Franjevke u srednjovjekovnoj Hrvatskoj

Page 1

Petar Runje

FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

VFZ u RH i BiH


O Raspelo c. 1280. Samostan sv. Klare u Splitu

blik života Reda siromašnih sestara, što ga je ustanovio blaženi Franjo, jest ovo: opsluživati sveto evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći. Klara Asiška, Pravilo

JA ĆU VAS UVIJEK ČUVATI.

J

a Klara, nedostojna sluškinja Kristova i siromašnih sestara samostana svetoga Damjana i biljčica svetoga oca, razmišljala sam s ostalim svojim sestrama o našem uzvišenom pozivu, o zapovijedi tolikoga oca i krhkosti ostalih koje smo se bojale u sebi nakon smrti svetoga našeg oca Franje, koji bijaše naš stup, nakon Boga jedina naša utjeha i uporište (usp. 1 Tim 3,15). Stoga smo se uvijek iznova dragovoljno obvezivale na svoju gospođu presvetu siromaštinu, da sadašnje i buduće sestre nakon moje smrti ne mognu od nje nipošto odstupiti. Klara Asiška, Oporuka

Dioklecijanovu palača Samostan Svete Klare u Splitu


Petar Runje FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ


Petar Runje FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ – Glas Koncila, Zagreb, 2018. Nakladnik Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874-315; faks: 01/4874-319 e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika Ivan Miklenić Sunakladnik Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Prilaz Gjure Deželića 75, 10000 Zagreb tel.: 01-3765-061, faks: 01-3765-062 e-mail: vfz-tajnistvo@zg.t-com.hr Za sunakladnika s. M. Kata Karadža Biblioteka Hrvatska povjesnica. Knjiga 16. Urednici fra Antun Badurina s. Judita Čovo Grafičko oblikovanje i priprema za tisak Danijel Lončar Tisak Denona d.o.o., Zagreb ISBN 978-953-241-563-6 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001005322. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnažati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.


Petar Runje

FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

Zagreb 2018.



PRIČA O KNJIZI

Č

itatelj ima pred sobom četrnaestu knjigu, drugu tiskanu posthumno, fra Petra Runje (1938.-2014.), franjevca trećoredca, marnoga, štoviše strastvenoga, istraživača franjevaštva, glagoljaštva i povijesti vlastite Provincije. Sastavljena je od više dijelova koje veže ženska poveznica – govor je, naime, o raširenosti srednjovjekovnog ženskog redovništva u svim slojevima hrvatskoga društva, od plemkinja do pučanki, s dodatcima o njihovoj pismenosti i naobrazbi. Ipak središnji i pretežni sadržaj knjige označava naslov: Procvat franjevaštva u hrvatskome puku. Opisane su u tri zasebna poglavlja: klarise, samostanske trećoretkinje i trećoretkinje u svijetu. O klarisama postoji znatna literatura (usp. Dr. fra Petar Bezina, Samostani klarisa u Hrvatskoj u zborniku Sveta Klara i naše vrijeme, Split 1994., 269-294. i autore koje navodi), a naš istraživač arhiva obogaćuje temu novim lokalitetima i zanimljivim podacima. On podsjeća: „Činjenica je da su mnogi samostani klarisa u početku bili trećoredske zajednice koje su pod utjecajem redovnika ili su pak spontano prelazile iz blažega stila redovničkog života u stroži. Taj put je Crkva odobravala, a nije dopuštala da bi netko iz strožega reda prešao u blaži“ (Hrvatski franjevci trećoredci u zborniku Sv. Franjo u Hrvatskoj 2012., Split 2014./2015., 343). Primjer za to je sv. Stanislava Šubić koja je preminula na glasu svetosti kao poglavarica klarisa u skradinskom Samostanu sv. Elizabete, koji je sagradio njezin brat znameniti ban Pavao Šubić Bribirski, a počela je svoj duhovni život kao trećoredica, baš po uzoru na sv. Elizabetu Ugarsku. Za razliku od klarisa o trećoretkinjama u Hrvatskoj – samostanskim i svjetovnim – u srednjemu vijeku nedostaje temeljnih uvida i zato su fra Petrova istraživanja karika koja nedostaje. Ona uspostavlja, za većinu nas nepoznati, kontinuitet između srednjovjekovnih sljedbenica sv. Franje Asiškoga i suvremenih trećoredskih ženskih družbi. To je najvažniji razlog zbog kojeg smo procijenili i odlučili (s. Judita Čovo i fra Antun Badurina) da bi ovu građu bilo korisno tiskati, unatoč njezine stanovite nedovršenosti. Time ispunjavamo i želju pokojnog fra Petra koji je u svom posljednjem razgovoru za novine rekao: „Mnogo je toga što bih

5


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

mogao još dotjerati i obraditi. Dva veća rada su pri završetku: Franjevke u srednjem vijeku kod nas; Povijest svjetovnoga reda sv. Franje s posebnim osvrtom na naš prostor. Vrijedno bi bilo završiti i Povijest samostana Sv. Franje u Krku“ (Krčki val, ožujak 2014.). Svjestan „kako je cijelo ovo područje praktično gotovo netaknuto, neistraženo zato je teško o njemu pisati i biti precizan“, želio je knjigu što bolje uobličiti, pa ju je slao osobama čije mišljenje je uvažavao (to je i inače prakticirao u pripremanju knjiga za tisak) da ju procjene, dopune, pomognu dotjerati. Koje su to sve osobe u ovom slučaju ne mogu znati (nastojao sam ući u trag stanovitom Mirku kojega on spominje, ali bez uspjeha), osim s. Judite i fra Antuna. Fra Petar mi je poslao knjigu u Zadar gdje sam tada živio. U popratnom pismu od 7. siječnja 2013., koje sam slučajno sačuvao, piše: „ Ja mislim još na tome raditi. Bilo bi mi drago čuti Tvoje mišljenje. Naime, kad pregledavam svoje bilješke uvijek naletim na vrijedne podatke kao nadopunu članku“. Bio je to uobičajen način za većinu njegovih knjiga (za tri sam, dapače, na njegovu molbu, pisao i predgovor/pogovor, a jednoj sam bio i urednik), pa sam i ovoga puta učinio što je molio: ispravio doslovno na svakoj stranici uočene pogrješke (pravopisne, činjenične, ponavljanja…), a veće tekstualne zahvate sam tek predložio i ostavio ih njemu za odluku te podržao namjeru tiskanja knjige. Premještajem u Krk, našao sam „svoj“ primjerak knjige u fra Petrovoj knjižnici (soba mu je bila prava knjižnica), nakon njegove smrti (16. prosinca 2014.) i na njoj zapis: „Ante ispravio i već sam unio njegove ispravke u sva četiri teksta – 9. II. 2014.)“. Na prvoj stranici knjige stoji također potpis s. Marije Stele Filipović, članice Družbe Milosrdnih sestara Sv. Križa, što znači da je i ona knjigu imala u rukama. Pronašao sam do tada nepoznatu s. Stelu i ona je potvrdila da je knjigu pročitala i lektorirala do mjere koju je držala dostatnom. Fra Petar je slutio da mu vrijeme izmiče, pa je nekoliko mjeseci prije operacije, koja je navijestila skoru smrt, tražio od mene savjet što dalje s dvije njegove knjige pripravljene za tisak. Bile su to: Životopis fra Šimuna Klimantovića, srednjovjekovnog glagoljaškog pisca i Franjevke u srednjem vijeku. Savjetovao sam ono što mi je toga trenutka palo na pamet: da prvu knjigu preda Matici Hrvatskoj u Ogulinu s kojom je već uspješno surađivao i zamoli ih za pomoć, a drugu da pošalje na recenziju nekoj samostanskoj trećoretkinji. Spomenuo sam neke:

6


PRIČA O KNJIZI

s. Juditu Čovo, s. Renatu Mrvelj i s. Nataliju Palac jer sam ih poznavao otprije i kao kompetentne procjeniteljice tematike i sposobne obrađivačice teksta. Vjerovao sam da će svaka od njih biti zainteresirana za sadržaj i pomoći čak u traženju izdavača. Da je savjet bio pogođen, vidljivo je po tome što je prva knjiga tiskana (Ogranak Matice Hrvatske, Ogulin 2015.) u godišnjici smrti, a ova se tiska o četverogodišnjici smrti autora. Doznavao sam tek malo pomalo da je fra Petar postupio po mojim savjetima. Kao prvi znak - iz Ogulina je stigla ‘naredba’ od predsjednice MH gđe Višnje Lipoščak da napišem predgovor knjizi o Klimantoviću, a koji mjesec potom je na mome laptopu osvanula i knjiga o franjevkama koju je poslala s. Judita Čovo. Ona ju je temeljito proučila, lektorirala i napravila povelik popis zahvata, promjena i nadopuna koje bi valjalo, po njezinoj ocjeni učiniti. Ali tko će to učiniti? Autor je umro, a ja zauzet svojim dužnostima i bolešću, ne odveć zainteresiran i tehnički nespreman. S. Judita je intuitivno naslutila da posao na knjizi koji je predvidjela nema tko izvršiti, pa ju je osjetljivost osobne odgovornosti za sudbinu knjige ponukala da se javi i upita kako dalje, odnosno da ponudi svoje usluge. Zamolio sam ju i ohrabrio da u punoj slobodi uredi knjigu onako kako je zamislila, sa svim promjenama, uz prijedlog da se označi, ako pristaje, i njezino koautorstvo. Fra Petru to nimalo ne bi smetalo da je živ. On je znao nuditi koautorstvo i drugima, pa i meni, za pojedine knjige koje je valjalo doraditi. S. Judita je ponudu odbila, ali je zato prihvatila sugestiju da u predgovoru opiše sve promjene i zahvate koje je učinila na knjizi. Predložila je i najprikladnijeg izdavača, a mene nagovorila da napišem, kao fra Petrov gvardijan i suradnik, nekoliko riječi. Njene su zasluge, stoga, za završno oblikovanje i objavljivanje ove knjige presudne, pa joj iskazujem zahvalnost u ime fra Petra, brojnih čitateljica, čitatelja i u osobno ime. Vratimo se sadržaju i značenju knjige. U Uvodu fra Petar je ukazao na stvarnu zapostavljenost „ženske komponente“ u franjevačkom pokretu koja se zapaža i u oskudnosti povijesne obrade i u samoj terminologiji koja označava tek muški dio franjevaštva: „Rijetko se terminom franjevac obuhvaća i misli na sve sljedbenike i sljedbenice svetoga Franje, na muške i ženske. A od samih početaka Franjinog obraćenja odazvali su se njegovu primjeru i sljedbenici i sljedbenice. Tako možemo reći da ženska komponenta u franjevačkom ambijentu nije ravnopravno prihvaćena, jer neprecizna terminologija pokriva samo jedan dio stvarnosti“. Knjiga želi

7


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

ispraviti uočenu „nepravdu“ ili makar neravnotežu u poznavanju i vrednovanju ženskog dijela franjevaštva. Ali valja naglasiti da se to autorovo zapažanje odnosi na srednji vijek, a ne na suvremene Franjine sljedbenice. One su se same pobrinule da bilo vrijednim monografijama o svojim zajednicama, bilo člancima i prikazima u zbornicima, bilo redovitim, najčešće mjesečnim, dobro uređivanim, provincijskim glasilima obznane najširoj javnosti važnije događaje i osobe vlastite povijesti, svoje karizme i poslanje te redoviti život i rad. Danas u Hrvatskoj i BiH žive po Pravilu samostanskoga Trećega Reda sv. Franje (Pravilo pape Ivana Pavla II. iz 1982.) malobrojna muška provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša i osam brojnijih ženskih provincija iz šest samostalnih družbi. Dvije od njih dotiču stanoviti izravni kontinuitet sa srednjim vijekom, makar onim kasnim, a to su Družba sestara franjevki od Bezgrješnog Začeća iz Dubrovnika i Sestre franjevke od Bezgrješne iz Šibenika, a jedna čuva spomen posrednog doticaja: Školske sestre franjevke Provincije Presvetog Srca Isusova iz Splita koje su pri dolasku 1904. zatekle franjevke trećoretkinje uz crkvu Sv. Ciprijana, čije porijeklo seže u XV. stoljeće i uključile ih u svoju zajednicu. Ženska franjevačka samostanska grana svjedoči, od trinaestog stoljeća do danas, u Hrvatskoj o vitalnosti i pogođenosti Franjine karizme koja se doima svevremenskom. Isusovac P. Lippert napisao je 1927.: „I ako Bog bude svojoj Crkvi jednom davao Red budućnosti, za kojim mnogi dobri ljudi čeznu, onda će taj sigurno nositi pečat Franjine duše“ (Mario von Galli, Življena budućnost Franjo Asiški, 7). Žensko redovništvo u Hrvatskoj, ne samo franjevačko, svjedoči o kreativnosti i izvornosti ženskog religioznoga genija. Šest ili sedam ženskih družbi poniklo je u našoj Crkvi od hrvatskih osnivačica i osnivača, a muška izvorno ni jedna; najbliža takvoj franjevačkoj izvornosti jesu franjevci glagoljaši. Hrvatske osnivačice i osnivači: Blažena Marija Petković od Propetog (uz dr. Josipa Marcelića, dubrovačkog biskupa), Službenica Božja Klara Žižić, Marica Stanković, Službenica Božja Marija Kozulić, dr. Josip Stadler, nadbiskup sarajevski, p. Ivan Jäger DI… svi su hrvatskoj Crkvi i narodu na ponos kao zorni dokaz evanđeoske plodnosti, a hrvatskoj ženi služe zauvijek na čast.

Fra Antun Badurina U Krku, Blagdan sv. Leopolda Mandića, 12. svibnja 2017.

8


PROSLOV

F

ra Petar Runje, pisac ove knjige, molio me u više navrata i kroz duže vrijeme da ovo njegovo djelo, kako je govorio, prosudim, dopunim, moguće ispravim i sl. Odbijala sam i ne smatrajući se za to sposobnom a i zauzetošću drugim radovima. Naposljetku, prihvatila sam njegovu molbu, i stoga što me je sadržaj zanimao a još više jer je fra Petar bio u teškom zdravstvenom stanju. Nadala sam se da će fra Petar ipak dospjeti vidjeti moje moguće primjedbe. Nakon fra Petrova preminuća, i iz poštovanja prema fra Petru osobno i iz poštovanja prema njegovom uloženom trudu u ovom radu s dragocjenim podatcima o ženama franjevkama, sadržajem kojim se nitko u Hrvatskoj na takav način nije bavio te nakon razgovora s fra Petrovim gvardijanom fra Antunom Badurinom da je vrijedno da tekst bude tiskan, uzela sam tekst u ruke. Naime, u svojim radovima fra Petar je bio neumoran i pouzdan u traženju i pronalaženju podataka po mnogobrojnim arhivima, a za lekturu, dotično za neki način usustavljanja teksta, ‘desna ruka’ za to su mu bili njegovi vrijedni i stručni prijatelji. Jedan od njih je i spomenuti posljednji fra Petrov gvardijan fra Antun Badurina. Fra Antun se založio tražeći ne bi li pronašao još nekoga koga bi u tome smislu i pri ovom fra Petrovom djelu trebalo spomenuti. Tragajući prema potpisu s nepotpunim podacima na jednom primjerku fra Petrova teksta, kako je naveo na prethodnim stranicama u PRIČI O KNJIZI, fra Antun je došao do saznanja da je to s. Marija Stela Filipović, redovnica Družbe Milosrdnih sestara Svetog Križa. Zalazeći u tekst, moja muka se povećala i time što se u nesigurnostima nisam mogla obratiti Piscu. Fra Antun Badurina me ohrabrivao kako je dostatno da u predgovoru navedem svoje ispravke ili dodatke pa to i činim u idućim redcima. Fra Antunu Badurini zahvaljujem za svaki poticaj i podršku da nastavim započetim radom na fra Petrovu djelu te što od prvih dana nakon fra Petrova preminuća nije dvojio da ovo djelo treba objelodaniti. Potvr-

9


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

da tomu je i njegov tekst na prvim stranicama ove knjige pod naslovom PRIČA O KNJIZI. Zahvaljujem fra Petru Bašiću TOR za faksimil glagoljskog izvornika Ivančićeva zbornika s tekstom Franjina Pisma vjernicima te transliteracijom početnih, naslovnih riječi Pisma. Unaprijed se ispričavam za propuste, nedostatke pa i moguću smionost u ispravcima i dodatcima. Među bitnije zahvate – ako to tako mogu nazvati – navodim sljedeće. Uz jezičnu lekturu bilo je potrebno ispustiti neke rečenice i ulomke tekstova koji su se dobrim dijelom ili u cjelini ponavljali. Za lekturu i korekturu, uz jezične i pravopisne naputke zadnjih desetljeća, ravnala sam se poglavito prema pravopisu Stjepan Babić – Božidar Finka – Milan Moguš HRVATSKI PRAVOPIS VI. izdanje, ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB 2002. te rječnicima RJEČNIK HRVATSKOGA JEZIKA, Zagreb 2000., LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD Miroslav Krleža i ŠKOLSKA KNJIGA te Mate Šimundić, RJEČNIK SUVIŠNIH TUĐICA U HRVATSKOMU JEZIKU, BARKA 1994. Ispričavam se za nezapažene ili neispravljene moguće pogrješno navedene izraze poglavito one iz izvornih tekstova; naime, nisam imala pri ruci arhivsku građu a nisam se ni upuštala u potragu za time među mnogobrojnim meni nedostupnim fra Petrovim materijalima ili u provjeravanja po arhivima. Iz istoga razloga postoje i neujednačenosti u navođenju naslova ili podataka u bilješkama. Autorov naslov FRANJEVKE U SREDNJEM VIJEKU zamijenila sam naslovom FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ, jer je predmet obradio na tim tadašnjim hrvatskim prostorima. U mnogim naslovima i podnaslovina dodala sam pridjev franjevački, franjevačke ili imenicu franjevke. Zbog preglednosti dodala sam ili upotpunila neke naslove prema dotičnome tekstu te pojedine cjeline označila rimskim brojevima. U UVODU sam malo opširnije navela tko sve spada u sljedbenike Franje Asiškoga, kao što je to u ovo vrijeme dobro poznato, uz fra Petrov opis koji je velikim dijelom bio usredotočen na činjenicu kako se pod pojmom franjevci uglavnom mislilo na pripadnike franjevaca prvoga reda, OFM. Prvi dio teksta naslovila sam PROCVAT FRANJEVAŠTVA U HRVATSKOME PUKU.

10


PROSLOV

Neke sadržaje upotpunila sam dodatcima u tekstu što je uvjetovalo i odgovarajuću promjenu naslova. Naslove sam sastavljala, gdje god je za to postojala mogućnost, prema autorovim izričajima iz naslova ili teksta koji slijedi. Tekst pod naslovima Poziv na život po evanđelju: „Pismo svim vjernicima“ i Franjo se obraća i ženama stavila sam pod naslov Poziv na život po evanđelju s podnaslovima Franjin početak osobnoga života po evanđelju, Franjino bratstvo temeljeno na evanđelju, Franjin sveopći poziv na život po evanđelju, Franjo se obraća i ženama. Tekstove pod naslovima Legenda o boravku sv. Franje u Zadru, Dubrovniku, Krku..., Početci franjevaštva u Hrvatskoj u kojima autor piše o boravku sv. Franje u hrvatskim krajevima preuredila sam služeći se zapisom iz Prvoga životopisa T. Čelanskoga (1, 55) te tekstovima iz Zbornika KAČIĆ - Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212. God. Xlvi.-Xlvii. Split 2014.-2015. Tekst sam stavila pod naslov Prve vijesti o sv. Franji i franjevcima na hrvatskim područjima s podnaslovima Franjevački izvori i Pisane potvrde, predaje i legende o boravku sv. Franje u hrvatskim gradovima. Zbog preglednosti, samostane klarisa te nekih trećoretkinja koji su postojali na više mjesta u pojedinim gradovima, uvela sam pod novonaznačene naslove, gdje to nije naveo autor, a to su: Samostani klarisa u Zadru, Samostani klarisa u Kotoru, Samostani klarisa u Dubrovniku, Klarise u Krku, Franjevačke trećoretkinje u Šibeniku. Tekst o hrvatskim trećoretkinjama u Rimu naslovila sam Trećoretkinje Hrvatice u Rimu. Pod novooblikovanim naslovom Franjevaštvom probuđeni novi oblici duhovnovnoga života u hrvatskim krajevima svrstala sam tekstove pod podnaslovina: Hodočašće - očitovanje vjere franjevačkih trećoretkinja, Franjo i svjetovne trećoretkinje u našim krajevima, Hrvatska je bila plodno tlo za probuđen duhovni život, Franjevački samostani rasadišta pokornika. Ukratko sam navela bitne crte iz života sv. Anđele Folinjske budući da ju je fra Petar uvodno spomenuo među istaknutim franjevačkim srednjovjekovnim pokornicima. Naslov Trećoredice u 14. i 15. stoljeću zamijenila sam naslovom Odjeci života i djelovanja franjevačih trećoretkinja u 14. i 15. stoljeću. Nadopunila sam podatke o samostanima u Rabu o samostanu Sv. Antuna, u Dubrovniku o Sigurati, u Splitu o Sv. Ciprijanu, o samostanima u Dubrovniku na Dančama i u Stonu.

11


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

Izmijenila sam redoslijed tekstova o franjevkama i prisutnosti franjevačkih pripadnika u Bosni i Kopru, što mi se učinilo logičnim prema zemljopisnome položaju, a nisam uočila da ih je autor svrstavao između tekstova o franjevkama u zemljopisno bliskim mjestima prema nekim značajnijim činjenicama. Također sam izmijenila redoslijed nekih ulomaka sadržajno povezanih. Primjerice, pod naslovom ŽENE I KNJIGE u uvodni dio premjestila sam niže napisane tekstove o oporučiteljima koji ostavštinom obdaruju redovnice knjigama te o poučavanju i školovanju žena u Dubrovniku. Neka upotpunjenja dodala sam u bilješkama ili naputila na literaturu u novijim izdanjima knjiga, zbornika, monografija, kao o prebivanju sv. Franje u hrvatskim krajevima, o franjevačkim trećoretkinjama u Šibeniku, na Dančama u Dubrovniku, o razlikovanju bitnih određenica samostanskoga životnoga nauma sv. Klare Asiške. Poslužila sam se i navedenim podatcima pronađenima na društvenim mrežama. U bilješkama sam dodala kratka pojašnjenja o podrijetlu naziva magnoriza, manjurica, naziva picokare, o monaškoj ‘klasnoj’ podjeli sestara u samostanima klarisa te koliko je naziv opatica svojstven ili nametnut Klari Asiškoj. Umjesto naziva trećoredica, poglavito u naslovima, rabim suvremeni naziv trećoretkinja. To činim i stoga što se tim izričajem na neki način osjeća svevremenost u smislu trajne povezanosti, ovog uvijek živog i djelotvornog oblika franjevačkoga načina života od samih početaka franjevaštva a postojano živi i u našem vremenu. Izričaj časna sestra zamijenjujem imenicom redovnica. Bitnim smatram spomen imena žena uz činjenice o kojima je fra Petar koliko je to mogao iscrpno i s poštovanjem, a dobiva se dojam i radosno i s ljubavlju, o njima pisao. Stoga sam uz spomenutu ‘bezimenu’ nećakinju Nikole Modruškoga, navela njezino ime sestra Franciska. U obliku podnaslova istaknula sam imena žena u 2. dijelu ŽENE I KNJIGE, pod dodanim naslovom Žene skrbe za knjige. Neka vlastita imena i prezimena osoba i nazivi mjesta navedena su ponešto različito, primjerice: Lipovšćević i Lipovcsevich, Matafaris i Mathafaris, Abjuracija na Bolinom pojilu i u Bolinopoilskoj abjuraciji i dr. Budući da mi nisu dostupni izvori, nazive sam ostavljala kako ih je autor naveo, a i on ih je uzeo iz raznih izvora.

12


PROSLOV

U navođenim izvornim tekstovima, u cjelokupnome tekstu i bilješkama, nalazi se podosta riječi iz stranih jezika ‘neispravno’ napisanih; ispravljala sam samo one za koje sam bila sigurna da se radi o lapsus calami. Isto vrijedi i za oznake navedenih izvora. Poštujući fra Petrov tekst o nazivima Franjinih pisama vjernicima, sukladno donedavnim tiskanim knjigama i zapisima o tome predmetu, smatram bitnim skrenuti pozornost na najnovija proučavanja stručnjaka o tekstovima, sadržaju, nastanku i nazivima inačica Franjiina Pisma vjernicima. To sam učinila dotičnom bilješkom uz prvo spominjanje tih pisama u fra Petrovom tekstu. Podsjećam na fra Petrovo upozorenje da je tekst 4. dijela pod naslovom REDOVNICE U DALMACIJI SLUŽE SE LATINICOM I HRVATSKIM JEZIKOM U SREDNJEM VIJEKU objavljen u Zborniku Franje Emanuela Hoško TKIVO KULTURE, Zagreb, 2006. I u ovom slučaju naziv časne sestre zamijenila sam imenicom redovnice. Zahvaljujem fra Petru što je iz srednjega vijeka u 21. stoljeće iznio na vidjelo blago i blagoslov raznovrsnog oblika života i djelovanja žena, manjih sestara, privučenih ‘ludošću’ Franje Asiškoga da živi po uzoru na sveto evanđelje. Sada, iz nove Zbilje, neka fra Petar zajedno s bezbrojnim franjevačkim mnoštvom lista i prokopava hrvatsku franjevačku zbilju iznoseći na vidjelo što nam je osobno i zajedno popravljati i izgrađivati na ruševinama Kristove i domovinske kuće.

s. Judita Čovo

13



UVOD

I

zričaji franjevac, franjevka, franjevački obuhvaćaju sljedbenike i sljedbenice svetoga Franje Asiškoga te općenito franjevački pokret. Istina, kako općenito u društvu tako i u franjevačkom okruženju ženska sastavnica nije bila ravnopravno prihvaćena. Naime, nepreciznom terminologijom pokrivao se samo jedan dio franjevačke stvarnosti, one koja se odnosila na redovnike franjevce, poglavito na one zvane Prvoga reda. Zajednica redovnica klarisa koje slijede pravilo sv. Klare Asiške, nazvana je i franjevačkim Drugim redom. Započela ga je Klara Asiška pod vodstvom ili nadahnućem sv. Franje. Dapače, sama sv. Klara već u prvome redku svoga Pravila piše da je blaženi Franjo ustanovio Red siromašnih sestara, kako je ona nazvala svoju zajednicu. Isto je potvrđivala i u ostalim svojim spisima. U neprilikama da bude otcijepljena od franjevačkoga korijena Klara se u svojim spisima uporno nazivala biljčicom preblaženoga oca Franje. Međutim, sv. Franjo u istom je smislu osnivač i sljedbenika svetoga evanđelja u svijetu i brojnih sljedbenika u raznim kongregacijama i redovničkim zajednicama, kao što su brojne kongregacije muškaraca i žena koje obdržavaju franjevačko Pravilo. Danas je u svijetu više stotina ženskih kongregacija, tj. redovničkih zajednica te značajan broj muških kongregacija redovničkoga stila i načina života. Svi oni slave sv. Franju kao svojega nadahnitelja i začetnika. Franjevci i franjevke jesu, dakle, i oni muževi i žene koji žive ili u samostanu ili u svijetu i obdržavaju Pravilo koje im je Crkva odobrila: nadahnjuju se i slijede duhovnost sv. Franje. To su Braća i Sestre Trećega Samostanskoga Reda Sv. Franje, latinski Tertius Ordo Regularis Sancti Francisci, skraćeno TOR. Brojni su sljedbenici sv. Franje u svijetu, donedavno zvani franjevački trećoredci, a danas se oslovljavaju Franjevački svjetovni red, skraćeno FSR; latinski Ordo Franciscanis Saecularis, skraćeno OFS.

15


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

Naše vrijeme poznaje novinu življenja franjevačke duhovnosti među mladeži – Franjevačka mladež, skraćeno FRAMA te među djecom – Glasnici Velikoga Kralja. Sv. Franjo Asiški na neki je način postao svetac ne samo onih sljedbenika koji se zovu franjevci i franjevke, naime onih koji i oblikom života žele živjeti po Franjinu idealu. Franjo pripada cijeloj Crkvi. On je dar i svetac cijele Crkve. Stoga prenaglašeno posvajanje duhovnih vrijednosti nije dobro, a može biti i štetno. Franjevci i franjevke, sljedbenici sv. Franje, bitni su i sastavni dio Crkve i ništa više ni manje. Štetno je stvarati Crkvu u Crkvi, poželjno je biti Crkva. To potvrđuju i povijesne činjenice iznesene na idućim stranicama.

16


1. dio PROCVAT FRANJEVAÅ TVA U HRVATSKOME PUKU



I. POČETCI OKUPLJANJA OKO SV. FRANJE Početno ishodište: Pokornici iz grada Asiza

F

ranjo Asiški rođen je 1181./82. u Asizu, od oca Pietra Bernardone i majke Pike. U dvadesetoj godini života počinje doživljavati posebne milosne darove obraćenja. Od 1206. do 1209. godine živi pravim obraćeničkim, pokorničkim životom, trudeći se što dublje prodrijeti i živjeti u duhu evanđelja. Franjo i njegovi prvi sljedbenici pripadaju eremitskom pokorničkom staležu. Franjevački izvor Legenda trojice drugova lijepo opisuje što oni o sebi misle, kako sebe doživljavaju: „Neki su ih rado slušali, a drugi su ih ismjehivali. Mnogi su ih zamarali pitanjima. Neki su ih pitali: ‘Odakle ste?’ Drugi su se zanimali kojem redu pripadaju. Budući da im je bilo naporno odgovarati na tolika pitanja, jednostavno su izjavljivali da su pokornici iz grada Asiza. Njihova zajednica još tada nije bila nazvana redom.“1 Oni, iako mala zajednica, idu okolo i izvan Asiza i prije usmenog odobrenja njihova načina života od strane pape Inocenta III. Oni su pokornici, propovijedali su i sve pozivali na pokoru i prije nego što su se susreli s Papom koji u hodu potvrđuje njihov način života. Godine 1209./10. papa Inocent III. Franji i maloj zajednici istomišljenika odobrava njihov stil života i daje im ovlast propovijedanja pokore svima. Ta Franjina mala zajednica smješta se uz crkvicu Gospe od Anđela, zvanoj Porcijunukula, i iz tog samotnog pokorničkoga smještaja odlaze dva i dva i propovijedaju pokoru, pozivajući na obraćenje. Dapače, oni se i dalje nazivaju pokornicima iz Asiza, i nakon potvrde i susreta s Papom. 1

Legenda trojice drugova, 37, u: FRANJEVAČKI IZVORI, Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Sarajevo - Zagreb, 2012., str. 561. Dalje: FRANJEVAČKI IZVORI.

19


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

ZAKLJUČAK Možda bi se i na sve redovničke zajednice sestara krajem 16. stoljeća mogla primijeniti žalopojka Jurja Barakovića, kada se žali na poučavanje u školama u njegovo vrijeme, koje se obavlja na stranom jeziku, a prije njega, tj. u vrijeme Marka Marulića, bilo je na materinskom, hrvatskom jeziku: Tako ja pri mojih živa sam umrla, Pokle se ni po njih ma slava prostrla, Bih nigda doprla na vrime Marula Latinkam do grla i glas njih taknula; Opet sam padnula, zač jazik slovinski Vas nauk od skula promini u rimski. Živa Saržinke, slovuć neumrle, Grkinje, Latinke, jer svoji njih grle.532 Ovdje sam donio nešto novih podataka o latinici kod sestara, posebice u zadarskih klarisa u srednjem vijeku. Općenito uzevši sve redovničke zajednice imale su obvezu moljenja časoslova. Sestre, koludrice, monahinje, koliko je do sada općenito poznato, nisu se obilnije služile glagoljicom i crkveno-slavenskim jezikom, nego su se ponajvećma služile latinicom i materinskim hrvatskim jezikom. Kako je bio neobično velik broj redovnica, trebalo bi tražiti i detaljne informacije koliko su one utjecale na opće kulturno i duhovno oblikovanje nacije.

532

Juraj BARAKOVIĆ, Vila Slovinka, u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 1964., Pjevanje VII., stih 923-930.

204


IZVORI SPISI SVETOGA FRANJE I SVETE KLARE, Ziral, Mostar - Zagreb, 2003. FRANJEVAČKI IZVORI, Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Sarajevo - Zagreb, 2012. SMIČIKLAS, Tadej, Codex diplomaticus ARHIV BISKUPSKOG ORDINARIJATA, KRK Mate Polonijo, Bratovština sv. Franje u Krku (rukopis) Mate Polonijo, Klarise (rukopis) ARHIV FRANJEVAČKOG SAMOSTANA SV. FRANJE ASIŠKOG, KRK Bartolijev zbornik I-II. ARHIV PROVINCIJALATA FRANJEVACA TREĆOREDACA, ZAGREB Pergamene

205


IZVORI: DRUŠTVENE MREŽE http//hrčak.srce.hr/ O dum Nikovim zapisima, grobovima, svjetlosti i crkvi Sigurati i bambinu. 22.6.2016 @ 22:55 Boris Njavro Ulicama moga Grada: http:// www.dulist.hr/o-dum-nikovim-zapisima-grobovima-svjetlosti-icrkvi-sigurati-i- bambinu/332763/ http://www.dulist.hr/o-dum-nikovim-zapisima-grobovima-svjetlosti-icrkvi-sigurati-i- bambinu/332763/ Split kroz Povijest: Crkvica sv. Ciprijana - Početna stranica www.splitskerazglednice.net/2016/01/crkvica-sv-ciprijana.html Izvor: Znanstveni rad: “SAMOSTAN FRANJEVAČKIH TREĆOREDICA ‘PICOKARA’ SV. CIPRIJANA U SPLITU (1493.-1905.)”. Autor: Karlo Jurišić, Makarska, Franjevačka visoka bogoslovija, 1992. Pronašla: Adela Roudi http//hrčak.srce.hr Portal znastvenih časopisa: Karlo Jurišić, SAMOSTAN FRANJEVAČKIH TREĆOREDICA ‘PICOKARA’ SV. CIPRIJANA U SPLITU (1493.-1905.) https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=Radoslav+Tomi%C4%87%2C +Institut+za+povijest+umjetnosti%2C+Zagreb%2C+Slikar+ Mate+Otoni+Napoli Radoslav Tomić, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Slikar Mate Otoni Napoli, Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper, UDK: 75 Otoni Napoli, M.: Preobraženje Krista, ulje na platnu, Split, samostan školskih sestara franjevki na Lovretu (nekada: crkva sv. Ciprijana samostana trećoretkinja sv. Frane /picokare/ u Bosanskoj ulici u Splitu).

206


IZVORI: DRUŠTVENE MREŽE

Stare razglednice i fotografije Splita crkvica sv. Ciprijana http://www.splitskerazglednice.net/2016/01/crkvica-sv-ciprijana_19. html http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=368. Pronašao: Ante Barišić. http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd =1&ved=0ahUKEwjt-Y7Irs3PAhXkK5oKHRmtD3kQFggZMAA &url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F12193&usg=AF QjCNGYSI1cSMnqCGYwV1qs0bn0CBD8cg u SEKUNDARNI ŽANR(OVI) U MARULIĆEVOJ JUDITI Zlata Šundalić, UDK: 821.163.42.09 Marulić, M. Zlata Šundalić, Izvorni znanstveni rad Pedagoški fakultet Osijek. Bilj. 43 http://tomablizanac.blogspot.hr/2014/04/braco-brata-sprovodimo.html https://hr.wikipedia.org/wiki/Jeronim_Lipovčić http://www.ofs.it/index.php?option=com_content&view=article&id= 119:lucchese-e-buonadonna&catid=12&Itemid=170 http://www.franciscainstoulouse.fr/franclaire/ecolespi/201011/Lucchese.pdf http://nominis.cef.fr/contenus/saint/patron.html hrcak.srce.hr/file/110340 www.matica.hr/ogranci/OGULIN http://www.zupa-svkriza-ogulin.hr/zov/zov38.pdf www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31893 https://hr.wikisource.org/wiki/Svit_se_kon%C4%8Da

207


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

UDK: 236,9 Izvorni znanstveni članak, Pripremljen u ožujku 2013. Đurđica Garvanović-Porobija, Adventističko teološko visoko učilište, Maruševec, KRIZA I ESHATOLOŠKI MOTIVI U STAROHRVATSKOJ PJESMI SVIT SE KONČA

208


LITERATURA ANTOLJAK, Stjepan, Miscellanea I, II - IV, Zadar, 1949. – 1952. BADURINA, Anđelko, Sigurata, s.a. Dubrovnik. BADURINA, Odorik, Kronika, sv. I, sv. II, i sv. III. Rab Samostan Kampor. BADURINA, Srećko, Putovima obnove, Zagreb, 1996. BARAKOVIĆ, Juraj, Vila Slovinka, u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 1964. BARBARIĆ, Josip, Šibenik, šibenska biskupija, šibenski biskupi, u: Zbornik sedam stoljeća šibenske biskupije, Šibenik, 2001. BARUN, Anđelko, Stazom Franje Asiškog, Sarajevo – Zagreb, 2008. BELAMARIĆ, Joško, Studije iz srednjovjekovne i renesanse umjetnosti na Jadranu, Split, 2001. BERITIĆ, Lukša, Ubikacija nestalih građevinskih spomenika u Dubrovniku, u: Studije i rasprave iz hrvatske povijesti, Split, 2001. BEZINA, Petar, Samostani klarisa u Hrvatskoj, u: Kačić, god. XXVI, Split, 1994. BIANCHI, Carlo Federico, Zara cristiana II, Zadar, 1870. BOTICA, Ivan, Krbavski knezovi u srednjem vijeku (Rukopis), Zagreb, 2011. BOŽIČEVIĆ, Dorian, Pregled povijesti Osorske biskupije, Mali Lošinj, 2012. BRAČULJEVIĆ, Lovro, Uzao Serafinske(nascki) goruchie gliubavi tri put svezan, Budim, 1730. BRUNELLI, Vitaliano, Storia di Zara, sv. I, Venezia, 1913. CENCI, Cesare, Documentazione di vita assisana, 1300-1530. Grottaferrata, Collegio San Bonaventura, 1974-1976. 3 vol. DANČEVIĆ, Luka, Pokreti pučana na našem primorju 16. stoljeća, u: Pomorski zbornik, Knj. 112. Rijeka, 1974. DINIĆ – KNEŽEVIĆ, Dušanka, Položaj žene u Dubrovniku u XIII i XIV veku, Beograd, 1974.

209


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

DIVERSIS de, Filip, Opis Dubrovnika, (s latinskoga preveo prof. Dr. Ivan Božić) Dubrovnik, 1983. ETZI, Priamo, Iuridica Francescana. Monografski prohodi poviješću zakonodavstva triju Franjevačkih redova, FIKM, Split, 2009. FABIANICH, Donat, Storia dei frati minori, Zadar, 1863. FANCEV, Franjo, Dvije poslanice Marka Pecenića (Marulića) benediktinki Katarini Obirtića, u: GRAĐA za povijest književnosti hrvatske, Knj. XIII, Zagreb, 1938. FILIPI, Amos Rube, Samostan i crkva sv. Marije u Zadru prema dokumentima iz godine 1579. i 1603., u: Kulturna baština, Zadar, 1963. FORETIĆ, Vinko, Studije i rasprave iz hrvatske povijesti (Priredio Miljenko Foretić), Split, 2001. GJIVANOVIĆ, Niko, Duvanjski franjevački manastiri o kućice u Dubrovniku, u: Narodna svijest, Dubrovnik GRABAR, Biserka, Tiskani glagoljski Baromićev brevijar, u: Slovo, Zagreb, 1984. GRACIOTTI, Sante e GIANNELLI, Ciro, Il Messale croato-raguseo (neofiti 55) della Biblioteca Apostolica Vaticana, Vaticano, 2003. GRGIĆ, Marijan, Časoslov opatice Čike, Zagreb, 2002. HRKAČ, Serafin, Nikola Modruški, PRILOZI, br. 3-4 Zagreb, 1976. IRIARTE, Lazaro, Storia del Francescanesimo, Napulj, 1982. IVANČIĆ, Stjepan, Povjesne crte, Zadar, 1910. JAGIĆ, Vatroslav, Ogledi stare hrvatske proze, u: Starine I, Zagreb, 1869. JAKŠĆ, Nikola, TOMIĆ, Radoslav, Zlatarstvo, Zadar, 2004. JELENIĆ, Julijan, Kultura i bosanski franjevci, sv. I, Sarajevo, 1912. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb, 1976. KLAIĆ, Vjekoslav, Bribirski knezovi, Zagreb, 1897. KLAIĆ, Vjekoslav, Rodoslovlje knezova krbavskih od plemena Gusić, u: RAD 134, Zagreb, 1898. KLAIĆ, Vjekoslav, Krčki knezovi Frankopani, Zagreb, 1901. KOJIĆ – KNEŽEVIĆ, Desanka, Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV – XV) vijeka, Beograd, 2007. KOJIĆ – KOVAČEVIĆ, Dušanka, Franjevci u gradskim naseljima srednjovjekovne Bosne.

210


LITERATURA

KOLANOVIĆ, Josip, Zbornik ninskih isprava od XIII. – XVII., st., u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969. KRASIĆ, Stjepan, Dominikanci, Povijest Reda u hrvatskim krajevima, Zagreb, 1997. LIPOVŠĆEVIĆ, Jerolim, Trechi sadh iliti Istolmacsenje Trechega Reda, Budim, 1769. LOVRIĆ, Jerko, Treći red sv. Franje, u: Naša sinoda. Bilten Nadbiskupije Split, br. 3, Split, 1984. LUČIĆ, Povijest Trogira, str. 9. LJUBIĆ, Šime, Commissiones et relationes Venetae, Zagreb, 1869. MALIĆ, Dragica, Žića svetih otaca, Zagreb, 1997. MALIĆ, Dragica, Najstariji hrvatski latinički spomenici, Zagreb, 2005. MALIĆ, Dragica, Latinički tekstovi hrvatskoga srednjovjekovlja na narodnom jeziku, u: Hrvatska i Europa, Zagreb, 2000. MARANESI, Pietro, La clausura di Chiara d’Assisi, Un valore o una necessità? Porziuncola edizioni 2012. MARINOVIĆ, Ante, Dubrovačka legislacija glede prosjačkih redova, u: Samostan Male braće u Dubrovniku, Dubrovnik, 1985. MATANIĆ, Atanazije, Papinske bule u vezi s Malom Braćom u Dubrovniku, u: Samostan Male braće u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 1985. Isti, Izvještaj Sormanijeve vizitacije o Maloj braći u Dubrvniku, u: Samostan Male braće u Dubrovniku, Zagreb, 1985. MRNAVIĆ, Tomco, Vita della Venerabile serva di Dio Mandalena Budrisich, Rim, 1635. NALDINI, Pavel, Cerkveni Krajepis Justinopolis Koper, Koper, 2001. NOVAK, Grga, Split u Marulićevo doba, u: Zbornik Marka Marulića, Zagreb, 1950. OREB, Marin, Samostan sv. Frane u Šibeniku, u: Kulturna baština Samostana svetog Frane u Šibeniku, Zadar, 1968. OSTOJIĆ, Ivan, Benediktinci u Hrvatskoj, sv. I, sv. II, i sv. III, Split, 1963.-1965. PANDŽIĆ, Bazilije, Izvještaji makarske biskupije u Vat. arhivu, u: Nova et vetera, Sarajevo, 1980. PEDERIN, Ivan, Rab u osvit humanizma i renesanse, Zagreb, 1989.

211


FRANJEVKE U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ

PEJIĆ, Pijo, Zapadno redovništvo u povijesti Dubrovačke nadbiskupie u sredenjem vijeku, U tisuću godina uspostave dubrovačke nadbiskupije, Dubrovnik 2001. PERIČIĆ, Eduard, Samostan sv. Marije u Zadru od njenoga osnutka do danas, u: Kulturna baština samostana Svete Marije u Zadru, Zadar, 1968. PETRICIOLI, Ivo, Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar, Zadar, 1980. PETRIĆ, Petrislav, Novi prilozi topografiji samostana sv. Klare u Splitu, u: Zbornik Sveta Klara i naše vrijeme, Split, 1994. PRIJATELJ, Kruno, Slikano raspelo, u: Kroz povijest umjetnosti u Dalmaciji (XIII. – XIX. st.), Split, 1995. RUNJE, Petar, Tradicija o boravku sv. Franje na Krku, u: Zbornik u čast Atanazija Matanića, Zadar – Krk, 2002. RUNJE, Petar, Redovnice u Dalmaciji služe se latinicom i hrvatskim jezikom u srednjem vijeku, u: Zbornik Franje Emanuela Hoško tkivo kulture, Zagreb, 2006. RUNJE, Petar, Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (XIII. – XVI.), Zagreb, 2001. RUNJE, Petar, O knjigama hrvatskih glagoljaša, Zagreb, 1998. RUNJE, Petar, Tri hrvatske plemkinje trećoredice, u: Prema izvorima II, Zagreb, 2012. RUNJE, Petar, Samostan sv. Fuske u Zadru, u: Zadarska smotra, god. LII, br. 1-3, Zadar, 2003. RUNJE, Petar, Grgur Borislavić od Modruša iz Gorice pisac i javni bilježnik glagoljaš, u: Zov, God. XI. br. 1 (30), Ogulin, 2004. RUNJE, Petar, Škola i skriptorij u Sv. Mariji u Zadru, u: Marulić, Br. 4, Zagreb, 2004. STOŠIĆ, Krsto, Dokumenti STRGAČIĆ, Ante Marija, Hrvatski jezik i glagoljica u crkvenim ustanovama, u: Zbornik Zadar, Zadar, 1964. ŠANJEK, Franjo, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistički pokret u srednjem vijeku, Zagreb, 1975. ŠKARICA, Miloš, Zdravstveno humane ustanove grada Zadra, u: Zbornik Zadar, Zagreb, 1964. ŠTEFANIĆ, Vjekoslav, Glagoljaši u Kopru, u: Starine 46, Zagreb, 1956.

212


LITERATURA

TADIN, Marin, Recueil glagolitique Croate de 1375, u: Revue de etudes slaves 31, Pariz, 1954. TOLIĆ, Željko, Redovništvo u Šibenskoj biskupiji u srednjem vijeku, u: Zbornik TOMASOVIĆ, Mirko, Marko Marulić Marul, Split, 1999. VELNIĆ, Justin, Samostan Male braće u Dubrovniku – povijesni prikaz života i djelatnosti, u: Samostan Male braće u Dubrovniku, Zagreb, 1985. VIDOVIĆ, Mile, Povijest samostana sv. Klare u Splitu, u: Zbornik sv. Klara i naše vrijeme, Split, 1994. VIESTNIK Hrvatskog arheološkog društva, God. VII., br. 3, Zagreb, 1889. ŽIVKOVIĆ, Valentina, Religioznost i umetnost u Kotoru XIV – XVI veka, Beograd, 2010. ZJAČIĆ, Mirko, Spisi zadarskih bilježnika Henrica i Creste Tarallo 1279-1308., Zadar, 1959. ŽUGAJ, Marijan, I Conventi dei Minori Conventuali tra i Croati dalle origini fino al 1500, Rim, 1989. ŽUGAJ, Marijan, Nomenklator franjevaca konventualaca hrvatske provincije sv. Jeronima, 1217—1559, Zagreb, 1993.

213



Sadržaj PRIČA O KNJIZI............................................................................................................................................................................... 5 PROSLOV.............................................................................................................................................................................................. 9

1. dio PROCVAT FRANJEVAŠTVA U HRVATSKOME PUKU I. POČETCI OKUPLJANJA OKO SV. FRANJE........................................................................................................19 Početno ishodište: Pokornici iz grada Asiza..................................................................................19 Poziv na život po evanđelju......................................................................................................................21 Franjin početak osobnoga života po evanđelju......................................................................21 Franjino bratstvo temeljeno na evanđelju..................................................................................22 Franjin sveopći poziv na život po evanđelju..............................................................................22 Franjo se obraća i ženama....................................................................................................................24

II. POČETCI FRANJEVAŠTVA U HRVATSKOJ.......................................................................................................27 Prve vijesti o sv. Franji i franjevcima na hrvatskim područjima.........................................27 Franjevački izvori........................................................................................................................................27 Pisane potvrde, predaje i legende o boravku sv. Franje u hrvatskim gradovima.....27

Papa Grgur IX. piše zadarskom nadbiskupu..................................................................................29

III. SAMOSTANI KLARISA U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ.....................................................31 Klara Asiška prva sestra oblika života Reda siromašnih sestara što ga je ustanovio blaženi Franjo................................................................................................31 Samostani klarisa u Zadru...........................................................................................................................32 Samostan sv. Nikole..................................................................................................................................32 Hospital sv. Bernardina (Matafarijev i Prandinov hospicij) i klarise................................39 Samostan sv. Marcele..............................................................................................................................39

215


Samostani klarisa u Kotoru........................................................................................................................41 Samostan sv. Klare.....................................................................................................................................41 Samostan Sv. Križa.....................................................................................................................................42

Samostani klarisa u Dubrovniku.............................................................................................................42 Samostan sv. Klare.....................................................................................................................................42 Brojčano stanje u Sv. Klari......................................................................................................................44 Samostan sv. Petra.....................................................................................................................................45

Samostan klarisa u Splitu............................................................................................................................46 Druga lokacija Samostana sv. Klare u Splitu i odvažna Klara, opatica.........................48 Samostan klarisa u Šibeniku.....................................................................................................................52 Samostan klarisa u Skradinu.....................................................................................................................54 Klarise u Ninu......................................................................................................................................................55 Klarise u Rabu?...................................................................................................................................................61 Klarise u Osoru....................................................................................................................................................62 Klarise u Karlobagu..........................................................................................................................................62 Klarise u Krku.......................................................................................................................................................64 Prvi znakovi prisutnosti sljedbenika sv. Franje u Krku...........................................................64 Klarise 1290. u Krku?.................................................................................................................................65 Franjevke trećoretkinje u Krku............................................................................................................66 Trećoretkinje postaju klarise u Krku.................................................................................................70 Pred zatvaranjem samostana u Krku..............................................................................................76

Samostan u Kninu............................................................................................................................................77 Klarise u Bosni.....................................................................................................................................................78 Klarise u Kopru....................................................................................................................................................79

IV. FRANJEVAČKE SAMOSTANSKE TREĆORETKINJE..................................................................................81 Život u zajednici................................................................................................................................................82 Molitveni i sakramentalni život u zajednici.................................................................................83 Redovničko odijelo...................................................................................................................................83 Povezanost duhovnih osoba..............................................................................................................84

Samostanske trećoretkinje u Zadru.....................................................................................................85 Franjevačke trećoretkinje sv. Vigilija i hospicija uz crkvu sv. Bernardina....................86 Izgradnja crkve Sv. Bernardina u hospitalu trećoretkinja u Zadru.................................88 Drugi samostani trećoretkinja u Zadru.........................................................................................95

216


Trećoretkinje pokraj Samostana sv. Nikole..................................................................................97 Hospital kod Sv. Donata.........................................................................................................................97

Franjevačke trećoretkinje u Šibeniku..................................................................................................98 Prvi franjevački samostan u Šibeniku.............................................................................................98 Trećoretkinje kod crkve Sv. Julijana u Šibeniku.....................................................................100 Franjevačke trećoretkinje kod crkve Svih svetih u Šibeniku..........................................101

Samostanske trećoretkinje u Rabu...................................................................................................102 Samostan Sv. Antuna u Rabu - Magdalena Budrišić..........................................................105 Samostanske trećoretkinje u Dubrovniku....................................................................................108 Sigurata.........................................................................................................................................................109 Danče.............................................................................................................................................................111 Boninovo......................................................................................................................................................112 Trećoretkinje kod crkve Sv. Nikole Tolentinskog...................................................................112

Trećoretkinje u Stonu.................................................................................................................................113 Trećoretkinje u Kotoru...............................................................................................................................114 Samostan trećoretkinja Svete Marije i Lucije u Kotoru.....................................................114 Franjevačke trećoretkinje u Splitu......................................................................................................115 Trećoretkinje kod crkve Sv. Ciprijana u Splitu.........................................................................115 Drugi samostani i hospiciji................................................................................................................120 Poljud.............................................................................................................................................................121 U splitskom Varošu (burgo) trećoredski samostan?............................................................121 U splitskom Varošu (burgo) pokraj crkve Sv. Vida................................................................122 Franjevačke trećoretkinje iz Poljica u Splitu.............................................................................123 ‘Maiorize’ u Splitu.....................................................................................................................................124

Franjevačke samostanske trećoretkinje u Makarskoj...............................................................................................................................................124 Franjevačke trećoretkinje u Pagu.......................................................................................................125 Franjevačke trećoretkinje u Obrovcu..............................................................................................125 Redovnice franjevke u srednjovjekovnoj Bosni........................................................................125 Trećoredski samostani u Jajcu.........................................................................................................127 Trećoretkinje Hrvatice u Rimu..............................................................................................................128 Franjevaštvom probuđeni novi oblici duhovnoga života u hrvatskim krajevima....................................................................................................................................................129 Hodočašće - očitovanje vjere franjevačkih trećoretkinja.................................................129

217


Franjo i svjetovne trećoretkinje u hrvatskim krajevima....................................................130 Hrvatska je bila plodno tlo za probuđen duhovni život..................................................132 Franjevački samostani rasadišta pokornika.............................................................................134

Franjevački pokornici istaknuti sveci u 13. stoljeću................................................................137 Margareta Kortonska............................................................................................................................137 Rajmund Lulski.........................................................................................................................................138 Ljudevit, francuski kralj.........................................................................................................................138 Elizabeta Ugarska....................................................................................................................................138 Ruža Viterbska...........................................................................................................................................139 Lukezije i Buonadonna Poggibonsi..............................................................................................139 Anđela Folinjska.......................................................................................................................................140

Odjeci života i djelovanja franjevačih trećoretkinja u 14. i 15. stoljeću....................141 Jačanje monaške duhovnosti među laicima..........................................................................143 Vjernici nadahnuti franjevačkom duhovnošću.....................................................................144 Vjernici s naglašenim pokorničkim djelima (picokare).....................................................146 Štovanje sv. Franje Asiškoga.............................................................................................................148 Franjevci iz Bosne prisutni u Dalmaciji krajem 14. i početkom 15. st.......................149

Bosna i svjetovni pokornici.....................................................................................................................150 Prilog I....................................................................................................................................................................152 Prilog II...................................................................................................................................................................153

2. dio ŽENE I KNJIGE ŽENE I KNJIGE.............................................................................................................................................................................157 Žene skrbe za knjige...................................................................................................................................158 Jelena iz Bosne.........................................................................................................................................158 Ruža iz Krbave - selo Podvisuch.....................................................................................................159 Ana, udovica kneza Budislava..........................................................................................................159 Stana, udova Cerne Fanfonja...........................................................................................................159 Pelegrina iz Zadra....................................................................................................................................159 Margareta Businić s Dugog otoka.................................................................................................160 Boniza, udova Kreše de Nassisa......................................................................................................160

218


Suzana, udova kneza Ivana Nikolića de Bribirio de genere Subich...........................160 Klara, udova Grge de Quallis............................................................................................................161 Marcheta, udova Marini de Matafaris..........................................................................................161 Marchella, žena Grge Detricha........................................................................................................161 Stanislava, udova Milgosta................................................................................................................162 Boza, udova Radoslava Kurendića.................................................................................................162 Jelena, majka pokojnoga svećenika Jurja.................................................................................162 Lucija, udova Mandalucija, zadarska stanovnica..................................................................162 Elizabeta, udova Šimuna Benje.......................................................................................................163 Magistra Gruba, udova Lovre...........................................................................................................163 Dobrica, udova Martina Stohara....................................................................................................163 Chota, žena Šimuna de Ciprianisa................................................................................................163 Mateja............................................................................................................................................................164 Margareta, žena Pavla Tetačića........................................................................................................164 Agnezina, žena magistra Jurja Verona Sartoris......................................................................164 Marija, kćerka Žunja Vukasovića.....................................................................................................165 Ana, žena Cesera Jacoma de Mence...........................................................................................165 Žene sudjeluju i u otkupljivanju knjiga......................................................................................165

Žene udovice vode brigu o školovanju đaka............................................................................166 Katuša, udova Šimuna Klivačića.....................................................................................................166 Lucija, udova Ivana Pasino.................................................................................................................166

Redovnice su se služile hrvatskim jezikom i latinicom......................................................................................................167 Samostan sv. Dimitrija – Red i zakon...........................................................................................168 Dubrovačko područje..........................................................................................................................168 Zadarske koludrice služe se latinicom i hrvatskim jezikom u svakodnevici.........169 Samostan sv. Katarine...........................................................................................................................170 Samostan Svete Marije - benediktinke.......................................................................................172 Samostan sv. Nikole - klarise u Zadru..........................................................................................172 Svećenik Matej, pok. Krizmana, kapelan klarisa u Zadru..................................................173 Sestre franjevke u Rabu.......................................................................................................................173 Benediktinke u Splitu............................................................................................................................174

Zaključak..............................................................................................................................................................174

219


3. dio PLEMKINJE IZ LIKE REDOVNICE U DALMACIJI PLEMKINJE IZ LIKE REDOVNICE U DALMACIJI.....................................................................................................................................................................177 Zaključak..............................................................................................................................................................183

4. dio REDOVNICE U DALMACIJI SLUŽE SE LATINICOM I HRVATSKIM JEZIKOM U SREDNJEM VIJEKU

REDOVNICE U DALMACIJI SLUŽE SE LATINICOM I HRVATSKIM JEZIKOM U SREDNJEM VIJEKU..................................................................................................................................................187 Kojim se pismom služe redovnice?..............................................................................................189 Latinica - uporabno pismo redovnica........................................................................................190 Dominikanke – Red i zakon..............................................................................................................190 Sestre Trećega reda sv. Franje – Žića svetih otaca na latinici.........................................191 Klarise se služe latinicom....................................................................................................................193 Svećenik Matej pok. Krizmana, kapelan klarisa u Zadru...................................................194 Bartol, franjevac trećoredac, poslužuje klarise u Zadru.....................................................197 Kninski biskup Franjo Špirančić i klarise u Zadru..................................................................198 Klarise u Dubrovniku.............................................................................................................................199 Dubrovački molitvenici pisani latinicom za redovnice.....................................................199 Fra Pavao Šibenčanin i klarise..........................................................................................................200 Benediktinke koriste latinicu............................................................................................................201 Život sv. Katarine.....................................................................................................................................202

ZAKLJUČAK........................................................................................................................................................204

IZVORI................................................................................................................................................................................................205 IZVORI: DRUŠTVENE MREŽE.........................................................................................................................................206 LITERATURA..................................................................................................................................................................................209

220


FRA PETAR RUNJE (1938.-2014.) franjevac je trećoredac glagoljaš koji je u svojoj redovničkoj Provinciji i Redu obnašao mnoge i značajne službe: odgojitelj sjemeništaraca i novaka, pastoralni djelatnik od Bibinja kod Zadra (župnik) do Pittsburgha i Astorie u New Yorku gdje je utemeljio, i uz američka protivljenja, hrvatsku župu, zatim provincijski tajnik i ekonom, dugogodišnji gvardijan (Zadar, Ogulin), generalni vijećnik Reda, asistent OFS-a, bolnički kapelan u Ogulinu itd. Rođen je u Karakašici kraj Sinja, preminuo u samostanu sv. Franje u Odri i sahranjen na Glavotoku (otok Krk). Ono po čemu je široj, posebice stručnoj, javnosti poznat jest njegov istraživački rad na području povijesti franjevaštva, glagoljaštva i posebice vlastite Provincije. Istražujući arhive, domaće i strane, nalazio je dragocjene, do tada nepoznate, podatke koje je strpljivo slagao u slikovite mozaike, kao što se slažu puzzle, dok se ne oblikuju naslućeni pejsaži, pa makar ponekad bili i necjeloviti. Osobito se usredotočio na 15. i 16. stoljeće Trećoredske provincije, Zadra, zadarskih otoka (raširenost glagoljaštva i duhovni život), Like te usput mnogih osoba starije i suvremene povijesti: Sluge Božjeg fra Mateja Mastilića Bošnjaka, fra Šimuna Klimantovića (o njemu je tiskana knjiga), Marka Marulića (više članaka), fra Petra Turkalja (skrivao i spašavao Židove i partizane za vrijeme drugoga svjetskog rata, a za nagradu je osuđen na višegodišnju robiju i u Staroj Gradiški preminuo od fizičkog mučenja), Branke Perković (objavio knjigu o tom svetačkom liku mlade ogulinske katoličke aktivistkinje) te brojnih poznatih i nepoznatih imena koja je nalazio u požutjelim listićima arhiva. Rezultat takvog marljivog i strastvenog istraživanja jest gotovo dvjesto članaka i četrnaest knjiga. Posljednje dvije, uključujući ovu, tiskane su posthumno.

ISBN 978-953-241-563- 6

www.glas-koncila.hr

100 kuna


Predraga kćerce, što je tvoja želja? Poštovani oče, molim Te za ljubav Božju, Blažene Djevice Marije, svetoga Oca našega Franje i svih svetih, da se udostojiš pripustiti me k haljini Zadruge Bezgrešnog začeća Trećega reda svetoga Oca našega Franje, da činim pokoru, popravim svoj život i vjerno do smrti Bogu služim. Iz Obreda oblačenja u Treći red (za dumne)

DANČE

samostan Luko Paljetak I anđeli i golubovi vole to mjesto. Tu u more zlato teče iz ruku Božidarovića, kleče tu časne sestre i u sumrak mole. Tu svaki brod što odlazi dalje u nemir svijeta, brižnim okom prati Djevica blaga, tu joj mornar šalje zahvalno pozdrav onda kad se vrati

N. Božidarević, Bogorodica s Djetetom (triptih)

i prođe tuda svladavši oluje i nutarnje i vanjske, tu se čuje odgovor zvona: Moreplovče, stranče, ili ti, sine ovih naših gora, mir budi s tobom, sretan gledaš Danče pred sobom; kliči: Zdravo, Zvijezdo mora! 15. VIII. 2008. Samostan i crkva na Dančama na samom početku 20. st.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.