hrvatski znanstvenici
M
olekularni biolog s Bergenskog sveučilišta u Norveškoj, Dr. Boris Lenhard (38), posljednjih je godina jedan od najuspješnijih i najproduktivnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Dosad je objavio 63 rada koja su citirana 3895 puta. Boris Lenhard rođen je u Sisku, a diplomirao je i doktorirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Od 2000. godine živi u Skandinaviji, najprije je radio na poznatom Institutu Karolinska u Stockholmu, a od 2005. godine vodi skupinu za računalnu biologiju na Sveučilištu u Bergenu. Iako živi daleko od domovine, dr. Lenhard sudjeluje u znanstvenom, jav-
Dr. Boris Lenhard jedan je od najuspješnijih i najproduktivnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, njegovi radovi citirani su 3895 puta
Mapa ljudskoga genoma deset godina poslije O očekivanjima u eri ljudskoga genoma, o genetskim testovima, genskom liječenju i genetski modificiranoj hrani za Zdrave vijesti govori mladi, međunarodno afirmirani znanstvenik dr. Boris Lenhard nom i medijskom životu Hrvatske. Profesor je na poslijediplomskom studiju iz molekularne biologije na PMF-u, a poznat je i po britkim, provokativnim i beskompromisnim komentarima u medijima i na znanstvenom portalu Connect. S dr. Lenhardom razgovarali smo o postignućima proizašlim nakon objave mape ljudskoga genoma 2000. godine. Prošlo je deset godina otkad je na spektakularan način objavljena gruba mapa genoma. Tada se s velikim optimizmom najavljivala revolucija u medicini, no to se nije dogodilo. Je li proteklo desetljeće bilo razočaravajuće i za znanstvenike i za javnost? Razočarani mogu biti samo oni koji imaju naivnu predodžbu o tijeku revolucije u medicini. Naprotiv, revolucija u biologiji i medicini, koja je izravna posljedica objave strukture ljudskog (i niza drugih) genoma, u je punom zamahu. Mi koji radimo na tom području ni34 Zdrave vijesti
smo razočarani nego oduševljeni porastom našeg znanja u posljednjih deset godina. Sjetite se kako, primjerice, razvoj nekog „običnog“ lijeka, od kemijskog spoja do odobrenja za puštanje u promet, traje barem deset godina. Ljudski genom sastoji se od DNK, a ne od formula ili receptura za lijekove. Je li mapa ljudskog genoma i danas okvirni nacrt? Mapa ljudskog genoma danas nije ni najmanje gruba ili okvirna, to je vrlo detaljan i pouzdan predložak koji predstavlja standard za usporedbu sa svim ostalim genomima ljudi-pojedinaca. Ustanovljene razlike služe za detekciju gena potencijalno uključenih u mehanizam pojedinih bolesti. Razumijevanje njihove funkcije je ključan preduvjet za njihovo iskorištavanje u medicinske svrhe. Podaci skupljeni u tu svrhu predstavljaju zlatni rudnik koji će u sljedećih pet do deset godina ne samo pomoći u potrazi za
novim lijekovima i terapijama nego i dovesti do boljeg razumijevanja postojećih. Do kojih se najvažnijih spoznaja o ljud- skom genomu došlo u posljednjih deset godina? Koliko je uopće gena poznato? Jedna od najvažnijih spoznaja jest da je ono što mi smatramo genomom danas puno kompleksnije od naših dotadašnjih predodžbi. Središnja dogma molekularne biologije je da se DNK prepisuje u RNK, RNK potom prevodi u protein, a proteini dalje rade sve ostalo. Kada pitate koliko gena je poznato, priklanjate se predodžbi o genima koja je danas zastarjela - mislite na broj “gena koji kodiraju proteine” (bjelančevine). Po toj definiciji ljudski genom ima neočekivano malo gena - oko 20.000, što je tek nešto više od naprimjer vinske mušice, a manje od većine biljaka ili riba. Međutim dio DNK koji se preko RNK prevodi u proteine čini tek oko dva posto ljudskoga