statistike
Hrvati su zdravstveno vrlo osviješteni, ali ipak uvelike nezdravi. Svjesni smo da za svoje zdravlje mnogo toga možemo učiniti sami, no imamo li za to volje?
Znamo li što možemo učiniti za svoje zdravlje? R
ezultati istraživanja agencije GFK pokazuju da čak 90% hrvatskih građana smatra kako je zdravlje preduvjet dobrog života. Pritom se pod zdravljem najčešće podrazumijeva ravnoteža između fizičkog zdravlja i dobroga mentalnog osjećaja koji se može opisati i kao osjećaj zadovoljstva, ispunjenosti i sreće. Istraživanje o tome znamo li što možemo učiniti za svoje zdravlje pokazalo je da su Hrvati zdravstveno vrlo osviješteni, no ipak u velikoj mjeri nezdravi. Na anketno pitanje čime bi sve mogli poboljšati vlastito zdravlje ispitanici su najčešće odgovarali: vježbanjem (36%), uvođenjem zdravijih i hranjivijih namirnica u prehranu (29%) te smanjenjem stresa (24%). Nadalje, svjesni su kako bi njihovu zdravlju pridonio prestanak pušenja (19% ili oko dvije trećine svih pušača), smanjenje tjelesne težine (17%), pijenje više vode (16%), manje nezdrave hrane (15%) i više sna (12%). Uzimanje dodataka prehrani i lijekova te češći posjet liječniku nalaze se u dnu liste odgovora, što upućuje na to da smo ipak svjesni da za svoje zdravlje mno-
36%
znati po jakoj i začinjenoj trpezi bogatoj suhomesnatim proizvodima, češće od ispitanika u drugim regijama navode da bi trebali jesti manje nezdrave hrane (20%), što go toga možemo učiniti sami, i to bez većih autore istraživanja navodi na zaključak da financijskih izdataka. Pitanje je ipak koliko su neki od njih svjesni nepovoljna učinka imamo volje baviti se svojim zdravljem, pri- pretjerane konzumacije navedenih proizvoda na njihovo zdravlje. je negoli se ono naruši. Dalmatinci, češće nego druAutori istraživanja napominju da su razlike među pojedinim Slavonci su svjesni gi ispitanici, navode da bi njiskupinama ispitanika zanimlji- da bi trebali jesti hovu zdravlju pomoglo više ve. Za razliku od muškaraca žene manje nezdrave zabave (14%). Najstariji ispitanici (stariji od se češće odlučuju za vježbanje hrane, a Dalmatinci (40% žena u odnosu na 32% vjeruju da im za 65 godina) svjesni su da bi bili muškaraca), pijenje vode (21% bolje zdravlje treba zdraviji kad bi uzimali sve lijekove kako je propisano (18%). prema 10%) i više spavanja više zabave Kult liječnika, zanimljivo, i dalje (13% prema 11%). Muškarci pak češće nego žene biraju manje rada (12% je najjači u selima (naselja koja broje do dvimuškaraca, 7% žena) i manje crvenog vina je tisuće stanovnika) jer se njihovi stanovni(12% muškaraca, 4% žena). Zanimljivo je i ci odlučuju za uzimanje vitamina i minerala to da je smanjenje stresa podjednako važno i češće posjete liječniku više nego njihovi i ženama i muškarcima (24%), što upućuje vršnjaci iz većih naselja. No zato je u manjim naseljima osjetno manja potreba za vježna jednaku opterećenost stresom. banjem, zdravijom prehranom i smanjenjem stresa, i to zahvaljujući, kako zaključuju Znaju da previše piju Najmlađi ispitanici (18-24 godina) češće autori GFK-ova istraživanja, mirnijem ritmu nego ostali navode da bi za poboljšanje života i znatno rjeđem „sjedilačkom“ načinu svoga zdravlja trebali piti manje alkohola života, uz prehranu namirnicama koje su ■ (17%), a piti više vode (23%). Slavonci, po- nerijetko iz vlastita uzgoja.
18%
stanovnika Hrvatske vjeruje osoba starijih od 65 godina da više tjelesne aktivnosti zdravlje povezuje s pravilnim pridonosi zdravlju uzimanjem lijekova 10 Zdrave vijesti
17%
14 %
mladih vjeruje da Dalmatinaca vjeruje da treba piti manje bi uz više zabave alkohola bili zdraviji