Zdrave vijesti br85

Page 1

M A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O TA

zdrave vijestii BESPLATAN PRIMJERAK ● BROJ 85 TRAVANJ/SVIBANJ 2018. ● GODINA IX.

TEMA BROJA

Menopauza ALERGIJE

Kašljem, šmrcam, teško dišem... stiglo je proljeće ZDRAVLJE SRCA I KRVNIH ŽILA KOSA

Kako pobijediti prhut

Acetilsalicilna kiselina VAŽNOST PREVENCIJE

J VOLIM SVO IV Z O P

Suzana Večerić, dr. med. spec. psihijatrije S

Želim pomagati ljudima u boli

Arterijska hipertenzija



sadržaj

29 Alergije

Kišem, šmrcam, teško dišem... stiglo je proljeće 32 Probavni sustav

Prekomjerno stvaranje želučane kiseline 34 Simptomi i liječenje

Kad se žlijezde umore 36 Priroda liječi

Propolis, snaga iz prirode 42 Aromaterapija

Aromaterapijska masaža 44 Kosa

Kako pobijediti prhut 9 Idealno i diskretno

Pobijedite inkontinenciju 10 Važnost prevencije

Arterijska hipertenzija

12 Volim svoj poziv

Suzana Večerić, dr. med. spec. psihijatrije: Želim pomagati ljudima u boli

46 Slatki zalogaji

Idealan spoj voća i čokolade

17 Tema broja

Menopauza

zdrave vijesti IZDAVAČ: KiM Team j.d.o.o.

Klanjčić 39, 10 000 Zagreb zdravevijesti@zdravevijesti.com DIREKTORICA: Kristina Vujičić kristina@zdravevijesti.com V.D. GLAVNE UREDNICE: Ksenija Ćosović LEKTURA: Intermed d.o.o.

24 Urinarne infekcije

Upala mokraćnog mjehura 26 Zdravlje srca i krvnih žila

Acetilsalicilna kiselina

MARKETING:

marketing@zdravevijesti.com 091 615 4845 FOTOGRAFIJA:

Shutterstock i arhiva KiM Team GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Kim Team studio TISAK: Radin print d.o.o.

I još… • 4 Sve za nju • 8 Podsjetnik • 12 ZV info • 38 Iz života • 48 vitamini.hr • 50 Humor

Zdrave vijesti u elektro obliku potražite ničkom na www.issuu.co m/zdrave_vije sti Oglasi u ovom broju nalaze se na stranicama: 2, 7, 9, 11, 25, 27, 31, 33, 35, 37, 39, 40, 41, 43, 47, 51 i 52. Zdrave vijesti

3


sve za nju

Proljeće u SVE za NJU Iako Udruga tijekom cijele godine organizira brojne aktivnosti, proljeće je uvijek neka vrsta početka. Udruga SVE za nju osnovana je 21. ožujka prije deset godina pa će kroz ovogodišnje akcije obilježavati deset godina rada Piše Ljiljana Vukota, mag. psih., dopredsjednica udruge „SVE za NJU“ Voditeljica centra za psihološku pomoć

Dodijeljena „Nagrada Vesna Andrijević Matovac“ Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU u subotu 3. ožujka 2018., pod pokroviteljstvom Predsjednice Republi-

4

Zdrave vijesti

ke Hrvatske, Gradske skupštine Grada Zagreba i Gradonačelnika Grada Zagreba, dodijelila je nagradu „Nagrada Vesna Andrijević Matovac“ za 2017. godinu. SVE za nju ustanovila je Nagradu 2011. godine, u spomen na jednu od osnivačica i prvu predsjednicu Udruge Vesnu Andrijević Matovac, koja je za osnivanje Udruge i Centra za psihološku pomoć posmrtno dobila nagradu „Nagrada Grada Zagreba“. Upravni odbor Udruge njeguje uspomenu

na Vesnu ne samo kroz institut godišnje nagrade, nego svakodnevnim radom s oboljelim ženama. „Nagrada VAM“ dodijeljena je po sedmi put, ovoga puta Ivani Kalogjeri, a „Plaketa Vesna Andrijević Matovac“ Petri Seitz Mavar. Ivana Kalogjera radila je kao novinarka i savjetnica u Ministarstvu obrazovanja i sporta te ostvarila respektabilnu karijeru. No onda joj je, u 52. godini, dijagnosticiran


rak dojke. Ta bolest promijenila je njen svijet i nju samu te je potaknula na akciju. Osnovala je udrugu i pokrenula portal Nismo same za informiranje i podršku ženama koje su se liječile ili se još liječe od raka. Na portalu je dosad objavljeno više od stotinu priča oboljelih žena. Osim iskrenih, često potresnih, ali i pobjedničkih priča snažnih žena, brižljivo bira tekstove koji su aktualni, informativni i korisni. Udruga istog naziva pokrenula je projekt „Nisi sama – ideš s nama“, kojemu je cilj pokrivanje troškova odlaska na terapiju žena oboljelih od malignih bolesti. Svojim aktivnostima

pridonosi osvještavanju javnosti o potrebama oboljelih žena. Ponosni smo i sretni što Nagrada ide u ruke žene koja to zaista zaslužuje. Kao iznenađenje događanja, SVE za NJU je u povodu desetogodišnjice osnivanja dodijelila plaketu „Plaketa Vesna Andrijević Matovac“ plesnoj umjetnici Petri Seitz Mavar koja volonterski provodi plesne programe za oboljele žene, s kojima je oblikovala posebnu Plesnu skupinu SVE za NJU koja je u više navrata javno nastupala. Plesna skupina postala je svojevrsni zaštitni znak SVE za NJU. Svojim plesnim umijećem, senzibilitetom i empatijom pronašla je put do žena koje su prošle ili još prolaze životnu kušnju kroz zloćudnu bolest. Sprijateljila ih je s njihovim tijelom, vratila ih ne samo u „njihove cipele“ nego u „plesne

cipele“, u kojima ponovo otkrivaju sebe, svoju ženstvenost, ljepotu i radost života. U radionice „Plesnih buđenja“ i radionice Plesne skupine SVE za NJU utkano je puno vremena i ljubavi, a cijeli je program nadrastao sva očekivanja.

Dan narcisa: budimo zajedno SVE za NJU obilježava Dan narcisa i kao svoju godišnjicu osnivanja. Ove godine SVE za NJU i Hrvatski zavod za javno ➜ zdravstvo tim su povodom organiZdrave vijesti

5


sve za nju zirali javnozdravstvenu akciju „Budimo zajedno – Utrka za fajterice“ u parku Zrinjevac. Akciju su podržali: Hrvatsko društvo za internističku onkologiju, Hrvatsko farmaceutsko društvo, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska udruga medicinskih sestara, Udruga studenata medicine CroMSIC, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinički bolnički centar Zagreb. Tema javnozdravstvene akcije jest zajedništvo u liječenju i brizi za bolesnice. U akciji su se ujedinili svi koju pružaju podršku bolesnicama: članovi njihovih obitelji, prijatelji te predstavnici svih organizacija koje pružaju podršku akciji, a među njima su onkolozi, medicinske sestre, farmaceuti, liječnici obiteljske medicine, studenti, djelatnici HZJZ, ŠNZ „Andrija Štampar“ i naravno predstavnici Udruge. Javnozdravstvenoj akciji pridružile su se mnoge osobe iz javnog života, brojne korisnice Centra za psihološku pomoć i članice Udruge s prijateljima. Sudjelovanje građana u ovakvim akcijama znak je oboljelima jer su opća društvena podrška i senzibilitet javnosti bitan segment u liječenju i procesu oporavka i reintegracije u društvo. Cilj akcije jest podizanje svijesti u javnosti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke, promocija Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke i promicanje sveobuhvatne podrške oboljelima. Program je vodio ambasador Udruge Bruno Šimleša uz asistenciju Darka Janeša. Posebno je bilo lijepo vidjeti predstavnike partnerskih organizacija, volontere studente Medicinskog fakulteta i Zdrav-

6

Zdrave vijesti

nitarna utrka oko parka Zrinjevac, a svi koji su željeli sudjelovati mogli su se prijaviti preko izazova „Trčim za fajterice“ na platformi „Čini pravu stvar“. To je jedinstvena online društvena platforma koja svakome omogućava da se angažira i na jednostavan način uz pomoć prijatelja i poznanika prikupi donacije za neki dobrotvorni cilj. Utrka za fajterice nije bila natjecateljskog, već simboličnog i humanitarnog karaktera, jer svi koji su prošli kroz cilj su pobjednici, a prikupljeni novčani prilozi namijenjeni su programu psihosocijalne podrške ženama oboljelima od raka. Iako je bio prohladan dan, u 11 sati okupio se velik broj građana, što trkača, što podrške, i u odličnoj i vedroj atmosferi, uz bukete narcisa i zagrljaje, protekla je „Utrka za fajterice“.

Dream Team štafeta

stvenog veleučilišta, učenice i profesorice Škole za medicinske sestre Vinogradska. Vjerujemo da će Udruga i sljedeće godine okupiti Fajterice na Zrinjevcu.

Utrka za fajterice Organizaciju nekog oblika utrke predlagao je Bruno Šimleša još prošle godine, a Dan narcisa odabran je za realizaciju. Konačan oblik akcije dogovaran je u Udruzi baš na Brunin rođendan. „Nigdje ne bih bio radije nego ovdje“ rekao je Bruno. Malo društvo osmislilo je cijelu akciju i za događanje odabralo Zrinjevac. Nazivu „Budimo zajedno“ dodan je podnaslov „Utrka za fajterice“. U sklopu akcije organizirana je huma-

Nakon „Utrke za fajterice“ organizatori su pripremili posebno događanje – „Dream team štafeta“. Na nov i zanimljiv način predstavljena je ideja o multidisciplinarnosti tima koji bi trebala imati svaka bolesnica kako bi njezino liječenje bilo uspješno, a kvaliteta života što bolja. Taj tim čine onkolozi, kirurzi, laboratorijski tehničari, medicinske sestre, radiolozi, farmaceuti, volonteri, psihološki savjetnici i brojni drugi stručnjaci. Nezamjenjivi u timu su obitelj i prijatelji. U ime svih žena oboljelih od raka dojke svoje timove su okupile Ana Pavlović, Iva Grgić Ozimec i Ljiljana Pranjić. Iako je trebalo nešto vremena da se timovi poslože i krene štafeta buketa narcisa, isplatilo se ostati na Zrinjevcu. Tri sjajne žene, velike Fajterice, ušle su zajedno u cilj. Izmjenjivali su se osmijesi sa suzama, zagrljaji... Bilo je to neobično duboko iskustvo prožeto intenzivnim emocijama. Ani, Ivi i Ljiljani velika hvala na sudjelovanju i svako dobro na njihovu putu. Do sljedeće prilike i akcije ne zaboravite se redovno kontrolirati. Ako niste sigurni kada i kako, pitajte liječnika jer nisu sve žene u jednakom riziku od raka dojke. Općenito, savjetujemo jednom mjesečno učiniti samopregled dojki, godišnje ultrazvučni pregled za mlađe žene, prvu mamografiju oko 40. godine. Između mamografskih pregleda svakako napravite i UZV dojki. Odazovite se na poziv za mamografski pregled iz Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke koji obuhvaća žene u dobi od 50 do 69 godina. Ništa nije važnije od zdravlja! ■



sjećanje s povodom

Vesna Andrijević Matovac - osnivačica SVE za NJU

Povodom 10 godina od osnivanja Udruge Piše Ljiljana Vukota

V

esna Andrijević Matovac inicirala je osnivanje Udruge žena oboljelih i liječenih od raka SVE za nju 2008. i bila je njezina prva predsjednica od osnivanja do 2011., kad nas je prerano napustila. Zajedno s Almenkom Balenović i Bojanom Benović pokrenula je projekt Centra za psihološku pomoć, vođena svojim i iskustvom brojnih žena koje je upoznala tijekom svojeg liječenja raka dojke. Voljela je reći: „Mi smo sto posto pobjednice!“, jer je svaki dan živjela ispunjeno i posvećeno svojim ciljevima. Bila je i ostala naš uzor, inspiracija i snaga da njegujemo i gradimo dalje ideju Udruge i Centra za psihološku pomoć. Upoznala sam je 2008., kad me je pozvala da se pridružim Udruzi na preporuku sadašnje predsjednice Almenke Balenović. Kao i mnogima drugima, i meni je otvorila vrata za jedan novi životni put uz SVE za NJU.

Sasvim sam pribrana, pa ipak kao da mi Ona preko ramena znatiželjno viri što će ovdje osvanuti. Sve me je „strah“ da će mi reći: „ Pa jesi ti pala s banane?!“ Uskličnik na kraju nije greška. Mnoga Vesnina pitanja imala su zapravo uskličnik na kraju. Divila sam se koliko je sigurna u sebe, u ono što stvara, direktna, beskompromisna... a onda krhka, puna suosjećanja, nježna požrtvovna, predana do kraja. Valjda vam je svima jasno prema kome se odnosila na koji način.

Vesna Andrijević Matovac – sasvim osobno sjećanje Već me je nekoliko prijateljica pitalo zašto ne napišem nešto o Vesni. Pa bio bi red. Ljudi trebaju znati koliko mi ona znači. Prvo se vadim na to da baš ne znam lijepo pisati, onda kažem kako u želji da izbjegnem patetiku i glorifikaciju pobjegnem u hladnjikavu komemorativno-faktografsku formu. Ne znam odijeliti svoje osobne doživljaje od doprinosa za Udrugu. Bla, bla... Prava je istina drugačija. Upravo sam to osvijestila. Sebična sam i želim je zadržati samo za sebe. Stoga, zaboravimo načas moju ulogu u Udruzi. Ovo je sasvim osobno. Ne znam je li me prosvijetlila slika zimske idile koju nazirem kroz prozor dok oko sebe omotavam svoju obožavanu vestu poderanih laktova za koju se bojim da će je netko baciti u smeće dok ne gledam. Kako bilo, spremna sam na par redaka o Vesni. Priznajem, dobrano sam skršila ruke prije sljedećeg odlomka.

8

Zdrave vijesti

Zaplakati, Vesni je to bilo lako. Ne zato što je neosporno imala glumačkih potencijala i talenta, nego jer je njezino srce krvarilo kroz suze za sobom, za snovima za koje se bojala da se neće ostvariti, za unukom kojega je tako proročanski nagovijestila, za drugim ženama koje su patile jer nisu znale, nisu imale nikoga uza se, a kad su i imale nekoga, u svojoj bolesti su bile usamljene i jednu posebnu bliskost i vezu ostvarile su upravo s Vesnom. Mislite da je biti u timu s Vesnom bilo lako? Jest, ako ste bili spremni na rad i

odricanja i potpunu posvećenost cilju. Jest, ako ste bili spremni na duge razgovore u razno doba dana i noći. To doduše našoj ekipi i nije bilo teško jer nam je cilj bio zajednički. Vesna je vješto dirigirala našim malim orkestrom, ali najviše je baš ona uložila napora da se napiše tekst, glazba, aranžman i producira jedna lijepa pjesma kao što je SVE za NJU. Biti 100 % pobjednik! Sve drugo je premalo. Sjećam se jedne zgode me nazvala, a iz telefona je tekla bujica riječi. Radile smo vrlo zahtjevnu akciju u listopadu. Nakon nekog vremena mi je kanila predložiti da se sastanemo pa je pitala gdje sam. „U Londonu“, rekoh, misleći da će se smilovati mom telefonskom računu. Ona je uz neku ležernu rečenicu prešla preko toga i nastavila razgovor. Nema predaje, zapreke su tu da se premoste. Što je xy kuna po minuti u odnosu na organizaciju naših radionica? Zanemarivo. Pokušavam biti duhovita. Kažu, a ja vjerujem, da je humor super stvar, no eto mi suza, a dokazano nemam glumačkog talenta i baš nisam nešto plačljiva. Je li to katarza, tuga, sreća što ovih pola sata živim s Njom na ramenu. Zaista ne znam. Znam samo da mi nedostaje sve u vezi s njom, pa čak i ono s bananom. Pokušavam u teškim trenutcima zamisliti kako bi ih Ona riješila. Ovo je najviše o Vesni što sam spremna podijeliti ovog trenutka pred sedmu godišnjicu njezine smrti 14. veljače 2011. Ne želim reći odlaska ili putovanja. Neću je valjda vrijeđati patetičnim eufemizmima. Stvari treba nazvati pravim imenom i suočiti se s realnošću. Ostalo ću sebično zadržati za sebe jer mi se čini da sam joj bliskija kad imamo nešto svoje. Činjenica da jedan Vesnin san, a to je SVE za NJU, živi i danas, znači da je bila u pravu kad je s Almenkom i Bojanom osnivala Udrugu, a vjerujem nije pogriješila ni kad je mene pozvala da se pridružim ekipi. ■ E,to je tek priča, ali za neki drugi put.


idealno i diskretno

Pobijedite inkontinenciju uz Seni Lady uloške Svaka četvrta žena u aktivnoj dobi, između 35. i 45. godine života, susreće se s nekim oblikom nekontroliranog mokrenja

P

remda vrlo raširena i česta, inkontinencija je zdravstveni problem o kojem su rijetki spremni javno govoriti. Potaknuti velikim brojem žena koje se svakodnevno bore s ovim problemom, stručnjaci su razvili Seni Lady uloške za laganu i umjerenu inkontinenciju koji omogućavaju udobnost i sigurnost, svaki dan i pri svakom koraku. Puno češća i raširenija no što mislimo, inkontinencija urina obično se javlja u stresnim situacijama te pri kašljanju, kihanju, smijanju ili podizanju teških predmeta. Jednako učestalo urinarni problemi prate i poodmaklu fazu trudnoće, prve tjedne nakon poroda, pa čak i običnu prehladu. Međutim, upravo zbog socijalne stigmatizacije i nelagode žene teško pronalaze rješenje za ovaj problem koji uvelike utječe na

kvalitetu života. Rješenje najčešće traže u korištenju standardnih, u ovu svrhu neodgovarajućih i neučinkovitih higijenskih uložaka. Srećom, na našem tržištu dostupna je poznata linija vrlo diskretnih proizvoda za inkontinenciju Seni Lady. Izuzetno pouzdani, prozračni i anatomski oblikovani ulošci Seni Lady djelotvorno rješa-

vaju problem inkontinencije. Problemi s mokrenjem i nevoljno istjecanje mokraće važan su zdravstveni problem u žena, koji izrazito smanjuje kvalitetu života. Upravo su zato ulošci Seni Lady idealno rješenje. Pružajući sigurnu zaštitu za laganu i umjerenu inkontinenciju, omogućuju aktivan život i bezbrižnost unatoč urinarnim problemima. Dostupni u čak sedam veličina, ulošci su anatomski oblikovani, ne sadrže lateks, prate pokrete tijela i savršeno prianjaju na donje rublje, a zahvaljujući pojačanoj moći upijanja, zaštiti od neugodnog mirisa i specijalnom distribucijskom sloju, pružaju maksimalnu diskreciju. Ulošci Seni Lady dostupni su u svim Bauerfeind specijaliziranim prodavaonicama medicinskih pomagala. www.bauerfeind.hr ■ Zdrave vijesti

9


važnost prevencije

Arterijska hipertenzija Promjenom životnih navika moguće je prevenirati arterijsku hipertenziju Piše Ivana Jurin, dr. med., specijalist internist, supspecijalist kardiolog

N

ormalne vrijednosti krvnog tlaka su 120/80 mm Hg, ali mogu individualno varirati. Osobe sitnije konstitucije mogu imati fiziološki niži tlak, starije osobe imaju fiziološki viši tlak. Povišenim arterijskim krvnim takom smatra se vrijednost iznad 140/90 mm Hg izmjerena u ordinaciji, u više navrata. Treba naglasiti kako su bitni uvjeti u kojima se tlak mjeri; osoba bi morala biti opuštena, sjediti mirno tri-pet minuta nogama dodirujući pod te tlak izmjeriti u dva navrata s razmakom od par minuta. U posljednje se vrijeme ne prate samo vrijednosti krvnog tlaka nego se procjenjuje ukupni kardiovaskularni rizik. Kod procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika promatramo rizične čimbenike (muški spol, starost, pušenje, poremećaj lipida, razina glukoze u plazmi, debljina, obiteljska kardiovaskularna anamneza), znakove oštećenja organa bez simptoma, postojanje manifestne šećerne, kardiovaskularne ili bubrežne bolesti. Kod pacijenata s visokim kardiovaskularnim rizikom adekvatna kontrola arterijskog tlaka je značajno teža, no i izrazito važna.

ni vijek produljuje, a samim time raste i stopa kroničnih bolesti, u koje spada i arterijska hipertenzija. Postotak oboljelih od hipertenzije u oba se spola povećava sa starenjem. Porast je izrazitiji u muškaraca prije petog desetljeća, a nakon toga nešto brži u žena (povoljan učinak estrogena prije menopauze). Za napomenuti je, što je potvrđeno i u studiji EHUH, kako je za veću prevalenciju u žena najvjerojatnije odgovorna manja fizička aktivnost, manja primanja, niži obrazovni status te veći indeks prosječne mase. Unatoč većoj prevalenciji, žene su svjesnije hipertenzije, češće i adekvatnije se liječe te postižu bolju regulaciju tlaka.

(svakako osnovni laboratorijski nalazi krvi i urina, EKG te po potrebi daljnje pretrage), ali bi trebalo iste pretrage povremeno i ponavljati. Zdrava bi osoba trebala barem jednom godišnje izmjeriti vrijednost tlaka, a osobe s pojačanim rizikom (ranije navedeni čimbenici rizika) i češće. Još neki od simptoma, kada bi se trebalo javiti liječniku, svakako su vrtoglavica, lupanje srca, umor, poremećaji potencije, smetnje vida, bolovi u prsima te osjećaj gušenja.

Na što možemo utjecati

Svatko mora sam odlučiti o sebi i svom zdravlju. Osnova prevencije arterijske hipertenzije jesu zdrave životne navike. Preventivne mjere treba Prepoznati na vrijeme primjenjivati već u djetinjstvu, npr. prevencija Dva najčešća uzroka dolazaka pacijenata debljine treba početi u dječjoj dobi, posebice u specijalističke ambulante su – izmjeren smanjen unos soli. Održavanje normalne povišeni krvni tlak na sistematskom pregledu ili tjelesne težine, odnosno smanjenje tjelesne glavobolja. Ostali su simptomi često nespecitežine prehranom bogatom voćem, povrćem fični ili ih uopće nema. S obzirom na navedeno, i mliječnim proizvodima sa sniženim udjelom bolesnici se često javljaju prekasno, s već masti, a siromašnom mastima, pogotovo zasirazvijenim oštećenjem ciljnih organa (u prvom ćenim masnoćama . Iznimno je važna redovita redu srce i krvne žile, mozak, bubrezi) u vidu tjelesna aktivnost, kao je što brzo hodanje srčanog ili moždanog udara ili kronične bubrež- barem 30 minuta dnevno. Od stresa se teško ne bolesti. Arterijsku hipertenziju iz tog razloga obraniti i tu svaki čovjek sam za sebe mora naći često nazivamo tihim ubojicom jer je dugoroč- optimalan način borbe protiv stresa. Pušenje i no opasniji krvni tlak od 145/90 mm Hg, koji alkohol izuzetno su bitni čimbenici rizika. pacijent, nažalost, često godinama neće osjetiti Za bolesnike s dijagnozom arterijske Brojke koje ne treba ignorirati kao povišen, nego tlak od 190/110 mm Hg, hipertenzije u liječenju se primjenjuju Prevalencija arterijske hipertenzije u našoj kod kojeg pacijenti najčešće osjete simptome nefarmakološke (promjena životnih navika) zemlji je, prema studiji EHUH (Epidemiologija (recimo glavobolju, krvarenje iz nosa) te se jave i farmakološke mjere. Nefarmakološke su arterijske hipertenzije u Hrvatskoj – provede- obiteljskom liječniku ili u hitnu službu. mjere iznimno važne. Praćenje bolesnika ovisi na 2002. – 2005.), viša od 30 posto odrasle Kada pacijentu dijagnosticiramo arterijsku o visini arterijskog tlaka i ukupnom kardiovapopulacije, točnije 37,5 posto, i viša je u žena hipertenziju, trebalo bi svakako učiniti i procje- skularnom riziku. Kontrole moraju biti češće u (39,7 posto) nego u muškaraca (35,2 posto) nu oštećenja ranije navedenih ciljnih organa bolesnika s visokim ili vrlo visokim rizikom, dok što je, prema izračunu, oko milijun oboljelih. bolesnike s malim rizikom i prvim stupnjem Zanimljivo je za napomenuti kako je prevaarterijske hipertenzije treba kontrolirati svakih lencija najveća u kontinentalnoj Hrvatskoj, do šest mjeseci. Bolesnike koji se liječe nefarmamaksimalno 43,5 posto, a najniža u Istri i Prikološkim mjerama treba češće naručivati na morskoj Hrvatskoj – 29 posto. Smatra se da kontrolu s obzirom na to da će dio bolesnika je hipertenzija dobro kontrolirana u Hrvatskoj, koji ne postigne ciljne vrijednosti arterijskog kao i u ostalim zemljama Europe, samo u pet tlaka također trebati farmakološku terapiju. – devet posto oboljelih. Uzroci porasta broja Liječenje arterijske hipertenzije je doživotno oboljelih su: sve brži, stresniji način života, koji i treba ga se držati strogo. Treba naglasiti i je prvenstveno sjedilački, smanjena fizička važnost uspostavljanja dobre komunikacije s aktivnost, pušenje, alkohol te svakako neprapacijentom te angažiranost samog pacijenta vilna prehrana koja sadrži više soli. Zapravo, u kontroli tlaka, dok su nam mjerenja tlaka sinergistički učinak svih rizičnih čimbenika učinjena u kućnim uvjetima izuzetno važna dovodi do porasta broja oboljelih. te prema njima često donosimo odluke o Moramo uzeti u obzir i činjenicu da se životdaljnjem terapijskom postupku. ■

10 Zdrave vijesti



volim svoj poziv

Suzana Večerić, dr. med. spec. psihijatrije:

Želim pomagati ljudima u boli Anksioznost je psihička bol i držim da je neetično općenito, a osobito medicinski, ne učiniti ono što možemo, kao liječnici, da ta bol prestane – poruka je psihijatrice Suzane Večerić

L

iječnica Suzana Večerić bavi se psihijatrijom više od trideset godina. Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu i specijalizacije iz psihijatrije na KBC-u Zagreb, radila je ondje na odjelu za psihotične poremećaje, a za vrijeme Domovinskog rata i neposredno nakon radila je sa svim kategorija-

12 Zdrave vijesti

ma žrtava rata i žrtava mučenja na Klinici za psihijatriju na Rebru te u okviru raznih projekata. Od 1998. godine radi u svojoj psihijatrijskoj ordinaciji u ulici Antuna Bauera 18, pomažući osobama koje imaju anksiozne, depresivne, psihotične i razne psihoorganske psihičke poremećaje, kao i s onima koji su u životnim krizama

s kojima se teško nose, te se istodobno psihijatrijski i aktivistički bavi i s posljedicama nasilja protiv žena i nasilja u obitelji općenito te s psihičkim posljedicama žrtava kršenja ljudskih prava. Suzana Večerić, dr. med., idealna je sugovornica želimo li se upoznati s mogućnostima psihijatrije. Zašto ste se odlučili za psihijatriju? U prva tri razreda srednje škole planirala sam studirati matematiku i fiziku jer sam u tim predmetima bila osobito uspješna, a onda sam tijekom četvrtog


razreda, koji sam završila u Lakota High School, Cincinnati, Ohio, SAD, odlučila da ću biti psihijatrica. Nisam željela biti psihologinja, već baš psihijatrica – željela sam znati gdje se stvara psihička bolest, kako se razvija i kako se liječi, za što mi je bio nužan medicinski fakultet. Mali poticaj mojoj odluci za psihijatriju je bila i knjiga koju sam dobila za boravka u SAD-u, a koja se zvala „Games People Play“ (Igre koje ljudi igraju ili Koju igru igraš?) Erica Berna, koja je ondje bila bestseler od 1964. do te 1973. godine, kad sam je ja dobila. Do upisa na Medicinski fakultet u Zagrebu 1974. sam bila, kao i većina budućih medicinara, odlikašica sa svim peticama. Studij medicine mi je bio lagan i sve je prošlo glatko do diplome 1979. godine, kad sam ga završila i na promociju došla sa svojim sinom od dvije i pol godine. Bila sam jako ponosna, zadovoljna i krenula prema ostvarenju svog sna – specijalizaciji iz psihijatrije. Eric Berne mi nije više bio tako važan kao Sigmund Freud ili Carl Gustav Jung, kojeg sam brzo škartirala kao terapijski impotentnog mistifikatora. Najprivlačniji su mi teorijski bili, naravno, antipsihijatri, koji su unijeli novu perspektivu u psihijatriju u to vrijeme ukazujući na obiteljsko i socijalno porijeklo psihičkih poremećaja, ali su imali veliku pogrešku u tvrdnji da bolest ne postoji. Međutim, antipsihijatrijski bunt protiv autoritarnosti obiteljskog, medicinskog, a osobito psihijatrijskog i općenito društvenog sustava je bio velika vrijednosti koja je ostala kao tekovina kojoj se i danas divim. Genij Sigmunda Freuda je bio važan za razvoj svakog psihijatra moje generacije. Njegovi nasljednici, s velikom Melaine Klein na čelu, bili su moja najveća inspiracija. Gutala sam sve njihove tekstove i biografije, sve anegdote koje su ih otkrivale kao ljude, jer mi se to činilo bitno. Opsjedala me povijest psihoanalize, preciznost i intuitivnost psihoanalitičke teorije me istovremeno fascinirala i razočaravala. Fascinantna mi je bila kreativnost i velika preciznost objašnjenja geneze psihičkog simptoma i psihičke bolesti iz primarnih odnosa i interakcije sa značajnim drugim objektima, ali razočaravajući su mi bili terapijski efekti psihoanalitičke metode kod iole ozbiljnih slučajeva

opsesivne neuroze, depresije ili psihoze. Metodologija izvođenja psihoanalitičkih zaključaka konačno me otrijeznila od moje fascinacije i okrenula liječenju bolesnika što sam uvijek i željela raditi – pomagati ljudima koji su u boli; patološka anksioznost je psihička bol i ja držim da je neetično općenito, a osobito medicinski, ne učiniti ono što možemo, kao liječnici, da ta bol prestane. Koji su najčešći problemi s kojima se bore osobe koje traže pomoć psihijatra? Problemi zbog kojih se ljudi javljaju psihijatru nisu nesporazumi sa samim sobom ili s mamom, s tatom ili sa svijetom. Ljudi se psihijatrima, a i drugim pomagačima našeg tipa, javljaju kad im ti nesporazumi izazovu reakciju organizma koja se zove simptom, a to su dugotrajna anksioznost, nesanica, smetnje koncentracije, volje, motivacije, raspoloženja, razne fizičke smetnje koje nemaju organsku osnovu, promjene percepcije (obmane ćutila – halucinacije) i razumijevanja te doživljavanja sebe i svijeta (sumanute misli). Razlozi pojave psihičkih poremećaja mogu biti različiti i najčešće su višestruki, a uključuju naslijeđe, odrastanje i odgoj u obitelji te psihosocijalne traume. Najčešći poremećaji koji se bolnički liječe su shizofrenija, alkoholizam i druge ovisnosti, afektivni poremećaji i psihoorganski poremećaji (demencije). Ambulantno, a osobito u privatnoj psihijatrijskoj praksi, najčešći su anksiozni i depresivni poremećaji, poremećaji osobnosti i razne druge reakcije na stres i traumu. Okolina često ne razumije psihičke probleme svojih bližnjih te često misli kako se snagom volje sve može riješiti. Što mislite zašto je to tako? Obitelj, bliža okolina i društvo često psihičke probleme vide kao nevažne i kao slabost koju bi osobe sa psihičkim/ duševnim smetnjama mogle riješiti snagom volje da to žele. To je, naravno, sasvim krivo i dolazi iz fundamentalnog nerazumijevanja psihičkih poremećaja koji se procjenjuju moralistički, kao slabost karaktera, a ne vide se kao bolest zbog koje postoji cijela jedna

grana medicine – psihijatrija. Još je gore što medicinsko osoblje u hitnim ambulantama kojima se obraćaju bolesnici zbog paničnih napadaja, fobija i drugih anksioznih i depresivnih fenomena, daju za ta stanja komentar: „Nije vam to ništa, to je samo psihički.“ Samo psihički!? Samo psihički je jako puno; psiha je naš identitet, moja psiha – to sam ja. Važan mi je moj bubreg, moja pluća i jetra, ali ja sam zapravo moja psiha, to je esencijalni dio mene i to nikako ne može biti nevažno ili manje važno od kamena u bubregu ili upale pluća. Antagonizam društva, medicinskog osoblja, pa nekad i samih psihijatara prema osobama s duševnim smetnjama, odnosi se na nesvjesni strah od ludila i gubitka kontrole koji je ubikvitaran ljudskoj vrsti. Jesu li psihički problemi tabutema u Hrvatskoj? Okolina u Hrvatskoj, a i drugdje na svijetu, ima brojne predrasude prema osobama koje imaju psihičke poremećaje, za razliku od podrške koje daju osobama koje su tjelesno bolesne i imaju npr. maligni tumor. Hrvatsko društvo je konzervativno i još uvijek slabo prihvaća različitosti, što se ogleda u lošem odnosu prema osobama s invaliditetom, gdje spadaju i osobe s duševnim smetnjama. Ne mislim da smo po tome najgori na svijetu, ali s obzirom na to da smo dio europske kulture, koja je vrh razvoja čovječanstva, očekivala bih informiraniji, otvoreniji i humaniji stav društva i njegovih institucija prema psihičkim bolesnicima. Zanimljiva mi je anegdota iz terapije jedne bolesnice koja je sedam godina imala agorafobiju zbog koje bez pratnje muža nije mogla izaći iz kuće niti doći na posao ili se vratiti s posla. Radila je u filijali HZZO-a, gdje se susretala s brojnim liječnicima kojima se godinama obraćala s molbom da joj preporuče nekog psihijatra jer ima psihički problem – agorafobiju. Odgovor koji je dobivala je bio: „ Gospođo Mila, pa Vi ste fina žena, što će Vama psihijatar? “ Nevjerojatno! Na tom tragu je i komentar sudionice „najpametnije“ televizijske emisije u Hrvata „Peti dan“ od 30. ožujka ove godine koja je, kritizirajući jednu televizijsku reklamu za sredstvo za umirenje koje se kupuje u slobodnoj ➜ Zdrave vijesti 13


volim svoj poziv prodaji, napravila poveznicu s lijekom, konkretno Prozacom, zaključujući da je najbolje da za sve probleme uzmemo tabletu. Psihofarmaci bilo koje vrste, pa i antidepresivi, ne daju se za životne probleme, već za simptome psihičkih bolesti, koje smiruju i tako olakšavaju osobi da SAMA riješi svoje probleme. Zašto bi bilo krivo provjerenim lijekom pomoći čovjeku da manje pati? Ja mislim da je krivo i neetično ne pomoći čovjeku da manje pati i držati se stava da je čovjeku urođen istočni grijeh zbog kojeg se mora pročistiti patnjom za kratkog života na ovom svijetu koji je „dolina suza“. Kad se sjetim da se nekad pročišćavalo grešnike vatrom, vidim da smo u stavovima ipak napredovali. Antidepresivi su u ovom trenutku, kao i cjepiva, vruća tema u medijima i društvu, samo ih još nisu orkestrirano povezali s autizmom (javili su se neki pojedinačni glasovi). Kada potražiti pomoć psihijatra? Možemo potražiti pomoć psihijatra kad god mi procijenimo da nam je potrebna psihička pomoć i podrška. Mi se možemo savjetovati oko svake naše dileme ili subjektivne nelagode. Važnije je znati kad bismo morali potražiti pomoć psihijatra. Takve su situacije kliničke bolesti u kojima smo se odvojili od stvarnosti pa imamo ćutilne obmane, bolesne, nerealne sumanute ideje da nas netko progoni, da ima nešto protiv nas, ili da nas svi gledaju, žele nam zlo, šalju poruke preko televizije i sl. To su psihotična stanja za koja je nužno psihijatrijsko, najčešće bolničko, liječenje. Sve češće slušamo i čitamo o depresiji i anksioznosti. Koja je razlika između tužne i depresivne te između zabrinute i anksiozne osobe? Trebamo razlikovati običnu životnu nesreću i nezadovoljstvo od bolesnog depresivnog raspoloženja. Civilizacija u kojoj živimo po sebi nam izaziva nelagodu, kako bi rekao Freud, a ta nelagoda ne bi smjela biti tako velika da nas sasvim preplavi pa da prestanemo funkcionirati, spavati, jesti i koncentrirati se na teme koje nas inače zanimaju i vesele. Zabrinuti možemo biti s razlogom, koji i drugi razumiju slično kao i mi (čekanje

14 Zdrave vijesti

patohistološkog nalaza tumora dojke, na primjer). Ta stanja nelagode i zabrinutosti nisu indikacija za psihijatrijski tretman i nisu bolest. Međutim, ako smo napeti više mjeseci u prosječnim situacijama, uz smetnje spavanja i koncentracije, sigurno se radi o bolesnoj anksioznosti za koju trebamo stručnu intervenciju. Naše raspoloženje može biti loše i možemo biti tužni i plakati nakon životnog događaja koji za nas znači neki bitan gubitak , ali to ne bi trebalo trajati više od šest-osam tjedana koliko se smatra da traje prosječno žalovanje (žalovanje je proces tugovanja kroz koji se psihički odvajamo od izgubljene ljubavi, posla, pozicije i sl). To je obična tuga, nije bolest i za to ne trebamo liječenje. Međutim, nekad se dogodi da nakon nekog bitnog gubitka ili bez bilo kakvog vidljivog razloga postanemo neraspoloženi na način da nas ništa ne veseli, da ne možemo spavati ni jesti, da nemamo koncentracije, volje ni motivacije za svakodnevne aktivnosti, da nas nerviraju i ljute situacije u kojima smo se prije osjećali dobro. Pri tom nas često muče brojni strahovi za zdravlje, za sadašnjost, za budućnost i za sudbinu naših bližnjih. Mogu nam se pri tom javiti negativne, čak i autodestruktivne misli, može nam padati na pamet da se ubijemo ili da bi bilo bolje da nas nema. Često sam tijekom psihijatrijskih pregleda čula: „Pa, doktorice, svakom ponekad padne na pamet da se ubije", što nije točno. Ne ubiju se svi kojima to padne na pamet, ali oni kojima to pada na pamet imaju neki psihički problem koji može biti veći ili manji, ali sigurno postoji kao problem za koji je nužna stručna procjena, a i pomoć psihijatra. Takvo stanje je depresija, kao bolest koja se mora liječiti. Ljudi često brkaju pojam psihijatar i psiholog, nekad ih poistovjećuju, a nekad, zbog straha od osude okoline, umjesto pomoći psihijatra traže pomoć psihologa. U čemu se te dvije profesije razlikuju? Psihijatri su liječnici koji su završili medicinski fakultet i nakon toga specijalizaciju iz psihijatrije i mogu propisivati lijekove. Psiholozi su završili filozofski fakultet i ne mogu propisivati lijekove. Obje profesije idu na razne edukacije iz psihoterapijskih tehnika, što je izvan i psihijatrijske i psihološke osnovne izobrazbe. To nisu

kompetitivne, već suradne struke koje se mogu sjajno dopunjavati i na terenu je najčešće tako. U nekim bolnicama psihijatri postavljaju dijagnoze i daju lijekove. a psiholozi vode psihoterapiju za te iste bolesnike. Ima raznih modela suradnje. Kad utvrdimo postojanje psihičkog poremećaja te odredimo lijek koji će reducirati napetost i strahove, nužno je provoditi psihoterapiju ili bar psihoedukaciju. Glava nam nije epruveta da bi u njoj samo smućkali neke tablete. Naš mozak je čudesan organ čija je osnovna osobina neuroplastičnost. Sve što doživljavamo tijekom našeg života mijenja njegov kemizam i strukturu. To znači da naš mozak nema isti kemizam i strukturu kad dolazimo na psihoterapijsku seansu ili na predavanje kao što su kemizam i struktura našeg mozga nakon te psihoterapije ili predavanja. Svako iskustvo, doživljaj ili odluka se upisuju u kemiju i u strukturu našeg mozga. Znači, važno je kako živimo i kako razumijemo naš život. U tome nam bitno može pomoći psihoterapija koja, kao i svaki drugi doživljaj, mijenja kemizam i strukturu našeg mozga. Da bi ta promjena bila pozitivna, morate se javiti psihoterapeutu koji zna što radi i koji zna svoj posao. Uloga ozloglašenih psihijatrijskih tableta raznih vrsta je da umanje psihičku patnju bolesnicima koji onda lakše sudjeluju u psihoterapiji i bolje funkcioniraju u procesu svog života koji ih zapravo liječi. Svakodnevno pomažete ljudima u rješavanju njihovih problema . Utječu li problemi drugih ljudi i često teške životne priče na Vas osobno? Kao psihijatrica, ja liječim ljude od psihičkih smetnji koje ih sprečavaju da sami rješavaju svoje probleme. Budući da znam što radim, to znanje i trening mi pomažu da se ne identificiram pretjerano s osobama koje liječim. Empatija je, naravno, nužna, ali ne poistovjećenje. Nekad je zaista teško držati distancu, na primjer, za terapijskog razgovora s majkama koje žaluju nakon smrti djeteta. Što biste poručili osobama koje se svakodnevno bore sa psihičkim problemima? Preporučila bih im da se uporno i kontinuirano liječe jer je, zahvaljujući plastičnosti mozga, sve moguće. ■


»INFO

zdrave vijesti

„It“ modeli cipela za proljeće dolaze iz ara Shoes Ovo proljeće i ljeto nosit ćemo srebrne, prirodne i sive tonove uz zanimljive detalje poput širokih satenskih mašni, nezaobilaznih bisera i metalnih kopči. Tenisice iz kolekcije ara Shoes i ove će sezone nastaviti oduševljavati svojim dizajnom i udobnošću zbog kojih će postati apsolutni must-have. Na našim policama pronađite Seamless modele koji kombiniraju moderan dizajn i tehnologiju bez šavova na prednjem dijelu cipele, osiguravajući tako više udobnosti. Uz njih, koncept Fusion4 tenisica i balerinki razvio je modele s trodimenzionalnom fleksibilnošću koji pružaju nevjerojatno iskustvo udobnosti nošenja tijekom cijelog dana, a koje možete pronaći u različitim širinama. Kožom prekriveni izmjenjivi ulošci, lagani „Dynergy“ potplati te mekani jastučići dodatan su razlog da potražite novu kolekciju s više od 220 modela cipela i izaberete upravo one koji vam najbolje odgovaraju. Modele ara Shoes obuće i torbica možete pronaći na 11 ara Shoes samostalnih prodajnih mjesta u Hrvatskoj, kao i na svim prodajnim mjestima trgovina Comfort&Life, Mass, Peko Powered by Rodea te u manjim trgovinama udobne obuće. Zdrave vijesti 15


»INFO

zdrave vijesti

Velika obljetnica Palace Hotel Zagreb

■ Palace Hotel Zagreb, prvi profesionalni hotel u gradu Zagrebu, obilježava 111 godina poslovanja i ugošćivanja klijenata raznih profila i nacija, kojom prigodom je javnosti prvi put predstavljen sadržaj dragocjene vremenske kapsule pronađene u temeljima hotela prilikom njegove renovacije i energetske optimizacije. Jedinstvena stakleno-bakrena vremenska kapsula s kraja 19. stoljeća velika je 40 centimetara i sadrži tekst na hrvatskom i njemačkom jeziku u kojem se daje dragocjen presjek toga vremena – povelja koja svjedoči vladavini cara Franje Josipa i bana Khuena-Hédervàryja, cjenik roba i usluga te informacije o investitoru i izvođačima radova, ali i blagoslov za zgradu te sve osobe koje će obitavati u njoj. Uz tekstualni sadržaj, u kapsuli su pronađene i izvorne novine „Obzor“ i „ Agramer zeitung“ , tiskane 30. svibnja 1891. te krajcari cara Franje Josipa I. – Sa željom da potomstvu ostave vrijedne podatke o važnim događajima, kroz stoljeća su se na skrovitim mjestima ostavljale vremenske kapsule, poput ove.

16 Zdrave vijesti

Zahvaljujući pažnji radnika i senzibilitetu prema baštini djelatnika hotela Palace, ovi krhki dijelovi prošlosti su konzervirani i restaurirani u Hrvatskom restauratorskom zavodu te tako sačuvani za buduće generacije – izjavila je dr. sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda. Mr. sc. Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, prva je čestitala Upravi Hotela 111. godišnjicu rekavši: – Turizam u Zagrebu danas je jedna od vodećih grana, a davne 1907. godine, vjerujem da je malo tko promišljao turizam u našem gradu na način kako se to čini

danas. Međutim, Palace Hotel, kao prvi profesionalno organizirani hotel u Zagrebu, napravio je taj važni prvi korak, a koliko je on bio uspješan i gotovo vizionarski u to vrijeme, najbolje govori činjenica da danas obilježavamo njegov 111. rođendan. U svrhu usmjeravanja prema održivom poslovanju, Uprava Palace Hotela provela je modernizaciju hotelskih dvorana i ugradnju toplinskih pumpi te je tako ovom šarmantnom dugovječnom hotelu na uistinu nezamjenjivoj lokaciji nadomak zelene oaze centra Zagreba osigurala energetsku održivost i ekološku prihvatljivost. Uprava hotela ustrajno održava tradiciju Kavane Palace Hotela, omiljenog mjesta susreta i ispijanja kave Zagrepčana, pa se tako u redovnu ponudu vraća i slavna tortica Petit Palace. Tortica je dugo vremena bila omiljena delikatesa gostiju, a sad će biti dostupna za konzumaciju u Palace Kavani, ali i kao slatki poklon za ponijeti. Uz slavne Štrukle Palace, baštinski jelovnik te kavanske kolače, Petit Palace tortica zaokružuje tradicionalne okuse baštinske hotelske ponude jela starog Zagreba.


TEMA BROJA

MENOPAUZA Prestanak reprodukcijskog razdoblja velika je promjena za svaku ženu, ali ne i nužno slabljenje kvalitete života. Prepoznati simptome i na vrijeme reagirati znači uživati u mirnom razdoblju života

I

ako još uvijek velik broj žena nerado govori o menopauzi, opće je prihvaćeno mišljenje da to nije „tegoba ili bolest“, već prirodno stanje, prirodna promjena u životu svake žene. Prvi očiti znak ulaska u menopauzu jest prestanak menstruacije. Naziv menopauza potječe od dviju grčkih riječi: men – što znači mjesec i pausis – što znači prestanak. U ovom slučaju riječ je o prestanku funkcije jajnika, odnosno prestanku proizvodnje oplodnih stanica i smanjenju izlučivanja hormona progesterona i estrogena, koji u tijelu imaju višestruku funkciju. Do prestanka tih funkcija

jajnika ne dolazi naglo ni odjednom. Te funkcije jajnika postupno slabe, one postupno posustaju, gube svoj prirodni ritam, on postaje sporiji. To usporavanje aktivnosti jajnika nazivamo perimenopauzom, koja se u većine žena javlja oko 47. ili 48. godine života. Prvi znaci perimenopauze jesu neredovite menstruacije. Perimenopauza može potrajati dvije ili četiri godine, što je individualno, no uobičajeno se računa da traje prosječno 3,8 godina. Potpuni prestanak menstruacije označava razdoblje menopauze koja, prema statistikama, nastupa oko 51. godine života (preciznije oko 51,3. godine). ➜ Zdrave vijesti 17


TEMA BROJA: MENOPAUZA

Ulazak u menopauzu malo koja ja žena nije osjetila. Zbog prestankaa reprodukcijske i endokrinološke funkcije jajnika dolazi do niza promjena, ne samo tjelesnih već i psihičkih. No svaka žena danas u postmenopauzi može očuvati e. kvalitetu života i spriječiti tegobe. blje Menopauza je životno razdoblje rijed kojeg se mnoge žene već unaprijed kad pribojavaju. Svi smo čuli, ponekad i strašne, priče o simptomima koje muče žene u menopauzi, od debljanja, nesanice i promjena e, raspoloženja do suhoće rodnice, ovidepresije i lupanja srca, a o valovima ma vrućine, u narodu poznatijima kao „valunzi“ ili „fumade“, da see i ne govori. Sve su to simptomi koji ženi ati u menopauzi mogu predstavljati svakodnevne tegobe koje moguu uvelike utjecati na raspoloženje i kvalitetu života. Ako ste i sami došli do te važne životne hormonske prekretnice, s pravom možete očekivati mnoge promjene. No ne trebate zbog toga biti unaprijed uznemireni ili zabrinuti, radi se prirodnim promjenama za koje je priroda ponudila ruku pomoći. Klimakterij je proces koji se ne događa preko noći, to je promjena u ženinu životu koja započinje s perimenopauzom, godinama prije menopauze koja se, tehnički gledajući, vremenski utvrđuje tek nakon što je prošla jedna godina od posljednje menstruacije. To je i glavni razlog zašto nikad ne možemo znati u kojoj smo točno fazi, jesmo li na početku, u sredini ili na kraju tog procesa. No bez obzira na to koliko smo već prešli i koliko je tek pred nama, brojni su simptomi koji upućuju na promjene u proizvodnji i ravnoteži ženskih spolnih hormona, a žene ih najčešće počinju osjećati između pet i deset godina prije nastupa menopauze. To je upravo i vrijeme kad trebamo djelovati.

Što se mijenja

Najveća je greška razdoblje menopauze uspoređivati s razdobljem aktivnog, plodnog razdoblja života, uspoređivati ranije mogućnosti i iskustva s razdobljem koje je nastupilo. Žena koja menopauzu i postmenopauzu doživljava kao prirodnu promjenu, prirodan ulazak u zrelo razdoblje života, lako će prihvatiti promjene i znati držati

18 Zdrave vijesti

pod nadzorom one koje joj smanjuju kvalitetu života. Navale vrućine, nagle promjene raspoloženja, teže održavanje preporučene tjelesne težine, sklonost tjeskobnim mislima – s tim i drugim simptomima suočava se gotovo svaka žena, prije ili kasnije, ovisno o trenutku nastupa menopauze. Statistike pokazuju da se s menopauzom teže suočavaju i teže je prihvaćaju žene iz razvijenih zapadnih zemalja, a kao razlozi za to navode se otuđen način življenja u velikim gradovima, raspršenost obitelji, odlazak u mirovinu. Istina je da je menopauza mnogo više od valova vrućine, no istina je i to da je kvaliteta života znatno složenija kategorija od promjena do kojih dolazi.

Kako tijelu pomoći?

U menopauzi je više no ikada potrebno obratiti pažnju na kvalitetu prehrane i općenito života, ali i uzimati dodatke prehrani kao što su izoflavonoidi, vitamini i minerali. Neugodne simptome koji se javljaju zbog narušene hormonske ravnoteže olakšat će pripravci na bazi ljekovitog bilja koje ne samo da se tradicionalno koristi za ublažavanje tegoba menopauze nego su ta djelovanja potvrđena i znanstvenim ispitivanjima. Među njima je najpoznatija i najpopularnija cimicifuga (Cimicifuga racemosa), koja je već od sredine prošloga stoljeća odobrena za reguliranje klimakterijskih tegoba te je trenutačno najispitivanija biljka iz skupine onih koje sadrže fitoestrogene. Promjene je korisno prepoznati na vrijeme, kao i posljedice, koje se razlikuju

od žene do žene, a zadiru u gotovo svaki organski sustav tijela. Ono što mnoge žene ne znaju jest: što točno trebaju očekivati u tom razdoblju, kada je u njih točno nastupila prava menopauza, kakve bi konkretne posljedice mogle imati na tijelo, um i dušu, tj. cjelokupni život i trebaju li i koje životne navike im valja mijenjati i na koji način? Menopauza u užem smislu definira zadnju menstruaciju u životu žene i normalni je sastavni dio prirodnog procesa starenja. Gašenjem funkcije jajnika ujedno postupno prestaje i proizvodnja spolnih hormona estrogena i progesterona te se bitne promjene događaju u tkivima koja pokazuju najveću ovisnost o hormonima – mozak, koža i sluznice, a ozbiljnije zahvaćaju i čitav urogenitalni sustav, kao i kosti i krvne žile. Ove promjene značajno remete kvalitetu života i povećavaju rizik za nastup i pogoršanje kroničnih bolesti kao što su osteoporoza, bolesti srca i krvnih žila i senilna demencija. Dovode do pada kvalitete života, no, srećom, uglavnom su prolazne naravi, traju između tri i pet godina. Javljaju se i pojačan umor i iscrpljenost (osjeti ih devet od deset žena), depresija (svaka druga žena) te razni poremećaji spavanja (oko tri četvrtine žena). U doba menopauze i pred nju pojavljuju se i vazomotorne tegobe – tzv. valunzi ili fumade – koje su najčešći prvi znak rane menopauze, javljaju se u do 30 posto premenopauzalnih žena, a od ovog simptoma pati čak 85 posto svih u žena u ranoj postmenopauzi. Do prvog napadaja vrućine dolazi zbog


abnormalne aktivacije centra za termoregulaciju u mozgu, što za posljedicu ima širenje krvnih žila na periferiji organizma, često u predjelu glave, vrata i grudi. Ti se napadi događaju uglavnom noću, često bude ženu iz sna, a nakon određenog vremena nagli val vrućine završi znojenjem i padom temperature. Nastanak napadaja vrućine tumači se potrebom da se „zbunjeni“ hipotalamus „nauči“ na novo stanje snižene količine estrogena pa navedene tegobe prođu normaliziranjem njegove razine.

Posljedice menopauze mogu se ugrubo podijeliti na: SREDNJOROČNE – nastupe između pet i deset godina prije menopauze. To su najčešće: promjene kvalitete kože i kose, urogenitalna atrofija i smanjen libido, kao i kognitivne funkcije mozga. Simptome urogenitalne atrofije ima gotovo trećina žena u dobi od 50 godina te čak devet od deset žena dobi od 60 godina. S nedostatkom estrogena smanjuju se i vlažnost i elastičnost kože uz jače perutanje, povećava se sklonost ozljedama, rane teže cijele te se javljaju bore. Involutivne promjene trpe i kosa i nokti. Manjak estrogena i androgena oštećuje kognitivne funkcije mozga, osobito slabi pamćenje te se javljaju smetnje koncentracije. KASNE POSLJEDICE – javljaju se između deset i trideset godina nakon nastupa menopauze. Mežu njima su značajne bolesti srca i krvnih žila, koje su nakon 50. godine uzrok gotovo svake druge smrti žena. Javlja se i osteoporoza, koja nema znakova dok ne nastupe lomovi, pa se zove i „tiha“ bolest, a povezana je i s gubitkom zubi. Osjetila su također zahvaćena smanjenjem razine estrogena i dolazi do: smetnji vida, suhog oka, povećanog očnog tlaka, nastanka očne mrene i pojačanog suzenja, a sa strane osjetila za sluh, do staračke nagluhosti. Rizik od demencije izrazito se povećava te se nakon 65. godine sa svakih narednih pet godina udvostručava. Najčešće su to Alzheimerova demencija i vaskularna demencija. Najčešća bolest zglobova te dobi jest osteoartritis, čija se učestalost povećava sa životnom dobi. Simptome i posljedice menopauze moguće je ublažiti već jednostavnim mje-

Zbog stanjene sluznice, uslijed manjka estrogena, javljaju se simptomi: suhoća, svrbež i žarenje rodnice i smetnje koje rezultiraju bolnim odnosima. Češće su i urinarne smetnje i hitno (češće noću) mokrenje, praćeno bolovima zbog čestih uroinfekcija. Multi-Gyn® Actigel - učinkovito i prirodno rješenje za tegobe rodnice poput svrbeža, peckanja, nadražaja intimnog područja, obilnog iscjetka ili iscjetka neugodnog mirisa. Njegovo djelovanje temelji se na 2QR (''to cure'' = liječiti) kompleksu koji blokira vezanje patogenih mikroorganizama za tkivo rodnice. Multi-Gyn® Actigel ujedno regulira pH rodnice. Multi-Gyn® Actigel: ● sprječava i liječi bakterijsku vaginozu (BV) ● brzo i učinkovito uklanja neugodan miris, crvenilo, bolove, peckanje i svrbež intimnog područja ● ima optimalan pH (4,1) koji održava normalnu floru rodnice ● preporučuje se nakon terapije antibioticima jer potiče rast „dobrih“ bakterija'' – laktobacila. Cystinol® - tradicionalni biljni lijek namijenjen liječenju simptoma blage ponavljajuće infekcije donjeg urinarnog sustava u žena, koja se manifestira osjećajem žarenja tijekom mokrenja i/ili učestalim mokrenjem. Cystinol®, za razliku od uroloških čajeva i dodataka prehrani s medvjetkom, sadrži optimalnu dnevnu dozu medvjetke, u skladu s preporukama Europske agencije za lijekove. Plaćeni oglas o lijeku. Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

rama samopomoći i prilagodbom životnih navika, tako će pomoći ako: ✔ nosite laganiju odjeću od prirodnih materijala ✔ spavate u umjereno toploj prostoriji, na kvalitetnoj posteljini od prirodnih materijala i krevetu s udobnim madracima ✔ smanjite unos hrane, izbjegavate oštre začine, ali i kavu, alkohol i kofeinske napitke ✔ prestanete pušiti ili bar smanjite pušenje ✔ prakticirate vježbe dubokog disanja ✔ redovno vježbate (pilates, ples, rastezanje, masaža) ili se bavite nekim lakšim sportom ✔ uzimate vitamine i minerale, proteine i omega-3 nezasićene masne kiseline iz svježeg voća i povrća, a ima i mnoštvo pripravaka – dodatke prehrani koji mogu pomoći.

Od pomoći mogu biti i neki lijekovi

Uzimajte ih isključivo u dogovoru i pod kontrolom liječnika. Alfa-adrenergički agonisti mogu biti učinkoviti u suzbijanju napadaja vrućine, kao i gestageni, s kojima valja biti na oprezu jer njihovo dugoročno djelovanje, uključujući i učinke na dojku, nije sasvim utvrđeno. Neki sintetički steroidi s gestagenim, androgenim i estrogenim djelovanjem ublažavaju simptome menopauze i povoljno utječu na regeneraciju kosti, no i s njima valja biti oprezan i ništa ne uzimati na „svoju“ ruku. Neki se neuroaktivni lijekovi, koji su tzv. selektivni inhibitori serotoninskih receptora mogu se primijeniti u liječenju depresije i tjeskobe, kao i za ublažavanje napadaja vrućine. Daju se kratkotrajno onda kada postoji kontraindikacija za hormonsku terapiju te je poželjnija druga terapija, npr. u pacijentica sa simptomima nedostatka estrogena zbog liječenog karcinoma dojke. Novija istraživanja upućuju na to da i neki antikonvulzivi mogu smanjiti valove vrućine, ali imaju i nuspojave (nesanicu, vrtoglavice, poremećaje mišićne kontrakcije, umor). Bifosfonati se daju za liječenje osteoporoze u starijih žena koje su imale prijelome. U mlađih žena njihovi dugoročni učinci nisu dovoljno istraženi. ➜ Zdrave vijesti 19


TEMA BROJA: MENOPAUZA

Bolest se može spriječiti tjelesnom aktivnošću i pravilnom prehranom

DOBRA VIJEST

Menopauza i osteoporoza LOŠA VIJEST

Osteoporoza je uzrok zabrinjavajućeg broja prijeloma kosti, a oni su posebno opasni za osobe starije životne dobi. Zbog invaliditeta uzrokovanog prijelomom kosti u starijoj životnoj dobi, osteoporoza se često spominje kao „smrtonosna bolest“.

20 Zdrave vijesti

O

steoporoza, progresivna metabolička bolest kostiju koja im smanjuje gustoću, danas je vodeći javnozdravstveni problem, kako u svijetu, tako i u nas. Najčešće se javlja u žena, u postmenopauzi, dakle u starijoj populaciji čiji broj značajno raste. Upravo stoga stručnjaci upozoravaju na ozbiljan porast broja oboljelih i na važnost prevencije kojom bi se takvo stanje moglo itekako promijeniti. Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj oko 400 000 žena ima osteopeniju (smanjenje koštane mase), a 250 000 ih boluje od osteoporoze.

Postmenopauzalna osteoporoza je uzrokovana manjkom estrogena, ženskog spolnog hormona, koji pomaže u regulaciji ugradnje kalcija u kosti kod žena. Obično se simptomi javljaju između 51. i 75. godine života, ali se mogu javiti prije ili kasnije. Uslijed snižene razine estrogena, žene u postmenopauzi izloženije su osteoporozi. Estrogen igra važnu ulogu u zaštiti kostiju, i kako se lučenje estrogena smanjuje tijekom menopauze, dolazi do gubitka koštane mase. Ispitivanja pokazuju da nakon četrdesete godine života svi gubimo 0,5 posto koštane mase godišnje, a taj se gubitak udvostručuje s ulaskom u menopauzu.

Kada i koje pretrage

Uz redovite ginekološke preglede i papa-test te mamografiju svaka bi žena trebala provjeriti gustoću koštane mase denzitometrijom. Ta bezbolna i neinvazivna pretraga zlatni je standard u pravodobnom otkrivanju osteoporoze, što


SAVJETI Smanjite ili potpuno izbjegavajte alkohol. Čaša vina ili piva dnevno granica je koju ne smijete prijeći. Odbacite pušenje jer pušenje ubrzava propadanje koštane mase. Smanjite unos soli. Natrij iz soli izaziva pojačano izlučivanje kalcija putem mokraće. Smanjite unos kofeina. Ima ga u kavi, čaju, čokoladi i napitcima s kolom. Kofein pojačava izlučivanje kalcija putem mokraće. Umjereno se sunčajte. Uz pravilnu zaštitu sunce je korisno jer UV zrake poboljšavaju apsorpciju vitamina D. znači rano liječenje bolesti i sprječavanje teških posljedica. Rezultati pretraga pomoći će vašem liječniku da opazi prve promjene i preporuči vam promjene načina života pomoću kojih ćete bolest izbjeći ili usporiti njezin razvoj i bez primjene lijekova. Stručnjaci denzitometriju preporučuju svim ženama u postmenopauzi prije 65. godine života koje uz to imaju jedan ili više rizičnih čimbenika, svim ženama nakon 65. godine ili s dugotrajnom amenorejom te ženama u menopauzi koje su imale češće prijelome kosti. Osim u dijagnosticiranju bolesti, denzitometrija se koristi i za kontrolu učinka liječenja. Uz denzitometriju primjenjuju se i druge neinvazivne tehnike mjerenja gustoće kostiju: ● UZV denzitometrija primjenjuje se ponajprije u epidemiološkim istraživanjima i probiru bolesnika u rizičnoj populaciji. Mjerenjem gustoće petne kosti ili podlaktice moguće je utvrditi osteopeniju, često prvi stadij osteoporoze. ● Rendgenska pretraga nesigurna je i neprecizna metoda, no zbog pristupačnosti upravo se na osnovi rendgenske pretrage često posumnja

na osteoporozu. Rendgenska pretraga pomaže otkriti kompresivne prijelome kralježaka i drugih kostiju, ali ovom pretragom osteoporozu je moguće otkriti tek kad je gubitak koštane mase veći od 30-40 posto. ● Laboratorijske pretrage korisna su pomoć u dijagnosticiranju osteoporoze. Određivanjem razine kalcija i fosfora te specifičnih biljega koštane pregradnje u krvi i urinu moguće je procijeniti stupanj koštane pregradnje i pratiti učinak liječenja. Analiza koštane pregradnje prilično je skupa metoda, no vrlo je korisna jer omogućuje procjenu učinka liječenja već nakon između jednog i tri mjeseca, za razliku od denzitometrije kojom je procjena učinka liječenja moguća tek nakon godinu-dvije.

Vježba je najbolji lijek

Vježbanje je svakako jedan od najvažnijih čimbenika prevencije i liječenja osteoporoze jer tjelesna aktivnost, uz dovoljan unos kalcija prehranom, prirodno potiče izgradnju koštane tvari čineći tako osnovu prevencije nastanka osteoporoze. Unos kalcija i vježbanje najučinkovitije djeluju na povećanje koštane mase upravo prije nastanka bolesti. Uz to što jača kosti, tjelesna aktivnost jača muskulaturu i poboljšava koordinaciju te povoljno djeluje na smanjenje mogućnosti gubljenja ravnoteže i padova. Pritom je važno naglasiti da za postizanje takvih učinaka tjelesna aktivnost mora biti kontinuirana i prilagođena psihofizičkim mogućnostima pojedine osobe. ■

Kalcij je glavni sastojak kosti. Za održavanje optimalne gustoće kostiju potrebna je određena količina tog minerala u svakodnevnoj prehrani. Dok se djetetu u prvoj godini života preporučuje dnevni unos od 600 mg kalcija, u adolescenciji se dnevno preporučena količina povećava na 800 mg, a u postmenopauzi do 1500 mg kalcija. Dovoljan unos kalcija i vitamina D, kao i redovita tjelesna aktivnost tijekom cijelog života, zlatna su pravila prevencije koja pomažu spriječiti i ublažiti propadanje kvalitete koštane mase. Calcimed D3 ● 600 mg Ca / 400 i.u. D3 šumeće tablete bez šećera, sa sladilima ● Kombinacija kalcija i vitamina D3 ● Pakiranje od 20 i od 40 šumećih tableta ● Kalcij je potreban za održavanje normalnih kostiju i zubi. Ima ulogu u regulaciji dijeljenja i diferencijacije stanica te doprinosi normalnom mehanizmu stvaranje energije. ● Vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji (iskorištenju) kalcija i fosfora, normalnoj razini kalcija u krvi i održavanju normalnih kostiju.

Zdrave vije vijesti 21


»INFO

zdrave vijesti

Moćna i učinkovita formula za zdrave kosti

■ CalxPlus mekane tablete za žvakanje idealno pokrivaju dnevnu potrebu za kalcijem. CalxPlus ukusna karamela bez šećera, s manje od 11 kcal, blagotvorno djeluje na zdravlje. Bez glutena i laktoze, primjerene za vegane, tablete su pojedinačno pakirane te iznimno praktične za uporabu, a ugodan okus vanilije i čokolade osvojit će i najmlađe. CalxPlus osigurava brzu i sigurnu nadoknadu kalcija u organizmu, a jedinstvena kombinacija sastojaka omogućuje maksimalnu ugradnju kalcija. Dvije tablete CalxPlusa

Nurofen Junior 100 mg meke kapsule za žvakanje s okusom naranče ■ Za snižavanje vrućice, ublažavanje simptoma prehlade i gripe. Za ublažavanje blagih do umjereno jakih bolova, kao što su grlobolja, zubobolja, uhobolja, glavobolja, blaži bolovi te uganuća/iščašenja. Svaka meka kapsula sadrži 100 mg ibuprofena. Kapsule su dostupne s okusom naranče. Ovaj lijek indiciran je za primjenu u djece u dobi od 7 do 12 godina (od 20 kg do 40 kg tjelesne težine).

22 Zdrave vijesti

na dan doprinose održavanju zdravih kostiju i predstavljaju jedinstvenu i najbolju formulu uz koju ste sigurni da ste učinili najbolje za svoje zdravlje. Dodatak prehrani CalxPlus dostupan je u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.

Ovo su cipele koje ćete doslovce obožavati

■ Pronaći savršene cipele je neprocjenjivo, a zahvaljujući brazilskom brendu Piccadilly to nikada nije bilo lakše. Svjetski poznati brend krije savršen spoj udobnosti, mode i najnovijih tehnologija. Zaboravite na sve neugodne nuspojave loše obuće – otečene i bolne noge, znojna stopala, neugodne mirise i čukljeve. Piccadilly predstavlja novu generaciju udobnosti. Zahvaljujući novim tehnologijama najudobnije cipele na svijetu pomažu boljoj cirkulaciji krvi, potiču rad metabolizma, uklanjaju toksine iz tijela i sprečavaju oticanje nogu. Mekani jastučići iznad pete sprečavaju bilo kakvo žuljanje ili osjećaj nelagode, a bol uzrokovan čukljevima eliminiraju specijalni rastezljivi jastučići. Anatomski uložak od lateksa savršeno apsorbira vlagu i neugodne mirise, a importirani amortizer od lateksa absorbira udarce i omogućuje lakše hodanje u visokim petama. Poslovne žene, stjuardese, žene koje su stalno u pokretu te one koje veći dio dana stoje nazivaju Piccadilly najudobnijim cipelama na svijetu. Piccadilly omogućuje božanstvenu udobnost, od pete do vrha, i predstavlja cipele koje ćete jednostavno obožavati. Više informacija: www.dockers.hr Prodajna mjesta: ZAGREB: Comfort&Life, City Center One West; Comfort&Life, Masarykova / Gundulićeva SPLIT: Comfort&Life, Bosanska 9; Comfort&Life, City Center One Split; Niki Shoes, Bosanska 11 ČAKOVEC: Fenix, Kralja Tomislava 7 PAZIN: Niki Shoes,, 25 rujna 42


Lice bez bora nije mit

■ Zahvaljujući Pro Collagen Plus, novoj Dr. Organic liniji, vrlo je lako pronaći učinkovito sredstvo u borbi protiv bora koje savršeno odgovara potrebama vaše kože. Naime, stručnjaci brenda Dr. Organic, poznatog po prirodnim i organskim proizvodima, u novoj liniji Pro Collagen Plus razvili su tri hidratantne anti-aging kreme koje sadrže patentiranu mješavinu bioaktivnih ekstrakata i pružaju učinkovitu dnevnu hidraciju koja u samo četiri tjedna učvršćuje i zaglađuje kožu – i smanjuje vidljivost bora. Njegu je iznimno važno prilagoditi tipu kože, pa je idući korak odabrati jednu od triju krema iz linije Pro Collagen Plus, koja će koži pružiti točno ono što joj je potrebno. ● Pro Collagen Plus dnevna krema s ekstraktom zmajeve krvi oživljava suhu i oštećenu kožu, njeguje je i obnavlja te sprečava nastanak bora. Ekstrakt zmajeve krvi iz amazonskih prašuma Perua prirodna je smola iz istoimene biljke koja dokazano djeluje protiv starenja, obnavlja i zacjeljuje kožu. Inovativna umirujuća krema savršeno će njegovati suhu i osjetljivu kožu izloženu stresu tijekom cijelog dana. ● Pro Collagen Plus hidratantna krema s probiotikom u kombinaciji s pro-kolagen kompleksom sadrži probiotičku mješavinu mliječnih proteina te ovaj serum zaglađuje i uravnotežuje kožu istovremeno smanjujući duboke bore. Učinkoviti probiotici umiruju kožu, smanjuju iritaciju i pružaju koži zdrav sjaj istodobno potpuno revitalizirajući epidermu. Namijenjena masnoj i mješovitoj koži, pruža prijeko potrebnu ravnotežu te zaštitu od stresa i oštećenja uzrokovanih vanjskim utjecajima. ● Svim tipovima kože odgovara Pro Collagen Plus hidratantna krema s ekstraktom crnog bisera koja tonizira, osvježava i njeguje

Zašto i koji tlakomjer koristiti?

■ Arterijski povišeni krvni tlak i fibrilacija atrija glavni su čimbenici rizika za nastanak moždanog udara, no prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od hipertenzije se u nas godišnje liječi samo polovina bolesnika, odnosno oko 750 000 njih. Prema podatcima istog izvora, godišnje oko 25 000 osoba doživi moždani udar, a oko 40 000 ih boluje od povremene ili trajne fibrilacije atrija, najčešće aritmije u općoj populaciji. Prevencija, tj. pravovremeno otkrivanje ovih dvaju najčešćih čimbenika rizika za moždani udar, ne samo da je važna nego je dostupno gotova svima. Microlife AFIB inovativni tlakomjer dostupan u našim ljekarnama, jedini je tlakomjer koji otkriva atrijsku fibrilaciju.

kožu. Tajna djelovanja ove kreme krije se u crnom biseru s Tahitija, koji se nalazi isključivo u dubokim tirkiznim lagunama Francuske Polinezije. Svojim nježnim mineralizirajućim svojstvima osvježava i obnavlja kožu i štiti je od vanjskih utjecaja. Pro Collagen Plus dnevne kreme pružaju osnažujuću dnevnu njegu koja sadrži pro-kolagen kompleks s biotinom i hijaluronskom kiselinom, koji dokazano ublažavaju iritaciju kože, smanjuju crvenilo i pružaju cjelodnevnu hidraciju. Hijaluronska kiselina izvanredno vlaži kožu. Naime, ni jedna biološka tvar ne zadržava vodu poput hijaluronske kiseline, zbog čega je koža osjetno glađa i mekša, a bore su manje vidljive. S druge strane, jedinstveni mineralni serum također sadrži ekstrakt lista kupine, koji poboljšava elastičnost i kompletno pomlađuje kožu te zaglađuje sitne linije i bore. Zahvaljujući takvom sastavu, dnevne kreme Pro Collagen Plus dokazano poboljšavaju vlažnost kože za više od 50 posto nakon samo dva sata. Proizvodi linije ne sadrže paraben, natrijev lauril sulfat, sintetičke boje ni uobičajene aditive, a njihovu djelotvornost potvrđuje i podatak da 95 posto korisnika nakon svega četiri tjedna primjećuje dokazane kliničke rezultate – čvršću i zaglađenu kožu te smanjenu vidljivost bora. www.drorganic.hr

Jačanjem imunosti protiv proljetnih alergija

■ Liječenje alergija svedeno je na ublažavanje simptoma i za to se najčešće koriste različiti lijekovi, međutim jačanjem imunosnog sustava postiže se bolji učinak jer se jača obrambena snaga organizma, čime se smanjuje utjecaj alergena koji uzrokuju alergije. Upravo je oslabljena imunost jedan je od glavnih uzroka alergije. Stoga je ojačajte prije nego što počne sezona alergija. Neki od poznatih i učinkovitih prirodnih dodataka prehrani namijenjeni jačanju imunosti nalaze se nadohvat ruke. Oktal Pharma iz linije Zona Vital preporučuje paket za Opće stanje organizma koji će, kako kaže njihov slogan, postati pravo #mojepojacanje: ● B COMPLEX kapsule sadrže vitamine B skupine koji doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti ● ONE-A-DAY multivitaminsko-mineralni dodatak prehrani ● BETAGLUCAN s vitaminom D3 koji doprinosi normalnoj funkciji imunosnog sustava. Beta-glukan se smatra najsnažnijim prirodnim aktivatorom i stimulatorom imunosnog sustava koji može povećati djelotvornost imunosti i do nekoliko puta. Zdrave vijesti 23


urinarne infekcije

Upala mokraćnog mjehura J

edva smo dočekali da pospremimo zimske kapute, veste, jakne i čizme pa uskočimo u laganiju odjeću i obuću. No čim malo zatopli, skloni smo često po kući hodati bosi, nositi otvorenije cipele ili sandale, sjediti na otvorenom – na još uvijek hladnim klupicama, što nerijetko dovodi do pothlađivanja nogu i donjeg dijela trbuha, odnosno do slabljenja prokrvljenosti organa u zdjelici, a samim time i mokraćnog mjehura. Upravo su ta prijelazna razdoblja, u kakvom smo sada, najnapornija za cijeli organizam jer često dolazi do pada imunosti, a to pak može negativno utjecati i na mokraćni mjehur, koji je i inače izrazito osjetljiv. Ni ljetni mjeseci ne donose olakšanje. Upravo suprotno, iako ih svi željno iščekujemo, oni najčešće donose probleme upravo mokraćnim putevima, dok su mokri kupaći kostimi najčešći uzrok javljanja urinarnih infekcija, kao i bose noge u hladnijim ili vjetrovitim večerima. Stoga u toplijim mjesecima treba izrazito paziti na zdravlje mokraćnog puta kako odraslih, tako i djece, posebice djevojčica, te ih od najranije dobi učiti pravilnom brisanju spolovila i važnosti redovitog pražnjenja mjehura kako bi se izbjegla mogućnost čestih upala. Također je iznimno važno često mijenjati pelene, ne ostavljati dijete dugo u mokrim kupaćim kostimima te ga u hladnijim večernjim satima toplije odijevati. Za zdravlje mokraćnih puteva prevencija je bitna , stoga vam u nastavku donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći izbjeći probleme u tom području: ● nosite pamučno donje rublje ● obratite pozornost na pravilno brisanje urogenitalnog područja od naprijed prema natrag, na taj način možete uvelike smanjiti mogućnost prijenosa bakterije E. coli iz rektalnog područja u mokraćnu cijev ● često praznite mokraćni mjehur ● konzumirajte velike količine vode ● kupanje u kadi zamijenite tuširanjem. Ako ipak primijetite simptome kao što su učestalo, bolno i otežano mokrenje uz osjećaj peckanja ili žarenja, neugodan osjećaj neispražnjenog mjehura ili čest nagon na mokrenje s oskudnom količinom urina, krenite s liječenjem odmah po pojavih prvih simpto■ ma kako se stanje ne bi zakompliciralo.

24 Zdrave vijesti

Yasenka URO BALANCE – Vaše trenutno olakšanje Već pri pojavi prvih simptoma potrebno je reagirati kako biste na vrijeme zaustavili upalu. Za trenutno olakšanje preporučujemo URO BALANCE iz Yasenke, tekući dodatak prehrani (250 ml) koji sadrži inovativnu kombinaciju ekstrakta brusnice, D-manoze, ptičjeg dvornika i vitamina C. AMERIČKA BRUSNICA najpoznatija je biljka koja se tradicionalno koristi kad su u pitanju problemi vezani uz infekciju mokraćnog trakta. D-MANOZA djeluje na jednostavan način tako da se čvrsto veže na površinske izdanke bakterije E. coli. Afinitet vezanja bakterije E. coli na D-manozu veći je nego afinitet vezanja na stanice mokraćnog mjehura. Bakterija vezana na D-manozu mokrenjem se izbacuje iz tijela. PTIČJI DVORNIK je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice dvornika (Polygonaceae) koja sadrži 1 % silicijeve kiseline, 1 % flavonoida te sluzne polisaharide koji se tradicionalno koriste kao diuretik (potiču izlučivanje tekućine). VITAMIN C doprinosi normalnoj funkciji imunosnog sustava. Proizvod URO BALANCE dostupan je svim ljekarnama i specijaliziranim trgovinama.



zdravlje srca i krvnih žila

Acetilsalicilna kiselina Osim uobičajene uporabe u prevenciji srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti, dugotrajna svakodnevna uporaba malih doza acetilsalicilne kiseline korisna je i za prevenciju pojave kolorektalnog karcinoma Piše doc. dr. sc. Frane Paić

A

cetilsalicilna kiselina, salicilatni lijek izoliran iz vrbine kore (lat. Salix), koristi se za simptomatsko ublažavanje bolova (analgetik), snižavanje temperature (antipiretik) i smanjenje upalnih reakcija (nesteroidni antireumatik), a u manjim dozama i kao antiplatelatno sredstvo protiv zgrušavanja krvi. Bilo da je riječ o klasičnim ili šumećim tabletama, prahu ili oralnom gelu, u svom sadašnjem kemijskom obliku acetilsalicilna kiselina upotrebljava se više od sto godina te, uz to što je riječ o prvom sintetskom lijeku, kao i prvom lijeku u obliku tablete, predstavlja jedan od najprepisivanijih i najviše korištenih lijekova suvremene medicine. No njena uporaba u obliku biljnih preparata

26 Zdrave vijesti

vrbine kore ili drugih biljaka koji u sebi sadrže salicilate (npr. močvarni oslad, Filipendula ulmaria) seže i u pradavna vremena Sumerana, Egipćana i antičke Grčke civilizacije pa je, primjerice, zapisano da je Hipokrat trudnicama prepisivao uporabu soka vrbine kore za smanjivanje porođajnih bolova. U većim dozama, obično oko 300 miligrama tri ili četiri puta na dan, acetilsalicilna kiselina ublažava bol, smanjuje visoku temperaturu i smanjuje otekline te se obično koristi za ublažavanje kratkotrajnih bolesnih stanja kao što su glavobolja, zubobolja, migrena, perikarditis (upala srčane ovojnice), prehlada ili gripa, no korisna je i u ublažavanju nekih dugotrajnijih medicinskih poteškoća poput, primjerice, reumatske groznice, artritisa ili bolesti zglobova. U malim dozama, 75 – 81 miligrama

jednom na dan, koristi se kao antiplatelatno sredstvo, odnosno lijek protiv zgrušavanja krvi te se kao takav obično prepisuje pacijentima koji su pretrpjeli srčani udar, imaju akutni koronarni sindrom ili bolesti perifernih krvnih žila ili su pak bili podvrgnuti operaciji ugradnje srčanih premosnica ili nekoj drugoj operaciji srca ili krvnih žila. Terapija malim dozama acetilsalicilne kiseline može se prepisati i osobama koje imaju povećanu razinu kolesterola, retinopatiju, hipertenziju odnosno povišene vrijednosti krvnog tlaka ili šećernu bolest, a njena svakodnevna konzumacija u malim dozama korisna je i kod okorjelih pušača. Osim uobičajene uporabe u prevenciji srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti, dugotrajna svakodnevna uporaba malih doza acetilsalicilne kiseline korisna je i za prevenciju pojave kolorektalnog karcinoma. No unatoč njenim izuzetno korisnim svojstvima, valja imati na umu da acetilsalicilnu kiselinu ne bi smjele uzimati osobe koje pate od čira na želucu (peptički ulkus), oštećenja jetre, astme, nekontroliranog visokog krvnog tlaka, hemofilije ili nekog drugog poremećaja u zgrušavanju krvi. Acetilsalicilnu kiselinu također ne bi smjele uzimati osobe koje su alergične na nesteroidne protuupalne lijekove, npr. na ibuprofen, osobe koje se trebaju podvrgnuti kirurškom tretmanu ili vađenju zuba, trudnice, dojilje ili žene koje planiraju zatrudnjeti, djeca mlađa od 16 godina (zbog moguće pojave Reyeva sindroma), kao ni osobe koje svakodnevno konzumiraju alkohol (kombinacija alkohola i acetilsalicilne kiseline povećava rizik od unutrašnjeg krvarenja). Naravno, kao i kod terapije drugim lijekovima izuzetno je važno obratiti pažnju na moguće nepoželjne nuspojave prilikom kombiniranja terapije s nekim drugim lijekom te se stoga u slučaju postojeće terapije drugim medikamentima prije uporabe acetilsalicilne kiseline treba obavezno posavjetovati sa svojim ■ liječnikom ili farmaceutom.



»INFO

zdrave vijesti

Tretman za lice s kisikom i hijaluronskom kiselinom

■ Trenutačno je u ljekarnama dostupan jedinstven tretman koji kombinira dermomasažu kisikom i dermoaktivne koncentrirane kapi, a rezultat je fantastičan. Naime, kisik i aktivni sastojci kapi djeluju sinergijski i omogućuju trenutne i odmah vidljive rezultate. Radi se o „vodenoj“ dermomasaži koja se izvodi Oxy dermomasažerom GL6 u demonstrativne svrhe, a cilj je pokazati učinak dermoaktivnih koncentriranih kapi i drugih preparata te djelovanje masažera. Dermoaktivne koncentrirane kapi dokazale su se kao izuzetno funkcionalni tretman koji omogućuje aktivnu regeneraciju stanica, pravilnu hidraciju i prehranu te učinkovitu zaštitu. Dermoaktivne koncentrirane kapi istraživačkog laboratorija VITALPLUSACTIVE koži pružaju ciljane tretmane, a sada s povećanjem pakiranja na 45 ml, osim za lice, moguće ih je koristiti i za cijelo tijelo. Inovativni tretmani duboko prodiru u kožu s ciljem poboljšanja i usporavanja starenja, pa tako dermoaktivne kapi na bazi hijaluronske kiseline kožu hrane, glikolna kiselina je obnavlja, a morski kolagen štiti.

Yasenka Skinage Collagen Advenced – hrvatska kvaliteta koja se brine za zdravlje i ljepotu kože

■ U vrijeme kada je sve užurbano i stresno, ponekad je nužno zaustaviti vrijeme i učiniti nešto dobro za zdravlje svoje kože. Uz Yasenka Skinage collagen advanced 5000, proizvod koji proizveden u Vukovaru, a sadrži hidrolizirani Naticol kolagen, hijaluronsku kiselinu, resveratrol i vitamin C, moguće je zaustaviti vrijeme svaki dan te time usporiti proces starenja. Kombinacija visoke koncentracije kolagena, hijaluronske kiseline i resveratrola hrani kožu iznutra, a vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena. Sinergija svih komponenti utječe na elastičnost i zategnutost kože, čvršće nokte te sjajnu kosu. Naticol hidrolizirani kolagen klinički dokazano djeluje na „antiage“ proces, potiče sintezu kolagena i smanjuje vidljivost bora. Visoka koncentracija hijaluronske kiseline hidrira i hrani kožu, a resveratrol i vitamin C štite kožu od vanjskih utjecaja te opskrbljuju stanice energijom. Skinage Collagen Advanced dolazi u tekućem obliku u bočici od 500 ml, što osigurava bržu apsorpciju i veću iskoristivost te dugoročno doprinosi ljepoti kože. Ugodan okus naranče osvježava dan i postaje nezaobilazan dio svakodnevice. Yasenka Skinage Collagen Advanced – hrvatska kvaliteta koja se brine za zdravlje i ljepotu kože.

28 Zdrave vijesti

Završen Festival tolerancije

■ Festival tolerancije koji se svake godine održava u Zagrebu, jedinstven je koncept u svijetu, a ove je godine dijalog tolerancije dignuo na još višu razinu. Uz raskošnu filmsku selekciju od čak 70 filmova, festivalski popratni program oduševio je posjetitelje s dvjema izložbama, predstavljanjem knjige Efraima Zuroffa, dvama edukacijskim jutrima uz podršku izuzetnog Branka Lustiga, okruglim stolovima, sjajnim koncertima, inspirativnim gostima iz svih dijelova svijeta i predstavljanjem svjetskih filmskih festivala. – Vođeni idejom zajedništva i jedinstvenog jezika umjetnosti, uistinu smo ponosni što smo publici na 12. Festivalu tolerancije mogli dati prekrasna i inspirativna djela koja se bave velikim temama kao što su pitanja ljudskih prava, spola, roda, rase, društvenog statusa, ali i politike, kao i onih intimnih djela koja naglašavaju teme iz života pojedinca i koja su bliska većini nas. Festival tolerancije pokazuje da nismo svi isti, ali i da trebamo znati prihvatiti naše razlike, otvoreno razgovarati o njima i na taj način ostvariti uspješan suživot – istaknula je Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije.


alergije

Kišem, šmrcam, teško dišem... stiglo je proljeće Simptomi alergijskog rinitisa najčešće se javljaju u proljeće. Dobrom dijagnostikom moguće ih je ublažiti te smanjiti osjetljivost organizma na alergene

P

elud trava i cvijeća, grinje i dlake životinja u svake četvrte osobe uzrokuju alergijske reakcije. Nos počinje curiti, oči svrbe i peku, kihanje kao da nikad neće prestati. Ti i drugi simptomi ponekad su toliko jaki da mogu otežati svakodnevne aktivnosti. Proljeće je upravo dio godine u kojima su alergijske reakcije najčešće i najintenzivnije. Bez obzira na uzrok, simptome je moguće ublažiti i pomoći da se dočekaju rezultati ciljanog liječenja koje se propisuje nakon alergoloških testova. Dijagnoza alergijskih bolesti postavlja se na temelju simptoma. No za postavljanje dijagnoze vrlo su važne osobna i obiteljska anamneza, ali i alergološki testovi koji podrazumijevaju kožni test i ukupni IgE u krvi. Anamneza je važna jer olakšava određivanje skupine alergena na koju će se kožnim testovima ispitivati reakcija organizma. Nakon kožnog testa određuju se IgE protutijela u krvi. Za postavljanje pouzdane dijagnoze potrebno je da se rezultati obaju testova podudaraju. Učestalost alergijskih bolesti posljednjih je godina u porastu, a češće su u gradovima nego u manjim i manje zagađenim sredinama. Sigurnog i jedinstvenog objašnjenja liječnika za te činjenice nema, no osim utjecaja onečišćenog zraka, čini se da život u pretjerano „sterilnim“ uvjetima te izostanak kontakta s nekim alergenima u djetinjstvu, u razdoblju kada se razvija

imunosni sustav, ima velik utjecaj. Alergije dijelom nasljeđujemo, a dijelom ovise o izloženosti čimbenicima iz okoliša. Sklonost organizma alergijama naziva se atopija. Ako jedan roditelj boluje od alergije, vjerojatnost da će dijete imati neku alergijsku bolest procjenjuje se oko 25 posto, ako oba roditelja boluju od alergije, ta vjerojatnost za dijete iznosi oko 70 posto.

Alergijski rinitis Od ovog oblika rinitisa, posebno čestog

u proljeće, pati otprilike 15-25 posto europske populacije, gotovo svaka četvrta osoba. Najčešće pogađa djecu, adolescente i mlađe odrasle osobe. Najčešće se javlja sezonski – u proljeće i svake godine u vrijeme cvatnje stabala i trava. No moguć je i perzistirajući alergijski rinitis, koji traje dulje od sezone cvatnje i doista otežava uobičajene aktivnosti. U Europi su uočena tri najčešća alergena – grinje, trave i mačja dlaka. Osim curenja nosa, kihanja i svrbeža očiju, u nekih se osoba javlja poja➜ Zdrave vijesti 29


alergije čani umor, smetnje spavanja, promjene raspoloženja i povećana razdražljivost, simptomi koji su doista veliki hendikep. Ovisno o izraženosti simptoma, uobičajene aktivnosti više su ili manje otežane, komunikacija s drugim ljudima postaje otežana, prisutne su smetnje čitanja, sposobnost koncentracije je oslabljena, otežano je bavljenje sportom, a ponekad je i konzumiranje hrane otežano. Ponekad su simptomi i njihov utjecaj na uobičajene aktivnosti dovoljni da se počne s liječenjem, no korisno je načiniti pretrage kako bi se provelo doista ciljano liječenje. Važno je naime znati da alergijski rinitis povećava opasnost od pojave astme za 4-10 puta. Čak između 20 i 40 posto osoba koje pate od alergijskog rinitisa boluje i od astme, dok svaki osmi astmatičar boluje i od alergijskog rinitisa. Osim toga, perzistirajući alergijski rinitis povećava opasnost polisenzibilizacije – pojave novih alergijskih reakcija.

Pogrešno usmjerena imunost Alergija je zapravo pogrešna i nepotrebna reakcija imunosnog sustava. Organizam stvara IgE protutijela u kontaktu s tvarima na koje ne bi trebao reagirati, primjerice u kontaktu s grinjama, dlakama životinja, peludom i sl. Alergične osobe vrlo često imaju oslabljenu ukupnu imunost prema infekcijama, zbog čega su podložne upalama sinusa, grla, ždrijela i sl. To je posljedica nepotrebne i neučinkovite reakcije na bezopasne supstancije – alergije, odnosno trošenja imunosnih resursa organizma bez potrebe i u pogrešnom trenutku. Imunosna protutijela koja bi se trebala boriti protiv virusa i bakterija potroše se u borbi protiv peluda ili grinja, tako da ih za borbu protiv „pravih“ uzročnika ne ostaje dovoljno.

Međusobno povezane? Alergijska reakcija može nastati na svakom organu koji je u neposrednom kontaktu s vanjskim svijetom: na koži, u probavnom i u dišnom sustavu. Na koži može nastati alergijska reakcija neposrednog tipa poput koprivnjače (urtikarije) ili odgođenog tipa, očituje se crvenilom i svrbežom, zadebljanjem i hrapavošću kože. U probavnom sustavu nastaju gastrointestinalne alergije, očituju se proljevima, povraćanjem, grčevima. U dišnom sustavu alergija može zahvatiti gornje i/ili donje dišne puteve. U gornjim dišnim putevima javlja se rinitis i/ ili konjunktivitis, alergijska upala sluznice nosa i očiju, a u donjim dišnim putevima javlja se astma. Osoba koja pati od jedne vrste alergije nije nužno podložna drugim vrstama alergija, no uvijek postoji mogućnost da se razvije nova alergija.

Sezonske i cjelogodišnje Alergeni, tvari koje uzrokuju alergije dišnog sustava, mogu biti cjelogodišnji ili sezonski. Cjelogodišnji alergeni najčešće su sastojci kućne prašine, posebno grinje, dlaka životinja ili plijesni, te tvari mogu izazvati alergijsku reakciju cijele godine. Sezonski alergeni jesu pelud stabala, trava i korova. U zraku ih ima samo u dijelu godine kada se biljka oplođuje. Alergijska reakcija nastaje samo ako je pelud u zraku i ako padne na sluznicu osobe čiji je organizam preosjetljiv na pelud. Sezona polenacije biljaka nije jednaka u svim podnebljima. Primjerice, u našim krajevima već se u drugoj polovici veljače javlja pelud stabala, a polenaciju prve započinju lijeska i joha. Polovicom ožujka u zraku se nalazi pelud breze,

Ublažiti i spriječiti simptome Moguće je simptome ublažiti i uvelike poboljšati kvalitetu svakodnevnog života: antihistaminicima, kortikosteroidnim lijekovima, vazokonstriktorima – lijekovima koji stežu kapilare i krve žile. U slučaju umjerene i blage alergije pomoći će blaža antialergijska sredstva, no radi li se o težim simptomima, potrebno je pronaći uzroke i poduzeti ciljano liječenje. U nekim slučajevima moguće je i spriječiti alergijske reakcije.

30 Zdrave vijesti

u svibnju hrasta, vrbe, bazge, kestena, jasena, platane i topole. Od travnja do polovice lipnja u zraku je posebno visoka koncentracija peluda trava, potom koncentracije svih alergena opadaju sve do pred kraj ljeta. Potom u kolovozu počinje polenacija korova, u unutrašnjosti je posebno visoka koncentracija peluda limundžike – ambrozije i divljeg pelina, a uz obalu korova crkvine.

Je li moguće spriječiti simptome? Simptome alergije moguće je ublažiti, no izbjeći ih je znatno teže. Među preventivnim mjerama na prvom je mjestu dobra dijagnostika, odnosno otkrivanje alergena. Jednom kad se otkrije uzrok, potrebno je pokušati smanjiti izloženost alergenu, odnosno smanjiti kontakt osjetljive sluznice i alergena. Tijekom dana potrebno je izbjegavati boravak na otvorenom od ranih jutarnjih sati do popodnevnih sati, to je vrijeme kada biljke izlučuju najviše peluda. Za boravak na otvorenom korisno je izabrati dan nakon kiše, kad je zrak pročišćen. Nakon povratka kući poželjno je presvući odjeću, istuširati se i oprati kosu kako bi se smanjila izloženost peludu. U sezoni polenacije rublje je bolje sušiti u kući. Noću prozore treba držati zatvorene, kad nema veće cirkulacije zraka u stanu, pelud se vrlo brzo slegne na pod. Najbolji način da se promjeni preosjetljivost organizma jest specifična imunoterapija, dakle ne djeluje se na simptome, već na tjelesne sustave i mehanizme. Specifična imunoterapija ili alergijska vakcinacija primjenjuje se samo u osoba koje nisu preosjetljive na veliki broj alergena, odnosno u osoba koje su preosjetljive samo na jednu skupinu peluda ili na jedan cjelogodišnji alergen. ■

Pomoći će: ● temeljito čišćenje stana prije sezone cvatnje ● izbjegavanje provjetravanja stana tijekom dana ● ako je moguće, izbjegavanje boravka u prirodi u dane kad je koncentracija peluda najviša ● jačanje obrambenih sposobnosti organizma specifičnim preparatima prije sezone cvatnje i prije pojave prvih simptoma ● održavanje vlažnosti zraka u prostorijama u kojima se boravi.



probavni sustav

Prekomjerno stvaranje želučane kiseline Želučani sokovi, saveznici uredne probave, postaju štetni ako ih želudac prekomjerno izlučuje, tada se javljaju bolovi i druge tegobe kao što su pečenje u jednjaku, podrigivanje i otežano gutanje

S

vatko je od nas bar jednom u životu osjetio simptome pojačanog lučenja želučane kiseline, a mnogima se to događa gotovo svakodnevno. Smatra se da žgaravica pogađa gotovo svaku petu odraslu osobu. Žgaravica se javlja kao posljedica slabosti mišića koji zatvara donji dio jednjaka, pa dio želučane kiseline dolazi do jednjaka, što uzrokuje nelagodan osjećaj pečenja. Pri prolazu hrane iz jednjaka u želudac ovaj mišić se otvara. Međutim, kada se hrana počne probavljati, on treba biti zatvoren i onemogućiti vraćanje želučanog sadržaja. Osim što može biti uzrokovano neod-

32 Zdrave vijesti

govarajućom prehranom i nedostatkom tjelesne aktivnosti, žarenje želudca može biti uzrokovano i nekim bolestima, stoga je potrebno, bez obzira na to koliko se često javlja i kojim intenzitetom, obratiti se liječniku i spriječiti da tegoba ili bolest poprimi kroničan oblik, odnosno da banalni poremećaj preraste u bolest.

Bolest i/ili simptom Želučana kiselina prirodan je i nužan dio procesa probave, hranu koja dospije u želudac rastvara i priprema za daljnje probavljanje. No ponekad proizvodnja želučane kiseline poraste do te mjere – da je osjećamo ne samo po kiselom okusu već i po osjećaju težine, podrigivanju, žgaravici, a u težim slučajevima i bolom koji se često pogrešno tumači kao bol srca. Žarenje i bol u želudcu koji se jave nakon nekog obilnog obroka i ne ponavljaju se najčešće su posljedica dospijevanja viška želučane kiseline u jednjak. U tom slučaju pomoći će antirefluksno sredstvo koje će vam preporučiti ljekarnik nakon što mu opišete smetnje. No potraju li bol i suvišna kiselina tri ili četiri tjedna, odnosno ako tegobe nisu povezane s hranom, vrlo je važno obratiti se liječniku i pronaći uzrok. A uzroka je doista mnogo: Bakterija Helicobacter pylori vrlo je raširena te je poznat uzročnik upale sluznice želudca i povećanog lučenja želučane kiseline. Poznata je od 1984. godine kad su je otkrila dva australska istraživača, što je otvorilo nove mogućnosti liječenja upale želudca antibioticima. O važnosti njihova otkrića

najbolje možda govori podatak da su 2005. nagrađeni Nobelovom nagradom za medicinu. Naime, jedan od uzročnika raka želudca upravo je bakterija Helicobacter pylori, a ciljana terapija ne samo da je velikim dijelom istrijebila bakteriju već je smanjila i broj slučajeva raka želudca. Stres i/ili drugi psihički problemi također su vrlo čest uzrok povećane kiselosti želudca. To ne čudi zna li se da naš probavni sustav ima više živčanih stanica od mozga. Upravo bi o povezanosti živčanog i probavnog sustava i liječnici i bolesnici trebali voditi više računa. Liječenjem stresa moguće je, u velikom broju slučajeva, smanjiti žarenje u želudcu. Lijekovi su također jedan od uzroka pojave suvišne kiseline i žarenja u želudcu. U prvom redu, takvu nuspojavu imaju nesteroidni protuupalni lijekovi (acetilsalicilna kiselina, ibuprofen...), ali i steroidni protuupalni lijekovi (kortizon i dr.). Ti lijekovi nadražuju sluznicu želudca do te mjere da mogu izazvati pojavu ulkusa. Način prehrane važan je čimbenik. Kisela, masna te previše začinjena hrana, kao i previše alkohola, mogu oštetiti sluznicu želudca i uzrokovati gastroenteritis. Želučana kila (hijatusna hernija) javlja se kada oslabi mišićno tkivo između želudca i jednjaka, uslijed čega se donji dio jednjaka izboči prema gore kroz hijatus u prsnu šupljinu. Želučana kila može otežati rad mišića ventila, ezofagealnog sfinktera, koji ima zadatak održati jednosmjerni tok hrane od jednjaka u želudac. Oslabljeni sfinkter propušta želučanu kiselinu u suprotnom smjeru, iz želudca u jednjak, želučana kiselina nakuplja se u jednjaku i može oštetiti sluznicu jednjaka. Trudnoća i povećana tjelesna težina također mogu, zbog povećanog pritiska na želudac, biti razlog pojave želučane kiseline. ■



simptomi i liječenje

Kad se žlijezde umore Teško se dižete ujutro iz kreveta, stalno posežete za šalicom kave, energetskim pićima, slanim ili slatkim grickalicama i osjećate da vozite na rezervi? Možda su u pitanju nadbubrežne žlijezde Piše Sanja Toljan, dr. med., “Poliklinika Orlando” Zagreb Tel 01 48 26 175, www.poliklinika-orlando.hr

N

aše je tijelo jedinstven stroj, dan na upotrebu, a da nije popraćen uputama za korištenje. Još do prije desetak godina jedva da ste, osim u stručnim medicinskim knjigama iz fiziologije, mogli pronaći bilo kakvo štivo o funkcioniranju vlastita tijela. Danas je srećom drugačije. Omogućeno je da se na jednostavan način sazna kako funkcionira aparat s puno „trikova“. Neću ga nazvati savršenim jer - nije. Naše tijelo ponekad nam zadaje itekakve probleme.

Prepoznati kronični umor Jedan od takvih problema jest i stanje kroničnog umora koje napada po nekim istraživanjima i do 80 posto radno aktivnog stanovništva razvijenih zemalja. Problem prevažan da bi se o njemu tako malo pisalo, a kada se i piše, onda se uglavnom povezuje sa ženskom populacijom. Međutim istina je negdje sasvim drugdje. U našem tijelu postoje dvije male nadbubrežne žlijezde koje izlučuju hormone potrebne za obranu organizma od vanjskih i unutarnjih patogenih faktora. Kako je naš život postajao sve složeniji i stresniji, i naše žlijezde primoravaju se na više rada. U nemilosrdnoj svakodnevici, okruženi rokovima i u borbom s nadređenima i podređenima, rijetko isključujemo nadbubrežnu žlijezdu. Posebno su tome sklone osobe ženskog spola, majke s djecom, jer niti kod kuće ne nalaze potreban odmor. Nakon radnog mjesta čeka ih jedno novo radno polje, protkano još dubljim emocijama i još zahtjevnije.

34 Zdrave vijesti

Iscrpljena se nadbubrežna žlijezda očituje na razne načine, od depresije, kroničnih bolova, nesanice, pa do alergija, kožnih promjena, probavnih tegoba, malaksalosti. Najstrašnije je što se taj poremećaj ne spominje u našim medicinskim knjigama i službena medicina time se ne bavi. Iscrpljena nadbubrežna žlijezda se ne liječi lijekovima i to je ključni zaključak u kojem farmaceutska industrija ne vidi svoj profit, ali se depresija i kronični bolovi, da ne govorimo o alergijama, itekako „isplate“.

Stres glavni krivac Na svom životnom primjeru vidjela sam što je kronični stres na radnom mjestu učinio mom zdravlju. Razboljela sam se od upale krvnih žila i zglobova, što sada, a tada nitko nije ni znao ni posumnjao, znam da je posljedica iscrpljene nadbubrežne žlijezde. Moj organizam pokleknuo je pred kroničnim stresom i tek kada sam se povukla iz patogene sredine, promijenila prehranu i naučila se odmarati, moji simptomi su nestali, i to bez primjene farmakološke terapije. Kao liječnik, dobila sam potvrdu da je moja terapija djelovala. Zvuči prejednostavno, ali zaista je tako. Stanje iscrpljene nadbubrežne žlijezde, u anglosaksonskoj literaturi naziva se „adrenal fatigue“ ili „umor nadbubrežne žlijezde“, liječi se kvalitetnim odmaranjem, pravilnom prehranom, laganom tjelovježbom, primjenom tehnika smanjivanja stresa i uzimanjem adaptogenih biljaka. Zvuči jednostavno, iz literature ili kvalitetnih internetskih izvora može se saznati jako puno korisnih stvari, a po potrebi treba potražiti i stručnu pomoć,.


Ljudi koji naporno rade, a ne ugađaju svome tijelu, kad-tad će oboljeti od iscrpljenja nadbubrežne žlijezde. Kako su sve žlijezde u tijelu povezane i kako izlučuju hormone koji su u konstantnoj interakciji, vrlo je vjerojatno da će doći i do drugih bolesti i poremećaja u tijelu. Sve je u organizmu povezano, sve se da uništiti, ali i ozdraviti. Dugotrajni disbalans hormona može dovesti do depresije, autoimunih bolesti, krvožilnih bolesti i malignih tumora. Balansiranjem hormona čuvate svoje zdravlje!

Što su adaptogene biljke? Rastu u teškim uvjetima, često na visinama većim od 3000 metara, odolijevaju vjetru, suncu, snijegu i ledu, sve zahvaljujući jakom korijenu i zdravim sokovima koji u njima kolaju. Njihovu snagu mudraci Indije i Kine upotrebljavali su stoljećima kako bi pomagali ljudima, Amerikanci su već davno preuzeli te stare mudrosti i nadjenuli im nova, moderna imena, a mi Europljani, iako smo adaptogene već odavno pronašli u Sibiru, tek ih zapravo počinjemo razumijevati i koristiti se blagodatima koje nam pružaju. Koja je razlika između adaptogena i stimulansa, pokušat ću objasniti primjerom iz svakodnevnog života. Klasični scenarij: u stresu sam, kronično iscrpljena, manjka mi energije pa posežem za kavom ili energetskim napitkom. Za pola sata lupa mi srce, osjećam strah i ne mogu se koncentrirati. Pravilan scenarij: umjesto stimulansa treba uzeti adaptogenu biljku ili još bolje njihovu kombinaciju, koja će uravnotežiti izlučivanje stresnih hormona, ojačati žlijezde koje ih luče i kroz duži period isporučivati energiju. Navala dobre energije neće iscrpsti žlijezde jer je mehanizam dolaska do nje različit kod adaptogena, a različit kod kave i sličnih napitaka. Adaptogene Što se više kave uzima tijekom dana, biljke liječe teže zaspimo po noći. Preumorne žlijezde, neuravnotežene, izlučuju kortizol bez kronični stres, reda i navečer, kada bi se trebale smiriti, stimulansi ga ne mogu prestati raditi. Zato ujutro, kada trebaju isporučiti najviše energije, pogoršavaju zataje i javlja se jutarnji umor, manjak koncentracije i manjak memorije, a navečer nesanica. Lijek za to je uzimanje adaptogenih biljaka, a ne litre crne kave. Zahvaljujući mudrim ljudima, adaptogene biljke su dobro istražene i poznaje ih i znanost. Danas se upotrebljavaju kao standardizirani ekstrakti djelatne tvari ili prah biljke ili dijela biljke, i proizvode ih certificirani proizvođači. Adaptogenih biljaka nema puno. U njih se ubrajaju: ginseng američki i sibirski, ašvaganda, kozlinac – astragalus, sveti bosiljak – tulsi, kordiceps, maca, reishi, rodiola, šisandra, šatavari, šilađit, amla, čaga, dang čen, sladić. Stoga, umjesto jutarnje kavice, dan bi trebalo započeti zelenim kašastim sokom s dodatkom nekog adaptogena, da nam energiju usmjeri u pravom smjeru. Preko dana treba jesti povrće, proteine, ulja i kompleksne ugljikohidrate, a navečer završiti dan nekim toplim napitkom uz opet pridodani adaptogen, da snizi kortizol i pripremi nas za san i regeneraciju. Sportaši, studenti i učenici prije ispita, bolesnici – to su posebno ugrožene skupine ljudi kojima nedostaje dobre energije. Umjesto da uzimaju potencijalno štetne stimulanse, trebali bi u svoj svakodnevni režim uvrstiti adaptogene biljke, da im ■ održe fizičku i umnu spremnost. Zdrave vijesti 35


priroda liječi

PROPOLIS snaga iz prirode Propolis je najistraživaniji pčelinji proizvod. Brojne studije dokazale su da djeluje protiv bakterija, gljivica, virusa i upala

S

nagu propolisa znaju mnogi. Koristio ga je već Hipokrat. Pile su ga Inke. Stradivariju je služio kao premaz za violine. Pčele njime mažu košnicu kako bi je zaštitile od hladnoće i vlage. Preventivnom upotrebom propolis čuva zdravlje, ublažava tegobe u slučajevima gripe, različitih oblika viroza, upalnih procesa ždrijela i usne šupljine. Koristi se i preventivno te u akutnim stanjima promuklosti, parodontoze, pojave afti te neugodnog zadaha usne šupljine. Kao prirodni antibiotik, djeluje protuupalno. Posebnost propolisa je u tome što bakterije na njega ne stvaraju otpornost i što nema štetnih popratnih pojava. Propolis je pčelinji proizvod potreban za očuvanje zdravlja pčelinje košnice. Sadrži razne biljne smole koje pčele skupljaju na pupoljcima drveća, oplemenjuju ih izlučevinama svojih žlijezda te im dodaju vosak. Ljepljiva im je smjesa potrebna za popravak sača i premaz unutarnjih zidova košnice,

36 Zdrave vijesti

čime sprječavaju ulazak vlage i vjetra te štite košnicu od mikroba. Iz upotrebe propolisa za izgradnju i regulaciju ulaza u košnicu potječe i naziv propolisa - od grčke riječi pro – prije ili ispred i polis – grad. Sastav propolisa ovisi o vrstama bilja koje pčele skupljaju. Propolis se razlikuje po boji, mirisu i vjerojatno po ljekovitim svojstvima ovisno o sastavu bilja i godišnjem dobu. Poznato je da propolis sadrži razne smole i smolama slične tvari, balzame i eterična ulja, vosak, pelud, mineralne tvari i flavonoide. Upravo su flavonoidi glavne djelatne tvari propolisa. To su biljna bojila koja biljke štite od mikroorganizama, zato mnoga medicinska izvješća o propolisu dokazuju njegovo bakteriostatičko, protumikrobno, protuvirusno i protuupalno djelovanje. Apiterapija, koja preporučuje primjenu pčelinjih proizvoda u preventivne i terapijske namjene, propolis primjenjuje kod respiratornih problema, za povećanje imunosti organizma i njegu usne šupljine, kod infekcija probavnog trakta, u

dermatologiji te u kozmetici. Javi li se prehlada ili gripa, učinkovita je prirodna pomoć propolisa na vodenoj osnovi, koji oduševljava svojim dobrim okusom i optimalnom učinkovitošću u zaštiti grla i usne sluznice, smirivanju upale desni i ublažavanju tegoba s aftama i herpesom. Budući da ne sadrži alkohol, primjeren je i za trudnice, dojilje i sve one koji izbjegavaju alkohol. Toplo vrijeme i vlažan zrak pružaju odlične uvjete za razmnožavanje i širenje najrazličitijih mikroba. Zato je baš sada korisno da svoju kućnu ljekarnu opskrbite propolisom i preventivno zaštitite dišne putove. ■ Propolis oral i Propolis oral junior na vodenoj osnovi iz Medexa prirodni su proizvodi bez konzervansa, umjetnih aroma, bojila i sladila. Pakirani su u staklenu ambalažu jer ona čuva kvalitetu, vrijednost i učinkovitost prirodnih sastojaka, a dodatni aplikator omogućuje jednostavno nanošenje na upaljeno mjesto.



iz života

Nisam samo slijepa, ja sam osoba! Puno se radi na senzibilizaciji društva o potrebama slijepih osoba, no to još nije na onoj razini na kojoj bi trebalo biti Piše Ivana Vinko

Ž

ivjeti kao slijepa osoba nije jednostavno, ali nije ni nešto najgore što se nekome može dogoditi. Nažalost, još se uvijek o nama razmišlja najprije kao o slijepima, pa tek onda kao o osobama. Puno se radi na senzibilizaciji društva o potrebama slijepih osoba, no to još nije na onoj razini na kojoj bi trebalo biti. Uglavnom nas se svi sjete na Dan bijelog štapa i nekoliko sličnih dana u godini. Tih se dana organiziraju razne manifestacije, pišu se članci o uspješnim slijepim ljudima. Ti članci uglavnom su puni patetike, divljenja ili pak sažaljenja. Govore o slijepima kao o „jadnim invalidima“ ili o vrijednima divljenja koji bi nam svima trebali biti uzor. Ni jedna od ovih krajnosti ne daje realnu sliku o slijepima. Mi smo prosječni ljudi koji su se u životu morali snaći bez osjetila vida. Ne čujemo ništa bolje, ne pamtimo ništa bolje od bilo koga tko vidi. Razlika je jedino u tome što obraćamo više pažnje na ostala osjetila. Pri dolasku u peti razred osnovne škole moja je razrednica kolegama rekla da ja pamtim svaku riječ koju je ona dotad izgovorila. Istina je da sam zapamtila jedino tu rečenicu jer sam ostala iznenađena takvim razmišljanjem. Kasnije sam u životu susretala ljude koji su mi se divili i zbog najmanje sitnice i smatrali me čudom jer sam sama uspjela otključati vrata. Sve se to događalo samo zato jer su me promatrali kao slijepu. Nekome tko vidi možda je teško zamisliti obavljanje i najjednostavnijeg posla bez vida. Ja sam slijepa od rođenja i ne znam za drugačiji način života. Živim sama i u mnogim svakodnevnim stvarima koristim pomagala i tehnologiju. Primjerice, kod razvrstavanja odjeće koristim aplikaciju na pametnom telefonu koja mi izgovara boju. Plaćanje računa također obavljam pomoću aplikacije koja prepoznaje barkod na uplatnici. Učila sam uz pomoć govornog

38 Zdrave vijesti

programa na računalu skenirajući literaturu. Trebalo mi je malo više vremena kako bih knjigu ili skriptu sa standardnog tiska pretvorila u sebi čitljiv oblik, ali sve se to može uz pomoć tehnologije. Za stvari koje ne mogu sama obaviti tražim pomoć. Ne razmišljam o sebi kao o nekom kome bi se trebalo diviti ili sažalijevati ga samo zato što ne vidi. Diže mi se kosa na glavi kad čujem komentare da sam jadna, da je najgore biti slijep, da sam bolesna. Ne smatram da je sljepoća bolest. To je stanje uzrokovano nekom bolešću ili preranim rođenjem kao kod mene. Rodila sam se sa šest mjeseci i vid izgubila u inkubatoru. Zbog toga se ne smatram bolesnom osobom. Često me pitaju ima li nade da progledam, tješe da medicina napreduje, pa i preporučuju razne gatare, vračare, institucije, liječnike. Mislite li da moji roditelji nisu već pokušali sve da mi se vrati vid? Raspitivali su se, vodili me na razne preglede u inozemstvo. Da se sad pojavi zlatna ribica i kaže da imam pravo na jednu želju, ta želja ne bi bila da progledam. Imam svoj život kao slijepa osoba. Završila sam fakultet koji sam željela. Samostalna sam, imam obitelj i prijatelje na koje uvijek mogu računati i ne bih mijenjala baš ništa. Kad bih odjednom progledala, iz temelja bi se promijenio život kakav poznajem. Mislim da se ne bih mogla snaći u jednom za mene novom svijetu. Navikla sam funkcionirati bez vida. Ne mogu zamisliti kako nešto izgleda dok to ne uzmem u ruku. Nastojim stvoriti vlastitu sliku onoga što mi netko opiše, no ne

znam izgleda li to zaista tako. Nikad nisam vidjela boje. Ne mogu ni zamisliti kako one izgledaju. Nitko mi nikad to nije uspio objasniti. Pa ipak, imam svoju omiljenu boju. To je ljubičasta. Sviđa mi se zvuk te riječi. Sviđa mi se sve što se povezuje s tom bojom. Kad kažem ljubičasta, sjetim se mirisa ljubičica. Možda bi mi se neka druga boja puno više svidjela da ih sve mogu vidjeti. Ali ne razmišljam na takav način. To što sam slijepa, ne znači da ne mogu imati omiljenu boju. Ne znači da ne gledam televiziju. Ne znači da neću prijateljima na rastanku reći „vidimo se“. Ne razmišljam o sebi kao o slijepoj osobi i ne želim da me drugi tako gledaju. Ja sam najprije osoba. Sljepoća me ne određuje. Ljudi koji me gledaju kao slijepu teško uspostavljaju komunikaciju. Puno će se prije obratiti mojoj prijateljici koja vidi i pitati je želim li ja sjesti, želim li kavu ili čaj. Moja prijateljica to ne zna. Ja znam što želim i mene se mora pitati. Imam svoje vlastito mišljenje i mogu normalno komunicirati i odlučivati sama za sebe. Život nas slijepih bit će puno lakši kad nas se počne promatrati kao osobe. To se može jedino normalnom komunikacijom. Kažete li slijepoj osobi „vidimo se“ i osjećate se loše zbog toga, pročitajte ovaj tekst još jedanput. Normalna komunikacija je sve što trebamo. Riječi koje uključuju gledanje, vid i slično neće nas uvrijediti. Divljenjem nad sasvim običnim stvarima koje napravimo pokazujete da nas smatrate slijepima. Mi to i jesmo, ali smo još nešto – mi smo osobe. Baš kao i svi ostali. Nemojte to zaboraviti. ■


! u d n e t i m e r o m a Mi nem Svaki drugi mjesec novi broj pročitajte na www.issuu.com

zdrave vijesti

Izvrsne kritike

Zavidna čitanost

Najbolji u skupini časopisa srodnih tema

Čitanost diljem svijeta na svim platformama


Ljeto nam stiĹže! DoÄ?ekajte ga spremni uz nove modele iz Kopitarne 229

253

349

349

383

425

kn

kn

535 kn

kn

kn

kn

kn


PRODAJNA MJESTA • KOPITARNA ZAGREB Arena centar Avenue Mall West Gate Nama - Robna kuća Ilica Nama - Robna kuća Kvaternikov trg City Center One East - Slavonska avenija 11 d Ilica 158 • KOPITARNA OSIJEK Županijska 1 • KOPITARNA RIJEKA Tower Center Rijeka Fuimara 5a • KOPITARNA SPLIT City Center One Split Mall of Split • KOPITARNA VIROVITICA Trg kralja Tomislava 2 • KOPITARNA BJELOVAR Ivše Lebovića 13 • KOPITARNA VINKOVCI Duga ulica 4 • KOPITARNA ŠIBENIK Velimira Škorpika 23 • KOPITARNA POŽEGA Svetoga Florjana 1 • KOPITARNA ZADAR Bleiburških žrtava 17 • KOPITARNA KOPRIVNICA Trg bana Jelačića 16 • KOPITARNA METKOVIĆ Ivana Gundulića 20 • KOPITARNA VARAŽDIN Trgovački centar Lumini Ul. grada Lipika 15


aromaterapija

Aromaterapijska masaža Aromaterapijska masaža je zdravstvena/medicinska tehnika kojoj je cilj očuvanje zdravlja te je izvrsna pomoć u liječenju kako tjelesnih, tako i psihičkih tegoba Piše Zrinka Jezdić, dipl. med. teh. clin. aromath., osnivačica i voditeljica AromaVita instituta za aromaterapiju

A

romaterapijska masaža je zdravstvena tehnika koja se sastoji od triju važnih komponenti: tehnike dodira, tj. masaže, kemijskih komponenti esencijalnog ulja koja nose terapijska svojstva te mirisa koji potiče psiho-fiziološke reakcije. Svaki pokret u masaži osmišljen je da bude u sinergiji djelovanja s esencijalnim uljem. Pokreti pripremaju tijelo i psihu da prime snagu i terapijsko djelovanje esencijalnih ulja. U aromaterapijskoj masaži također je važna i sinergija koja se događa između klijenta, aromaterapeuta i samog esencijalnog ulja. Vještina prilagodbe i harmonizacije s klijentom te esencijalnim uljima smatra se najvećom vještinom u aromaterapiji. Prepoznavanje potreba klijenta, znanje o esencijalnim uljima i izrada „prave“ kombinacije, kao i način primjene, temelj su holističkog načela u aromaterapiji. Potrebno je istaknuti da aromamasaža i aromaterapijska masaža nisu isto. Aromaterapijska masaža je zdravstvena/medicinska tehnika kojoj je cilj očuvanje zdravlja te pomaže u liječenju kako tjelesnih, tako i psihičkih tegoba. Aromamasaža je pak upotreba esencijalnih ulja u bilo kojoj tehnici masaže, ona će sigurno imati ugodne, pozitivne učinke na tijelo i psihu, no ipak puni potencijal i krajnja namjera primjene ulja neće biti ispunjena.

Elementi aromaterapijske masaže Tehnika aromaterapijske masaže sastoji se od: klasične i neuromuskularne masaže, akupresure te limfne drenaže. Pokreti iz

42 Zdrave vijesti

klasične masaže prokrvljuju cijelo tijelo, stimuliraju cirkulaciju te pripremaju tijelo da što bolje i kvalitetnije upije esencijalno ulje. Pokreti iz neuromuskularne masaže pomažu kod „zakočenja“, tj. problema s mišićima, tetivama i zglobovima, oslobađajući pokret i protok energije. Na taj način umanjuje se eventualna napetost i bol te se osigurava protok energije, koja je poveznica između tijela i psihe. Akupresura također umanjuje napetost, oslobađa i dovodi energiju te stimulira organe i sustave organa, pojačavajući tako djelovanje esencijalnog ulja kad ono uđe u tijelo. Elementi limfne drenaže koriste se za poticanje limfne cirkulacije i pomoć u otklanjanju limfnog zastoja. Na taj način pomažemo tijelu da se oslobodi toksina, stvori balans u tjelesnim tekućinama, a esencijalnim uljima da svojim diuretičkim učinkom uklone višak tekućine. – Gok Metin Z. i sur. (2017) istraživali su utjecaj aromaterapijske masaže na neuropatske bolove kod dijabetičara. Koristili su esencijalna ulja ružmarina (Rosmarinus officinalis ct. 1,8 cineol), geranija (Pelargonium graveolens), lavande (Lavandula angustifolia), eukaliptusa (Eucalyptus citriodora) i germanske kamilice (Chamaemelum recutita). Ustanovili su da je aromaterapijska masaža jednostavna i učinkovita nefarmakološka

intervencija koja se može koristiti kod ublažavanja neuropatskih bolova – Gok Metin Z. i Ozdemir L. (2016) istraživali su utjecaj aromaterapijske masaže i refleksoterapije na bol i umor kod bolesnika s reumatoidnim artritisom. Koristili su esencijalna ulja lavande (Lavandula angustifolia), borovice (Juniperus communis), ylang-ylanga (Cananga odorata) i ružmarina (Rosmarinus officinalic ct. 1,8 cineol). Ustanovili su da je aromaterapijska masaža jednostavna i učinkovita nefarmakološka intervencija koja se može koristiti kod ublažavanja reumatskog bola i umora. Kemijski spojevi u esencijalnim uljima su aromatski ugljikovodici i vrlo jake bioaktivne tvari. Imaju veliku sposobnost zaštite organizma (antiseptičko, proupalno, imunostimulirajuće i analgetičko djelovanje), stimulacije (neurotoničko, kardiotoničko, hepatotoničko i cirkulatorno djelovanje), relaksacije (sedativno, anksiolitičko, spazmolitičko) te balansiranja funkcija organa i psihe (hormonsko, balansiranje vegetativnog živčanog sustava, regenerativno, antinociceptivno djelovanje). Radi se o skupinama terpena, alkohola, ketona, fenola, aldehida, oksida, estera i kumarina. Iako načelno nisu štetne, ipak se radi o esencijama koje zahtijevaju znanje i pažnju pri upotrebi. Svaka nepra-


ZANIMLJIVOSTI vilna upotreba može dovesti do neugodnih nuspojava. Znanstvena istraživanja provode se u dva smjera: mikrobiološko i farmakološko proučavanje djelovanja kemijskih spojeva na neki mikroorganizam ili promijenjenu fiziologiju organa, te na psihičko i zdravstveno stanje/ponašanje osobe (smanjenje stresa, boli, tjeskobe, nesanice) kod stresa, traume ili ozbiljnih bolesti. U oba smjera, istraživanja donose egzaktne i obećavajuće rezultate koji aromaterapiju sve više potvrđuju kao granu komplementarne medicine. – Hirota i sur. (2010) su dokazali da monoterpen limonen ima protuupalno i antinociceptivno djelovanje te potencijalno antioksidativno djelovanje. – Santos i Rao (2000) istraživali su djelovanje oksida 1,8 cineola te ustanovili da ima protuupalno i analgetičko djelovanje. Miris je osjetilni doživljaj koji se stvara u mozgu. Aromatične molekule ulaze u nosnu sluznicu te podražajem stvaraju elektrokemijski impuls u njušnoj stanici, koja ga prenosi u živčani, tj. u limbički sustav. U limbičkom sustavu događa se cijeli niz podražaja i reakcija koji djeluju na psihu i tijelo. Miris

● Sposobnost da se prepozna neki uobičajeni miris koristi se i u dijagnostici neurodegenerativnih bolesti. ● Mirisi mogu pobuditi naša sjećanja na neke događaje u prošlosti. ● Benzaldehid je prvi identificirani aromatični spoj (1818. godine), izoliran iz gorkih badema. ● S napretkom analitičke tehnike, spoznaje o sastavu ekstrakata i esencijalnih ulja su u porastu. Primjerice, 1960. godine u prosjeku je bilo deset identificiranih spojeva u pojedinom ekstraktu, a danas je tih spojeva stotinjak. ima sposobnost izazvati emociju te samim time pojačati ili umanjiti njen psihički doživljaj. Snaga psihičkog doživljaja djeluje na tijelo preko vegetativnog živčanog sustava i hipofize, pa to zajedno (emocije, tijelo) nazivamo psihofiziologijom mirisa. Mirisima se u aromaterapijskoj masaži postiže procjena psihičkog stanja osobe, smirivanje ili stimuliranje emocija, time pomaže u osvještavanju psiho-fizičkog doživljaja. Bazična primjena mirisa temelji se na prepoznavanju ugodno/

neugodno, što već ima lagani terapeutski učinak, a ciljana primjena pojedinih vrsta mirisa ima snažan terapeutski učinak koji usmjerava tijek terapije ili u potpunosti može promijeniti raspoloženje. – Itai i sur. (2000) istraživali su djelovanje mirisa lavande (Lavandule angustifolie) na depresiju i anksioznost kod bolesnika koji odlaze na dijalizu te ustanovili pozitivan učinak mirisa, tj. smanjenje anksioznosti i depresije. – Akhlagi i sur. (2011) istraživali su djelovanje mirisa nerolija (Citrus aurantium blossom) na anksioznost kod pacijenata koji se pripremaju na kirurški zahvat te ustanovili pozitivan učinak. – Ballard i sur. (2002) istraživali su miris melise (Melisa officinalis) na pacijentima koji boluju od demencije te ustanovili smanjenje uznemirenosti i poboljšanje kognitivnih sposobnosti. Može se zaključiti da je aromaterapijska masaža učinkovita kod: smanjenja bolnog osjeta, poboljšanja cirkulacije, kroničnog umora, glavobolja, nesanice, tjeskobe, svih oblika stresa, neuroza, depresivnog ponašanja te zdravstvenog osvještavanja. ■

Zdrave vijesti 43


kosa

Kako pobijediti

PRHUT Iako je i estetski problem, prhut je i simptom i posljedica koju treba liječiti primjerenim sredstvima i novim navikama

P

rhut (pityriasis capitis) problem je s kojim se mnogi susretnu barem jednom u životu. U osnovi problema je prekomjerno ljuštenje kože vlasišta. Tanke i male ljuskice kože opažaju se najprije kao „posip“ na koži uz korijen kose, potom ih opažamo uzduž vlasi i na odjeći. Ljuskice odljuštene kože obično su sivkasto-bijele boje. Osim što je neugodna zbog estetskih razloga, prhut je simptom i posljedica poremećaja kože vlasišta. Obnavljanje stanica kože prirodni je proces koji ne opažamo sve dok se ne poremeti njegov ritam. No kad ljuštenje i otpadanje odumrlih stanica površinskog sloja kože postane ubrzano, a posebno kad je popraćeno pojačanim izlučivanjem sebuma, svrbežom i crvenilom, potrebno je potražiti primjerenu pomoć i poremećaj liječiti, otkloniti uzroke, a ne samo pokušavati riješiti se viška neugodnih ljuskica kože. Prhut može upućivati na neke bolesti kože vlasišta, među kojima je i seboroični dermatitis, a može biti povezana s prekomjernim lučenjem sebuma, tj. javiti se na masnoj kosi. Prhuti je sklono oko 65 posto populacije, pri čemu se čak petina njih suočava s pojavom prhuti svaka dva mjeseca. Stanja prhutavog vlasišta mogu se podijeliti na jednostavna i ozbiljnija, a većinom su obilježena pretjeranim umnožavanjem gljivice Mallasezia. U jednostavna stanja ubrajaju

44 Zdrave vijesti

se suha i masna prhut, a u ozbiljnija seboroični dermatitis i psorijaza.

Vrste prhuti SUHA PRHUT Suhu prhut prepoznajemo po sitnim bijelim ljuskicama koje s vlasišta padaju na leđa i ramena. Ovo stanje može biti popraćeno svrbežom vlasišta. Može se javiti i zbog smanjene kiselosti vlasišta ili primjene neprimjerenih sredstava za pranje i njegu kose. MASNA PRHUT Kod pojave masne prhuti vlasište je masno, kosa slijepljena, a nastale ljuske prhuti su veće, prianjaju uz vlasište i teško se uklanjaju. Masna prhut često je praćena svrbežom i crvenilom vlasišta. SEBOROIČNI DERMATITIS Seboroični dermatitis (dermatitis seborrhoica) je vjerojatno najučestaliji tip dermatoze. Pojavljuje se na licu i vlasištu, mjestima s visokom koncentracijom lojnih žlijezda. Međutim, seboroični dermatitis nije povezan s hiperseborejom (pojačano izlučivanje žlijezda lojnica), već sa sekundarnom infekcijom masne kože uzrokovanom gljivicom

Malassezia. Lako prepoznatljiv, seboroični dermatitis pojavljuje se u obliku crvenih žarišta (zbog mrtvih stanica kože) koja se ljuskaju, a ponekad i svrbe. Žarišta se pojavljuju na ovim područjima: nabori oko nosa i usana (nazolabijalne brazde), dijelovi uz nosnice, obrve i ponekad sredina prsa. Seboroični dermatitis vlasišta poprima formu masnih žućkastih ljusaka koje nastaju iznad crvenih žarišta. Mogu se pojaviti na čelu i iza ušiju i često ih prati svrbež. PSORIJAZA Psorijaza je upalna dermatoza koju karakteriziraju upalna crvena, oštro ograničena žarišta različite veličine prekrivena srebrnkasto-bjelkastim ljuskama. Osim na koži tijela, žarišta se pojavljuju na vlasištu te na noktima. Od psorijaze boluje između jedan i pet posto svjetske populacije, a bolest se može javiti u bilo koje doba života. Kod svih bolesnika zamijećena je pojačana mitotska aktivnost (dijeljenje) u stanicama temeljnog sloja epidermisa, pa on sadrži više slojeva stanica. Stanice se i brže pomiču prema površini, zbog čega ne stignu sazrjeti. Sve to rezultira zadebljalim


rožnatim slojem sklonom ljuštenju. Promjene na koži prati i jaka upala.

Zašto se javlja Pojavljivanje prhuti može se povezati s više čimbenika: ● prehrana ● metabolizam masnoća ● poremećaji probave ● psihički problemi. Potaknuta jednim ili više navedenih čimbenika, prhut se može javiti u bilo kojem dijelu godine i u svakoj životnoj dobi.

Kako prevladati problem Na tržištu je mnogo šampona i losiona protiv prhuti. Neki sadrže sredstva koja sprečavaju razmnožavanje mikroorganizama ili supstancije keratolitičkog djelovanja koje potiču odvajanje odumrlih stanica kože i uspostavljaju normalan ritam obnavljanja kože. Važno je odabrati sredstvo koje uspješno suzbija prekomjerno ljuštenje, ali ne nadražuje i ne isušuje kožu i kosu. No osim što je potrebno pronaći primjereno sredstvo za suzbijanje prhuti, pomoći će i promjena nekih navika. Evo na što obratiti pažnju: ● Uravnotežena prehrana s dosta voća i povrća, ribe i bjelančevina. Savjetuje se izbjegavanje masne hrane i alkohola. Aminokiseline i vitamini B skupine pomažu uspostavljanju ravnoteže vlasišta.

● Pretjerivanje s uporabom proizvoda za njegu kose može donijeti više štete nego koristi. Previše gela, pjene ili laka nakon pranja dodatno će pogoršati stanje. Proizvode za njegu kose i oblikovanje frizure valja koristiti s mjerom, a izbjegavati one masne koji često izazivaju svrbež. ● Svakodnevno pranje preporučuje se samo ako je nužno, ali uvijek s blagim sredstvima. Šamponi agresivna djelovanja oštećuju površinski hidrolipidni sloj kože vlasišta, dovode do pretjerane suhoće. Pri odabiru šampona treba voditi računa o tome da sadrži sredstva blaga djelovanja, ali i da odgovara tipu kose. ● Kape i šeširi prijatelji su prhuti, znači neprijatelji zdrava vlasišta. Nosite ih samo kad doista morate, kad vas na to prisili hladnoća. Predugo i previše često nošenje kape ili šešira remeti prirodni proces znojenja, a time i prirodni proces pročišćavanja kože vlasišta. ● Cjeloviti tretman u pravom trenutku. Odaberite primjereno sredstvo protiv prhuti, upotrebljavajte ga prema priloženim uputama, no ne očekujte čuda ako istovremeno ne učinite ništa protiv stresa ili ne promijenite navike prehrane. ● Ako poduzmete sve mjere i ne uočite poboljšanje, obratite se dermatologu koji će vam propisati terapiju primjerenu vašem problemu. ■

JESTE LI ZNALI Vlas ima životni ciklus koji traje od jedne do šest godina. Svakog dana gubimo određeni broj vlasi koje zamjenjuju nove vlasi. Nova vlas kvalitetom bi trebala biti jednaka kao vlas koju je zamijenila i mjesečno rasti 1,27 – 1,9 mm. Kvaliteta vlasi i brzina njena rasta usko su povezane s cirkulacijom jer krv u korijen vlasi donosi hranjive tvari. Sebum je prirodni proizvod lojnih žlijezda, a njegova najvažnija funkcija jest zaštita kože i vlasišta. Lojna žlijezda smještena je uz korijen dlake, a sebum koji izlučuje na površinu kože dospijeva izvodnim kanalom, kroz koji i vlas izlazi na površinu kože. No kako je žlijezda lojnica smještena u koži, ispod njene površine, sebum koji izlučuje podmazuje i onaj dio vlasi koji je unutar kože. Sebum je po sastavu građen od masnih kiselina, glicerida, estera voska. Kad dospije na površinu kože, miješa se s odumrlim stanicama, masnoćama i znojem. Na sastav sebuma utječu i drugi čimbenici poput hormona, načina prehrane i lijekova koje uzimamo. Sebum na površini kože i vlasi, pomiješan s drugim tvarima: ➜ stvara zaštitni sloj i štiti kožu i kosu od štetnih djelovanja izvana ➜ održava potrebnu hidraciju kože i kose ➜ podmazuje i impregnira vlas, čime ona postaje otpornija i ljepša.

SQUANORM ŠAMPON PROTIV SUHE PRHUTI Pruža dugotrajno olakšanje od prhuti. Pročišćava vlasište. Preporučuje se za prhutava stanja povezana sa suhim vlasištem. Njegova potpuna formula djeluje brzo i dugotrajno na različite čimbenike koji uzrokuju suhu prhut. Gvanidin glikolat, Ducrayev patentirani keratoreducirajući djelatni sastojak, sprječava formiranje ljusaka. Glicerol hidratizira vlasište i time smanjuje ljuskanje. Finalno, cinkov pirition, pročišćavajući sastojak, djeluje na gljivicu Malassezia, povezanu s prhutavim stanjima. SQUANORM ŠAMPON PROTIV MASNE PRHUTI Pruža dugotrajno olakšanje od prhuti. Regulira prekomjerno izlučivanje sebuma. Preporučuje se za prhutava stanja povezana s masnim vlasištem s povremenim svrbežom. Za debele ljuske koje prianjaju uz vlasište. Njegova potpuna formula djeluje brzo i dugotrajno na različite čimbenike koji uzrokuju takvu prhut. Gvanidin glikolat, Ducrayev patentirani keratoreducirajući djelatni sastojak, sprječava formiranje ljusaka. Sabal regulira prekomjerno izlučivanje sebuma. Pirokton olamin, pročišćavajući sastojak, djeluje na gljivicu Malassezia, povezanu s prhutavim stanjima. Bisabolol umiruje svrbež. KELUAL DS ŠAMPON PROTIV PRHUTI I PONOVNE POJAVE Teži oblici prhuti popraćeni svrbežom. Sadrži ciklopiroksolamin i cinkov pirition. Dugotrajno smanjenje prhuti, umiruje svrbež. Kelual DS šampon preporučuje se kod teških slučajeva ponavljajuće prhuti s crvenim vlasištem i vlasištem koji svrbi. Njegova kompletna formula djeluje na sve čimbenike koji sudjeluju u težim slučajevima prhuti. KERTYOL P.S.O KERATOREDUCIRAJUĆI ŠAMPON Preporučuje se protiv svih ljuskavih stanja na tijelu i vlasištu koji se povezuju s pretjerano brzim obnavljanjem stanica, praćeno crvenilom i svrbežom. Mikronizirani sumpor smanjuje debljinu plakova i pomaže ukloniti ljuskanje. Salicilatna kiselina upotpunjuje djelovanje sumpora uklanjajući prhut s površine. Ihtiol pomaže brzo umiriti crvenilo i svrbež. ELUTION URAVNOTEŽUJUĆI ŠAMPON primjenjuje se kao nastavak tretmana i/ili u kombinaciji s tretmanima protiv prhuti. Zdrave vijesti 45


slatki zalogaji

Idealan spoj voća i čokolade S

vi znamo da je voće zdravo i prepuno vitamina te da bi ga trebalo jesti barem jedanput dnevno. Poznato je i to da većina nas ne može bez slatkog zalogaja, posebno čokolade, na kraju obroka. Kako spojiti voće i čokoladu te dobiti pravo malo umjetničko djelo, pokazala nam je Dragana Babić Mavra iz tvrtke Fruteria by Dragana. Fruteria by Dragana je, najjednostavnije rečeno, ljubav na prvi pogled i zalogaj. Fruteria je mala tvrtka u kojoj možete dobiti

najljepše voćne bukete koji su idealan poklon za sve prilike. Jagode, banane, grožđe ili jabuke prekrivene najfinijom crnom i bijelom čokoladom neće vas ostaviti ravnodušnim već nakon prvog zalogaja. U proteklih godinu dana Fruteria je bila izbor više od 1000 ljudi koji su odlučili da baš te jedinstvene bukete poklone dragim osobama. Ono što je posebno zanimljivo, jest činjenica da je svaki buket unikatan. Probajte i zauvijek ćete ih zavoljeti! Pored toga, Fruteria pruža usluge dostave voćnih stolova i rezbarenog voća za sve vrste proslava, vjenčanja, rođendana, krizmi, a sve informacije i fotografije možete pronaći na Facebook i Instagram profilu FruteriabyDragana. Obratite se s povjerenjem i naručite unikatno voćno umjetničko djelo kreirano prema vašim željama! ■

Dragana Babić Mavra Savski gaj II put 13 tel: 091 2121 335 Fruteria by Dragana fruteriabydragana

46 Zdrave vijesti


promo

Svaki zalogaj se broji – budite dio pozitivnih promjena! Studije pokazuju da svaki dan donesemo oko 200 odluka vezanih uz hranu. Naš izbor hrane ne utječe pak samo na naše zdravlje već ima dalekosežne posljedice na ono što se događa s cijelim planetom. Ono što nam je na tanjuru može mijenjati svijet. Pitate se zašto birati organsko?

O

rganska je hrana dokazano nutritivno superiornija i sigurnija, pri njezinu se uzgoju ne koriste štetni pesticidi i neurotoksini te se ne koristi genetski inženjering ili GMO. Ne čudi stoga što više od 25 posto kupaca radije bira organske proizvode, ali je činjenica i to da ih često ne znaju prepoznati. Nažalost, trend porasta interesa za organskim proizvodima velika je prilika i za tzv. greenwashing, gdje se proizvod bez ekocertifikata predstavlja kao zelen, prirodan, domaći itd., a nalazi se na istim policama na kojima su i ekoproizvodi te su kupci u zabludi. Konvencionalni proizvodi moraju biti izdvojeni od proizvoda koji posjeduju odgovarajuće ekopotvrdnice. Organski uzgoj podrazumijeva striktna pravila koja se potvrđuju certifikatom. Ispravno označavanje, distribucija i komunikacija organskih proizvoda važan su element zaštite potrošača. A upravo potrošači imaju moć – svaki put kad idemo u kupovinu, dajemo glas za svijet u kakvom želimo živjeti, poručuju iz bio&bio. – Vjerujemo da je bavljenje organskim proizvodima cjelovita filozofija življenja koja ima ekološke, ekonomske i etičke

komponente i beskompromisno smo joj posvećeni – ističe Jadranka Boban Pejić, vlasnica bio&bio trgovina. – Brendovi naših partnera koje ponosno ističemo na policama provode hvalevrijedne projekte diljem svijeta i čine ga boljim mjestom za sve nas: od održivih partnerstava koje svesrdno promiču Dr. Hauschka i Primavera, podrške lokalnim proizvođačima kakvu njeguju La Bio Idea, MUSO i Sojade, projekata za zaštitu pčela koje provodi Voelkel, ulaganja u obrazovanje i razvoj zajednica u trećim zemljama svijeta te fer trgovine za koji je sinonim Rapunzel, do promicanja održivosti u proizvodnji i poslovanju, u čemu prednjače Lebensbaum i Natracare.

Lokalno i održivo Već 15 godina bio&bio trgovina odredište je onih koji traže cjelovite i kvalitetne proizvode isključivo s ekološkim certifikatom – na policama ih je više od 4500, od čega je više od 1000 proizvedeno na hrvatskim ekološkim OPG-ovima. – Naša je težnja od samog početka ponuditi što više hrvatskih ekoproizvoda jer vjerujemo da razvojnim partnerstvima

osnažujemo lokalno tržište, a kupcima dajemo dodatnu vrijednost – pojašnjava Jadranka Boban Pejić. Ovakvu poslovnu strategiju potvrđuje i proizvodnja kruha, slastica i zimnice na vlastitom ekoimanju Zrno, koje djeluje kao ogledna farma za organsku proizvodnju, ali i edukaciju. – Mi u bio&bio se već 15 godina trudimo donositi odluke koje će pozitivno utjecati na naše zdravlje, ali i na okoliš. Vjerujemo da je važno brinuti o zdravlju i osobnom razvoju jer samo zdrav pojedinac može kreirati zdravo društvo i okoliš. Zato je organska hrana od početka bila naš jedini izbor i prvi smo koji smo se odlučili za ponudu 100 % organskih certificiranih proizvoda – zaključuje Boban Pejić. Danas je samo jedan posto ukupnih obradivih površina na svijetu pod organskom proizvodnjom. Samo jedan od sto proizvođača na svijetu spreman je reći NE genetskom inženjeringu. Zahvaljujući osviještenosti kupaca, taj broj raste. No ono što je sigurno – da bi utjecaj bio još veći, organski pokret treba vašu podršku. Dajte svoj glas za bolji svijet! ■ Zdrave vijesti 47


Je li povećan unos antioksidansa rješenje za loše raspoloženje? Prehrana može imati različit utjecaj na mentalno zdravlje mladih osoba i osoba starije dobi, pokazala su nova istraživanja. Znanstvenici su proveli anonimnu anketu o prehrani, a uključivala je kategorije hrane povezane s neurobiologijom i neurokemijom. Analiza dobivenih podataka pokazala je da raspoloženje mladih, dobi od 18 do 29 godina, uvelike ovisi o hrani koju konzumiraju, odnosno o hrani koja povećava dostupnost i koncentraciju prekursora neurotransmitera u mozgu. Učestala konzumacija hrane životinjskog porijekla dovodi do nagomilavanja dviju kemikalija u mozgu, serotonina i dopamina, koje pozitivno utječu na raspoložene pojedinca. Ako mlađe osobe tri puta tjedno konzumiraju mesne proizvode i bave se tjelovježbom, imaju mnogo manji rizik od loših raspoloženja i mentalnih poremećaja. S druge strane, raspoloženje osoba starijih od 30 godina najviše ovisi o dostupnosti antioksidansa (iz voća) i konzumiranju kave i hrane visokog glikemijskog indeksa te preskakanju doručka, što neodgovarajuće aktivira simpatički živčani sustav. U starijoj se dobi nakupljaju slobodni radikali koji izazivaju stres pa je stoga potrebno unositi mnogo više antioksidansa. Negativan učinak imaju kava i hrana bogata ugljikohidratima, koje pojačavaju reakciju već oslabljenog sustava za regulaciju stresa, što u konačnici dovodi do pojave lošeg raspoloženja i mentalnih poremećaja. Znanstvenici žele ponoviti istraživanje s posebnim fokusom na razliku između spolova. Takvo istraživanje dalo bi im objašnjenje na pitanje rodno specifičnih mentalnih bolesti, osobito ako je razlog njihova nastanka osjetljivost na pojedini oblik prehrane. Izvor: Nutritional Neuroscience

Cijela jaja bolje grade mišiće od bjelanjaka Sinteza proteina u mišićima razlikuje se kod osoba koje nakon tjelovježbe konzumiraju 18 grama proteina iz cijelih jaja i kod osoba koje jednaku količinu proteina

48 Zdrave vijesti

Mogu li se prehranom om ublažiti simptomi lupusa? Viši unos omega-3 masnih kiselina povezan je s boljom kvalitetom sna i smanjenjem simptoma depresije kod alne osoba oboljelih od lupusa, kronične upalne anja autoimune bolesti, zaključak je istraživanja predstavljenog na godišnjem kongresu ACR/ ARHP u San Diegu. Lupus, kao autoimuna bolest, može nastati tati kod svih ko veću vjerojatosoba iako žene imaju čak deseterostruko uškarce. Najčešći oblik lupusa jest sistemski nost od razvijanja bolesti u odnosu na muškarce. eritemski lupus (SLE). Karakteriziraju ga mnogobrojni simptomi koji u konačnici h dijelova tijela. Budući da je nekolicina pretuzrokuju razne upale i oštećenja pojedinih zmeđu dodataka prehrani s omega-3 masnim hodnih istraživanja pronašla poveznicu između kiselinama i smanjenja napredovanja lupusa, aktualno istraživanje odlučilo je ispitati odnos unosa omega-3 i omega-6 masnih kiselina putem hrane i kliničkih ishoda kod pacijenata. U presječnom istraživanju sudjelovalo je 456 osoba sa SLE-om, od kojih 425 žena prosječne starosne dobi 52,9 godina. Unos omega masnih kiselina bilježen je pomoću posebnih prehrambenih upitnika, a uz njih su korišteni i upitnici o aktivnosti sistemskog lupusa, stope fibromialgije, poremećaja sna i depresije. Rezultati su pokazali da je unos omega-3 masnih kiselina značajno povezan s kvalitetom sna, smanjenjem simptoma depresije te smanjenjem simptoma fibromialgije. Međutim, nije zabilježena povezanost između unosa masnih kiselina i ukupne kvalitete života ispitanika. Zaključno, višim unosom namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama mogli bi se smanjiti neki od simptoma bolesti kod osoba oboljelih od SLE-a. dobivaju samo iz bjelanjaka, pokazala je nova studija. U svrhu istraživanja deset mladića napravilo je vježbe otpora te zatim pojelo 18 grama proteina iz cijelih jaja ili samo iz bjelanjaka. Rezultati analize krvi pokazali su jednaku razinu aminokiselina u krvi bez obzira na to je li ispitanik pojeo cijelo jaje ili samo bjelanjke – u oba je slučaja između 60 i 70 posto aminokiselina izgrađivalo novi protein u mišiću. Upravo ovi podaci upućuju na to da jednaka količina proteina iz cijelog jajeta ili samo iz bjelanjaka u konačnici daje jednake rezultate, odnosno jednaku količinu aminokiselina u krvi. Međutim, mjerenjem sinteze proteina znanstvenici su došli do drukčijih podataka. Uočeno je da konzumacijom cijelih jaja nakon vježbi otpora dolazi do veće mišićne sinteze proteina nego nakon konzumacije samo bjelanjaka. Dakle, znanstvenicima su dobiveni podaci pokazali da organizam ima mnogo veće

koristi od konzumacije cijelih jaja nego samo od bjelanjaka bogatih proteinom. Konzumiranje cijelih jaja jeftina je i vrlo isplativa opcija za unos poželjne količine proteina i održavanje zdravog organizma. Izvor: The American Journal of Clinical Nutrition

Jabuke i rajčice za zdravlje pluća pušača U novom istraživanju otkriveno je da je smanjenje funkcije pluća bivših pušača usporeno ako je njihova prehrana bogata rajčicama i voćem, osobito jabukama. U istraživanju je sudjelovalo 650 odraslih osoba. Znanstvenici su sudionike ispitali o njihovoj prehrani putem upitnika te su proučili funkciju njihovih pluća uz pomoć spirometrije. U istraživanje su uključeni i čimbenici poput dobi, spola, visine, indeksa tjelesne mase, socioekonomskog statusa, tjelesne aktivnosti i unosa energije. Jednako je istraživanje ponovljeno deset godina kasnije.


Po Podaci dobiveni nakon deset godina poka kazali su sporije smanjenje funkcije pluća ko kod bivših pušača koji su konzumirali više od dvije-tri porcije svježeg voća i povrća dn dnevno, u usporedbi s ostalim ispitanicima, št što upućuje na to da spomenute namirnice sa sadrže hranjive tvari koje pomažu smanjiti št štetu izazvanu pušenjem. N Niska funkcija pluća povezana je s većim riz rizikom od bolesti kao što su kronična op opstruktivna plućna bolest, bolesti srca i kkarcinom pluća, a zaštitni učinak voća i po povrća ključan je za usporavanje prirodnog tij tijeka starenja pluća, čak i kod nepušača. St Stoga znanstvenici preporučuju češću i sv svakodnevnu konzumaciju svježeg voća i po povrća kako bi se popravile načinjene štete i održalo o zdravlje u starosti. Izvor: European Respiratory Journal

Djeca koja objeduju s obitelji više su druželjubiva Prema prospektivnoj kanadskoj studiji, djeca koja imaju svakodnevne obroke s ostalim članovima obitelji imaju dugoročne blagodati po pitanju mentalnog i tjelesnog zdravlja. U prospektivnoj kohortnoj studiji, koja još uvijek traje, uključena su djeca koja se prate od svog petog mjeseca života. Roditelji djece izvještavali su o učestalosti obiteljskih obroka u razdoblju do šeste godine, dok su nakon desete godine života djeca, zajedno s učiteljima, davala informacije o navikama. Rezultati su pokazali da je kod djece koja su imala češće obiteljske obroke do šeste

godine života zabilježena veća sposobnost izvođenja različitih motoričkih pokreta, dok su desetogodišnjaci s češćim obiteljskim obrocima konzumirali manju količinu zaslađenih napitaka. Dodatno, djeca koja su objedovala u obiteljskom okruženju imala su razvijenije socijalne vještine te su sebe u anketi ocjenjivala manje agresivnom i problematičnom. Prisutnost roditelja tijekom objedovanja, osim na tjelesni razvoj djece, bitno utječe i na psihosocijalni razvoj, putem interakcija u emocionalno sigurnim uvjetima. Zbog sve češće otuđenosti i ubrzanog načina života u razvijenijim zemljama, učestalost obiteljskih obroka je u padu. Znanstvenici stoga pozivaju na uvođenje javnozdravstvenih kampanja koje će naglasiti važnost obiteljskih obroka u ukupnom razvojnom procesu djeteta. Izvor: Journal of Developmental & Behavioral Pediatrics

Kako do prehrane koja čuva okoliš? Nedavno istraživanje je pokazalo da smanjenje količine hrane životinjskog porijekla na nacionalnoj razini može utjecati na sam okoliš države s visokim dohotkom. Poznato je da prehrana svakog čovjeka ne utječe samo na njegovo zdravlje već i na okoliš. Međutim, gotovo nijedna zemlja nema osmišljene nacionalne prehrambene smjernice koje su istovremeno usredotočene i na održivost. Od 37 zemalja koje

su znanstvenici proučili, samo četiri ih se osvrće i na okoliš. Dakle, znanstvenici su svoje istraživanje proveli u 37 zemalja svijeta koje su imale nacionalne smjernice za prehranu te su proučavali utjecaj njihove prehrane na emisiju ugljika, kvalitetu vode i iskorištenost zemlje. Dobivene podatke usporedili su s podacima koje su dobili na temelju prosječne prehrane neke države te su pokušali utvrditi utječe li nacionalna prehrana na okoliš. Rezultati su pokazali da bi praćenje nacionalnih smjernica za prehranu imalo znatan utjecaj na okoliš u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Brazilu i Kanadi, većini zemalja Europske unije te Grčkoj, Irskoj i Nizozemskoj. Najveći pozitivan učinak imalo bi smanjenje količine hrane životinjskog porijekla u prehrani. Znanstvenici pretpostavljaju da bi u zemljama s nižim dohotkom praćenje nacionalnih smjernica za prehranu imalo nešto veći utjecaj na okoliš zbog toga što se inače u njima preporučuje konzumirati veće količine hrane životinjskog porijekla zbog općenito niskog unosa proteina. Većina zemalja svijeta koje posjeduju prehrambene smjernice uglavnom u njima ne spominju održivost. Stoga znanstvenici smatraju da bi za očuvanje okoliša i poboljšanje općeg zdravlja u smjernice trebalo uključiti i pitanja o ekološkoj održivosti i održivoj proizvodnji hrane te metode za smanjenje otpada. Izvor: Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS)

Cimet u borbi s pretilošću Začin koji svi povezujemo s blagdanskim vremenom, cimet, u nedavnom je istraživanju pokazao obećavajuće rezultate kod aktivacije metabolizma masnih stanica, adipocita, putem termogeneze. Prijašnja istraživanja provedena na miševima već su potvrdila da korištenje aromatičnog spoja prisutnog u cimetu, cimetaldehida, može rezultirati nižom stopom pretilosti i boljim glikemijskim statusom. Nerazjašnjeni mehanizmi kojima cimetaldehid postiže takav učinak, kao i moguća primjena na ljudima, bili su glavni pokretač aktualnog znanstvenog rada koji je ponudio konkretne znanstvene odgovore. U istraživanju su testirane masne stanice, adipociti, od dobrovoljnih davatelja različitih dobnih

skupina, nacionalnosti i indeksa tjelesne mase. Tijekom istraživanja opaženo je da kod stanica izloženih cimetaldehidu dolazi do povećane sinteze enzima koji su uključeni u metabolizam lipida. Zabilježen je i porast regulatornih proteina Ucp1 i Fgf21 koji su uključeni u proces termogeneze. Cimet je tisućama godina prisutan u pripremi hrane, dobro je prihvaćen od ljudi, a zasigurno bi bio bolje prihvaćen i u terapiji pretilosti u odnosu na farmakološke pripravke. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja da bi se utvrdila kolika je količina cimetaldehida optimalna za postizanje metaboličke ravnoteže i izbjegavanje neželjenih nuspojava. Izvor: Metabolism Zdrave vijesti 49


humor – Kada stanem na vagu, ja obavezno uvučem trbuh. – I pomaže li to? – Pomaže, pomaže da vidim vagu.

Pitali Muju: – Jesi ti kad igrao golf? – Čuj igrao, ja sam ga vozio!

Ušao seljak u osiguravajući zavod. – Ja bih da osiguram konja. – Je li kasko? – Ne, samo je malo trč’o. Na cesti gužva, svi automobili stoje. Jednom čovjeku netko kuca na prozor. Ovaj otvara prozor i pita: – Što se ovdje događa? – Ma teroristi oteli cijelu vladu i ministre pa traže deset milijuna eura ili će ih politi benzinom. Biste li i vi štogod dali? – U redu, a koliko ljudi daju? – Pa tako, litru–dvije Stopiraju seljak i ovca i nitko im neće stati. Poslije a pola sata stane neki vozačč u sportskom autu i kaže seljaku da ćee njega povesti, a ovcu neće jer jako smrdi. Seljak se složi i kaže vozaču da ce ovca ići iza njih. Krenu oni, vozač vozi 30 km/h, pogleda u retrovizor, a ovca ih prati. Nagazi on 70 km/h, kad ovca i dalje zi ide iza njih. Vozač se iznervira, nagazi d 200 km/h, pogleda u retrovizor, kad ovca trči, ali je isplazila jezik ulijevo. Kaže on seljaku da ih ovca i dalje prati, ali da je isplazila jezik ulijevo. Seljak kaže: – Isplazila jezik ulijevo? Sad će da te pretiče. Učiteljica kritizira Pericu: – Ti si sramota ovog razreda! Ja sam u tvojoj dobi znala čitati i pisati dva strana jezika i računati algoritme, a ti nisi ni za što sposoban. Perica će na to: – Vidi se da ste imali dobru učiteljicu!

50 Zdrave vijesti

Dečko je priznao djevojci da je voli, a ona ga upita: – Imaš li ti dva mercedesa? – Nemam. – A kuću na dva kata? – Nemam. – Onda neće biti ničega između nas. Zabrinuti mladić ode kod svog oca po savjet što da učini. Otac mu reče: – Sine, ako je zaista voliš, onda prodaj lamborghinija i ferrarija i kupi ta dva mercedesa, ali da rušimo četiri kata kuće, to je zaista čista besmislica.

Ante i supruga u braku su već nekoliko godina. Jednog dana počnu oni razgovor uz jutarnju kavu o bračnim problemima. Nakon par minuta Ante upita: – Dobro, ženo, što bi ti napravila kad bi saznala da te ja varam s drugom? Ona se zamisli i odgovori: – Bogami, Ante, stavila bih to u novine. Ante se nasmije i reče: – E, svašta od tebe, ženo, baš bi to novine objavile. A ona će na to: – Bi, Ante, sigurno. Ante se još jače nasmije i upita: – Pa što bi ti to napisala? Žena ga mirno pogleda i reče: – Antin pogreb će se održati sutra u 15 sati na gradskom groblju!

U liječničkoj ordinaciji. – Jeste li fizički aktivni? – Da. – Kad ste posljednji put, na primjer, radili trbušnjake? – Kad sam kašljao.

– Tata, bojim se zombija. – Zombiji, sine, ne postoje, oni su samo ljudi sa šminkom. – Kao mama? – Da, sine, baš kao mama.

Mladi muškarac odlazi u ljekarnu i traži dvije viagre. Ljekarnik se čudi: – Što će vam dvije, dovoljna je jedna. – Trebaju mi dvije! – Nije potrebno uzeti dvije, dovoljna je jedna. – Ali meni trebaju dvije! – Pa dobro, što će vam dvije? – Gledajte, dolaze mi dvije djevojke na romantičnu večeru, poslije ćemo se malo maziti i na kraju ćemo imati žestoki i dugi seks, tako da mi trebaju dvije viagre da ih mogu zadovoljiti. Ljekarnik mu proda dvije viagre. Sutradan opet muškarac dolazi u apoteku i trlja ruke. Ljekarnik: – Dobar dan, kako vam mogu danas pomoći? – Dajte mi brzo melem za ruke! – Zašto, što se dogodilo? – Ma ni jedna nije došla!




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.