ma upozorava John Mason, izvršni direktor Nature Conservation Research u Gani.
Prijeteći porast emisije CO2 Do 2080. godine mogla bi izumrijeti biljka Coffea arabika, upozorili su britanski znanstvenici iz Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu (jugozapadni London). Istraživači pod vodstvom dr. Aarona Davisa napravili su kompjutersku simulaciju mogućih utjecaja klimatskih promjena u istočnoj Africi gdje raste arabika i zaključili da bi u idućih 70-ak godina zbog globalnog zatopljenja mogla nestati mjesta pogodna za rast te biljke. Prema najoptimističnijem scenariju emisije ugljičnog dioksida, što ga je objavio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), 65 posto mjesta na kojima se danas uzgaja arabika bit će do 2080. godine neprikladno za uzgoj. No ostvari li se najgori scenarij, do 2080. godine nestat će 99,7 posto današnjih plantaža kave. Prema sadašnjim razinama emisije ugljičnog dioksida čovječanstvo je na putu za najgori scenarij, što znači da će do 2060. godine globalna temperatura narasti za četiri Celzijeva stupnja, a do 2100. godine između pet i šest Celzijevih stupnjeva.
Danas svakodnevni, uskoro egzotični napitak Kava je najpopularnije piće na svijetu, a dnevno se diljem svijeta popije više od 1,6 milijardi šalica. Nakon nafte, kava je druga najtrgovanija roba na svijetu, s godišnjim izvozom vrijednim 15 milijardi dolara. Najveći potrošač kave na svijetu jest SAD, gdje se dnevno popije 400 milijuna šalica. Ipak, kada se gleda potrošnja po glavi stanovnika, prednjače skandinavski narodi. Tako prosječan Finac godišnje popije 12 kilograma, Šveđanin i Norvežanin 11, a Danac 10 kilograma kave. Svjetska godišnja potrošnja kave po glavi stanovnika iznosi prosječno 4,8 kilograma, dok je prosjek u EU 5,8 kg. U Hrvatskoj se godišnje popije više od pet kilograma kave po glavi stanovnika. Povijest uzgoja kave seže u šesto stoljeće, kada je nekoliko stabala s visoravni u Etiopiji posađeno u Jemenu. Oko 1000. godine od sušenih i prženih sjemenki kave počeo se pripremati napitak koji se ubrzo proširio diljem Arapskog poluotoka. Tijekom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog, 1573. godine, kava stiže u Istanbul. Europljani su okus kave prvi put
osjetili 1615. godine, kada su je mletački trgovci iz Istanbula donijeli u Veneciju. Ubrzo se kava proširila diljem Europe i postala popularno piće, a tijekom 17. i 18. stoljeća kavane su nicale u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Kako bi mogli uživali u omiljenom napitku koji sadrži stimulativno sredstvo kofein, Europljani su u svojim tropskim kolonijama podigli plantaže kave. Danas se kava uzgaja u 70 zemalja svijeta, a dvije trećine zrna potječe od sorte Coffea arabica, čija su stabla prije 1400 godina iz Etiopije presađena u Jemen. Zrna arabike imaju blag i profinjen okus uz koji se svakoga dana razbuđuju stotine milijuna ljudi. Najveći proizvođač arabike jest Brazil, a slijede ga Kolumbija i Etiopija.
Genetski modificirani nadomjestak? No globalno zagrijavanje postalo je ozbiljna prijetnja arabiki: ta biljka voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 Celzijeva stupnja i dobro uspijeva u planinskim dijelovima tropskih područja na nadmorskim visinama između 1000 i 2000 metara. No kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kava uzgaja. - Cvjetovi kave vrlo su osjetljivi i ako je temperatura previsoka, oni zakržljaju. Nadalje, uslijed klimatskih promjena ugrožena je kvaliteta kave. Naime, ako zrna prebrzo sazriju, kvaliteta kave je narušena
- pojasnio je Peter Baker, stručnjak za kavu u neprofitnoj organizaciji CABI koja savjetuje uzgajivače kave u zemljama u razvoju. - Nitko nije točno izračunao, no procjenjuje se da je riječ o 10 milijuna farmi te oko 50 milijuna članova farmerskih obitelji, odnosno više od 100 milijuna ljudi uključenih u neki dio lanca uzgoja kave. Procjenjuje se da je maloprodajna vrijednost globalnog tržišta kave oko 100 milijardi dolara godišnje - naglasio je Baker. Zbog neizvjesne sudbine biljke Coffea arabica sve više pozornosti izaziva Coffea robusta, čiji je najveći svjetski proizvođač Vijetnam. Uzgoj robuste počeo je u 19. stoljeću kao odgovor na epidemiju gljivičnog oboljenja lišća arabike, što je opustošilo plantaže kave u Jugoistočnoj Aziji. Robusta ima veću količinu kofeina u sjemenkama i može se uzgajati na nižim nadmorskim visinama i višim temperaturama nego arabika. Koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku, ali ima gorko-kiseo okus koji se mnogim ljudima ne sviđa. Stoga se često miješa s arabikom. Znanstvenici naglašavaju kako u divljini raste 125 vrsta kave, od kojih neke rastu i na temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Neke od njih vjerojatno imaju gene koje bi mogle pomoći arabiki da preživi klimatske promjene, pa tako znanstvenici predviđaju da bi se za nekoliko desetljeća mogla početi proizvodnja genetski modificirane kave. ■
HIV među bananama Među omiljenom nam hranom koja je postala ugrožena jest i banana. Iako postoji nekoliko stotina sorti banane, glavna komercijalna sorta jest Cavendish. Ta je sorta pedesetih godina postala glavni nadomjestak za sortu Big Mike (Gros Michael) koju je uništila gljivična bolest Panamska bolest. No i sorta Cavendish osjetljiva je na gljivične bolesti Black Sigatoka i Tropical Race 4 koje nazivaju HIV-om među bananama. Razlog goleme osjetljivosti banana na bolesti jest njihova genetska jednoličnost: to voće koje često budi seksualne asocijacije zapravo je sterilni mutant. Komercijalne banane stoga se razmnožavaju kloniranjem, a odsutnost seksualne reprodukcije, koja daje genetsku raznolikost, Cavendish bananu čini ranjivom na brojne gljivične bolesti. Zdrave vijesti 37
36-37Klimatske promjene.indd 37
6/21/13 10:09:44 PM