DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU
OD
KOT U R A DO
BICIKLA U
SLAVONSKOM BRODU
Bicikl u svijetu i Hrvatskoj Bicikl je vozilo na dva kotača koje vozač pokreće vlastitom snagom. Preteča modernog bicikla bio je célérifère iz 1790. godine (izumitelj Comte Mede de Sivrac), zapravo drveni lik životinje (konja, lava) na drvenim kotačima spojenima prečkom, a vozač ga je pokretao izmjeničnim odupiranjem nogu o tlo. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817. godine izumio i vozio svojevrsni drveni bicikl na guranje nazvan draisine (drezina). Dana 26. lipnja 1819. draisine je patentiran kao prvi bicikl. Između 1850. i 1860. godine Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierreom Lallementom razvijao je bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj velociped, koji su kasnije i patentirali, izložili su na Svjetskoj izložbi u Parizu 1867. otac i sin Pierre i Ernest Michaux. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pneumatskih guma, 1888. godine, koje je uveo John Boyd Dunlop te slobodni hod pedala koje je uveo Dürkopp Adler, čime je bicikl postupno dobio današnji oblik. Karl von Drais, 1820. (Izvor: Wikipedia)
Laufmaschine (draisine), oko 1820. (Izvor: Wikipedia)
Biciklizam je sportska grana koja obuhvaća različita natjecanja u vožnji biciklom za pojedince i ekipe, na cesti i trkalištu (velodromu). Kao sport biciklizam se počeo razvijati u Europi polovicom 19. st. Prvi biciklistički klub u svijetu Véloce Club de Paris utemeljen je 1868., kada je u pariškom parku St. Cloud, na stazi dugoj 2 km, priređena prva biciklistička utrka. Sudjelovalo je sedam biciklista, a pobijedio je Englez James Moore. Taj je vozač bio najbolji i na prvoj cestovnoj biciklističkoj utrci organiziranoj 1869. od Pariza do Rouena. Najpoznatija svjetska etapna biciklistička utrka, Tour de France, prvi je put vožena 1903. Osim nje poznate su etapne utrke Giro d’ Italia (od 1909.) te Vuelta Espana (1935.) koje zajedno čine Grand tour. Biciklizam je bio na programu svih OI, osim onih u St. Louisu 1904. Od 1984. i žene se na OI natječu u biciklizmu. Pojava prvog bicikla u Hrvatskoj datira iz 1860. godine. To su bili bicikli s drvenim kotačima i pogonom na prednji kotač. Oba kotača bila su iste veličine. S pariške Svjetske izložbe 1867. godine zagrebački trgovac Ladislav Beluš donosi velociped Michaux, parišku senzaciju, u Zagreb. U isto vrijeme i Karlovac je dobio takvu dvokolicu i to iz Pariza, a donio ju je mjesni trgovac Petar Lukšić.
Bicikl velociped, oko 1867. (Gradski muzej Karlovac; Hrvatska tehnička enciklopedija, str. 50)
Bicikl “Pauk”, oko 1875. (Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb; Hrvatska tehnička enciklopedija, str. 49)
Vožnja biciklom bila je već početkom 1880-ih dio prometa u Zagrebu, ali i u Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Jastrebarskom te u selu Jurketinec kraj Varaždina. Utjecaj širenja biciklizma osjetio se i u obrtništvu i industriji. Na međunarodnoj industrijskoj izložbi u Londonu 1895. godine bicikl prve zagrebačke tvornice bicikala, vlasnika Ivana Dirnbachera, nazvan Croatia dobio je prvu nagradu. Biciklizam je u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća bio najrazvijeniji sport. Početkom 1885. godine u Zagrebu je osnovano Prvo hrvatsko društvo biciklista, dvije godine kasnije i Klub biciklista hrvatskog Sokola, a sljedećih godina i više klubova u ostalim hrvatskim gradovima. O razvijenosti biciklizma kao sporta svjedoči i podatak da je 29. lipnja 1886. godine priređena prva biciklistička utrka u Zagrebu na Zrinjevcu, a prva cestovna utrka u Hrvatskoj održana je 1892. godine. Utrka je bila od Zagreba do Petrinje, a sudjelovalo je 12 vozača. Biciklizam je sportska grana koja je prva u Hrvatskoj osnovala strukovni sportski savez, 14. travnja 1894. godine. Osnivači su bila tri kluba iz Zagreba te po jedan iz Karlovca, Varaždina i Siska. U sljedeće četiri godine Savezu je pristupilo još 10-ak klubova iz Zagreba, Samobora, Varaždina, Koprivnice, Slavonske Požege i Osijeka. Prvi predsjednik Saveza bio je Franjo Solar. Savez hrvatskih biciklista postojao je sve do 1903. godine kada je raspušten i osnovan pod nazivom Sokolski savez. Isti je 1909. godine pripojen Hrvatskom sportskom savezu u kojem su djelovali svi tada aktivni sportovi. Nakon Prvog svjetskog rata došlo je do omasovljenja mnogih sportova pa tako i biciklizma, posebice u Zagrebu gdje je 1920. osnovan Koturaški savez Kraljevine SHS. Za predsjednika Saveza izabran je Mirko Rozemberg iz Zagreba, a za tajnika Ivan Šnidaršić.
Razvoj bicikla kroz povijest (Izvor: Wikimedia.org)
Trkalište Hrvatskog biciklističkog kluba “Sokol” u Maksimiru, oko 1887. (Hrvatska tehnička enciklopedija, str. 49)
Poslije Drugog svjetskog rata paralelno s političkim promjenama ukazala se potreba i za osnivanjem raznih sportskih saveza u Hrvatskoj. U Zagrebu je 3. listopada 1948. godine održana osnivačka skupština Biciklističkog saveza Hrvatske. Prvi predsjednik saveza je bio Rudolf Fiket.
Franjo Svirčević, Osijek, početak 20. stoljeća
Jutarnji list, 31. srpnja 1929., str. 13
BICIKL U SLAVONSKOM BRODU Premda ne postoje sačuvani pisani tragovi o prvom biciklu u Slavonskom Brodu, o postojanju istog svjedoči umjetnička slika i razglednice. Na umjetničkoj slici autora Stjepana Kovačevića Grad Brod na Savi iz 1887., koja je dar obitelji Radosavljević Muzeju Brodskog Posavlja, biciklist na slici je na slavonskoj obali Save. Osim razglednica, i novinske reklame s početka 20. stoljeća svjedoče da je bicikl ušao u širu uporabu. Najstarija poznata razglednica s biciklima na Korzu je iz 1901. godine i čuva se u Muzeju Brodskog Posavlja.
HR-DASB-6 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi; Sportska društva, inv. br. 60/73
Brod na Savi, Jelačićev trg, 1901.
U starim brodskim novinama s početka 20. stoljeća nalazimo oglase za kotač (bicikl), žalbe na nesmotrenu vožnju biciklista po pješačkim stazama i vijesti o krađama bicikala. Saznajemo i da se bicikli, odnosno koturi, mogu kupiti, unajmiti i popraviti kod Ivana Dittricha, koji je imao radnju u Banskoj ulici. U Brodu na Savi je 1906. godine osnovan ferijalni klub hrvatskih naprednih đaka “Marsonija”, kasnije poznat pod nazivom BŠK “Marsonija”. U klubu je 1910. godine, uz lakoatletsku, veslačku i plivačku postojala i biciklistička sekcija. Godine 1925. inicijativom Vjekoslava Ružića, Dušana Gašparevića i Krste Petrovića osnovan je Biciklistički sportski klub u Brodu na Savi u koji se ubrzo učlanilo oko 200 zainteresiranih Brođana. Biciklistički sportski klub je od 1927. godine, nakon osnutka motorističke sekcije, dobio naziv Moto i biciklistički sportski klub. Iste godine otvoreno je i trkalište na Vijušu, a 1929. klub je bio organizator međuklupskog moto natjecanja. Bicikl je bio vrlo popularno prijevozno sredstvo u međuratnom razdoblju, ali nakon 1929. godine nema konkretnih podataka o organiziranom djelovanju biciklističkih klubova i društava te organizaciji biciklističkih utrka.
Brodski list, br. 29 (1961.), str. 6
Brodski list, br. 41 (1977.), str. 16
Ivana Brlić-Mažuranić i unuka Alkica Milčić, vila Brlićevac, 1934. (Arhiv obitelji Brlić, inv. br. 50)
Utrka u čast otvorenja piste na Vijušu, 4. rujna 1927. (Izvor: Antun-Toni Bartek)
Nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine osnovano je Sportsko društvo “Crvena Zvezda” u sastavu kojeg je osim nogometnog, košarkaškog, boksačkog, skijaškog, teniskog i kuglačkog te sekcije hazene bio i biciklistički klub, koji je djelovao samo do 1952. godine. U Slavonskom Brodu 1951. godine djelovao je i biciklistički klub “Metalac”. Sljedećih četvrt stoljeća u Slavonskom Brodu nije bilo organiziranog biciklističkog kluba, a biciklistička natjecanja organizirana su prilikom obilježavanja različitih državnih praznika ili obljetnica. Tek 1977. godine Franjo Belar osnovao je Biciklistički klub “Brod”, koji je bio pokretač i organizator brojnih biciklističkih utrka i priredbi u Slavonskom Brodu u sljedećih dvadesetak godina. U najnovije vrijeme u Slavonskom Brodu djeluje nekoliko biciklističkih udruga i klubova, koji organiziranjem različitih manifestacija i natjecanja promoviraju bicikl kao ekološko prijevozno sredstvo, korisno za okoliš i zdravlje.
Obitelj Tafolini, Slavonski Brod 1925.-1926. (Izvor: Josip Kecerin)
Materinska riječ, br. 140 (1910.), str. 3
Materinska riječ, br. 156 (1910.), str. 4
Utrka Mali Pariz-Klakar, 2013. (Izvor: Krešimir Herceg)
BICIKL U PROPISIMA Od 3. travnja 1912. godine bila je na snazi privremena naredba za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju u pogledu vožnje biciklima. Naredba zabranjuje vožnju po pločnicima i nogostupima, bicikli moraju biti opremljeni zvoncima i svjetlima, biciklist treba trubljom upozoriti pješake i ostale sudionike u prometu, treba dodatno smanjiti brzinu pri zavojima i križanjima, te voziti lijevom stranom, a desnom pretjecati. Arhivsko gradivo iz 1930-ih godina nam svjedoči kako su se u to vrijeme bicikli ili dvokolice prijavljivali i registrirali baš kao i ostala vozila. U obrascima za prijavu moguće je navesti motocikl, dvokolicu, fijaker i automobil. Tako nalazimo mnoštvo prijava i odjava za vozila, među kojima su najbrojnije one za dvokolice-bicikle, kojima su vlasnici bicikala prijavljivali njihovo korištenje ili prodaju i prestanak korištenja Predstojništvu gradske policije. Često su odjavljivali bicikle i stavljali tzv. plombu tijekom zime kako ne bi plaćali pristojbe-takse, a onda ih u proljeće ponovno prijavljivali i registrirali te platili taksu. Takse za posjedovanje bicikla bile su regulirane i gradskim propisima, tako je 1928. godine godišnja taksa za obični bicikl iznosila 20 dinara, a 150 za motocikl. (Naredbenik i cijenik za gradske daće u gradu Brodu na Savi). Postojala je i evidencija registriranih bicikala, Očevidnik bicikla, u koju su se nakon prijave vlasnika upisivali bicikli.
HR-DASB-6 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi; Unutrašnji odjel, inv. br. 91
Posavska Hrvatska, br. 35 (1913.), str. 5
Naredbenik i cjenik za gradske daće u gradu Brodu na Savi (1928.)
Naredbenik i cjenik za gradske daće u gradu Brodu na Savi (1928.), str. 25
HR-DASB-6 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi; Unutrašnji odjel, inv. br. 91
Naredbenik i cjenik za gradske daće u gradu Brodu na Savi (1928.), str. 28
BICIKLISTIČKE ISPRAVE Svaki vlasnik bicikla morao je imati saobraćajnu knjižicu (prometna iskaznica) u kojoj su bili navedeni vrsta, marka i tip bicikla te podatci o vlasniku. Vlasnik bicikla plaćao je godišnju putnu taksu za državni putni fond u Predstojništvu gradske policije. Moto i biciklistički sportski klub izdavao je Članovnik odnosno člansku knjižicu, u kojoj su se nalazili podatci o biciklu, članu kluba i evidencija o uplati članarine. Na kraju knjižice bila je “Napomena” u kojoj su izdvojeni pojedini dijelovi pravila kluba.
Katica i Reza Tafolini - Prometna iskaznica (Saobraćajna knjižica) 1938.-1945. (Izvor: Josip Kecerin)
Ivica Koprivčević - Članska iskaznica Moto i biciklističkog sportskog kluba u Brodu na Savi, 1928. (Izvor: Josip Kecerin)
BICIKL U JAVNOM PROSTORU O sve većem prometu biciklima i njihovoj sve široj uporabi govore i novine krajem 1950ih, kada nazivaju Slavonski Brod gradom bicikla. U to vrijeme otvorena su četiri čuvana spremišta za bicikle. Najveće je bilo na Trgu maršala Tita (danas Korzo), jedno spremište je bilo kraj općinskog NOO-a u Končarevoj ulici (danas Ul. Tome Skalice) pa kraj Kotarskog zavoda za socijalno osiguranje na Trgu pobjede i kraj zgrade Narodne banke u Omladinskoj ulici (danas Ul. Petra Krešimira IV.). Ova spremišta imala su 325 stajališta za bicikle. Krajem 1950-ih je u spremištima čuvano 96.000 bicikala, što je doprinijelo smanjivanju krađa. Dnevno čuvanje bicikala je trajalo od 6 do 22 sata, a ponekad i dulje, npr. za vrijeme kinopredstava.
Zvonimir Toldi, 101 brodska priča (4), 2018., str. 21
Zvonimir Toldi, 101 brodska priča (4), 2018., str. 22
Biciklist, oko 1960. (Izvor: Josip Kecerin)
Slavonski Brod – Mali Pariz, 16. svibnja 1953. (Izvor: Josip Kecerin)
Slavonski Brod – Korzo, oko 1960. (Izvor: Josip Kecerin)
Most na Glogovici u ‘’Ličkom šoru’’, oko 1955. (Izvor: Josip Kecerin)
Brodski list, br. 49 (1965.), str. 6
Brodski list, br. 45 (1985.), str. 12-13
Slavonski Brod, oko 1960. (Izvor: Josip Kecerin)
Brodski list, br. 35 (1961.), str. 5
Novi Brodski list, br. 75 (1997.), str. 25
KRADLJIVCI BICIKALA
Brodski list, br. 32 (1961.), str. 5
Brodski list, br. 12 (1958.), str. 4
Brodski tjednik, br. 27 (1906.), str. 4
Materinska rijeÄ?, br. 205 (1911.), str. 4
Brodski list, br. 16 (1968.), str. 12
Brodski list, br. 17 (1961.), str. 7
Vittorio De Sica - Ladri di biciclette (Izvor: https://www.rivistabc.com/wp-content/uploads/2018/04/ladri.jpg)
“KUPUJEM – PRODAJEM”
Posavska Hrvatska, br. 5 (1939.), str. 2
Novi Brodski list, br. 7 (1994.), str. 11
Brodski list, br. 41 (1967.), str. 8
Jutarnji list, 13. srpnja 1929., str. 9
Posavska Hrvatska, br. 14 (1917.), str. 9
Brodski tjednik, br. 7 (1906.), str. 3
Brodski list, br. 32 (1968.), str. 6
Brodske novine, br. 11 (1922.), str. 6
Materinska riječ, br. 84 (1909.), str. 4
Posavska Hrvatska, br. 1 (1907.), str. 7
Materinska riječ, br. 42 (1908.), str. 4
Brodske novine, br. 22 (1925.), str. 4
PUSTOLOVINE NA BICIKLU Vladimir Pokopčić (r. 1935.) bio je svojevremeno najbolji strijelac Jugoslavije u gađanju pištoljem i nedvojbeno najuspješniji brodski sportaš u pojedinačnim disciplinama. Od 1962. do 1974. godine 12 puta je proglašen najboljim sportašem u Slavonskom Brodu. Osim streljaštvom, bavio se biciklizmom. Čak 4 puta išao je s prijateljima biciklom na more, a sudjelovao je i u biciklističkim natjecanjima. Iz 1950-ih godina sačuvane su zanimljive fotografije s njegovih putovanja.
Vlado Pokopčić i Jozo Wachtler, oko 1954. (Izvor: Vlado Pokopčić)
Icko Sečić i Mato Rajković, oko 1958. (Izvor: Vlado Pokopčić)
Vlado Pokopčić i Jozo Wachtler, oko 1954. (Izvor: Vlado Pokopčić)
Mato Rajković i Jozo Wachtler, oko 1958. (Izvor: Vlado Pokopčić)
Materinska riječ, br. 58 (1908.), str. 3
Vlado Pokopčić i Jozo Wachtler, okolica Zvornika 1950-ih (Izvor: Vlado Pokopčić)
Jozo Wachtler i Vlado Pokopčić 1950-ih (Izvor: Vlado Pokopčić)
Jozo Wachtler i Vlado Pokopčić 1950-ih (Izvor: Vlado Pokopčić)
Paklenica, oko 1954. (Izvor: Vlado Pokopčić)
Paklenica, oko 1954. (Izvor: Vlado Pokopčić)
“Nezgoda” na putu, 1950-e (Izvor: Vlado Pokopčić)
Brodski list, br. 35 (1965.), str. 7
Posavska Hrvatska, br. 33 (1917.), str. 3
CRNA KRONIKA
Brodski tjednik, br. 7 (1906.), str. 1
Posavska Hrvatska, br. 44 (1994.), str. 26
Brodski list, br. 8 (1965.), str. 6
Brodski list, br. 25 (1969.), str. 1
Novi Brodski list, br. 78 (1997.), str. 18
Brodski list, br. 24 (1969.), str. 6
Brodski list, br. 26 (1964.), str. 6 Novi Brodski list, br. 93 (1998.), str. 17
Materinska rijeÄ?, br. 138 (1910.), str. 3
Novi Brodski list, br. 73 (1997.), str. 23 Novi Brodski list, br. 11 (1994.), str. 12
Brodski list, br. 38 (1967.), str. 10
Brodski list, br. 23 (1969.), str. 6
Brodski list, br. 48 (1957.), str. 9
Brodski list, br. 31 (1968.), str. 8
RENESANSA BRODSKOG BICIKLIZMA – UTRKE UZ DAN METALCA
Đuro Đaković, br. 24 (1977.), str. 7
Brodski list, br. 38 (1977.), str. 16
Start biciklističke utrke središtem grada krajem 1970-ih (Izvor: Antun-Toni Bartek)
Jedna od biciklističkih manifestacija iz 1970-ih godina (Izvor: Antun-Toni Bartek)
Kriterijska utrka - “Dan metalca” 1977. (Izvor: brošura Biciklistička trka “Kroz Jugoslaviju ‘78.”, str. 8)
Brodski list, br. 41 (1977.), str. 16
FRANJO BELAR - VELIKAN BRODSKOG BICIKLIZMA
Franjo Belar stariji i sinovi, Franjo ml. i Zvonko 1950-ih (Izvor: Vera Belar)
Franjo Belar, intervju za Beogradski sport, 1982. (Izvor: Vera Belar)
Franjo Belar 1950-ih (Izvor: Vera Belar)
Franjo Belar, dodjela Zlatne plakete i diplome za 20 godina rada u obrtništvu, 1985. (Izvor: Vera Belar)
Franjo Belar 1950-ih (Izvor: Antun-Toni Bartek)
Franjo Belar (1933.-2007.), brodski biciklist koji je sudjelovao na 160 službenih biciklističkih utrka na kojima je 60 puta bio pobjednik. Najviše uspjeha ostvario je u brzinskim utrkama. Nakon natjecateljske karijere postaje vrhunski biciklistički sudac i trener, a zatim jedan od najuvaženijih biciklističkih djelatnika u Hrvatskoj.
Franjo Belar, sudac međunarodne biciklističke utrke Kroz Hrvatsku, 1994. (Izvor: Antun-Toni Bartek)
Pečat Biciklističkog kluba “Brod” (Izvor: Vera Belar)
Franjo Belar, 1990-ih (Izvor: Antun-Toni Bartek
Belar je rođen u Novoj Gradiški u obitelji u kojoj je biciklizam dugogodišnja tradicija. Od 1950. bavi se biciklizmom. Prvi biciklistički klub je u Novoj Gradiški osnovan 1897., a Belarov otac Franjo je začetnik biciklističke loze Belarovih koja se počela baviti biciklizmom 1920-ih, a pionir je organiziranog biciklističkog sporta na novogradiškom području, uz sinove Vladimira, Eugena, Zvonimira i Franju. Franjo je još kao dijete zavolio biciklizam uz oca i braću, a majka Amalija je bila svojevrstan generator njihovih uspjeha, bodreći, okupljajući i stvarajući novčana sredstva. Kako u Novoj Gradiški nije bilo biciklističkog kluba 1950., Belar je nastupao za BK “Lasta” iz Sarajeva, BK “Željezničar” iz Osijeka, dok 1958. nije zajedno s ocem i braćom osnovao BK “Partizan” u Novoj Gradiški (danas je to BK “Strmac”). Franjo Belar postaje predsjednik kluba, a nakon završetka aktivnog bavljenja biciklizmom postaje savezni i međunarodni sudac i biciklistički trener. U Slavonski Brod s obitelji dolazi 1965., nakon čega okuplja brodske bicikliste, no biciklistički klub je tek 1977. registriran kao Biciklistički klub “Brod”. Osnivači su bili Franjo Belar, Mirko Čavar, Franjo Mitrović, Antun Jira, Franjo Prpić, Robert i Alen Belar, Karlo Krajnović, Dubravko Birnbauer, Petar Aničić, Željko Danda, Vladimir Čavar i Jakša Singer. Klub je okupljao natjecatelje svih uzrasta, kao i rekreativce, a odmah se prišlo i edukaciji biciklističkih djelatnika, sudaca, trenera, masera itd. Zvanje biciklističkih sudaca stječu: Antun Jira, Vladimir Čavar, Tomislav Kovačec, treneri i suci postaju Dražen Mlakar i Mario Đaković. Godinu poslije, 1978., Klub je dobio visoko međunarodno priznanje biciklističke asocijacije svijeta za odličnu organizaciju međunarodne biciklističke utrke Kroz Jugoslaviju. Biciklisti Nove Gradiške i Slavonskog Broda inicirali su osnivanje regionalnog biciklističkog saveza te pokrenuli osnivanje klubova u Đakovu i Borovu. Tih godina Vladimir Čavar je bio najbolji biciklist, uz Dražena Mlakara i Maria Đakovića, a kod mladih Berislav Bašić te Robert i Alen Belar. Franjo Belar je prvi Brođanin koji je 1981. od Predsjedništva SFRJ odlikovan Ordenom rada sa srebrenim vijencem, a 1990. godine izabran je za predsjednika Biciklističkog saveza Hrvatske. Nositelj je Trofeja za biciklizam i Zlatne značke Biciklističkog saveza Hrvatske, a u struci je dobitnik Zlatne plakete Udruženja samostalnih poduzetnika Hrvatske.
Franjo Belar: “Biciklizam u Sl. Brodu” (Izvor: brošura Biciklistička trka “Kroz Jugoslaviju ‘78.”, str. 9)
Brodski list, br. 17 (1985.), str. 20
UTRKA “KROZ JUGOSLAVIJU ‘78.’’ O povijesti utrke Prva velika biciklistička utrka u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji održana je 1937. godine u trajanju od tri dana. Naziv joj je bio Kroz Hrvatsku i Sloveniju i do Drugog svjetskog rata je održana još 2 puta. Prva poslijeratna biciklistička utrka bila je 1947. i također se održavala kroz Hrvatsku i Sloveniju. Svake se godine broj kilometara i etapa povećavao. Slavonski Brod prvi je put bio etapno mjesto utrke 1955. godine, kada se utrka odvijala u 8 etapa i bila najduža (1378 km). Od 1956. utrka nosi naziv Kroz Jugoslaviju. Slavonski Brod bio je domaćin utrke 1960., 1961., 1978. i 1984. godine.
“Biciklistička trka Kroz Jugoslaviju ‘78” (naslovnica brošure)
Staza 34. međunarodne biciklističke utrke “Kroz Jugoslaviju ‘78.” (Izvor: brošura “Biciklistička trka Kroz Jugoslaviju ‘78”, str. 21)
Brodski list, br. 21 (1978.), str. 20
Brodski list, br. 26 (1978.), str. 1
Brošura “Biciklistička trka Kroz Jugoslaviju ‘78”, str. 2
Brošura “Biciklistička trka Kroz Jugoslaviju ‘78”, str. 22
Brodski list, br. 25 (1984.), str. 17
BICIKLISTIČKE UTRKE 1981. GODINE
Brodski list, br. 29 (1981.)
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 369
“Putevima 12. slavonske proleterske udarne brigade”, 1981. (naslovnica brošure)
Program utrka (Izvor: “Putevima 12. slavonske proleterske udarne brigade”, 1981.)
Sudionici utrka (Izvor: “Putevima 12. slavonske proleterske udarne brigade”, 1981.)
Brodski list, br. 27 (1981.)
Start biciklističke utrke u Slavonskom Brodu (Izvor: Antun-Toni Bartek)
Propozicije utrka (Izvor: “Putevima 12. slavonske proleterske udarne brigade”, 1981.)
Rezultati utrke od 11. srpnja 1981. (Izvor: “Putevima 12. slavonske proleterske udarne brigade”, 1981.)
Rezultati utrke od 12. srpnja 1981. (Izvor: “Putevima 12. slavonske proleterske udarne brigade”, 1981.)
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 422
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 97
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 127
BICIKLISTIÄŒKE MANIFESTACIJE
Brodski list, br. 45 (1985.), str. 19
Brodski list, br. 18 (1967.), str. 9
Brodski list, br. 43 (1948.), str. 4 HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 78
Brodski list, br. 38 (1969.), str. 9
Brodski list, br. 37 (1985.), str. 18
Brodski list, br. 18 (1985.), str. 20
Brodski list, br. 19 (1985.), str. 22
Start utrke u Podvinju, 1985. (Izvor: Vera Belar)
Brodski list, br. 31 (1985.), str. 16
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 245
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 125
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 126
UTRKA “KROZ HRVATSKU ’94.” Utrka organizirana 1994. bila je prva biciklistička utrka kroz Hrvatsku od njenog osamostaljenja te najveća sportska priredba te godine u Hrvatskoj. Start je bio u Nuštru, a vozila se gotovo dva tjedna što je značilo da je bila najduža utrka u Europi, pa i svijetu. Započela je 13., a završila 25. rujna 1994., duljina trase je bila 1488 km sa 12 etapa. Etapna mjesta su bila: Nuštar, Vinkovci, Donji Miholjac, Đakovo, Slavonski Brod, Požega, Koprivnica, Zagreb, Karlovac, Rijeka, Rovinj, Crikvenica, Velebno, Zadar, Split, Brač, Trogir, Imotski, Metković, Dubrovnik. Sudjelovalo je 120 biciklista iz 16 zemalja: Bjelorusija, Ukrajina, Njemačka, Finska, Rusija, Egipat, Engleska, Moldavija, Latvija, Mađarska, Rumunjska, Češka, Austrija, Slovenija, Makedonija i Hrvatska.
Brošura “Kroz Hrvatsku ‘94.”, str. 5 HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 322
Brošura “Kroz Hrvatsku ‘94.”, naslovnica
Posavska Hrvatska, br. 37 (1994.), str. 12
Brošura “Kroz Hrvatsku ‘94.”, str. 14
Novi Brodski list, br. 6 (1994.), str. 15
Posavska Hrvatska, br. 37 (1994.), str. 12
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 340
BICIKLIZAM DANAS UDRUGA “SLAVONSKOBRODSKI BICIKLIST” Udruga je nastala 2009. godine. Broji 72 člana svih dobi. Od svojih početaka organiziraju Memorijalni biciklistički ultramaraton Vukovar-Dubrovnik dug 1000 km u trajanju 6 ili 7 dana. Na toj sportskoj manifestaciji koja se održava između 2. i 10. kolovoza povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja sudjeluju biciklisti iz mnogih hrvatskih gradova: Vukovara, Donjeg Miholjca, Okučana, Nove Gradiške, Lipika, Siska, Petrinje, Sinja, Osijeka. Svake godine organiziraju i dvije gradske biciklijade I like my bike u travnju na početku sezone i Ko prvi magarac u rujnu na kraju sezone. Udruga organizira i humanitarnu biciklijadu Biciklisti humanisti, na kojoj skupljaju sredstva za potrebite. Sudjeluju i u projektima drugih biciklističkih udruga i klubova. BICIKLISTIČKI KLUB “FESTUNG” Klub brdskog biciklizma “Festung” osnovali su Borislav Horvatović i Tomislav Penava. Klub se 2009. priključio Slavonskoj brdskoj biciklističkoj ligi. Klub je član i Hrvatskog biciklističkog saveza, a od 2013. do 2017. su bili prvaci u Slavonskoj brdskoj biciklističkoj ligi. Organiziraju 3 utrke godišnje: Cross-country Tvrđava, Cross-country Šuma Striborova i Cross-country Marathon Petnja. Osim tih utrka, već 12 godina organiziraju božićno brdsko bicikliranje do Petnje.
Cool Tour lab 2014. (Izvor: Krešimir Herceg)
UDRUGA “LIMA” Mali Pariz - Klakar je biciklijada zvučnog imena koje asocira na poznatu utrku Pariz Dakar. Organizator je udruga “LIMA” - Udruga marketinških aktivnosti. Biciklijada je započela 2010. godine. Posljednjih godina okuplja više od 300 sudionika. Turističkog je karaktera, a na cilju sve očekuju slavonske delicije. Udruga je od 2014. godine organizator i projekta Bicikademija. Bicikademija je inovativni cikloturistički proizvod koji određene destinacije promovira kao poželjne za bicikliranje. Koncept je sličan fakultetu ili akademiji, gdje svaka osoba koja se registrira postaje Bike Student. Student dobiva Index sa studijima (destinacije i gradovi) koji se sastoje od ispita (lokacije kulturne i prirodne baštine). Zadatak Bike Studenta je obilaziti biciklom ispite i kroz mobilnu aplikaciju fotografirati se na predviđenoj lokaciji, čime polažu ispit. Nakon što polože sve ispite određenog studija, dobivaju nagradu. Bicikademija na ovaj način povezuje kulturu, prirodu i turizam s aktivnim životom i zabavom, te predstavlja dodanu vrijednost turističkoj ponudi svim dionicima u području cikloturizma, a besplatna je za sve korisnike. Trenutno pokriva sljedeće Studije: pet slavonskih županija, Istru (s dva Studija), Bjelovarsko-bilogorsku županiju i otok Rab.
Ultramaraton Vukovar-Dubrovnik, 2018. (Izvor: Facebook stranica Udruge “Slavonskobrodski biciklist”)
Memorijalni ultramaraton Vukovar-Dubrovnik 2018. godine (Izvor: Facebook stranica Udruge “Slavonskobrodski biciklist”)
Bicikademija 2017. (Izvor: Krešimir Herceg)
Biciklijada Mali Pariz-Klakar, 2018. (Izvor: Krešimir Herceg)
Biciklistički klub “Festung”, 2017. (Izvor: Facebook stranica BK “Festung”)
Udruga “Slavonskobrodski biciklist”, 2019. (Izvor: Facebook stranica Udruge “Slavonskobrodski biciklist”)
Utrka “Tvrđava 2019.” (Izvor: Facebook stranica BK “Festung”)