SAVEZ PČELARSKIH ORGANIZACIJA SRBIJE
ram sa medom i cvetnim pra hom zajedno sa pčelama ko je su se nalazile na ramov i ma. Posle toga košnicu je po mer io malo u stranu i na nje no mesto stav io drugu pra znu košnicu. U ovu praznu košnicu prvo je stav io sa obe strane po dva rama sa me dom, pa onda po jedan ram sa cvetnim praškom, a sredi nu je popunio ramov ima sa zatvorenim leg lom. Sve pče le iz stare košnice, on je stre sao u novu, a ostale ramove, bez pčela, rasporedio po dru gim košnicama. Hranilicu je stav io sa strane. Ovako formirana košnica treba da započne i dovrši ma tičnjake. Ona je sada ostala bez matice, bez otvorenog legla, puna pčela svih doba starosti, raspoložene da izgrađuju naj bolje moguće matičnjake. Ka da se ovaj posao završi, košni ca se zatvara i ostavlja na miru do pet sati posle podne. Umesto specijalnih drža ča matičnjaka napravljenih od aliminiuma i dosta kompliko vane procedure oko sasecanja i fiksiranja odabranih ćelija ko je je Barbo preporučivao, Snel grov je sve to uprostio i nači nio sigurnijim. Stavljanje horizontalnog rama sa mladim larvama Oko pet sati posle podne, iz košnice odabranog društva, va di se ram is pu njen mla dim larvama i jajima. Ovaj se ram sada donosi blizu košni ce formirane pre podne, koja ima da započne i dov rši ma
tičnjake. Sa nje se skida krov i poklopna daska, pa se dimi licom rasteraju pčele sa pov r šine. Onda se prvo položi ho rizontalno jedan prazan ram pa se preko njega stav i ram sa mladim larvama i jajima. Sta vljanjem praznog rama stvara se prostor za izvlačenje matič njaka. Preko rama sa larvama, stavlja se opet prazan ram da primi teret poklopne daske i krova. Strane se zaštićuju jed nim nižim nastavkom. Kada ovaj posao bude gotov, košni ca se zatvara i neprekidno pri hranjuje. Posle dva dana ovaj se ram vadi iz košnice. Njegova do nja strana biće ispunjena veli kim brojem započetih matič njaka ispunjenih mlečom. Jed nom peruškom skidaju se pče le i ram prenosi u jednu zagre janu prostoriju. Zatim se za početi matičnjaci prenose na nosače pomoću opisanih cev čica na sledeći način. Nosač matinjaka se stavlja na sto sa voštanom stranom i kolutićima navuče. Zagreje se zaoštrena strana kraće cevči ce vrućom vodom i pomoću nje zasecaju započeti matič njaci. Prilikom zasecanja gle da se odozgo kroz ovu cevči cu, tako da matičnjak bude u sredini cevčice. Laganim pri tiskanjem i malim zaokreta njem levo i desno, započeti matičnjak biće isečen do kra ja i ući će u cevčicu neoštećen. Ćelija na suprotnoj strani biće malo oštećena, ali to neće ni šta mariti. Jedan pomoćnik, zagreja nom okruglom šipkom dodir nuće sredine voštanih koluti
45
ća, zalepljenih na nosače ma tičnjaka i topljenjem voska napraviće mala udubljenja. Duža cevčica sa zatuplje nim krajevima zavuče se u kraću cevčicu sa suprotne strane – nezaoštrene strane, i polaganim guranjem istisnuće započeti matičnjak i montira će ga direktno na površinu ko lutića gde je pre toga zagreja na šipka napravila malo udu bljenje. Ako se koji od matič njaka ne pričvrsti dobro, tre ba ga pojačati sa strane pomo ću jedne četkice zamočene u otopljeni vosak. Posle monti ranja, ivice matičnjaka treba malo proširiti palidrvcetom. Sve zaostale larve na suprot noj strani započetih matičnja ka treba uništiti. Kada se započeti matičnjaci prenesu na nosače, a ovi učvr ste u ram, treba ih što pre vra titi natrag u košnicu koja za počinje i dovršava matičnja ke na dalje negovanje. Pošto su ovi matičnjaci započeti od istih pčela prijem matičnjaka biće stoprocentni. Ovaj se ram sa matičnja cima sada stavlja u košnicu uspravljeno i to pored rama sa medom i rama sa cvetnim praškom, pošto je predhodno iz nje izvađen jedan ram sa le glom. Pošto je društvo vrlo ja ko, narednog dana može se montirati na isti način još je dan ram sa započetim matič njacima i dodati sa druge stra ne, između rama sa medom i cvetnim praškom. Nakon sedam do osam da na ovi će matičnjaci biti zreli i mogu se dodavati oplodnja cima.