24
i time pro{irio svoje djelovanje. Radili su za slovenske crkve kao i druge po Dunavskoj Monarhiji. Najve}e zvono lijevano u Samassovoj zvonoljeva~nici jest ono za \akova~ku katedralu, te`ine 4.104 kg. Uz taj posao radio je M. Samassa i za vojne potrebe. Zbog novonastalih okolnosti, Maks Sammassa prodao je zvonoljeva~nicu i odselio. Ljevaonicu i radnike preuzela je tvrtka »Strojne tovarne in livarne d.d. Ljubljana« i od 1919. do 1932. godine salila oko 2.500 zvona koja su bila u svemu jednaka Samassovim i najbolja nakon I. svjetskog rata. U to vrijeme trebalo je nadomjestiti nedostaju}a zvona koja su bila upotrijebljena u ratne svrhe. U Zagreba~koj nadbiskupiji nalaze se zvona te tvrtke u Remetama iz 1926., u Pregradi iz 1927. i u Slaveti}u iz razdoblja od 1920. do 1925. godine i neka druga. Istovremeno je djelovala »Zvonarna in livarna« u [entvidu kraj Ljubljane i salila mnoga zvona nakon I. svjetskog rata, od kojih je najpoznatije zvono u [marni. Zbog nedostatka kvalitetne litine, tvrtka je prestala je s radom. U Ljubljani su se nakon II. svjetskog rata odva`ili za zvonoljeva~ki rad Franc Mostar i Jo`e Melika. Bogatu tradiciju zvonoljevarstva u Sloveniji nastavlja od 1965. godine Ferralit u @alcu. Tvrtka je u o`ujku 1996. godine salila 1315. zvono po redu, koje je zvonilo prigodom dolaska svetog oca Ivana Pavla II. u Sloveniju.30 Njihovo najve}e zvono se nalazi u hodo~asni~koj crkvi Svete Trojice u Slovenskoj Gorici, te`ine 2.500 kg, a tisu}ito je tvrtka salila za `upnu crkvu u @alcu. Zvona su ukra{ena biljnim dekoracijama. U Mariboru bili su vlasnici tvrtke »Livarna Zvonov« Bühl In`. I. & H., koji su salili dva zvona za `upnu crkvu u Vara`dinskim Toplicama 1926. godine koja se nalazila pod patronatom Prvostolnog kaptola Zagreba~kog. Istovremeno djeluje i tvrtka Zvonoglas, od 1920. godine do po~etka II. svj. rata. U njoj su salivena zvona za Mariborsku katederalu i za Suboticu, prema tradiciji predratnog zvonoljevarstva. U Celju je u 16. stolje}u radio zvonoljeva~ Steinmetz. On je salio zvono za crkvu sv. Mihovila u Zadru 1550. godine. Don Frane Buli} spominje Johanna Geoirga Steinmetza koji je radio u 18. stolje}u. U Celju je djelovao Nicolaus Urbanus Bozethi koji se nakon po`ara 1674. godine preselio u Zagreb. 30
prel01.p65
F. Petri~, Zvonovi se veslijo in jo~ejo, u: Dru`ina, Ljubljana, 45(1996)14-15, str. 9.
24
14. 07. 05, 10:23