ekologija Piše: Ines Legović
Bjeloglavi supovi i udruga Eko-centar Caput Insulae Beli, koja se brine o njihovoj zaštiti i zaštiti prirode, dijele sličnu sudbinu - prijeti im izumiranje
B
jeloglavi sup je vrsta ptice iz porodice jastrebova. Jedna je od najvećih ptica, a može doseći težinu i do 14 kilograma. Ima malu glavu, dug vrat, snažan kljun, kratak rep i vrlo velika, duga i široka krila, prilagođena specifičnom načinu letenja. Za letenje bjeloglavi sup ne koristi mišiće i ne maše krilima već jedri, a može letjeti brzinom većom od 160 kilometara na sat. Supovi mogu letjeti na velikim visinama. Nad Obalom Slonovače zabilježeno je da je jedan afrički sup letio na visini od 11.280 metara, što je najveća zabilježena visina za let ptica. Mužjaci i ženke se morfološki ne mogu razlikovati. - Bjeloglavi supovi nekad su bili široko rasprostranjeni, naseljavali su skoro cijelo područje Europe i Azije te veći dio Afrike. Danas se gnijezde u Južnoj Europi, Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku, Arapskom poluotoku i u Središnjoj Aziji, istočno sve do Pamira i Altaja. Najviše ih je u Španjolskoj, gotovo 90 posto sveukupnog broja gnijezdi se u toj zemlji - rekao je dr. sc. Goran Sušić, osnivač i predsjednik Eko-centra Caput Insulae - Beli. Prije stotinjak godina naseljavali su većinu hrvatskog teritorija, a danas ih ima samo na području Kvarnera. Žive na visokim i strmim planinskim klisurama i na liticama riječnih kanjona. Jedino se supovi koji naseljavaju područje Kvarnera gnijezde na okomitim stijenama tik nad morem, ponekad i manje od deset metara iznad morske površine.
Više stotina kilometara dnevno 11.280 metara, najveću zabilježenu visinu za let ptica, dosegao je jedan afrički sup nad Obalom Slonovače
Bjeloglavi sup je strvinar, hrani se isključivo uginulim životinjama. Ne napada druge životinje osim u slučaju obrane. On je važna karika ekosustava i čuva njegovu stabilnost jer čisti okoliš i time sprečava širenje zaraza i epidemija. - Broj bjeloglavih supova smanjio se zbog negativnog djelovanja čovjeka i aktivnosti kojima se narušava mir i smanjuje područje netaknute prirode, kao što su izgradnja cesta, dalekovoda i kamenoloma i lov. U Hrvatskoj je broj supova smanjen zbog promjena u gospodarenju stokom. Stoka se danas uzgaja na
Čuvari stabi 60 Zdrave vijesti
60-62BjeloglaviSupovi.indd 60
11/18/11 10:02:35 PM