VIII
Osvajačka čizma na junačkoj zemlji Prvi svjetski rat
Izbijanje Prvog svjetskog rata u ljeto 1914. na dramatičan način je obilježilo razvoj češko-crnogorskih odnosa. Još u vrijeme aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine a onda ponovo i u toku balkanskih ratova u periodu 1912-13, u češkim zemljama širila se bojazan da će se u slučaju ratnog angažmana Habzburškog carstva na Balkanu češki vojnici morati boriti protiv Južnih Slovena, prema kojima je apsolutna većina Čeha osjećala simpatije. Te strijepnje su se obistinile. Dvadeset i osmog jula 1914. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji. Crna Gora je istog dana izvršila mobilizaciju i stala na stranu svog napadnutog susjeda. Šestog avgusta je kralj Nikola objavio rat Austro-Ugarskoj. Crna Gora koja se još nije oporavila ni od ratnih gubitaka prouzrokovanih prethodnim balkanskim ratovima, na novi konflikt nije bila spremna. Uprkos tome crnogorska vojska je uspijevala cijelih osamnaest mjeseci da održi pet stotina kilometara dugačak front protiv brojnijeg i bolje naoružanog neprijatelja. Ali nakon poraza Srbije krajem 1915. godine, iscrpljena i izolovana Crna Gora takvoj premoći više nije mogla dugo odolijevati. U toku januara 1916. austro-ugarska vojska je okupirala crnogorsku teritoriju. Kralj Nikola i dio političke elite odlaze u egzil, prvo u Italiju, a kratko nakon toga u Francusku. Za sve vrijeme rata Crna Gora je predstavljala periferno ratište. Nakon okupacije zemlje, front između Centralnih sila i Velike Antante pomjerio se još dalje na jug, do južne Albanije, đe ostaje gotovo do samog kraja rata. Austro-ugarska okupacija Crne Gore bila je obilježena represijama prema stanovništvu i rastom aktivnosti komitskog ustaničkog pokreta. Na jesen 1918. godine većina crnogorske teritorije bila je oslobođena od strane domaćih ustanika, nakon čega je bila zaposjednuta odredima srpske vojske. Cjelokupan bilans Prvog svjetskog rata u Crnoj Gori bio je katastrofalan. Poginulo je 20.000 stanovnika, tj. 10% populacije, a 40% od ukupnog broja poginulih bili su pripadnici vojske, 15.000 stanovnika prošlo je kroz austro-ugarske logore za internirce, a zemlja je pretrpjela i znatnu 181