3. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«
Nebeska bonaca
Nebeska bonaca
Izdavač: Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ Za izdavača: Tanja Baran Nakladnik: Glas Koncila Za nakladnika: Stjepan Pogačić Uredničko vijeće: Tanja Baran, Domagoj Kliček, Suzana Knežević, Vladimir Lončarević, Stjepan Soviček Urednik: dr. sc. Vladimir Lončarević Lektorica: Martina Valec-Rebić Korektorica: mr. sc. Tanja Baran Naslovnica i ilustracije: mr. sc. Zlatica Živković, akademska slikarica Likovno oblikovanje: Glas Koncila Naklada: 400 primjeraka Tisak: Tiskara Zelina ISBN 978-953-241-321-2 CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 786048.
Nebeska bonaca 3. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« Križevci, 2011.
Križevci prosinac, 2011.
Sadržaj Riječ izdavača Tanja Baran: Treći križevački književno-duhovni izazov........................7 Nagrađeni autori i radovi ................................................................................................9 Riječ urednika Vladimir Lončarević: Tendencija i ljepota....................................................11 Duhovno bilo (Poezija) Sanja Knežević: Prvi susret....................................................................................19 Ida Marković: Marija..................................................................................................20 Danica Bartulović: Duhovno bilo.....................................................................21 Lidija Bajuk: Očev vinograd..................................................................................22 Lidija Bajuk: Spoved za vrbo................................................................................23 Tomislav Baran: Anđel Gospodnji se moli...................................................25 Tomislav Marijan Bilosnić: Obitelj ...................................................................26 Tomislav Marijan Bilosnić: Otac.........................................................................28 Tomislav Marijan Bilosnić: Stjepan Kranjčić................................................30 Božica Brkan: pepel(nica)..................................................................................... 32 Sanja Damjan: Mati...................................................................................................34 Božica Gašparić: Nebeska bonaca.................................................................. 36 Ana Guberina: nalazim Ljubav...........................................................................37 Željko Ivanković: Pokladna večer ili – Ne dajte mi da zaspim........38 Ana Krnjus: Obiteljsko hodočašće...................................................................39 Vesna Miculinić Prešnjak: Molitva....................................................................41 Daniel Načinović: Sveta Fameja . .....................................................................42 Katica Petreković: Suze žalosti ..........................................................................44 Nebeska bonaca
5
Vlatka Raguž: Moja hodočašća..........................................................................45 Ante Sekulić: Zaboravljen idem........................................................................46 Slavko Vranjković: Mati............................................................................................47 Sunčevi izlasci (Kratka priča) Ružica Martinović-Vlahović: Sunce iza oraha............................................51 Zdenka Maltar: Nebo iznad sela Sveti Josip..............................................55 Damir D. Ocvirk: Bankar Oktavijan i njegov toranj.................................60 Slavko Vranjković: Sedmi porod........................................................................64 »Dico moja, duša je vična!« (Monodrama) Mirko Ivanjek: Vlasnik praznine..........................................................................71 Renata Dobrić: I posli krupe, Bog mi je pomoga! Ili Obitelj je svetinja!..........................................................................................79 Božica Brkan: Strela boža vute pukla ............................................................89 Cvjetna lica i putevi (Putopis) Sonja Tomić: Od Zaljeva svetaca k Dolini kardinala...........................101 Katica Rajić-Popijač: Put u Cvetlin - s hodočašća na Petrovo.......106 Otpor i predanje (Esej) Stjepan Tomić: Život između zakona i Zakona.....................................111 Božidar Brezinščak Bagola: Slažem se i supotpisujem ....................115 Josip Sanko Rabar: Zlo iz neznanja..............................................................120 Bilješke o autorima . .......................................................................................................123 Sudionici (autori) 3. susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« 2011. . ....................................................................133
6
Nebeska bonaca
Riječ izdavača Treći križevački književno-duhovni izazov Poštovani čitatelji, u rukama vam je zbornik najuspjelijih književnih radova s 3. susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«. Na natječaj koji je bio otvoren od 15. svibnja do 15. kolovoza 2011. javilo se 145 autora iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine s ukupno 373 rada (241 pjesma, 99 kratkih priča, 8 monodrama, 8 putopisa, 13 eseja i 4 rada koja ne pripadaju žanrovima zadanima natječajem). To je gotovo dvostruko više nego prve dvije godine! Zatim je stručni ocjenjivački sud: dr. sc. Vladimir Lončarević (predsjednik), mr. sc. Božidar Petrač i vlč. Drago Bosnar pročitao radove, koje smo im kao organizatori dostavili bez podataka o autorima, i donio odluke o tome koji će radovi biti nagrađeni, koji javno izvedeni, a koji objavljeni u ovome zborniku. Završna svečanost vezana je uz godišnjicu rođenja pokojnoga križevačkoga župnika Stjepana Kranjčića (5. 12. 1918. – 10. 4. 1968.) koji je pisao i objavljivao književnost protkanu kršćanskim vrednotama, a po kojemu natječaj i književni susret nose ime. Subota uoči Kranjčićeve 93. obljetnice rođenja ove je godine 3. prosinca. Zato smo radosni što nakon uistinu zahtjevnoga i sadržajnoga posla oko natječaja i pripreme književnoga susreta u Križevcima možemo hrvatsku književnu duhovnu riječ slaviti treći put! Iskreno zahavljujemo dragom Bogu na snazi što smo kao mala građanska udruga i ove godine uspjeli iznijeti ovaj jedini natječaj i književni susret za duhovno stvaralaštvo kršćanske tematike u Hrvatskoj u kratkim književnim žanrovima. Hvala svim autorima koji su nam se javili iz mnogih hrvatskih krajeva kako bi svoje najljepše duhovne misli podijelili s nama. Zahvaljujemo novim križevačkim župnicima Stjepanu Sovičeku
Nebeska bonaca
7
i Draženu Hladuvki te bjelovarsko-križevačkom biskupu mons. Vjekoslavu Huzjaku na svakovrsnoj potpori, stručnom ocjenjivačkom sudu na stručno obavljenom poslu te svim izvođačima i volonterima u organizaciji natječaja i književnoga susreta. U ovim nimalo lakim recesijskim vremenima posebnu zahvalu upućujemo pokroviteljima novčanih nagrada: Galeriji hrvatske sakralne umjetnosti »Laudato«, »Glasu Koncila« koji je i nakladnik ovoga zbornika, Hrvatskoj dominikanskoj provinciji, Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke i »Kršćanskoj sadašnjosti«. Održavanje susreta potpomogli su i Ministarstvo turizma RH, Hrvatska elektroprivreda, Grad Križevci te Koprivničko-križevačka županija. Svima im srdačno zahvaljujemo i preporučujemo se i za sljedeću godinu. Znajući koliko je za živu vjeru i umjetnost riječi važno slaviti kršćansko duhovno književno stvaralaštvo članovima Udruge za promicanje znamenitih Križevčana »Dr. Stjepan Kranjčić« entuzijazma nije ponestalo. Nadamo se molitvenoj i finacijskoj potpori svih ljudi dobre volje i mjerodavnih institucija kako bismo se u Križevcima mogli okupiti i u adventu 2012. na četvrtom slavlju hrvatske duhovne književne riječi! mr. sc. Tanja Baran
predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana »Dr. Stjepan Kranjčić«
8
Nebeska bonaca
Nagrađeni autori i radovi na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« 2011. POEZIJA (Pokrovitelj: Galerija hrvatske sakralne umjetnosti »Laudato«) 1. nagrada – Sanja Knežević (Zadar): Prvi susret 2. nagrada – Ida Marković (Vodnjan): Marija 3. nagrada – Danica Bartulović (Podstrana): Duhovno bilo KRATKA PRIČA (Pokrovitelj: »Glas Koncila«) 1. nagrada – Ružica Martinović-Vlahović (Slavonski Brod): Sunce iza oraha 2. nagrada – Zdenka Maltar (Novi Marof): Nebo iznad sela Sveti Josip 3. nagrada – Damir D. Ocvirk (Pula): Bankar Oktavijan i njegov toranj MONODRAMA (Pokrovitelj: Hrvatska dominikanska provincija) 1. nagrada – Mirko Ivanjek (Prigorje Brdovečko): Vlasnik praznine 2. nagrada – Renata Dobrić (Kaštel Sućurac): I posli krupe Bog mi je pomoga! Ili Obitelj je svetinja! 3. nagrada – Božica Brkan (Zagreb): Strela boža vu te pukla Nebeska bonaca
9
PUTOPIS (Pokrovitelj: Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke) 1. nagrada – Sonja Tomić (Zagreb): Od Zaljeva svetaca k Dolini kardinala 2. nagrada – Katica Rajić-Popijač (Koprivnica): Put u Cvetlin - s hodočašća na Petrovo ESEJ (Pokrovitelj: »Kršćanska sadašnjost«) 1. nagrada – Stjepan Tomić (Zagreb): Život između zakona i Zakona 2. nagrada – Božidar Brezinščak Bagola (Hum na Sutli): Slažem se i supotpisujem 3. nagrada – Josip Sanko Rabar (Zagreb): Zlo iz neznanja
10
Nebeska bonaca
Riječ urednika Tendencija i ljepota Književno stvaranje, kao, uostalom, svako umjetničko stvaralaštvo, duhovni je čin par excellence. Kršćanski pogled na umjetnost, u ovom slučaju na književno stvaranje, predmnijeva međutim da je riječ o duhovnom činu koji izlazi iz imanentnog i oslanja se na transcendentno. Drugim riječima, kršćanski umjetnik računa s Božjim nadahnućem. Dar umjetničkoga stvaralaštva koji je od Duha primio umjetnik kršćanin, u ovom slučaju književnik, prelijeva u dar onima zbog kojih ga je primio, ali i Onomu od koga je primio. Time kršćanin književnik ujedno jest kršćanski književnik. On naime ne stvara zato što je književno nadareni uvjereni kršćanin, nego zato što je kršćanin darom književnik. Mala nijansa, no velika razlika. Svojedobno je tu distinkciju vrlo dobro uočio Ljubomir Maraković pišući o književnom stvaralaštvu Milana Ogrizovića, za kojega je ustvrdio da jest književnik katolik, ali nije katolički književnik. Povod je bila Ogrizovićeva drama Vučina i njezina izvedba u Hrvatskom narodnom kazalištu godine 1921. Maraković je Ogrizoviću prigovorio zato što je »Ogrizović katolik« stvorio nekatoličko djelo, upitavši: »Ima li g. Ogrizović dušu? I zna li on šta znači moralna odgovornost? (...) I ne zna li možda, i bez katekizma, da je jedna duša vrednija no svi artistički eksperimenti ovoga svijeta? A što je vrednija tehnička kvaliteta, to je jača sugestivnost, to je veća moralna odgovornost.« A koliko je bio ojađen Ogrizovićem i njegovim Vučinom, vidi se i po tome što mu to ni »in memoriam« godine 1923. nije zaboravio predbaciti, što je utoliko teže kada znamo da se u toj prigodi redovito govori samo o zaslugama i dobrim stranama pokojnika. No ta ga je rana pekla upravo zato što je bila riječ o katoliku. »Nikoga nisam toliko napadao u javnosti koliko pok. Ogrizovića«, piše i obrazlaže Maraković. »Kao
Nebeska bonaca
11
čovjek, možda je najmanje to zaslužio. Kao artist-virtuoz također ne. Ali u tom što se to dvoje nije moglo da složi, ležalo je nešto veoma opasna. Čovjek je Ogrizović išao nedjeljom u Crkvu, što više i na ispovijed i pričest. Sasvim u skladu s karakterom nekojih stranica njegovih, po kojima se razabire da je Ogrizović bio upravo 'od prirode' religiozan čovjek. Ali kako se s tim slaže upravo blasfemijsko panteističko-materijalističko dno izvjesnih njegovih novela? Kako se s tim podudara do najbezočnije brutalnosti dotjerana senzualnost 'Vučine' , gdje zastor pada u najposljednji čas, kad se je dalo već sve što se uopće može na pozornici dati? Kod koga drugoga bi se moglo govoriti o kakvoj slobodnoj religiji, ali kod čovjeka koji je živio i umro kao katolik treba da se vuku katoličke konsekvencije. Zato sam se pitao onom prilikom, ima li pisac 'Vučine' dušu? Jer ispovijed se ne proteže samo na naše, nego i na 'tuđe' grijehe. Iskreno moram kazati, da nikada u životu nisam toliko požalio kritičarsku dužnost, da moram ostati do kraja igre u kazalištu, koliko taj put. Bilo mi je užasno mirno gledati, kako jedan pisac neobičnom tehničkom snagom svoga djela sugerira publici stvari, za koje će i on i oni jednom morati teško odgovarati pred Vječnim Sucem. Na svašta smo se već navikli i ne reagiramo više pravo na sablazan u literaturi. Ali Ogrizović je bio katolik i upravo njegova publika je bila katolička. Leon Daudet je nedavno uz javnu izjavu uništio čitavu nakladu svoga romana, jer se pariški nadbiskup o njemu nepovoljno izrazio. Razrješio ujedno potpuno svoj ugovor s nakladnikom. Tako rade katolici. I tako moraju da rade. (...) Ne tražimo 'Canossu', o kojoj je baš govorio Ogrizović prilikom 'Prokletstva', nego to da vjerni katolici znaju kolika je njihova odgovornost na njihovom javnom djelovanju.« Mala, ali znakovita epizoda, koja govori ne samo o shvaćanju da katolički književnik ima obvezu ne samo ne povrijediti istine u koje vjeruje, nego ima obvezu biti apostol, kao i svaki vjernik, ma kojim i kakvim darovima raspolagao. Stoga se on književnim darom ne razmeće kao nekom svojom povlasticom, nego se njime služi kao darovanim talentom koji stavlja u apostolsku službu. Samim tim dakako postavilo se pitanje o primatu idejne tendencije (etike/morala) nad estetikom odnosno: znači li to da kršćanski odnosno katolički književnik piše s tendencijom? Da, ako je književnik istodobno umjetnik i apostol. No ta se tendencija izriče unutarnjom snagom same umjetničke riječi, ona se utiskuje umjetničkom sugestijom, sadržanom u onome što je ujedno sredstvo i cilj – u ljepoti. Ako taj izražaj ljepote dolazi iz katoličke piščeve formacije, tada je pisac »katolički« u svojoj ima12
Nebeska bonaca
nentnoj tendenciji, nipošto ne izvana umjetno nametnutoj u ime vjerske ili moralne svrhe. Ima li se to na umu, imao je pravo Petar Grgec kada je svojedobno napisao da je »književnost apostolat oslobodilačkoga katolicizma«, odnosno, da nadovežemo Marakovićevu misao, književnost je »stvar apostolskog žara, istinske pobožnosti i najpožrtvovnije ljubavi prema svakome od onih za koje nam je Bog dopustio da ih svojim perom povedemo na svijetle puteve prema Istini«. Taj aktivan pristup uvelike određuje zadaće piscima katolicima kao katoličkim piscima, uklopljenima u sklop ukupnih nacionalnih književnih kulturnih nastojanja. Nažalost, kako je poznato, ta je i takva naša katolička književnost, iako je bjelodano pojam ljepote uzimala supstancijalnim - u neodvojivu jedinstvu s istinom i dobrom - desetljećima bila nepravedno izvrgavana negativnoj kritici sa svih idejno nesrodnih strana. Zamjeralo joj se, s jedne strane, što nije uvijek i u svemu formalno dotjerana - tu je oštrica redovito bila uperena prema tzv. pučkim piscima - ili joj se pak prigovaralo, ako jest bila formalno dotjerana - što ima tendenciju: moralnu, vjersku, domoljubnu... Taj problem svojedobno je uočio već Maraković, prvak hrvatske katoličke kritike i doajen naše književne kritike uopće, i to, zanimljivo, na primjeru Mahnićeve tzv. negativne kritike, koja je išla za tim da kod pojedinih pisaca i djela istakne idejne nedosljednosti sučeljene s kršćanskom teologijom i filozofijom skolastičke provenijencije. Tako su tu stradali ne samo modernisti, nego i Kumičić, Hranilović, Tolstoj i drugi kojima se modernistički prišivak nikako ne bi mogao prikrpati. Uočivši taj problem, Maraković je sustav stvaranja i razvoja katoličke književnosti utemeljio na pozitivnoj kritici, koja, uz ostalo, ima zadaće istaknuti pozitivne aspekte književnoga djela te obzirno utjecati na ispravljanje nedostataka u piščevu stvaralaštvu, a posebice ima zadaću poticajno djelovati na tzv. male pisce. Kritika dakle koja bi s visoka docirala ili prezirala manje umjetnički umješne pisce nije ozbiljna ni konstruktivna. Zanimljiv tekst »K diskusiji o krizi književne kritike« u tome je smislu svojedobno napisao Josip Andrić, istaknuvši, uz ostalo, da »izvršujući tu posredničku ulogu, književna kritika treba da otkriva u književnom djelu sve one ljepote i vrednote što ih djelo u sebi krije i od kojih velik dio običan čitatelj redovno ne bi (barem ne svjesno) otkrio, jer znamo kako većina čitatelja čita površno, pa im često i glavne ideje djela izmaknu. (...) Tu kritičar i nadopunjuje pisca osvjetljujući ideje što su iznesene u djelo i s onih strana s Nebeska bonaca
13
kojih to piscu možda radi literarnih razloga nije bilo moguće ili je to možda bez razloga i propustio. Time se kritičaru nameće samo od sebe da se usput dotakne i nedostataka djela. Ali nikada bez važnoga razloga (na pr. ako se radi o nemoralnom djelu, o djelu s krivim idejama i t.d.) ne smije pregnuti isticanje nedostataka nad pozitivnim stranama djela ako kritika hoće doista da bude pozitivna, a ne negativna. Što vrijedi za kritiku idejnih strana književnoga djela«, piše dalje Andrić, »to vrijedi i za njegovu umjetničku odradbu. I tu kritika mora da se u prvom redu pozabavi pozitivnim momentima umjetničke obrade nastojeći se što više uživjeti u psihu onoga koji je djelo stvorio. Time daje podstreka njegovu budućem stvaranju, a čitalaštvu javnosti formira pozitivan sud o djelu i piscu. Isticanje nedostataka kod umjetničke strane djela ne smije i opet pobuditi dojam kao da je glavno da svatko te nedostatke vidi te da pritom (kako to obično biva) na pozitivne vrednote djela uopće zaboravi. Negativnost kritike«, naprotiv, »očituje se najviše u tom što uživa, da pisca i njegovo djelo što jače napadne, opatrne, izvrgne ruglu, kao da tim takav kritičar želi pokazati kako je on superiorniji od pisca kritiziranoga djela. Sav svijet treba da se divi njemu, kritičaru, i njegovoj mudrosti, a ne onome koji se usudio napisati ovo ili ono književno djelo. I što jače nastoji razotkriti piščev idiotizam, to više za sebe misli da sam odskače u očima javnosti. Neka nitko ne misli da i tko drugi može imati ukusa osim kritičara, a ako ga pisac i ima, o tom se ukusu u najmanju ruku može diskutirati; naprotiv ukus je kritičara izvan svake diskusije, to je aksiom. (...) Jer u dnu duše današnjih kritičara uvriježio se jedini princip larpurlartizma, kojemu podliježu nesvjesno i oni koji to možda ne bi htjeli. Svaki se takav kritičar postavlja u pozu s koje misli da može uzdignute glave suditi nekim apsolutnim mjerilom. (...) Osim te negativne kritike, koju bih nazvao aktivnom, postoji još i pasivna negativna kritika, koja s omalovažavanjem i šutnjom prelazi preko izvjesnih djela, a kraj toga će manje važnima posvetiti i te kakvu pažnju. Neki pisci i njihova djela su a priori osuđena na nemilost kritike te takav kritičar drži da bi okaljao svoje dostojanstvo kada bi umočio pero i napisao nešto i o tim djelima i njihovim piscima. Ne će takvi kritičari da shvate da ne postoje na svijetu sami vrhunci, nego da i u prirodi mogu vrhunci postojati samo onda ako su do njih manje-više postepeni usponi. Dakle su i oni na nižim stepenicama jednako važni od vrhunca. Jest, i među piscima ima većih i manjih umjetnika, ali svi izvršuju jednako važnu kulturnu i književnu misiju, katkada dapače oni manji snažniju od onih većih. A i jedni i drugi zaslužuju jednaku našu ljubav, jednaku pažnju i potporu, ako mislimo na općenitost, a ne samo na sebe.« 14
Nebeska bonaca
*** Ono što je prije osamdeset godina lucidno zapažao Josip Andrić i danas je aktualno. Utoliko i ovaj natječaj prvotno ima ulogu omogućiti svim piscima da izađu na književnu scenu. Pored već istaknutih imena dolaze i nova, možda sasvim nepoznata. Uz one koji su dosegli ili dosežu određene umjetničke visine pridolaze i oni koji svoje visine još izgrađuju. Svi međutim jednako pridonose živosti književne riječi, osobito one riječi koja se nadahnjuje Riječju i ima pravo biti predstavljena, vrednovana i priznata, nipošto ne (samo) visinom svojih duhovnih pretenzija, nego i osnovnim sredstvom i ciljem književnoga stvaranja, njegovom puninom - ljepotom! Ovogodišnji natječaj izrazio je te vidike i težnje. Ne samo što je ohrabrio broj pristiglih radova, koji se u odnosu na prethodne dvije godine gotovo udvostručio, nego je ta narasla produkcija dala i veći broj umjetnički vrsnih radova, osobito u poeziji i monodrami. Kvalitativan skok može se zamijetiti i u eseju. U cjelini, i ovogodišnji natječaj pokazao je da književnost kršćanskoga nadahnuća, iako u tzv. građanskoj medijskoj javnosti još odgurnuta ustranu, pokazuje veliku životnost. Tematski, ovogodišnji je natječaj bio posvećen obitelji. Tema nije zadana kao ograničujući čimbenik, nego kao poticajni. Veći broj umjetnički uspjelih radova pokazuje da zadanost teme ne sputava kreaciju. Naprotiv! Uostalom iz povijesti svih umjetnosti znamo da su najveća djela nastala po narudžbi (često k tomu u materijalnoj oskudici i teškim životnim prilikama). Ocjenjivački sud, koji su činili književnici vlč. Drago Bosnar i mr. sc. Božidar Petrač te potpisnik ovih redaka, imao je obvezu odabrati ponajbolje radove, ne znajući o kojim je autorima riječ jer su im radovi bili dani na uvid bez imena autora. Književna je prosudba uvijek subjektivna, u ovom slučaju nužno i kompromisna, no u najvećem dijelu izbora članovi suda bili su usklađene prosudbe, ali bez pretenzija da se njihov izbor uzima, pa ni implicitno, kao književnokritički sud. Možda je suvišno ponovno pripominjati da rezultat natječaja što ga sažima ova knjiga nije antologija - još je za to uvelike prerano - ali jest stanovit presjek književnoga stvaralaštva nadahnutoga kršćanskim motivima i temama. Premda nepotpun - jer se na natječaj ne odazovu svi afirmirani pisci za koje bismo pretpostavili da se mogu odazvati i za koje bi organizator, Udruga za promicanje znamenitih Križevčana »Dr. Stjepan KranjNebeska bonaca
15
čić«, želio da se odazovu, a kamoli brojni pisci koji se tek pomalo afirmiraju ili tek započinju pisati - on je ipak, zahvaljujući svojoj otvorenosti, na svoj način i reprezentativan jer uspijeva sažeti raznolikost poetika što krase duh našega književnog trenutka. Zaključno, i ove je godine natječaj pokazao ustaljene vrline: da književnost kršćanskoga nadahnuća ima i daha i duha, da je motivski spektar širok, ali i da tematski može biti usredotočena, da ima potencijal u svim predloženim žanrovima, da pobuđuje stvaralačke energije te nam napokon ponovno posvješćuje da i među našim svećenstvom imamo vrijednih književnih pera, koja nastavljaju bogatu stvaralačku baštinu stotina naših svećenika književnika. Nadati se je da će ovaj natječaj, uz podršku odgovornih u našoj crkvenoj i građanskoj javnosti, ostati redovit i s vremenom postati tradicionalan ispunjavajući svoju osnovnu svrhu: da bude pokretač i promotor kršćanskoga književnoga stvaralaštva i njegove afirmacije unutar ukupnosti razvoja suvremene hrvatske književnosti. dr. sc. Vladimir Lončarević
16
Nebeska bonaca
Duhovno bilo POEZIJA
Bilješke o autorima BAJUK, Lidija (Čakovec, 1965.), Zagreb
lidijabajuk@gmail.com Diplomirala razrednu nastavu (na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu), etnologiju i antropologiju (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) i knjižničarstvo (pri zagrebačkoj NSK). Književne radove objavljuje u svim značajnim hrvatskim književnim časopisima. Zastupljena u velikom broju antologija i književnih pregleda. Sudjelovala na brojnim književnim susretima u zemlji i inozemstvu. Dobitnica niza književnih, ali i glazbenih nagrada (Goran za mlade pjesnike 1992., Porin za autorsku folklornu pjesmu 2006.). Prevođena na nekoliko svjetskih jezika. Članica je Društva hrvatskih književnika i niza ostalih kulturnih udruženja. Objavila je šest zbirki pjesama, tri knjige bajkovitih priča i pet udžbeničkih publikacija, a kao jedna od središnjih ličnosti hrvatske etnoglazbe, objavila i pet glazbenih albuma.
BARAN, Tomislav (Šibenik, 1970.), Zagreb
bartomis@gmail.com Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je fonetiku i talijanski jezik i književnost. Radi kao spiker i fonetičar na Hrvatskom radiju. Piše stihove za uglazbljivanje. Nekoliko mu je pjesama izvedeno na Zagrebfestu i Festivalu kajkavskih popevki u Krapini. Piše na hrvatskom standardnom, čakavskom i kajkavskom jeziku. Objavio je dvije kratke priče u »Glasu Koncila«. U pripremi za tisak mu je knjiga priča za djecu.
Nebeska bonaca
123
BARTULOVIĆ, Danica (Kreševo Brdo, 1953.), Podstrana
danicabartulovic@yahoo.com Svoje književne radove objavljuje u časopisima, a zastupljena je i u nekoliko antologija i više zbornika. Članica je Društva hrvatskih haiku pjesnika. Dobitnica nekoliko međunarodnih nagrada te nagrade za pjesnikinju godine (na temu muke Isusove) Pasionske baštine i Društva hrvatskih književnika. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 3. nagrade za poeziju. Objavila je 13 pjesničkih zbirki.
BILOSNIĆ, Tomislav Marijan (Zemunik, 1947.), Zadar
tmbilosnic@yahoo.com Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao povijest umjetnosti i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Književne radove objavljuje u svim značajnim hrvatskim književnim časopisima. Uvršten je u mnoge domaće i strane književne preglede, antologije, leksikone i školske udžbenike. Sudjelovao je na više od tisuću književnih susreta i recitala u domovini i inozemstvu. Književni radovi prevedeni su mu na više od deset stranih jezika. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg – Bosne, Društva hrvatskih haiku pjesnika i drugih udruga s područja kulture. Dobitnik je niza domaćih i međunarodnih književnih i umjetničkih nagrada i priznanja (Nagrada »Tin Ujević«, nagrada za najbolji haiku Hrvatske, nagrada Mainichi Haiku Japan, nagrada Pasionske baštine i dr.). Osim književnim, bavi se i likovnim stvaralaštvom te umjetničkom fotografijom. Na 1. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnik je 1. nagrade za poeziju. Objavio je 90-ak knjiga (pjesme, romani, pripovijetke, kritike, feljtoni, putopisi, povjesnice, knjige za djecu i ostala monografska izdanja).
BREZINŠČAK BAGOLA, Božidar (Vrbišnica, 1947.), Hum na Sutli
bagola.brezinscak@kr.t-com.hr Diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Književnik je (piše na hrvatskom i slovenskom jeziku) i prevoditelj (preveo je 30 knjiga s njemačkog i 20 sa slovenskog jezika). Predsjednik je Hrvatskozagorskog književnog druš-
124
Nebeska bonaca
tva te član Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevoditelja. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Nagrađivan je na sva tri dosadašnja Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«: na 1. susretu dobitnik je 3. nagrade za esej, na 2. susretu 1. nagrade za poeziju, a na 3. susretu 2. nagrade za esej. Objavio je 16 knjiga (pjesme, romani, pripovijetke, eseji, putopisi, dnevnička proza).
BRKAN, Božica (Okešinec, 1955.), Zagreb
bozica@acumen.hr Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala komparatistiku i polonistiku. Književnica i novinarka, članica Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva. Poezija i proza višestruko joj je nagrađivana i objavljivana u različitim časopisima, zbornicima, antologijama i skupnim knjigama. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 3. nagrade za monodramu. Objavila je tri zbirke pjesama, izbor novinskih feljtona Enciklopedija špeceraja (1990.) i roman Lift ili politička melodrama (1993.). Autorica je, koautorica i urednica i 30-ak kuharica te drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa, kao i internetskih portala.
DAMJAN, Sanja (Koprivnica, 1973.), Koprivnica
sdamjan27@gmail.com Piše poeziju i objavljuje je u zbornicima, antologijama i skupnim knjigama. Sudionica je brojnih književnih recitala, a nekoliko puta je i nagrađivana. Objavila je zbirku pjesama Podravska Venecija (1997.)
DOBRIĆ, Renata (Split, 1970.), Kaštel Sućurac
renatadobri15@gmail.com U Splitu je završila studij ekonomije. Književne i novinarske radove objavljuje u časopisima, zbornicima i na internetskim portalima. Aktivna je promicateljica kulturne baštine svoga kraja. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 2. nagrade za monodramu.
Nebeska bonaca
125
GAŠPARIĆ, Božica (Koprivnica, 1966.), Starigrad (pokraj Koprivnice)
bozica.gasparic@podravka.hr Pjesme i priče objavljuje u časopisima i zbornicima. Sudionica je nekoliko književnih susreta i recitala. Članica je Društva hrvatskih književnika - ogranka Koprivnica. Objavila je četiri zbirke pjesama (Bajke u okovima, 1990., Cvjetovi duge, 2004., Hrvatski krajolik, 2006., Mrve ljubavi, 2009.) te priču Filipove zvijezde (2006.).
GUBERINA, Ana, Zagreb
anaguberina@gmail.com Diplomirala slikarstvo na Autorskoj akademiji u Zagrebu. Svoje likovne radove izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, a više puta je za njih i nagrađivana. Objavila zbirku poezije Krhke blizine (2010.).
IVANKOVIĆ, Željko (Vareš, BiH, 1954.), Sarajevo, Bosna i Hercegovina
zeljkoivankovic@yahoo.de Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Književne radove objavljivao u svim najznačajnijim književnim časopisima na prostorima bivše Jugoslavije te u Njemačkoj, Austriji i SAD-u. Zastupljen u više od 30 antologija, izbora i panorama hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti u zemlji i svijetu te u čitankama i lektiri u BiH. Uz sudjelovanje na brojnim književnim susretima te znanstvenim skupovima i simpozijima, bio je i na studijskim boravcima na nekoliko svjetskih sveučilišta. Dobio je niz domaćih i međunarodnih nagrada za poeziju, prozu, esej i radio-dramu. S njemačkog je na hrvatski preveo sedam knjiga, a njegove su pojedinačne pjesme, proze, eseji i publicistički tekstovi prevođeni na petnaestak svjetskih jezika. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca, Društva književnika BiH, Hrvatskog centra PEN-a, PEN Centra BiH. Objavio 30-ak knjiga (poezija, priče, romani, priče za djecu, studije i eseji, dnevnik, polemike i kolumne), a autor je i dviju antologija hrvatske poezije i proze za djecu.
126
Nebeska bonaca
IVANJEK, Mirko (Slivonja Jarek, 1950.), Prigorje Brdovečko
mirko.ivanjek@zg.htnet.hr Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je sociologiju i jugoslavenske jezike i književnosti. Osnovao je Kajkavianu, udrugu za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine. Pjesme i pripovijetke objavljuje u časopisima i zbornicima. Nagrađivan je na sva tri dosadašnja Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«: na 1. susretu dobitnik je 2. nagrade za esej, na 2. susretu 1. nagrade za kratku priču, a na 3. susretu 1. nagrade za monodramu. Objavio je roman Vrata: Razielove ploče (2004.) te zbirke priča Čuvari blaga (2006.) i Put svjetlosti: palimpsest (2008).
KNEŽEVIĆ, Sanja (Rijeka, 1981.), Zadar
sanja.knezevic@zd.t-com.hr Na Sveučilištu u Zadru diplomirala hrvatski jezik i književnost. Objavljuje u domaćim i međunarodnim književnim i znanstvenim časopisima, a zastupljena je i u nekoliko zbornika. Odabrane pjesme prepjevane su joj na engleski, makedonski i albanski jezik. Članica je Društva hrvatskih književnika. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 1. nagrade za poeziju. Objavila zbirku haiku poezije San o Picassu (2004.) u dvojezičnom hrvatsko-francuskom izdanju te još tri stručne knjige.
KRNJUS, Ana (Motovunski Novaki, 1937.), Pazin
Pjesme piše na čakavštini i hrvatskom standardnom jeziku, a objavljuje ih u časopisima i zbornicima. Za svoju je duhovnu poeziju nagrađivana na natječaju »Josip Ozimec« te na Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« na kojem je dvije godine za redom (na 1. i 2. Susretu) dobila 2. nagradu za poeziju. Objavila je zbirku pjesama Litrati vrimena (2010.).
MALTAR, Zdenka (Varaždin, 1964.), Novi Marof
zdenka.maltar@novi-marof.hr U Zagrebu je završila studij upravnoga prava. Piše poeziju i prozu, na hrvatskom kajkavskom i standardnom jeziku. Sudjeluje na brojnim
Nebeska bonaca
127
književnim recitalima na kojima je više puta i nagrađivana. Radovi su joj objavljeni u zajedničkim zbirkama i u časopisu »Kaj«. Na 2. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 3. nagrade za putopis, a na 3. susretu 2. nagrade za kratku priču.
MARKOVIĆ, Ida (Pula, 1960.), Vodnjan
katica.petrekovic@gmail.com Piše pjesme i objavljuje ih u zajedničkim zbirkama i zbornicima književnih recitala na kojima sudjeluje. Članica je Literarne udruge »Cvitak« iz Vodnjana. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 2. nagrade za poeziju.
MARTINOVIĆ-VLAHOVIĆ, Ružica (Zagreb, 1950.), Slavonski Brod
ruzicamartinovic@yahoo.com Diplomirala na Medicinskom fakultetu. Književne radove objavljuje u časopisima i zbornicima, a zastupljena je i u antologiji hrvatske duhovne poezije Krist u hrvatskom pjesništvu (2007.). Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 1. nagrade za kratku priču. Uz tri zbirke pjesama (Tvoj duh me obavija, 1998., U blizini, 2002., Mirisi ljubavi, 2009.), dvije zbirke duhovnih tekstova (Vrata Božića, 2010., Otac Joseph Kentenich, 2010.), objavljuje i popularno-znanstvene radove iz područja medicine.
MICULINIĆ PREŠNJAK, Vesna (Zastenice, Rijeka, 1951.), Rijeka
vmiculin@gmail.com Završila studij prava i psihologije. Književne radove objavljuje u domaćim i inozemnim časopisima. Sudjeluje na književnim susretima, zastupljena je u mnogim zajedničkim zbirkama i zbornicima i dobitnica je nekoliko domaćih i međunarodnih književnih nagrada. Prevođena na nekoliko svjetskih jezika. Članica je Društva hrvatskih književnika – ogranka Rijeka i više ostalih udruga s područja kulture. Objavila je 12 pjesničkih zbirki i jedan roman.
128
Nebeska bonaca
NAČINOVIĆ, Daniel (Labin, 1952.), Pula
daniel.nacinovic2@pu.t-com.hr Diplomirao je hrvatski i talijanski jezik na Pedagoškoj akademiji u Puli. Samostalni je umjetnik: pjesnik, prozaik, esejist, novinar, prevoditelj; bavi se i ilustracijom, slikarstvom i glazbom, piše scenarije za dokumentarne filmove. Književne tekstove piše na hrvatskom (standardnom i čakavskom) i talijanskom jeziku. Književne i novinarske radove objavljuje u brojnim novinama i časopisima. Djela su mu prevođena na strane jezike. Surađuje s mnogim skladateljima zborske i zabavne glazbe te kazališnim redateljima. Zastupljen je u brojnim antologijama i književnim pregledima. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog novinarskog društva. Sudionik je brojnih književnih priredaba i dobitnik više književnih nagrada i društvenih priznanja među kojima su Orden Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada »Ivana Brlić Mažuranić« i nagrada Pasionske baštine. Na 1. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnik je 1. nagrade za monodramu. Objavio je 40-ak knjiga (pjesme, priče i novele, eseji, feljtoni, knjige za djecu i mladež, ostala monografska izdanja), a izdao je i jedan kantautorski glazbeni album.
OCVIRK, Damir D. (Vinkovci, 1954.), Pula
damir.ocvirk@inet.hr Po zvanju magistar ekonomije, autor brojnih stručnih radova iz područja ekonomije. Od književnih radova piše kratke priče socijalne tematike i objavljuje ih u zbornicima, a nekoliko puta je za njih i nagrađen. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnik je 3. nagrade za kratku priču.
PETREKOVIĆ, Katica (Vinkovci, 1962.), Vodnjan
katica.petrekovic@gmail.com Piše pjesme i objavljuje ih u zajedničkim zbirkama i zbornicima književnih recitala na kojima sudjeluje. Članica je Literarne udruge »Cvitak« iz Vodnjana.
Nebeska bonaca
129
RABAR, Josip Sanko (Zagreb, 1946.), Zagreb
sanko.rabar@terrakom.net Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pjesnik, prozaist, esejist, filozof, kritičar, scenarist i publicist. Svoje radove objavljuje u brojnim časopisima i na radijskim postajama. Zastupljen je u više od petnaest antologija i za svoje radove više je puta nagrađivan. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva katoličkih novinara. Na 2. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnik je 1. nagrade za esej, a na 3. susretu 3. nagrade za esej. Različite književne žanrove koje stvara objavio je u deset samostalnih knjiga, a uredio je i zbornik suvremene hrvatske duhovne poezije Kruh i vino (2009.).
RAGUŽ, Vlatka (Cubinec, 1953.) Križevci
vlatka.raguz@gmail.com Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala hrvatski i ruski jezik i književnost. Pisanjem poezije bavi se dugi niz godina, ali do sada nije objavljivala svoje radove.
RAJIĆ-POPIJAČ, Katica (Bednja, 1945.), Koprivnica
rajic7@gmail.com Pjesme i pripovijetke piše bednjanskom i podravskom kajkavštinom te hrvatskim standardnim jezikom. Sudjelovala na nekoliko književnih susreta. Pjesme su joj uvrštene u više zbornika. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 2. nagrade za putopis. Objavila je tri knjige pjesama i proze (Znamen ljubavi, 2004., Sunčani brežuljci, 2008., Zaboravljene tišine, 2008.).
SEKULIĆ, Ante (Tavankut, Vojvodina, 1920.), Zagreb
Diplomirao hrvatski i latinski jezik i književnost na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu gdje je kasnije i doktorirao. Književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar. Dopisni je član HAZU-a i redoviti član Papinske marijanske akademije u Rimu, član Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog P.E.N.-a i drugih značajnih udruga s područja kulture. Za svoj
130
Nebeska bonaca
rad i doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti dobio je više državnih nagrada (Nagradu »Ivan Filipović«, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića i dr.) Objavio je više od 50 književnih i znanstvenih djela i više stotina radova u periodici, a svojim je književnim radovima zastupljen i u brojnim književnim antologijama.
TOMIĆ, Sonja (Dubrovnik, 1947.), Zagreb
stjepan.tomic@zg.t-com.hr Diplomirala hrvatski i njemački jezik i književnost (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) te teologiju (na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu). Književnica, prevoditeljica, slikarica, ilustratorica. Radovi su joj zastupljeni u nizu književnih časopisa, dječjih listova te zbornika i antologija suvremene duhovne književnosti. Prevođena na nekoliko stranih jezika. Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Hrvatskog društva katoličkih novinara. Na 3. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnica je 1. nagrade za putopis. Objavila 30-ak knjiga (pripovijetke, romani, zbirka poezije za odrasle, strip, hagiografije za djecu, slikovnice - od kojih je većinu sama i ilustrirala).
TOMIĆ, Stjepan (Donji Kladari, BiH, 1943.), Zagreb
stjepan.tomic@zg.t-com.hr Diplomirao hrvatski i latinski jezik i književnost (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) te teologiju koju je kasnije i magistrirao (na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu). Svoje radove objavljuje u brojnim časopisima. Zastupljen u nekoliko antologija i zbornika suvremene duhovne književnosti. Član je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Hrvatskog društva katoličkih novinara. Nagrađivan je na sva tri dosadašnja Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«: na 1. susretu dobitnik je 1. nagrade za esej, na 2. susretu 2. nagrade za putopis, a na 3. susretu ponovno 1. nagrade za esej. Objavio je devet knjiga (pjesme, romani, znanstveno-teološki tekstovi, priče za djecu i odrasle).
Nebeska bonaca
131
VRANJKOVIĆ, Slavko (Posuški Gradac, BiH, 1945.), Nuštar
svranjkovic@inet.hr Teologiju je diplomirao u na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Svećenik je, župnik župe Duha Svetoga u Nuštru, književnik i slikar. Piše pjesme, pripovijetke i drame i objavljuje ih u brojnim časopisima. Član je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Hrvatskog društva katoličkih novinara. Na 1. susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« dobitnik je 3. nagrade za kratku priču, a na 2. susretu 3. nagrade za poeziju. Objavljene su mu zbirke pripovjedaka Golgotska svitanja (1998.) i U potrazi za nebom (2009.) te pjesnička zbirka Ecce homo (2011.).
132
Nebeska bonaca
Sudionici (autori) 3. susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« 2011. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Nebeska bonaca
Nedjeljka Andrić-Novinc, Slavonski Brod Tomislav Grgo Antičić, Kašina Vera Antolić, Zagreb Bogdan Arnautović, Sisak Petar Babić, Križevci Lidija Bajuk, Zagreb Josip Balaško, Brezovica Tomislav Baran, Zagreb Zdenka Barbir, Ivanska Danica Bartulović, Podstrana Marica Behtan Cecelja, Ivanić Grad Tomislav Marijan Bilosnić, Zadar Ankica Bistrović, Koprivnica Željka Blažević, Split Ladislava Blaži, Varaždin Božidar Brezinščak Bagola, Hum na Sutli Božica Brkan, Zagreb Jadranka Bukovica, Lovran Anđelka Bunić, Lučko (Zagreb) 133
20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 134
Zlatko Crnec, Sveti Ivan Zelina Maja Cvek, Zagreb don Marijan Ivan Čagalj, Split Mihovila Čeperić-Biljan, Rijeka Slavica Čizmić, Split Nadica Čižmek, Novi Zagreb Kaja Čordašić, Križevci Vlado Čutura, Zagreb s. Tomislava Kata Ćavar, Zagreb Sanja Damjan, Koprivnica Lana Derkač Šalat, Požega Milan Desnica, Lučko (Zagreb) Igor Divković, Zagreb Renata Dobrić, Kaštel Sućurac Radojka Dovranić, Zagreb Maja Duhač, Zagreb Marko Dušak, Đakovo Štefica Fanjek, Donja Zelina Marija Filipaj, Zagreb Milan Frčko, Koprivnica Rajko Fureš, Zabok Božica Gašparić, Koprivnica Goran Gatalica, Zagreb Gordana Gerhardinger Šipek, Velika Gorica Božidar Glavina, Prelog Boris Gregorić, Novi Zagreb Vera Grgac, Bistra Slavica Grgurić Pajnić, Delnice Ana Guberina, Zagreb Petar Horvat, Zagreb Željko Ivanković, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Mirko Ivanjek, Prigorje Brdovečko Nebeska bonaca
52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. Nebeska bonaca
Nada Jačmenica, Sveti Križ Začretje Branka Jagić, Velika Gorica Ana Jakopanec, Koprivnica Đuro Janči, Đurđevac Ivica Jembrih Cobovički, Varaždin Ružica Jukić, Zagreb Berislav Jurič, Mostar, Bosna i Hercegovina Ante Juroš, Imotski Kristina Kasumović, Osijek Nevenka Kauzlarić, Zagreb Claudia Kirasić, Zagreb Zdenka Kirin, Zagreb Josip Klarić, Gračišće Sanja Knežević, Zadar Magdalena Kolar Đudajek, Zagreb Dragan Kovač, Kaštel Sućurac Marija Kovač, Pula Denis Kožljan, Pula Evica Kraljić, Nova Gradiška Ana Krnjus, Pazin Nikola Kuzmičić, Zagreb Ljiljana Levaković, Peteranec Stjepan Lice, Zagreb Štefanija Ludvig, Dubravica Ljiljana Lukačević, Ivanec Vesna Lukatela, Zagreb Zdenka Maltar, Novi Marof Marija Maretić, Žminj Ida Marković, Vodnjan Ružica Martinović-Vlahović, Slavonski Brod Luca Matić, Koprivnica Zdenka Matijaš, Zagreb 135
84. Lovorka Matijević, Sesvetski Kraljevec 85. Ljiljana Matković, Zagreb 86. Antun Matošević, Zagreb 87. Vesna Miculinić Prešnjak, Rijeka 88. Vladimir Miholek, Đurđevac 89. Ana Mikelec Gotal, Zaprešić 90. Tomislav Milohanić, Poreč 91. Mirjana Miljković, Zagreb 92. Pavao Mravunac, Križevci 93. Daniel Načinović, Pula 94. Iva Noršić, Zagreb 95. Damir D. Ocvirk, Pula 96. Ana Ojdanić, Ružić 97. Sunčica Orešić, Kalinovac 98. Marko Ovčariček, Zagreb 99. Barica Pahić Grobenski, Varaždin 100. Vinko Pavić, Zagreb 101. Alojz Pavlović, Zadar 102. Pero Pavlović, Neum, Bosna i Hercegovina 103. Denis Peričić, Varaždin 104. Katica Petreković, Vodnjan 105. Branko Pilaš, Prigorje Brdovečko 106. Senka Pintarić, Koprivnica 107. Milica Pocza, Koprivnica 108. Nada Pomper, Križevci 109. Vesna Prajz Velić, Zagreb 110. Antun Stjepan Prević, Radovan 111. Vera Primorac, Viškovo 112. Ljerka Pukec, Zagreb 113. Josip Sanko Rabar, Zagreb 114. Vlatka Raguž, Križevci 115. Katica Rajić-Popijač, Koprivnica 136
Nebeska bonaca
116. Adam Rajzl, Đakovo 117. Marija Ramov, Zadar 118. Marijan Rebrina, Kupres, Bosna i Hercegovina 119. Olga Ruklić, Čazma 120. Branka Rupić, Šibenik 121. Tereza Salajpal, Koprivnica 122. Slavica Sarkotić, Lekenik 123. Ante Sekulić, Zagreb 124. Antonija Selaković, Zagreb 125. Željka Skledar, Zaprešić 126. Marija Sošić, Kanfanar 127. Stjepan Svedrović, Brezovica 128. Zdravko Sviben, Bisag 129. Kerin Šafarić, Vodnjan 130. Stana Šiljeg, Veliki Prolog 131. Ivka Šimić, Vukovina 132. Ivan Šoić-Maleni, Samobor 133. Tomislav Šovagović, Zagreb 134. Vladimir Šuk, Oroslavje 135. Domagoj Švabek, Koprivnica 136. Franjo Švob, Rijeka 137. Daniela Todorić, Imotski 138. Sonja Tomić, Zagreb 139. Stjepan Tomić, Zagreb 140. Lidija Tukša, Križevci 141. Mirko Varga, Varaždin 142. vlč. Slavko Vranjković, Nuštar 143. Lidija Vukčević, Samobor 144. Đurđa Vukelić-Rožić, Ivanić Grad 145. s. Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević), Split Svim autorima zahvaljujemo na sudjelovanju! Nebeska bonaca
137
U izvedbi 3. susreta hrvatskoga duhovnoga književnog stvaralaštva » Stjepan Kranjčić« 3 . prosinca 2011. sudjelovali su: Organizator:
Udruga za promicanje znamenitih Križevčana »Dr. Stjepan Kranjčić« Pokrovitelji:
Župa sv. Ane Križevci Župa BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina Križevci Pokrovitelji nagrada:
Galerija hrvatske sakralne umjetnosti »Laudato« »Glas Koncila« Hrvatska dominikanska provincija Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke »Kršćanska sadašnjost« Svoj doprinos Susretu dali su Ministarstvo turizma RH, Hrvatska elektroprivreda, Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija. Stručni ocjenjivački sud: dr. sc. Vladimir Lončarević (predsjednik)
mr. sc. Božidar Petrač vlč. Drago Bosnar Suradnici:
Valentina Jurišić, Domagoj Kliček, Suzana Knežević (koordinatorica), Tihomir Knežević, Marcel Kovačić, Jelena Prugović, Ivana Štironja, Željko Štubelj, Anita Vidović, Marina Vidović, Renata Vivek Božić
Izvršni producenti Susreta:
Stjepan Soviček i Dražen Hladuvka, križevački župnici Domaćini: Branko Hrg, križevački gradonačelnik Darko Koren, koprivničko-križevački župan
Interpretacija književnih radova: Helena Buljan, glumica Dubravko Sidor, glumac
Glazbeni program:
Vokalni ansambl »Dobri Pastir« Brestje Scenaristica i voditeljica:
Tanja Baran
Misno slavlje u župnoj crkvi sv. Ane u Križevcima, uz 93. obljetnicu rođenja župnika Stjepana Kranjčića, a uoči književnoga susreta, predvodio je generalni vikar Bjelovarsko-križevačke biskupije preč. Stjepan Ptiček.
ISBN 978-953-241-321-2
www.glas-koncila.hr
35 kuna