Katalog izložbe: "Stoljeće slavonskobrodske gimnazije"

DRŽAVNI ARHIV

U SLAVONSKOM BRODU WWW.DASB.HR

STOLJEĆE SLAVONSKOBRODSKE GIMNAZIJE izložb a u povodu 100. godišnjice gimna zije

Državni arhiv u Slavonskom Brodu osnovan 1959. godine

35000 Slavonski Brod Cesarčeva 1

Tel: 035/446-573 e-mail: dasb@dasb.hr ISBN978-953-7962-07-4

9

789532

782646

STOLJEĆE SLAVONSKOBRODSKE GIMNAZIJE

Nakladnik: Državni arhiv u Slavonskom Brodu Za nakladnika: mr. sc. Ivan Medved Autor izložbe i kataloga: mr. sc. Ivan Medved Suradnik na izložbi i računalna priprema izložaka: Domagoj Zovak, prof.

Grafička priprema kataloga i panoa izložbe: Krešimir Rezo, graf.ing.

Postav izložbe: mr. sc. Ivan Medved, Domagoj Zovak, prof.

Gordana Slanček, dipl.polit.

Joakim Čičić, mag. educ. hist.

Anica Divić Đurđica Jurišić Đurda Šprajc Katarina Aladrović Mehandžija, prof.

Gabrijela Orlović Mario Tomas, mag. hist.

Božica Starčević Tisak: Krešendo, Osijek Naklada: 500 kom.

ISBN 978-953-7962-07-4 CIP zapis...

Financiranje izložbe i kataloga: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

STOLJEĆE SLAVONSKOBRODSKE GIMNAZIJE i z ložba u p ovo du 100. go d išn j ice Gim n a z i j e

od 16. travnja do 31. prosinca 2018. u dvoranama DASB-a, radnim danom od 8-14 sati

„LAUDA DISCIPULI LAUDA MAGISTRI“!

U Slavonskom Brodu, travanj 2018.

5

UVOD1 Stjecajem povijesnih okolnosti o povijesti školstva i njegovom razvitku u Brodu može se govoriti tek nakon oslobađanja Broda od osmanlijske vlasti 12. listopada 1691. godine.2 Zauzetošću otaca franjevaca od 1691. inicirano je osnivanje u Brodu novicijata za franjevačke kandidate koji su završili obuku u latinskoj slovnici u našičkom samostanu, a što je bio uvod za njihovo daljnje educiranje. Godine 1714. je napokon i osnovan ovaj novicijat.3 Godine 1710. oci franjevci su osnovali Visoku filozofsku školu (učilište), a prva javna škola u Brodu je osnovana 1709. – iako još uvijek nije hrvatska historiografija dala konačni odgovor na njezino osnivanje ili neosnivanje!

Neki istraživači i publicisti su smatrali da je ovu javnu školu polazio već 1709. barun Franjo Trenk, ali to kritički dovode u pitanju mnogi istraživači, među inima povjesničari Josip Kljajić i Zdenka Lakić, kao i nekadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu o. Domagoj Šimunović. Od 1769. u Franjevačkom samostanu djeluje Humanistička škola, a u periodu 1806.-1812. o. Marijan Lanosović je u Franjevačkom samostanu vodio privatnu humanistič1 Prije deset godina je Državni arhiv u Slavonskom Brodu postavio Izložbu posvećenu obilježavanju 90. godišnjice ove značajne školske ustanove, prigodom čega je i izdan prigodni Katalog! Cijeneći ovaj odmak od deset godina slijedom čega se zbilo i niz povijesnih događaja u Gimnaziji od tada smatrali smo da se onaj Katalog treba dopuniti s novonastalim zbivanjima u Gimnaziji zadnjih deset godina, a što i činimo, s ovim Katalogom!

2 18. listopada – 31. prosinca 2002. u dvorani Državnog arhiva u Slavonskom Brodu bila je postavljena izložba: „Razvoj školstva u Brodu na Savi/Slavonskom Brodu“, a tiskan je i prigodni Katalog u kojemu je dan pregled razvitka svekolikog školstva u Brodu od njegovih početaka do osnivanja Klasične gimnazije „Fra Marijan Lanosović“ koja je započela s radom u šk. godini 1995./96.

3 U Kronici Franjevačkog samostana kroničar je 22. kolovoza zapisao: „Ove je godine mnogopoštovani otac Petar Pastirović za gvardijanata velečasnog oca Bartolomeja Petrovića otvorio u Brodu novicijat. Učitelj je novaka bio veoma časni otac Slavator iz Sarajeva…“, Kronika Franjevačkog samostana u Brodu na Savi I (1706.-1787.), (Slavonski Brod, 1995.), 21.

Novicijat je razdoblje obuke i pripreme novaka, budućih redovnika prije polaganja zavjeta, kako bi se razabralo jesu li pozvani na redovnički život. To je ujedno i naziv ustanove u kojoj borave. Novak je slobodan napustiti novicijat u bilo koje vrijeme, a nadređeni je slobodan odbaciti ga. Tijekom novicijata, novak često nosi odjeću koja se razlikuje od svjetovne odjeće, ali još nema trajne obaveze. Priprema se za službu duhovnim vježbama, poučavanjem i svakodnevnim poslovima. Mnoge rimokatoličke zajednice potiču čestu ispovijed i primanje svete pričesti svojih novaka. Novake obučava iskusni član redovničke zajednice, kojeg imenuje poglavar zajednice. Vjerske zajednice imaju različito vrijeme trajanja novicijata. U Pravoslavnim Crkvama, novicijat službeno traje tri godine.

6

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

ku gimnaziju sukladno čemu je razvidno da su oci franjevci „začetnici u Brodu ne samo osnovnog, već i srednjeg i visokog školstva (…)“.

Stvarne početke „civilnog“ srednjeg školstva u Brodu možemo pratiti nakon donošenja Obrtnog zakona iz 1872., i njegove nadopune tzv. „Novoga obrtnoga zakona“ iz 1884. sukladno kojem su općine koje su imale više od 60 šegrta morale osnivati šegrtske škole. Na temelju obrtnog zakona od 30. svibnja 1872. osnovana je i u Brodu Šegrtska škola čijim osnivanjem možemo govoriti o početcima razvitka brodskog srednjoškolskog obrazovanja.

BORBA BROÐANA ZA DOBIVANJE GIMNAZIJE - NJEZINO OTVORENJE Inicijativa za osnivanje Gimnazije u Brodu javlja se praktički odmah nakon procesa razvojačenja Vojne krajine okončanog 1881. godine. Često je i jedno od izbornih obećanja političkih stranaka bila i ideja o osnivanju Gimnazije u Brodu. Na temelju fragmentarnih izvora o toj inicijativi može se konstatirati da je 1906. Gradsko zastupstvo Broda na Savi uputilo predstavku Kraljevsko zemaljskoj vladi–odjelu za bogoštovlje i nastavu u kojoj se tražilo u Brodu osnivanje „male realne gimnazije“.

Na ovu predstavku vlada je uputila Dopis Kraljevskoj županijskoj oblasti u Požegi 28. studenoga 1906. ističući da „zgrada u kojoj se nalazi niža i viša pučka škola, bila bi za smještanje male realne gimnazije posve neprikladna…premalena je i na nezgodnom mjestu (…)“.4 Istaknuto je i to da bi bilo najbolje sagraditi novu zgradu na prikladnom gradilištu, jednokatnicu ili dvokatnicu - s oko 850 m2, a i direktno se postavilo pitanje financijskih mogućnosti Broda za ovu gradnju, te nabavu namještaja i prvog uređenja zavodskih zbirki učila. Navedeno je i to da godišnji proračun za gimnaziju bi iznosio oko 30.000 K, uz napomenu da bi se on povećao sa svakom eventualnom paralelkom za oko 3.000 K. Primivši ovaj Dopis iz Požege 5. prosinca 1906. Gradsko poglavarstvo je na temelju sličnog pretvaranja Više pučke škole u realnu gimnaziju u Krapini razmatralo mogućnost ovakve realizacije u Brodu, no nije bilo dovoljno brzog odgovora na dopis Zemaljske vlade od 28. studenoga 1906. zbog čega je Vlada 10. svibnja 1907. uputila novi dopis Kraljev župan. oblasti u Požegi u kojem inzistira na stavu gradskog zastupstva glede ovoga pitanja, tražeći istodobno u privitku Izvještaja nacrt zgrade Više pučke škole te „položajni nacrt za tu zgradu u svrhu da se

4 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Brod na Savi (GPBnS) 1881.-1918., kut. inv. br. 58.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

7

može prosuditi, da li bi se rečena zgrada možda dala proširiti i tako za porabu u svrhu realne gimnazije prirediti (...).“5

Gradska pučka škola 1909. god.

Zaključkom gradskog zastupstva izabran je ad hoc odbor koji je trebao naći najpovoljnije rješenje prostora za buduću Gimnaziju. Ovaj odbor je na sjednici 2. srpnja 1907. zaključio: „(…) da se sadašnja postojeća zgrada u kojoj je smještena viša pučka škola imade zgodnom adaptacijom i dogradnjom preurediti za svrhe realne gimnazije od osam razreda i to tako, da se u istoj za prvi mah smjeste dolnja četiri razreda, ali da se prostorije ipak tako disponiraju, da se postepenice i gornja četiri razreda u porabu staviti mogu (…)“.6 Odbor je predvidio mogućnost buduće dogradnje na dva načina: ili dogradnjom drugog kata na postojećoj zgradi ili izgradnjom „raspoloživog prostora između sadašnje školske zgrade i svratišta ‘crvene kuće’…”. Istodobno se predviđalo da bi se na prostoru prema Mesićevoj ulici izgradila zgrada za četverorazrednu nižu pučku školu.

Već 3. srpnja 1907. upućen je dopis Kraljevskom Vladinom građevnom odsjeku u kome je zamoljen ovaj Odsjek „priposlati na uvid nekoliko škica ili nacrta u novije doba izgradjenih srednjih škola u kojem od provincijalnih gradova, da se 5 Isto 6 Isto

8

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

uzmogne sastaviti osnovu za realnu gimnaziju i konkretnim gotovim predlogom izaći visokoj Kr. zem. Vladi na odobrenje“.7 Ta korespondencija između grada Broda na Savi, Vlade i Županijske oblasti u Požegi potrajat će do rješenja ovoga problema 1918. godine.

Na sjednici Gradskog zastupstva 24. prosinca 1917. gradski zastupnik dr. Dobroslav Brlić je zamolio g-dina gradonačelnika Stjepana Benčevića „da izvijesti isti gradsko zastupstvo o uspjehu deputacije izaslane k vladi radi otvorenja kr. realne gimnazije.“.8 Gradonačelnik je odgovorio da je deputacija (u njoj je bio i veliki župan Županijske oblasti u Požegi dr. Vasilije Belošević) posjetila g-dina predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu g-dina Milana Rojca kojemu je ostavljena pisana molba za otvorenje Gimnazije. Deputaciji je obećano „da će se molba gradskog zastupstva uvažiti, jer da je u programu vlade, da osnuje u gradu Brodu realnu gimnaziju, te da će se skorih dana o tom definitivno odlučiti“.

Po pisanju Posavske Hrvatske gore narečena molba je obrazložena sljedećim riječima: „Sva veća trgovišta i gradovi u Slavoniji imadu srednju školu (Osijek, Vukovar, Vinkovci, Mitrovica, Zemun, Ruma, Požega), a Brod je nema. Spomenuta mjesta jesu većinom okružena sa življem, koje nije hrvatsko. Tako imadu prilike, da tudjinci, da svoju djecu izškolaju na laki način i postave na noge, pa ti onda mogu doći u priliku, da našemu narodnom životu vode riječ i odlučuju o najbitnijim stvarima našega narodnog života. Brod pak kao jedan od najčistijih hrvatskih gradova i po sebi i po svojoj okolici, a uz to i kao ključ

Oglas o upisu u IV razred realne gimnazije ( 17. 8. 1918.)

7 Isto 8 HR-DASB-6, GPBnS 1881.-1918., kut. inv. br. 157.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

9

Bosne, nema te sreće. S toga zastupstvo grada Broda, sastavljeno od ljudi, koji su zauzeti ne samo za lokalno dobro grada, nego i za hrvatski narodni podmladak, hoće, da stvori uvjete za daljnji razvitak svoga grada i svoje okoline…“.9 Višegodišnje nastojanje Brođana je napokon urodilo plodom u veljači 1918. Naredbom br. 4555 od 21. veljače 1918. Kraljevska hrvatska slavonska dalmatinska vlada – Odjel za bogoštovlje i nastavu je odredila „da se odmah otvori I. i II. razred realne gimnazije, dok će se otvorenje daljnjih razreda odrediti u svoje vrijeme posebnim naredbama“.10 1. i 2. ožujka 1918. upisali su se u novoosnovanu Gimnaziju učenici prvog i drugog razreda, a 4. ožujka je bila u župskoj crkvi sv. Stjepana kralja sveta Misa sa zazivom Duha Svetoga koju je predstavio kateheta zemaljskih viših pučkih škola. Na Misi su bili pored upisanih učenika i: predstavnici grada koje je predvodio gradonačelnik Stjepan Benčević, predstavnici kotarske oblasti predvođeni Stjepanom Medvedovićem, u ime gradskog zastupstva podnačelnik Šandor Lorschy i opat Antun Leskovac (brodski župnik) i drugi vjernici. Nakon Mise u školskoj zgradi je uslijedilo svečano otvaranje na kojoj su govorili g-din gradonačelnik i privremeni upravitelj Gimnazije prof. Josip Kraišćan koji je u svome govoru posebno istaknuo: „Sve žrtve, koje će doprinijeti grad Brod u ovu svrhu, donijet će plod, jer su te žrtve za idealna dobra. Idealizam je pak najjača sila, koja može biti strahovitija od svakog oružja. Kao malen narod imamo mnogo razloga, da njetimo narodne i opće ljudske ideale. I ova će škola biti dom ideala, - dom ljubavi koja okuplja sve što jednako osjeća i što se raduje jednom radošću, a tuži jednom tugom – dom istine za kojom svi težimo i – dom vjere, tvrde vjere u snagu i moć moralnih ideja. U to ime proglašujem otvorenom zasad privremenu realnu gimnaziju“. 11

9 Posavska Hrvatska, 02.03.1918.

10 U Hrvatskom državnom arhivu je nažalost konstatirano da je ovu Naredbu u sklopu cijelog predmeta brodske Gimnazije 1926. nepoznati posuditelj odnio iz fonda Vlade i nikada taj predmet nije vraćen na svoje mjesto. Nasreću u Vladinom dopisu Kraljevsko županijskoj oblasti u Požegi apostrofirana je ova Naredba o čemu je Kralj. župan. Oblast u Požegi poslala Grad. poglavarstvu ovu informaciju „na znanje i ravnanje. Taj Dopis pohranjen je u fondu: HR-DASB-5 GPSB 1918.-1941., kut. inv. br. 68/57.

11 Posavska Hrvatska, 09.03.1918.

10

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

Dopis Kr. zemaljske vlade o potrebi gradnje nove zgrade Gimnazije (10. 4. 1918.)

OD PROGLAŠENJA KSHS DO KRAJA NDH Nastava je počela 5. ožujka, a prva škol. godina 1917./18. će završiti 30. lipnja 1918. Gimnazija je startala s ukupno 210 učenika prvog i drugog razreda, a idućih školskih godina se postepeno dopunjavala sa po dva razreda, tako da će u škol. godini 1922./23. biti popunjena sa svih osam razreda, odnosno ukupan broj učenika je 796. Te školske godine godine će i prvih 35 maturanata položiti ispit zrelosti.

Bilo je odmah jasno po otvorenju da je nužno na bilo koji način riješiti problem prostora, jer zgrada bivše Više pučke škole nije mogla zadovoljiti potrebe Gimna-

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

11

zije. Na sjednicama Gradskog zastupstva ravnatelj J. Kraišćan je često podsjećao gradske zastupnike na problem prostora, pa i na obvezu grada glede toga. Napokon je Gradsko poglavarstvo, za gradonačelnikovanja Stjepana Bublića, 1921. iniciralo dogradnju drugog kata na postojećoj gimnazijskoj zgradi. Financiranje je osigurano prodajom zemljišta Prvoj hrvatskoj štedionici, a dogradnja je povjerena ovlaštenom graditelju Josipu Cviiću za 914.000 K. te su radovi počeli u srpnju 1921. godine.12 29. listopada su okončani svi grubi radovi (preostala je još ugradnja stolarije, žbukanje, dogradnja stubišta…), a preostali radovi bit će završeni 1922. godine.13

Prvi maturanti Kraljevske realne gimnazije u Brodu na Savi (generacija 1922./23.)

Dok je trajala dogradnja drugog kata nastava je održavana u zgradi Djevojačke škole u Gundulićevoj ulici. Istodobno s nadogradnjom drugoga kata nadograđivana je 1921. i Gombaona u kojoj su učenici imali nastavu iz gimnastike.14 Svečano otvorenje nadograđene Gombaone je bilo 2. srpnja 1922. godine. Dvo12 Hrvatska zajednica, br. 26, 02.07.1921.

13 HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod 1918.-1941., kut. inv. br. 43.

14 Pretpostavlja se da je Gombaona sagrađena oko 1900. u sjevernom dvorištu uz gradsku učionicu, a za potrebe tjelovježbe učenika Građanske škole.

12

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

rana se nazivala i „Sokolanom“ jer je ona bila i gimnastička dvorana „Hrvatskog sokola“ koji je i bio glavni inicijator ove nadogradnje.15 U tim prvim godinama škola je imala stanovitih problema s profesorskim zborom.

Pored ravnatelja profesori škole su u početcima škole bili Stjepan Figurić, Josip Pavelić, dr. Matija Lopac, Većeslav Henneberg i Dominik Saračević, a uz njih je predavalo i nekoliko bivših nastavnika građanske škole: Pero Bogdešić, Stjepan Noršić, Ljubica Blagojević-Bobinac i Stjepan Tomić – svi po zvanju učitelji zemaljskih viših pučkih škola. Prema sjećanju Josipa Berke16 (bivšeg učenika koji je maturirao u brod. gimnaziji u šk. god. 1924./25.) jedan od uzroka je i politika Pašić-Pribičevićeve vlade kada je premješten iz brodske Gimnazije velik broj profesora Hrvata, a njih su zamijenili „ruski emigranti koje je, dakako, bilo teško razumjeti“.

Uz to je i ravnatelj J. Kraišćan 1925. premješten u Križevce iz „nepoznatih razloga“, a njega je zamijenio Lazo Ćelap, koji će direktorovati do listopada 1939. godine.

Logično je da je Ćelap djelovao sukladno idejama integralnog jugoslavenstva.17 O tome svjedoče ne samo tiskana gimnazijska izvješća od škol. god. 1929./30. do šk. god. 1938./39. nego i Zapisnici sa sjednica Nastavničkog vijeća (Savjeta, kako je vijeće nazivao Ćelap) iz perioda dok je on ravnatelj. Još se donekle i može razumjeti nabava pretežno srpskih udžbenika, manje svakako naslovi knjiga nabavljanih za učeničku i profesorsku knjižnicu – i tu su prevladavale knjige srpskih autora.

Lazu Ćelapa će u listopadu 1939. naslijediti dr. Josip Gunčević. Sukladno društveno-političkim promjenama do kojih je došlo uspostavom Banovine Hrvatske i na Gimnaziji se postupno „ispravljaju krive Drine“, odnosno pokušava reafirmirati neke višestoljetne hrvatske vrijednosti, u čemu je dr. J. Gunčević bio dosljedan. Od vođenja kadrovske politike do discipliniranja učenika koji nisu poštovali Pravila škole ili se direktno suprotstavljali ravnatelju zbog njegove tzv. „strahovlade“, a to je kulminiralo 16. studenoga 1940. kada je došlo do štrajka 15 U čenici Gimnazije će u njoj imati tjelovježbu sve do 1964. kada je Gombaona teško oštećena u potresu zbog čega je i srušena.

16 Josip Berka, „Počeci gimnazije u Slavonskom Brodu“ , Hrvatska književna revija „MARULIĆ“ -časopis za književnost i kulturu br. 6, Zagreb, studeni-prosinac 1986., god. XIX. 17 Akademik Stjepan Babić u svojim sjećanjima na brodsku Gimnaziju ističe da je Lazo Ćelap, „ (…) zvan Lazo, Srbin. Što je kralj Aleksandar bio u Beogradu, to je Lazo bio u Brodu: diktator, Njegova se diktatura očitovala ne samo u strogoći i oštrini primjenjivanja školskih pravila, nego u nastojanju da bude dosta srpskih profesora, da u upotrebi bude podosta srpskih udžbenika, da se knjižnica dobrano puni srpskim knjigama, da se slave srpske svečanosti (…)“. (vidi: S. Babić, Moji brodski profesori, Godišnjak 2000. MH Slavonski Brod, Slav. Brod, 2001., 119).

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

13

učenika VII.a i VIII.b. razreda. Posljedica za učenike – „štrajkaše“ je bilo njihovo kolektivno isključenje iz Gimnazije na jednu godinu (o tome štrajku su pisali po sjećanju s vremenskim odmakom neki sudionici, kao i dr. Mile Konjević).

Maturanti VIII b razreda Državne realne gimnazije u Brodu na Savi školske godine 1942/1943.

Gimnazija je do školske godine 1930./31. imala dva smjera: - Realni i Gimnazijski, potom su ovi smjerovi izjednačeni, pa postoji samo jedan.

Razumljivo je da je učenicima i profesorima bilo teško tijekom II. svj. rata. Ponajprvo je trebalo izvršiti još jednu tranziciju u novi društveni poredak ustanovljen proglašenjem NDH 10. travnja 1941., a onda preživljavati sve tegobe rata kao i ostali stanovnici Broda, što je kulminiralo savezničkim bombardiranjima Broda 1944. i 1945. godine. Uz sve nedaće nastava je tijekom II. svj. rata, zbog toga što je u gimnazijsku zgradu ušla njemačka vojska, održavana i u: profesorskoj zbornici, Gradskoj vijećnici, dvorištu i trijemu Gradskog poglavarstva, prostorijama gradskih slikokaza (kinodvoranama „Zvonimir“ i „Jadran“), na gradskom šetalištu, prostorijama ložionice Hrvatske državne željeznice, u prostorijama Kotarske oblasti, klaustru Franjevačkog samostana, u parku na Klasijama, dvorištu oko crkve sv. Roka u Brodskom Varošu… Neki učenici su i napustili školu, kao i neki profesori, no usprkos svim ratnim nedaćama sve su šk. godine tijekom II. svj. rata okončane uspješno.

14

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

Svakako je vrijedno spomena i prigodno obilježavanje 25. godišnjice Gimnazije što je održano 2. i 3. lipnja 1943. Program je počeo 2. lipnja svečanom priredbom u dvorani Hrvatskog doma sa prigodnim glazbeno scenskim programom u izvedbi učenika/ica. Sutradan 3. lipnja je u 8.30 sati u Franjevačkoj crkvi slavljena svečana sv. Misa-zahvalnica (tom prigodom je pjevao ženski gimnazijski zbor Hrvatsku misu od gimnazijskog profesora i bivšeg učenika Franje Pokaza) uz pratnju vojnog orkestra. Nakon Mise u dvorani Hrvatskog Doma održana je svečana akademija.18 Redovito su održavane i sjednice Nastavničkog vijeća sve do zadnje održane 31. kolovoza 1944. Zapisnik s iste nije dokraja sačinjen, no to je zasigurno zadnja sjednica kojom je predsjedao dr. J. Gunčević. Sama nastava je bila neredovita, dr.

Josip Gunčević je napustio Brod, a ravnateljem je imenovan Vlaho Cviić.

U tome periodu nazivi Gimnazije su bili: Privremena realna gimnazija u Brodu, potom već od 1918. Realna gimnazija u Brodu, od šk. god. 1919./20. Kraljevska realna gimnazija, kasnije Državna realna gimnazija u Brodu na Savi.

SOCIJALISTIČKO DOBA (1945. – 1990.)

Dana 21. travnja 1945. u Brod je ušla Jugoslavenska armija, udaraju se temelji socijalističke - komunističke države. Isti dan u zgradu Gimnazije je smještena vojna bolnica I. armije zadržavši se u njoj do 14. lipnja 1945. Odmah sutradan nakon njezinog iseljenja su vršeni radovi na najpotrebnijim popravcima i dezinfekciji zgrade. „Radove je izvodio Okružni NOO u Sl. Brodu uz pomoć Gradskog NOO-a, koji daje radnu snagu“.19 Trebalo je ponajprije završiti školsku godinu 1944./45. što je i učinjeno 30. rujna 1945. podjelom svjedodžbi učenicima, a 10. i 11. X. su održani popravni ispiti. U kratkom periodu od 19. lipnja do zaključno 29. rujna održano je devet sjednica Nastavničkog zbora (vijeća). Od 1945. njezin naziv je Gimnazija u Slavonskom Brodu.

Dana 22. listopada 1945. počela je nova školska godina, a 27. listopada za direktora je postavljen prof. Mirko Seljan, koji će na toj funkciji ostati do 31. kolovoza 1948.

U ovim trima poratnim godinama u svekolikom radu škole se osjeća utjecaj KPJ koja se i praktički ponašala pobjednički. 19. lipnja 1945. posjetili su Gimnazi18 Jubilarno izvješće Državne realne gimnazije u Brodu na Savi MCMXVIII.-MCMXLIII., 45-47.

19 HR-DASB-94-Gimnazija „Matija Mesić“, Ljetopis realne gimnazije od 21. travnja 1945. do 11. travnja 1962., knj.. inv. br. 279.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

15

ju: izaslanik Ministarstva prosvjete iz Zagreba drug Hrabak Franjo, prosvjetni referent Oblasnog NOO-a iz Osijeka drugarica Frida Godlar i prosvjetni referent Okružnog NOO-a iz Slavonskog Broda drugarica Valujeva Zoja. Isti dan je održana I. sjednica Nastavničkog zbora (vijeća) u novoj Jugoslaviji na kojoj je glavni govornik bio F. Hrabak koji je obrazložio svrhu i cilj ove sjednice, a između ostalog je rekao: „Potrebno je da budemo neprestano u vezi sa najvišim vlastima, odnos mora biti drugarski, a svrha svih posjeta izaslanika nije inspekcija, nego uzajamno pomaganje u radu, koordinacija rada, te dobronamjerno savjetovanje i upućivanje. U našim školama mora vladati novi – demokratski duh. U školi će se đacima predavati samo čista istina praktične vrijednosti. Potrebno je tumačiti i razjašnjavati sve probleme na temelju naučnih istina… Odnos nastavnika i učenika mora biti drugarski. Navikavati učenike, da u nastavniku gleda svoga odgojitelja i pomagača u radu, da ga poštuje i cijeni. Da bi se bolje približili omladini, neka nastavnici surađuju u omladinskim organizacijama… nastavnik ne smije više ostati po strani političkih i kulturnih zbivanja. On mora surađivati sa kulturnim ustanovama mjesta u kojem živi, da bi bio što bliži životu sredine. Vanškolski rad je isto toliko važan kao rad u školi (…)“.20 Na izvanrednoj sjednici Nast. zbora (vijeća) 18. kolovoza raspravljalo se o političkoj situaciji u Jugoslaviji, a povodom sastanka AVNOJ-a. Uvodno predavanje je održao prof. A. Čuk koji je „iznio izjavu druga Tita na tome sastanku, da je AVNOJ za republiku, što se pokazalo ovih dana, kada su se održale mnoge demonstracije protiv Kralja u našoj zemlji. Srbi još od Karađorđa pokazuju republikanske simpatije ( SIC! – I.M.), a da ne govorimo o Hrvatima, čiji je vođa Stjepan Radić bio izraziti republikanac. Poslije diskusije zaključeno je, da se svake subote na sastanku prikazuje politička situacija, koju će prikazivati nastavnici naizmjenično“.21 Na IX. sjednici Nast. zbora 8. veljače 1946., kojoj su nazočili izaslanici Min. prosvjete Vicko Zaninović i Novak Novaković, V. Zaninović je iznio neke opće napomene: „Što se tiče razrednih sastanaka, ti sastanci treba da ostanu u krugu omladine.

Nastavnik ne mora sastanku prisustvovati, ako ga đaci ne pozovu. Ako đaci osjete, da nastavnik diše starim duhom oni ga neće zvati na sastanak 20 HR-DASB-94, Gimnazija „Matija Mesić“, knj. inv br. 284 –Zapisnici sjednica Nastavničkog vijeća od 19. VI 1945. godine do 23. VII 1951. godine.

21 Isto

16

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

(boldirao I.M.)… Opazilo se, da se neki stariji nastavnici do sada nisu uspjeli približiti omladini, ali je čudno, da se to dešava i kod nekih mlađih nastavnika. Navodi slučaj jedne nastavnice sa gimnazije iz zagrebačkog okružja, koja se zgražala i očajavala, što je đaci partizani pozdravljaju pozdravom ‘zdravo’, govore joj ‘ti’ i govore joj ‘drugarica’. Ona nije shvatila, da to đaci nisu činili s namjerom da je vrijeđaju, nego su to činili spontano, misleći uspostaviti bratimski i intimni odnos. Svakako je bolje, ako se đak druži narodnim pozdravom ‘zdravo’ mjesto servilnih, tzuđinskih pozdrava ‘ljubim ruke’ ili ‘klanjam se’.

Drug Zaninović iznosi, kako omladina traži, da se poštuje njeno dostojanstvo, ali isto tako treba omladina da iskazuje nastavniku dostojno poštovanje. Nastavnik treba da čuva svoj autoritet, ali treba i da se zbliži s omladinom. Omladina još uvijek luta, još nije potpuno svjesna svojih prava i svojih dužnosti“.22 Dotičući se oficirskih tečajeva (skraćenih gimnazijskih programa za partizanske časnike nakon kojih su polagali maturu!) V. Zaninović je na istoj sjednici rekao: „ (…) Građa u tim tečajevima je skraćena, i zato sve ono što se uzima po skraćenom programu, treba da se zna. Oficiri su zreli ljudi, njima nisu potrebne svjedodžbe, nego znanje, i zato svako onaj, koji ne bi na završnom ispitu zadovoljio, ne može proći s pozitivnom ocjenom (…)“.

Na sjednici Nast. zbora održanoj 8. srpnja 1946. izaslanik Ministarstva prosvjete dr. Stjepan Pataki uputio je nastavnicima nekoliko primjedaba, kao i uputa pedagoško-metodske naravi: „Ciljevi i zadaci škole najvažniji su za odgojitelja, a metodika je sredstvo za postignuće cilja. Intelektualno obrazovanje putem nastave, pozitivno je i naučno provjereno znanje. Predmeti u školi izvodi su nauke. Vaš je cilj u školi, da na osnovu naučno provjerene istine dobije učenik pravilnu sliku o životu, čovjeku, kulturi i svijetu. Istodobno smo dužni razvijati sposobnost za rasuđivanje t.j. intelektualne sposobnosti. Tako treba da si sad postavimo pitanje: da li škola putem nastave pruži nazor na svijet ili ćemo prepustiti da se učenici sami izgrađuju! Škola ne smije ništa nametati. Dvije istine ne mogu istodobno u istom pitanju vrijediti i biti ispravne. Jedna je samo istina. Nazor na svijet dolazi putem škole polako preko predmeta i na osnovu predmeta.

Naročito su neki predmeti važni npr. historija, filozofija, biologija. Dva nazo22 HR-DASB-94, Gimnazija „Matija Mesić“, knj. inv. br. 284, Zapisnici sjednica Nastavničkog vijeća od 19. VI 1945. godine do 23. VII 1951. godine.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

17

ra ne mogu biti. Škola mora dolaziti sa izgrađenim nazorom na svijet. Politika i politikantstvo nije isto. Apolitičnost škole je krinka. A danas se otvoreno mora tražiti da se politika ne baca iz škole. Sav rad u školi i van škole mora biti političan…Mi smo u stadiju preodgajanja učenika, a još više preodgajanja starijih, dakle nastavnika, da se srodimo sa današnjicom. Inače rad ne će imati uspjeha. Odgojitelj je prvo. Iza toga izvire buđenje i izgrađivanje novog naraštaja u novim društvenim uslovima“.23 Dana 5. do 7. svibnja bili su pregledu Gimnazije izaslanici Ministar. prosvjete drugovi: Klonimir Škalko, Jerko Grgičević, Ferdo Jirasek i Borislav Ljubobratović. Oni su 7. svibnja nazočili sjednici Nast. zbora na kojoj je drug K. Škalko između ostalog rekao: „U školi treba sve (svaki predmet) da odgaja – spominje sovjetskog pedagoga Menšinskog koji veli da u školi mora sve djelovati odgojno. Mora se znati odgojni cilj naše današnje škole. Ako se tome pristupa indiferentno, onda se cilj neće postići. Sve se mora naučno postavljati t.j. u duhu današnjice i svakom prilikom iznositi i djelovati u duhu jedinstva i bratstva naših naroda…svi nastavnici ne djeluju kao jedna cjelina u jedinstvenom odgoju u školi. Nastavna građa ne povezuje se s realnošću. Tu iznosi primjere iz povijesti gdje se govori o Spartaku a ne povezuje se u dovoljnoj mjeri s NOB-om. Iz materinjeg jezika o ‘Rodoljupcima’ od St. Popovića ne povezuje se s današnjim lažnim rodoljubima (emigrantima) a kod Mate Balote – Mirkovići kad bježe iz Istre ne povezuju se s današnjicom (…)“.24 Politike je bilo često i na idućim sjednicama Nast. vijeća, a gore iznijeti primjeri manje-više su derivirali u neke svoje inačice sukladno konkretnim prilikama i nakon 1948., povremeno se aktualiziravši sve do 1990., pa i nakon toga do 2017. godine! Istina, ipak nakon 1974. situacija se donekle popravlja…

Mirka Seljana je 01.09.1948. naslijedio na ravnateljskom mjestu Mato Jelić za čijeg je direktorovanja promijenjen naziv škole 28.12.1952. u Gimnazija „Zlatko Šnajder” u Slavonskom Brodu, a nakon njega od 1956. do 1959. su se izmijenila dva v.d. (Antun Milinković i Olga Miletić) i Zdravko Krnić, a od 1959. do 1964. ravnatelj je prof. Anđelko Barbić. Njega će naslijediti Nikola Petrić.25 23 Isto 24 Isto 25 Nikola Petrić je pokrenuo ponovno tiskanje gimnazijskih Izvještaja – zadnji poratni je tiskan za škol. godinu 1947./48.

18

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

Učenici V.a razreda Gimnazije u Slavonskom Brodu u škol. godini 1953/54.

U drugom redu slijeva nadesno sjede: Stipo Balaić – podvornik, i profesori: Nikola Jablan,?, Nikola Petrić – razrednik, ?, Vaso Obranović i Martin Kaminski.

U škol. godini 1955./56., sukladno reformi Osnovne škole, niži razredi Gimnazije (I.-IV. razred) se pripajaju osnovnoj školi kao njeni viši razredi (V.-VIII.), čime je gimnazijsko obrazovanje postalo četverogodišnje.

U škol. godini 1960./61. uvode se od drugog razreda dva smjera: društveno jezički i prirodoslovno matematički, a u škol. godini 1966./67. ovi smjerovi se ukidaju i postoji samo Opći smjer.

Petrić je inicirao i obilježavanje 50. godišnjice Gimnazije. Na V. sjednici Nastavničkog vijeća 14. decembra (potcrtao I.M.) 1967. formirano je 18 komisija koje su trebale osmisliti i biti nositelji svekolikih događanja u obilježavanju ovoga jubileja.26 Sama proslava je počela 1. ožujka 1968.27 književnom večeri na kojoj su svoje radove čitali pisci–bivši učenici i profesori Gimnazije: Dragutin Tadijanović, Dubravko 26 HR-DASB-94, Gimnazija „Matija Mesić“, knj. inv. br 27 O ovoj jubilarnoj proslavi vidi u: Brodski list 1. i 8. ožujka 1968., Jubilarni izvještaj povodom 50. godišnjice – prigodni Petrićev referat 7-18 i Plakat s Programom ove proslave-HR-DASB-348, Zbirka plakata, letaka i sitnog tiska inv. br. 1068

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

19

Jelčić, Stjepan Godić, Anđelko Barbić, Slavko Mirković i Valentin Benošić. 2. ožujka popodne je održana osnivačka skupština „Društva bivših profesora, nastavnika i učenika Gimnazije“ koje je trebalo okupljati bivše učenike i profesore u mjestima gdje su nakon završetka brodske Gimnazije živjeli s namjerom održavanja trajnih kontakata s Gimnazijom koju su polazili ili u njoj radili.

Društvo je trebalo ustanoviti vlastiti Fond kojim bi se materijalno pomagali talentirani učenici u „naučnom i znanstvenom radu“ dodjeljivanjem posebnih nagrada. U planu je bilo osnivanje ogranaka Društva u Zagrebu i Beogradu, za predsjednika Društva je izabran general-potpukovnik Ivan Mišković, a za potpredsjednika Nikola Petrić (nema daljnjih tragova o ovome Društvu nakon 1968.!). Iste večeri je na omladinskom stadionu Klasije održana svečana akademija. Na njoj je N. Petrić održao prigodni referat, a u programu je nastupio simfonijski orkestar RTV Zagreb pod ravnanjem Jurja Avileva iz SSSR-a. Na akademiji je Gimnaziji uručeno odlikovanje predsjednika SFRJ J.B.Tita Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a drugu Titu je upućen prigodni brzojav. 3. ožujka položeni su vijenci pred bistom Zlatka Šnajdera, kao i vijenci na spomen – ploče i grobove Ðuke Matanića i Radomira Kajganovića u Slav. Brodu.

Istoga dana je otvorena i izložba likovnih radova bivših gimnazijskih učenika i profesora u Muzeju radničkog i NOP-a, a tik nakon 12 sati su na zgradi Gimnazije (to je danas zgrada Strojarskog fakulteta) otkrivene spomen ploče Brođanima po rođenju – Branku Radičeviću, poznatom srpskom pjesniku (u povodu 100. godišnjice rođenja spomen ploča s Radičevićevim bareljefom je otkrivena 28.03.1924, a skinuta s pročelja 1941.) i Matiji Mesiću prvom rektoru modernog Zagrebačkog sveučilišta (povodom 100. godišnjice Mesićevog rođenja spomen ploča s Mesićevim bareljefom je postavljena 1926., a skinuta 1945.). Autor oba ova bareljefa je bio kipar Milan Cindrić koji je od škol. godine 1921./22. do 1926./27. na Gimnaziji predavao prostoručno i geometrijsko crtanje.

20

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

Odlukom Skupštine općine 1. listopada 1970. Gimnaziji „Zlatko Šnajder“ je pripojena Gimnazija pedagoškog smjera „Franjo Marinić“.

1971. godine čelništvo brodske Gimnazije je iniciralo gradnju nove zgrade28 u Pilarevoj ulici čiji je investicijski zahtjev Izvršni odbor Republičke zajednice zaključkom od 21.12. i prihvatio…Izvedbeni projekt (građevinski dio) je izradio Projektni biro GP „Vladimir Gortan“ u Zagrebu, a 6.12.1973. je sklopljen ugovor između Gimnazije i Društvenog fonda samodoprinosa za izgradnju gimnazije i kirurgije kojim je Gimnazija povjerila tom Fondu „cjelokupno vođenje brige oko izgradnje nove zgrade gimnazije u Slavonskom Brodu, sa svim obvezama investitora“. Glavni izvođač radova na izgradnji po sistemu „ključ u ruke“ je bilo „Međimurje“ Čakovec uz neke podizvođače kao npr: „Palk“ Šibenik, „Elektroslavonija“ Osijek OOUR Elektrodistribucija Slavonski Brod, Poduzeće za ceste Slavonski Brod, „Graditelj“ Slavonski Brod…Zgrada je opremljena namještajem „Slovenijalesa“, glavni nadzorni inženjer građevinskih radova je bila g-đa Alojka Čižmek dipl. ing. arhitekture. Tehnički pregled izvedenih građevinskih i zanatskih radova je obavljen 11.09.1974., a 13.09. iste godine je izdano Rješenje kojim je odobreno korištenje zgrade uz obvezu otklanjanja nekih nedostataka 15. listopada 1974.

Za sve radove je bilo planirano utrošiti ukupno 32.000.000 ondašnjih dinara, a ostvareno je i utrošeno 22.792.858,88 dinara, uz napomenu da je gašenjem Društvenog fonda samodoprinosa za izgradnju gimnazije i kirurgije 28.03.

1978. izvršen prijenos novčanih sredstava na Gimnaziju za izgradnju športske dvorane u visini od 360.000,00 dinara (ova dvorana će biti konačno izgrađena i otvorena 1981.).29

28 Još je 1939. godine ravnatelj J. Gunčević i udruženje „Zajednice doma i škole“ (jedno od gimnazijskih udruženja koje su osnovali i bili njegovi članovi roditelji učenika i gimnazijski profesori, kasnije i učenici…) iniciralo problem gradnje nove zgrade gimnazije. 1940. delegacija Gimnazije predvođena ravnateljem dr. J. Gunčevićem posjetila je s time u svezi u Zagrebu bana dr. Ivana Šubašića i Tehnički odsjek Banske vlade- uručili su im tom prigodom Rezoluciju s prilozima o nužnosti ove gradnje. S tim prijedlogom je bilo suglasno i Gradsko poglavarstvo obećavši pokloniti Gimnaziji za tu gradnju zemljište u Badalićevoj ulici. Za gradnju nove gimnazijske zgrade 1941. su bila osigurana i sredstva u visini od 8 milijuna dinara, no do početka gradnje nije došlo zbog izbijanja rata , stvaranja nove države…

Početkom 1942. godine dr. J. Gunčević je poslao Poglavniku dr. Anti Paveliću, Državnom tajniku i Ministarstvu bogoštovlja i nastave Predstavku za gradnju nove gimnazijske zgrade. U rujnu 1942. su i Ministarstvo i Županstvo pri Poglavniku pozitivno odgovorili na tu Predstavku, istaknuvši da gradnja nove gimnazijske zgrade u Brodu ima prioritet, a da bi to moglo biti već u proljeće 1943. No do realizacije nije došlo zbog rata i ratnih prilika…

29 Cjelokupna relevantna dokumentacija o gradnji ove zgrade nalazi se u: HR-DASB-94, Gimnazija „Matija Mesić“, kut. inv br. 332.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

21

Zgrada današnje Gimnazije pri kraju gradnje u kolovozu 1974.

14. rujna 1974. je nova – današnja gimnazijska zgrada u Pilarevoj otvorena čime su ostvareni snovi mnogih profesora, učenika, ravnatelja i građanki i građana Broda.30 Početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća udaraju se temelji reforme srednjoškolskog obrazovanja osnovni cilj koje je bio eliminirati stanoviti elitizam koji se je temeljao u gimnazijama u odnosu na ostale stručne škole. „Uravnilovkom“ je po toj reformi u prva dva razreda u svim srednjim školama uveden isti opće obrazovni program, a u trećem i četvrtom razredu je uvedena svojevrsna specijalizacija učenika. To novo tzv. „usmjereno“ obrazovanje se najrigidnije provodilo u SR Hrvatskoj u odnosu na ostale jugoslavenske republike zahvaljujući

30 Program svečanog otvaranja je počeo 13.09.1974. u 19 sati polaganjem vijenaca na spomen ploči u staroj zgradi škole, potom je u Spomen domu „Đuro Salaj“ održana svečana akademija na kojoj su govorili Stevo Dumendžić, predsjednik Skupštine Fonda samodoprinosa za izgradnju gimnazije i kirurgije i Milan Mišković –bivši učenik – član Predsjedništva SRH i član Predsjedništva CKSKH. Slijedio je kulturno umjetnički program u izvođenju RKUD-a „Đuro Salaj“ i učenika Gimnazije. Sutradan, 14.09. nastavljen je Program u 9 i 30 pred novom zgradom u Pilarevoj – okupljenima su se obratili ing. Ivo Borevković, predsjednik SO Slav. Brod i Ivo Perišin, predsjednik Sabora SRH. Potom su generacije učenika izrazile zahvalnost za novu zgradu nakon čega je uslijedilo razgledavanje zgrade (HR-DASB-348, Zbirka plakata, letaka i sitnog tiska, inv. br. 977).

22

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

tvrdoglavom i politički ambicioznom tadašnjem „ministru“ prosvjete i kulture Stipi Šuvaru (1936.-2004.) kojemu je „vjetar u leđa“ davao svemoćni CKSKH. Prva generacija učenika po reformiranom nastavnom programu se upisala u prvi razred u škol. godini 1974./75., učenici drugih, trećih i četvrtih razreda su nastavili školovanje po gimnazijskom programu, i zadnja generacija učenika prije konačnog „gašenja“ Gimnazije će položiti ispit zrelosti 1978. Sukladno ovim krucijalnim promjenama SO Slavonski Brod je 29.12.1977. donijela Rješenje kojim se Gimnazija „Zlatko Šnajder“ transformirala u Srednjoškolski centar „Zlatko Šnajder“ u Slavonskom Brodu.31 Daljnje „talasanje“ u duhu „napredne reforme“ tzv. usmjerenog obrazovanja zbiva se 1978. kada je SO Slav. Brod donijela Rješenje kojim je dala „suglasnost na Samoupravni sporazum o udruživanju u Radnu organizaciju Srednjoškolski centar ‘Zlatko Šnajder’ Slavonski Brod“, kojeg su zaključili radnici Srednjoškolskog centra „Zlatko Šnajder“ i radnici Srednje medicinske škole ‘Radomir Kajganović’, nakon održanog referenduma 30. svibnja 1978.“.32 Sukladno ovome ove dvije školske ustanove su od 1. rujna 1978. nastavile raditi kao jedinstvena radna organizacija pod nazivom „Srednjoškolski centar ‘Zlatko Šnajder’ Slavonski Brod”. Ovaj će Centar, na temelju usklađenja sa Zakonom o usmjerenom obrazovanju SR Hrvatske, 21.12. biti upisan u Okružnom privrednom sudu Slavonski Brod kao Centar usmjerenog obrazovanja „Zlatko Šnajder“ Slavonski Brod.

Djelatnost Centra su bile: - odgoj i obrazovanje omladine u pripremnom stupnju srednjoškolskog obrazovanja; - odgoj i obrazovanje omladine u završnom stupnju srednjoškolskog obrazovanja prema sljedećim strukama i zanimanjima: 1. struka – ugostiteljstvo i turizam zanimanje: turistički stručni radnik 2. struka – odgoj i obrazovanje zanimanje: suradnik u odgojno obrazovno procesu, odgajatelj; 3. struka – informatika zanimanje: informatičar, statističar; 31 Službeni vjesnik općine Slavonski Brod, br. 12 od 30. prosinca 1977., 268.

32 Službeni vjesnik općine Slavonski Brod, br. 6 od 15. srpnja 1978., 162.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

23

4. struka – kultura, umjetnost i novinarstvo zanimanje: dokumentarista, stručni radnik arhivist, novinski izvjestitelj; 5. struka – zdravstvena zanimanje: medic. sestra – medic. stručni radnik općeg smjera, medic. sestra primaljskog smjera i zdravstveno stručni radnik sanitarno-laboratorijskog smjera.

Ovu reformu su osuđivali većina profesora i učenika, obrazovni nivo je umnogome stagnirao, no Gimnazija je i „dalje živjela“ u srcima svojih profesora i učenika, Dan škole se i dalje proslavljao 4. ožujka, a 1988. svečano je obilježena i 70. godišnjica Gimnazije.

U SAMOSTALNOJ REPUBLICI HRVATSKOJ (1990.-2018.)

Stvaranjem neovisne Republike Hrvatske je očekivano došao kraj „šuvarici“ koju je nedvojbeno „osjetilo“ u svome školovanju 15 generacija.

Odlukom Skupštine općine Slavonski Brod od 19. srpnja 1991. ukinut je Centar usmjerenog obrazovanja „Zlatko Šnajder“ sa sjedištem u Slavonskom Brodu i osnovane Gimnazija i Zdravstvena škola koje su počele s radom 1. rujna 1991.33 Ratno predsjedništvo Skupštine općine Slavonski Brod je na sjednici s nadnevkom od 7. veljače 1992. godine donijelo Rješenje kojim je dalo suglasnost na „Odluku Savjeta Gimnazije o dodjeli naziva tvrtke „Matija Mesić“34 čime je i definitivno počela nova povijest ove školske institucije.

Zgrada Gimnazije je teško oštećena u Domovinskom ratu tijekom ljeta 1992. od srbočetničkih projektila. Nastava se nije mogla održavati u njoj cijelo prvo polugodište. Zbog toga su učenici I. i II. razreda polazili nastavu u Osnovnoj školi „Bogoslav Šulek“, treći razredi u Osnovnoj školi „Blaž Tadijanović“ u Podvinju, a četvrti 33 Službeni vjesnik Skupštine općine Slavonski Brod, br. 8. od 26. srpnja 1991., 247.

34 Službeni vjesnik Skupštine općine Slavonski Brod, br. 1 od 17. veljače 1992.

24

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

razredi su nastavu polazili u Požegi: u Osnovnoj školi“ Antun Kanižlić“ i u požeškoj Gimnaziji. Zgrada Gimnazije je obnavljana sredstvima donatora Privredne banke Zagreb-Podružnica Slavonski Brod. Zgrada je ne samo obnovljena nego je na nju i objekt športske dvorane dograđena gotovo neprimjetna krovna konstrukcija kojom se željelo dodatno zaštititi te objekte.

Prva generacija novoosnovane Gimnazije je maturirala u šk. god. 1993./94., a do zaključno u šk. godini 2006./07. oko 90% se gimnazijskih abiturienata upiše na fakultete u RH, poneki u Beču…

Učenici Gimnazije postižu respektabilne uspjehe na županijskim i državnim natjecanjima, a sudjeluju i na međunarodnim olimpijadama znanja.

U šk. godini 2007./08. nju pohađa 1067 učenika opće, jezične i prirodoslovnomatematičke gimnazije u 36 razrednih odjeljenja. Svake šk. godine upiše se u prvi razred devet razrednih odjela – 5 razreda opće i po 2 razreda jezične i prirodoslovno matematičke gimnazije. Učenicima je omogućeno pohađati i nastavu za Njemačku jezičnu diplomu koja im pomaže pri upisu fakulteta na njemačkom govornom području. Po broju učenika se ubraja među pet najvećih gimnazija u Republici Hrvatskoj.

Posjet Dragutina Tadijanovića Gimnaziji „Matija Mesić“ 2. studenog 2005.35

35 Otrovno pero ( List Gimnazije „Matija Mesić“ ), veljača 2006., 26.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

25

ZBIVANJA 2008.-2018. GODINE Gimnazija je intenzivno živjela u ovome desetljeću sukladno svojim zacrtanim Programima i glede redovnoga nastavnoga procesa i glede vrlo bogatih slobodnih aktivnosti učenika/ica, pa i njihovih profesora/ica.

U šk. god. 2007./08. u Gimnaziju je upisano ukupno 1068 učenika, potom u idućim šk. godinama 1045, 1053, 1080, 1072, 984, 986, 911, 857, 830 i napokon u šk. god. 2017/18. 759 učenika/ica!

Razvidno je da je u tekućoj šk. godini 2017./18. upisano 309 manje učenika nego u šk. god. 2007./08., odnosno 28.93 % manje upisanih! Ovi kvantitativni pokazatelji su intrigantni i zorno prikazuju i stopu smanjenog nataliteta, ali i posljedke iseljavanja stanovništva unazad deset godina! Ovo drastično smanjenje broja upisanih učenika se odrazilo i na prosječni broj učenika po razredima pa je on tako u šk. god. 2007./08. iznosio 29,66 učenika, a u šk. god. 2017./18.

21,08 učenika po razredu! Napominjem da je u obje narečene školske godine bilo ukupno 36 razreda!

Htjeli smo na ovoj Izložbi dati i neke kvantitativne pokazatelje koji govore o najbitnijim zbivanjima u Gimnaziji, a odnose se na učenike/ice, od brojčanog stanja, broja razrednih odjeljenja, uspjeha učenika (srednje ocjene po predmetima)…

Gimnazija je svih ovih proteklih deset godina obilježavala Dan škole kroz realiziranje raznih programa, a na Izložbi smo izdvojili obilježavanje 95. i 100. godišnjice, iako su i sve druge bile organizirane s bogatim programom i s respektom koji zaslužuje ova škola!

U ovome razdoblju dogodilo se i imenovanje dvaju ravnatelja Gimnazije, Gorana Zavora, prof. koji je stupio na dužnost ravnatelja s nadnevkom od 26. lipnja 2012. (naslijedio je bivšeg ravnatelja Damjana Džakulu!) i na toj funkciji je ostao do 26. lipnja 2017. kada ga je zamijenio Zlatko Markovinović, prof. koji je na toj dužnosti i danas!

U šk. godini 2009./10. uvodi se u RH državna maturu i napušta tradicionalno polaganje završnog ispita-mature koje se održavalo od šk. god. 1922./23. pa sve do šk. god. 2008./09.

Učenici/ce su i u ovom periodu aktivno sudjelovali u nizu slobodnih aktivnosti, bilo športskim, bilo kulturnim ili u raznim grupama iz izborne nastave: fizičari, matematičari i informatičari, biolozi, kemičari, povjesničari…

26

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

Rezultati ovoga angažmana gimnazijalaca/ki je više nego razvidan, pregršt zapaženih ostvarenih mjesta na županijskim, državnim i svjetskim natjecanjima, do prepoznatljivosti Gimnazijskog pjevačkog zbora, Gimnazijskog tamburaškog orkestra, Gimnazijske ženske pjevačke skupine ŽVA „Viojlice“, dramskih i plesnih uradaka! O gimnazijskim norijadama i maturalnim zabavama posebna priča nekom drugom prilikom! I po tome su bili osobiti…

Rječju, i kroz ovih proteklih deset godina Gimnazija je realizirala svekoliki obrazovno-odgojni cilj apostrofiran u danima svoga otvorenja 4. ožujka 2018. godine, doprinjevši pri tome i značajanim obolom mnogim kulturnim zbivanjima Broda na Savi - Slavonskoga Broda!

Gimnazija je imala u ovome periodu i dobru suradnju s „Globe“ programom, a Gimnaziju je 24. veljače 2012. godine posjetila djelatnica Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke g-đa Daniela Scheetz zahvaljujući pri tome nastavnicama i nastavnicima, učenicima i učenicima za uspješno realizirani program: „Škole: partneri budućnosti Savezne Republike Njemačke“…

Konačno uporno izdavanje učeničkog lista-novina „Otrovno pero“ je rezultiralo time da je ovaj gimnazijski list u lipnju 2017. godine proglašen „najboljim školskim listom u kategoriji srednjih škola u Republici Hrvatskoj“! Izložili smo gotovo sve otisnute brojeve „Otrovnog pera“!

Postoji neka „posebna veza“ između Gimnazije i Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu! Željeli smo to apostrofirati i u ovoj Izložbi! Ravnatelj Gimnazije Zdravko Krnić je inicirao osnivanje Historijskog (današnji naziv je Državni!) arhiva u Slavonskom Brodu 1959. godine, on je i prvi ravnatelj Arhiva! U Arhivu su radili i neki gimnazijski profesori kao npr. mr. sc. Mladen Stanković, Martin Kaminski, prof. i Predrag Stašić, prof.

Konačno Državni arhiv u Slavonskom Brodu je inicirao postavljanje Izložbe prigodom obilježavanja 90. godišnjice, pa i ove prigodom 100. godišnjice, a Arhivov djelatnik je pri kraju pisanja prve monografije o Gimnaziji!

27

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

BROJNO STANJE UČENIKA PO ŠKOLSKIM GODINAMA OD ŠK. GOD. 1917./18. DO 2017./ 18.36 Školska godina

1917./18.

1918./19.

1919./20.

1920./21.

1921./22.

1922./23.

1923./24.

1924./25.

1925./26.

1926./27.

1927./28.

1928./29.

1929./30.

1930./31.

1931./32.

1932./33.

1933./34.

1934./35.

1935./36.

1936./37.

1937./38.

1938./39.

1939./40.

1940./41.

1941./42.

1942./43.

1943./44.

1944./45.

1945./46.

Broj upisanih učenik m.

ž.

svega

97 217 267 309 378 488 523 491 540 506 561 501 500 473 434 441 462 466 522 556 579 619 640 658 611 701 724 878

113 197 234 269 276 398 313 301 298 271 260 242 212 244 247 256 268 271 312 298 321 331 337 430 381 498 526 625

210 414 501 578 654 796 836 792 838 777 821 743 712 717 684 695 730 737 834 854 900 950 977 1088 992 1198 1250 1035 1503

Broj učenika koji su maturirali

35 24 26 16 17 16 17 28 20 27 25 21 14 23 21 32 34 59 27 35 46 49 33 67

Opaska

I. i II. razred I. –IV. „ I. - V. „ I. – VI. „ I. - VII. „ I. – VIII. „ I. – VIII. „ od te škol. godine sve do šk.god.

1955./56. srednjoškolsko gimnazijsko školovanje trajalo osam godina, a od tada pa nadalje četiri godine

36 Popis je sačinjen po tiskanim Izvješćima – jubilarnim za 25. i 50. godišnjicu za period 1917./18. -1967./68., Statističkim izvještajima koji su pohranjeni u fondu Gimnazije u DASB-u za period 1968./69.-1977./78., Statističkim izvještajima iz pismohrane Gimnazije „Matija Mesić“ za period 1991./92. – 2017./18.

28

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

1946./47.

1947./48.

1948./49.

1949./50.

1950./51.

1951./52.

1952./53.

1953./54.

1954./55.

1955./56.

1956./57.

1957./58.

1958./59.

1959./60.

1960./61.

1961./62.

1962/63.

1963./64.

1964./65.

1965./66.

1966./67.

1967./68.

1968./69.

1969./70.

1970./71.

1971./72.

1972./73.

1973./74.

1974./75.

1975./76.

1976./77.

1977./78.

886 710 613 593 421 478 486 445 448 189 220 276 273 259 239 265 297 320 378 375 320 308 303 361 387 277 193 95

690 271 500 545 643 629 593 529 537 237 262 302 344 318 313 343 343 358 439 454 456 462 438 699 673 480 322 157

1576 1281 1113 1138 1064 1107 1079 974 985 426 482 578 617 577 552 608 640 678 817 829 776 770 741 720 1148 1110 1060 1060 1081 757 514 252

37 56 85 69 58 36 77 40 60 69 77 99 92 87 98 99 111 101 139 150 129 142 159 133 212 244 268 196 217 220 240 251

1991./92.

1992./93.

1993./94.

1994./95.

-

-

960 1145 975 1022

204 219

samo viši razredi V. – VIII.

viši I. –IV. razreda

II. – IV. razred III.- IV. „ IV. „ UPISALI FAKULTET 177 189

29

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

1995./96.

1996./97.

1997./98.

1998./99.

1999./00.

2000./01.

2001./02.

2002./03.

2003/04.

2004./05.

2005./06.

2006./07.

2007./08.

2008./09.

2009./10.

2010./11.

2011./12.

2012./13.

2013./14.

2014./15.

2015./16.

2016./17.

2017./18.

357 367 359 370 377 369 355 391 354 324 312 272

690 701 686 683 694 703 629 595 557 533 518 487

1017 1099 1021 1007 1028 1052 1077 1041 1045 1025 1014 1047 1068 1045 1053 1071 1072 984 986 911 857 830 759

236 249 278 242 248 250 250 244 265 258 231 234 265 231 257 252 299 235 276 229 221 201 nastava u tijeku

211 223 246 212 227 221 229 221 242 234 220 220 249 -

U periodu od prve generacije maturanata u šk. god. 1922./23. pa do zadnje generacije maturanata prije definitivnog „gašenja“ Gimnazije u šk. god. 1977./78.

56 generacija maturanata/ica je položilo ispit zrelosti, odnosno ukupno 4763 maturanta.

Nakon obnavljanja Gimnazije 1991. prva generacija je položila ispit zrelosti u šk. god. 1993./94., a zaključno sa šk. god. 2016./17. 24 generacije maturanata je položilo ispit zrelosti, odnosno 5874 maturanta.

Ukupno je maturiralo na slavonskobrodskoj Gimnaziji 80 generacija maturanata, odnosno 10637 maturanata /ica.

30

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

U Srednjoškolskom centru-odnosno CUO „Zlatko Šnajder“ prva generacija je maturirala u šk. god. 1978./79., a zadnja 1992./93. – ukupno 15 generacija, odnosno 3670 maturanata/ica, a po škol. godinama broj se kretao.37 šk. godina

broj maturanata

1978./79

299

1979./80.

251

1980./81.

249

1981./82.

218

1982./83.

218

1983./84.

232

1984./85.

232

1985./86.

241

1986./87.

269

1987./88.

256

1988./89.

276

1989./90.

260

1990./91.

277

1991./92.

212

1992./93.

180

SVEUKUPNO

3670

37 Statistički podatci su iz pismohrane Gimnazije „Matija Mesić“.

31

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

RAVNATELJI BRODSKE GIMNAZIJE (1918. - 2018.)38

21.02.1918. - 30.01.1925.

Josip Kraišćan

30.01.1925. - 23.10.1939.

Lazo Ćelap

1944. – 09.10.1945.

Vlaho Cviić

23.10.1939. - 1944. dr. sc. Josip Gunčević

09.10.1945. – 31.08.1948.

Mirko Seljan

01.09.1948. - 31.08.1956.

Mato Jelić

01.09.1956. - 30.11.1956. v.d. Antun Milinković

01.12.1956. - 30.08.1958 Zdravko Krnić

30.08.1958. - 11.12.1959. v.d. Olga Miletić

11.12.1959. - 01.09.1964.

Anđelko Barbić

01.09.1964. - 01.02.1973.

Nikola Petrić

38 Rabimo naziv ravnatelj koji je danas u uporabi, iako je ta dužnost nazivana do 1945. i upravitelj i direktor, a nakon 1945. naziva se samo direktor.

32

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

01.02.1973. - 23.05.1973. v.d. Branko Bašlin

23.05.1973. - 31.12.1977.

Zlatko Špoljarić

26.06. 2012.-26.06. 2017.

Goran Zavor

19.07.1991. – 26.06.2012.

Damjan Džakula

13.07.2017.- mandat traje Zlatko Markovinović

RAVNATELJI SREDNJOŠKOLSKOG CENTRA – CUO- „ZLATKO ŠNAJDER“ (1978. – 1991.)

01. 01. 1978. – 01. 09. 1978. Zlatko Špoljarić 01. 09. 1978. – 23. 12. 1983. Branimir Petračić 23. 12. 1983. – 16. 01. 1984. v.d. Drago Danilović 16. 01. 1984. – 01. 03. 1986. Drago Danilović (iako imenovan na 4 godine!)

01. 03. 1986. – 14. 06. 1988. v.d. Barbara Vuletić 14. 06. 1988. – 29. 12. 1988. v.d. Drago Danilović 29. 12. 1988. – 22. 02. 1991. Drago Danilović 22. 02. 1991. – 19. 07. 1991. Damjan Džakula

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

33

ÐAČKA UDRUŽENJA NA GIMNAZIJI Prvo đačko udruženje na Gimnaziji je osnovano u škol. god. 1919./20. Bio je to „Ðački obrazovni klub“. Njegov rad je nadzirao ravnatelj, a klub je organizirao u dvije godine svoga postojanja predavanja o raznim, a ponajviše socijalnim pitanjima, organizirao je zabavna posijela s pjevanjem, sviranjem, deklamacijom i dramatskim prikazivanjem.

U Arhivu Franjevačkog samostana u Brodu sačuvano je gradivo o udruženju „Marijina kongregacija učenika Realne gimnazije u Brodu“ koje je osnovano 18. svibnja 1919. i djelovat će do zaključno u šk. godini 1920./21. cilj koje je bio kod svojih članova razvijati istinska kršćanska načela, dublje ih upoznavati s „Prijestoljem Mudrosti“ i njegovati pravih vrijednost prema Blaženoj djevici Mariji, a član ovoga udruženja je bio i Dragutin Tadijanović.

U tim prvim godinama je djelovao i tamburaški zbor „a u osnivanju je bio i guslački orkestar za koji su nabavljeni svi instrumenti…“.

Prvi cjeloviti popis đačkih udruženja nalazimo u tiskanom Izvještaju za školsku godinu 1929.-30. Te škol. godine na Gimnaziji su djelovali: • Ðačka literarna družina „Mesić“, • Podružina Ferijalnog saveza • Kolo Trezvene Mladeži, • S teg izvidnika i planinki (u šk. god. 1932./33. preimenovano u Stijeg skauta) • Podmladak Društva Crvenog krsta.

Uz neke promjene naziva ona djeluju do pred II. svj. rat, uz napomenu da je u šk. godini 1931./32. osnovana i Podmladak Jadranske straže…

Za svako udruženje imenovan je nadzorni profesor, što će biti praksa sve do kraja II. svj. rata…

U šk. god. 1941./42. djeluju ova đačka udruženja: Matica Hrvatska, Hrvatski Crveni križ, Jadranska straža, Hrvatska krila (cilj mu bio afirmirati aviomodelarstvo na Gimnaziji, te godine bilo 300 redovnih članova – 270 učenika i 30 učenica – Brodski modelari su sudjelovali na I. Zrakoplovnoj utakmici u Požegi 21. lipnja 1942. gdje su osvojili sva prva mjesta), a osnovana je i Radna književna zajednica dr. Josipa Štadlera koja je zapravo bila nastavak literarnog društva „Mesić“.

34

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

Odredbom poglavnika Ante Pavelića 4.11.1941. osnovana je Ustaška mladež kao „sastavni dio ustaškog pokreta, a u koji se postrojava cjelokupna hrvatska mladež od sedam do dvadeset i jednu godinu života“. Sukladno tome i na Gimnaziji je osnovana: „Muška ustaška mladež“ (činili je dvije dobne skupine: Ustaški junak –članovi učenici od 11 do 15 godina i Ustaška Starčevićeva mladež - članovi učenici 15 do 19 godina) i „Ženska ustaška mladež“ (koju su činile Ustaške junakinje –učenice u dobi 11 do 15 godina i Starčevićeva mladež – učenice u dobi 15 do 19 godina).

Tik nakon II. svj. rata osnovni impuls đačkim udruženjima daje SNO (Socijalistička narodna omladina), a novum u odnosu na ranija razdoblja su ORA-e (Omladinske radne akcije) u kojima će sudjelovati brodska gimnazijska mladež organizirana u samostalne ORB-e (Omladinske radne brigade) ili u mješovite s mladeži drugih brodskih, pa i požeških i novogradiških srednjih škola…

1954. SNO gimnazije počinje tiskati i svoj list Omladinac… Ðačka udruženja doživljavaju kvantitativno svoj vrhunac krajem 60-tih i početkom 70- tih godina XX. st., pa ih je npr. u škol. godini 1970./71. ukupno 13 (ta udruženja-društva su se tada nazivali grupe). Nakon toga slijedi stanovita stagnacija.

Još u vrijeme „šuvarice“ 1990. zahvaljujući entuzijazmu prof. Marine Gojković i učenicima osnovano je Astronomsko društvo „Gea X „(aktivno je u kontinuitetu do današnjih dana), a prof. Gizela Rubil osnovala je 1986. godine pjevački zbor, gospodin Davor Butković nedavno i gimnazijski tamburaški sastav, a Vesna Crnković –Nosić članove Filmske družine gimnazije „Matija Mesić“ vješto upućuje u svijet filma pomažući im stvarati njihove „filmske“ i ine video zapise. Vjerojatno će uskoro „niknuti“ i još neka nova đačka udruženja, ma koliko god je danas teško ići u te izazove, ne samo zbog možebit financijskih problema!...

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

35

U Gimnaziji se od početaka vodilo računa i o skrbi za humanitarni rad poticanjem i osnivanjem đačkih humanitarnih udruženja i Zaklada i udruženja čiji su članovi bili profesori, učenici, nekih i njihovi roditelji. Već 22. travnja 1918. gimnazijska mladež je prikupljala sredstva za ratnu siročad, s druge pak strane siromašnim učenicima pomaže ponekad svojim prilozima Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko društvo…U gimnazijskom Izvješću za šk. godinu 1929./30. nalazimo prvi pisani trag da na Gimnaziji djeluje Podmladak Društva Crvenog Krsta „...kojemu je svrha da učenike obrazuje higijenski te u duhu patriotskom i karitativnom. Učenici dobivaju Glasnik Podmladka koji propagira te ideje...“.

Društvo je u kontinuitetu djelovalo do šk. godine 1943./44. uz napomenu da se od šk. godine 1939./40. nazivalo Pomladak Crvenog križa, a od šk. godine 1941./42. Hrvatski crveni križ. Tragove o djelovanju Crvenog križa nalazimo rijetko nakon 1945. godine.

U Izvješću za šk. godinu 1918./19. se ističe da će se „na početku buduće šk. godine pristupiti osnivanju potpornog društva“, što se konačno i ostvarilo.

Potporno društvo je djelovalo na Gimnaziji u kontinuitetu do zaključno šk. godine 1943./44. Društvo je pomagalo siromašne gimnazijske učenike u nabavljanju školskih knjiga i drugih predmeta (obuće, odjeće i novca). Društvom je upravljao ravnatelj Gimnazije.

Inicijativom bivšeg brodskog gradonačelnika Stjepana pl. Horvata na Gimnaziji je osnovana Zaklada profesora Ðure Fridricha 1926., a i stvarno je zaživjela u škol. godini 1930./31. Njome je upravljao ravnatelj Gimnazije koji je „u sporazumu s nastavnim savjetom…pred božićne blagdane godišnji prihod dijelio jednom siromašnom, a vrijednom učeniku drž. realne gimnazije i to u prvom redu rođaku fundatorovu, a ako ovakvog ne bi bilo jednom učeniku iz Broda“.

Zaklada je djelovala do zaključno u šk. godini 1940./41.

23.11.1938. godine na Gimnaziji je osnovano Udruženje Zajednica Doma i škole, čija je Pravila odobrilo Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije 21. ožujka 1939. Ovo Udruženje su „osnovali roditelji učenika i nastavnici škole.

Cilj Udruženja je održavanje što tjesnije veze između učeničkih roditelja i škole, kako bi se pojačalo i usavršilo moralno i duhovno vaspitanje učenika i olakšale materijalne teškoće gimnazije i njenih učenika“. Izvori financiranja Udruženja su bili: članarina, prihodi od priređenih predavanja, učenički koncerti, zaklade pojedinih plemenitih lica i povremeni prilozi. Prestalo je djelovati tijekom 1944.

Apostrofiramo dvije inicijative Udruženja: prvu o potrebi gradnje nove zgrade Gimnazije o čemu je kontinuirano raspravljano na sjednicama od lipnja 1939. do lipnja 1942., drugu od 23.01.1941.-gradnju ili uređenju ljetnog oporavilišta

36

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

za „slabunjavu brodsku mladež“ u Brodskom Vinogorju - htjelo se time podići razinu zdravstvenog stanja školske djece u Brodu i okolici, uz to i uštedjeti na materijalnim sredstvima koja su trošena za oporavak ove djece u Martinščici i u Sloveniji, no nažalost ova dobra ideja nije i realizirana zbog rata.

ŠPORT I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Od samih početaka na Gimnaziji je bila posvećivana pažnja ne samo nastavi tjelesnog odgoja nego i športskim udruženjima. Pošto je gimnastika bila u trendu od osnutka Gimnazije pa do kraja II. svj. rata normalno su gimnazijski učenici bili angažirani u gimnastičkim udruženjima, a neki su bili i aktivni članovi Hrvatskog sokola. Učenicima su bile na raspolaganju i gimnastičke sprave mjesnoga sokolskog društva. Svoja umijeća su često pokazivali brodskom građanstvu na „javnim produkcijama“, a ponekad su sa svojim programom sudjelovali i izvan Broda.

Prvih godina Gimnazije i njezini učenici su bili itekako zainteresirani za nogomet kojeg u to vrijeme sve više prihvaća svekolika brodska mladež.

Gimnazijski profesori i ravnatelj se nisu posvema s time slagali. Štoviše! Na sjednici Nastav. zbora (vijeća) s nadnevkom od 22. svibnja 1920. je na ravnateljev prijedlog zaključeno „da oni učenici, koji imadu ma iz jednog predmeta drugi red, smiju igrati nogomet samo subotom, a ostali još jedan dan u tjednu“, a na sjednici s nadnevkom od 28. listopada 1920. se „cijeli zbor (članovi Nastavničkog vijeća – OP. I. M.) složio u tom, da nogomet upravo ubitačno djeluje na marljivost učenika, pa na prijedlog ravnateljev zaključuje, da se učenicima do 16. godine odnosno do IV. razreda nogomet posvema zabrani, jer je za njihov dob škodljiv i tjelesnom i duševnom (moralnom) razvitku; za V. i VI. razred dopustit će se samo onim učenicima, koji dobro napreduju. Utakmice Brodske sokolice -gimnazijalke sa svojim može školski klub imati samo trenerom 1922. god.

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

37

s učenicima srednjih škola“. Dakako da su profesori svoje stavove glede nogometa vremenom mijenjali. 28. travnja 1923. odigrana je i prva povijesna nogometna utakmica brodskih gimnazijalaca –“Team realne gimnazije“ - protiv brodske „Marsonije“ (rezultat 4:4!), a „čist prihod gornje utakmice namijenjen je za naučno putovanje prvih maturanata ovdašnje gimnazije“.

Osim gimnastike i nogometa na Gimnaziji su do 1945. postojala kratko sljedeća športska udruženja: -Ðački stijeg Hrvatskog junaka – osnovan u šk. godini 1939./40. – intenzivno djeluje do zaključno 1942., a na taborovanju „Junaka“ u Ozlju iz cijele Hrvatske Brođani su pobijedili u odbojci…; u škol. godini 1941./42. osnovan je H.V.K. „Sava“, tada učlanjeno 120 učenika i učenica, u Vukovaru na Duhove 1942. sudjelovali na regati, 12.08.1942. u Brodu na natjecanju u veslanju Ustaške mladeži za državno prvenstvo gimnazijske tri ekipe su osvojile prva mjesta, 1943. u Zagrebu u disciplini do 16. godina četverac s kormilarom osvojio prvo mjesto na državnom prvenstvu; U poratnim godinama nakon II. svj. rata i svekoliki športski život gimnazijske omladina je inicirao i usmjeravao S.N.O. što se i vidi u tiskanim Izvještajima za 1945./46., 1946./47. i 1947./48.

Pored atletike (trčanja), nogometa, stolnoga tenisa, vrlo popularan je rukomet, a šezdesetih i sedamdesetih godina i streljaštvo.

Glavna „perjanica“ športa u Gimnaziji „Matija Mesić“ je u prvom desetljeću 21. stpljeća ŠŠK Gimnazijalac koji je na Državnom prvenstvu školskih športskih klubova osnovnih i srednjih škola u Rovinju 28. travnja – 1. svibnja 2007. osvojio prvo mjesto u rukometu…Pamte se i nogometne utakmice između profesora i učenika zadnjih petnaestak godina.

38

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

A ŠTO NAKON GIMNAZIJE? Nakon odlaska iz brodske Gimnazije mnogi njezini učenici su ne samo uspješno završavali razne studije nego ostvarili i respektabilne karijere u znanosti, kulturi, obrazovanju, športu, gospodarstvu…

Izdvajamo neke:39 Redoviti članovi HAZU: Dragutin Tadijanović

- (maturirao 1925);

Stjepan Babić

- (polazio niže razrede Gimnazije)

Ksenofont Ilakovac

- (maturirao 1947.)

Dubravko (Antun) Jelčić - (maturirao 1951.)

Josip Užarević

-(maturirao 1972.)

Dopisni članovi HAZU: Ivan Katić

- (maturirao 1949.)

Pored njih redovni je član SANU Matija Bećković koji je u brodskoj Gimnaziji polazio II. razred, razrednik mu je bio Vasilije Obranović, prof. (ta generacija je 2008. godine proslavila 50. godišnjicu mature!).

Mnogi su se bavili književnošću, publicistikom, …a neki od njih ističu osobitost profesora Ante Jakšića, pa i prof. Anđelka Barbića koji su utjecali na njihovo kasnije opredjeljenje: među njima su Josip Berka, Dragutin Horkić, Antun Šoljan, Vladimir Rem, Stjepan Godić, Franjo Dujmović, Stjepan Krpan, gore spomenuti redovni članovi HAZU – odnosno SANU, osim K. Ilakovca i I. Katića…

Neki su postali sveučilišni profesori, znanstvenici, dužnosnici Matice hrvatske kao npr.: Ðuro Basler, Vuk Milčić, Antun Klaso, Dragan Milanović, Vinko Brešić, Hrvatin Mikolčić, Ivan Ilić, Zlatko Šporer, Zdravko Tomac, Ðuro Jošić, Krešimir Mikolčić …

Ni duhovni poziv nije mimoilazio gimnazijske učenike, pa su mu se odazvali svećenici: iz prve generacije maturanata trojica – Ivan Berka, Stanko Šarić i Markotić, potom Antun Živković (bio i gimnazijski profesor, komunistička vlast ga ubila 1946. ni danas mu se ne zna za grob!), Josip Mirković (gimnazijski učenik I. – V. razreda, ubijen u svibnju 1945. kod Macelja - zajedno s gimnazijskim rav39 Nemoguće je navesti sve uspješne bivše učenike i zato ovaj izbor nije potpun i konačan.

O narodnim herojima i istaknutim članovima radničkog pokreta i NOB-e bilo je riječi u proslavama 50. i 70. godišnjice Gimnazije i u njihovim odjecima u novinstvu, o njima su pisali neki brodski povjesničari, a postoji i obilna memoarska građa u DASB-u…

izložba u povodu 100. godišnjice gimnazije

39

nateljom dr. J. Gunčevićem i ostalim svećenicima), Josip Grgić (prva dva razreda gimnazije završio u Brodu - u prvom mu razrednik bio Antun Živković), Franjo Gruić, Božidar Nađ, Dražen Marija Vargašević…

Redovnice: č. sestre Mirjam –Magdalena Šurjan, Klaudija Ðuran i Estera – Kata Radičević…

Od političara izdvajamo Josipa Zmaića i Ivicu Račana, Božu Marendića, Stjepana Zdunića, Zdravka Tomca, Zdravka Marića…

Trag u glazbi – ozbiljnoj, zabavnoj i narodnoj ostavili su : Franjo Pokaz, Silvija Dvoršćak i Krešimir Špicer, odnosno Krešimir Blažević i Safet Isović…

Poseban trag u likovnim umjetnostima su ostavili ponajprvo gimnazijski profesori: Jerolim Miše, Milan Cindrić, Olaf Globočnik, Rizah Štetić, Julije Tomić, Krunoslav Kern i Ranko Stajić…; bivši učenici: Ivan Domac, Predrag Goll, Zdravko Ćosić, Željka Bašlin, Marko Kern, Ljerka Kallay, Ante Rašić, Ðurđa Vilagoš, Radovan-Rajko Svilar, Zlatko Kuhar, Josip Perković, Željka Perković, Siniša Trbojević…, a tim umjetnicima možemo pribrojiti nedvojbeno i Nedjeljka Dragića –iako studirao pravo vrstan je crtač, animator i karikaturist.

Od arhitekata izdvajamo: Ivo Geršić, Radovan Delalle i Alojka Čižmek itd. …

Na kraju opće je poznato da su i mnogi brodski gimnazijski profesori bili učenici svoje škole kao npr.: Slava Sutarić, Olga Miletić, Stjepan Lukić, Antonija Kopunović, Marija Olga Berković, Vilma Graholski, Mirko Pleša, Desanka Teodorović-Nikolić, Hijacinta Schweiger, Franjo Pokaz, Antun Živković, Josip Berković, Ivan Alinjak, Nikola Petrić, Anđelko Barbić, Krunoslava Milušić-Poštenjak, Mijo Cicvarić, Nada Čeović, Franjo Gruić, Krunoslav Kern, Štefica Tiljak, Slavica Mahovne, Mato Valentić, Marijana Kolundžić, Branimir Petračić, Drago Danilović, Zlatko Šporer, Višnja Popović, Viktorija Turžanski, Dubravko Šef, Vesna Crnković- Nosić, Ana Matković, pedagoginja Mirta Benović…

40

Stoljeće slavonskobrodske gimnazije

IZVORI ZA PROUČAVANJE POVIJESTI GIMNAZIJE Najznačajniji arhivski izvori-fondovi za povijest Gimnazije „Matija Mesić“ pohranjeni u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu: D. 2. SREDNJE ŠKOLE D.2.1. Gimnazije [0094] GIMNAZIJA „ZLATKO ŠNAJDER“ (Gimnazija „Matija Mesić“) U SLAVONSKOM BRODU – Slavonski Brod (1918-1978. 1991-); 1918-1977: knj.309, kut. 44; 20.AP.; D.2.2. Srednje škole usmjerenog obrazovanja [0096] CENTAR ZA USMJERENO OBRAZOVANJE „ZLATKO ŠNAJDER“ SLAVONSKI BROD – Slavonski Brod (1975-1991); 1978-1990: knj.2, kut. 0,5; 0,07.

AP (veći dio fonda nije preuzet u DASB nego je pohranjen u Gimnaziji „Matija Mesić“).

A 5.3. OKRUŽNA UPRAVA [0015] OKRUŽNI NARODNI ODBOR SLAVONSKI BROD – Slavonski Brod (1945- 1947); 1945-1947: knj.40, kut. 49; 7,83. SI. A.5.4. Kotarska uprava [0017] NARODNI ODBOR KOTARA SLAVONSKI BROD – Slavonski Brod (19451962); 1945-1962: knj.94, kut. 812; 100,02. SI. A.2.2.5. Gradska uprava (1848-1918) [0001] GRADSKO POGLAVARSTVO BROD NA SAVI – Slavonski Brod (1881.1918); 1881/1918: knj. 38, kut. 59, svež. 4; R; SI. A.3.1.5. Gradska uprava (19181941) [0006)] GRADSKO POGLAVARSTVO SLAVONSKI BROD – Slavonski Brod (1918-1941); 1918-1941: knj. 177, kut. 118, svež. 5; 32,9. SI. A.4.2.5. Gradska uprava NDH (1941-1945) [0013] GRADSKO POGLAVARSTVO U BRODU NA SAVI – Slavonski Brod (19411945); 1941/1945: knj. 14, kut. 8,5, svež. 29; 2,2. SI. A.5.6. Općinska uprava (19451990) [0043] NARODNI ODBOR OPĆINE SLAVONSKI BROD – Slavonski Brod (19551963); 1955-1962: knj.71, kut. 516, 61. SI. A.5.4. Kotarska uprava 81945.-1990) SKUPŠTINE OPĆINA [0022] SKUPŠTINA OPĆINE SLAVONSKI BROD – Slavonski Brod (1963-1990); 1963-1990 [1991-1993] : knj. 65, kut. 1.178; 115. PrP. Pored ovih navedenih fondova ponešto izvora nalazimo i u fondovima: Društveni fond za školstvo SO Slavonski Brod, 1965-1967, Društveni fond samodoprinosa za izgradnju gimnazije i kirurgije u Slavonskom Brodu, 1972-1975.

Neizostavan izvor za povjesnicu Gimnazije je i brodsko novinstvo: POSAVSKA HRVATSKA, BRODSKE NOVINE, HRVATSKA ZAJEDNICA, ISTINA, JUGOSLAVENSKA SLOGA…BRODSKI LIST, POSAVSKA HRVATSKA, NOVI BRODSKI LIST, SJEVERNI OBZOR…

DRŽAVNI ARHIV

U SLAVONSKOM BRODU WWW.DASB.HR

STOLJEĆE SLAVONSKOBRODSKE GIMNAZIJE izložb a u povodu 100. godišnjice gimna zije

Državni arhiv u Slavonskom Brodu osnovan 1959. godine

35000 Slavonski Brod Cesarčeva 1

Tel: 035/446-573 e-mail: dasb@dasb.hr ISBN978-953-7962-07-4

9

789532

782646