poslugom: - Ne znam što je ovim gostima danas. - Zašto? - Već dva gosta tvrde da sam im donio očišćenu jednu crnu i jednu smeđu cipelu!

U KNJIŽARI - Imate li knjigu Kako se obraniti od lopova? - Imali smo, ali su nam je nedavno ukrali.

Školski psiholog pita malog Ivicu: - Što bi želio raditi kad odrasteš? - Sanjam o tome da zarađujem 20 milijuna mjesečno, kao moj tata. - Zar tvoj tata zarađuje 20 milijuna mjesečno?! - upita zapanjeno psiholog. - Ne, on također sanja o tome!

Na razgovoru za zapošljavanje pitaju kandidata: - Kako stojite sa stranim jezicima? - Odlično! Osim hrvatskoga svi su mi strani!

POŽAR

U HOTELU

BUDUĆNOST

ZAPOŠLJAVANJE

Tata tuče sina po stražnjici, zbog nepodoština, govoreći mu: - Shvaćaš li da te tučem zato jer te volim? - Da, tata, ali ja ne zaslužujem toliku ljubav!

došao i sedmi konjak, kaže jedna sarma drugoj: - Idem ja gore vidjeti što se događa!

SARME I KONJACI Sjede dvije sarme u trbuhu, kada dođe konjak. - Što se događa? - upita ga sarma. - Častio moj gazda pa sad piju - odgovori konjak. I tako dođe i drugi, treći, četvrti, peti i šesti konjak. Kada je

VIDI, KRILO ČISTO KAO SNIJEG

NAKON MISE Nakon mise svećenik upita djevojčicu koja je bila nemirna: - Zašto si ti stalno hodala po crkvi dok su svi drugi mirno sjedili na svom mjestu? - A zašto ste vi stalno govorili, a svi su drugi šutjeli?!

OVOG PUTA STAVIO SAM U GRUDU MALO MARMELADE!

1. Što sam topliji, to sam svježiji! Tko sam? 2. Kad je zakopaju, diže se iz zemlje pa hrani one koji su je zakopali! Tko je ona? 3. Dvije deve stoje u pustinji. Jedna je okrenuta prema sjeveru, druga gleda prema jugu. A ipak, one vide jedna drugu! Kako je to moguće? 4. Imam četiri noge, 15 glava, dva repa, šest rupa i mnogo dlaka. Što sam ja? 5. Nekad stojim glavom dolje, nekad gore, ali uvijek sam ravna, s nogama čvrsto na istom mjestu! Reci tko sam! 6. Tata, sin i kći idu na skijanje. Dok se penju na planinu, mimoilaze se s četvero odraslih i šestero djece, sa šest pasa. Koliko ukupno osoba ide na skijanje?

..OUPSS?

30

1. Kruh. 2. Sadnica voćke. 3. Deve stoje njuškom uz njušku, okrenute jedna prema drugoj. 4. lažljivac. 5. Kazaljka na satu. 6. Samo troje - otac, sin i kći. Ostali ne idu na skijanje, vraćaju se…

vic & tici

Odgovori:

mali koncil - MAK

21_36.indd 30

21.12.2007 15:14:08


vic&tici

MI JE NAJDR OVO AŽA PJEVAČICA!

Velike “papige” A KAKO SU DOBRE OVE HLAČE I MAJICA!

D A A A !! KAKO SU DOBRE!

A VEČERAS MI JE NAJBOLJA SERIJA!

EVO TATE,

JE, TO NEŠTO NOSI.. JE NAJBOLJA SERIJA!

DA, I MENI JE OVO NAJDRAŽA PJEVAČICA!

IZNENAĐENJE! EEEE… - VO! JA BIH RADIJE PSA, ILI BAR RIBICE…

, A PAPIGA A ŠTO ON ZNA?

DA, ŠTO ONA Z N A?

SAMO PONAVLJA ZA DRUGIMA…

SAMO P NAVLJA O…

DA, JA BIH PSA ILI BAR RI…

BOLJE SU VAM PAPIGE NEGO RIBICE, KOJE NIŠTA NE ZNAJU!

ISTINA… VIDIM “PAPIGE” KOJE PODA TO DOMA VEĆ NAVLJAJU SVE ŠTO IMAMO… IM “SERVIRAJU”!

PONAVLJAŠ LI I TI ZA DRUGIMA, PRIJATELJIMA I STARIJIMA? PRIHVAĆAŠ LI SVE ŠTO TI SE “SERVIRA” NA TELEVIZIJI ILI NOVINAMA? ILI O SVEMU UVIJEK IMAŠ NEKO SVOJE MIŠLJENJE? PIŠI MI MALO O TOME, OPIŠI NEKU ZGODU VEZANU UZ TO… NAJBOLJE ODGOVORE PRISTIGLE DO 22. SIJEČNJA NAGRAĐUJEM! mali koncil - MAK

21_36.indd 31

31

21.12.2007 15:18:44


Crtice iz života sveca, kog pamte mladi i djeca

OBITELJ U KUGLICI Hvala svima na divnim božićnim kuglicama! Posebice nisam mogla odoljeti brojnim i divnim radovima iz Petrinje pa sam dala čak “pola stranice” za Elenine kuglice! Jer, one me tako podsjećaju na moju najdražu “obitelj u kuglici”… - Vaša Klara

JEDNA NIJE DOSTA! U mojoj kuglici bilo bi sve ono zbog čega sam sretan. Jedna kuglica nije dovoljna… Kad bih crtala, kuglicama bih ukrasila cijeli bor: jedna bi bila moja obitelj, pa prijatelji, snježni Božić, odlazak na misu… Školi bih ostavila malo mjesta, ali ipak bi bila tu. Moj Božić je sve ono što imam svaki dan, ali na jedan način poseban. A to u jednoj kuglici ne bih mogla nacrtati! Marija-Magdalena Rogan, 8. r., OŠ D. Tadijanovića Petrinja

U mom ocu, majci i sestri ja vidim Isusa. Nije mi važno što ću za Božić dobiti, jer već imam sve što poželim: ljubav, radost, vjeru… I to je sve što želim! - Elena Jellin, 5. r., OŠ D. Tadijanovića Petrinja

KUGLICE-JASLICE Na mojoj bi kuglici bila slika moje obitelji, jer bih voljela da na Božić svi budemo na okupu, iako to nije moguće. Ako već ne bi na kuglici bila slika moje obitelji, onda bi kuglica bila srebrna, ali u blizini jaslica, tako da, kad bi svjećice na boru gorjele, na kuglici bi se vidjele jaslice! Važno je da Božić dočekamo s Isusom. Ako ćemo u srcu imati Isusa, onda će to biti pravi Božić, jer će s nama biti mali Bog - Isus! - Petra Janžek, 7. r., Lučelnica, Klanjec

32

SAČUVAJMO BOŽIĆ! Na Božić ljubav i mir neka vlada, a zlo i laž neka zauvijek strada. Sačuvajmo zato Božić. Sačuvajmo ga u našim srcima. Sačuvajmo sreću i veselje i same dobre želje!! Anja Klasiček, 5. r., OŠ Sveta Nedelja, PŠ Strmec

SCENA: vjeronaučna učionica s klupama razmještenima u polukrug LIKOVI: djeca Krešo, Tin, Dora, Franka, Lovro, Sanja, Filip, Anja (broj djece može se prilagoditi prema skupini u kojoj se igrokaz izvodi) (Petero djece sjedi oko stola. Žamore. Ulaze Krešo, Tin i Dora.) KREŠO: Baš je stisla ova zima! TIN: Posvud snijega, leda ima... DORA: Al’ vrapcima to ne smeta, cvrkuću ko usred ljeta! FRANKA (dok ustaje od stola i pomaže im skinuti jakne, koje odlažu na vješalicu): Mnogi vrapce baš ne vole... Tjeraju ih s kućnog praga. DORA: A meni ta ptičja pjesma usred zime baš je draga. (Svi sjedaju oko stola.) LOVRO: Hvatajmo se sada posla, dosta priče, cvrkutanja! Uskoro će stići časna i provesti ispit znanja. SANJA: A ona je stvarno “fora”! Mnoge svece koje znamo, zbog onoga što nam zada, vrlo dobro upoznamo. FILIP: Al’ da znate, ovih dana istinski sam sretan bio. Čitajući o don Boscu baš sam mnogo naučio. ANJA: Da čujemo je l’ i drugi marljivi su tako bili. Družbo, što ste o tom svecu svojim trudom naučili? KREŠO: Može, može, započnimo!

TIN: O, baš će to super biti! FRANKA: Tako ćemo mnogo toga ponoviti, upamtiti. LOVRO: Što mi znamo o don Boscu? Tko je bio? Što činio? Zbog čega se i na nebu on svetošću proslavio? SANJA: Skrbio za mlade duše, da ne ginu u bespuću... DORA: A volio čak i vrapce kada zimi zacvrkuću. Uz pernatu ovu glazbu nasmiješen je uvijek bio. “Pusti vrapce da cvrkuću”, mladima je govorio. FILIP: Ta briga za napuštene bila mu je baš u krvi. ANJA: Siromašni Bartolomej štićenik mu bio prvi.

30. 1. je blagdan talijanskoga sveca koji će zauvijek ostati upamćen po velikoj ljubavi i brizi za djecu i mlade, osobito one bez roditelja, napuštene od sviju. Osnivao je domove za njih, školovao ih, igrao se s njima… U zelenim poljima otkrit ćeš ime tog jedinstvenog sveca, koji je živio u 19. stoljeću, a u crvenim ime jednog njegova štićenika, dječaka koji je također proglašen svetim! U plavim poljima, pak, dobit ćeš naziv družbe koju je svetac utemeljio i koja i danas skrbi o mladima i okuplja ih.

mali koncil - MAK

21_36.indd 32

21.12.2007 15:23:42


PUSTI VRAPCE DA CVRKUĆU KREŠO: Beskućnike, jadne, gladne posvuda je nalazio pa je zbog tog jednom skoro u ludnici završio!

SANJA: Radila je sve poslove - kuhala im, prala, šila… Uz dječake i svog sina sve do smrti ona bila.

TIN: Da mu drugi to smjeraju i predobro on je znao, njegovu sam se lukavstvu baš od srca nasmijao!

FILIP: Al’ jednom su dobru majku baš pošteno naljutili - kada su u njenom vrtu sve povrće pogazili. Još mnogo se toga može o dragom don Boscu reći. Svoj život je žrtvovao samo mlade da usreći!

DORA: Kad su po njeg’ “ludog” došli, odmah ih je “prokužio” - u kočiji zaključanoj, kući ih je otpravio! FRANKA: Tu njegovu skrb za mlade pratio je i Bog s neba… Dobili su trošnu zgradu i još štošta što im treba. Svi se posla prihvatili i sve lijepo uredili. LOVRO: Zbog napora, brige, rada, teška ga je bolest snašla. U njihovom društvu tad se don Boscova majka našla.

ANJA: Kažnjenike, osuđene on je često pohađao i duhovne vježbe za njih u zatvoru održao. KREŠO: Jednog dana, uz dozvolu, s don Boscom na izlet pošli. S njim umornim, na magarcu, svi u zatvor natrag došli! TIN: Zbog te brige oko mladih i papi je mio bio. Da izbjegne zatvor, kaznu, papina je pisma skrio.

Jer, državi u to doba Crkva nije bila mila, vjernike je svim silama i kaznama progonila. FRANKA: Kažu da je taj dobrotvor učinio mnoga čuda. O tome se javno, tajno, govorilo baš posvuda. LOVRO: U mnogim je prilikama i pas Sivko uza nj’ bio. Iz nevolja on ga raznih baš čudesno izbavio.

Napisala: Ankica Svirač (Čuje se školsko zvono.) FILIP: Zvono zvoni… Sad će časna! I ptičji je cvrkut stao. Siguran sam da znam što bi don Bosco nam sad rekao: “Pusti vrapce da cvrkuću u dvorište kad se sruče! Nek’ se slasnim zrnjem hrani ovo jato putujuće.” ANJA: Ne tjeraj ih sa stabala! KREŠO: Na balkon im mrve stavi! TIN: Vrapčić će ti reći “hvala” živ-živkanjem kad se javi. DORA: Veselije srce kuca kada ptičju pjesmu čuje…

Potrebni slogovi: AL, BU, BUM, CI, ČI, CRN, DE, DO, IS, JAK, JAS,NA, NE, NES, O, O, O, PI, POD, SA, SI, TI, TO, VLA, ZA, ZEN, ZIV

SVI: “Pusti vrapce da cvrkuću”, don Bosco nam poručuje!

mali koncil - MAK

21_36.indd 33

33

21.12.2007 15:24:02


Svako dijete svira po jedno glazbalo, koje ćete otkriti premetanjem slova njihova imena! Upišete li redom ta glazbala u ispunjaljku, dobit ćete… - onoga koji im nedostaje (u plavim poljima), - zajednički naziv za sve njih (u poljima s brojevima).

KAD DRUŽINA TA ZASVIRA...

IVOR GLAS

E

C MINKA ORAH

A

NIKO FLOS

D

NADA LIMON

B

G

ITA GAR

IVO LANI

F

BRANKO SAT

H

TANJA SEKET

SITNE RAZLIKE U VELIKIM GRADOVIMA EVO I NAS U EUROPI, U BELGIJSKOM GLAVNOM GRADU, OD SREĆE SE SRCE TOPI, DOBILI SMO NOVU NADU: PRISTUPITI ZAJEDNICI, MAKAR I NA JEDNOJ SLICI! ZATO NAS SE DESET STISLO, DESET GRJEŠKI NAPRAVISMO…

34

mali koncil - MAK

21_36.indd 34

21.12.2007 15:27:15


BLAGO IZ ŠKRINJE Još ne znate naziv novoga “blaga iz škrinje”, koje nose Klara, Blaž i Jura? Neka vam u odgonetanju pomognu “Makove priče”, koje i čine to blago!

I NAJVEĆA I NAJMANJA - JEDNAKE! Riješi ispunjaljku pa ćeš u kružićima otkriti naziv za velike crkve (nalik ovoj na lijevoj slici) i za one sasvim male (kao na desnoj slici), a u kvadratićima ćeš otkriti njihov zajednički naziv, odnosno ono po čemu su te dvije crkve potpuno jednake!

MA TIKVAN SI! O.K.? (premetaljka) Jednog mladog redovnika Ismijala cijela škola: „Ti si slika i prilika Debeloga, nijemog vola!” „Vol” se samo smije, šuti, a učitelj, Albert sveti, na rugače se naljuti pa ozbiljno tad primijeti: „Smijte se vi nijemom volu, ali jednom, kad se javi, njegova će glasna rika proslaviti ovu školu, svima će nam biti dika! Jer mudrost je u toj glavi, privest će ga svjetskoj slavi!”

ŠALe IZ korneRA

Potrebni slogovi: BA, BA, CI, DE, JA, JE, KE, KRO, LOP, MI, NA, PR, RA, SA, SIL, STOJ, TA, TE, TI, TI, VI, VIŠ, ZA, ZA, ZI, ŽI

IME SVECA OTKRIJ PREMETANJEM NASLOVA!

- Zašto pijetao rano pjeva? - Kada ustanu kokoši, ne smije ni pisnuti!

- Koja je razlika između škole i ludnice? - U telefonskom broju! (NikoLIna iz DavoRA)

TI SI KRALJEV! N.T. (premetaljka)

Tako je uzviknuo mali Niko Tutić, kad je vidio sliku ovoga čovjeka! U odrpancu je prepoznao “kraljeva čovjeka”! A vi - u velikim zelenim slovima (u oblačiću i izvan njega!) “prepoznajte” (odnosno premetanjem otkrijte) o kome je riječ!

mali koncil - MAK

21_36.indd 35

35

21.12.2007 15:27:56


PRIČOBOJANKA: TRI KRALJA TRI KRALJA DONOSE DAROVE MALOMU ISUSU. PRVI KRALJ IMA PLAVI OGRTAČ, ŽUTU KOSU, BIJELU HALJINU I CRNE CIPELE, A U RUKAMA NOSI SMEĐU KUTIJU. PLAŠT DRUGOGA 1 KRALJA JE ZELEN, KOSA CRNA, HALJINA SVJETLO PLAVA, A CIPELE SMEĐE. U DESNICI DRŽI SREBRNOSIVU KADIONICU. TREĆI KRALJ NOSI CRVENI PLAŠT, BIJELU HALJINU I CRNE CIPELE. KOSA MU JE SMEĐA, A KRUNA KAO I U OSTALE DVOJICE -ZLATNOŽUTA. U NJEGOVIM JE RUKAMA ALABASTRENA POSUDA.

5

4

3 2

2

3

KVIZ-PITANJE: - KOJI ĆE KRALJ ISUSU DAROVATI TAMJAN? - ________ - KOJI ZLATO? - _________ - KOJI MIRHU ILI SMIRNU, TJ. DRAGOCJENU POMAST? _________ (U ODGOVORU NEKA TI POMOGNE PRIPOMENA DA SE POMAST U ISUSOVO DOBA ČUVALA U POSUDAMA OD KAMENA SLIČNA MRAMORU, A ZOVEMO GA ALABASTER.)

1

HRVOJE PRED OLTAROM

MALI HRVOJE VEĆ TOČNO ZNA KAKO SE ZOVE SVE ŠTO VIDI! ZNAŠ LI TO I TI? UPIŠI NAZIVE SVIH OZNAČENIH STVARI U ISPUNJALJKU PA ĆEŠ U KRUŽIĆIMA DOBITI JOŠ JEDNU RIJEČ - MJESTO NA KOJEM SVE TO MOŽEŠ VIDJETI!

36

mali koncil - MAK

21_36.indd 36

21.12.2007 15:30:05


Piše: Nikica Mihaljević

MINISTRANT I RED Treba li biti reda medu ministrantima?

Z

amisli da dječaci igraju nogomet i nijedan se ne drži pravila igre! Kakav bi to bio nogomet i tko bi od njih bio zadovoljan takvom igrom? Ili, djeca u školi; svatko radi što hoće, netko čita, drugi brblja, ovaj crta, onaj se opet igra, jasno, u takvoj školi nitko ne bi ništa naučio. U obitelji, kada je vrijeme objeda, djeca i kao i svi ukućani trebaju biti kod kuće. Ne može majka za svakoga posebno spremati. Gdje ljudi žele zajednički živjeti ili nešto raditi, postoji neki red. Potrebna su pravila kojih će se svi držati. Inače nema života i napretka. Ni država ne može bez zakona. Tako je i sam Stvoritelj svega svijeta ugradio u živi i neživi svijet neke zakone. Bog je to mudro uredio! Naš Bog je Bog reda. Sv. Toma Akvinski kaže: “Sve što potječe od Boga, uređeno je.” Naš zakon - naša volja. Za život u zajednici ljudi trebaju mnoge zakone i propise. Iz Biblije smo naučili da je Bog ljudima dao zakone. To su Deset zapovijedi. A kada je Krist došao, rekao je da Božje zapovijedi i dalje obvezuju. No, on je izričito dao jednu novu zapovijed, jednu jedinu, u kojoj su sadržane sve zapovijedi. Tko slijedi ovu zapovijed, izvršava svih deset zapovijedi. Taj jedini zakon jest zapovijed ljubavi. Deset ministrantskih načela nisu neki novi zakon. Ova načela su samo putokazi kako ministrant najbolje može izvršavati Kristovu zapovijed ljubavi. Evo ih:

Krist poziva čestite dječake Ministranti se trebaju svakodnevno truditi biti što bolji. Jasno je da svatko ima nekakvih mana. To nije strašno. U nastojanju da postaneš bolji pomoći će ti ministrantska načela. Kad o njima razmišljaš, to je kao kad stojiš pred zrcalom. Tvoj lik je stvaran, ogledalo ne laže. Primijetiš li nešto loše, nemoj se s time pomiriti. Tko ništa od sebe ne traži, ne će ništa ni

postati. Tko ne zna sebi zapovijedati, sva je prilika da će postati nevaljalac. Tko sebi ne zna zapovijedati, uvijek će ostati sluga. Želiš li biti sluga grijeha? Pozvan si na uzvišenu službu, službu samome Bogu. Stoga je sveti posao sebe samoga odgajati. Katkada to ne će polaziti za rukom ili barem ne će biti lako. Ništa za to. Krist cijeni i pomaže svojom milošću naše nastojanje oko usavršavanja. Stoga je važno ozbiljno shvatiti ministrantska načela. Možeš ih naučiti napamet. Ili napisati ih i staviti na mjesto gdje ćeš ih uvijek moći vidjeti.

VOLIMO ISUSA “Volimo Isusa!” poručuju ministranti iz Župe sv. Križa iz Velog Varoša u Splitu. Na osobit način potvrdili su to svojim predstavljanjem župnoj zajednici, na blagdan Krista Kralja, kad su s kapelanom don Markom Klarićem uvježbali prigodni program. Za revnost u dolaženju na mise i posluživanje kod oltara, kao i za pjevanje i čitanje župnik don Ivan Sučić javno ih je pohvalio, te su od župljana dobili veliki pljesak. Osobito Marko Đerek, koji već deset godina ministrira i čita u crkvi, te je na dar dobio i vrijednu knjigu o životu i običajima Varoša, te krunicu koju rado moli. Lijep je to primjer i za sve druge ministrantske skupine, koje ministranti iz Velog Varoša od srca pozdravljaju!

mali koncil - MAK

37_Ministranti.indd 37

37

21.12.2007 13:23:43


Politika - zalaganje za “zajednicku stvar” Ako vas do sada nikada nije zanimala politika, prošlih ste dana barem naučili tko je Sanader, Milanović i ostala politička “ekipa”. Izbori, obećanja političara, razmišljanja za koju stranku glasati, bili su dio naše svakodnevice. U predizbornoj kampanji svi su obećavali bolji život, više radnih mjesta, bolje mirovine, kvalitetnije i jeftinije školovanje itd. A sigurno ste bezbroj puta čuli kako se ljudi oko vas ljute na političare. Prigovaraju im da rade za svoje interese, a da se malo zalažu za opće dobro svih građana, da im je važna samo moć, vlast i novac, a ne načela poštenja i pravednosti prema svima. “To ti je sve politika”, tako često čujemo druge govoriti za nešto što se čini da nije dovoljno pošteno, nego da postoje u pozadini neki drugi interesi, koje neki pojedinac ili skupina želi postići. Mora li politika biti doista takva? Potrebna za javni život

R

porezni novac - denar, i pita ih čija je slika i natpis na njemu. Kad su oni odgovorili da je careva, Isus je jasno kazao: “Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje.” Isus nije protiv zemaljske vlasti, ali je jasno odjeljuje od onoga što pripada Bogu. Također ističe da se ta dva područja ne mogu poistovjetiti niti zamijeniti. Cara, odnosno vladara ne

iječ politika dolazi od grčke riječi polis, što znači grad-država, koji je u antičkoj Grčkoj bio samostalna zajednica s vlastitom organizacijom i upravom. Politika je prema tome umijeće vladanja ljudskim zajednicama ili sveukupnost načela i metoda koje se primjenjuju u organizaciji države, društva i javnoga života. Najjednostavnije rečeno, politika je ono što se čini za oblikovanje i organiziranje javnoga društvenog (ne osobnog ili privatnog) života. Premda danas politika među običnim ljudima ima više negativan prizvuk, njezina je zadaća po- Ne možemo se u društvu ponašati kao da nas se ništa ne tiče zitivna. Politika je važna jer se njome organizira zajednički smije se smatrati Bogom niti božanstvom. život jedne zajednice, grada, države ili Careva vlast nije dakle apsolutna, neograničena i neprolazna, što su mnogi vladari njihovih međusobnih odnosa. kroz povijest zaboravljali te ostali zapamćeni po svojoj okrutnosti, častohleplju, tla“Caru carevo” Poznata je ona zgoda kad farizeji ša- čenju podanika i uništavanju neprijatelja. lju svoje učenike Isusu s pitanjem je li do- Isus nam kazuje da vlast nije sama sebi pušteno dati caru porez ili nije. Ne dajući dostatna, nego da iznad nje postoji nešto se uhvatiti u njihovu zamku, Isus uzima više, božanski poredak, koji niti vladari ne smiju kršiti, nego ga trebaju čuvati.

38

mali koncil - MAK

38_39Svijet.indd 38

Politička vlast se mora zalagati za dobro svih

Čemu politička vlast? Bez dogovora i zajedničkih ciljeva nije moguće živjeti niti u jednoj obitelji. Tako se bez vlasti ne može živjeti ni u jednom organiziranom društvu ili državi. Građanskoj zajednici nužna je vlast koja će njome upravljati, koja će organizirati zajednički javni život i koja će tu zajednicu pokretati prema zajedničkom cilju. No, da bi vlast mogla vršiti tu svoju zadaću ona se mora temeljiti na ljudskoj naravi i poštivanju dostojanstva svakoga čovjeka. Politička vlast zato mora najprije brinuti za opće dobro svih građana i osigurati pravedan život svima. Ne smije služiti vlastitim interesima ili interesima nekih privilegiranih skupina (bogatih, poznatih, utjecajnih). Javni život građana treba urediti, disciplinirati i usmjeravati prema ostvarenju općeg dobra i ljudskog rasta, poštujući svakog pojedinca kao ljudsku osobu. Također vlast mora imati na umu da nije samu sebe postavila. Narod na različi-

• Oni, koji su prepametni da bi sudjelovali u politici, kažnjeni su tako, da njima vladaju oni koji su gluplji od njih. (Platon) • Svaka je stranka za narod, a ne za samu sebe. (Konrad Adenauer) • Demokracija je postupak koji nam jamči da nama ne vladaju bolji od onih koje smo zaslužili. (G. B. Shaw)

21.12.2007 15:38:14


te načine prenosi vršenje vlasti onima koje slobodno bira kao svoje predstavnike, ali zato ima i pravo nadzirati djelovanje onih koji vladaju. Stoga i oni koji vladaju trebaju opravdati povjerenje naroda, a ne vještim pregovorima pridobiti vlast i poslije se brinuti samo za vlastitu dobrobit.

Važnost moralnog zakona Svaku političku vlast mora voditi moralni zakon, koji ima svoje podrijetlo u Bogu. Vlast ne može sama određivati što je dobro, a što nije, samo na temelju društvenih i povijesnih pojava. Nijedna vlast ne može djelovati bez moralnog zakona, koji nadilazi vidljivi svijet i samoga čovjeka. Politička vlast mora poštivati moralne zakone, a ne temeljiti se samo na želji za moći. Politička je vlast u svakom društvu obvezna priznati, poštovati i promicati ljudske i moralne vrijednosti. Zakoni koje donosi trebaju biti pravedni i u skladu s dostojanstvom ljudske osobe i ispravnog razuma. Vlast također mora suzbijati ono ponašanje građana kojim povrjeđuju opće dobro i štete drugim ljudima. Tako, naprimjer, nije dopušteno trgovanje drogom ili ljudima, ubojstva, krađe… Vlast treba određivati kazne koje će služiti popravljanju krivca, zaštititi moralni red i jamčiti sigurnost svojih građana. U tom smislu vlast ne bi smjela biti podmitljiva pa “opraštati” kaznena djela ili prijestupe utjecajnima, bogatima. S druge strane, svaki građanin se po savjesti smije i može suprotstaviti zakonima i propisima koji se protive temeljnim ljudskim pravima ili naučavanju evanđelja. Primjerice, građani se trebaju protiviti zakonu koji odobrava pobačaj, smrtnu kaznu i dr.

Demokracija Za razliku od raznih oblika samovoljne vlasti, demokratska vlast omogućuje svim građanima da utječu na vlast i sudjeluju u organizaciji javnog života. Jer demokratsku vlast izabire narod, ona odgovara narodu i mora se zalagati za zajedničko

dobro društva i poštivanje svake ljudske osobe i njezinih prava. No, najveća opasnost demokracije je što često ne priznaje neke objektivne i univerzalne, koje vrijede uvijek. Vrijednosti demokracije često ovise o mišljenju ili osjećanju samih ljudi, koji nisu uvijek u pravu. Političari, jer ih bira narod i daje im svoje povjerenje, ne smiju zaboraviti zastupati taj narod, dijeliti sudbinu naroda i tražiti rješenja društvenih problema. U protivnom iznevjere građane koji su im dali svoj glas, vjerujući da će ostvariti dana obećanja. Umjesto oholosti i umišljenosti, vlast trebaju vršiti u duhu služenja, strpljivosti, skromnosti, ljubavi, dijeljenja. Vlast zato trebaju vršiti osobe koje su kadre zauzeti se za opće dobro, a ne boriti se za prestiž i osobne koristi. Zato je najgora opasnost u demokraciji korupcija, odnosno zloupotreba vlasti i položaja za vlastite interese. I protiv toga se treba boriti svim raspoloživim sredstvima.

Sudjelovati, umjesto pasivno promatrati Pogrješno je misliti da, ako nismo političari, ne možemo utjecati na naš zajednički život u društvu. Najgore je misliti da

ZNAŠ LI SE ZALOŽITI? Možda ne ćeš postati političar i možda te politika uopće ne zanima. Ipak, kao dio jednoga društva obvezan si doprinositi dobru te zajednice. To ne vrijedi samo za odrasle, nego i za djecu i mlade, koji u svojim malim sredinama uče zalagati se za zajedničko dobro. Provjeri, imaš li takvih sposobnosti i sklonosti?

1. Voliš li biti predsjednik u razredu? 2. Voliš li nastupati i držati govore? 3. Znaš li se zauzeti za druge? 4. Boriš li se za svoja prava? 5. Znaš li dobro obrazložiti svoje ideje?

6. Znaš li se s drugima dogovoriti tako da svi budu zadovoljni?

7. Voliš li radije misliti svojom glavom negoli se prikloniti većini?

8. Imaš li hrabrosti djelovati po svojoj savjesti i onda kada će ti drugi zamjeriti? Što više imaš odgovora “DA” - to si više za pravoga i poštenog političara! Ako takvih odgovora imaš manje od tri, trebaš se zabrinuti…

“mali” ljudi ništa ne mogu učiniti. Sudjelovati u oblikovanju zajedničkoga života možemo na razne načine. U drugim zemljama vrlo je rašireno volonterstvo. Mnogi se mladi ljudi dobrovoljno angažiraju u različitim društvenim aktivnostima i skupinama, od župnih zajednica, športskih aktivnosti, vođenja izviđača, sudjelovanja u učeničkim vijećima, do pomoći starijima, hendikepiranima, zaštiti prirode, životinja i sl. Razlozi zbog kojih to čine su različiti.

“Volim zastupati prava i interese drugih”, ističe Mary iz Velike Britanije. Thomas iz Njemačke sudjeluje u vijeću mladih u mjesnoj zajednici, jer se želi zalagati za svoja prava. Francuskinja Celine želi prvenstveno upoznati nove ljude i jačati vlastito samopouzdanje. Chiara volontira u Caritasu, jer želi pomoći bližnjemu u nevolji. Drugi mladi volontiraju jer žele naučiti rješavati probleme ili se vježbati u organizaciji nekoga posla, itd. Važno je znati da je uvijek bolje u nečemu sudjelovati, nego sve samo pasivno promatrati. S. Valerija Kovač mali koncil - MAK

38_39Svijet.indd 39

39

21.12.2007 15:38:37


Iz Ugande ponovno nam se javila (prvi puta ove školske godine) naša vjerna suradnica, “prava makovica”, misionarka s. Vedrana Ljubić iz Ugande. Po običaju, šalje nam lijepe i napete retke, a k tome i slike koje nas uvjeravaju kako su “Vatreni” doista širom svijeta voljeni!

D

ragi makovci! Nakon boravka u domovini, vratila sam se ponovno u “svoju” Ugandu, “svojoj” djeci. Čim sam došla, a bilo je to još početkom rujna, odmah sam otišla u raznorazne prodavaonice - baš kao vaši roditelji - kupiti sve što treba za školu. Istina, kod vas je u to doba bio početak školske godine, a kod nas već treće tromjesečje, ali opet, đacima uvijek nešto treba. Moja djeca su uglavnom po internatima, daleko - zato uvijek moram kupiti sve za tri mjeseca: sapun za pranje rublja, za kupanje, pribor koji trebaju za školu i sve drugo što i vi trebate…

Afričko hvala hrvatskoj kompaniji Zahvaljujući Croatia Airlinesu, našoj zračnoj kompaniji, koja mi je omogućila ponijeti više kilograma od dozvoljenog, mogla sam kupiti i ponijeti raznu robu za svoje đake, čak i dresove hrvatskih nogometaša. Možete zamisliti kako su bili sretni kad su to sve dobili, a i ja da sam mogla nešto darovati. Veliko hvala i hrvatskim katehisticama i katehetama - svima koji rade s djecom i studentima posebno njihovim roditeljima, na zanimanju i brizi za nas misionare i za naše drage “garavce” (kako ih je pok. fra Vjeko od milja zvao). Imala sam u domovini divnih susreta s vama, djecom, i zanimljivih komentara na misijske stranice u Maku. Najzanimljivija mi je bila jedna malena kad mi je rekla: “Pa ti si skoro u svakom Maku!” Na pitanje je li joj pravo ili krivo što “jesam”, diplomatski je odgovorila da ona i njezini prijatelji vole čitati Mak. Njihovi im vjeroučitelji govore da čitaju, jer će čitajući Mak naučiti samo dobro.

Štakori i zmije Bogu hvala, navršila sam devet godina starosti u Ugandi. Od početka rujna se nalazim u novoj misiji. Sad sam bliže gradu, ali zato nisam daleko od zmija! Neki dan smo sjekli šumu, kopali korijenje kako bi-

40

HVALA NA MOLITVAMA! nik tad vikne: “Ovdje mora biti zmija!” Drugi to nisu odmah ozbiljno čuli i shvatili, jer su bili koncentrirani na juriš štakora. Ne znaš koga se više plaše - štakora, koje su ugledali ili zmije, koju još nisu ni ugledali. A naš je radnik imao pravo - bila je tu kobra! Progutala je jednoga štakora, ali ga i povratila, kad su je radnici u strahu počeli tući. Iako je AfrikanO malom Ballonu (“Šukeru”) već smo pisali u Maku… I sirotan John Bosco je u dresu “vatrenih”, koji mu je s drugom pomoći cima (ali i drugima) poslao Ivan Radeljak, njegov daleki prijatelj iz Trogira koža zmije jako vrijedna jer od nje prave smo posadili grah. Bilo je to blizu kuće u glazbala (bubnjeve), naši radnici nisu imali kojoj živi jedan naš radnik. Kopajući, najed- volje ništa proÞtirati na njoj. Toliko su se poplašili da su željeli biti sigurni da je mrnom su radnici zastali da “isprate” nekoliko štakora, koji su jurili “u petoj brzini”. Lete li tva te su ju još i spalili. Na kraju su je ubacili lete, i to svi lete u istom pravcu… Jedan rad- u jamu i pokrili da ju pas ne bi našao i otrovao se od nje. Bio je to doista doživljaj! Još i sad se priča o toj našoj kobri. Bogu hvala što nije nikog od nas “progutala”, a nije jer se vi makovci molite za nas! Bilo je to u mjesecu listopadu, misijskom mjesecu kad su molitve upućene prema najpotrebnijima, misijama i misionarima. Hvala na molitvi i dalje se preporučamo! Sve vas puno pozdravlja s. Vedrana Ljubić

POZDRAVI, ČESTITKE I ZAHVALA IZ BURUNDIJA

V

ama, malim, ali hrabrim misionarima iz Domovine, u ime mojih mališana boje čokolade šaljem iskreno “Hvala!”. Prigodom moga ovogodišnjeg posjeta Domovini bilo mi je nemoguće sve vas posjetiti pa eto me k vama (s “malim” zakašnjenjem, jer u Burundiju sam već gotovo šest godina) preko nama svima dragog Maka! Izražavam vam zahvalnost i čestitke na vašoj zauzetosti, poticajima, žrtvicama i odricanjima za našu gladnu, siromašnu i bolesnu braću u Burundiju, gdje se još mnogi u neishranjenosti bore između života i smrti. Veliko hvala na paketima s dječjom robom iz Lošinja i majicama iz Vođinaca za moju izgladnjelu i siromašnu djecu. Uzvraćam vam njihovim osmijesima i ozbiljnošću koja zrači iz njihovih lica. Hvala, hvala svima, posebice župama i školama gdje djeluju sestre Službenice milosrđa, čija sam članica. Svima vam želim sve najbolje! Ostajemo povezani u molitvi pred Jaslicama! - S. Lukrecija A. Mamić iz Burundija

mali koncil - MAK

40_51Misije.indd 40

21.12.2007 15:53:51


Iz Tanzanije nam se javio naš “ljetni gost”, misionar Velimir Tomić i tako nam u zimskim danima donio veliku toplinu! Ne samo zato što je pismo pisao na +40oC i ne samo zato što je održao obećanje koje nam je dao - već zato što iz njega isijava pravi misionarski žar!

“VRELO PISMO” USRED ZIME Gabela Polje. Zaređen sam za svećenika 1986., a 1988. ujesen započeo sam misionarenje u biskupiji Iringa u Tanzaniji. Tu sam zatekao našega najstarijeg misionara don Nikolu Sarića i s njim osam godina radio u misiji Mdabulo. Nakon deset godina boravka u toj biskupiji, odlazim na sjever zemlje, na područje Arushe, a od 2002. sam u misiji Bashay Lambo.

… do zemlje “sakupljene vode”

Dragi makovci!

I

zvršavam obećanje, s velikim zakašnjenjem… Prošao sam nakratko kroz uredništvo vašega Maka tijekom kolovoza i obećao se javiti čim se vratim u Tanzaniju. I evo, činim to tek u studenome… Sve po onoj poznatoj izreci s ovoga terena: “Nema žurbe u Africi.”

Iz “susjedstva” o. Ante Gabrića… Javljam se prvi puta za Mak pa ću bar ukratko predstaviti moju misiju i sebe. Svećenik sam mostarske biskupije, rođen 1961. u Vukovaru. Od ranog djetinjstva živio sam u dolini Neretve, u susjedstvu slavnog misionara pok. Ante Gabrića, u najljepšem gradu na svijetu - Metkoviću,

UNDIJA

Bashay Lambo na plemenskom jeziku znači “sakupljene vode”, a riječ je o tlu pogodnom za stočarstvo, čime su se Samo jedan “loly-bombon” dovoljan je da se dugo sjedi u potpunom miru… stanovnici uglavnom i bavili, no danas je toga puno manje, jer suše su iz godine u godinu sve veće. Područje na kojem stupnjeva, bez klupa… - a nitko se nije djelujem veliko je biskupijsko imanje, na požalio na misno slavlje, koje je potrajalo kojem su nekoć Nijemci imali posjede, te gotovo pet sati! Naprotiv, svi su bili radosni zbog obilnog Božjeg blagoslova: taj dan dobili su šest mladomisnika!

Hvala dobrim ljudima Vidim da se i drugi misionari u Maku često javljaju i predstavljaju svoje probleme, koji su vrlo slični našima pa ću manje o tome, a više o onom radosnijem: Nakon misnog slavlja ljudi rado još ostanu u razgovoru s crkva nam je dobrim misionarom, u sjeni stabala dijelom gotova, kuća je tu još uvijek puno bazičnih, odvojenih s pratećim objektima također zadovoljazajednica. Teško ih je stići sve obilaziti, uz va, no uvijek treba nešto, a gradnja je jako gradnju i druge pastoralne obveze. skupa… I tu su školstvo i zdravstvo najbolnije rane, ali zahvaljujući dobrim ljudima poput naših Hrvata iz Australije, iz misije Pet sati za šest mladomisnika Na blagdan Velike Gospe proslavili u Melbourneu, koju vodi moj kolega don smo 100. obljetnicu kršćanstva u našoj Josip Vranješ, puno nam je lakše. Oni su biskupiji Mbulu i to je bio nezaboravan nam velika potpora, te se i ovih dana spredoživljaj. Toga dana bilo je ugodno biti hr- mam njima u novi posjet. I vi, mali i veliki vatski misionar, dio toga slavlja! Nebroje- prijatelji misija među tim ste dobrim ljudino mnoštvo se satima slijevalo kao rijeka, ma, te vam želim sretan Božić i (zakasni li pismo) sve najbolje u novoj 2008. godini! većina ih je došla pješice. Na otvorenome, Don Velimir Tomić bez ijedne travice, na plus 40 celzijusovih mali koncil - MAK

40_51Misije.indd 41

41

21.12.2007 15:55:02


KAD BISMO ŽIVJELI PREMA DESET ZAPOVIJEDI Nikad ne bi bilo mraka, uvijek bi sunce blještalo. Jeli bismo i pili kad bismo željeli. Nikad ne bi bilo bolesnih. Ne bi bilo pijanih. Ne bi bilo ubojstava i samoubojstava. Ne bismo pušili i drogirali se. Ne bi bilo ratova. Ne bi bilo siromašnih. Svi bi bili bogati. Svi bi bili jednaki, nitko ne bi bio manje važan. Alen Đurman, 6. r., OŠ G. Krkleca Maruševec

OBITELJSKE RADOSTI Prijelaz preko Crvenog mora, Sara Đukić, 3. r, OŠ A. Cesarca Zagreb

U obitelji me raduje kada svi zajedno idemo na misu. Kada molimo krunicu za moga bolesnog brata. I kad se za stolom molimo Bogu da posveti jelo, koje će doći u moje tijelo. I kad idemo spavati pa se molimo anđelu čuvaru. Kad mi pomažu da naučim što ne znam. I Bogu zahvaljujem što mi je darovao tako lijepu obitelj! - Florijan Zagoršćak, 4. r., OŠ S. Antolovića Privlaka(kod Vinkovaca)

GRIJESI Kad te netko vrijeđa, trebaš biti strpljiv. Kad te netko udari, ne treba tražiti osvetu. Kad te netko muči ili ti krade novac, trebaš to reći roditeljima. Kad ti netko nešto slučajno uzme ili nešto napravi, trebaš mu oprostiti. Antonela Ivšak, 4. r., OŠ Sveti Petar Orehovec

MOLITVA Molim se, Isuse, tebi za sve ljude na ovom planetu. Molim se Bogu svomu da sve mame rode, da nestane jad i bijeda, da nestane djece plač i da svakom dođe spas. Bog je u svemu, Nikola Grabovac, OŠ Savski gaj, Zagreb

HVALA VAM, RODITELJI! Dragi roditelji, hvala vam što ste me rodili. Ponekad sam bio grub prema vama, ali to se više ne će ponoviti. Hvala vam što ste mi uvijek pomagali. I hvala vam što imam najbolje sestre. Ja vas puno volim. Također, zahvaljujem vam što ste brižni prema meni. Ja vas ne bih zamijenio ni za kak ve druge roditelje. Želim vam puno sreće u vašem životu! - Mateo Radić, 4. r., Postira

Bernard Jarić, 4. r., OŠ LJ. Gaja Nova Gradiška

MISLI UZ PRISPODOBU O SIJAČU Isus je sijač, sjeme je Božja riječ, a mi smo tlo. Zrna koja padaju uz put su obični prolaznici koji Božju riječ zanemaruju, prolaze pored nje ne obazirući se. Kamenito tlo su ljudi tvrda, kamena srca, previše sebični, bez milosti za druga bića. Sjeme koje pada u trnje su ljudi koji odbacuju siromašne, bolesne, nemoćne, žalosne i sve one koji im smetaju na njihovu zlom putu. Plodno tlo je ljubav, vjera, dobrota, istina, radost. Plodno tlo mogu biti samo oni koji vjeruju da Bog postoji, koji vjeruju u njegovu moć nad ovim jadnim današnjim svijetom!

42

Božja ljepota, Mateja Jović, 4. r., OŠ Odra

Jelena Faletar, 6. r., OŠ Fra Jeronima Vladića Ripci, Rama - Šćit

mali koncil - MAK

42_43PIRIN.indd 42

21.12.2007 16:16:10


NEMA NIŠTA LJEPŠE OD… Nema ništa ljepše od… … riječi hvala, koju Bogu moramo reći svakoga dana. … poljupca koji mama i tata prije škole i kroz dan dobiju bar sto puta. Nema ništa ljepše od Njegova oka, koje nas pozorno prati i u svjetlosti, i u tami. Koje nas nikad ne će pustiti da ostanemo sami! Dora Valenčić, 4. r., OŠ F. K. Frankopana Punat

KAKVO SAM JA DIJETE? Kako se moja starija sestra udala i odselila, mnogo je kućanskih poslova palo na mene. Još uvijek se osjeti ono “mlađe dijete - razmaženije dijete”, ali to kod mene nije toliko izraženo. Ne baš rado, ali pospremit ću što mi se kaže i napraviti što trebam. Ipak ima nešto dobro što donosim svojoj obitelji. Moji se roditelji nerijetko hvale mojim školskim uspjesima i onima s natjecanja, koji ih uvijek razvesele. Još od pete godine imam naviku mami, tati i sestri kupovati mali dar za Božić, Uskrs i rođendan. S pet godina sam počela štedjeti pa sam nerijetko “banka” za posuđivanje ili “mjenjačnica”. No, ipak, još uvijek mislim da su moji roditelji bolji roditelji, nego što sam ja dijete. Još imam vremena pa ću to pokušati ispraviti. - Stela Jelenić, 7. r., OŠ Frana Frankovića Rijeka

NAKON SVETOG NIKOLE…

Noina arka, Erna Šarić, 2. r., OŠ A. Mihanovića Slavonski Brod

ISUS U JASLICAMA Isus u jaslicama spi, Marija nad njim bdi, a Josip mu se veseli. Sveta tri kralja darove donijeli su mu: zlato, tamjan i smirnu. Isus nam donosi mir, svakom je čovjeku on pastir. I dok u jaslicama spi, svakog Božića slavimo ga mi! Dunja Kureljak, 4. r., Tar-Vabriga

Svi pričaju o svetom Nikoli. I kako su oni poslali svetom Nikoli pismo. Na kraju, svi oni koji su se hvalili, dobili su šibe. A oni koji se nisu hvalili, oni su dobili puno slatkiša. Oni koji su se hvalili, došli su tužni, a oni koji se nisu hvalili, sada su sretni. Jer njih sveti Niko više dariva od onih koji su pohlepni. - Marija Marjanović, 4. r, OŠ Fra B. T. Leakovića Bošnjaci

PUT ŽIVOTA Kad bi svatko imao put života, svijetom bi vladala samo ljepota.

Marija i Isus, Mirna Đurašinović, 2. r., Donji Andrijevci

ISUSOV ROĐENDAN

Zvijezda mala s neba je na zemlju pala. Put do Isusove Kad bi osmijeh svaku suzu zamijenio, kuće pokazala. sve što ima čovjek bi više cijenio. Tri kralja I sad znam da ipak postoji put, koji naći treba, do štalice dođoše i da taj put vodi u visine, sve do neba. i svijetu radosnu Gabrijela Čuljak, 6. r., OŠ “Mladost” Jakšić vijest objaviše: Isus nam se rodio i spasenje svijetu MOJ DOŽIVLJAJ BOGA donio! Bog je kao dobrota, kao radost. Bog je Jelena Krtalić, kao mali dječak s velikim srcem. Bog je kao OŠ M. Marulića Ljubuštvoja sretna zvijezda. Bog je kao sunce ili ki, PŠ Miletina mjesec. Bog je kao sva sreća na ovome planetu. Bog je kao prijatelj. Bog je kao brat ili sestra. Bog je kao tata. - Ante Obradović, 4. r, Kad bi svatko znao koliko vrijedi, poznavao bi put koji slijedi.

OŠ F. K. Frankopana Zagreb

42_43PIRIN.indd 43

Sv. Franjo propovijeda pticama, Petra Olujić, 2. r., OŠ S. Radića Imotski mali koncil - MAK

43

21.12.2007 16:17:24


ZBOG TEBE, BOŽE Zbog Tebe ja se molim i vrlo Te volim. Zbog Tebe ja živim, Tvojoj moći se divim. Zbog Tebe ja dišem da Ti pjesme pišem. Hvala ti na svemu što si stvorio, jer u mojem si srcu “rekorde” oborio!

TKO POMAŽE?

KRUH Njegov miris širi se sve više, kao dijete, u peći raste i diše. Mala košarica sretna je sad, ispričat će kruhu svoj jad. Cijela kuća miriše od njega, ljepši je od zlata svega. Jaja, voda, kvasac i ostalo sve pretvorit će se u krušne mrvice, sunce s neba će ga obasjati, a moja obitelj, s Božjim blagoslovom, će ga blagovati.

Una Vojnović, 4. r., OŠ I. G. Kovačića Zagreb

Antonela Matas, 5. r, Hrvace

Neki ljudi misle da Bog ne postoji. Pa neka se zapitaju: “Tko im pomaže u nevoljama, ako im sve pođe po zlu?” Bog će sve okrenuti na dobro. Tko nam je dao ljubav, sreću, prijatelje, rodbinu, roditelje, braću i sestre? Jer, ako Boga nema, ne bi bilo niti ovoga našeg malog svijeta. - Karla Radoš, 4. r, OŠ I. Mažuranića Tomislavgrad

MIRIS Miriše cvijeće, sapun miriše. Ali od svega topli kruh najviše.

Anđeo čuvar i ja, Toni Vinogradec, 1. r., OŠ I. Kukuljevića Belišće

Miris toploga kruha opija me kao vino, jesti topli kruh s mlijekom tako je lijepo i Þno.

IDEMO SVI! Isuse, mi te puno volimo, Tvojoj i našoj majci Mariji se molimo. Marijo, majko, budi nam spas, sveta nebesa izmoli za nas. Dođite djeco, idemo svi, jer Isus zna da smo njegovi mi. Svatko nek’ darove ponese i malome Kralju u Betlehem donese. Andrea Krizmanić, 3.r., OŠ J. Leskovara Pregrada

ISUS MALI Rodio se Isus mali, on je kralj pravi. Anđeo se pastirima ukazao pa im radosnu vijest kazao. Pastiri se Isusu pokloniti došli, i kraljevi su na put pošli. Tri kralja svoje darove su donijeli, baš svi su nešto ponijeli. Zvijezda mala na štalicu je pala. Svi su se došli radovati i malomu Isusu klanjati! Kristina Crnjac, 4. r, Široki Brijeg

44

I tako svakoga dana, miris toploga kruha, šalica toploga mlijeka, moja je omiljena hrana. Abraham, Dominik Buljat, 2. r., OŠ Zemunik

DAN S BOŽJIM ZAPOVIJEDIMA

Doris Baotić, IV b/8, KŠC “Sv. Josip” Sarajevo

Danas mi je dan po svemu radostan. Ujutro sam ustala i od prigovaranja mami odustala. Otišla sam u školu, a putem nisam pila colu. U školu sam zakasnila, ali sam se istinom izjasnila. Sjela sam u klupu i nisam rekla nijednu baš glupu. Počeo je školski sat i s ocjenama pravi rat. Jedna učenica me uvrijedila, no ja joj nisam uzvratila. Taj dan sam vrlo dobra bila pa me ljubav Božja nagradila! Katarina Matković, 6. r., OŠ Sućidar Split

Sv. Leopold Bogdan Mandić, Pejo Martić, 3. r. , OŠ V. Nazora Slavonski Brod

mali koncil - MAK

42_43PIRIN.indd 44

22.12.2007 8:10:01


D

ragi prijatelji Maka! Stavljam pred vas jedan zadatak, bolje rečeno jednu molbu. To se odnosi u prvom redu na vas koji živite u Đakovu i njegovoj blizini. U devetnaestom stoljeću jedan je naš poznati skladatelj napisao “Napjeve za misu, prodiku i druge svečanosti”. Svezak je posvetio preuzvišenom biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. Prema nekim podatcima dio tih napjeva… izgubio se! Pođite u župne urede, u kuće ljudi koji čuvaju stare knjige, novine, zapise… i zamolite da vam dopuste istraživanje. Pronađete li nešto zanimljivo, javite nam. Bit ćemo vam zahvalni, a učinit ćete veliko djelo za sve nas i posebno za autora izgubljenih napjeva. A bio je to slavni hrvatski skladatelj

VATROSLAV LISINSKI Vjerujem da nema čitatelja koji nije čuo za “Porina” i prvu hrvatsku operu “Ljubav i zloba”. Upravo zato i pišem o Vatroslavu Lisinskom, jer on je jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetnika, a u isto vrijeme i čovjek snažno ispunjen vjerom. Lisinski se rodio 8. srpnja 1819. u Zagrebu. Još kao dječak teško je ozlijedio nogu i cijelog se života otežano kretao. Nakon završene gimnazije ostao je bez oca, a nastavio je školovanje studiranjem ÞlozoÞje i prava. Uskoro je upoznao Alberta Štrigu, koji ga je ponukao da piše skladbe, a u isto vrijeme u njemu je Lisinski našao iskrenog prijatelja. Usput ću vam spomenuti da je Štriga bio jedan od vrlo zaslužnih ljudi za hrvatsku kulturu. Prvo umjetničko djelo Vatroslava Lisinskog bila je budnica “Prosto zrakom ptica leti”. To je pjesma koja se još uvijek rado sluša. Prva hrvatska opera “Ljubav i zloba” djelo je Vatroslava Lisinskog, a izvedena je 4. travnja 1846. Bio je to događaj ne samo za Zagreb, već za cijelu Hrvatsku! Za nastanak njegove opere, poznatog djela “Porin”, značajan je jedan podatak. Lisinski se našao u Mariji Bistrici, gdje se

CRTICE IZ ŠKOLSKOG iMENIKA

45Umjetnost.indd 45

Naša najveća koncertna dvorana, u Zagrebu, nosi ime Valtroslava Lisinskog često sastajao sa župnikom Ivanom Krizmanićem. Društvo sa župnikom i susreti s Majkom u svetištu pomogli su skladatelju da se nakon dva mjeseca vrati u Zagreb duševno ohrabren. Potporom prijatelja Štrige odlazi u Prag, gdje marljivo studira, ali se u tom gradu teško snalazi i vraća se u Zagreb. Bolest ga sve više i više muči i njegov život postaje sve teži, ali on svejedno i dalje uporno radi. On kaže: “… onaj koji je

Š

to su sve češki nastavnici sposobni upisati u školske imenike? Pogledajte sami (a sami sebi odgovorite bi li se takvo što mogli pronaći i u hrvatskim školama): - On se zibao na stolcu i pao na leđa bez dozvole. - Donio je u školu otrov kako bi ga isprobao na učiteljici. - Poslali su ga van da smoči spužvu, a on se vratio mokre glave sa suhom spužvom.

jednom počeo živjeti za glazbu, taj je ostaviti više ne može.” Ipak, sve se više bližio kraj njegova života… Jednoga je dana zatražio Sveto pismo. Čitao je, čitao, a onda zamolio papir i olovku te je zapisao: “Svaki čovjek mora umrijeti.” Primivši sveta otajstva izdahnuo je 31. svibnja 1854. u Zagrebu, u Jurjevskoj ulici na Gornjem gradu, čvrsto držeći u rukama Sveto pismo. Branko Pilaš

- Svojim je kolegama u razredu prijetio nožem, iako mu nije trebao do trećeg sata. - Vaš sin se karta za vrijeme - Namjerno ometa sat glazbesata. Zove dvadeset, iako nema noga svojim pjevanjem. kralja, a zatim se svađa zbog - Gleda me kroz svoje plastitoga. čno ravnalo i smije mi se jer sam - On pazi ako ja pazim, a kad zelena. (ST) misli da ja ne pazim, ne pazi ni on. - Razbio je prozor pa se zatim htio opravdati tako što je rekao mali koncil - MAK da nije mogao disati.

45

21.12.2007 17:02:06


NAJVEĆI “KALENDAR” NA SVIJETU Na ulasku u novu godinu makovac Karlo Papić iz Zagreba poslao nam je priču o najvećem “kalendaru” na svijetu! Riječ je, zapravo, o dvorcu Eggenberg u Grazu, koji je Karlo nedavno posjetio. Zašto je taj austrijski dvorac “kalendar”, pitate se? Za početak, četiri strane dvorca, kao veliki sunčani sat, okrenute su točno prema četiri strane svijeta; četiri kule predstavljaju godišnja doba, a na zgradi je točno 365 vanjskih prozora, za broj dana u godini. Na svakom katu je 31 soba, koliko je dana u najduljem mjesecu, a tri sobe su veće, tako da preostalih 28 predstavljaju mjesec s najmanjim brojem dana. Po 12 soba na katu (kao mjeseci) raskošnije su opremljene, tako da 24 takve sobe predstavljaju i broj sati u danu. U te 24 sobe točno je 52 prozora, za svaki tjedan u godini po jedan! I tako dalje, i tako dalje, štošta bi se još moglo nabrojiti - sve do male gotičke kapele smještene u središtu dvorca, kao centar svemira. Taj jedinstveni dvorac, sagrađen u 17. stoljeću projektirao je talijanski graditelj Giovanni Pietro de Pomis. Posjet njemu svakom će đaku koji uči o danima, tjednima i mjesecima - tvrdi Karlo - biti velika pomoć, jer će u glavi samo zamisliti dvorac Eggenberg.

DOKAD JE LJUDSKI GRIJEŠITI? GRIJEŠITI ?

Errare humanum est, stara je latinska izreka, koja u prijevodu glasi: Ljudski je griješiti. Vrlo često i rado ćemo je i sami upotrijebiti kao opravdanje kad nešto “zabrljamo”. Lijepo je znati da je ta izreka, koja ljudima “dopušta” činiti pogrješke, nastala u starom Rimu, “domovini zakona i prava”. I stari Rimljani dobro su znali da su povremene pogrješke - od onih u pisanju ili čitanju pa do onih u odlučivanju - jednostavno neodvojive od ljudske prirode! I zato ih se podnosi i oprašta, kao plod rastresenosti. No, ako netko iste grješke - npr. u pisanju - i dalje uporno ponavlja i ne ispravlja, tada izreka dobiva svoj ružan nastavak: “Griješiti je ljudski, a ustrajati u grješki je - đavolski!” Ili, kako je to rekao slavni starorimski govornik Ciceron: “Ustrajanje u pogrješkama znak je istinske gluposti!”

46

AUTO “NA ZRAK”! “Čisti mrak” - izumljen je auto “na zrak”! Ime mu je Citycat (Gradski mačak) i ne treba mu ni benzin, ni dizel. Sposoban je postići brzinu od 100 km/h, a sve to bez ispuštanja ijedne molekule ugljičnog dioksida! Pokreće ga motor s komprimiranim zrakom, čije se punjenje obavlja kod kuće, jednostavnim uključivanjem u strujnu mrežu. Za otprilike 4 sata i za manje od 2 eura - motor je opet pun! Riječ je o projektu indijske automobilske industrije Tata (koja godinama surađuje s talijanskim Fiatom) i predviđa se da bi za godinu dana trebalo biti proizvedeno prvih 6 000 takvih vozila. “Mačak”, predviđa se, ne bi trebao biti skup kad se krene u industrijsku proizvodnju, a i održavanje mu je jeftinije, jer bi se ulje mijenjalo svakih 50 000 kilometara. No, Citycat ima i svoje slabosti: bučan motor (odnosno “praskanje” prilikom njegova pokretanja), teško zagrijavanje zraka, čija temperatura uvijek mora biti minimalno 15 stupnjeva, te lagana karoserija od pleksistakla, koja teško može zadovoljiti na testovima sigurnosti. I, dakako… “mačak” ne može juriti tako brzo i divlje kao benzinski “konji”!

mali koncil - MAK

46_47saSvih.indd 46

21.12.2007 16:35:35


IMAMO LI U SEBI UGRAĐEN “SAT”? Mnogi ljudi kažu kako ne bi mogli živjeti bez sata. Pa ga nose na ruci, na mobitelu…, ne odvajaju se od njega! I pritom im ne pada na um da čovjek ima u sebi samome ugrađeni “sat”, odnosno da postoje razni načini i “vježbe” da i bez sata uvijek znamo točno vrijeme! • Da bismo znali izmjeriti trajanje minute dovoljno je jednom ispitati koliko otkucaja srca imamo u minuti pa ćemo poslije laganim pritiskom na žilu uvijek moći odrediti 60 sekundi.

MARKE - “SVJETLOKAZI” Nakon što je završila sa serijom “Kule i utvrde”, Hrvatska pošta prošle je godine započela s izdavanjem nove serije - posvećene svjetionicima. Na prve tri marke svojim su svjetlom put obasjali svjetionici istarskog poluotoka: Savudrija, Porer i Sveti Ivan na pučini.

Za grofove i… “robinzone”

S

avudrija je najstariji hrvatski svjetionik, još iz 1818. godine. Uz njega je vezana i romantična priča o grofu Metternichu, koji je svjetionik podigao za mladu plemkinju, želeći tu s njom započeti zajednički život. No, onoga dana kad je gradnja bila dovršena, djevojka je umrla, a pretužni grof više u svjetionik nije zakoračio. Porer će oduševiti one koji vole robinzonski turizam ili podmorski svijet, a uz svjetionik Sveti Ivan opet je vezana jedna legenda. Mletačkog dužda zateklo je nevrijeme te se zarekao da će, spasi li živu glavu, na Svetom Ivanu zapaliti svijeću visine tornja. No, po povratku u Veneciju na to je zaboravio, a kad se sljedeći puta našao u oluji na istome mjestu - legenda zbori - spasa mu više nije bilo!

Predstavljanje Hrvatske

• Namjestimo li budilicu da zvoni svakoga sata, vrlo brzo “uvježbat” ćemo se u tome da unaprijed točno predvidimo nadolazeći zvuk. • I oko nam može poslužiti kao sat, ako ga naučimo da poput kamere “škljoca” kroz prozor, pamteći kakva je vanjska svjetlost u određeno doba dana. No, za to je potrebno iskustvo, te dobro poznavanje mijena godišnjih doba. No, upitajte vaše bake i djedove - i iznenadit ćete se kako će samo po položaju sunca odmah znati koliko je sati! • Naposljetku, dobar sat je i naš… trbuh! Zapravo, naš osjećaj gladi, koji nam se javlja u prilično pravilnim razmacima, uvijek u isto doba dana!

Izdavanjem “svjetlokaznih”, tj. “svjetioničkih” maraka Hrvatska je željela zasjati pred svijetom upravo onime čega ima u izobilju, zahvaljujući razvedenosti obale i mnoštvu otoka. A upravo zahvaljujući hrvatskim svjetionicima, Jadransko mora spada među najsigurnija mora za plovidbu. Danas su oni, većinom samo spomenici burnoj prošlosti (zahvaljujući satelitskoj navigaciji), ali su istinski mamac za turiste. A evo sada - i za Þlateliste! Nominalna vrijednost triju maraka je pet kuna, na njima su fotograÞje koje je snimio Andrija Carli, a dizajnerski su ih uredili Želimir Boras, Orsat Franković i Ivana Vučić. (st)

MARK A “UVIS” O Blanki Vlašić već sigurno sve znate! Jer, malo tko - kao od šale - može preskočiti vaša kuhinjska vrata! A naša atletičarka prošle je godine to učinila više puta, te je uz zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Japanu i uz sva športska priznanja i nagrade za najbolju - “osvojila” i lijepu hrvatsku marku! Na njoj je, dakako, Blanka iznad letvice, baš kao da najavljuje kako će ove godine preskočiti i 2,10 cm, što bi bio novi svjetski rekord! mali koncil - MAK

46_47saSvih.indd 47

47

21.12.2007 16:36:04


ANðELcIc LEPTIR

Č

esto se postavlja pitanje jesu li basne i bajke štivo koje je namijenjeno samo djeci ili je to književna riječ koja će zadovoljiti i odraslijega čitatelja. Zapravo, iako djeca rado čitaju bajke i basne, ponekad im je potrebna pomoć odrasloga čitatelja. Književnik Stjepan Tomić svojim je pripovijedanjem “Kako je nastao leptir” ponudio upravo tekst koji će s radošću prihvatiti svako dijete, ali isto tako i mame i tate. Štivo je to koje ima višestruko značenje. U prvom redu je lektira koja će na znakovit način ispunjavati nastavni sat vjeronauka. Jer, iako je u naslovu prisutan leptir, u piščevu pripovijedanju bitno i značajno mjesto pripada Bogu. Njegova proza je suvremena, a istodobno bogati spoznaju o postanku svijeta te zalazi i u budućnost. Vrlo je zanimljiv razgovor između anđela i Boga Oca i upravo iz toga razgovora učenik će i sam otkrivati, ili biti potaknut na razmišljanje i zaključivanje o postanku svijeta i života na zemlji. Posebna vrijednost knjige je što će čitatelj shvatiti da treba poštivati tuđu volju i želje te da svatko od nas - kao i anđelčić leptir - ima svoje mjesto i značenje na ovom svijetu. Knjigu Stjepana Tomića s puno živopisnih boja i privlačnih ilustracija obogatila je makovcima dobro znana Sonja Tomić, a anđelčića leptira podario je zagrebački nakladnik Karista u biblioteci Božja ovčica. Branko Pilaš

Za PAMETNE MOMKE - I DJEVOJKE! 1. BORBA ZA NASLJEDSTVO Jedan arapski kralj na samrti je pozvao sinove pa im rekao: “Ostavljam kraljevstvo i sve svoje blago onome čiji konj dođe posljednji do bunara u pustinji!” Nije još pravo ni dovršio rečenicu, a sinovi su već zajahali konje i odjurili svom silinom prema bunaru! Kako to kad im je jasno rečeno da će sve dobiti onaj čiji konj stigne posljednji?

2. “OPRANA” PLAĆA Tata obeća svom sinu Mišku da će mu svaki put kad opere ruke prije jela dati “plaću” od 60 kuna po satu. Miško odmah veselo otrči prati ruke, no otac uze štopericu pa izmjeri vrijeme pranja: 6 sekundi. Koliko je novaca otac morao platiti Mišku? ODGOVORI: 1. Lukavi sinovi nisu odjurili na svojim konjima, već je svaki zajahao bratova konja! 2. Platio je jednu lipu!

48

BJELANJAKSLASTICA

M

ami i baki nakon pravljenja “pravih” kolača ostalo je puno neiskorištenih bjelanjaka? Ne bacajte ih! Pokažite mamama kako se i od njih mogu napraviti pravi, slasni kolači! Jer, jedna Mima pravi recept ima! Podarila ga je i nama… ama, am, am! Potrebno: 4 bjelanjka jedna šalica brašna (otprilike 2 dl) jedna šalica šećera jedna šalica sjeckanih oraha 100 gr grožđica (ili 2 reda čokolade narezane na sitne komadiće) - jedna žličica limunova soka - 2/3 šalice ulja -

Postupak: 1. Uobičajeno “lupanje” bjelanjaka sve dok se od njih ne napravi čvrsti “snijeg” (ta ipak je siječanj!). 2. Zasladite “snijeg” tako što ćete u njega ubaciti šećer. I opet sve izmiješajte. 3. Sada, korak po korak, u smjesu dodajete brašno, orahe, grožđice i/ili čokoladu, a naposljetku ulje te limunov sok. Sve to bit će i dalje praćeno miješanjem. 4. Dobivenu smjesu ulijte u manji kalup za pečenje kolača (npr. u onaj za kolač zvan srneći hrbat). 5. Bjelanjak-slasticu pecite na temperaturi od oko 200 stupnjeva, a je li kolač “gotov”, provjerite tako što ćete ga štapićem ili nožićem tu i tamo lagano bocnuti. Kad vam izvučeni štapić bude čist, suh… tad je kolač spreman za vađenje, hlađenje i… slađenje!

mali koncil - MAK

48_Nova.indd 48

21.12.2007 16:43:02


MEDVJEDIc MIŠKO

U

svakoj školi uvijek bude i manje poslušnih đaka. Takav je bio i medvjedić Miško. Dok je učiteljica, stara medvjedica Gunđa, pokazivala bobice, naginjao se Miško ispod krošnje šumske škole da vidi nebo. Posebno bi ga veselilo ako bi tamo ugledao Oblačka. Oblačko se volio navirivati u šumsku školu kroz prozorčiće u krošnji, a Miško mu je namigivao, pa i mahao šapom, samo kad bi im Gunđa okrenula leđa. - Miško, Miško, gunđala je učiteljica, sjeti se zime! Miško, bolje ti je da paziš i naučiš što ti treba za život! Miško je tada pravio ozbiljnu njušku, ali oči su mu i dalje tražile zabavu i smijeh. Tako je prošlo ljeto i mirišljiva jesen. Ostali medvjedići obrstili su maline, kupine, kruške i šipurke i zaokružili se poput jastučića, samo je Miško otišao na zimski san prilično mršav. I probudio se usred zime strašno gladan. Izašao je iz brloga da pronađe kupina i koju krušku, ali - nije bilo lišća po kome bi ih prepoznao. Ili, bolje, izraslo je neko novo, blještavo i bijelo, kakvo Miško nikada nije vidio. Sve je obraslo u neku bijelu, visoku travu. Miško ju je kušao: Bijaše hladna, mokra i ništa više. - Od ovog se ne ću najesti - mislio je Miško. - A i njuška mi se smrzla, brrr! Šljapkao je Miško kroz bijelu travurinu i prisjećao se Gunđinih riječi: - Miško, dolazi zima! Medvjedići, skupljajte bobice dok ih ima! Smočio se Mišku rep, promrzle mu šape, a našao nije ni meda, ni oskoruše, čak ni trulu krušku. Sjeo Miško i zaplakao. Suze mu padaju u snijeg i buše rupice do zemlje. A sve mu se čini da čuje: - Miššško, Miššško... Naježi se medvjedić i otrese glavom. - Miššško, Miššško, pozdravlja te Oblač kooo! Okrene se Miško oko sebe, nikoga ne vidje, pa upita: - Tko si?

- Vjetar Sssjeveraccc, šššalje me Oblaččkooo! Pogledaj na nebo! Potraži Miško pogledom Oblačka na nebu, kad tamo siva, bradata oblačina. Sve se smije i namiguje, kao nekad kroz prozorčiće na šumskoj školi: - Hej, stari prijatelju, gdje si - zabrunda oblak. - Ma zar si to ti, Oblačko? Što radiš? - Jesam, jesam, sada sipam snijeg. A ti, vragolane? - Pa, dobro sam - uspravi se Miško. - Nego, reci, jesi li možda odozgo vidio štogod za jelo? Oblačko mu kimne i Miško pođe za njim. Lako Oblačku nebom, teško Mišku kroz duboki snijeg, ali ne odustaje. Zaustavi se Oblačko iznad glatkoga plavog polja. - Snađi ssseee - šape Sjeveraac i odnese Oblačka dalje. - E, baš ste mi pomogli - progunđa Miško. Za svaki slučaj lizne sjajnu površinu, no ona bijaše hladna i bez okusa. Protrčao je malo, pronjuškao - i zlovoljno bubnuo na tlo. Ono se zatrese, zaškri-

pi i poče pucati. U hipu nađe se Miško u ledenoj vodi. Dok je još tražio oslonac i kandžama uzalud grebao po ledu, za rep ga nešto uštipnu i on od bola i straha skoči daleko na snijeg. Otresao se Miško od vode, okrenuo se kad ono, za rep mu se zubima drži široka, bljeskava životinja bez nogu. Projurio Miško od straha cijelim poljem i kad je napokon stao, vidje kako se srebrna životinja u daljini trza i udara nazubljenim repom. Kad se smirila, Miško joj oprezno priđe, okrenu je šapom, onjuši, kuša i shvati da je dobra za jelo. Najeo se Miško do mile volje, a kad se sjetio Oblačka, ovaj je već spremao pravu snježnu vijavicu na vrhovima planina. Naučio je Miško te zime kako da hvata ribu i šapom i repom ako treba, ugojio se i zaspao dugo, dugo, do svibnja. U proljeće je bez puno gunđanja pokazao medvjedima novu vještinu. Otada su medvjedi koji žive na obalama rijeka i jezera bolji ribari od ljudi. I sjajno druguju s oblacima. Dubravka Rovičanac mali koncil - MAK

49_Prica.indd 49

49

21.12.2007 17:06:42


KOLIKO SI PRAZNOVJERAN? Crne mačke, dimnjačari, potkove i “sretne” stvari... Koliko ti je to važno? Misliš li da ti nešto takvo može pomoći i donijeti sreću ili nesreću u životu? Koliko si otporan na razne, “prazne” i “zarazne” praznovjernosti? Ispitaj to u ovom testu, ali odgovaraj sasvim iskreno!

PITANJA: 1. a) b) c)

Izbaci “uljeza”: Konjska potkova. Mačje oko. Zečja šapa.

2. a) b) c)

Imaš li svoj sretan broj? Da. 7. Što misliš o tome Ne, svi brojevi su isti. kad ti drugi kažu Neke brojeve volim više od da imaju neku drugih. svoju “sretnu stvar”, neki predZnaš li koji “horoskopski met koji nose sa znak” sjedi s tobom u klupi? sobom uvijek kad Naravno! pišu važnu konMislim da znam... trolnu zadaću, Ne, sa mnom sjedi Luka imaju ispit ili neko (Ana, Mario, Tina....) drugo iskušenje? a) To je u redu, svatŠto treba učiniti kad na ulici ko ima neku takvu sretneš dimnjačara? stvar. Dobro paziti da se, onako b) To je čista glupost za naivce! garav, ne očeše o tebe! c) Ako se s tom stvari netko Primiti se za gumb i zamisliti osjeća bolje, neka mu bude. želju. Reći mu: “Dobar dan!” 8. Crna mačka presjekla ti je put, prešla ulicu ispred Našao si se ispod nadvožtebe... Što činiš? njaka kojim upravo prolazi a) Idem dalje i dozivam macu, vlak... da je malo pogladim. Uplašio sam se nenadane b) Za svaki slučaj tri puta ću pljubuke! nuti prije nego prekoračim liDa? Nisam to ni primijetio. niju kojom je mačka prošla. Brzo zamišljam jednu želju. c) Baš sam se sjetio da sam nešto zaboravio pa mijenjam Elektronskom ili običnom pravac puta. poštom primio si poruku u kojoj ti se nalaže da je obvez- 9. Petak, 13. dan u mjesecu... no moraš poslati na sljede- a) Dan iza četvrtka, 12. u mjećih deset adresa, ako želiš secu. izbjeći nesreću ili doživjeti b) Brr... to je vrlo opasan dan, veliku sreću... najbolje bi bilo ostati doma. Bacam to pismo i prije no što c) I nehotice, bit ću toga dana sam ga pročitao. malko oprezniji...

3. a) b) c) 4. a) b) c) 5. a) b) c) 6.

a)

50

b) Malo me kopka ne bih li ipak trebao poslati pismo dalje... c) Odmah ću proslijediti poruku na nove adrese, to nije problem!

b) Moram naći svoju djetelinu s 10.Razbio si veliko zrcalo... četiri lista! a) Užas, čeka me sedam godic) Zabavlja me vidjeti hoću li na nesreće... biti spretniji od drugih u trab) Užas, čeka me mamina “gaženju djeteline s četiri lista. lama”, možda i tatine batine. c) Brzo skupljam komade, možda uspijem sve zalijepiti Bodovi: i prikriti. a b c 1. 1 3 2 11. Što si otkrio o ljudima iz svojega horoskopskog znaka? 2. 3 1 2 a) Ipak smo svi vrlo slični... 3. 3 2 1 b) Uglavnom smo potpuno ra4. 2 3 1 zličiti! 5. 2 1 3 c) Ne znam tko je u kojem zna6. 1 2 3 ku. 7. 3 1 2 12. Na školskom izletu naišli ste 8. 1 3 2 na livadu djeteline... 9. 1 3 2 a) Ne zanimaju me livade, tra10. 3 2 1 žim igrališta. 11. 3 2 1 12. 1 3 2

mali koncil - MAK

Psiho.indd 50

22.12.2007 8:27:15


rezultati: Do 16 bodova: PROMIŠLJENKO Za tebe ne postoje “sretne” i “nesretne” stvari, dani ili brojevi. Ni ne znaš za njih! Čvrsto si uvjeren da je svatko “kovač svoje sreće”, odnosno da je sve u našim rukama, te će nam biti onako kako to sami sebi uredimo. U tebi vlada zdravi, čak pomalo “znanstvenički” duh pa ne voliš slušati razne “bablje priče” i ne vjeruješ u sve ono što se ne može dokazati, vidjeti, opipati. Ne vjeruješ u “sudbinu”, u “sreću” ili u čuda. Zrelo i odraslo razmišljaš pa znaš upravljati svojim životom. Ipak, nemoj baš uvijek biti “pretvrd”, nemoj druge odbacivati, izrugivati i prezirati zato što nisu kao ti, već su katkad lakovjerni, katkad i pomalo praznovjerni... Sjeti se ponekad i “nevjernog” Tome! Od 17 do 26 bodova: SUMNJIČAVKO Nisi praznovjeran, ali... Voliš zaviriti u horoskope, onako “iz šale”. Kad vidiš dimnjačara ili crnu mačku, nasmiješ se i odmahneš rukom, ali se ipak sjetiš onoga što se priča uz njih. Možda imaš i svoju “sretnu stvar”, “sretnu majicu” ili “sretnu narukvicu” za ispite, za ovo ili za ono... Dakako, to nikome ne ćeš priznati jer i sam osjećaš koliko je to besmisleno i bedasto... Ukratko, nisi praznovjeran, ali voliš maštati o čudima, sanjaš da se upravo tebi dogodi nešto nestvarno i neočekivano, pa onda ponekad pomisliš kako je četverolisna djetelina pravi znak, najava nečeg takvog... Ipak, sve je to prolazna “dječja bolest” i ako joj ne dopustiš da se “razmaše”, izrast ćeš u zrelu i mudru osobu! 27 i više bodova: PRAZNOVJERKO Ma je li moguće da postoje i takvi poput tebe?! Oni koji vjeruju da ih kroz život vode “sretne zvijezde” i “dobri brojevi”! Da su im za jedinice u školi i druge neuspjehe krive crne mačke ili razbijena zrcala!? Pravo je čudo u kakve sve gluposti ti vjeruješ i koliko si nestabilna osoba. I najmanje sitnice mogu te “izbaciti iz sedla”, učiniti nesigurnim, uplašenim, zbunjenim... Nisi daleko ni od toga da odeš “babama-vračarama”, a glava ti je puna kojekakvih “grobljanskih” priča o ljudima koji nisu vjerovali u ove ili one znakove pa im se dogodilo ovo ili ono... Zašto si takva osoba? Prvenstveno zato što nemaš dovoljno samopouzdanja, dovoljno vjere u sebe samoga! Osloni se na dragoga DANAS ĆU Boga i znaj IMATI SREĆE, NAŠAO SAM jači si ti od svih DJETELINU “zečjih šapa” S ČETIRI LISTA! ili “konjskih potkova”.

MED - NAJBOLJI LIJEK ZA KAŠALJ! Žlica meda prije spavanja najbolji je mogući lijek za djecu koja kašlju, a usto im pomaže da bolje spavaju. To nije savjet neke bake već zaključak stručnog ispitivanja, o kojem je nedavno izvijestio američki specijalizirani časopis koji se bavi zdravljem djece i mladeži.

Istraživači odjela za medicinu pensilvanijskoga državnog sveučilišta podijelili su u tri skupine djecu i mlade od dvije do 18 godina s bolestima gornjih dišnih putova i noćnim kašljem. Prvoj skupini dali su po žličicu meda prije spavanja, drugoj skupini najpoznatiji sirup protiv kašlja, a trećoj ništa. Ali, bako, ne lijekove... uzmi žličicu meda! Pokazalo se da se zdravlje najbolje i najbrže popravljalo kod malih pacijenata koji su dobivali med! “Znam da će mnogi reći: imala je baka pravo!” kazao je glavni istraživač kad je vidio rezultate. Slatko liječenje Ozbiljan je danas problem neumjereno uzimanje raznih lijekova i davanje pretjeranih doza. Kašalj pak često izaziva preveliku uznemirenost brižnih roditelja. Odmah trče doktorima, koji isto često odmah propisuju razne antibiotike i druge lijekove… A “djeci koja kašlju treba samo dati malo vremena i bit će opet zdravi”, tvrdi profesorica ugledne Škole za medicinske sestre slavnog sveučilišta Yale. Dakako, ta otkrića i savjeti ne znače da male “kašljavce” treba bezbrižno pustiti da danima i tjednima kašlju! Ako se stanje ubrzo ne popravi, obvezno se mora potražiti savjet liječnika, jer kašalj može biti i znak ozbiljnih bolesti. Ipak, žličica meda navečer najjednostavnije je, jeftino i slatko liječenje s kojim se može početi protiv kašlja, nevezano uz liječnike. Kašljavci će se osladiti, a cijela obitelj slatko će spavati ako ih njihovo kašljanje ne bude budilo. Svi će biti zahvalni pčelicama, koje nam daju med, i Makovom malom liječniku koji im prenosi savjete stručnjaka! dr. Medo Medović mali koncil - MAK

Psiho.indd 51

51

22.12.2007 9:26:48


NA ČETIRI KOTAČA U 2008. GODINU! Oni koji sve gledaju crno, pesimisti, u siru vide samo rupe, a ne onaj dio koji slasno jedemo. Bojim se da će takvi i ovu 2008. godinu gledati sa strahom i sumnjom pa reći da ona ima previše... rupa! Dvije veće (00) i dvije manje (8). Ja sam optimist, ne mislim da nam nova godina dolazi s rupama u gaćama ili cipelama. Ja umjesto rupa vidim... kotače! Dva velika (za bicikl) i dva mala (za koturaljke). Pa očekujem veselu vožnju u ovoj 2008. godini! Uz sve ostalo ta nam godina nudi i jedan dan više nego prošla (29. veljače!).

TIJESNA CRKVA, TIJESNA DVORANA! Dragi naš Mak! Mi smo velika skupina prvopričesnika iz Župe bl. kardinala Alojzija Stepinca na Bilom Brigu u Zadru. Svi smo pretplaćeni na Mak - rado ga čitamo i puno učimo iz njega. Naša najveća (ali ne jedina) želja je da objavite naše crteže i popis naših imena u nekom Maku. Danas smo crtali “Krista Kralja”, crtat ćemo i ubuduće jer veoma volimo crtati. Naš najveći problem je taj što nam je dvorana pretijesna. Naime, nas je 84-ero. Premda smo podijeljeni u tri skupine, ipak nema mjesta i stalno se netko gura. Općepoznato je da

početi graditi nova, velika i lijepa crkva. Eto, to je naša druga najveća želja - da se dogodi izgradnja nove crkve u koju ćemo i vas pozvati da nas posjetite i sve to objavite u Maku! - Naša imena su:... (tu sad slijedi 54 potpisa!) Dragi Zadrani s Bilog Briga! I naš je Mak pretijesan da u njega stanu svi vaši potpisi, a posebice crteži, ali Makovo srce je dovoljno široko da vas sve primi (a i moje stranice da na njih “naguram” bar lijepi crtež Marka Pedića)! Žao nam je što vam je zasad tijesno u crkvi i dvorani, ali bolje tako, nego da sve zjapi prazno! Gdje čeljad nije bijesna, kuća nije tijesna, pa ni crkva i dvorana! Ima vas skoro stotinu - to je kao jedna satnija, bravo! Sigurno vas blaženi kardinal Stepinac s veseljem gleda s neba! Čekat će vas on pa ćete jednom biti s njim na nebeskim poljanama, gdje nije tijesno!

JE LI SVAKOG DANA NEČIJI ROĐENDAN?

je naš blaženik za vrijeme zemaljskoga života okupljao mnoštvo djece pa je tako nastavio i dalje. Nama je i župna crkva pretijesna kad smo na nedjeljnoj misi ili kad su svečanosti pa bi se zbog toga trebala

52

mali koncil - MAK

52_55Blaz.indd 52

Dragi Blažu! Ja sam Barbara, pišem ti prvi put pa te molim da mi pismo ne završi u košu. Imam nekoliko pitanja, odgovori mi ako možeš i ako znaš! 1. Što ti misliš, je li svakog dana nečiji rođendan? 2. Jesu li neke kreme i parfemi opasni za kožu? 3. Zašto ljudi u posljednje vrijeme boje kosu? 4. Koliko dugo smijemo biti pred računalom (mislim zbog vida)? 5. Štete li i lijekovi zdravlju? 6. Što bi ti učinio ako te neki ne prihvaćaju u svoje društvo? 7. Zašto ljudi psuju? 8. Što mi ime znači? 9. Zašto mi nekad štucamo? Kako to spriječiti? 10. Ima li Tihomir svoj imendan? 11. Škode li nam filmovi, crtići i sapunice? To je od mene, nadam se ne previše! Veliki pozdrav od mene, Barbara.

Draga Barbara, budi mirna, nemam ja barbarski običaj bacati u koš neodgovorena pisma, čak ni onda kad pucaju po šavovima od mnoštva pitanja! Odgovaram ti kako mogu i kako znam:1. Na svijetu živi šest i pol milijardi ljudi, ili koji milijun više. Godina ima 365 dana ili dan više... To znači da svakog dana na milijune ljudi slavi rođendan! 2. Sigurno je da neke kreme i parfemi koji mogu biti škodljivi, jer nesavjesnim proizvođačima glavna je zarada, a tašti ljudi više se brinu da budu lijepi i mirisni nego da budu zdravi. Što se tiče nas djece, ja mislim da uopće ne moramo tražiti kreme i parfeme, jer koža nam je mlada i lijepa, a ako se peremo i ako pazimo da ne ugazimo u kakvu “mirisnu” gomilicu, mi ni smrdjeti ne ćemo! 3. Kosu ljudi ne boje samo u posljednje vrijeme, već su to u davnini činili i svi stari narodi. Egipćani su čak kosu posipali zlatnim i srebrnim praškom, da budu ljepši! Tako i danas ljudi, osobito žene, boje kosu radi “ljepote”, ali i da se “pomlade”, jer bojom pokrivaju sijede vlasi! 3. Ne samo zbog vida, već i zbog drugih razloga ne valja pretjerivati pa stalno buljiti u ekrane, kompjutorske ili televizijske. Ako već moramo raditi uz računalo, kao što mora, naprimjer, Blaž, s vremena na vrijeme treba svrnuti oči i kroz prozor pogledati u daljine! 6. Ako me neko društvo ne prihvaća, prvo bih sam sebe ispitao, jesam li ja zločest i kriv što su takvi prema meni. Ako jesam, onda ću se promijeniti na bolje. Ako zaključim da nisam kriv - onda ću tražiti drugo društvo! 7. Zašto ljudi psuju? Psovanje je “pasji govor”, ali dok pas uvijek laje s razlogom, ljudi to čine bez pametna razloga. Tko je razuman svoju ljutitost može iskaliti na kulturniji način, makar i udaranjem šakom (ili glavom!) u zid! 8. Ime ti znači “strankinja”. Stari Rimljani su pripadnike drugih naroda nazivali barbarima. Danas ta riječ ima i jedno manje zgodno značenje, ali ne brini se! Bilo je mnogo slavnih i divnih žena s tim imenom (pročitala si strip o svetoj Barbari u Maku od studenog?) 9. Štucanje je nagao i nehotičan trzaj ošita, to jest pregrade koja razdvaja grudni koš od trbuha. Uzrok su obično želučane smetnje, ali to u času prolazi bez problema i bez liječenja. (Štucanje vrlo rijetko može biti i znak nekih ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, histerije, ali mislim da se mi, djeca, toga ne trebamo bojati!) 10. Tihomir može slaviti svoj imendan na blagdan jednoga od četvorice svetaca s imenom Placid (25. ožujka, ili 12. lipnja, ili 16. kolovoza, ili 5. listopada! Placid znači isto što i Tihomir!)

22.12.2007 8:52:08


11. Ima filmova i crtića koji mogu škoditi, a ima i onih koji nam mogu koristiti. Pitaj roditelje ili vjeroučitelja kako birati ono što je dobro. Sapunicu preporučujem samo u kupaonici, ali i tamo čuvajmo oči od nje. Sapunice na TV mogu škoditi i očima i duši! I ovdje pitaj savjet roditelja što gledati! Ostaj zdravo, Barbara, piši mi opet!

čak? 2. Znaš li zašto je Bog dao čovjeku informaciju da izgradi školu? Idem u 4. razred i još ne razumijem kako je Bog mogao namučiti tako djecu. Sva ta učenja, testovi, ispitivanja, domaći radovi. To je zamorno. Blažu, odgovori mi na još jedno pitanje. 2. Je li grijeh kad se voliš tući s muškima, a nisi muško? - Matea iz Šibenika

POSTOJE LI LJUDI BEZ IJEDNE MANE? Bog, Blažu! Želim ti zahvaliti na odgovorima koji su istovremeno i poučni i šaljivi. Mak sam ponijela u svoj III. razred i sada svi učenici u mom razredu znaju da je bolje pozdravljati s “Bog!” nego s “Ćao!” Imam jedno pitanje za tebe: Postoje li ljudi bez ijedne mane? - Mara iz Hercegovine. Bog, Mara! Čuo sam samo za dvije takve osobe! Prvi je bio Don Quijote od Manche (Don Kihot iz Manče), koji je za sebe tvrdio da je “bistri vitez bez straha i mane”. Ne znam, ipak, možemo li mu vjerovati. Možda je ipak imao manu vida, jer je navalio na vjetrenjače, misleći da su to divovi! Druga je ona “mala” iz poznate pjesme “Moja mala nema mane”, ali i ti likovi iz pjesama odveć su mi nalik onima iz bajki…

ČUJU LI RIBE? Bog, dragi Blažu! Imam jedno pitanje za tebe: čuju li ribe i jesu li žirafe jedine životinje koje se ne glasaju. Sve najljepše želim ti za Božić! Pozdrav od Dajane Draga Dajana! Krivo si čula da ribe ne čuju! Nisu one gluhe, iako uši nemaju! Preko kosti svoje glave one hvataju zvukove (titraje) vode pa dobro “čuju” podvodne glasove i buku. A nije točno ni to da su žirafe nijeme. Iako one uglavnom šute, ipak se zna da katkada proizvode zvukove i glasove. Mužjak se javlja ženki glasnim kašljanjem. Ženke pak dozivaju mlade zviždanjem i mukanjem. I mladunčad se glasa neke vrste blejanjem. Znanstvenici su otkrili još mnogo načina glasanja žirafa, a najnovija vijest je da one međusobno komuniciraju i infrazukovima, koje čovjek ne čuje! Mogu ti reći da ima još životinja koje se ne glasaju. Čula si barem izreku: “Nijem kao riba!” A ja još nisam, na primjer, čuo puževe ili gliste kako - pjevaju...

NIJE MUŠKO, A TUČE SE MUŠKI! Dragi Blažu, odgovori mi na nekoliko pitanja: 1. Jesi li volio školu kad si bio dje-

52_55Blaz.indd 53

Draga Matea! 1. Još sam dječak i školu još volim (osobito kad je gledam izvana!). 2. Bog je čovjeku dao pamet, a ne savjete o gradnji škola. A pametni ljudi uvidjeli su da bez učenja nema ni napretka pa su počeli graditi škole. Zatim su, možda s malo manje pameti, izmislili programe, ispite, testove i tako dalje. Bog nije kriv ako u nečemu pogriješe, ali ja mislim da bi nam jadan bio ovaj život bez škola, bez pismenih, obrazovanih ljudi i - bez školskih odmora i praznika! Meni zapravo nije jasno, zašto ti tako teško podnosiš školu, a mnogi joj se vesele. Čula si što je pjesnik rekao: “Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba!” Pokušaj zavoljeti školu, sjeti se kako bi ti bilo bez prijatelja u razredu, čime bi se cio dan bavila samotna kod kuće? Pa ne bi se imala s kime ni tući! 2. Doduše, svaka nepotrebna tučnjava je grijeh, radilo se o muškima ili ženskima. Samo boksači smiju slobodno mlatiti jedan drugoga. Ženske su “slabi spol” pa će obično slabo proći u tučnjavi s muškarcima. Ali sasvim je u redu kada se i one brane šakama od muškaraca-napasnika koji ih žele zlostavljati. Tučnjave radi tučnjave, samo da se dokažeš, “iz sporta”, trebaš se okaniti, Matea!

OD SVETE KLARE DO STAKLA... Dragi Blažu! Nisam u prošlom broju našla odgovore na moja pitanja pa ti ponovno pišem. 1. Htjela bih znati nešto više

o svetog Klari, 2. Raduješ li se Božiću? 3. Što misliš o onima koji psuju ime Božje i svece? 4. Voliš li ići u prirodu - ja to obožavam! 5. Tko je izumio staklo? 6. Što mi znači ime? Puno pozdrava od Suzane iz Lipe! Draga Suzana! Suzu bih ispustio zato što sam te u prošlom broju razočarao, ali ne mogu se sjetiti da sam tvoje pismo primio. Evo odgovora: 1. Sveta Klara bila je učenica i prijateljica sv. Franje Asiškog. Rano je postala redovnicom i osnovala franjevački ženski red klarisa, koji se brinuo za školovanje i odgoj siromašnih djevojaka. Legenda kaže da su njezin samostan jednom opsjedali nevjernici Saraceni, a ona ustala noću i iz crkve iznijela posudicu s posvećenih hostijama (piksidu) pa je stavila na samostanski prag. Kad su nevjernici spazili hostiju i Klaru, odbacili su oružje i pobjegli glavom bez obzira. 2. Kako to možeš pitati? Pa tko se ne raduje Božiću? 3. Žao mi ih je, ali mislim da možda ne znaju što čine. Molim Boga da im oprosti! 4. Prirodi se divim - ali obožavam samo Boga! 5. Staklo je izumljeno davno, davno... skoro 3 000 godina prije Isusova rođenja. To se dogodilo u Aziji, a umijeće proizvodnje naučili su Egipćani, koji su oko 1500. godine prije Krista izradili prve staklene posude. Naravno da se ne zna ime prvoga čovjeka koji je napravio staklo, ali zna se da je i prije njega bilo staklenog grumenja koje je nastalo prirodnim putem, u erupcijama vulkana. 6. Suzana znači Ljiljana (a nema veze sa suzama!). Tvoje pak mjesto ima lijepo ime, po svetom stablu starih Slavena (a nema veze sa sitnišem u novčarci!).

S MAKOM TADA I SADA! Dragi Blažu! Hvaljen Isus i Marija! Zovem se Tada i idem u treći razred. Mak je godinama u mojoj obitelji. Moje starije sestre su crtale i pisale za Mak, a sada je red na mene! Tvoja stranica je super i mnogo daješ pametnih savjeta i odgovora na teška pitanja. Ja te sada ne ću ništa pitati, samo: Sretan Božić i blagoslovljenu Novu godinu želi tebi i svim makovcima Tada, 3. raz. Dusina. Za siromašnu djecu šaljem 50 kuna. Draga Tada! Pitanja mi ne postavljaš sada pa ti nemam što odgovarati, ali želim čestitati vašoj obitelji! Nekad sestre, sada Tada, vi ste uvijek bile i ostale s Makom! Pa sretna vam i blagoslovljena Nova! Tada i sada! mali koncil - MAK

53

22.12.2007 8:52:33


JE LI GRIJEH NAZIVATI RODITELJE STARCIMA?

Dragi Blažu, nadam se da moje prvo pismo ne će otići u stari papir nego u Mak. Molim te, odgovori mi na pitanja: 1. Je li Abraham zgriješio kada je sa sluškinjom dobio sina? 2. Zašto se smrtni grijesi nazivaju baš tako, kada je Bog milostiv i oprašta grijehe onima koji se pokaju? 3. Smijemo li reći: “Gore je ukrasti nego prespavati misu, gore ubiti nego se izderati na mamu i tatu…”, kad ni Bog nije Mojsiju rekao koji je grijeh manji, a koji veći. 4. Misliš li da bogate TV kuće daju filmove u kojima su istaknute prave životne vrijednosti? 5. Isus ne kaže kada će kraj svijeta sigurno doći, a Jehovini svjedoci stalno najavljuju kraj svijeta. Što misliš o tome? 6. Je li grijeh nazivati roditelje starcima? Pozdrav od Ive iz Splita Dragi Ivo (ili draga Iva?) Evo, tvoje pismo ide na nov tiskarski papir! 1. U Abrahamovo vrijeme bili su malo drugačiji običaji i pravila. I mnogoženstvo je bilo dopušteno pa Abraham vjerojatno nije sagriješio. 2. Smrtni grijesi nose smrt pa zaslužuju taj naziv, koji nas podsjeća da požurimo na ispovijed! 3. Smjeli bismo to reći, a Bog nam je dao razum pa i sami lako shvaćamo koji je grijeh teži, koji lakši... 4. Daju i ovakve i onakve Þlmove pa ako sami ne znamo, pitajmo roditelje i vjeroučitelje što je dobro pogledati. 5. Mislim da su Jehovini svjedoci nepouzdani svjedoci, ne govori Bog preko njih, zato su se već mnogo puta obrukali krivim proročanstvima o Sudnjem danu! 6. Ako roditelje nazivamo starcima iz prijezira i poruge, onda jest. Ali obično to kažemo od miloće, iz ljubavi ili u šali, onda nije grijeh! Ako se roditelji smiješe kad ih tako nazoveš, znači da to prihvaćaju pa grijeha nema! Pozdravljam te, bilo da si Ivo ili Iva!

54

S MAKOM IVA I EVA! Dragi Blažu! Ovdje Iva i Eva! U prošlom broju Iva se jako razveselila jer je vidjela što znači ime Iva, a naravno za Evu to znamo. Bit ćemo dosadne pa ćemo ti postaviti nekoliko pitanja: 1. Tko je Jull Jasper? 2. Zašto je nama djeci Božić drag, a roditeljima deficit? 3. Kada su se ljudi počeli ženiti u crkvi? 4. Koliko je papa bilo u Avignonu? 5. Jesi li bio u našoj novosagrađenoj crkvi u Travnom, a ako nisi dođi, jer vrijedi! Pozdrav od Eve i Ive iz Travnog i našeg profesora. Iva i Eva, evo odgovora (uz napomenu da ste me zaista izmučile svojim pitanjima!). 1. Našao sam na Internetu nekoliko Julla Jaspera, ali ne znam koji od njih vas zanima (i zašto). Vjerojatno onaj koji je “ludolog” (to jest stručnjak za videoigre), ali o njemu, kao i o videoigricama nemam vam što reći jer nisam stručnjak za ludologiju! 2. Drag je Božić i roditeljima, oni žele da se vi veselite zato i idu u deÞcit (manjak novca). Budite skromni, ne tražite skupe darove, uz manji novčani deÞcit bit će u kući veći suÞcit (višak) radosti! 3. Od 13. stoljeća, a rijetki supružnici i prije toga. 4. U Avignonu bilo je sedam papa, svi su oni bili Francuzi a stolovali su tamo od 1309. do 1377. Bilo je to teško razdoblje za Crkvu. (Maleno područje u Avignonu i poslije je ostalo pod papinom vlašću, sve do Francuske revolucije). 5. Bio sam ja već u Travnom, a doći ću opet, ali čekam da Travno više ne bude snježno nego opet... travno! Volim Travno i travnjake!

HOMO ERECTUS ILI ADAM I EVA? Dragi Blažu! 1. Iz povijesti učimo da su prvi ljudi na zemlji Homo Erectusi, a iz vjeronauka da su to Adam i Eva! Već sam od vjeroučiteljice dobila odgovor, ali voljela bih čuti i tvoje mišljenje. 2. Molim te da mi kažeš značenja ovih imena (znam da si ih već puno puta objasnio, ali...) Dubravka, Zdenko, Lucija, Ksenija, Marija i, naravno, moje ime. Puno pozdrava od vjerne čitateljice Ane Draga Ana, evo me: 1. Znaš li što znači “Homo erectus”? Evo: “Čovjek koji stoji uspravno”. Adam i Eva, a i svi mi, ne hodamo četveronoške nego uspravno, pa nam taj naziv pripada. Čak bih ga dao i malom djetetu koje tek uči stajati uspravno! 2. Pa evo još jednom: Dubravka je dobila ime po dubravi, šumarku, Zdenko... hm, mislim da nije po zdencu nego starinskom

slavenskom imenu Sedeslav ili Zdeslav, nepoznata značenja... Lucija - znači Jasna ili Svjetlana, Ksenija je “strankinja” ili pak “gostoljubiva”, Marija ima mnogo tumačenja, a najljepše je “ona koju Bog voli”. Tvoje ime sam u prošlom Maku objasnio: može biti “blaga”, “mila”, “ljupka” ili “milost” - pa biraj!

JE LI SRAMOTA DOBITI 1? Dragi Blažu, odgovori mi: 1. Što mi ime znači? 2. Je li grijeh kupiti televizor za 1009 kn? 3. Zašto su Egipćani mučili Hebreje? 4. Je li sramota dobiti 1? Tvoj Juraj

Dragi Jure! 1. Ime ti znači “poljodjelac”, “zemljoradnik” (ali mnoštvo papa, kraljeva i drugih slavnih nosilo je to ime, iako motiku u ruke nisu uhvatili). 2. Zašto bi bio grijeh, ako imaš čestito zarađen novac? Smiješno mi je samo onih 9 kuna u cijeni, ali šala nije grijeh! 3. Bio je običaj u ona vremena da se pripadnici podjarmljenih naroda pretvore u robove, a vjerujem da je takvima bilo najgore u Egiptu, jer morali su vući kamenje i graditi piramide. 4. Kako kada! Nekad sramota (u školi), nekad slava! Sjajno je dobiti 1 kad te kao prvaka u sportu, poput naše plivačice Sanje, pozovu na postolje s tim brojem!

ZAŠTO SE RUGAJU PLAVUŠAMA? Hvaljen Isus i Marija, Blažu! Ponovo ti pišem iz kršnoga Širokog Brijega. Pitanja: 1. Zašto su baš o plavušama nastale šale koje kažu da je svaka plavuša glupa? Moja mama je plavuša, ima plavu kosu i vrlo je

mali koncil - MAK

52_55Blaz.indd 54

22.12.2007 9:24:07


pametna. Završila je odličan studij i ima izvrstan posao. Imam i dosta prijateljica u razredu koje su plavuše i vrlo su pametne. 2. Koliko je križarskih ratova doživio kralj Lionheart, Richard II? 3. Podržavaš li Thompsona (Marka Perkovića) u vezi njegovih pjesama? Svi kažu da je on fašist. Prije nekoliko dana bio je njegov koncert ovdje na Širokom Brijegu i svakom se svidjelo, ali zašto mnogi kažu da je fašist? 4. Zašto Isus nije osnovao kršćanstvo u nekoj kršćanskoj zemlji, a ne u židovskom gradu Jeruzalemu? On je sigurno znao koja će biti kršćanska zemlja pa je jednostavno tu mogao osnovati kršćanstvo. 5. Tko je osnovao judaizam? Znam da je pitanja mnogo, ali takav je život! Tvoj vjerni čitač Ante. Dragi Ante širokobriješki! 1. Ne bih znao reći zašto je neki blesan izmislio glupost o glupim plavušama! Slažem se s tobom, plavuše kao i crnke mogu biti itekako pametne. Eto dok ovo pišem dolazi iz Ukrajine vijest: za predsjednicu vlade izabrana je plavuša Julija Timošenko! Kažu da ljudi vole plavuše, a koga voliš s njim se rado i šališ. Pametne plavuše to znaju pa se i same smiju vicevima o plavušama! 2. Rikard Lavljeg Srca (hajde, da te malo ispravim, bio je to Richard I. - ne II.- i zovu ga Lion-Hearted, ili francuski Coeur du Lion!) sudjelovao je samo u III. križarskom ratu, ali i u mnogim drugim ratovima, te je pokazao veliku hrabrost (i okrutnost!). 3. Mislim da Thompsonu ne treba moja podrška, pametni ljudi znaju da nije fašist nego domoljub! 4. O moj Ante, jesi li ti ikad čitao Sveto pismo, Stari zavjet pogotovo? Zar ti nije jasno da je Isus, Židov, normalno trebao utemeljiti kršćanstvo u svojoj domovini, u svom narodu koji je vjekovima bio od Boga izabrani narod? 5. Judaizam nitko nije trebao osnivati, to je povijest, tradicija i kultura židovskog naroda, isto kao što je hrvatstvo hrvatska povijest i kultura. Pozdravljam te Ante, tebe i cijelu četu tvojih imenjaka na Širokom Brijegu!

DIJALOG SA ŽIDOVIMA I ISLAMOM Na vjeronauku smo učili o židovstvu i islamu. Zato nas je časna vodila u sinagogu i džamiju. U sinagogi nam je jedan Židov govorio o njihovoj povijesti i običajima. Saznali smo zanimljive činjenice, npr. kad se Tora (prvih pet knjiga Starog zavjeta) rastrga ide u grob, itd. - Kad smo išli u džamiju saznali smo da to nije samo džamija, nego

Islamski centar. Tamo imaju učionice, knjižnicu, pa čak i restoran. O islamu nam je govorila jedna žena. Saznali smo da mole najmanje pet puta dnevno i ostale zanimljive činjenice. Bilo nam je super! Evo još nekoliko pitanja: Zovem se Denis, što mi ime znači? Također me zanima koliko ljudi uređuje Mak i kako dugo Mak izlazi. Htio bih nešto doznati i o papi Ivanu Pavlu II. Hvala na odgovorima, Denis iz Zagreba. Dragi Denise, lijepo je čuti o vašim posjetima zagrebačkim središtima dviju velikih religija. Muslimani i Židovi povezani su s kršćanima vjerom u istog Boga pa je dobro da se što bolje upoznamo i živimo u slozi. Naša sestra Valerija već je u Maku opširnije pisala o religijama svijeta. Denise, ime ti je po imenu Dioniza, starogrčkog boga vina. U svakom Maku imaš na zadnjoj stranici imena članova uredništva Maka (ali ne i brojnih suradnika), a na prvoj stranici rimskim brojevima napisano je koliko godina Mak izlazi (XLII, t.j. 42!). O Ivanu Pavlu teško je u nekoliko redaka kazati sve, ali čitat ćemo sigurno uskoro o njemu, kad bude kanoniziran!

U SVETOG NIKOLU VJERUJEM I SADA!

Dragi Blažu! Nekoliko pitanja od nas Paule, Ive i Petre: 1. Jesi li prije vjerovao u svetog Nikolu? 2. Što misliš o Božiću i Uskrsu? 3. Ako možeš reci nam što znače naša imena. Pozdravljamo te! Drage moje! 1. Vjerujem ja u svetog Nikolu i sada! Onog pravog, na nebu! 2. Božić je najradosniji, Uskrs najveći blagdan! 3. Vi ste: Paula - malena, Iva - Bogu mila,

Petra - Kamenka! Sveti apostoli - Petar, Pavao i Ivan - vaši su imenjaci.

AH, TA POLITIKA Dragi Blažu, ja se javljam prvi put i jako bih željela da se vi meni javite. Zovem se Matea i voljela bih znati što znači moje ime. I još jedno pitanje: zašto se ljudi u politici, koji se natječu, uvijek svađaju? Šaljem vam jedan veliki pozdrav! - Matea, Hrvace. Draga Matea, mnogi pitaju isto što i ti! Ali pustimo političare, oni se ne svađaju baš ozbiljno, vidimo ih kako veselo zajedno piju kavu! Oni samo žele samo malo zabavljati narod svojim nadmetanjem i šalama. (Jesu li po tome slični Blažu, hm?) Tvoje ime znači što i Matej: Božji čovjek. Tako te možemo zvati i Božidarka!

POŠTUJEMO LI NEDJELJU? Dragi Blažu, evo još nekoliko pitanja: 1. Na koliko je jezika Biblija prevedena? 2. Postoji li još koja knjiga o Isusu, a da to nije Biblija? 3. Što misliš, zašto je nedjelja dan počinka i dan posvećen Bogu i našim bližnjima? Poštujemo li mi taj dan? Pozdrav od Ive iz Travnog Draga Iva! 1. Biblija je prevedena na skoro sve jezike svijeta, čak i na znakovni jezik gluhih. 2. O Isusu postoji bezbroj knjiga, ali naravno da su pouzdane samo one knjige koje se temelje na Bibliji, tj. na evanđeljima koja su pisali Isusovi učenici i suvremenici. 3. Bog je sam odredio da sedmi dan u tjednu bude dan odmora, posvećen njemu, obitelji, bližnjima... Nažalost, u trci za zaradom mnogi ne poštuju nedjelju, pa sprječavaju i radnike da tog dana budu oslobođeni posla. Baš se sada i kod nas vodi borba za zakonske propise o nedjelji kao danu odmora. Ja odmaram. I idem na misu! Sada, dragi moji makovci, hrabro u novu, prijestupnu godinu 2008.! Bila ona rupičasta ili na kotačima, Mak i Blaž bit će uvijek s vama, u hodu ili u vožnji! Zasad, barem u hladnijem dijelu Lijepe naše, teško je i hodati i voziti, jer je sve pokriveno snijegom! Ali možemo se skijati ili sanjkati - a to je još ljepše! Kod kuće pak, u toplom, uzet ćemo Mak i čitati... Zatim uzeti olovku i pisati... vašem Blažu (koji će također pisati, jer mu je ostala cijela hrpica vaših neodgovorenih pisama)! mali koncil - MAK

52_55Blaz.indd 55

55

22.12.2007 8:54:58


Kupon priložite uz svoj rad koji šaljete za “Naj-stranice”!

Šaljem: NAJ -

KUPON ZA

NAGRADNI KUPON 5 najstranice

DVA BANA?

Ime i prezime: Cjelovita adresa:

RJEŠENJA ZAGONETAKA IZ OVOGA BROJA Str. 7 - PAPINA ENCIKLIKA: Ispod, pored, emiri, silos, akrap, litra, visaš, nizine - konačno rješenje: Spe salvi, U nadi spašeni; Str. 24 - STOPOSTOTNA KRIŽALJKA: Stomorska, stop, Togo, stopiti, A, Or, samo, ov, nos, leuti, kiselost, narod, Astra, to, id, vau, to, umor, coli, stolarija, ara, pauk, jarak; OSMOSMJERNE ZIMSKE BAJKE: tražene riječi - ruho, Regoč, čarobnjak, zvijer, princ, vuk, kraljevna, Maja, Pan, pače, Hlapić, ljepotica, Alisa, Jože, tri - konačno rješenje: mačak; Str. 25 - JE LI SENJ JAČI: siječanj; ZIMA, ZIMA… PA NEKA JE: Solika, naivac, izvor, Jan, ap, m, E, odvojak, gm, geleri, rt, lemeš, Tar, Adela, uzan, ini, č, nerc, cm, Australac; NOVOGODIŠNJE “ČUDNE RIJEČI”: Toma, Donat, Josip, Juraj, Dujam, Antun, Jakov, Lovro, Grgur, Luka, Martin, Stjepan; Str. 33 - PUSTI VRAPCE DA CVRKUĆU: Ispod, Vlado, album, nesti, dezen, opisi, nejak, Bujas, Ozana, saziv, crnci, očito; Str. 34 - KAD DRUŽINA TA ZASVIRA: Mandolina, gitara, harmonika, ksilofon, glasovir, kastanjete, violina, kontrabas - konačna rješenja: Dirigent, orkestar; SITNE RAZLIKE…: vidi sliku! Str. 35 - BLAGO IZ ŠKRINJE: Vampiri, stranka, klenovi, strepnje, prištić, učenice; I NAJVEĆA I NAJMANJA - JEDNAKE: Bajadera, sastojci, zazimiti, Silba, telop, zapržiti, navijeke, krovišta; MA TIKVAN SI! O. K.: Toma Akvinski; TI SI KRALJEV! N. T. = Ivan Krstitelj; Str. 36 - PRIČOBOJANKA: Tamjan - 2, zlato - 1, smirnu - 3; HRVOJE PRED OLTAROM: cvijeće, križ, kalež, svijeće, ambon - konačno rješenje: crkva.

KUPONE I OSTALU SURADNJU, S PUNOM ADRESOM POŠALJITE NAJKASNIJE DO 24. SIJEČNJA 2008, NA ADRESU: MALI KONCIL, P.P. 216, KAPTOL 8, 10000 ZAGREB ILI NA E-MAIL: mak@glas-koncila.hr

S MAKOM NA INTERLIBERU - Nagrađeni animiranim pričama na DVD-u:

1. Klara Brzović, Velika Mlaka, 2. Marko Domiter, Trnovec, 3. Marijana Dodik, Zagreb, 4. Borna Buban, Garešnica, 5. Ines Javora, Sesvete kod Požege

NAGRAĐENI su i svi čiji su radovi objavljeni na “NAJ-STRANICAMA”, te oni čije je sastavke za svoju stranicu odabrala “KLARA”!

B

AN

i

B

AN

(Dopunjaljka)

Tko su oni? Zar dva bana? Ne, već su dva velikana,

mučenici Božji pravi! U siječnju ih Crkva slavi!

Ime i prezime i cjelovita adresa:

NAGRAĐENI ZA KUPON Točno rješenje: Stjepan Prvomučenik 1. Paul Livančić, Bale, 2. Neven Žnidarec, Taborsko, 3. Nikola Jančec, Lopar, 4. Ivana Žilić, Jakšić, 5. Irena Gavran, Donji Andrijevci, 6. Miro Mađeruh, Veliki Zdenci, 7. Edita Ivančević, Požega, 8. Mario Radovanović, Sikirevci, 9. Mile Topić, Unešić, 10. Marija Borković, Slatina, 11. Anđelina Mandić, Petrinja, 12. Dinko Ringel, Grubišno Polje, 13. Marin Števinović, Taborsko, 14. Lucija Đurašin, Sela kod Siska, 15. Ružica Jakobović, Đakovo, 16. Nikolina Franjić, Privlaka, 17. Lucija Filipović, Donji Andrijevci, 18. Ageliki i Rozalija Kotsi, Rotterdam, Nizozemska, 19. Antun Kovačević, Požega, 20. Valentina Fekete, Slatina, 21. Davor Drčelić, Slavonski Brod, 22. Toni Divjak, Tinjan, 23. Antonio Josipović, Bamberg, 24. Melani Pećarina, Lopar, 25. Kristian Smolac, Veliki Zdenci, 26. Elizabeta Varjačić, Đurmanec, 27. Jelena Matić, Jakšić, 28. Ivan Šipka, Sokolovac, 29. Ana Keškić, Matulji, 30. Tajana Bućanović, Ivanovci, 31. Miljenko Marković, Stolac, 32. Ines Oreški, Donji Kraljevec, 33. Ana Klarić, Sveta Marija, 34. Katarina Mravunac, Stari Mikanovci, 35. Katarina Jakovac, Otok kraj Vinkovaca, 36. Franjka Jurić, Đakovo, 37. Gabrijel Strinavić, Zapolje, 38. Sandra Ljubić, Otok kraj Vinkovaca, 39. Mirela Hum, Sokolovac, 40. Ana Lajtman, Vođinci, 41. Anamarija Brašnov, Velika Trnovitica, 42. Sara Filipović, Štitar, 43. Timon Škledar, Slavonski Brod, 44. Andrea Kolarić, Varaždin, 45. Ivana Jerčić, Kostanje. Fotografija na naslovnici: M.SOKOL; Dizajn ovitka: K. PLEIĆ

OSNIVAČ: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, Kaptol 31 • IZDAJE: Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb • ZA IZDAVAČA: Nedjeljko Pintarić, ravnatelj GK • UREDNIŠTVO I UPRAVA: “Glas Koncila”, 10000 Zagreb, Kaptol 8, p.p. 216, tel. (01) 4874 310 (uredništvo); (01) 4874 326 (narudžbe i pretplata); fax: (01) 4874 328, e-mail: mak@glas-koncila.hr • Internet adresa: www.glas-koncila.hr/mak • Žiro račun: Glas Koncila Zagreb 2360000-1101212419, devizni račun: IBAN HR5123600001101212419, SWIFT: ZABAHR2X • UREDNIŠTVO: Vojmil Žic (v.d. glavnog urednika), s. Valerija Kovač; Verica Blažinić (grafička priprava); Josip Sinjeri (lektor) • TISAK: Zagrebačka 194, Zagreb • Izlazi mjesečno • CIJENA primjerka 10 kn • Pretplata za inozemstvo: europske zemlje 28 eura, SAD 43 USD, Kanada 56 CAD.

56

mali koncil - MAK

56_Zadnja.indd 56

22.12.2007 9:23:12


a r Ju

OHO, ČITAŠ! BAŠ LIJEPO I POHVALNO!

NISAM, ALI... ... IONAKO KNJIGA NIŠT' NE VALJA!

ZAR MORAM POPITI DVIJE LITRE SOKA DA BIH ZNAO JE LI DOBAR ILI NIJE?

MALO KASNIJE... ZAR SI VEĆ PROČITAO CIJELU KNJIGU?

MA NEMOJ, A KAKO TO ZNAŠ KAD JE NISI PROČITAO? JOOJ, TATA...

!?

DOSTA MI JE ČAŠICA, ODNOSNO STRANICA!

Prema anegdoti iz knjige “Vedro, unatoč svemu”, LJ. A. Maračića

sijecanj_08.indd

3

21.12.2007, 5:57:54


MAKOVA MOLITVENA KOCK A: Danas molim za... ZA RODITELJE Molim te, Bože, za roditelje, koji mi daruju sve što mi je potrebno za život: hranu, odjeæu, stan, igraèke, knjige… Blagoslovi njihov trud i nagradi njihovu ljubav. Amen. ZA PRIJATELJE Bože, blagoslovi moje prijatelje. Èuvaj ih i obdari svojom dobrotom. Daj da nam naše druženje bude na korist i radost, a drugima svjedoèanstvo tvoje ljubavi. Amen.

Proèitaj opširnije upute o Makovim molitvenim kockama na 2. i 3. stranici ovog Maka. Cijelu ovu stranicu zalijepi na tvrði papir.

ZA BAKE I DJEDOVE Bože, naše bake i djedovi su nam kao drugi roditelji. Blagoslovi sve ono što za nas èine, a u nama probudi više zahvalnosti i pažnje prema njima. Amen.

ZA UÈITELJE I ODGOJITELJE Uèitelji i odgojitelji brinu se za nas. Pomažu nam da postanemo odgovorni i mudri ljudi. Blagoslovi ih Bože, i daj im snage da ne posustanu u zahtjevnu i plemenitu pozivu. Amen.

ZA BRAÆU I SESTRE Hvala ti, Bože, što si mi dao braæu i sestre. Igramo se, pomažemo, a nekad i svaðamo. Daj da se bolje podnosimo i roditeljima više pomažemo. Amen.

Lik izreži po vanjskim rubovima. Presavij bijele dijelove i njima zalijepi lik tako da dobiješ kocku. Svakoga jutra baci kocku i odmah izmoli dobivenu molitvu, a cijeli taj dan malo više vremena posveti onima na koje te molitvena kocka podsjetila!

sijecanj_08.indd

4

ZA ONE KOJI ME NE VOLE Blagoslovi i èuvaj Bože sve one koji me ne vole. A meni daj hrabrosti da im ne uzvraæam isto tako, nego da im još više pokazujem svoju ljubav i prijateljstvo. Amen.

21.12.2007, 4:45:05


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.