Katalog izložbe ''Zlatko Crnković (1931.-2013.): urednik-medijator književnog ukusa''

lzlozba je otvorena od 09. lipnja do 31 . listopada 2014.

Prof. Zlatko Crnkovic, jedan od najvrsnijih i najuglednijih hrvatskih prevoditelja, pisaca i urednika Zlatko Crnkovic roden je 11. svibnja 193 1. godine u Caglinu .

Osnovnu skolu zavrsio je u Caglinu, gimnaziju i Fi1ozofski fakultet u Zagrebu, gdje je 1956. godine diplomirao engleski i njemacki jezik i knjizevnost. Prevodi od studentskih dana s eng1eskog, njemackog, ruskog i francuskog. Ruski jezik uCio je u skoli, u Trecoj muskoj, odnosno mjesovitoj gimnaziji i rano je citao ruske k1asike u izvomiku, a francuski je ucio sam, u s1obodno vrijeme.

U skolskoj godini 196 1./62. studira americku knjizevnost na Berke1eyu, u Kalifomiji . Profesiona1ni knjizevni prevoditelj je od 1960. do 1962. i od 1964. do 1969. godine. Radio je kao predavac eng1eskog i njemackog jezika na Radnickom sveuCilistu ,Mosa Pijade" u Zagrebu, te kao predavac engleskog jezika i knjizevnosti na Pedagoskoj akademiji u Pakracu. Od 1969 godine urednikje za be1etristiku, a od 1973 . godine glavnije urednik u Nak.ladnom zavodu Znanje u Zagrebu . Pokrenuo je i uredivao bib1ioteku HIT, lTD i Evergrin u Znanju . Uredivao je neko vrijeme bib1ioteku Alfu i omegu u -, Mladosti , Zlatni pa un u rijeckom Otokaru Kersovaniju . Od 1996. godine vodio je biblioteku Zlatko Crnkovic va m pred stavlj a u Algoritmu .

Uredio je i vise pojedinacnih izdanja, izabranih i sabranih djela za razne nakladnike . Redigirao je u Traganju za izgub1jenim vremenom (1-15) Marcela Prousta (Zora,1965.), bavio se i pisanjem recenzija u Telegramu i nekim drugim dnevnim listovima, predgovora i pogovora za pojedine edicije i lektoriranjem, te prevodenjem za televiziju.

Nakon 25 godina urednikovanja u Znanju, od 1994. godineje u mirovini, alii da1je prevodi knjizevna dje1a i ureduje knjige za razne nakladnike, napose za Algoritam. U Algoritmu ima i svoju ediciju Zlatko Crnkovic vam predstavlja.

Potpisao je 260 naslova u biblioteci HIT, oko 160 naslova u biblioteci lTD, 80-ak knjiga u biblioteci Evergrin, te niz kompleta, izabranih djela i posebnih izdanja. Suradivao je s mnogim prevoditeljima, a izmedu ostalih, na dva prijevoda s njim je radii a i njegova supruga Neda. Preveo je vise od 150 knjiga i uredio oko 600 knjiga, vecinom recentnih romana iz cijelog svijeta.

Godine 1998. objavio mu je Sysprint u Zagrebu, zbirku eseja, Knj ige mog zivota, a Znanje, izabrana pisma razmijenjena s Ivanom Aralicom Pisac i njegov urednik. Godine 2002. tiskana mu je memoarska proza Prosla baba s kolacima (Otokar Kersovani , Rijeka).

Godine 2003 . izdao muje Hena Com u Zagrebu zbirku pribiljdenih snova, pod nasloavom Knjige snova, a Otokar Kersovani Knjigositnice (izabrane novinske recenzije i zapisi, predgovori i pogovori pojedinim knjigama). Profil mu u biblioteci Biografije i dnevnici, 2006. godine objavljuje izbor pisama razmijenjenih s [vanom Kusanom , pod nazivom , Oko Sljemena i globusa , a Znanje mu 2009 . godine objav1juje, knjizevne cvebe za citatelje koji zele zaviriti s onu stranu knjizevnih institucija, pod nazivom Carske

mrvice.

U Algoritmu je bio urednik biblioteke Zlatko , Cmkovic vam predstavlja. Za togje nakladnika preveo i trilogiju Gospodar prstenova, Hobita i Roverrandoma J.R.R. Tolkei na, te prve tri knjige 3

Uredn1k-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2013 .)

serijala o malom carobnjaku Harryju Potteru , zatim djela Zima za dvoje, Nikolasa Sparksa, Felidae Akifa Princecija, Gospodar muha Williama Goldinga, Angelin prah i Irac u New Yorku Franka McCourta.

Zlatko Crnkovic dobio je 1971. godine Nagradu hrvatskih knjizevnika za prijevod romana Portnoyeva boljka Philipa Rotha i 1986. godine za prijevod romana Marka Twaina Huckleberryy Finn i nagradu IBBY (Medunarodni odbor za knjige namijenjene mladima .

Godine 1996. u Groningenu u Nizozemskoj, primio je nagradu kao najbolji prevoditelj za Tolkinova Hobita, a nagradu Kiklop dobio je 2006. kao Urednik godine.

Nagradu Iso Velikanovic za z ivotno djelo u podrucju knji zevnoga prevodilastva za trajno obiljezavanje hrvatske kulture dobio je I . travnja 2011 . godine od Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Dana 16. rujna 2010. godine Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu Odjel u Pozegi preuzeo je ostavstinu, arhivsko gradivo, nastalo radom Zlatka Crnkovica, kao poklon, Osobni arhi vski fond Zlatko Crnkovic (HRDASB-PZ-359).

Na prijedlog Drzavnog arhiva u Slavonskom Brodu Odjela Arhiva u Pozegi Pozesko-slavonska zupanija nagradila ga je 2012. godine Nagradom za zivotno djelo . Jednom od najuglednijih i najvrsnijih hrvatskih prevoditelja i urednika prof. Zlatku Crnkovicu, posvecen je na kroatistici Fi lozofskog fakulteta u Zagrebu, u jesenskom semestru 2008. godine, na cetvrtoj godini, poseban kolegij, o njemu kao medijatoru knjizevnog ukusa.

Zlatko Crnkovic umro je u Zagrebu, 2. studenoga 2013. u 83. godini zivota.

Tomislav Radonic, prof.

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2013 .)

4

JULIJANA MATANOVIC - ZLATKO CRNKOVIC (2004) Najlakse je raditi s dobrim piscima.

Dakovacki susreti hrvatskih knjizevnih kriticara, knj.6.

Matanovic, Julijana (prir.), Dakovo: Matica hrvatska. Dakovo. Str.9-36. (dijelovi) Pripremajuci se za razgovor vezan uz Dakovacke kriticarske susrete svjesno sam dozivala onaj osjecaj s pocetka osamdesetih godina. I bila sam radosna kad sam ga prepozanla postavljajuci prvo pitanje.

Prije nekoliko dana elektronicki mediji i nov!ne izvjestavali su o poplavama u najistocnijem dijelu Zlatne doline. U vijestima je spominjan va5 rodni Caglin. Koliko vas je obiljezilo djetinjstvo koje ste provodili kod djeda i bake? U vasoj memoarskoj knjizi Prosla baba s kolacima spomenuli ste da bi vas prijevod M . Twaina izgledao bitno drukcije da niste imali iskustvo zivota u tom slavonskom selu .

Djetinjstvo koje sam proveo kod djeda i bake bitno me je obiljezilo. Tu sam upio stokavski govor koji sam zadrzao do kraja i koji mije mnogo pomogao u savladavanju knjizevnog jezika. Uosta lom , i kod kuce sam s roditeljima uvijek govorio tim istim jezikom i nikad nisam dobro nauCio kajkavski . Mozda je paradoksalno da sam prilicno dobro naucio vise stranih jezika a da nikad nisam potpuno svladao zagrebacki kolokvijalni govor. Moji pokusaj i da govorim kajkavski uvijek su ispadali smijdni. Sigumo je da ,Huckleberry Finna" ne bih preveo onako kako sam preveo da nisam odrastao u SIS~voniji.

Zato je Zima napisao da je ,moj" Huck iz Caglina.

Osim toga, kod bake i djeda osjecao sam vise topline nego u roditelj skom domu . Mislim da je djetinjstvo na selu opcenito ljepse i bezbriznije nego u gradu.

Da, i jos k tomu - u Slavoniji. Stavrno ne znam sto ima u tim tihim slavonskim mjestima. U godinama odrastanja, tridesetak kilometara sjevernije od Pozege, i meni je ravnicars~a mirnoca omogucavala da mi jedina dvojba bude sadriana u recenici: , Cemu ces se prepustiti - ljubavi prema lopti iii ljubavi prema knjizi?"

I sam sam oduvijek vo lio sve igre loptom, a najvise , naravno, .,.-----'..........~~-....._____ nogomet. Moj prijatelj Ivo Kusan i ja neumomo smo igrali teniskom loptom (oguljenom, bez zastitnog sloja), pucali smo nogom i glavom na ip1provi zirani go I, a igrali smo i s djecacima iz s usjedstva, u ,?-agrebu i u Caglinu. Ivo je sa rnnom proveo dva ljeta ( 1946. i 1948.) u Caglinu, sto j~ i na njega ostavi lo neizbrisiv dojam . Uostalop1 , tu je prvi put cuo za Carugu i cit_ao sa rnnom predratne svescice o Carugi koji su iz lazi li u Osijeku. U Caglinu sam dozivio i prvu, djecacku, platonsku ljubav, koja je, kao i vecina ljubavi, zavrsi la nesretno . Ja sam 0 tome pisao u svom dnevniku koji su mi roditelji zap lijeniJi i utjerali mi tada strah u kosti , tako da sam se kukavicki povukao. U Caglinu sam stekao i prva erotska iskustva. I zajedno s lvom 1948 . godine saznao da se Tito razisao sa Staljinom. Obojica sm bili premladi da zavrsi mo na Golom otoku kao sto su zavrsili rnnogi nevini i naivni !judi.

I I

"'~~

'~-.&tiiff

5

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2013.)

Namjeravala sam u sljedecam pitanju navesti na pricu o prvoj lektiri, a uz nju neizostavno ide i ime va.Seg velikog prijatelja Ivana Kusana.

Ivo i ja smo jedan drugome cita li knjige.

Najprije ,Pikvikov klub" u srpskom prijevodu, koji nam je bio rnnogo smjesniji od hrvatskoga, koji smo tek naknadno otkrili. Od majke sam za rodendan i irnendan (koji sam slavio 27. sijecnja, na dan Ivana Zlatoustog) dobivao na dar knjige u koje sam sam upisivao posvetu : Dar od majcice za imendan, a mama se samo potpisivala: Majka. I danas cuvam knjige Augusta Senoe ,U akvariju" (datum 27.1.1943.) i ,Vladimir" (datum: 27.1.1942.) .

C:iji je bio izbor naslova? Morala sam vas prekinuti zbog spocninjanja Senoina romana .~ladimir" . Jer, to je jedno od onih stiva koja nepravedno ne predstavljaju Senoino pismo u nasim srednjoskolskim lektirama.

Knjige sam obicno birao i kupovao kod ,Kuglija", u Ilici 30. Ipak, moram priznati daje lvu i mene u to vrijeme mnogo vise zanimao i privlacio KarlMay, pa i ZaneGrey. Eto, i tu su vee zapocela dvostruka mjerila u odnosu prema knjizevnosti. I prvi literami pokusaji, Ivini i moji, u tim godinama bili su najvise pod utjecajem Karla Maya. Radnja se mahom dogadala na Divljem zapadu.

S lvanom Kusanom povezuju vas, vidim, mnoge biografske cinjenice, ali cinjenice koje u prostor djetinjstva i rane mladosti najozbiljnije uvode literaturu i brojne djelatnosti oko nje; polemiziranje, prevodenje, cak i uredivanje casopisa.

Ivo i ja smo izdavali svesciee pisane pisaeim strojem u dva primjerka (s jednom kopijom), u kojima smo najprije prepisivali novele koje su nam se svidjele (primjerice ,Katastrofa" Janka Leskovara t,Moj dren", u nastavcima, Danka Andelinoviea, romano lovackom psu.) Posliej je lvo izdavao u svescieima , Zivot dvojice djecaka u lavljoj guduri" sto je sam ilustrirao crtezima tintom , a ja sam izdao dva svesciea humoristicnog romana ,Put u Afriku". S godinama se kvaliteta tih izdanja znatno popravila, osobito casopisa ,Novosti", koji je lvo uglavnom sam pisao i ilustrirao, cak i kao student Akademije likovnih umjetnosti . U susjedstvu, u istoj kuei u kojoj su stanovali Kusanovi, zivio je i slikar Mladen Veza, stariji od nas petnaestak godina, koji je nama igrao cak i nogomet i ohrabrivao nas u sportskim i umjetnickim sklonostima. On i Ivin otac Jaksa obradivali su komad zemljista na , lageru" - u skladistu stare zeljezne robe u Heinzlovoj 3 7, vlasnistvu moga oca. Za vrijme rata skladiste se poprilicno ipraznilo pa je bilo sve vise neobradene i neiskoristene zemlje. Bilo je to idealno mjesto za djecacke igre. Tu se, uostalom, dogada i Kusanov roman za dj ecu, ,Koko i duhovi", u kojemu se i ja pojavljujem, kao Zlatko Bmcie.

Vas prevodilacki rad vezan je takoder uz prezime Kusan?

Tocno, uz Jaksu Kusana seniora (za razliku od njegova sinovc, sina profesora botanike Frana Kusana , urednika ,Nove Hrvatske", koji nosi isto ime i prezime),ja sam poceo i prevoditi . Jaksaje bio urednik ,Zabavne biblioteke" u Matici hrvatskoj i izabranih djela svjetskih klasika, pa je tako i meni, kao studentu, ponudio da prevodim pripovjetke Lava Tolstoja. (Ivo je poceo prevoditi s ruskoga predstavnike socijalistickog realizma vee u girnnaziji.). Na kraju sam tog ciklusa preveo cak i , Rat i mir". Taj je posao potrajao gotovo dvije godine, a ja sam gotovo svakodnevno odlazio uredniku Jaksi da pretresem s njim netom prevedene stranice. Tako sam ispekao prevodilacki zanat. Stari je Kusan slabo znao ruski , njega je jedino zanima lo je li prijevod u duhu Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 -20 13 .)

6

hrvatskoga jezika. U tome je bio nepopustljiv. Cesto smo se prepirali oko nek.ih rijeci i mojih rj esenja. Bilo je to za mene na mahove i prilicno mucno, pogotovo sto sam na kraju morao priznati da urenik im a pravo. Bez obzira - irnao pravo iii ne.

Prijevodi zastarjevaju?

Da, prijevodi zastarjevaju, na zalost. Zastarjevaju, u jezicnom smis lu, i originali , ali mnogo manje.

Danas dok razgovaramo rodendan je Nabokova i Dan knjige . Koliko se sjecam, u jednom ste intervjuu rekli da ste Lolitu prevodili sa ruskoga, poslusali ste savjet autora? Ako urednik uvijek ima pravo, ima li i autor isto tako pravo? , Lolitu" sam prevodio s autorova ruskog prijevoda na njegov zahtjev. Kao izvanredan poznavalac vise jezika, Nabokov je procijenio dace njegovu knjigu bolje prevesti nepoznati prevodilac na hrvatsk.i s ruskoga jezika. I mislim da je imao pravo, iako je u pogovoru ruskog izdanja priznao da se razocarao u sebi kao prevodiocu. U svakom slucaju, pomogao mi je da se oslobodim nekih svojih dvojbi pri prevodenju . Ako je on mogao ponesto i slobodnije prevesti na svoj materinski jezik, zasto se ne bi i ja mogao kori stiti tom slobodom? lntimna top lista vasih najdraiih knjiga nije tajna, nije tajna ni intimna l)sta najpozeljnijih glumica. Citali smo Knjige mog zivota, imamo uvid u dobar dio va5ih prijevoda. Ali , za ovu prigodu hozete li nam je ponoviti (glumice ostavljamo za onaj nepisani dio razgovora). U koje je vrijeme lista oblikovana, je li doslo do bitnih izmjena? Moze li novootkriveni naslov ozbiljno ,u zdrmati " intimnu vrijednosnu ljestvicu? Kada gledam sebe u odnosu na lektiru koju mi je nudio Zlatko CrnkoviC, sigurna sam da bi moje videnje literature bilo u velikoj mjeri drukcije da nije bilo hita i da mnoge stvari ne bih razumjela da se nisam zaljubila u ,Fiaubertovu papigu".

Igrajuci se u studentskim danirna s Ivom i jos jednim prijateljem, buducim slikarem i arhitektom, raznih lj estvica osobnih simpatija, mi smo sve to podijelili na vise kategorija: pisci, knjige, pripovjedaci itd. kod mene j e prvi na listi pisaca bio Dostojevski, na drugom Shakespeare, a na trecem Huxley, na cetvrtom Dickens, a na petom Gide. S danasnjeg stanovista, mislim da jedino Huxley nije zasluzio tako visoko mjesto na ovoj ljestvici . kod Ive su bila manje-vise ista imena, samo je redoslijed bio malo drukciji . U to vrijeme nismo bili jos otkrili Prousta. Inace, imali smo i kategorije slikara, glazbenika (skladatelja klasicne g lazbe) , sportasa, glumaca itd.

Mozemo 1i govoriti i o vasim prevodilackim uzorima?

Prevodilacki uzori ? Mozda na prvom mjestu Stjepan Kresic, koji je, Cirri mi se, nezasluzeno gotovo zaboravljen. Odusevljavala me njegova fanaticna predanost poslu i jezicna virtuoznost. Mislim da mu je u tome mnogo pomoglo i njegovo hercegovacko porijeklo, zbog kojeg mu se rugao pjesnik i prevoditelj Vladislav Kusan (koji je tvrdio da kod Kresica na spanjolskom kraljevskom dvoru !judi govore kao hercegovacki pastiri) .

Mislim da je i moj prijatelj Ivan Kusan jedan od nasih najboljih prevodilaca.

Mozeteli mi reci tocan broj prevedenih knjiga? Pitam vas to zbog toga da provjerim jeste li brizno radili popis svojih radova. Da sam prije ovoga pitanja provela anketu medu autorima, vasim suradnicima, kriticarima, uvjerena sam da bi vecina bila sigurna kako je Zlatko Crnkovic brizno vodio podatke o objavljenim intervjuima, kritikama svojih knjiga. Opisne i vrijednosne odrednice radisnost i pedantnost neminovno izbijaju na povrsin u nakladnickih projekata koji su vezani uz vase ime i nude se kao jedina 7

Uredn1k-m edijator knjizevnog uku sa Zlatko Crn kovic (1 931.-20 13.)

moguenost za razumi jevanje brojki uz prevedene, uredene i pripremljene knjige. Medutim, iako nemam nikakve posebne sposobnosti pogleda na temu (znanja o astrologiji su mi osrednja, a talog kave zanima me iskljucivo kao pokazatelj kvalitete skuhanog napitka), ne vjerujem da imate biljeznicu u kojoj su uredno ispisani datumi pojavljivanja vasega prijevoda, zabiljezena naklada, reakcije strucne publike. lako ste covjek - institucija, imam osjeeaj da niste previse pridavali znacaj vlastitoj osobi i da je sama bit , najradije bih rekla rad za opee dobro knji zevnosti , uvijek bila na p r vom m j es tu .

Ne vodi m, na zalost, evidencij u objav ljenih intervjua i kritika svojih knjiga. Ipak, imam popis svih svojih knj izevnih prijevoda, ali samo s naj nuznijirn podacima - ime autora, naslov originala, nas lov prijevoda, nakladnik, godina i mjesto izdanja. Po toj mojoj evigenciji, objavio sam do sada oko 150 knjiga prijevoda.

Naravno, tu su i knjizurine kao sto su , Rat i mir", ,Carobna gora", ,Gospodar prstenova", ali i knjizice kao sto je , Jevgenijal vanovna" LeonidaLeonova ii i jedna drama GerhartaHauptmanna. Ne, nemam biljeznicu s uredno ispisanim datumima prevedenih , uredenih i ipriredenih knjiga. I doista , ne pridajem previse znacaja svojoj oso bi. Sarno u jednoj ve likoj ladici svoga ormara za knjige drzirn nabacane prikaze svojih prijevoda, nekih intervj ua i vlastitih tiskanih tekstova. Sve je to u takvom stanju da cesto imam muke pronaci nesto od onoga sto trenutno trazim. Nadam se dace sve takve podatke o mom radu danas-sutra prikupiti netko drugi.

Zasto ne bas vi?

Vrlo rado. Svjedoci su mu svi buduei citatelji nasega razgovora. jedan dio ee ucinit i i ovi na5i Susreti.

Mozete li sad navesti nekoliko nagrada koje ste pr imili?

Primio sam samo dvije nagrade za svoje prijevode, i to obje od Drustva knjizevnih prevodilaca Hrvatske.

Prvu sam dobio 1971. godine za prijevod romana Philipa Rotha ,Portnoyeva boljka", a drugu 1986. za pomalo nekonvencionalni prijevod glasovitog dj ela Marka Twaina , HuckleberryFinn".

Na5 se razgovor za sada kreee u prostoru vasega prevodilackoga rada. Zelim vjerovati da nisam odabrala pogresan smjer time sto sam prevodenju dala prednost u odnosu na uredivanje .

(Naglasavam kako je rijec o visetracnom putu na kojem je na snazi pravilo dogovora medu vozacima) . I proznajem , bilo bi mi jako tesko kada bi mi netko dao zadatak da uz vase ime i preziem stavim samo jednu imenicu kojom bi se opisala va5a osoba . Zlatko Crnkovie , prevodilac ; Zlatko Crnkovie, urednik; Zlatko CrnkoviC, pisac?

Uostalom, na mjesto urednika u , Znanje" dosli ste nakon sto ste prepoznati kao prevod ilac. Sarno da podsjeti m citat el ja: vee 1968. ,Telegram " je objavio intervju s varna. Jed nom ste ga opisali kao , glavnu prekretnicu " . Razgovor je bio naslovljen Prociseeni prijevod knj izevnog d jela - k ri votvo rin a i k u ltu rna sram o ta .

Ne, niste odabrali pogrdan smjer time sto ste prevodenju dati prednost pred uredivanjem . Meni je prevodenje i dan-danas draze od uredivanja knj iga. Prevodenje je, mislim, moja prva vokacija. Tko zna? Da sam se bavio samo prevodenjem, mozda ne bih bio postao seceras i ciras. Prevodilastvo je kabinetski rad koji je bolje odgovarao mojoj naravi. Karakteristican je nas lov koji je intervjuu sa mnom u ,Vjesniku" svojedobno data Mirjana Dugandzija: Druzio sam s~ vises knjigama nego s ljudima. A moj je prvi ,sef', Josip Katalinic, jednostavan, ali m udar covjek, rekao: Cuvaj se !j udi koji se bave ljudima. Vjeruj samo onima koji se ba ve stvarima! lza vas je bio u tom trenutku vee desetogodisnji prevodilacki staf. Studirali ste njemacki i engleski, bili na postdiplomskom studiju u Americi , predavali na Pedagoskoj akademiji u Pakracu . Medutim , rekli ste

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 -2013.)

8

na samom pocetku da pr evodite i s ruskoga. Prvi honorar isplacen vam je za prijevod Tolstojeve pri povijetke , Dva husara" . Njime ste kupili Prousta na francuskome. Francuski jezik ste naucili sami i s njega, nekako naslucujem, prevodite najradije. Pripremajuci se za ovaj na5 razgovor, stekla sam utisak da ste jezik nauci li iz inat a, sam i. IIi u tom zakljucku zensko uvijek upisuje osobnu fotografiju , njima se i vel ike , cak i profesionalne stvari mogu dogod it i iz inata. Dobra je ako je inat izabran kao sredstvo poziva na rast.

Francuski sam jezik djelomice naucio iz inata, tu imate pravo. Zato sam ga i ucio sam, iz knjige ,Francuski u 100 lekcija", its> ponajvise dok sam radio, potpuno sam, u knjiznici opcine Pescenica, na uglu Sulekove i Buzanove ulice. Nairne, kad sam apsolvirao germanistiku, zaposlio sam se honorarno u toj knjiznici - zapravo sam je osnovao, bez ikakva bib liotekarskog iskustva, i ovih cu dana (27 .4.2004.) proslaviti s danasnjim dje latnicima te bib lioteke u Ivanicgradskoj ulici 50. godisnjicu biblioteke koja sada nosi ime ,Silvije Strahimir Kranjcevic". Godinu dana nije mj se dalo uciti za dip lomski ispit iz njemackog jezika i knjizevnosti , kod prof. Skreba (vrlo strogog), pa sam, umjesto toga, da umirim savjest, uCio na svoju ruku francuski. Usput sam procitao dvije knjige na francuskome - ,Stranca" Camusova i ,Mucninu" Sartreovu. Mozda zbog svega toga stvarno najradije prevodim s francuskoga. Ohrabrio me i urednik Jaksa Kusan koji mi je, iznenaden, priznao da sam iznad ocekivanja (njegova) u ,Ratu i miru" preveo s francuskoga opsirno pismo MarieBolkonski svojoj prijateljici Juliji. A zasto sam to preveo tako dobro? Zato sto sam prevodio slobodnije s francuskoga nego s ruskoga. I to rni je bio putokaz da treba prevoditi sto slobodnije, izbjegavati prevodenje od rijeci do rijeci.

A Prousta?

Da, Prousta sam narucio u Francuskom institutu u Preradovicevoj ulici, i to u raskosnom ,Plejadinom" izdanju u tri sveska, na biblijskom papiru, za svoj prvi prevodilacki honorar. Bio sam ponosan kad sam nakon nekoliko mjeseci cekanja napokon preuzeo to divot-izdanje. Dakako da sam silno uzivao citajuci to remekdjelo u izvorniku prije nego sto je izas lo u hrvatskom komp letu. Poslije sam dobio i pril iku da redigiram taj komplet, prijevde trojice prevoditelja, tako da sam Prousta prilicno dobro upoznao. Uostalom, prije nekoliko godina preveo sam prva dva sveska (od 15), ,Put k Swanu", za Konzor.

U Pakracu sam predavao engleski jezik i knjizevnost na Pedagoskoj akademiji. Ipak, nikad se nisam nastanio u tom grad icu, nego sam svakog DOSTOJEVSKI tjedna putovao na tri dana, a ostala ceti ri boravio sam kod kuce u Zagreb u, prevodeci i dalje knjizevna djela. Nije mi to bi lo tesko. U Pakracu sam bio podstanar kod jedne obitelji s kojom sam se sprijateljio. Najmanje sam jednu noc provodio u igranju preferansa sa sta lnim drustvom. Bilo je to zaista protraceno vrijeme. Kartanje mi je neko vrijeme bi lo porok u kojem nisam cak ni uzivao. A nisam nikad ni postao pravi, dobri kartas. Precesto sam grijesio.

1

1

Nakon Tolstoja sto je slijedilo, jeste li vi iskazivali svoje zelje izdavacima iii ste pristajali na ponude?

Nakon Tolstoja poceo sam prevoditi i za tadasnju ,Zoru", u kojoj je glavni urednik bio Augustin Sti pcevic. Za njega sam prvi put preveo i jedno dje lo s engleskoga - roman Kings leya Amisa ,Sretni Jim". Tu sam se mozda najvise namucio, prvo zato sto je engleski jezik ipak bitno razli cit od ruskoga, i sto je Amis virtuozan sti list. U to sam prvo vrijeme svoje prevodi lacke karijere uglavnom prihvacao ponude izdavaca, tek sam mn ogo kasnije mogao birati.

Prevodio sam za razne izdavacke kuce - za Naprijed, recimo , ali najvise za OtokaraKersovanija, zato sto sam se sprijatelj io s galvnim urednikom Omerom Lakomicom, koji je i sam bio vrstan prevoditelj . S nji m sam se slagao i u knjiZevnom ukusu. On mi je potkraj sezdesetih god ina ponudio da prevedem

9

Urednik-medijator knj1zevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .- 2013 .)

,Lo litu" i , Kvaku 22", izmedu ostaloga. Neka smo odabrana djela zajedni cki uredili . Orner je bio covjek u kojeg sam imao puno povjerenje. On je preveo podosta knjiga i za HIT i za neka druga izdanja koja sam objavio u ,Znanj u".

Da biste osjetili rimat recenice , svoje prijevode citate naglas? ~ Da, navikao sam se vrlo rano da sve svoje prijevode Citam naglas svojoj Lawrence Du rrell supruznici Nedi. To mi je vrl o mnogo koristilo. Prvo, primjecivao sam na taj nacin mnogo lakse neke hrapavosti iii nelogicnosti u svom prijevodu, a i Neda, koja je odrasla u ,?arajevu, ima do bar osjecaj za materinski jezik i daje mi katkad ,"Jrva kniiga korisne savjete. Cim je njoj nesto u mom prijevodu nejasno iii rogobatno, znam ALEKSANDRIJSKOG da se moram potruditi da to mjesto drukcije, bolje prevedem. S druge strane, KVARTETA Neda je uvijek uzivala i u mojoj interpretaciji prijevoda, jer sam svaki put po malo i glum atao (ko nkuriraj uci svom imenjaku i prezimenjaku koji je nenadmasiv u citalackoj interpretaciji knjizevnih djela). Mozda bih i ja bio relativno dobar glumac (to je bar tvrdila moja sestra), samo sto sam ja covjek raspolozenja pa bi moja glum a vjerojatno varirala i skupo me kostala (zivci i ine slabosti tjelesne naravi).

JUSlrl NE Eoe~nN

Sad cemo u nas razgovor ukljuciti i Dan knjige . Uvodno sam naglasila da Zlatko Crnkovic zasluzuje barem jedan jednosemestralni kolegij na Kroatistici iii nekoj drugoj katedri. Ne laskam vam , doista mislim da bi suvremena hrvatska knjizevnost puno drukcije izgledala da vi niste bili u Znanju i da niste uveli instituciju kucnoga pisca.

Bilo bi mi drago da se jednom ostavri vasa ideja o jednosemestralnom proucavanju moga rada na kroatistici, iako mi se cirri da je to ipak malo pretenciozna zamisao.

U trecem kolu pojavljuje se , Ljubavna prica", prodaja krece , reklo bi se danasnom marketinskom ulicnom terminologijom . Tenzera ubrzo pise jedan vrlo alarmantan tekst u ,,Vjesniku", cak i on poseze za onom sintagmomvpodilaienje publici. Sveta Lukic i Branimir Donat na cijelu hitovsku pricu gledaju s podosta rezerve. Cim je nesto opisano kao HIT, to postaje kriticarski sumnjivo. Nitko ne pomisl ja da se pripovjedniiJl talentom moze doci do publike. I premda borba za citatelja ozbiljno , u hrvatskom slucaju , traje od Senoinih programatskih tekstova, dolazak na cilj redovito je popracen sumnjama.

Spomenuti Tenzerin tekst objavljen je 1977. Kako biste danas prokomentirali njegovu recenicu: Taj flert naseg pisca s masovnom publikom razumljivo da prate pretjeranosti svojstvene zagorjelim ljubavnicima, ali valja se prisjetiti i umijeca Casanove , koji je u delikatna osvajanja unosio i mudrost .

Da, tekje ,Ljubavnom pricom" u 3. kolu krenula prodaja, Ten:Zerinje tekst u , Vjesniku" bio, mi sli m, dobronamjerno upozorenje da se pripazi da se ne zapadne u pretjeranu komercijalizaciju . Inace je Tenzera redovito recenzirao gotovo sve knjige iz biblioteke HIT i najcesce pisao pozitivno o njima. Bio je i interni recezent Znanja, kao i Igor Mandie, Zdravko Zima, Josip Pavicic, Sasa Veres, Strahimir Primorac, Dubravko Horvatic, Mi lan Selakovic i dr. Veliku mi je pomoc u urednickom radu pruzao i dugogodisnji predsjednik Izdavackog savjeta Branko Hecimovic.

Kao da svi zaboravljaju kakve je romane pisao Aralica na samom kraju sedamdesetih i prvom polovicom osamdesetih . I s kakvim je rukopisima usao u vasu kucu , pod vasu urednicku palicu. Meni je osobno zao sto je autor briljantnog romana , Psi u trgovistu " zaboravio da njegove posljednje knjige ne citaju oni kojima ce one baciti svjetlo na naslove zbog kojih smo mi drugi Aralicu voljeli , i u to vrijeme u kojem su, mozda neki od njih, danasnjih zaljubljenika u ,Svetinku" , tiho vjerovali da su decki SUBNOR-a u pravu. Nece citatelj , Ambre" nakon toga uzeti , Duse robova" . Premda se iz knjige ,Pisac i njegov urednik" mogu nauciti mnoge stvari urednickoga zanata i otkriti koliko je u svemu potreban i talent (kao sto proucavatelji romana 0 povijesti mogu stosta prepoznati iz pisama vasega pisca) , recite nam kako je izgledao autorov dolazak u , Znanje " . U tim trenucima Aralica postaje pravi pi sac .

Ara lica je u Jugoslaviii stjecao popularnost upravo svojim oporbenjastvom i otporori! politickom estab li shmentu i SUBNOR-u. Cak su mu i nagrade (knjizevne) osporavali iz politickih razloga. Cirri mi se da

Urednik-medijator knji zevnog ukusa Zlatko Crnkovic (193 1 -2 013.)

10

je vecina Citalaca ipak zaboravila to vrij eme njegove drustvene nemilosti pa da sude o njemu samo po potonjim pamfletskim romanima. To bi se pogotovo moglo reci za knjizevne kriticare koji ocito svjesno zaborav lj aju njegov nekadasnji polozaj i romane kojima se on proslavio, a koji ostaju medasi u hrvatskoj knji zevnosti.

U vasu su urednicku sobu dolazili mnogi nasi pisci. S nekima ste se i sprijateljili. Kako je izgledao jedan vas radni dan?

Kako je izgledao jedan moj radni dan? Od sama pocetka izborio sam za sebe povlasteno radno vrijeme, od 11 do 3 sata. Priznajem da sam i to povlasteno radno vrij eme z1orabio - obicno sam dol azio na posao oko 12 sati . Osim toga, bio sam osloboden gotovo svih ,samoupravnih" obaveza, osim prisustvovanj a sjednicama Izdavackog savjeta i Radnickog savjeta kad je na dnevnom redu bio godi snji izdavacki plan. Imao sam srecu da mi je tajnica Vera Krznar osiguravala mir u mojoj radnoj sobi i da nije dopusta1a da me se uznemirava .

Goto vo sam svaki dan morao napisati gdjekoje pismo, vrlo cesto i odbijenice autorima. Bila su to pristoj na, ali kratka pisma. Dobar sam dio radnog vremena provodio u razgovoru sa suradnicima - autorima, prevodiocima, recenzentima, kriticarima itd. Najradije sam razgovarao s Ten:Zerom, Mandicem, Aralic9m, Kaporom, Dedicem, Hecimovicem, Zimom, Lakoll)icom , Palom , Pavlicicem , Danojlicem, Tabakom, Soljanom, Tribusonom , Veresom, Ottom, Viskovicem, Zmegacem, Je1aCicem, Paljetkom, Ladanom itd (nabraj am nasumce). Jedan mi je od najdra:Zih sugovofi!.ika bio pomocnik direktora Josip Katalinic, a dobro sam se razumi o i s Pekotom, Brencunom , Medakom i Simekom. Primjecujem da ni medu ovim mojim sugovomicima nije bilo - :lena, iako sam povremeno ugodno razgovarao s nekima od njih . Moglo bi se cak pomisliti da ni sam u:Zivao u zenskom dru stvu , sto bi bilo daleko od istine. Ipak, bilo je tu stanovite nepravde, priznajem. Dakako da ste mi i vi draga sugovomica, na zalost, odvise rijetka.

Ne bih voljela pregledati zamisljeni stenogram mojih razgovora s vama. Znate li vi uopce kakov ste autoritet bili nama mladim kriticarima? Rijetko sam kada zadovoljna samom sobom i pamtim rijetke slike vlastita ponosa. Jedna od najsna.Znijih vezana je uz prvu posiljku biblioteke hit.VBilo je to kolo 1982.

Nosila sam ga kroz hodnik Pedagoskoga fakulteta i, kad god 9i me netko pitao Sto je to , odgovorila bih: Crnkovic mi salje recenziju. A tek dolasci u Zvonimirovu! Cini mi se da sam u , Podravci-expressu " ponavljala znaoje iz teorije knjizevnosti jer sam se bojala da cete me pitati teoriju kriminalistickog romana na primjeru ,Celicnog mjeseca". Tako bih lako pocela disati kad bi mi va5a tajnica rekla da jos niste stigli i da vas malo pricekam . Dobivala sam nekoliko minuta za dodatnu koncentraciju .

Salite se, nije mi na pamet padalo da vas ispitujem o vasem poznavanju teorij e knjizevnosti - to su bile potpuno izli sne bojazni.

Jesu li pisci imali posebne zahtjeve, jesu li kontrolirali naslovnice, jesu li sami odredivali koji ce tip slova najbolje odgovarati njihovim pricama.

Da, vecina se autora zanimala za likovna rjesenja svoj ih knjiga.

Ara lica je obicno sam pronalazio i predlagao fotografije , a Kapor je uvijek imao svoje ideje koje smo nastojali realizirati. Pavlicic nije pokazivao mnogo interesa za opremu svojih knjiga, Tribusom tek malo vise. U tip slova nije se nitko od njih, hvala Bogu, pacao.

Jedan mi je urednik nedavno rekao Necu vise objavljivati domace autore. lscrpljuje li kontakt s piscima? U razgovoru za Nedjeljnu Dalmaciju, prije sedam god ina, a sada i ovdje, priznali ste da ste na urednickom mjestu zaradili cir na dvanaestercu i secernu bolest jer ste tesko podnosili neugodne strane toga posla . Tu su , pretpostavljam , pisci ipak bili najmanji dio?

Kontakt s piscima ponekad iscrpljuje urednika i moram priznati da mi je lakse otkako u Algoritmu objavljuj em samo stame pisce. Kishon je uvijek inzistirao da njegovo ime bude otisnuto krupnijim slovirna od naslova djela, za razliku od J.D. Salingera. Pisci nisu, na za lost, bili najmanji faktor u izazivanju mojih tjelesnih boljetica. lpak, u pravilu sam imao mnogo vise problema i muka sa slabijim piscima. S dobrim piscima ob icno je najlakse raditi.

II

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (193 1.-2013. )

Nisam vam nikada pripovijedala kako su izgledali moji prvi dani u Znanju. Kad su va5i odbijeni pisci culi da je na urednicko mjesto dosla neka zenska, slali su ponovo na istu adresu stare rukopise. Posiljci su dodavali obavezno pismo. Recenice nisu bile uvijek ugodne za citanje . Naravno, nisam imala, kao vi, potrebnu mudrost pa sam im na5iroko i nadufacko obja5njavala razloge neuklapanja u biblioteku, pisuCi nerijetko opsirne recenzije. Poslije sam i sama usvojila nekoliko urednickih recenica, neutralnih i blagih , ali su se onda pojavili drugi problemi . I suocenje s cinejnicom da se velika bibliotek ne moze raditi kao drugi posao. Pogotovo sto prije deset godina nije bilo drugih velikih biblioteka. Jeste li ikada imali osjecaj da vam se slova rukopisa ostavljenoga na pelir papiru odbijaju od tijela? I kako ste se osjecali kada ste morali napisati urednicku odbijenicu? Vi ste iamli kucne recenzente, pozivali ste se na njih i tajili im imena? Primjerice, novi roman priznatoga klasika, do sad a neobjavljivanoga u , Znanju ", nije vam se svidio. I sto ste cinili? Jednom cu vam ipak pokazati pisma koja su slali meni nakon sto ste vi otisli iz Znanja. Mislim da sam dobila barem treCinu svih onih rukopisa koje ste vi odbili. ?bog toga sam i spomenula pelir papir. Vratimo se jos vasem HIT-u. Sto je HIT bio uspjesniji , pretpostavljam da je bilo sve vise razlicitih pritisaka?

GMa .1,C)j rn,_

wain

.ur.

ff~

ÂŁvergriN

i druge priCe

Da, sto je HIT bio uspjesniji, to je bivalo vise pritisaka sa strane. znan 1e Cesto sam nastojao u zacetku obeshrabriti i odbiti autore koji me nisu zanimali. Imao sam interne recenzente, koje nisam otkrivao autorima ako ...____ _ __ je recenzija bila negativna. Recenzenti su mi gdjekad dobro dosli kad bih odlucio odbiti neciji rukopis. Ipak, nikad mi nije bilo drago odbijati autore. Osjecao sam se nemocan znajuci da cu se zamjeriti covjeku koji mi inace nista nije sk.rivio, koji mi je mozda i simpatican. U tome je prokletstvo urednickog posla. v

Namjeravla sam vas vee do sada u razgovoru upitati nesto uz najdraze urednicke knjige . Dvoumila sam se . Sada kad ste spomenuli Curtisovi metaforu rodbinstva, svida mi se poredba lTD-a s manje uspjesnom djecom (jasno, prema zahtjevima i propisanim kriterijima zajednice koja je slika na5ega gradanskoga prosjeka) , ohrabrila sam se. I postajem znatizeljna. Vas najdrafi strani i najdrazi domaci roman u HIT-u? Da ste vi meni postavili to pitanje, rekla bih vam da sam oduvijek zeljela preoblikovati spomenutu metaforu . Moze li se uopce izdvojiti jedan? IIi da prosirim pitanje, kako bi od va5ih 255 naslova izgledalo idealno kolo, u omjeru 3 + 3?

Moje idea)no kolo , 3+3 izgledalo bi, recimo, ovako: Milan Kundera, ,Sala"; Nadezda Mandelj stam, ,Strah i nada"; JulianBames, , Flaubertova papiga"; Ivan Aralica, , Duse robova"; Momo Kapor, , I druge price"; Pavao Pavlicic, ,Vecemji akt".

A kako biste danas, da ,na raspolaganju" imate proznu produkciju unazad deset god ina, izgledalo jed no kolo , ponovo 3 + 3?

Hipoteticno kolo 3+ 3 u posljednjih lO godina izgledalo bi , primjerice, ovako: Pavao Pav licic, , Diksilend"; Miljenko Jergovic, , Dvori od oraha"; Goran Tribuson, , Rani dani"; Josif Brodski, ,Vodeni zig"; Gaarrder, ,Sofijin svijet"; F. McCourt, ~c-~• , Angelin prah".

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 -2013 .)

12

Odli cno . Cak tri romana iz 44. kola, a to je prvo kolo koje sam potpisala poslije vas. Ne smijemo zaboraviti jos nekoliko podataka, njima prosirujemo vas urednicki rad. Mislim na jednu biblioteku u Mladosti i na vas angafman u ,.Ziatnom paunu ".

U Mladosti sam uradio samo sest knjiga .,domaCih autora" u biblioteci .,Alfa i omega". Efekt je bio vrlo skro man , a nije bio mnogo bolji ucinak ni u .,Zlatnom paunu" koji sam neko vrijeme uredi vao u .,OtokaruKersovaniju", nakon odlaska nezaboravnog, u nasem razgovoru vee spomenutog, Omera Lakomice.

Godine 1994. otisli ste iz Znanja. Yasi komentari , sjecanja, opisi , ocjene naci ce se u novoj knjizi s kljucnom tematskom rijeCi nakladnicke kuce u kojoj ste proveli 25 godina. Kada danas prolazite pored knjizare na Trgu , pogledate li u izlog?

Ne zavirujem u izloge Znanja niti ulazim u njihove knjizare. Radije kupujem knjige u drugim knjizarama.

Biblioteke nemaju ritam kao prije, a i, budimo iskreni , tesko je sve to raditi poslije Zlatka Crnkovica. U pocetku to Iaska, govorim vlastitim iskustvom. Mozete li vi ocijeniti biblioteke koje danas ureduju oni poslije vas.

Potpuno sam zadovoljan vasim uredivanjem HIT-a poslije mene. Gotovo bih se slozio s Delimirom Resickim da je prvo kolo koje ste vi uredili mozda najbolje od svih dotadasnjih kola. Drago mi je sto je Vjera Balen Heidi ocuvala visoke kriterije te biblioteke, samo je steta sto knjige tako rijetko izlaze. Ana Lederer je osvjezila biblioteku lTD novim, mladim au_torima. Mislim da je u tom smislu pokazala vise hrabrosti od mene. Zao mi je sto je EVER GRIN promijenio format i uvez te izg ubio prvotni smisao, sto je naprosto zahirio.

Pripovijedanje u prvom lieu blisko vam je i kao citatelju. Prvo je krenulo s knjigama, trecim bioloskim roditeljem , onda je dosla memoaristika, pa snovi. Necu vas nista pitati o recepciji, to je najmanje vazno. I stvarno ste biljezili snove? Nakon vase knjige, samo sam jednu noc ustala i zabiljezila san . Lijena sam, ujutro zaboravim, zasigurno pogledam kroz prozor.U Slavoniji postoji vjerovanje da se pogledom kroz prozor snovi zaboravljaju.

Da, snove sam stvamo biljezio, nista nisam izmisljao. Radi toga sam sm is lio i posebnu tehniku biljdenja snova .

Sami ste lektorirali hrvatske i srpske pisce. Niste se priklonili silovanju hrvatskoga jezika, i ,. Lijepa nasa" je za vas jos uvijek himna a ne domopjev. I dobra je sto ne odgovarate na prozivanja.

Postoje osobe kojima se neke stvari jednostavno ne mogu objasniti .

Borio sam se, koliko sam mogao, protiv silovanja hrvatskoga jezika. Upomo sam se u prevodenju drzao svoj ih jezicnih principa, pa cak i staroga pravopisa. Pisao sam u vise navrata o nekim rogobatnim pojavama i pomodarstvu u suvremenom hrvatskom jeziku. a zalost. mislim da je sve to borba s vjetrenj acama. Zato sam i odustao od nakane da vodim u dnevnim novinama kolumnu pod naslovom .,Iz radionice jezicnog prakticara" .

13

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .- 2013 .)

IVAN ARALICA (2004) 0 mom uredniku, lektoru i prvom citaocu.

Dakovacki susreti hrvatskih knjizevnih kriticara, knj.6.

Matanovic, Julijana (prir.), Dakovo: Matica hrvatska. Dakovo . Str.9-36 . (dijelovi) U turbulentnim vremenima sto smo ih prozivljavali u proteklih petnaest godina, mahom pod upli vom politike i, bar ja taka mislim, bez svoje krivnje, izgubio sam nekoliko prijateljstava koja su me godinama prije gubitka oplemenjivala. Koliko god za njima zalio, a zalit cu do kraja zivota, toliko me ispunjava radoscu cinjenica da sam prijateljstvo sa Zlatkom Crnkovicem ne samo sacuvao, i kad sam prestao biti njegov pisac a on moj urednik, nego ga i ustalio s dobrim izgledima da tako ostane do kraja. Tim zadovoljniji sto od onaga sto jesam, buduci da drukciji ne znam i l}e mogu biti , nisam zrtvovao nista da bih to prijateljstvo II!W/I'rl...lvAN Alw.ICA 8t ZI.ATKO CRNKoVIt ••• sacuvao. Zivim u uvjerenju da se ni Zlatko od onog sto jest, da bi kao i ja nase prijateljstvo sacuvao, nije morao nicega odreci . Ostali smo Pisac jedan uz drugoga, nenametljivi jedan drugome, ali uvijek spremni 1 da se cujemo , napricamo , izjadamo, podijelimo tugu i radost. · d i1 Kad god to treba , i kad god se mora! Ostali smo jedan UZ drugoga llJegov ure n ( i u knjigama i u zivotima sa svim onim po cemu se razlikujemo. Po ......... !~~~:~~.~~~~~.......... cemu smo dvije osobnosti bez pretenzija da preuvelicavaju ono sto ih veze iii, ne daj Boze, pokusavaju nivelirati ono u cemu se razlikuju.

Tako je bilo od pocetka, i tako neka zavazda ostane! A one koji to prijateljstvo uporno guraju pod upitnik,preklinjemdasetogaokane i da nam ne pricinjavaju neugodnosti.

Sam cu se, pak, upravo tim u pi tn 1 ct rna , i zbj ega v aj uc i imenovati one koji su ih postavljali, posluziti kao okosnicom na koju cu nanizati ono sto drzim temeljem nase suradnje i naseg prijateljstva.

Iako je to te5ko, jer se o njemu mnogo zna, nadam se da cu kazati kazano. i nesto sto do sada o Crnkovicu nije Zbog toga sto ga javnost dozivljava kao znalca velikih svjetskih jezika, nase i svjetske knjizevnosti, kao i u velikoj mjeri apoliticnog intelektualca, a mene kao nacionalnog barda, zbiljski i od sale , jedno vrijeme svojski zaronjena u narodnjacku , drzavotvornu i konzervativnu politiku, zbog toga sto je bio urednik i mojih pripovjednih djela i triju od mojih pet knjiga politickih ogleda, jednu je od njih popratio lijepim pogovorom, zbog toga sto je ostao lektor i prvi citalac mojih knjiga do danas, kad mi vise nije i urednik i, najzad, sto je korespondenciju sa mnom objavio u knjizi ,Pisac i njegov urednik", Zlatka bi u gotovo svakom razgovoru novinar upitao kako objasnjava tu suradnju i toliku bliskost sa svojim antipodom. MisleCi na antipodnost u politici , nekad izrijekom, nekad u kontekstu! Misleci na nespojivost liberalnog kozmopolitizma i konzervativnog narodnjastva! A, mozda, i antipod u knjizevnim ukusima!

Najcesce nevoljko, Zlatko je nato provokativno pitanje odgovarao kako je znao i umio . Koliko sam ih god procitao, svaki je odgovor temeljio na protupitanju - pane mislite, valjda, da cu prijateljstvo zrtvovati zbog politike? Bilo bi mi :lao, kada bih te razgovore Citao, sto ga zbog mene raspil}ju, i u razgovoru s njim povrsno sam prelazio preko tih njegovih muka zbog mene, iii ih ne bih ni spominjao. Zao jer sam se pridrzavao stava : neka za svoje grijehe sam budem udaran , a moji prijatelji neka toga linea budu postedeni!

Nista manje nisu me muCili prigovori mojih, nazovimo ih tako, politickih istornisljenika. Kad bi procitali Zlatkov intervju i nasli tamo odgovor da se on zbog politike ne namjerava od mene odvojiti , dosli bi k meni i govorili da kakav mi je to prijatelj , da se on takvom izjavom distancira i od mene i od mojih politickih uvjerenja.

Bilo ih je tesko uvjeriti da tu nema nikakva distanciranja od mene, jos tete da nema distanciranja od moje politike. A kad bi i bilo distance od politike, zasto je ne bi bilo, i da to ne znaci i istovremenu distancu od mene!

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (193 1 -2013 .)

14

Ostajali su ti moji nazovi istomisljenici , kao i novinari sa svojim standardnim pitanjem o antipodu Aralici , nedodirljivi na dva moja argumenta da se u Crnkovicevu odgovoru ne nalazi ono sto oni vide, da se tamo nalazi nesto sasvim drugo, meni potpuno prihvatljivo.

Is tina, Zlatko je, sto se politike tice, liberalno i kozmopolitski inspiriran, a ja konzervativno i narodnjacki, ali je istina ito date dvije inspiracije, u politickoj praksi nerijetko suprostavljene jedna drugoj, u nasoj interpretaciji i u nasem dozivljavanju njihovih sustina, nisu u antipodnom odnosu nego se prozirnaju i nadopunjuju.

U njegovu liberalizmu ima dovoljno mjesta za moj konzervatizam kao tekovinu istog civilizacijskog kruga, a u njegovu kozmopolitizmu centralno mjesto zauzima hrvatsko narodnjastvo. Jer, kakav bi to kozmopolitizam mogao biti kad u kozmopolitizmu ne bi vidio sebe i svoje! S druge strane, u mom konzervativizmu sredisnje mjesto, jer su izdanci iste civilizacije, ima tolerancija, pa i prema liberalizmu, a svoje narodnjastvo i ne vidim drukcije nego kao sastavni dio kozmopolitizma strukturirana od zbroja narodnjackih identiteta. Prema tome , ono sto se u novinama i mojim istomisljenicima cini nespojivim, nas smo dvojica lijepo poslozili i povezali.

To je prvi argument! A drugi?

Jedan malo knjizevnik malo knjizevni kriticar po politickoj nuzdi, prikazujuci nasu knjigu ,Pisac i njegov urednik", cudi se sto se Crnkovic, njegov, kako kaze , formativni urednik , dopisuje s jednim Aralicom i, jos gore , obja vljuje tu korespondenciju u zajednickoj knjizi. Ljudi, je li to moguce ? Na jednom drugom mjestu, taj knjizevni kriticar po politickoj nuzdi , koji se mnogo bavio mojirn duhovnim interijerom, Budise i Tomca nema nikakve tvrdi da izmedu mene, Krste Cviica, politicke razlike. Sto je, moram priznati, rijetko tocno zapazanje u bi taj sto ne nalazi razliku u njegovim tekstovima o meni! Kad politickim pogledima gore imenovanih znao sto su politicka ne bi se trebao cuditi ni sto Zlatko polazista a sto njihova realizacija, suglasju, ni sto mozemo potpisati i ja zivimo u politickom miru i zajednicku knjigu. Jos manje bi morao prokazivati Cviica, Budisu i Tomca da su, zajedno s Aralicom, cetiri oka ujednoj glavi!

Jer, jedno su politicka polazista, drzavotvorstvo , vi sestranacje, antikomunizam i slicno, a drugo je politicka operativa. dok smo na polazistirna, na nacelima, dotle smo ujedinjeni . u stranke i politicki personarij , i Kad seta nacela pretacu u praksu, Zlatko i ja imamo , ako uopce irnamo, svoje konje za trku i dr:Zirno se nacela svijeta zapadnoeuropske demokracije - da je bezobrazno nekoga pitati u kojoj crkvi Boga moli, kolika mu je placa i za koju o konjima za utrku pricamo, znamo stranku na izborima glasa . A kad dvojica prepiremo oko stranaka se dobro zabaviti! Zasto da se nas koje se razmnozavaju dijeljenjem kao amebe, i zasto da se svrstf!vamo iza Ive i I vice, Mate i Vlade, Milanke i Jadranke, Vesne i Zeljke, kad ni oni sami nisu suprostavljeni drukcije nego Sjasi Kurta da uzjasi Murta! I to bi bio taj drugi argument u koji se ne daju uvjeriti ni moji politicki istomisljenici ni novinari koji se propituju o suzivotu antipoda. , Dakle, neka se zna", pise Crnkovic u clanku , Lektorskaje tuga pregolema", koji se nalazi u njegovoj knjizi , Knjigositnice", , da sam sve Aralicine knjige koje sam u ,Znanju" potpisao kao urednik, i sam lektorirao".

Tomu dodaje: , I ne samo Aralicine nego i Pavliciceve, Majdakove, Tribusonove, Kaporove i gotovo svih ostalih pisaca u HIT-u, ITD-u, EVERGRINU i u pojedinim kompletima izabranih djela". e mam kako je s drugirn autorima, ali ja sam lektorskim poslom urednika Crnkovica bio prezadovoljan.

0 tome ima dokaza u nasoj objavljenoj korespondenciji! Toliko zadovoljan da sam mu nastavio davati na lekturu svoje rukopise i kad vise. nije bio urednik mojih knjiga, i traziti od izdavaca da se njegovo ime otisne u impresumu kao ime lektora. Zelim da tako bude i ubuduce! Njegovo ce se ime pojavljivati i na mojim knjigama koje sam pripremio za tisak nakon svoje smrti . Tolika ovisnost mene o njemu i, usudio bih se reCi , njega o meni , jer ga zanima sve sto novo napisem, pricinjavala je i jos pricinjava mnoge neugodnosti i njemu i meni , te je postala uzrok grubog nasrtaja na nase prijateljstvo.

15

Uredni k-medijator knji zevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1 93 1.-20 13.)

Jedni su mi s nebeskih visina svoje uobrazenosti dobacivali da su moji tekstovi bez Cmkoviceve lekture nepismeni, a drugi me korili kako mogu dopustiti da mi on svojim intervencijama razara autorsku individualnost, i poducavali me kako s imenom lektora u impresumu, bio to Cmkovic iii netko drugi , priznajem da sam nepismen i da mi je potreban lektor. I jedni i drugi porucivali su mi da sam nepismen, iii dane znam b~aniti svoju individualnost. A Cmkovicu da nasrce na tu individualnost, ili da bez potrebe podrzava nepismena ptsca.

Iako je iz nasih pisama mogttce vidjeti kako se radi ta lektura, kod nasih se kriticara javila zelja da dobiju potpun uvid u to lektoriranje. Sto je previse, previse je! Ipak, da ocitovanje jednom bude moguce, da bude dopunjeno ono sto se nalazi u pismima, neke rukopise koje je Zlatko lektorirao sacuvao sam, u Boga se uzdam, za neka daleka vremena.

Svatko ce dobronamjeran, trenutno iz nase korespondencije i mog opisa koji slijedi , a jednoga dana i iz lektoriranih rukopisa, alko zakljuciti da se tu ne radi ni o opismenjavanju nepismena pisca ni o razaranju pisceve individualnosti. Tu se radi o te:lnji i pisca i lektora da u suradnji postignu jezicnu perfekciju , perfekciju po mjeri obojice. I kad zelim da Crnkovicevo ime stoji u impresumu, zelirn gada bude jamac toga perfekcionizma. A boljeg jamca, po mojoj mjeri i mom ukusu, kod nas nema! i politicke oglede, koje odavno Sve svoje tekstove, prozu Zlatko Crnkovic ispisujem flomasterom u kreativnoj pisem i ne namjeravam pisati, ne poklanjam jeziku . Neka tece verziji kad gotovo nikakvu paznju ih, takoder flomasterom , ispisujem kako tece! Sarno od sebe! Potom nekoliko puta! Tu je sva pozomost u cistopis . Neke dijelove i po poklonjena jeziku i svemu onome StO UZ to ide . akon toga rukom nekad sam a nekad ga diktiram pisani Cistopis prepisujem na stroju, Zlatku . Zahvalan sam mu sto on daktilografkinji. taj prijepis dajem jer ja koji sam rukopis naucio usput obavlja i korektorske poslove, vidjeti tipfelere. Od sada ce toga gotovo napamet nisam u stanju koji tipfelere podcrtava, pa ih lako biti manje jer radim na kompjuteru mogu ispraviti i sam.

Lektorski dio posla veoma rijetko tangira sintaksu , a ako se sintakse i dotakne, Zlatko nece napraviti zahvat nego ce me na upozoriti da tu mora doci novi margini i podcrtavanjem recenice prijedlog. Lektorske se intervencije valjda u devedeset i devet postotaka bez upitnika i s upitnikom. o , odnose na leksik. One su dvovrsne, buduCi da nakon Zlatkove lekture ja dajem imprimatur na svaki zahvat, svi su lektorski zahvati pod upitnikom. Razlika izmedu zahvata tome da Zlatko u prvom slucaju bez upitnika i s upitnikom jest u au drugom poziva mene da rjesenje uvida problem i ima za nj rjesenje, nadem. Kad ja pogledam sto je on napravio i sto mene pita, sjednemo jedan uz drugoga i krenemo , slijedeci ono sto sam ja pripremio kao odgovore na upitnike, od jednog do drugog zahvata pod upitnikom , i onih koji pod upitnikom nisu ako se ja s njima ne slazem. I uvijek se dogovorimo! Ja mahom prihvatim njegove neupitne zahvate, a on moja rjesenja za zahvate pod upitnikom.

Koliko Cmkovic dr:li do autorove individualnosti i posebnosti, lijepo se moze vidjeti prilikom sravnjivanja njegova i moga doprinosa jezicnoj perfekciji teksta. S radoscu prihvaca otkrijem li mu sto dotad nije znao , a ako se ja ustobocim pa ne popustam - kao sto je bio slucaj s malim pocetnim slovom za sve institucije u ,Sebastijanovim pricama" izuzev Sabora - on ce mi i tu popustiti, iako to popustanje dr:li problematicnim . I neka s ezna, ja snosim krivnju za mala pocetna slova kolektivnih i individualnih institucija u , Sebastijanovim pricama". Neon, iako se njega zbog tih pocetnih slova u tisku napadali!

Culi smo u izjavi kriticara nase knjige ,Pisac i njegov urednik" da je u njegovu zivotu Cmkovic bio formativna osoba u ulozi urednika. Nije Cmkovic bio formativan samo za tog kriticara (mozda za njega, sudeci po onomu kako kritizira, manje od bilo koga), bio je on formativan za nekoliko generacija citalaca i pisaca.

U krugovima za takvo vrednovanje zainteresiranih lako ces dobiti podrsku ako kazes da je Cmkovic je

carske mrvice

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2013 .)

trojice nasih najvecih prevodilaca. Velikanovic, Tabak i on! Na posljednjem mjestu samo zato sto je u tom trojcu najmladi! Slozit ce se s tobom kad kazes da mu je u urednikovanju prethodio Nikola Andric, kojeg je Crnkovic nadisao i postao neusporediv bilo s kim. Ali, ako kazes da je, prevodeci sa cetiri jezika i uredujuci nekoliko popularnih biblioteka, Crnkovic utjecao na hrvatsku knjizevnost - sto ce reci bio formativan - isto onoliko koliko i bilo koji od knjizevnih pokreta kroz koje se ta knjizevnost formirala, samo ce se probrani s tim sloziti. Neki ce od pripadnika njegove generacije to uporno nijekati, ali ce biti i onih koji ce se nad tom mislju zamisliti. Oni koji ce te u tom poddati mahom su pripadnici mladih generacija od njegove, oni koji su bili pod zracenjem njegove formativne moCi. To ulijeva nadu dace se uskoro podjednako tretirati sve tri njegove vrijednosti . I prevodilac, i urednik, i formativni faktor hrvatske knjizevnosti , ravan bilo kojem knjizevnom pokretu.

Stovise, cini mi se da je prirodom svoje formativnosti Crnkovic postao rnrtvozornik pokretima kakve smo do sada poznavali!

A poznavali smo knjizevne pokrete - nema potrebe da ih nabrajam - koji su se vezivali uz pokrete u svjetskoj knjizevnosti iii su se vezivali uz odredeno knjizevno ime, koje je samo po sebi bilo dovoljno, postajuci uzorom, postati i zacetnik pokreta. Premda su ti uzori , i pokreti i imena, bili stimulansi nacionalnoj knjizevnosti, bar za neko vrijeme, oni su prezentnu knji_zevnost cinili jednoobraznom i u velikoj mjeri epigonskom. Cak i porazno losom ako se neko domace ime ne bi uspjelo othrvati toj jednoobraznosti i tom epigonstvu . Dok Crnkovic prevodi i ureduje , a to je razdoblje od nekoliko desetljeca, uzori su bili razni ,modernisti", ,proza u trapericama ", ,katkijanci", ,egzistencijalisti", ,borgesovci" i mnogi drugi .

Prevodeci i uvrstavajuCi u svoje biblioteke i pisce koji ne pripadaju krugu ovih uzora, ali u svjetskoj knjizevnosti jesu bili trendovi, Crnkovic je upozoravao da je suzavanje uzora na nekoliko imena i trendova neplodotvorno. Ako smo toliki koliki jesmo i moramo se ugledati na ono sto se u svijetu do gada, treba imati u vidu sto je moguce vecu lepezu mogucnosti.

On sam to nije pokusao teoretski obrazloziti , ali je to cinio prakticki, sto je bilo mnogo djelotvornije . I sto je neke knjizevne kriticare, koji su zivjeli od toga da namecu knjizevne uzore , ostavljalo bez posla, pa su ono sto on cini pokusavali gurnuti u stranu i proglasiti trivija.lnoscu i zabavom. Uzalud, jernakonnjeganitkovisenikoga ne moze instalirati kao zajednickog uzora, ali moze, kao sto je i on Cinio, upozoravati sto bi sve uzorom moglo bit.

Prevodeci i objavljujuci klasike iz razlicitih razdoblja, donoseci ih na jeziku koji je, s jedne strane , cuvao patinu minulih vremena, a s druge, sa svojim osuvremenjivanjem cini te stare pisce suvremenicima, Crnkovic upozorava na mogucnost da sviti pi sci, ako se i ~? v ~ ~aj u , m o gu po s ta ti plodonosnim uzorima. Drugim r IJ e c 1m a , d a u z oro m suvremenom piscu moze postati sve sto je nekad bilo uzorito, ako se taj uzor moze u odgovarajucoj varijanti i u danasnje dane uciniti uzoritim. Kolikje to pomak, sto se postavljanja uzora tice, znat ce svaki onaj pisac koji se lomio u situaciji da se opredijeli za ,zastaijelo", kojem ga srce vuce, iii za , modemo", na sto ga sili pretditi trend. A mnogi su se na tome lomili, jer , modernost" i ,zastarjelost" u svim su vremenima postojale. Crnkoviceva je poruka bila da se oko toga ne treba lomiti, neka se ide tamo gdje te srce vuce! isam medu knjizevnim radnicima susreo covjeka kojem bi se na praznoslovlje jdila koza koliko se jezi Crnkovicu. On moze tolerirati razlicitu literaturu, i oni koja je njenu odbojna, moze je nevoljko prevoditi i nevoljko uvrstavati u svoje biblioteke, ali ne moze podnositi Ijecitost radi same Ijecitosti, jezicno prenemaganje i jezicno izi vljavanje. On podnosi samo rijec izakoje stoji dozivljaj , stav, iskustvo, mastovitost i duhovitost.

Ukratko, sadrzaj! Ne5to o necemu sto ce plijeniti paznju citaoca! I sam je isticao da ne stoji iza svega sto je 17

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2013 .)

prevodio i objavljivao kao da je to izbor po njegovu ukusu, nego da je to izbor citalaca, koje on cijeni kakvi god jesu. To se zlobno tumacilo kao podilazenju niskom ukusu citalacke pub like. Ima i toga, ali kad smo kod njegove uloge moderatora knjizevnih obrazaca, treba imati u vidu i drugu stranu medalje . Da Crnkovic u vrednovanje knjizevnog djela uvodi i citaoca koji do tada vrednovanju nije imao tako sirok pristup. Kao , sto se na citaoca treba osvrtati! Nakon Crnkovica, a tome smo svjedoci, vise nitko na vrednovanje citaoca ne odmahuje rukom, pa sto god to vrednovanje u pojedinim slucajevima znacilo. Crnkovic je citaoca ucinio forrnativnim faktorom. Ako se postupa s mjerom, kao sto je on postupao, to moze biti znacajno postignuce.

Kad bi bilo prostora, mogao bih o Crnkovicujos mnogo toga reCi. Primjerice, kako vrednuje rukopis!

Prostora nema pa cu zavrsiti sa dvije napomene.

Dubravko Jelcic je u svojoj povijesti hrvatske knjizevnosti dao Cmkovicu mjesta koliko i brojnim drugim znacajnim knjizevnicima. Bez obzira nato sto mislim da je mogao dobiti i vise prostora, moram reci da Crnkovicu jest mjesto u svakoj povijesti hrvatske knjizevnosti.

Da nije bilo takvog Crnkovica kakvog sam opisao u dijelu kad govorim o forrnativnosti , ovaj pisac , povijesnih parabola" i ,antikomunistickih paskvila", u vremenima ,romana detekcije", ,proze u trapericama", , borgesovaca", ,apsurdista", ,egzistencijalista" i ostalih trendova, nikada ne bi nasao urednika koji ce mu pruziti , vojnicki kazano, tak osigumu logistiku.

Tom je piscu zao sto njegovu uredniku to neki nisu oprostili i nece oprostiti, ali se nada dace se naci i onih koji ce mu to upisati u dobra djela.

I<

I\•

71 tlr. ( ,.., :o Pc.nlll duo.., 1••l>t 1"\lo·nl

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-20 13 .)

18

BIBLIOBIOGRAFIJA ZLATKA CRNKOVICA CLANCI, PRILOZI I ESEJI Braca Karamazovi, u: Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Braca Karamazovi: roman u cetiri dijela, s epilogom, Rijeka, Otokar Kersovani, 1997.

Djetinjstvo u Slavoniji , Republika, 57 (2001), 11/12, str. 107- 125 .

Franz Kafka u Hrvatskoj , u: Kafka, Franz, Proces ; Preobrazba, Rijeka, Otokar Kersovani , 2002 .

Hemingway u Hrvatskoj, u: Hemingway, Ernest, Starac i more, Zagreb, ABC naklada, 1998.

Ima li kraja prici bez kraja?, u: Ende, Michael, Prica bez kraja, Zagreb, Slon, 1995. ; u: Ende, Michael, Prica bez kraja: od A do Z, Zagreb, Mozaik knjiga, 2003 .

Imate li kishonbran?, Feral Tribune, 963 (2004) lntervj u kao knjizevna forma , u: Zutelija, Zeljko, Mostovi, Rijeka, Otokar Kersovani , 2000.

Kad Udba »redigira«, Feral Tribune, 961 (2004) Kl)jizevni kriticar i1i feljtonist?, u: Tenzera, Veselko, Zelja za dobrim kupanjem: o stranirn piscima, Zagreb, Znanje, 1992.

Medunarodni majstor humora, u: Kishon, Ephraim, Kod kuce je najgore: obiteljske price, Zagreb, Hena co m, 1996.

Momo, zasto ne places?, Feral Tribune, 962 (2004) Nas covjek u Londonu, u: Cviic, Krsto, Pogled izvana: politicke kozerije, Zagreb, akladni zavod Znanje, 1994.

0 George Eliotovoj i njenom »Middlemarchu«, u: Eliot, George, Middlemarch, Zagreb, Matica hrvatska, 1961 .

Oko Sljemena i globusa: [izabrana pisma] I Ivan Ku san i Zlatko Crnkovic, Knjizevna republika, 1-2 (2004), str. 89-106.

Pisma iz 1973. i 1974. godine, Republika, 56 (2000), 719, str. 202-216.

Posjet bratu u partizanima 1943 ., Republika , 57 (2001), 314, str. 77-97.

Pripovjedastvo Wolfganga Eschkera, Forum, 38 (1999), knj . 71 , 719, str. 900-914.

Proza Wolfganga Eschkera, Republika, 51 (1995), 314, str. 128-153 .

Recepcija Winstona S. Churchilla u Hrvatskoj , u: Churchill, )Vinston Spencer, Drugi svjetski rat, Zagreb, Skolska knjiga, 2002 .

Rijec-dvije o izvje5cu Evelyna Waugha o Katolickoj crkvi u Hrvatskoj 1945 . godine, Marulic, 27 (1994), I, str. 12-30.

19

Skepticni sanjar, u: Ljei)Tiontov, Mihail Jurjevic, junak naseg doba, Zagreb, Skolska knjiga, 1981. (1982 ., 1992., 2002.)

Spoj pripovjedastva i znanstvenosti, u: PavliCic, Pavao, Rukoljub:pisma slavnim zenama, Zagreb, Slon, 1995 .

Sto sve sanjam?, Republika , 53 (1997), 112,str. 163174.

Turgenjev u Hrvata, u: Turgenjev, Ivan Sergejevic, Lovcevi zapis i, Opatija, Otokar Kersovani, 1995 .

Ukratko o zivotu i dje1u Evelyna Waugha, u: Waugh, Evelyn, Bezuvjetna predaja, Zagreb, Znanje, 1993 .

Vjecni sukob medu generacijama, u:Jurgenjev, Ivan Sergejevic, Ocevi i djeca, Zagreb, Skolska knjiga, 1991. (1996.)

Winston S. Churchill : kronologija zivota i rada, u: Churchill , Winston Spencer, Drugi svjetski rat, Zagreb, Skolska knjiga, 2002. Zaboravljena prevoditeljica, Republika , 58 (2002), 719, str. 73-81. Zlocin i naobrazba, Feral Tribune, 956 (2004) KNJIGE Knjiga snova: (1956.-2002.): dvostruki zivot urednicke »legende«, Zagreb, Hena com, 2003 .

Knjige mog zivota, Zagreb, SysPrint, 1998.

Knjigositnice, Rijeka, Otokar Kersovani , 2003 .

Pisac i njegov urednik: [izabrana pisma] I Ivan Aralica & Zlatko Crnkovic, Zagreb, Znanje, 1998.

Prosla baba s kolaCima: uspomene u 7 poglavUa, Rijeka, Otokar Kersova ni, 2002.

Oko S1jemena i g1obusa (lzabrana pisma 1946.1997.

Zlatka Crnkovica i Ivana Kusana) , Profil, Zagreb, II t ( mkm I(~ h t 1\.w~an 2006. oko sljemena 1 globusa Carske mrvice, Znanje, Zagreb, 2009 .

PROfll

Urednik-medijator knjizevnog uku sa Zlatko Crnkovic (1931 .- 2013 .)

ftW"' PREDGOVORI Kafka, Franz, Proces ; Preobrazba, Zagreb, ABC naklada, 1997.

Kusan, Ivan, Uzbuna na Zelenom Vrhu, Zagreb, Mozaik knjiga, 2001.

Poe, Edgar Allan, Gavran, Zagreb, Konzor; Varazdin, Katarina Zrinski , 1996.

Singer, Isaac Bashevis, Price za djecu, Zagreb, Mozaik knjiga, 2000.

POGOVORI Dickens, Charles, Zivot i dozivljaji Nicholasa Nicklebyja, Zagreb, Matica hrvatska, 1959.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Bijedni !judi, Zagreb, Znanje, 1975 . (1982.)

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Bijele noCi, Zagreb, Znanje, 1982.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Iz Pisceva dnevnika, Zagreb, Znanje, 1975 .

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Kockar, Zagreb, Znanje, L982.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Mladac: roman, Zagreb, Znanje, 1982.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Ponizeni i uvrijedeni, Zagreb, Znanje, 1982.

Dostojevski , Fjodor Mihajlovic, Zapisi iz mrtvog doma, Zagreb, Znanje, 1982.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Zlocin i kazna, Zagreb, Znanje, 1982.

Kaestner, Erich, IScezla minijatura ili Dogodovstine tankocutnog mesara, Zagreb, Matica hrvatska, 1963 .

Turgenjev, Ivan Sergejevic, Lovcevi zapisi, Zagreb, Matica hrvatska, 1963 .

Turgenjev, Ivan Sergejevic, Ocevi i djeca ; Uoci novih dana, Zagreb, Matica hrvatska, 1963.

Turgenjev, Ivan Sergejevic, Plemicko gnijezdo; Rudin, Zagreb, Matica hrvatska, 1963 .

PRIJEVODI Anand, Mulk Raj, Kama kala, Rijeka , Otokar Kresovani , L988 .

Amis, Kingsley, Sretnijim, Zagreb, Zora, 1962.

Barnes, Julian, Flaubertova papiga, Zagreb, Znanje, 1990.

Bazin, Herve, Guja u saci, Zagreb, Znanje, 1991.

Berendt,John, Ponoc u vrtu dobra i zla, Zagreb, Knjiga trgovina, L997 .

Birger, Trudi, Kcerin dar majci : sjecanja iz doba holokausta, Zagreb, Neretva, 2002 .

Bukowski, Charles, Posta, Koprivnica, Sareni ducan, 2003.

Bukowski, Charles, Faktotum, Zagreb, Mladost, 1987.

Bulgakov, Mihail Afanasjevic, Kobna jaja:pripovijest, Zagreb, SysPrint, 2000.

Camus, Albert, Stranac:roman, Zagreb, Znanje, 1980.

(2. izd. 1986.)

Camus, Albert, Stranac, Zagreb, Konzor, 1996.

Camus, Albert, Stranac, Zagreb, Globus media, 2004.

Albert Camu STRA~AC

Canetti, Elias, Igra ociju: zivotna povijest I 931-1937, Zagreb, Znanje, 1989.

Canetti , Elias, Spaseni jezik: povijest jedne mladosti , Zagreb, Znanje, 1982.

Capote, Truman, Dorucak kod Tiffanyja, Zagreb, Mladinska knj iga, L991 .

Capote, Truman, Uslisane molitve, Zagreb, Mladinska knjiga, 1991.

Christie, Agatha, Tko je ubio Rogera Ackroyda?, Zagreb, Globus ; ovi Sad, Matica srpska, 1986.

Christie, Agatha, Ubojstvo u Mezopotamiji, Zagreb, Globus ; Novi Sad, Matica srpska, 1986.

Churchill ,VWinston Spencer, Drugi svjetski rat, 1-2, Zagreb, Skolska knjiga, 2002 .

De Botton, Alain, Kako vam Proust moze promijeniti zivot, Zagreb, SysPrint, 1999.

Dickens, Charles, Oliver Twist iii Zivot opcinskog djeteta, Zagreb, Mladost, 1984. (1987 ., 1990.)

Dickens, Charles, Oliver Twist, Zagreb, Skolska knjiga, L978 . ( 1987.)

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2 0 13 .)

20

Doctorow, Edgar Laurence, Ragtime, Zagreb, Znanje, 1981.

Dostojevski , Fjodor Mihajlovic, Braca Karamazvi : roman u cetiri dijela, s epilogom, Rijeka, Otokar Kersovani, 1997.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Djecak s Kristom kiti bozicno drvce: Dostojevski za mladd, Zagreb, Mosta, 1997.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Idiot: roman u cetiri dijela, Zagreb, Znanje, 1982.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Iz Pisceva dnevnika, Zagreb, Znanje, 1975.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Kockar, Zagreb, Znanje, 1982. Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Kockar, Zagreb, August Cesarec, 1986.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Mladac: roman, Zagreb, Znanje, 1982.

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Zlocll! i kazna: roman u sest dijelova s epilogom, Zagreb, Skolska knjiga, 1977.

Dgstojevski, Fjodor Mihajlovic, Zlocin i kazna, Zagreb, Skolska knjiga , 1994. (2. izd. l995., 2003 .)

Dostojevski, Fjodor Mihajlovic, Zlocin i kazna, Zagreb, Znanje, 1982.

Durrell, Lawrence, Justine, (dio skupa: Aleksandrijski kvartet] , Zagreb, Znanje, 1997.

Ende, Michael, Prica bez kraja, Zagreb, Slon, 1995 .

Ende, Michael, Prica bez kraja: od A do Z, Zagreb, Mozaik knjiga, 2003 .

Elias Canetti

21

lgra oeiju

Eschker, Wolfgang, Badnjak u Heiligenstadtu: povjestica iz godine 1989., Forum, 38 (1999), knj.

71,7/9, str. 900-914.

Eschker, Wolfgang, Uchtenbergov sluga, Republika, 55 (1999), 11/12, str. 232-241.

Eschker, Wolfgang, Smrt u Trstu: minijature iz zivota Lichtenberga, Winckelmanna i Storma, Zagreb, Durieux, 1999.

Eschker, Wolfgang, Smrt u Trstu, Republika, 51 ( 1995), 3/4,str. 128-153.

Faulkner, William, Pripovijetke (prev. Z. Cmkovic i drugi), Zagreb, Glo- bus, 1977.

Forster, Edward Morgan, Put do Indije, Zagreb, Liber, 1981 .

Forster, Edward Morgan, Put do lndije, Zagreb, Alfa, 2002 .

Forster, Edward Morgan, Put do Indije, Zagreb, Globus media, 2004.

Gide, Andre, Vatikanski podrumi, Opatija, Otokar Kersovani, 1980.

Gide, Andre, Vatikanski podrumi, Zagreb, Alfa, 1999.

Giono,jean, Covjek kojije sadio drvece, Zagreb, Ceres, 2000.

Gogolj, Nikolaj Vasiljevic, Mrtve duse, Zagreb, Liber, 1980.

Gogolj, N ikolaj Vasiljevic, Kabanica i druge pripovijetke, Zagreb, ABC naklada, 1998.

Gogolj , Nikolaj Vasiljevic, Mrtve duse; Kabanica, Zagreb, ABC naklada, 1994.

Golding, William, Gospodar muha, Zagreb, Algoritam, 1999.

Golding, William, Zvonik, Zagreb, Znanje, 1985.

Gorki, Maksim, Djetinjstvo, Zagreb, Skolska knjiga, 1987.

Gorki, Maksim, Djetinjstvo, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1988.

Grosman, Leonid, Najvazniji datumi iz zivota i stvaralastva F. M. Dostojevskoga, Zagreb, Znanje, 1975 .

Hailey, Arthur, Aerodrom [I, ll dio], (prev. Z. Cmkovic i Dalibor Cvitan) Zagreb, Mladost, 1986.

Hailey, Arthur, Aerodrom, Sv. 1, Zagreb, Znanje, 1970.

Hauptmann, Gerhart, Gerhart Hauptmann: [izbor iz gramskog djela ], (prev. Z. Crnkovic i drugi), Zagreb, Skolska knjiga, 1998.

Heller, Joseph, Kvaka 22, Rijeka, Otokar Kersovani, 1969.

Heller, Joseph, Kvaka 22, Opatija, Otokar Kersovani, 1987.

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic': (1931 .-2013 .)

Hemingway, Ernest, Starac i more, Zagreb, ABC naklada, 1998. (2000.)

Hemin~way, Ernest, Starac i more, Zagreb, Globus med 1 a, 2004.

He~, Mi ller, Sexus, dio skupa: [Ruzicasto raspece] , Rijeka, Otokar Kersovani , 1978.

Huxley, Aldous Leonard, Yrijeme mora jednom stati Zagreb, Matica hrvatska, 1965. ' Hux ley, Aldous Leonard, Yrijeme mora jednom stati, Zagreb, August Cesarec ; Sarajevo, Svjetlost, 1980.

Iljf- Petrov, Dvanaest stolica, Zagreb, Mladost, 1990.

Kaestner, Erich, Trojica u snijegu, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1999.

Kafka, Franz, Pisma Mileni, Zagreb, Zora, 1968.

Kafka, Franz, Pisma Mileni, Zagreb, Naklada Modema vremena, 1998.

Kafka , Franz, Proces, Zagreb, Liber, 1979.

Kafka, Franz, Proces, Zagreb, Skolska knjiga, 1974.

(1985 .)

Kafka , Franz, Proces; Preobrazba, Rijeka, Otokar Kersovani , 2002.

Kafka, Franz, Proces; Preobrazba, Zagreb, ABC naklada, 1994. (2 . izd. 1997.)

Kishon , Ephraim, Blago onome tko vjeruje: politicke satire, Zagreb, Hena com, 200 I .

Kishon, Ephraim, Jabukaje svemu kriva, Zagreb, Hena com, 1999.

Kishon, Ephraim, jednodnevne musice zive dulje: satiricna ispovijest, Zagreb, Hena com, 2003.

Kishon, Ephraim, Jos malo pa istina : prica o mojim pricama, Zagreb, Znanje, 1987.

Kishon, Ephraim, Jos malo pa istina: prica o mojim pricama, Zagreb, Hena com, 200 I. Kishon, Ephraim, Knjiga za porezne obveznike : satiricna bilanca, Zagreb, Znanje, 1993 .

Kishon, Ephraim, Knjiga za porezne obveznike : satiricna bilanca, Zagreb, Hena com, 200 I. Kishon, Ephraim, Mein Kamrn (Moj cesalj) : satiricni roman, Zagreb, Hena com, 1998 .

Kishon , Ephraim, Nista tu Abraham ne moze, Zagreb, Znanje, 1990.

Kishon, Ephraim, Pomozi sirotu na svoju sramotu, Zagreb, Znanje, 1992.

Kishon , Ephraim, Prirucnik za menadzere, Zagreb, Hena com, 2000.

Kishon, Ephraim, Sreckovic: satiricni roman, Zagreb, Hena com, 2004.

Kishon , Ephraim, Salu na stranu : uspomene, Opatija, Otoka r Kersovani , 1995 .

Kishon , Sara, Voljeni moj lazljivac: ispovijed Âťnajbolj e od svih zenaÂŤ, Zagreb, Hena com, 1997.

Koestler, Arthur, Janus: prolog: ovi kalendar, Erasmus, (1994), 9, str. 55-64.

Kornilovic- Kaganovic, Umjetnost stare Rusije, Rijeka, Otokar Kresovani , 1969.

Le Carre, John, Spijun koji se sklonio u zavjetrinu, Zagreb, Graficki zavod Hrvatske, 1981. (1990.)

Le Carre, John, Spijun, Zagreb, Znanje, 1969.

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2 013 .)

22

Le Clezio, Jean Marie-Gustave, Mondo i druge price, Zagreb, Ceres, 1997 0 Leonov, Leonid Maksimovic, Jevgenija lvanovna, Zagreb, Zora, 19640 Lj5!rmontov, Mihail JUJjevic, Junak naseg doba, Zagreb, Skolska knjiga, 981. (30 izd o 1992 0, 20020) Ljermontov, Mihail JUJjevic, Junak naseg doba, Zagreb, Graficki zavod Hrvatske, 19820 Levin, Meyer, ZloCin stoljeca, Zagre b, Zora, 19640 Mailer- Miller, Genije i pozuda, Zagreb, Prosvjeta, 19800 Malcolm, Noel, acionalizmi: izmedu demokracije i primitivizma, Erasmus, (1994), 8, str. 34-360 Malcolm, Noel, Povijest Bosne: kratki pregled, Zagreb, Erasmus Gilda, Novi Liber; Sarajevo, Dani , 1995 0 Mandeljstam, adezda, Strah i nada, Zagreb, Znanje, 19880 Mann, Thomas, Carobna gora, Zagreb, Skolska knjiga, 19940(20030) Mann, Thomas, Smrt u Veneciji i druge price, Zagreb, Modema vremena, 19980 Mann, Thomas, Smrt u Veneciji, Zagreb, Globus media, 20040 Mann, Thomas, Tonio Kroeger, Zagreb, Alfa, 2002 0 Marcade, Jean, Eros kalos, Rijeka, Otokar Kresovani, 19680 McCarthy, Mary, Ona injezino drustvo, Rijeka, Otokar Kersovani, 1971 0

EP'r rR .L 1~ n ~{ 1s }1 0 l'l

23

McCourt, Frank, Angelin prah, Zagreb, Algoritam, 1999 0(20 izdo 20010, 30 izdo20030) McCourt, Frank, lrac u New Yorku, Zagreb, Algoritam, 20020 Meta1ious, Grace, Povratak u gradic Peyton, Zagreb, Zora, 19690(19700) Miller, Henry, Cmo proljece, Rijeka, Otokar Kersovani, 1978 Miller, Henry, Knjige mog zivota, Zagreb, Znanje, 19790

EllE~

Miller, Henry, Kolos iz Maroussija, Zagreb, Znanje, 19780 Miller, Henry, Mimi dani na Clichyju, Ljubljana, Zagreb, Mladinska knjiga, 19900 Miller, Henry, Mimi dani na Clichyju, Rijeka, Otokar Kersovani , 1971 0 Miller, Henry, Predraga moja Brenda, Zagreb, August Cesarec, 1987 0 Miller, Henry, Sexus, Rijeka, Otokar Kersovani , 19780 Nabokov, Vladimir V1adirnirovic, Lolita, Rijeka, Otokar Kersovani, 1968 0 Nabokov, Vladimir Vladimirovic, Lolita, Zagreb, Globus media, 20040 Nabokov, Vladimir Vladimirovic, Lolita, Zagreb, SysPrint, 1998 0 Nabokov, Vladimir Vladimirovic, Nikolaj Gogolj : [zivotopis], Zagreb, Znanje, 1983 0 Nekrasov, Viktor Platonovic, U rodnom gradu :pripovijest, Zagreb, Zora, 1959 0 Osborne, Nigel, Pet mostarskih zapisa, Erasmus, (1995), 1 2, str. 33-360 Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 0-20130)

Oz, Amos, Cma kutija, Zagreb, Hena com, 2001.

Pagnol, Marcel, U slavu mog oca, Zagreb, Znanje, 1985.

Pagnol, Marcel, Vrijeme tajni: uspomene iz djetinjstva, Zagreb, Znanje, 1987.

Payne, C. 0., Pobunjeni mladac: dnevnik Nicka Twispa /., Zagreb, SysPrint, 1998.

Pirincci, Akif, Felidae, Zagreb, A1goritam, 1997.

Ep

~路 \

R

A

I I \ N

Sartre, Jean Paul, Mucnina, Zagreb, Konzor, 1997.

Shaw, Irwin, Glasovi ljetnog dana, Zagreb, Matica hrvatska, 1969.

Singer, Isaac Bashevis, Price za djecu , Zagreb, Mozaik knjiga, 2000.

Singer, Isaac Bashevis, Rob, Zagreb, Mozaik knjiga, 2002.

Solzenicin, Aleksandar lsajeevic, jedan dan Ivana Denisovica ; Martrjonino domaCinstvo, Zagreb, Znanje, 1982.

Solzenicin, Aleksandar lsajeevic, Jedan dan Ivana Denisovica, Zagreb, Globus media, 2004.

Sparks, Nicholas, Zima za dvoje, Zagreb, Algoritam, 1997.

Stem, Horst, Covjek iz Apulije: privatni spisi talijanskog Hohenstaufovca Fridrika II. rimskonjemackoga cara, kralja Sicilije i Jeruzalema, prvoga do Boga, o pravoj naravi !judi i zivotinja sroceni 1245 . - 1250., Zagreb, August Cesarec, 1993 .

r l'l r

MARCEL

CRNIMACAK

PROUST

I DRUGI PRICE

Put k Swannu Poe, Edgar Allan, Cmi macak [i druge price]. 2. izd., Zagreb, Skolska knjiga, 1981. (3 . izd. 1985 .)

Poe, Edgar Allan, Gavran, Zagreb, Konzor; Varazdin, Katarina Zrinski, 1996.

Poe, Edgar Allan, Price, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1986.

Proust, Marcel, Combray, Zagreb, Konzor, 1996.

Roth , Philip, Portnoyeva boljka, Ljubljana, Zagreb, Mladinska knjiga, 1 990.

Roth, Philip, Portnoyeva boljka, Rijeka, Otokar Kersovani , 1970.

Roth , Philip, Pot1noyeva boljka, Zagreb, August Cesarec, 1990.

Rowling, Joanne Kathleen, Harry Potter i kamen mudraca, Zagreb, Algoritam, 2000. (2. izd. 2000., 3. izd. 2000. , 4. izd. 200 1., 5. izd. 200 1., 6. izd. 200 1..

7. izd. 2002.)

Rowling, Joanne Kathleen, Harry Potter i odaja tajni 4. izd., Zagreb, Algoritam, 2001. (6. izd. 2001., 7. izd. 2002 ., 8. izd. 2002.)

Rowling, Joanne Kathleen, Harry Potter i zatocenik Azkabana, Zagreb, Algoritam, 2000. (2. izd. 200 1., 3. izd. 200 1., 4. izd. 200 1., 5. izd. 2002., 6. izd. 2003 .)

Stone, Norman, A. J. P. Taylor: Adam Sisman: A. J. P. Taylor: [prikaz] , Erasmus, (1994), 6, str. 74-79 .

Stone, Norman, Memoari Glaisea von Horstenaua : Ein general in Zwielicht. Die Memorien Edmund Glaises von Horstenau, sv. 3, Boehlau, Bee 1988 : [prikaz], Erasmus (1993), 3, str. 92-96.

Sueskind, Patrick, Prica o gospodinu Sommeru, Rijeka, Otokar Kersovani , 1997.

Talese, Gay, Zena bliznjega tvoga, Zagreb, Znanje, 1984.

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko CrnkoVI<: (1931 .-2013 .)

24

Tolkien, John Ronald Reuel , Gospodar prstenova, l3, Zagreb, Algoritam, 1995-1996. (3 . izd. 1999., 4. izd. 2000-2001. , 5. izd. 2001. , 6. izd. 2002 ., 7. izd.

2002 ., 8. izd. 2002. , 9. izd. 2003.)

Tolkien, John Ronald Reuel, Hobit, Zagreb, Algorita m, 1994. (2 . izd. 1996., 3. izd. 1997., 4. izd. 1998., S. izd. 200 l. , 6. izd. 200 l., 7. izd. 2002. , 8. izd. 2002., 9. izd. 2004.)

Tolkien, John Ronald Reuel, Pisma Ojeda Bozicnjaka, Zagreb, Algoritam, 2002 .

Tolkien, John Ronald Reuel , Roverandom , Zagreb, Al goritam, 1998. (2 . izd. 2000., 3. izd. 2001. , 4. izd.

2003 .)

Tolstoj , Lav ikolajevic, Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti (prev. Z. Crnkovic i drugi) Zagreb, Matica hrvatska, I 962 . (2. izd. 1962., 3. izd. 1964., 4. izd. l 96S ., S. izd. 1972., 1 974.)

Tolstoj , Lav ikolajevic, Obiteljska sreca (prev. Z. Crnkovic i drugi) , Zagreb, Matica hrvatska, 1961 .

(2. izd. 1962., 3. izd. 1963 ., 4 . izd. 196S., S. izd.

1970., 6. izd. 197S., 7. izd . 1976., 1 982.)

Tolstoj , Lav ikolajevic, Rat i mir, 1-4, Zagreb, Matica hrva tska, 1960-1 961. (2. izd. 1962., 3. izd. 1963 ., 4. izd. 196S., S. izd. 1972., 6. izd. 197S., 7. izd.

1976., 2000.) ** *Prica Ova husaraje u navedenom djelu i prvi objavljeni prijevod, tj . pocetak prevodilackog rada Zlatka Crnkovica.

25

Tolstoj, Lav Nikolajevic, Rat i mir, 1-4, Zagreb, Naprijed, 1964.

Townsend, Sue, Adrian Molena pragu zrelosti: intirrme ispovijedi Adriana Alberta Molea, Margarete Hilde Roberts i Susan Lilian Townsend, Zagreb, Znanje, 1992. (2. izd. 1994.)

Townsend, Sue, Novi jadi Adriana Molea, Zagreb, Znanje, 1987. (2. izd. 1989., 3. izd. 1994., 1998.)

Townsend, Sue, Tajni dnevnik Adriana Molea: (13 3!4 god.), 3. izd., Zagreb, Z nanje, 1989. (4. izd. 1994., 1998.)

Tucholsky, Kurt, Rheinsberg; Dvorac Gripsholm, Rijeka, Otokar Kersovani, 1996.

Turgenjev, Ivan Sergejevic, Lovcevi zapisi ; Plemicko gnijezdo, Zagreb, Naprijed, 1962.

Turgenjev, Ivan Sergejevic, Lovcevi zapisi , Opatija, Otokar Kersovani , 1995 .

Tyrgenjev, Ivan Sergejevic, Lovcevi zapisi, Zagreb, Skolska knjiga, 1974. (3 . izd. 1985.)

Tyrgenjev, Ivan Sergejevic, Ocevi i djeca, Zagreb, Sko1ska knjiga, 1991. ( 1996.)

Twain, Mark, Dnevnik Adama i Eve: i druge pripovijetke, Zagreb, Matica hrvatska, 1964.

Twain, Mark, Novinarstvo u Tennesseeju i druge price, Zagreb, Znanje, 1982.

Twain, Mark, Pusto1ovine Huckleberryja Finna (druga Toma Sawyera), Zagreb, Graficki zavod Hrvatske, 1986. (2 . izd. 1987.)

Twain, Mark, Pustolovine Huckleberryja Finna, Zagreb, ABC naklada, 2000.

Wallace, Irving, Ljubav na americki nacin: (Chapmanov izvjestaj), Zagreb, Matica hrvatska, 1969. (2. izd.

1972.)

Waugh, Evelyn, Casnici i gospoda, Zagreb, Znanje, 1993 .

Waugh, Evelyn, Ljudi pod oruzjem, Zagreb, Znanje, 1993 .

Waugh, Evelyn, Bezuvjetna predaja, Zagreb, Znanje, 1993 .

Wilde, Oscar, De profundis, Zagreb, V.B .Z., 2001 .

Wilde, Oscar, Socijalizam i ljudska dusa ; De profundis, Zagreb, Graficki zavod H rvatske, 1987.

Wolf, Robert E., Renesansa, Rijeka, Otokar Kersovani , 1969.

Yourcenar, Marguerite, Hadrijanovi memoari, Rijeka, Otokar Kersovani , 2002 .

Uredni k-m edijator knji zevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1 93 1.-20 13.)

PRIREDIO ZA TISAK: Aralica, Ivan, Asmodejev sal; Zivotopis Jusufa Maskovica; Nema grijeha u stopalima; Prvos, Zagreb, Mladost; Sarajevo, Svjetlost, 1990.

Aralica, Ivan, Duse robova, Zagreb, Mladost; Sarajevo, Svjetlost, 1990.

Aralica, Ivan, Graditelj svratista, Zagreb, Mladost; Sarajevo, Svjetlost, 1990.

Aralica, Ivan, Okvir za mrznju, Zagreb, Mladost; Sarajevo, Svjetlost, 1990.

Aralica, Ivan, Put bez sna, Zagreb, Mladost; Sarajevo, Svjetlost, 1990.

Aralica, Ivan, Svemu ima vrijeme, Zagreb, Mladost; Sarajevo, Svjetlost, 1990.

Aralica, Ivan, Tajna sarmatskog orla, Zagreb, Mladost, 1990.

Aralica, Ivan, Zadah ocvalog imperija: ogledi, Zagreb, Znanje, 1991.

Aralica, Ivan, Sokak triju ruia: razgovori , og1edi i price o ratu za nezavisnost, Zagreb, Znanje, 1992.

Churchill, Winston Spencer, Drugi svjetski rat, Zagreb, Skolska knjiga, 2002.

Dickens, Charles, Oliver Twist, Zagreb, Skolska knjiga, 1987.

Kafka, Franz, Proces, Zagreb, Skolska knjiga, 1974.

Kafka, Franz, Proces; Preobrazaj , Zagreb, Skolska knjiga, 1985 .

Lj_~rmontov, Mihail Jurjevic, Junak naseg doba, Zagreb, Skolska knjiga, 1981. (1992 ., 2002 .)

Poe, Edgar Allan, Gavran, Zagreb, Konzor; Varazdin, Katarina Zrinski, 1996.

Proust, Marcel, U traganju za izgubljenim vremenom (1-15), Zagreb, Zora, 1965 .

Tl!rgenjev, Ivan Sergejevic, Lovcevi zapisi, Zagreb, Sko1ska knjiga, 1974. (1985 ., 1991.)

Tl!rgenjev, Ivan Sergejevic, Ocevi i djeca, Zagreb, Skolska knjiga, 1996.

White, Patrick, Voss, Zagreb, Znanje, 1974.

UREDIO Hit: biblioteka moderne literature, Zagreb, Znanje, [19-]- .

Ajar, Emile, Momo, zasto places? (1 976) Allen, Woody, Nuspojave (1985) Allen, Woody, Sad smo kvit (1983) Allende, Isabel, Eva Luna ( 1990) Aksjonov, Vasilij, Opekatina (1988) Andreevski, Petre M., Pirika (1983)

Aralica, Ivan, Asmodejev sal ( 1988) Aralica, Ivan, Duse robova ( 1984) Aralica, Ivan, Duse robova (1988) Aralica, Ivan, Graditelj svratista (1986) Aralica, Ivan, Knjiga gorkog prijekora (1994) Aralica, Ivan, Majka Marija (1991) Aralica, Ivan, Okvir za rnrznju (1987) Aral ica, I van, Psi u trgovi stu ( 1986) Aralica, Ivan, Put bez sna (1982., 1987.)

Aralica, Ivan, Tajna sarmatskog orla ( 1989)

Bach, Richard, Galeb Jonathan Livingston (1973 ., 1977., 1979.)

Baldwin, James, Giovannijeva soba ( 1985) Ballard, James, Graham Carstvo sunca ( 1987) Balog, Z vonimir, Pogled na zemlj u ( 1988) Barnes, Julian, Flaubertovo papiga ( 1990) Bazin, Herve, Guja u saci ( 1991) Bench1ey, Peter, Ralje (1976) Berberova, Nina, Zeljezna :lena ( 1990) Bilopavlovic, Tito, Ciao, slinavci (1977) Bocek, Jaroslav, Prestolonasljednik (1990) Bocek, Jaroslav, Slucaj doktora Karpete ( 1986) Boell, Heinrich, Brizljivo opsada (1981) Boileau- Narcejac, Neizvrsena oporuka (1981) Bozic, Mirko, Slavuji i sismisi ( 1990) Bozic, Mirko, Tijela i duhovi (1981) Bresan, Ivo, Ptice nebeske (1990)

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko CrnkoVI<: (1931 . 路2013.)

26

Buchwald, Art, Jesam li vam ikad lagao? ( 1981) Budak, Pero, Karan ova sofa ( 1990) Calvino, ltalo, Ako jedne zimske noci neki putnik (1981) Canetti , Elias, lgra ociju (1989) Canetti , Elias, Spaseni jezik ( 1982) Cavett, Dick, Dick Cavett ( 1980) Celine, Louis Ferdinand, Putovanje nakraj noCi 1-2 (1972) Choukri, Mohamed, Goli kruh ( 1988) Conrad, Joseph, Tajni agent (1978) Danojlic, Milovan, Dragi moj Petrovicu ( 1986) Deforges, Regine, Plavi bicikl ( 1987) Doctorow, Edgar Laurence, Ragtime ( 1981) Doctorow, Edgar Laurence, Svjetska iz1ozba ( 1988) Dor, Milo, Posljednja nedjelja ( 1985) Dor, Milo, Sva moja braca (1987) Dosen, Flora, Ilirka (1988) Dosen, Flora, Zivot kao zivot ( 1976) Durrell, Lawrence, Pjevaci diplomatskog zbora (1991) Dzurnhur, Zuko, Hodoljublja (1982) Fabrio, Nedjeljko, Berenikina kosa (1989) Fabrio,Nedjeljko, Berenikina kosa (1990) Fast, Howard, Doseljenici 1-2 ( 1983) Fast, Howard, Druga generacija 1-2 (1986) Forsyth, Frederick, Operacija Sakal (1973) Fuks, Ladislav, Gospodin Theodor Mundstock (1988) Fuks, Ladislav, Spaljivac leseva (1987) Galgoczi, Erzsebet, Stupica (1987) Genet,jean, Dnevnik lopova (1969) Genet,jean, Gospa od cvijeca ( 1989) Ginzburg, Jevgenija Semjonovna, Kronika ku1ta licnosti (1971) Giono, Jean, Momak u modrom ( 1982) Golding, William, Zvonik (1985) Greene, Graham, Covjek sa bezbroj imena (1989) Greene, Graham, Deseti covjek ( 1987) Greene, Graham, Ljudski faktor (1979) Greene, Graham, Moj prijatelj general ( 1986) Greene, Graham, Monsinjor Quijote (1983) Gregorich, Barbara, Prljavi dokaz ( 1991) Guareschi, Giovannino, Don Camillo ( 1969) Guareschi , Giovannino, Don Camillo i mladi (1971) Guareschi , Giovannino, Don Camilla i njegovo stado ( 1970)

27

Guest,Judith, Obicni ljudi (1984) Hailey, Arthur, Aerodrom 1-2 ( 1970) Hailey, Arthur, Hotel ( 1971) Hall, Tom T., Zivotne pojave ( 1990) Hamsun, Knut, Blagoslov zemlje (1983) Herriot,James, Price o psima ( 1994) Hesse, Hermann, Rosshalde ( 1977) Hesse, Hermann, U zrvnju (1981) Highsmith, Patricia, Edithin dnevnik (1987) Highsmith, Patricia, Sovin huk ( 1982) Hofman, Branko, Noc do jutra (1982) Hraba1, Bohumi1 , Strogo kontrolirani vlakovi (1996) Huovinen, Veikko, Stric Josif (1992) ERICH KASTNER

Ijubav u Salzburgu

I

Ivankovic, Zeljko, Ljubav u Berlinu (1995) Jakovac, Velimir Des, Nikad oprostiti, nikad zaboraviti (1995) Kapor, Momo, Ada (1977. , 1978., 1980.)

Kapor, Momo, Foliranti ( 1974., 1975 ., 1977., 1979., 1981.)

Kapor, Momo, Knjiga zalbi ( 1984., 1986.)

Kapor, Momo, Od sedam do tri ( 1980) Kapor, Momo, Provincijalac ( 1976., 1978., 1981 .)

Kapor, Momo, Una (1981) Kapor, Momo, Zoe ( 1979) Katusic, Ivan, Admiralski stijeg (1987) Katz, Daniel, Kako je djed doskijao u Finsku (1988) Keneally, Thomas, Schindlerova lista (1994)

Urednik-medijator knjiz evnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-20 13 .)

Kielland, Alexander Lange, Garman & Worse ( 1985) Kishon, Ephraim, Deva kroz usicu igle ( 1988) Kishon, Ephraim, Jos malo pa is tina ( 1987) Kishon, Ephraim, Kita boli more (1980) Kishon, Ephraim, Knjiga za porezne obveznike (1993) Kishon, Ephraim, Lisac u kokosinjcu ( 1985) Kishon, Ephraim, Nema nafte, Mojsije ( 1984) Kishon, Ephraim, Nije fer, Davide ( 1977) Kishon, Ephraim, Nista tu Abraham ne moze ( 1990) Kishon, Ephraim, Pomozi sirotu na svoju sramotu (1992) Kishon, Ephraim, Raj u najam (1986) Kosmac, Ciril, Salada o trubi i oblaku ( 1977) Krilic, Zlatko, Zivi pijesak ( 1987) Kundera, Milan, Sala (1969., 1984.)

Kundera, Milan, Zivot je negdje drugdje ( 1979) Kusan , Frank, VjeCiti izbjeglica ( 1991) Kusan, Ivan, 100 najvecih rupa (1992) Kusan, Ivan, Naivci (1975) Kusan, Ivan, Preruseni prosjak ( 1986) Lakicevic, Dragan, Cetni davo ( 1987) Le Carre, John, Spijun (1969) Le Carre,John, Rat u ogledalu (1972) Lenz, Siegfried, Gubitak (1985) Levi, Primo, Zar je to covjek (1993) McCarthy, Mary, Grupa ( 1987) McCarthy, Mary, Vijetnam (1969) McCullough, Colleen, Dame iz Missalonghija (1988) McCullough, Colleen, Drugo ime za Uubav (1983) McCullough, Colleen, Ptice umiru pjevajuCi 1-2, (1979) McCullough, Colleen, Tim (1985) McCullough, Colleen, V jera za treci milenij ( 1987) McEwan, Ian, Betonski vrt (1984) McEwan, ian, Nevin covjek ( 1996) Majdak, Zvonimir, Biba, okreni se prema zapadu (1982 ., 1984.)

Majdak, Zvonimir, Kuzis, stari moj (1973 ., 1975 .)

Majdak, Zvonimir, Lova do krova ( 1984) Majdak, Zvonimir, Marko na mukama (1977) Majdak, Zvonimir, Muska kurva (1986) Majdak, Zvonimir, Pazi, tako da ostanem nevina ( 1971) Majdak, Zvonimir, Starac (1988) Majdak, Zvonimir, Stari decki (1975) Majdak, Zvonimir, Zenski bicikl (1978) Majetic, Alojz, Cangi off Gottoff ( 1970)

Malamud, Bernard, Pomocnik ( 1992) Malamud, Bernard, Popravljac (1984) Marinkovic, Ranko, Zajednicka kupka ( 1980) Maurois, Andre, Sutnje pukovnika Bramblea (1984) Merle, Robert, Muskarci pod zastitom ( 1976) Mihelic, Mira, Dani mog zivota ( 1989) Mikes, George, Kako bi ti stranac ( 1980) Miller, Henry, Kolos iz Maroussija ( 1978) Milosz, Czeslaw, U dolini rijeke Isse (1981) Modiano, Patrick, Utica mracnih ducana ( 1980) Mourad, Kenize, Tragom mrtve princeze 1-2 (1989) Nabokov, Vladimir Vladimirovic, Poziv na smaknuce (1970) Orhel , Neven, Ponocni sus ret ( 1985) Orhel , Neven, Uzbuna na odjelu za rak (1990) Pagnol, Marcel, Vrijeme ljubavi ( 1979) Palmer, Lilli, Sve zbog dugog nosa ( 1987) Paretti, Sandra,jeka tvoga glasa ( 1983) PavliCic, Pavao, Celicni mjesec (1985) Pavlicic, Pavao, Koraljna vrata ( 1990) PavliCic, Pavao, Kraj mandata (1984) Pavlicic, Pavao, Krasopis ( 1987) Pavlicic, Pavao, Nevidljivo pismo ( 1993) Pavlicic, Pavao, Rakova djeca (1988) PavliCic, Pavao, Rupa na nebu (1992) Pav1ici c, Pavao, Slobodni pad ( 1982) PavliCic, Pavao, Sretan kraj (1989) Pavlicic, Pavao, Skola pisanja (1994) Pavlicic, Pavao, Trg slobode ( 1986) Pavlicic, Pavao, Vecernji akt ( 1981 ., 1982 .)

Pekic, Borislav, Atlantida 1-2 ( 1988) Pekic, Borislav, Pisma iz tudine ( 1987) Perdue, Lewis, Teslina ostavstina ( 1988) Plenzdorf, Ulrich, Nove patnje mladog W. ( 1978) Raos, I van, Na pocetku kraj ( 1969) Rhys,Jean, Putovanje u mraku ( 1981 ) Rog, Suzana (Zvonimir Majdak), Seva na furu (1989) Rog, Suzana (Zvonimir Majdak), Barsunasti prut ( 1987) Rog, Suzana (Zvonimir Majdak), Gospoda (1988) Rsurnovic, Ljubivoje, Imate li Rsuma (1983) Rupel , Dimitrij , Obiteljska veza (1980) Schneider, Rolf, Putovanje u Jaros law ( 1980) Segal , Erich , Ljubavna prica ( 1971) Segal, Erich, Oliverova prica (1978) Shaw, Irwin, Bogatas i siromah 1-2 ( 1974., 1977.)

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovu: (1931 .-2013 .)

28

Shaw, Irwin, Prosjak i lopov 1-2 ( 1979) Shaw, Irwin, Vecer u Bizantu (1975) Simmel,Johannes Mario, Moze i bez kavijara ( 1986) Singer, Isaac Bashevis, Moskatovi 1-2 ( 1980) Slarnnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti (1979) Slijepcevic, Branka, Kraljev gambit ( 1988) Smoje, Miljenko, Veto misto (1981) Sologub, Fjodor, Mali zloduh (1982) Stahuljak, Vi snja, Mocvarni Lovac (1995) Stigen, Terje, Ljubavlju opsjednuti ( 1975) Stone, Irving, Grcko blago (1977) Stone, Irving, Stradanja duse 1-2 ( 1973) Susann, Jacqueline, Dolores (1976) Susann, Jacqueline,jednom ko nijednom ( 1974) Skvorecky, Josef, Oklopni bataljon (1972) Soemen, Branko, Klopka za leptire ( 1985) Soljan, Antun, Luka (1974) Soljan, Antun, Drugi ljudi na Mjesecu (1978) Sotola, Jiri, Druzba Isusova (1975) Talese, Gay, Zena bliznjega tvoga (1984) Tomas, Stjepan, Zlatousti ( 1993) Tomizza, Fulvio, Materada (1986) Tomizza, Fulvio, Mladenci iz Ulice Rossetti ( 1988) Tribuson, Goran, Legija stranaca (1985) Tribuson, Goran, Made in U. S. A. (1986) Tribuson, Goran, Polagana predaja ( 1984) Tribuson, Goran , Potonulo groblje (1990) Tribuson, Goran, Sanatorij (1993) Ustinov, Peter, Krumnagel (1979) Velikic, Dragan, Astragan ( 1991) Vidal, Gore, 1876 (1977) Vidal , Gore, Burr (1978) Vojnic Purcar, Petko, Ljubavi Blanke Kolak (1979) Vonnegut, Kurt, Zatvorska pticica ( 1981) Vuletic, Andelko, Dan hapsenja Vile Vukas (1980) Wallace, Irwing, Peto evandelje ( 1974) Waller, Robert james, Mostovi u okrugu Madison ( 1994) Walser, Martin, Odbjegli konj ( 1983) Waugh, Evelyn, Ljudi pod oruzjem (1993) Waugh, Evelyn, Bezuvjetna predaja (1993) Waugh , Evelyn, Casnici i gospoda ( 1993) Waugh, Evelyn, Voljeni pokojnik (1982)

29

Biblioteka lTD, Zagreb, Znanje Ajar, Emile, Pseudo (1978) Aleixandre, Vicente, Povijest srca (1978) Andric, Dragoslav, Svastara ( 1981) Aralica, Ivan, Opsjene paklenih crteza (1977) Aralica, Ivan, Pir ivanjskih krijesnica (1992) Balen, Sime, Velebit se nadvio nad more-... - ( 1985) Balog, Z vonimir, Preporuceno ptica ( 197 5) Balog, Zvonimir, Riba na biciklu ( 1977) Balog, Zvonimir, Sklon disanju (1982) Beckovic, Matija, 0 meduvremenu ( 1979) Bergson, Henri, Smijeh ( 1987) Bilopavlovic, Tito, Stid ( 1980) Bilopavlovic, Tito, Skola za sjecanje (1984) Borges, Jorge Luis, Prirucnik fantasticne zoologije ( 1980) Boskovic-Stulli, Maja, Singala-mingala (1983) Bresan, lvo, Predstava Hamleta u Mrdusi Donjoj (1993) Brljevic, Branimir, Katarza ( 1979) Brod, Max, Franz Kafka ( 197 6) Cmcevic, Branislav, Emigrant i igra ( 1981) Cmcevic, Branislav, Peta strana sveta ( 1978) Cvitan, Dalibor, Pravo na nesrecu (1978) Cvitan, Dalibor, Demos i demon ( 1994) Damjanov-Pintar, Lijerka, Legenda i zbilja (1993) Danojlic, Milovan, 0 ranom ustajanju (1982) Danojlic, Milovan, Senke oko kuce (1980) Dedic, Arsen, Narodne pjesme ( 1979) Delorko, Olinko, Radost i bot Citanja ( 1978) Devide, Vladimir, Antidnevnik prisjecanja ( 1995) Devide, Vladimir,Japan (1988) Devide, Vladimir, Zen (1992., 1993 .)

Donat, Branimir, Brbljava sfinga ( 1978) Donat, Branimir, Drukcije ( 1990) Drakulic, Slavenka, Smrtni grijesi feminizma (1984) Odic, Leo, Magarcirna pucaju rebra ( 1980) Dordevic, Purisa, Lola Beograd(1982) Eschker, Wolfgang, Otrov i protuotrov ( 1985) Fabrio, Nedjeljko, Stavljenje stiva (1977) Fallaci, Oriana, Pismo nerodenu djetetu ( 1977) Gudelj , Petar, Vuk u novinama ( 1988) Hadzic, Fadil, Bijela vrana u cmirn rukavicama (1982) Hadzic, F adi l, Gospoda i drugovi ( 1985) Hadzic, Fadil, Pet ludih sinova ( 1975) Handke, Peter, Kratko pismo za dugo rastajanje (1980)

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2013 .)

Hecimovic, Branko,Antologija hrvatske drame 1-3, ( 1988) Hecimovic, Branko,Odabrane slovenske drame ( 1982) Hecimovic, Branko, 13 hrvatskih dramaticara ( 1976)路 HeCimovic, Branko, Moze 1i se Lauri vjerovati ( 1982) Hecimovic, Branko, Pod Krlezinim kisobranom (1997) Hecimovic- Pavlovski, Suvremene makedonske drame (1982) Hergesic, Ivo, Shakespeare, Moliere, Goethe ( 1978) Hitrec, Hrvoje, Manjjak (1978) H ristic, Jovan, Profesor matematike i drugi eseji (1988) JelCic, Dubravko, Priblizavanje sfingi (1979) Jelic, Vojin, Pobozni davo (1975)

ChaRles :Bukewaki ReaeRt CRulla

Nem pull.ike Deneai IIi l . aav aveju

JU

Kanizaj , Pajo,jedna stvar naP (1988) Kapor, Momo, Beleskejedne Ane ( 1975 ., 1978.)

Kapor, Momo, Hej , nisam ti to pricala (1975 ., 1978.)

Kapor, Momo, O.ff(l983) Kastelan,jure, Divlje oko (1978) Knezevic , Stojan, Medicinske razglednice ( 1984) Kolendic, Anton, Iza jednog atentata ( 1977) Krmpotic, Vesna, Dijamantni faraon (1975) *** Kudilja i vreteno (1980) Kusan Jaksa, Krvavi dani Bosne ponosne 1-2 (1977) Kuzmanovic,Vojislav, Zapisi o vlastitom umiranju (1979)

Kvesic, Pero, Mladi K. (1933) Lasic, Stanko, Knjizevni poceci Marije Juric Zagorke ( 1986) Lerman, Dragutin, Kresevski dnevnici ( 1992) Mader, Miros1av Slavko, edavna davnina ( 1986) Majdak, Zvonimir, Frajerski noktumo (1976) Majdak, Zvonimir, Glavno da se gura (1974) Majdak, Zvonimir, Gradski ljubavnici (1985) Makovic, Zvonko, Strah (1985) Mandie, Igor, Njezno srce (1975) Mandie, Igor, Sto, zapravo, hoce te zene? ( 1984) Mandie, Igor, U sjeni ocva1e g1azbe ( 1977) Mazur, Drazen , Send vic za gospodu ( 1979) Marinkovic, Ranko, Geste i grimase ( 1982) Marinkovic, Ranko, Tri drame ( 1977) Matkovic, Marijan, Razgovori i pogovori ( 1985) Mehmedbasic, Enver, Trece uho ( 1981) Mihalic, S1avko, Klopka za uspomene ( 1977) Mihalic, Stjepan, 1zota (1981) Mijovic-Kocan, Stijepo, Izravno u stroj ( 1981 ) Milcec, Zvonimir, Pozdravi doma ( 1975) Miller, Henry, Knjige mog zivota (1979) Mortimer, John , Will Shakespeare ( 1980) Mrduljas, Igor, Kudilja i vreteno ( 1980) Mrksic, Borislav, Avangarda umire mlada ( 1978) Nabokov, Vladimir Vladimirovic, ikolaj Gogolj ( 1983) Novak, Slobodan Prosperov, Zasto se Euridika osvmula ( 1981) Paljetak, Luko,Jantama kocka (1982) Paljetak, Luko, Na rubu tijela (1987) Paljetak, Luko, Pjesni na dubrovacku ( 1984) Paljetak, Luko, S1ike s izlozbe ( 1992) Parun, Vesna, Tronozac koj i hoda ( 1993) Pav1icic, Pavao, Dobri duh Zagreba ( 1976) Pavlicic, Pavao, Plava ruza ( 1977) Pavlicic, Pavao, Stroj za maglu (1978) Pav liCic, Pavao, Svoj svome (1992) Pavlicic, Pavao, Zagrebacki odrezak ( 1985) Pavlovic, Boro, Velika ljubav ( 1977) Plepelic, Zvonko, Niti ovdje -niti tamo ( 1981) Popovic, Vasa, Price iz be log sveta ( 1980) Prica, Cedo, Loviste (I 984) Prica, Cedo, Zivjeti ispocetka (1977) Radic, Stjepan, Praski zapisi (1985)

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-2013 .)

30

Radovic, Dusan, Pia vi zaket ( 1983) Rsumovic, Ljubi voje, Rosavi andeo (1979) Rsumovic, Ljubivoje, Zov tetreba ( 1977) Sabolovic, Mirko, Oziljci ( 1978) Sabolovic, Mirko, Razmeda ( 1975) Selakovic, Milan, lza spustenih vjeda (1981) Selakovic, Milan, Rodinova katedrala (1984) Senker, Boris, Sjene i odjeci (1984) Slamnig, Davor, Qwertzu i Ops (1983) Slamnig, I van, Dronta ( 1981) Slavicek, Milivoj , Trinaesti pejzaz (1981) Smoj e, Miljenko, Dnevnik jednog penzionera ( 1981) Solar, Milivoj , Ideja i prica ( 1980) Stahuljak, Visnja, Pustolovka (1976) Stipcevic, Augustin, Zatvorena vrata ( 1982) Sembera, Slobodan, Memoari jednog tajnika (1976) Stambak, Dinko, Dvadeset i pet godina Pariza (1987) Tenzera, Veselko, PrezivUuje dobra pisanje (1995) Ten2era, Veselko, Zasto volim TV (1988) Tenzera, Veselko, Zasto volim Zagreb (1987) Tenzera, Veselko, Zelja za dobrim kupanjem (t 992) Tomasovic, Mirko, Portugal ski kvartet ( 1984) Tomas, Stjepan, Srnrtna ura (t 983) Tomas, Stjepan, Taninska cetvrt ( 1980) Tomovic, Robert, Bratovstina Labuda Lumbrelasa (1976) Veres, Sasa, Tri ljeta Gospodnja (t 980) Vilar, Esther Dresirani muskarac (1976) Vitar, Esther, Pravo na drugu zenu (1978) Viskovic, Velimir, M1ada proza (t 983) Viskovic, Velimir, Pozicija kriticara (1988) Vitezovic, Milovan, Hamlet studira glumu ( 1978) Vrki c, Jozo, Ljuti puti ( 1982) Zidar, Pavle, Marija Magdelena ( 1977) Zima, Zdravko, Zvjezdana prasina (1992) Zubac, Pero, Pesmar (1986) Zeze lj , Mirko, Pijanac zivota (1980) Zezelj , Mirko, Veliki Tin (1976) Zezelj , Mirko, Zatocenik slobode (1982) Zmegac, Viktor, Istina fikcije (1982) Zmegac, Viktor, Krlezini evropski obzori ( 1986)

31

Biblioteka Evergrin, Zagreb, Znanje Alain-Fournier, Veliki Meaulnes (1989) Andersen, H. C. , Slikovnica bez slika (1986) Andric, Dragoslav, Svastara Bach, Richard, Galeb Jonathan Livingston ( 1981 ., 1985 ., 1987.)

Baudelaire, Charles, Spleen Pariza (1982) Brixy, Nenad, Mrtvacima ulaz zabranjen Burnett, Frances Hodgson, Mali lord (1985) 'Byron, Lord, Childe Harold (1988) Camus, Albert, Stranac (1980., L986.)

Capek, Karel , Kako sto nastaje ( 1985) Cosic, Bora, Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (1987) Daudet, Alphonse, Pis rna iz mog mlina ( 1986) Dedic, Arsen, Brod u boci ( 1980., 1988.)

Fallaci , Oriana, Pismo nerodenu djetetu ( 1980., 1985.)

France, Anatole, Zlocin Sylvestra Bonnarda, clana Instituta ( 1985) Garcia Marquez, Gabriel Pukovniku nema tko da pise (1982) Guareschi,Giovannino, Don Camillo (1980) Haggard, Henry Rider, Ona ( 1982) Hasek,Jaroslav, Razgovor sa cenzorom (1981) Heier, Joseph, K vaka 22 1-2 (1987) Hrabal, Bohumil, Strogo kontrolirani vlakovi (1983)路 Jerome, Jerome K ., Tri covjeka u camcu, a o psu da se i ne govori (1980) Kapor, Momo, Ada (1980., 1983 .)

Kapor, Momo, Be Ieske jedne Ane (1987) Kapor, Momo, Foliranti (1983., 1985 .)

Kapor, Momo, Od sedam do tri (1983) Kapor, Momo, Provincijalac (1984) Kapor, Morna, Una ( 1983) Kapor, Morna, Zoe (1984) Kishon, Ephraim, Kod kuce je najgore (1984 ., 1986.)

Kishon, Ephraim, Kita boli more (1987) Kishon, Ephraim, Lisac u kokosinjcu ( 1987) Kishon, Ephraim, Nije fer, Davide 1-2, ( 1980., 1981 ., 1986.)

Kundera, Milan, Sala (1984) Kusan, Ivan, Toranj (1985) Lakicevic, Dragan, Studengrad ( 1985) Madean, Fitzroy, Pijesak Orijenta ( 1981) Majdak, Zvonirnir, Kuzis , stari moj (1984) Mandeljstam, Nadezda, Strah i nada 1-2 (1988)

Urednik- medijat or knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1931 .-20 13 .)

McCullough, Colleen, Tim (1989) Milosz, Czeslaw, U dolini rijeke Isse ( 1986) Mostar- Stemmle, Pljackasi crkava (1981) Munro, H. H. Saki, Sredni Vashtar i druge price (1984) Novak, Slobodan, Izgubljeni zavicaj i 12 novela (1980) Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan ( 1985) Oreski - Nikolic, Sibirski pecat ( 1986) PavliCic, Pavao, Dunav. P.S. 1991. Vukovarske razglednice ( 1992) Pavlicic, Pavao, Vecernji akt (1981) Petrarca, Francesco, Pjesme La uri ( 1982) Pirandello, Luigi, Izopcena ( 1987) Roche, Henri Pierre,Jules i Jim (1981) Rsumovic, Ljubivoje, Zov tetreba ( 1981) Shakespeare, William, Soneti (1984) Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti (1981) Solzenicin. Aleksandar,jedan dan Ivana Denisovica ( 1982) Steinbeck, John , Tortilla Flat(l982) Skvorecky, Josef, Oklopni bataljon ( 1986) Sotola, Jiri, Druzba Isusova (1988) Twain, Mark, Novinarstvo u Tennesseeju i druge price (1982) Vittorini, Elio, Razgovor na Siciliji ( 1986) Wallace, Edgar, Cetvorica pravednika ( 1984) Wilde, Oscar, Balada o tarnnici u Readingu i druge pjesme (1987) Zoscenko, Mihail, Koliko covjeku treba (1990) Biblioteka Zlatni paun , Rijeka, Otokar Kersovani Kusan, Ivan, Ljubi susjeda svoga (1995) Aralica, [van, Gdje pijevac ne pjeva (1996) Ondaatje, Michael, Engleski pacijent ( 1997) Sueskind, Patrick, Prica o gospodinu Sommeru ( 1997) Pavlicic, Pavao, Zaborav (1996) Biblioteka Alfa i omega , Zagreb, Mladost lvanac, Ivica, U sluzbi Josipa baruna Jelacica (1990) Orhel, Neven, Ostavstina ( 1990) Pekic, Borislav, Nova pisma iz tudine (1989) Tribuson, Goran, Siva zona (1989) Vasic, Milos, Ptica pan ike ( 199_ 0)

Biblioteka Ivan Kusan za mladez, Zagreb, Znanje Uzbuna na Zelenom Vrhu (1994) Lazes, Melita (1994) Domaca zadaca ( 1995) Koko u Parizu ( 1995) Zagonetni djecak ( 1995) Strasni kauboj ( 1995)

Biblioteka Zlatko Crnkovic vam predstavlja, Zagreb, Algoritam, Amette,jacques-Pierre, Brechtova ljubavnica (2004) Atkinson, Kate, Iza kulisa u muzeju (2000) Carver, Raymond, Katedrala (1997., 2003.)

Chang,Jung, Divlji labudovi ( 1999., 2003.)

Conroy, Pat, Glazba s plaze (1999) Cunningham, Michael, Sati (2002., 2003 .)

De Botton, AI ain, Ljubirn i pricam (2004) Fortunato, Mario, Prvo nebo (2003) Frayn, Michael, Spijuni (2002) Frazier, Charles, Studengora (2000) Fuentes, Carlos, Godine s Laurom Diaz (2002) Golding, William, Gospodar muha ( 1999) Gordimer, Nadine, Kucni pistolj (2000) Guareschi , Giovannino, Drug Don Camilla (2003)

Uredn1k-medijator knji zevnog ukusa Zlatko Crnkov1c (1931 .-2 013 .)

32

Guterson, David, Cedrovi pod snijegom ( L998) Lahiri , Jhumpa , Tumac bolesti (200 I) Maraini, Dada, Bagheria (2004) Maraini , Dacia, Nijema vojvotkinja (2003) McCourt, Frank,Angelin prah (1999 ., 2001. , 2003.)

McCourt, Frank, Irac u ew Yorku (2002) Naipaul, V. S., Misticni maser (2002) aipaul, V. S., Pola zivota (2002) othomb, Amelie, Higijena ubojice (2000) Nothomb , Amelie, Kozmetika neprijatelja (2003) Pattchet, Ann, Bel canto (2004) Pavlicic, Pavao, Nepovrat ( 1999) Pav1icic, Pavao , Pokora (1998) Pirincci, Akif, Felidae (1997) Ray,Jeanne ,Julie i Romeo (2002) Roth , Philip, Americka pastorala (2002) Rufm,Jean-Christophe, Krvavi Brazil (2002) Russo, Richard, Carski slapovi (2003) Schlink, Bernhard, Zen a kojoj sam citao ( 1998) Sebold, Ali ce, Ljupke kosti (2003) Seloron, Francoise, Amazonka 46 (2004) Shields,Carol, Dnevnici gospode Daisy (1997) Sparks, Nicholas, Kobni zavoj (2003) Sparks, Nicholas, Zima za dvoje ( 1997)

33

Biblioteka Vrutak, Opatija, Otokar Kersovani Aralica, Ivan, Asmodejev sal Pavlicic, Pavao, Leksikon uzaludnih znanja Biblioteka Posebna izda nja, Zagreb, Mladost Glumac, Branislav, Pokusni covjek (1991) Krsnjavi, Isidor, Zapisci (1986) Pulic, Nikola, Sakralni Zagreb ( 1991) Biblioteka Posebna izdanja, Zagreb, Znanje Aralica, Ivan, Sokak triju ruza (1992) Arali ca, Ivan, Spletanje iraspletanje cvorova ( 1993) Aralica, I van, Zadah ocvalog imperija (1992) Cviic, Chris, Pogled izvana ( 1994) Juricevic, Branko, Knjiga i razvoj (1984) Nemec, Kresimir, Povijest hrvatskog romana I. ( 1994) Ruk-FoCic , Bozena, Moj zivot s operom (1994) Skrabalo, lvo, Izmedu publike i drzave ( 1984) Taylor, Alan, John Percival, Habsburska Monarhija (1990) Taylor, Alan, John Percival, Uzroci drugog svjetskog rata ( 1994) Ali, M uhamed,j Ja najveci ( 1976) Berkovic, Zvonimir, Dvojni portreti, Rijeka, Otokar Kersovani , 1998.

Berkovic, Zvonimir, Zvonar Katedrale duha (1995) Cesaric, Dobrisa, Povratak ( 1994) Chaucer, Geoffrey, Canterburyjske price (1986) Colakovic, Enver, Legenda o Ali-pasi ( 1970) Dedic, Arsen, Hotel Balkan ( 1987) Ivancan, Dubravko, Zivot na selu ( 1975) Kapor, Momo, Be1dke jedne Ane & Hej , nisam ti to pricala ( 1982) Kapor, Momo, 10 I prica ( 1980) Kennedy,John F., Profili hrabrosti ( 1987) Kljenak, Mladen, Kaznjena ku la ( 1971) Mandie, Igor, Arsen (1983) Mandie, Igor, Jedna antologija hrvatske poratne poezije, Prokuplje, Knjizevno drustvo Rade Drainac, 1987.

Mare nostrum , antologija hrvatske poezije o moru (1971)

Uredni k- medijator knji zevnog ukusa Zlatko Crnkovic (1 93 1 .-20 13.)

Matko,Janko, Popularni romani: Pokajnik (1975) Ova zivota jedne zene ( 1975) Majka (1975) Sluzavka ( 1975) Plac sume (1975) Maceha (1974) Ribar i more ( 1975) Krv nije voda ( 1978) Zrtva (1975) Moe zemlje (1986) Svjetlo ugaslih ociju (1986) Mrduljas,Igor, Zagrebacki kabaret ( 1984) Ovidije, Umijece ljubavi (1973) Peic, Matko, Evropske skitnje ( 1985) Sade, Donatien Alphonse Francois, marquis de,Justine ili Nedace kreposti (1971)

Salinger,J. D ., Djela (1978) Devet prica Franny i Zooey Lovac u zitu Visoko podignite krovnu gredu, tesari Saga o ibelunzima (1974) Shirer, William L., Uspon i pad Treceg Reicha (1977) Slamnig, Ivan, Pjesme u izboru Slobodana Novaka (1973) Susann, Jacqueline, Sabrana djela Jacqueline Susann 1-5 (1977) Ljubavni stroj Dolores Svake noCi, Josephine Jednom ko nijednom Dolina lutkica Skrabalo, Ivo, lzmedu publike i ddave (1984) Soljan, Antun, Zanovijetanje iz zamke (t 972) Stokic, Zlatko, Crvena riba ( 1971) Veres, Sasa, Hrvatski Pariz ( 1989) Posebna izdanja drugih izdavaca Brixy, Nenad, Mrtvacima ulaz zabranjen, Hena Com ( 1996) Goethe, Johan Wolfgang, Faust, I. iII. dio, ABC naklada (1995) Kusan, Ivan, 89 slavnih iz SOC-a, eretva, (2002 .)

Robbins , Harold, Odabrana djela Harolda Robbinsa, (uredio zajedno s Omerom Lakomicom), Zagreb, Znanje; Rijeka, Otokar Kersovani, 1972.

Avanturisti (1972) Bastinici ( 1972) Lovci u mutnom ( 1972) Trgovci snovima(1972) Betsy (1989) Kamen za Dannyja Fishera ( 1980) Zutelija, Zeljko, Mostovi, Rijeka, Otokar Kersovam , 2000.

Bibliografiju priredio Robert Francem (U: Dakovacki susreti hrvatskih knjizevnih kriticara, knj . 6. Matanovic, Julijana (prir.), Dakovo, lipanj 2004.: Matica hrvatska. Dakovo. Str 106-143 .)

Urednik-medijator knjizevnog ukusa Zlatko Crnkovic (193 1.-20 13.)

~

fV

Narodne nov1ne d.d., Zagreb - (172) Oznaka za narudibu: UT-XI/ 11 -8

110735

Nakladnik: Driavni arh iv- Odjel u Pozegi dasb-arhiv-pz@ po .t-com .hr Za nakladnika: Tomislav Radonic, prof.

Autor izlozbe i kataloga: Tomislav Radonic, prof_ Postav izlozbe: Goran H ruska, prof.

Ljubica Kubiv Marija Mikacic Tom islav Radonic, prof_ Tehnicki urednik: Mar ija Mikacic Graficka priprema i tisak : Mislav Bosnjak mislav.bosnjak@ gmail_com Naklada 200 komada Financiranje izlozbe i kataloga: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Pozesko-slavonska zupanija

Zlatko Cmkovic

carske mrvice

Pisac i

njegov urednik ......... ~~.P.~......... .