Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Komentar i primjena
Slavko Zec, Mitis Iudex Dominus Iesus. Blagi sudac Gospodin Isus. Komentar i primjena, Glas Koncila, Zagreb, 2017. Nakladnik Glas Koncila, Kaptol 8, 10000 Zagreb www.glas-koncila.hr; tel.: 01/4874 326; faks: 01/4874 328; http://knjizara.glas-koncila.hr; e–pošta: web-izlog@glas-koncila.hr Za nakladnika Ivan Miklenić Biblioteka Studia canonica croatica. Sv. 10. Recenzenti Josip Šalković Lucija Boljat Izdaje se odobrenjem Biskupskog ordinarijata u Krku, br. 602/2017., od 20. listopada 2017. Jezično uređivanje s. Ines Tutić Korektura Natalija Bogović Grafičko oblikovanje Blaženka Matić Tisak Denona, Zagreb Tiskano u prosincu 2017.
ISBN 978-953-241-547-6 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000981539. Sva prava pridržana. Nijedan se dio knjige ne smije umnažati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.
Slavko Zec
Mitis Iudex Dominus Iesus Blagi sudac Gospodin Isus
Komentar i primjena
Zagreb, 2017.
Kratice i sigle
KRATICE I SIGLE
AAS
Acta Apostolicae Sedis, Službeno glasilo Apostolske Stolice
art.
articulus (članak)
br.
broj
can./cann.
canon/canones (kanon/kanoni)
Causas matrimoniales
AVAO VI., Litterae apostolicae Motu proprio datae Causas P matrimoniales (28. 03. 1971.)
čl./čll.
članak/članci
DC
APINSKO VIJEĆE ZA ZAKONSKE TEKSTOVE, uputa P Dignitas connubii – Dostojanstvo ženidbe. (25. 01. 2005.)
Declaratio
UPREMUM SIGNATURAE APOSTOLICAE TRIBUS NAL, Declaratio de usu periti in causis nullitatis matrimonii (16. 06. 1998.)
dr.
drugo, drugi, drugdje
EV
Enchiridion Vaticanum
HBK
Hrvatska biskupska konferencija
hrv.
hrvatski/hrvatska/hrvatsko
itd.
i tako dalje
kan./kann.
kanon/kanoni
kann.
kanoni
KS
Kršćanska sadašnjost
lat.
latinski
MIDI
FRANJO, motuproprij Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus (15. 08. 2015.)
mmi
FRANJO, motuproprij Mitis et misericors Iesus – Blagi i milosrdni Isus (15. 08. 2015.)
m. p.
Litterae apostolicae Motu proprio datae –Apostolsko pismo dano na vlastitu pobudu
Komentar I PRIMJENA
5
STUDIA CANONICA CROATICA
6
NN
Narodne novine, službeni list Republike Hrvatske
npr.
na primjer
Pastor bonus
IVAN PAVAO II., apostolska konstitucija Pastor bonus (28. 06. 1988.), u: AAS, 80 (1988), 841-912
Provida Mater Ecclesia
SACRA CONGREGATIO DE DISCIPLINA SACRAMENTORUM, Instructio Provida Mater Ecclesia (15. 08. 1936.)
st.
stavak
str.
stranica/e
tal.
talijanski
tzv.
takozvani
usp.
usporedi
vol.
volumen/svezak
ZKIC
akonik kanona istočnih Crkava iz 1990., Z proglašen vlašću Ivana Pavla II.
ZKP/17.
Zakonik kanonskog prava iz 1917. godine, proglašen vlašću pape Benedikta XV. (prijašnji Zakonik)
ZKP/83.
Zakonik kanonskog prava iz 1983. godine, proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. (važeći Zakonik)
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Proslov
Proslov Knjiga »Mitis Iudex Dominus Iesus. Blagi sudac Gospodin Isus. Komentar i primjena« nastala je iz želje i nakane autora da znanstvenoj i stručnoj javnosti, kanonistima, profesorima i studentima kanonskog prava, djelatnicima na crkvenim ženidbenim sudovima koji su prvi pozvani primijeniti u praksi apostolsko pismo u obliku motuproprija pape Franje Blagi sudac Gospodin Isus, ali i svim zainteresiranim osobama za ovu problematiku, pruži komentar i ukaže na moguće puteve i načine primjene novog postupničkog zakona u parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe. Kanonskopravno promišljanje autora o svakom od novih kanona koji se odnose na postupke za proglašenje ništavosti ženidbe temelji se na proučavanju, konzultiranju relevantne literature i priznatih doprinosa autora, te vrednovanju istih imajući pritom u vidu dvostruku svrhu: ispravno razumijevanje novog zakona i, na tom shvaćanju utemeljenu, ispravnu primjenu zakona u sudskoj praksi. Autor je svjestan da ti ciljevi mogu ponekad biti zahtjevni, ali su i potrebni da se shvati nakana zakonodavca (mens legislatoris) i da se primjenom novog zakona pomogne ljudima, konkretno supružnicima čija je ženidba, kako se čini, neuspjela i nepovratno propala. Pomoć Crkve u takvim slučajevima može biti da se razvidi ima li u slučaju njihove kanonske ženidbe pravnog temelja da se pokrene postupak za proglašenje ništavosti ženidbe. Ako ima temelja, obnovljeni zakon ide za tim da sudski postupci budu dostupniji, jednostavniji i brži, tako da oni koji očekuju odluku crkvenog ženidbenog suda ne budu dugo u neizvjesnosti i iščekivanju. Proglašenjem ništavosti ženidbe Crkva ni najmanje ne odustaje od svetosti i nerazrješivosti ženidbe, nego samo služi pravednosti i istini. Ako je objektivno nečija ženidba bila nevaljano sklopljena, onda tu istinu treba i pravnim sredstvima, koja Crkvi stoje na raspolaganju, utvrditi, a pravednost traži da se sudskim putem takva ženidba proglasi ništavom. Sudski put može imati dva načina: redoviti sudski postupak i izvanredni sudski postupak. U izvanredni sudski postupak ubrajaju se, kad su ispunjeni zakonski uvjeti, novouvedeni kraći postupak pred biskupom (processus brevior coram episcopo) i postupak na temelju isprava (processus documentalis). Bez obzira kojim se postupkom vodila parnica, ako je presudom proglašena ništavost i ako je presuda postala izvršna, vjernici tada stječu slobodno stanje za novu kanonsku ženidbu te mogu pristupati sakramentima. To je
Komentar I PRIMJENA
7
STUDIA CANONICA CROATICA
također jedan od konkretnih i vidljivih načina kako Crkva, prema želji pape Franje, može danas izaći na »egzistencijalne periferije«1 i susresti čovjeka, muža i ženu, u potrebi i nevolji te mu djelatno i konkretno pomoći. To nije samo poziv Svetog Oca upućen cijeloj Crkvi u ovo naše doba, nego je to imperativ evanđeoskog i kršćanskog načina života, a koji je – po obnovi kanonskih postupaka za proglašenje ništavosti ženidbe – i zakonski obvezan, jer su motupropriji Blagi sudac Gospodin Isus i Blagi i milosrdni Isus zakonski obvezujući tekstovi, proglašeni od vrhovnog zakonodavca u Crkvi, rimskog prvosvećenika pape Franje. Stoga je ova knjiga pisana pod svjetlom kan. 17 Zakonika kanonskog prava iz 1983. godine koji govori o razumijevanju crkvenih zakona: »Crkveni zakoni treba da se razumiju prema vlastitom značenju riječi promatranom u svezi i sklopu; ako značenje ostane dvojbeno i nejasno, treba da se uzmu u obzir usporedna mjesta, ako ih ima, svrha i okolnosti zakona te nakana zakonodavca«. U tom vidu najprije se navodi zakonski tekst, u izvornom latinskom jeziku i u hrvatskom prijevodu. Slijedi zatim studijsko promišljanje zakonskog teksta »u svezi i sklopu«, što podrazumijeva i komparativni pristup, proučavanje izvora za pojedine zakonske odredbe, dosadašnji zakon, te uočavanje novosti obnovljenog zakona. Što se »sklopa« (in contextu) tiče, obnovljeni se zakon uklapa u parnične postupke, i to u »neke posebne postupke« u koje ulaze i parnice za proglašenje ništavosti ženidbe. Treba voditi računa i o drugim hermeneutskim, pomoćnim kriterijima navedenim u kan. 17. Posebno se to odnosi na »svrhu i okolnosti zakona«. Ta svrha i okolnost obnovljenog zakona navode se u samom Uvodu motuproprija Blagi sudac Gospodin Isus i Blagi i milosrdni sudac, gdje papa Franjo naglašava da ga je na reformu potaknula skrb Crkve i njezinih ustanova da služe dobru ljudske osobe i spasenju duša »koje ostaje – danas kao i jučer – najviša svrha svih ustanova, zakonâ i prava«. To je bila želja i većine sinodskih otaca, okupljenih na izvanrednoj Biskupskoj sinodi 2014. i redovnoj Biskupskoj sinodi 2015., koji su tražili brže i dostupnije postupke. Papa Franjo zato pojašnjava: »Slažući se u potpunosti s tim željama, odlučio sam ovim motuproprijem donijeti odredbe kojima se ne pogoduje ništavosti ženidbe nego bržem postupku kao i opravdanoj jednostavnosti, kako srca vjernika 1
8
FRANCESCO, Veglia di Pentecoste con i movimenti, le nuove comunità, le associazioni e le aggregazioni laicali, Risposte del Santo Padre, 18. 05. 2013, u: http://press.vatican.va/ content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2013/05/18/0310/00703.html (31. 10. 2017.).
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Proslov
koji čekaju na razjašnjenje svojeg stanja, zbog sporosti sudske odluke ne bi bila dugo opterećena tminama sumnje«. U Uvodu motuproprija se, osim toga, donosi i osam kriterija koji su nadahnuli reformu kanonskih postupaka za proglašenje ništavosti ženidbe, a u kojima se ističe sudska narav tih postupaka i daje se središnje mjesto biskupu koji je »u svojoj Crkvi, u kojoj je postavljen za pastira i poglavara, samim time sudac među vjernicima koji su mu povjereni«. Pažljivim čitanjem i promišljanjem tih osam kriterija obnove ženidbenih postupaka može se doći i do onoga što se u kan. 17 naziva »nakana zakonodavca« (mens legislatoris), a koja se očituje u svakom od obnovljenih kanona. Ova bi se knjiga mogla zato ubrojiti u kanonskopravno promišljanje i tumačenje obnovljenih kanona 1671-1691. Papinsko vijeće za zakonske tekstove ovlašteno je davati vjerodostojno tumačenje zakona. Premda to Papinsko vijeće još nije dalo nijedno vjerodostojno tumačenje obnovljenih kanona, ipak je do sada više puta interveniralo u obliku »posebnih odgovora« (risposte particolari) na postavljene upite2. Autor upućuje na te »posebne odgovore« Papinskog vijeća za zakonske tekstove kako bi čitatelji imali jasnije odgovore na pojedina pitanja povezana s novim zakonskim odredbama. Koliko god bilo važno, ispravno razumijevanje zakona ipak nije dostatno. Razumijevanje zakona teži naime k njegovoj ispravnoj primjeni u praksi. Da olakša ispravnu primjenu obnovljenog zakona, papa Franjo je na kraju motuproprija dodao i praktične smjernice, aplikativne norme, pod nazivom: »Način postupanja u parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe«. Kad crkveni sudac donosi presudu o ništavosti ili o valjanosti neke ženidbe, on istodobno tumači zakon i primjenjuje ga na konkretan slučaj. Zato je od iznimne važnosti kako se zakon razumije i kako se primjenjuje u vođenju parnica za proglašenje ništavosti ženidbe. Ako bi ova knjiga pridonijela da se obnovljeni zakon, prema nakani zakonodavca, ispravno razumije i primjenjuje, postigla bi svoju svrhu. Nastojeći pridonijeti hrvatskoj kanonskoj bibliografiji, ona je stoga upućena onima koji su u Crkvi pozvani tumačiti zakon, kao i onima koji su pozvani primjenjivati ga na tom posebnom području postupaka za proglašenje ništavosti ženidbe, ali ne isključuje ni sve ostale koje zanima ženidba kao sakramentalna i kanonskopravna ustanova od posebne važnosti jer na njoj počiva obitelj i budućnost Crkve i naroda. 2
Vidi: http://www.delegumtextibus.va/content/testilegislativi/it/risposte-particolari/procedure-per-la-dichiarazione-della-nullita-matrimoniale.html (31. 10. 2017.).
Komentar I PRIMJENA
9
STUDIA CANONICA CROATICA
Autor zahvaljuje na pomoći recenzentima i suradnicima jer su mu profesionalnim i stručnim savjetom i mišljenjem pomogli da dođe do jasnijih i ispravnijih tumačenja obnovljenih kanona. Zahvaljuje i onima koji su mu pomogli u jezičnom uređivanju i korekturi teksta, Biskupskom ordinarijatu u Krku na odobrenju za izdavanje knjige, Hrvatskom kanonističkom društvu na suglasnosti, a Izdavačkoj kući Glas Koncila na suradnji i spremnosti da ovu knjigu objavi u pravnom nizu Studia canonica croatica. U Krku, na svetkovinu Svih Svetih, 1. studenog 2017. godine. Slavko Zec
10
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Uvod
Uvod Sveti Otac papa Franjo je 15. kolovoza 2015. potpisao dva motuproprija kojima se reformiraju postupci za proglašenje ništavosti ženidbe: Blagi sudac Gospodin Isus3 za latinsku Crkvu i Blagi i milosrdni Isus4 za istočne katoličke Crkve. Ti su motupropriji, kao novi zakon, u toj specifičnoj materiji postupaka za proglašenje ništavosti ženidbe proglašeni i objavljeni 8. rujna 2015., a na snagu su stupili tri mjeseca kasnije, 8. prosinca 2015. godine. Premda su gotovo identični, papa Franjo je htio istodobno izdati dva motuproprija, za latinsku Crkvu i za istočne katoličke Crkve, čime je pokazao poštovanje prema sveopćoj Crkvi koja, kako je u apostolskoj konstituciji Svete kanone istaknuo papa Ivan Pavao II., »u jednom Duhu sabrana, diše kao dvojim plućima Istoka i Zapada, i da jednim srcem, koje kao da ima dvije klijetke, gori u Kristovoj ljubavi«.5 Ovdje ćemo komentirati motuproprij Blagi sudac gospodin Isus, a u dodatku prikazati usporedni popis reformiranih kanona u jednom i drugom motupropriju, koji imaju istu trodijelnu strukturu: I. dio čini uvod, II. dio je odredbeni i sržni dio koji je zapravo glavni premet i ovog komentara, te obuhvaća nove i reformirane kann. 1671-1691; te III. dio koji donosi aplikativne odredbe i postupnička pravila pod naslovom »Način postupanja u parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe«. Taj III. dio »Način postupanja u parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe« čini jednu cjelinu s odredbenim dijelom, a podijeljen je na 21 3
4
5
FRANCISCUS PP., Litterae apostolicae motu proprio datae Mitis Iudex Dominus Iesus quibus canones Codicis Iuris Canonici de causis ad matrimonii nullitatem declarandam reformantur, 15. 08. 2015., u: AAS, 107 (2015.), 958-970. Hrvatski prijevod kojim se ovdje koristimo odobrila je Hrvatska biskupska konferencija na svojem Izvanrednom plenarnom zasjedanju 25. siječnja 2016., u Zagrebu: PAPA FRANJO, Apostolsko pismo u obliku motuproprija Blagi sudac Gospodin Isus kojim se reformiraju kanoni Zakonika kanonskog prava o parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe. FRANCISCUS PP., Litterae apostolicae motu proprio datae Mitis et misericors Iesus quibus canones Codicis Canonum Ecclesiarum Orientalium de causis ad matrimonii nullitatem declarandam reformantur, 15. 08. 2015., u: AAS, 107 (2015.), 946-957. Hrvatski prijevod kojim se ovdje koristimo odobrila je Hrvatska biskupska konferencija na svojem Izvanrednom plenarnom zasjedanju 25. siječnja 2016., u Zagrebu: PAPA FRANJO, Apostolsko pismo u obliku motuproprija Blagi i milosrdni Isus kojim se reformiraju kanoni Zakonika kanona istočnih Crkava o parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe. IOANNES PAULUS II., Constitutio apostolica Sacri canones (18. 10. 1990.), u: AAS, 82 (1990.), 1037.
Komentar I PRIMJENA
11
STUDIA CANONICA CROATICA
članak. Nakon šest uvodnih članaka slijedi šest naslova koji prate članke odredbenog dijela, i to ovim redom: 1. Mjerodavno sudište i sudovi (čll. 7-8); 2. Pravo pobijanja ženidbe (čl. 9); 3. Pokretanje i istraživanje parnice (čll. 10-11); 4. Presuda, njezino pobijanje i izvršenje (čll. 12-13); 5. Kraći ženidbeni postupak pred biskupom (čll. 14-20); 6. Postupak na temelju isprava (čl. 21). Te članke nećemo zasebno komentirati nego ćemo se na njih osvrnuti u okviru komentara kanona na koje se odnose i s kojima su povezani pojedini članci iz »Načina postupanja u parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe«. Središnji, odredbeni dio motuproprija koji reformira dosadašnje kanonske odredbe odnosi se na Zakonik kanonskog prava, VII. knjigu: Postupci, III. dio: Neki posebni postupci, I. naslov: Ženidbeni postupci, I. poglavlje: Parnice za proglašenje ništavosti ženidbe. Podijeljen je na 7 članaka, kako slijedi: 1. Mjerodavno sudište i sudovi (kann. 1671-1673); 2. Pravo pobijanja ženidbe (kan. 1674); 3. Pokretanje i istraživanje parnice (kann. 1675-1678); 4. Presuda, njezino pobijanje i izvršenje (kann. 16791682). 5. Kraći ženidbeni postupak pred biskupom (kann. 1683-1687); 6. Postupak na temelju isprava (kann. 1688-1690); 7. Opće odredbe (kan. 1691). Uvodni dio je također izuzetno važan jer donosi osam kriterija reforme, o kojima će biti poslije riječi, a iz kojih se može iščitati koja je zapravo bila prava nakana zakonodavca (mens legislatoris – usp. kan. 17) kada je odlučio u cijelosti (ex integro) reformirati cijelu jednu kanonsku materiju (usp. kan. 6, § 1, 4º), to jest postupke za proglašenje ništavosti ženidbe. Govorimo o postupcima, jer su reformom obuhvaćena tri postupka: redoviti sudski postupak za proglašenje ništavosti ženidbe, novouvedeni kraći ženidbeni postupak pred biskupom te postupak na temelju isprava. Međutim, da bismo bolje razumjeli zašto se papa Franjo odlučio na ovu reformu treba nadasve uzeti u obzir kontekst u kojem su nastali motupropriji Blagi sudac Gospodin Isus i Blagi i milosrdni Isus. Stoga je važno odgovoriti na pitanje zašto je reforma bila potrebna i što se njome htjelo postići. U našem katoličkom tjedniku Glas Koncila, od 6. prosinca 2015., nalazimo na to nosivo pitanje vrlo jasan, koncizan i precizan odgovor: »Treba naglasiti da je reforma objavljena između dviju biskupskih sinoda, Treće izvanredne biskupske sinode održane u listopadu 2014. i Četrnaeste redovite biskupske sinode održane u listopadu 2015. Reforma je u ovom trenutku jedan od plodova biskupske sinode. Većina biskupa okupljenih na izvanrednoj Sinodi u listopadu 2014. godine tražila je brže i dostupnije postupke. Reforma je potaknu12
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Uvod
ta i brojem vjernika koji su se našli pred propalim brakom. Pastirska ljubav i briga za spasenje duša potaknula je papu Franju da pristupi reformi i da se tako još više naglasi blizina vjernicima koji se osjećaju izdvojenima i ranjenima propalim brakom, a žele pokrenuti parnicu i sklopiti novu ženidbu u Crkvi«.6 Sve je dakle krenulo s najavom Treće izvanredne biskupske sinode, koja je održana u Rimu, od 5. do 19. listopada 2014. godine, na temu: »Pastoralni izazovi o obitelji u kontekstu evangelizacije«. U Pripravnom dokumentu, u III. dijelu koji je sadržavao upitnik na koji su trebale odgovoriti biskupske konferencije, u 4. naslovu: »Pastoral u suočavanju s nekim teškim ženidbenim situacijama«, bilo je postavljeno i sljedeće pitanje: »f) Da li bi ubrzanje kanonske prakse s obzirom na proglašenje ništavosti ženidbenog veza moglo pridonijeti stvarnom pozitivnom pomaku u rješavanju problema obuhvaćenih osoba? Ako da, u kojim oblicima?”7 Odgovori koji su pristigli sa svih strana svijeta od biskupskih konferencija bili su sažeti u radnom dokumentu izvanredne biskupske sinode – Instrumentum laboris, gdje je u br. 100 navedeno: »Mnogi traže ubrzanje: pojednostavljeni i brži kanonski postupak; podjeljivanje više vlasti mjesnom biskupu; veći pristup laicima sudačkoj službi; smanjenje ekonomskih troškova postupka. Posebno, neki predlažu da se razmotri je li doista potrebna dvostruka jednaka presuda, barem kada nema priziva, s time da bi u nekim slučajevima branitelj veze imao obvezu uložiti priziv. Također se predlaže da se decentralizira treći stupanj. U svim zemljopisnim područjima traži se da crkveni sudovi budu više pastoralno usmjereni, s većom pažnjom prema duhovnim potrebama osoba«.8 U završnom izvješću III. izvanredne sinode biskupa – Relatio Synodi, u br. 48 problematika ženidbenih sudova i postupaka za proglašenje ništavosti ženidbe sažeta je ovako: »Veliki broj sinodskih otaca je naglasio 6 7
8
Ozbiljna i temeljita priprava za ženidbu – najučinkovitije sredstvo za sprječavanje rastave i ništavosti, intervju s dr. Josipom Šalkovićem, sudskim vikarom Međubiskupijskoga suda I. stupnja u Zagrebu, u: Glas Koncila, 54 (2015.), br. 49 (2163), 6. SINODO DEI VESCOVI, III assemblea generale straordinaria, Le sfide pastorali sulla famiglia nel contesto dell’evangelizzazione, Documento preparatorio, Città del Vaticano, 2013., u: http://www.vatican.va/roman_curia/synod/documents/rc_synod_ doc_20131105_iii-assemblea-sinodo-vescovi_it.html (02. 09. 2017.). SINODO DEI VESCOVI, III assemblea generale straordinaria, Le sfide pastorali sulla famiglia nel contesto dell’evangelizzazione, Instrumentum laboris, Città del Vaticano, 2014., u: http://www.vatican.va/roman_curia/synod/documents/rc_synod_ doc_20140626_instrumentum-laboris-familia_it.html (02. 09. 2017.).
Komentar I PRIMJENA
13
STUDIA CANONICA CROATICA
potrebu da postupci za priznavanje slučajeva ništavosti budu pristupačniji i okretniji, po mogućnosti potpuno besplatni. Među prijedlozima su navedeni: ukidanje potrebe za dvostrukom jednakom presudom; mogućnost određivanja upravnog puta pod odgovornošću dijecezanskog biskupa; sažeti postupak koji treba pokrenuti u slučaju općepoznate ništavosti. Neki sinodski oci se ipak izjašnjavaju protiv ovih prijedloga jer ne bi jamčili pouzdani postupak. Tvrdi se da se u svim tim slučajevima radi o utvrđivanju istine o valjanosti ženidbenog veza. Prema drugim prijedlozima bi se uzimala u obzir mogućnost da se dadne važnost ulozi vjere kod zaručnika u odnosu na valjanost sakramenta ženidbe, držeći čvrstim da su među krštenima sve ženidbe sakrament«.9 Sljedeće godine, od 4. do 25. listopada 2015., održana je u Rimu i Četrnaesta redovna biskupska sinoda na temu: »Poziv i poslanje obitelji u Crkvi i u suvremenom svijetu«. U radnom dokumentu – Instrumentum laboris od 23. lipnja 2015. za tu redovnu biskupsku sinodu, u br. 114 doslovno se i u cijelosti ponavlja br. 48 Relatio Synodi s Izvanredne biskupske sinode iz 2014., a zatim se u br. 115 kaže: »Ističe se široka podrška da postupci za priznavanje ništavosti ženidbe budu dostupniji i okretniji, po mogućnosti besplatni. S obzirom na besplatnost, neki predlažu da se u biskupiji osnuje stabilna služba besplatnog savjetovanja. Što se tiče dvostruke jednake presude, široka je suglasnost da se ona ukine, uz zadržavanje mogućnosti utoka branitelja veze ili neke od stranaka. Obratno, nema jedinstvenog stajališta o mogućnosti upravnog postupka pod odgovornošću dijecezanskog biskupa jer neki ističu problematične točke. Za razliku od veće suglasnosti o mogućnosti sažetog kanonskog postupka u slučajevima očite ništavosti. S obzirom na značaj osobne vjere zaručnika za valjanost privole, bilježi se suglasnost oko važnosti tog pitanja i različitost pristupa u produbljivanju istoga«.10 Konačno se u završnom izvješću – Relatio finalis s te redovne biskupske sinode, od 24. listopada 2015., kad su već bila objavljena dva motuproprija o reformi kanonskih postupaka za proglašenje ništavosti ženidbe, u br. 82 navodi sljedeće: »Za mnoge vjernike koji su proži9
SINODO DEI VESCOVI, III assemblea generale straordinaria, Le sfide pastorali sulla famiglia nel contesto dell’evangelizzazione, Relatio Synodi, Città del Vaticano, 18. 10. 2014., u: http://www.vatican.va/roman_curia/synod/documents/rc_synod_ doc_20141018_relatio-synodi-familia_it.html (02. 09. 2017.). 10 XIV ASSEMBLEA GENERALE ORDINARIA, La vocazione e la missione della famiglia nella Chiesa e nel mondo contemporaneo, Instrumentum laboris, Città del Vaticano, 2015., u: http://www.vatican.va/roman_curia/synod/documents/rc_synod_ doc_20150623_instrumentum-xiv-assembly_it.html (02. 09. 2017.).
14
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Uvod
vjeli nesretno ženidbeno iskustvo provjera nevaljanosti ženidbe predstavlja put kojim treba ići. Nedavni motupropriji Blagi sudac Gospodin Isus i Blagi i milosrdni Isus doveli su do pojednostavljenja postupaka za eventualno proglašenje ništavosti ženidbe. S tim tekstovima Sveti Otac je također želio ‘jasno izraziti da je biskup u svojoj Crkvi, u kojoj je postavljen za pastira i poglavara, samim time sudac među vjernicima koji su mu povjereni’ (MIDI, uvod, III). Aktualizacija tih dokumenata čini dakle veliku odgovornost za dijecezanske ordinarije, te su i oni sami pozvani da budu suci u nekim parnicama, i da na svaki način osiguraju lakši pristup vjernika pravdi. To uključuje pripravu dostatnog osoblja, sastavljenog od klerika i laika, koje će se prvenstveno posvetiti toj crkvenoj službi. Bit će stoga potrebno rastavljenim osobama i parovima u krizi staviti na raspolaganje službu za informacije, savjet i posredovanje, povezanu s obiteljskim pastoralom, koja će također moći primati osobe u vidu prethodne istrage za ženidbeni postupak (MIDI, Način postupanja, čll. 2-3)«.11 Nakon što je u lipnju 2014. izašao radni dokument za Treću izvanrednu biskupsku sinodu, papa Franjo je 27. kolovoza 2014. osnovao posebno Povjerenstvo za izradu reforme postupka za proglašenje ništavosti ženidbe kojem predsjeda dekan Rimske rote mons. Pio Vito Pinto i ima još 10 članova, čija se imena navode u Priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice od 20. rujna 2014. godine.12 U tom se Priopćenju navodi da će radovi tog studijskog Povjerenstva početi što prije, i da će imati kao cilj pripraviti prijedlog reforme ženidbenog postupka nastojeći da se pojednostavi postupak i da ga se ubrza, poštujući nerazrješivost ženidbe. O radu i poslu što ga je izvršilo to Povjerenstvo, imenovano prema Papinoj diskrecijskoj odluci, govori se u samom uvodu motuproprija Blagi sudac Gospodin Isus: »Svjestan rečenoga, odlučio sam pokrenuti reformu postupaka o ništavosti ženidbe, pa sam u tu svrhu uspostavio radnu skupinu, koja se odlikuje pravnim naukom, pastoralnom razboritošću i sudskim iskustvom, da pod vodstvom preuzvišenog Dekana Rimske rote izradi u kratkome vremenu 11 XIV ASSEMBLEA GENERALE ORDINARIA, La vocazione e la missione della famiglia nella Chiesa e nel mondo contemporaneo, Relazione finale del Sinodo dei vescovi al Santo Padre Francesco, Città del Vaticano, 24. 10. 2015., u: http://www.vatican.va/roman_curia/synod/documents/rc_synod_doc_20151026_relazione-finale-xiv-assemblea_it.html (02. 09. 2017.). 12 Comunicato della Sala Stampa della Santa Sede, 20. 09. 2014., u: http://press.vatican.va/ content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2014/09/20/0651/01463.html (02. 09. 2017.).
Komentar I PRIMJENA
15
STUDIA CANONICA CROATICA
nacrt reforme, strogo poštujući načelo nerazrješivosti ženidbene veze. Predano radeći, ta je skupina izradila nacrt reforme, koji je, nakon što je podvrgnut pomnom razmatranju uz pomoć drugih stručnjaka, sada prenesen u ovaj motuproprij«. Motupropriji Blagi sudac Gospodin Isus i Blagi i milosrdni Isus nastajali su dakle u kontekstu održavanja biskupskih sinoda, Treće izvanredne i Četrnaeste redovne. Ipak, neki misle da je izvanredna sinoda imala tek djelomičan utjecaj na rad Povjerenstva za reformu, a da ni jedna ni druga sinoda nisu izravno utjecaje na prijedlog reforme koji je postao zakonski tekst u motuproprijima13. Ne može se međutim po našem mišljenju niti osporiti da su kriteriji reforme, kako su izneseni u motuproprijima, ipak u velikoj mjeri sukladni promišljanjima i izvanredne i redovne biskupske sinode, bilo u pripravnim dokumentima, radnim dokumentima ili završnim izvješćima, a zbog čega smo i smatrali prikladnim u ovom uvodu opširnije prikazati te dokumente s odgovarajućim citatima. Preostaje nam da ukratko prikažemo kriterije koji su nadahnuli reformu postupaka za proglašenje ništavosti ženidbe. »I. – Jedna presuda u prilog ništavosti je izvršna. – Prije svega činilo se prikladnim ne zahtijevati više dvije jednake odluke u prilog ništavosti ženidbe da bi se strankama dopustila nova kanonska ženidba, već je dovoljna moralna sigurnost koju je prvi sudac stekao sukladno pravnim odredbama«. Ukidanje dviju jednakih presuda sigurno je jedna od najznačajnijih novosti u reformiranom postupku za proglašenje ništavosti ženidbe u motuproprijima Blagi sudac Gospodin Isus i Blagi i milosrdni sudac. Ovime je crkveni zakonodavac odlučio da više nije potrebna dvostruka potvrdna presuda u prilog ništavosti ženidbe da bi se strankama dopustilo sklapanje nove kanonske ženidbe. Dovoljna je moralna sigurnost koju je stekao sud prije izricanja prve potvrdne presude te, ako nema priziva u zakonskom roku, ta potvrdna presuda postaje izvršna. »II. – Sudac pojedinac pod odgovornošću biskupa. – Uspostava suca pojedinca, svakako klerika, u prvom stupnju povjerena je odgovornosti biskupa, koji u pastoralnom vršenju svoje sudske vlasti mora osigurati da se ne podliježe bilo kakvom laksizmu«. 13 Usp. Daniel L. WILLIAM, An Analysis of Pope Francis’ 2015 Reform of the General Legislation Governing Causes of Nullity of Marriage, u: RAZNI AUTORI, Justice and Mercy have met. Pope Francis and the Reform of the Marriage Nullity Process, Kurt MARTENS (ur.), The Catholic University of America Press, Washington DC, 2017., 35.
16
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Uvod
Dijecezanskom ili eparhijskom biskupu dano je opće ovlaštenje da ženidbene parnice povjeri sucu pojedincu, ali kleriku, bez potrebe za intervencijom biskupske konferencije. Taj sudac pojedinac klerik, gdje je moguće, treba si uzeti dva prisjednika prokušana života, stručnjaka u pravnim ili humanističkim znanostima, odobrena od biskupa za tu zadaću (novi kan. 1673, § 4 MIDI). »III. – Sam biskup je sudac. – Da bi se konačno pretočio u praksu nauk Drugog vatikanskog koncila u materiji od velike važnosti, odlučeno je jasno izraziti da je biskup u svojoj Crkvi, u kojoj je postavljen za pastira i poglavara, samim time sudac među vjernicima koji su mu povjereni. Dakle, preporučuje se da, kako u velikim tako i u malim biskupijama, sam biskup pokaže znak preobrazbe crkvenih struktura14 te da svoju sudsku službu u ženidbenoj materiji ne prepusti u potpunosti uredima kurije. To posebno neka vrijedi u kraćem postupku koji se ustanovljuje radi rješavanja očitih slučajeva ništavosti ženidbe«. Ovaj treći kriterij iz uvoda motuproprijâ prenesen je i kao kanonska odredba u novom kan. 1673, § 1: »U svakoj biskupiji sudac prvog stupnja u parnicama ništavosti ženidbe, koje pravom nisu izričito izuzete, jest dijecezanski biskup, koji sudsku vlast može vršiti osobno ili preko drugih, prema pravnoj odredbi«. Zakonodavac time potiče dijecezanske biskupe da parnice za proglašenje ništavosti ženidbe ne prepuštaju u cijelosti sudskom vikaru i drugim sucima na ženidbenom sudu, nego da i oni sami budu suci u nekim parnicama, a već su po novim zakonskim odredbama određeni kao jedini mjerodavni suci u novouvedenom kraćem postupku pred biskupom, o čemu govori sljedeći, IV. kriterij. »IV. – Kraći postupak. – Naime, osim što je ženidbeni postupak ubrzan, predviđena je i kraća vrsta postupka – pored onoga na temelju isprava koji je sada na snazi – primjenjiva u slučajevima u kojima je navodna ništavost ženidbe potkrijepljena posebno jasnim argumentima. Svjestan sam, ipak, da skraćeni postupak može dovesti u opasnost načelo nerazrješivosti ženidbe; upravo zato htio sam da u takvom postupku sudac bude sâm biskup koji je snagom svoje pastoralne službe s Petrom najveći jamac katoličkog jedinstva u vjeri i stezi«. Ustanovljenje kraćeg postupka pred biskupom predstavlja značajnu novost i promjenu u reformi ženidbenih postupaka. Pored redo14 Usp. FRANJO, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, br. 27, u: AAS, 105 (2013.), 1031.
Komentar I PRIMJENA
17
STUDIA CANONICA CROATICA
vitog postupka, uveden je i ovaj kraći postupak koji se primjenjuje na slučajeve u kojima su zahtjev podnijela oba ženidbena druga ili jedan ženidbeni drug uz suglasnost drugoga i u kojima je ništavost ženidbe očita te potkrijepljena okolnostima stvari i osoba te argumentima (novi kan. 1683 MIDI). U takvim je slučajevima sâm biskup sudac. Ako je uložen priziv protiv potvrdne presude sufraganskog biskupa u kraćem postupku, mjerodavan prizivni biskup za rješavanje priziva je metropolit. Ako je priziv protiv presude metropolita, mjerodavan je sufraganski biskup najstarijeg biskupskog sjedišta u toj crkvenoj pokrajini. Ako je presudu u kraćem postupku donio drugi biskup koji nema više vlasti ispod rimskog prvosvećenika, priziv se ulaže biskupu koji je za tu zadaću trajno odredio rimski prvosvećenik. Ostaje načelo prema kojemu se priziv uvijek može uložiti na Rimsku rotu bez obzira tko ju je donio (novi kan. 1687, § 3 MIDI). »V. – Priziv na Metropolitsku stolicu. – Prikladno je da se ponovno uspostavi priziv na stolicu Metropolita, koji je na čelu crkvene pokrajine, budući da je ta služba, stabilna tijekom stoljećâ, znak sinodalnosti Crkve«. Premda u kanonskom pravu ima više načina i mogućnosti kako se određuju mjerodavni prizivni sudovi u redovitim ženidbenim postupcima, ipak je opredjeljenje zakonodavca da prizivni sud bude sud metropolita, što pretpostavlja osnivanje biskupijskih ženidbenih sudova. Gdje to nije slučaj, valjalo bi u skladu s reformom uspostaviti prizivni metropolitanski sud jer je metropolit na čelu crkvene pokrajine i jer je to znak sinodalnosti Crkve. »VI. – Vlastita zadaća biskupskih konferencija. – Biskupske konferencije, koje prije svega trebaju biti potaknute apostolskom težnjom doprijeti do raspršenih vjernika, neka posebno paze na dužnost sudjelovanja u već spomenutoj preobrazbi i neka u potpunosti poštuju pravo biskupâ da urede sudsku vlast u vlastitoj partikularnoj Crkvi. Ponovna uspostava blizine suca i vjernikâ neće uspjeti ako biskupske konferencije ne budu poticale i pomagale pojedinim biskupima u provedbi reforme ženidbenog postupka. Uz spomenutu blizinu suca, biskupske konferencije, poštujući pravednu i dostojnu naknadu djelatnicima sudova, neka se brinu, ako je to moguće, da se osigura besplatnost postupka, kako bi Crkva, pokazujući se vjernicima kao širokogrudna majka na području koje je tako tijesno povezano sa spasenjem duša, očitovala Kristovu besplatnu ljubav po kojoj smo svi spašeni«.
18
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Uvod
U ovom šestom kriteriju reforme su posebno apostrofirane biskupske konferencije kao važan čimbenik u primjeni reforme i njezine provedbe u sudskoj praksi. To će činiti na način da budu na pomoć pojedinim dijecezanskim biskupima da brane i sprovedu reformu te učinkovito organiziraju sudsku vlast u vlastitim partikularnim Crkvama. Osim toga, prema nakani zakonodavca, biskupske konferenciju imaju i zadaću pridonositi uspostavi blizine suca i vjernikâ i to tako da pruže podršku, pomoć i ohrabrenje pojedinim biskupima da učinkovito provedu reformu ženidbenih postupaka. Također se biskupskim konferencijama povjerava briga kako bi osigurale da ženidbeni postupci budu besplatni ako je moguće, s da se time ipak ne zanemari neka nagrada službenicima pravde koji svojom stručnošću i predanošću rade na rješavanju slučajeva vjernika čije su ženidbe nepovratno propale. »VII. – Priziv na Apostolsku Stolicu. – Potrebno je ipak zadržati mogućnost priziva na redoviti sud Apostolske Stolice, odnosno na Rimsku rotu, poštujući pradavno pravno načelo, tako da se osnaži povezanost Petrove stolice i partikularnih Crkava, ali pazeći pritom da se u provođenju tog priziva spriječi bilo kakva zloporaba prava i da ne bude ugroženo spasenje duša. Vlastiti zakon Rimske rote u najskorije će vrijeme biti prilagođen pravilima reformiranog postupka, koliko to bude potrebno«. Kanonsku ustanovu priziva na Apostolsku Stolicu ova reforma nije promijenila nego je motuproprij Blagi sudac Gospodin Isus samo još više naglasio i zadržao pradavno načelo da se ulaže priziv na Rimsku rotu koja je redoviti sud Apostolske Stolice. Rimska rota sudi u drugom stupnju u parnicama koje su bile presuđene na redovitim stupnjevima prvog stupnja i koje su zakonitim prizivom podnesene Svetoj Stolici. U trećem i daljnjem stupnju Rimska rota sudi u parnicama u kojima je već presudila sama Rimska rota ili bilo koji drugi sud, osim ako se smatra da je stvar pravomoćno riješena (res iudicata). Rimska rota također sudi i u prvom stupnju u parnicama koje su tom sudu pridržane prema kan. 1405, § 3, i u drugima koje je rimski prvosvećenik, bilo na vlastitu pobudu bilo na zahtjev stranaka, preuzeo na svoj sud i povjerio Rimskoj roti. U tim parnicama Rimska rota sudi i u drugom i daljem stupnju, osim ako je u otpisu o povjerenoj zadaći određeno što drugo (kan. 1444, §§ 1-2). Ovim je kriterijem također određeno da Rimska rota što prije prilagodi svoj vlastiti zakon (lex propria) pravilima reformiranog postupka,
Komentar I PRIMJENA
19
STUDIA CANONICA CROATICA
što je papa Franja ponovio i za to dao šest konkretnih odredbi u »Rescriptumu ex audientia,« od 7. prosinca 2015. godine.15 »VIII. – Odredbe za istočne Crkve. – Imajući u vidu posebno crkveno i stegovno uređenje istočnih Crkava, odlučio sam istog dana donijeti zasebne odredbe kojima se preuređuju ženidbeni postupci u Zakoniku kanona istočnih Crkava«. Motuproprij Blagi sudac Gospodin Isus odnosi se na Zakonik kanonskog prava koji vrijedi za latinsku Crkvu (kan. 1), te se njime reformiraju kanoni 1671-1691 tog Zakonika. Crkveni zakonodavac je međutim smatrao također važnim da se identična reforma ženidbenih postupaka provede i u Zakoniku kanona istočnih Crkava, pa su i u tom Zakoniku reformirani kann. 1357-1377 koji se odnose na parnice za proglašenje ništavosti ženidbe. To je papa Franjo učinio motuproprijem Blagi i milosrdni Isus, u čijem se uvodu to izričito i navodi: »Uzevši sve navedeno u obzir, odlučujem i određujem da se Naslov XXVI. Zakonika kanona istočnih Crkava, Poglavlje I., Članak I. »Parnice za proglašenje ništavosti ženidbe« (kann. 1357-1377), od dana 8. prosinca 2015. u cijelosti mijenja«. Ovih osam kriterija označilo je put reforme i uvodi u drugi, odredbeni dio motuproprija Blagi sudac Gospodin Isus, kojim se mijenjaju i zamjenjuju dosadašnji kanoni Zakonika kanonskog prava, kann. 1671-1691. Stoga pristupamo njihovom komentaru, ali s naglaskom na primjenu u praksi, pri čemu se primjenjuje analitičko-interpretativna metoda te uzimaju u obzir već objavljeni vrijedni doprinosi provjerenih autora. Komentar prati strukturu, članke i kanone, kako su navedeni u odredbenom dijelu motupropija Blagi sudac Gospodin Isus, s time da su pojedinom kanonu dodani naslovi radi lakšeg razumijevanja i snalaženja. Komentar svakog pojedinog kanona, s pripadajućim paragrafima, bit će dakle ne samo teoretske naravi, nego i pod vidom praktične primjene reforme jer držimo da je to i bila prvotna nakana crkvenog zakonodavca: da naime parnice za proglašenje ništavosti ženidbe na crkvenim ženidbenim sudovima budu brže i dostupnije, ali i da službenici pravde svoju službu vrše stručno i predano, uvijek i samo tražeći objektivnu istinu o ženidbenom vezu i znajući da pritom vrše izuzetno važnu crkvenu službu u korist vjernika, a sve pod vidom one zadnje svrhe zakona i, u slučaju ženidbenih postupaka, primjene zakona u sudskoj praksi, na korist vjernika i »spasenje duša« (usp. kan. 1752). 15 FRANCESCO, Rescritto ex audientia sulla riforma del processo matrimoniale introdotta dai due motupropri pontifici del 15 agosto 2015, II, u: L’Osservatore Romano, 12. 12. 2015., str. 8.
20
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Sadržaj
Sadržaj KRATICE I SIGLE........................................................................................ 5 Proslov...................................................................................................... 7 Uvod.......................................................................................................... 11 Art. 1 – De foro competenti et de tribunalibus Čl. 1 – Mjerodavno sudište i sudovi...................................................... 21 1. Pravo Crkve suditi u ženidbenim parnicama.................................... 21 2. Mjerodavnost o građanskim učincima ženidbe................................ 24 3. Kriteriji mjerodavnosti ženidbenih sudova....................................... 26 4. Sudska vlast dijecezanskog biskupa................................................... 30 5. Osnivanje biskupijskog i međubiskupijskog ženidbenog suda...... 34 6. Sudsko vijeće na prvom stupnju suđenja........................................... 39 7. Sudac pojedinac klerik i dva prisjednika............................................ 43 8. Sudsko vijeće na drugom stupnju suđenja......................................... 47 9. Mjerodavan sud drugog stupnja......................................................... 49 Art. 2 – De iure impugnandi matrimonium Čl. 2 – Pravo pobijanja ženidbe.............................................................. 52 1. Sposobnost za pobijanje ženidbe......................................................... 52 2. Pobijanje ženidbe poslije smrti ženidbenih drugova........................ 56 3. Smrt ženidbenog druga za vrijeme parnice....................................... 57 Art. 3 – De causae introductione et instructione Čl. 3 – Pokretanje i istraživanje parnice............................................... 61 1. Nemogućnost ponovne uspostave bračnog suživota....................... 61 2. Prihvaćanje tužbe i poziv na sud......................................................... 64 3. Odluka sudskog vikara o spornom pitanju i o redovitom ili kraćem postupku............................................................................... 68 4. Postupak u slučaju odluke o redovitom postupku........................... 71 5. Postupak u slučaju odluke o kraćem postupku................................ 73 6. Sporno pitanje u ženidbenoj parnici................................................... 74 7. Pravo branitelja veze, zaštitnika stranaka i promicatelja pravde; ispitivanje stranaka, svjedokâ i stručnjakâ; pregled sudskih spisa............................................................................ 78 8. Zabrana strankama u redovitom postupku....................................... 95 9. Sudsko priznanje i izjave stranaka...................................................... 96 10. Iskaz jednog svjedoka........................................................................ 101
Komentar I PRIMJENA
265
STUDIA CANONICA CROATICA
11. Djelo stručnjaka u ženidbenim parnicama..................................... 105 12. Prijelaz na postupak za oprost od tvrde i neizvršene ženidbe.... 116 Art. 4 – De sententia, de eiusdem impugnationibus et exsecutione Čl. 4. Presuda, njezino pobijanje i izvršenje..................................... 125 1. Izvršnost presude o ništavosti ženidbe............................................ 125 2. Pravo na priziv i ništovnu žalbu........................................................ 131 3. Postupak u slučaju odgodnog priziva.............................................. 139 4. Postupak u slučaju prihvaćanja priziva............................................ 144 5. Novi razlog ništavosti u prizivnom stupnju.................................... 152 6. Novo ispitivanje parnice na trećem stupnju.................................... 155 7. Pravni učinci izvršnosti presude o ništavosti.................................. 158 8. Priopćenje izvršne presude i obveza ordinarija.............................. 163 Art. 5 – De processu matrimoniali breviore coram Episcopo Čl. 5. Kraći ženidbeni postupak pred biskupom.............................. 165 1. Formalni i materijalni uvjeti za kraći postupak............................... 168 2. Tužba za pokretanje kraćeg postupka.............................................. 178 3. Odluka sudskog vikara....................................................................... 182 4. Istražna sjednica i rasprava................................................................ 186 5. Presuda dijecezanskog biskupa ili upućivanje u redoviti postupak................................................................................................ 193 6. Priopćenje presude strankama........................................................... 196 7. Priziv protiv presude biskupa............................................................ 198 8. Odbacivanje odgodnog priziva ili prihvaćanje u redoviti postupak drugog stupnja.................................................................... 202 Art. 6 – De processu documentali Čl. 6. Postupak na temelju isprava...................................................... 205 1. Postupanje u ženidbenim postupcima na temelju isprava............ 205 2. Priziv branitelja ženidbene veze........................................................ 209 3. Priziv stranke........................................................................................ 211 4. Postupak na temelju isprava na drugom stupnju........................... 212 Art. 7 – Normae generales Čl. 7 – Opće odredbe............................................................................... 214 1. Ćudoredne i građanske obveze stranaka......................................... 214 2. Zabrana vođenja ženidbenih parnica usmenim parničnim postupkom............................................................................................ 215
266
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus
Sadržaj
3. Primjena drugih kanonskih odredbi na parnice za proglašenje ništavosti ženidbe.......................................................... 217 Zaključne napomene.............................................................................. 220 DODATAK................................................................................................ 223 Usporedni popis kanona motuproprija Blagi sudac Gospodin Isus i Blagi i milosrdni Isus.................................... 223 Motuproprij Blagi sudac Gospodin Isus............................................. 225 Čl. 1 - Mjerodavno sudište i sudovi....................................................... 228 Čl. 2 – Pravo pobijanja ženidbe.............................................................. 229 Čl. 3 – Pokretanje i istraživanje parnice................................................ 229 Čl. 4 – Presuda, njezino pobijanje i izvršenje....................................... 230 Čl. 5 – Kraći ženidbeni postupak pred biskupom............................... 231 Čl. 6 – Postupak na temelju isprava...................................................... 232 Čl. 7 – Opće odredbe .............................................................................. 232 Način postupanja u parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe............. 234 Naslov I. – Mjerodavno sudište i sudovi.............................................. 235 Naslov II. – Pravo pobijanja ženidbe..................................................... 235 Naslov III. – Pokretanje i istraživanje parnice..................................... 235 Naslov IV. – Presuda, njezino pobijanje i izvršenje............................ 236 Naslov V. – Kraći ženidbeni postupak pred biskupom..................... 236 Naslov VI. – Postupak na temelju isprava........................................... 237 Motuproprij Blagi i milosrdni Isus...................................................... 238 1° Mjerodavno sudište i sudovi............................................................. 240 2° Pravo pobijanja ženidbe..................................................................... 241 3° Pokretanje i istraživanje parnice....................................................... 241 4° Presuda, njezino pobijanje i izvršenje............................................... 243 5° Kraći ženidbeni postupak pred biskupom...................................... 243 6° Postupak na temelju isprava.............................................................. 244 7° Opće odredbe ...................................................................................... 245 Način postupanja u parnicama za proglašenje ništavosti ženidbe............. 246 1° Mjerodavno sudište i sudovi............................................................. 247 2° Pravo pobijanja ženidbe..................................................................... 247 3° Pokretanje i istraživanje parnice....................................................... 247 4° Presuda, njezino pobijanje i izvršenje............................................... 248 5° Kraći ženidbeni postupak pred biskupom...................................... 248 6° Postupak na temelju isprava.............................................................. 249
Komentar I PRIMJENA
267
STUDIA CANONICA CROATICA
Bibliografija.............................................................................................. 251 1. Izvori...................................................................................................... 251 2. Knjige..................................................................................................... 257 3. Članci..................................................................................................... 258
268
Mitis Iudex Dominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus