ZAGREB 43
23/1/2008.
bu postaje filmski centar PREDVORJE najstarijeg kina u Zagrebu, kina Europa
Osim toga Ljuština je naglasio priliku za prikazivanje i promokako je poglavarstvo Grada ciju imati svi domaći filmovi. Zagreba potrošilo novac koji je Također, rekao je Matić, ukoliko jednak cijelom budžetu nekog bude moguće, prihod od ulaznica omanjeg hrvatskog s tih projekcija, bit HUMANITARNI ASPEKT grada na kupnju će doniran HrvatPrihod od ulaznica s skom audiovizutog prostora, te kako namjeravaalnom centru, za projekcija bit će ju još financirati i njihovu djelatnost doniran Hrvatskom hladni pogon kina, vezanu uz proa sve to zbog kori- audiovizualnom centru dukciju hrvatskih sti koje će zbog filmova. O ostalim toga imati hrvatski film. Direk- stvarima koje će se događati u tor Zagreb Film Festivala Boris jednom od najstarijih zagrebačT. Matić potvrdio je kako će kino kih kina Matić je rekao: Europa biti mjesto u kojem će “Cilj nam je stvoriti centar za
promicanje nezavisnog filma, hrvatskog filma te mjesto za okupljanje ljubitelja filmske umjetnosti. Namjera je da se u kinu Europa održavaju sve filmske manifestacije u gradu koje to žele. U međuvremenu ćemo prikazivati festivalske, a ne art filmove.” Tako će se u dvorani kina Europa od 25. siječnja prikazivati film Oskarovca Anga Leeja “Požuda, oprez” koji je osvojio Zlatnog lava na prošlogodišnjoj Mostri, a bit će prikazani i rumunjski film “4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana” pobjednik festivala u Cannesu te kineski film “Tuyin brak”, prošlogodišnji pobjednik Berlinalea. Početkom veljače, tamo će se održavati “Human Rights Film Festival”, a početkom ožujka udruga Queer Zagreb organizirat će svečanu premijeru dokumentarnog filma o Karlu Lagerfeldu. Također, organizatori planiraju otvaranje filmske čitaonice i biblioteke. Osim toga, nadaju se da će kroz godinu-dvije uspjeti modernizirati i obnoviti kino. Matić je istaknuo, kako su se već javili neki zainteresirani sponzori te kako se nada da će 40 posto sredstava za program i obnovu kina dolaziti iz privatnog, a ne iz gradskog fonda.
Učenici zagrebačkih osnovnih škola od ponedjeljka 14. siječnja imaju nove jelovnike. Naime, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo grada Zagreba izradio je nove školske jelovnike po kojima će sve školske kuhinje pripremati obroke s pravilnom prehranom za osnovnoškolce. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba 84% osnovnoškolaca je normalno uhranjeno, 11% preuhranjeno ili pretilo a 5 % djece je ispod normalne tjelesne težine. U osnovnim školama su već uklonjeni aparati sa slatkišima i nezdravim napicima umjesto kojih se jedino mogu postaviti aparati s vodom, a donesena je i preporuka da škole moraju osigurati svakom djetetu čašu mlijeka dnevno.
MILJENKA ČOGELJA
ISTRAŽIVANJE
Idealna žena je majka koja gradi poslovnu karijeru Centar za istraživanje, Gfk Grupa proveo je istraživanje o tome kako se u Hrvatskoj doživljava “idealna žena”. Prije 13 godina, 30 posto ispitanika idealnu ženu opisalo je kao uspješnu poslovnu ženu koja gradi svoju karijeru. Prošle godine idealnu ženu na taj je način opisalo čak 40 posto ispitanika. Sve manje ljudi u Hrvatskoj savršenu pripadnicu ljepšeg spola opisuje kao zaposlenu ženu/kućanicu koja radi na manje odgovornim mje-
SAMO 15 % građana smatra idealnom ženom onu koja je samo kućanica stima i brine o obitelji i kući. Prije 13 godina, s takvom definicijom idealne žene, slagalo se 39 posto osoba, 2002. godine taj se postotak smanjio na 35, da bi prošle godine samo 31 posto osoba dalo takav odgovor. Samo 15 posto građana Hrvatske smatra da je idealna žena kućanica/majka koja se prvenstveno posvetila svojoj obitelji. Taj je postotak 1995. iznosio 24 posto, a 2002., 14 posto. Da bi idealna žena trebala biti uspješna zaposlena žena angažirana u javnom i/ili političkom životu, a o obitelji i djeci (ako ih ima) brine uz pomoć supruga ili nekog drugog, prošle godine mislilo je samo pet posto ispitanika. Zanimljivo je da je 2002. taj postotak bio nešto veći, osam posto, a 1995. samo četiri posto. Definicije idealne žene kao uspješne poslovne žene koja gradi svoju karijeru i uspješne zaposlene angažirane u javnom i političkom životu češće se navodi u Zagrebu s okolicom, 56 posto i u Dalmaciji, 51 posto, a znatno rjeđe s takvim se definicijama slažu u sjevernoj Hrvatskoj, 36 posto i u Istri s Primorjem, 35%.