Crnogorski glasnik 105 web

Page 1

Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

GODINA XVIII. _ BROJ 105. _ SVIBANJ-LIPANJ / MAJ-JUNI _ 2017.

SVEČANI KONCERT U POVODU 21. MAJA

DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

21. MAJ DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE


Čestitamo 22. i 25. lipnja Dan antifašističke borbe i Dan državnosti Republike Hrvatske

Čestitamo 21. maj Dan nezavisnosti Crne Gore Dan Koordinacije vijeća crnogorske Nacionalne manjine na području Republike Hrvatske Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

SA PREMIJERE FILMA "PRELUDIJUM ZA SNAJPER" U MUZEJU MIMARA

POSJET PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE IVANA BRAJOVIĆA

DRUGA SJEDNICA HRVATSKO-CRNOGORSKOG MEĐUVLADINOG MJEŠOVITOG ODBORA ZA MANJINE


IN MEMORIAM

Preminula Melita-Lila Andres Vukotić, glumica i supruga Dušana Vukotića

P

roslavljena hrvatska glumica Melita-Lila Andres-Vukotić, supruga pokojnog oskarovca Dušana Vukotića, preminula je prošlog tjedna (29. lipnja) u 95. godini života, u Bolu na Braču. Melita Andres Vukotić bila je bračna i profesionalna suputnica Dušana Vukotića („Surogat“), koja je upravo zbog ljubavi prema njemu krajem pedesetih godina prošlog stoljeća prekinula svoju glumačku karijeru odbijajući, među ostalima, i ponude koje je dobila iz Hollywooda nakon nastupa u popularnoj američkoj TV seriji „Lum & Abner“. Rođena je u cijenjenoj obitelji koja je značajna za razvoj hrvatske znanosti i kulture. Njezin djed Ferdo pl. Šišić autor je Povijesti Hrvata, a njezina prabaka Leposava Mihalović prva je hrvatska profesorica klavira. Vukotić je poznata i po tome što je 1955. snimila seriju pin-up fotografija za Associated Press, zbog čega su je mnogi nazivali prvom hrvatskom pin-up djevojkom, a poznata je i po suradnji s mnogim poznatim redateljima tog vremena, kao što su Nikola Tanhofer, Šime Šimatović i Slavko Vorkapić. Između ostalog, sudjelovala je u razvoju danas svjetski poznate Zagrebačke škole animiranog filma. Ispraćaj je održan 4. srpnja na zagrebačkom Mirogoju.

ĐE JE ŠTO 1

IN MEMORIAM DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE Svečani koncert u povodu 21. maja

2

HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA Druga sjednica hrvatsko-crgnogorskog MMO-a 8

ISTORIJSKI TRENUTAK Crna Gora 29. članica NATO-a

Vojo Stanić: Volim život

Nagrada Grada Zagreba za 2017. godinu akademiku Dimitriju Popoviću

DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL

ZAGREB

Dan nacionalnih manjina Grada Zagreba Održan seminar "Mediji i nacionalne manjine UMAG u Republici Hrvatskoj - zaštita manjina i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva" 12 Crnogorsko veče u Umagu Promocija monografije Istra u mojim očima

34

20 KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL

NAGRADE I PRIZNANJA

SEMINAR

DJELOVANJE UDRUGA I VIJEĆA CRNOGORACA

Matea Čolak izložba "Rubrika: razno"

36

23 Hrvatska premijera dokumentarnog filma "Preludijum za snajper"

40

24 DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMU "Svijet u nama" i "Vijekovi nezavisnosti"

44

27 KRATKA PRIČA 29 Jagnje

45

CRNOGORSKI VLADARI

REGIONALNA SARADNJA

KULTURA I UMJETNOST 14 "Mi, vi, oni" - Izložba karikature Nataše Rašović Bodiš

Crnogorske dinastije 30 Arhitektura u doba Balšića

46

Posjet predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića

Izložba zlatoveza i etno nakita 16 u galeriji "Montenegrina"

CRNOGORSKA TRPEZA 32 Ukusi Crne Gore

48

Održana Skupština Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Montenegro" Zagreb

Izdavači: NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE I VIJEĆE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA, Zagreb, Trnjanska c. 35, Tel./Fax: 01/6197 078, 01/6314 264, E-mail: nzch@net.amis.hr, vijececrn@net.amis.hr, montenegro@net.amis.hr, Internet adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr * Za izdavače: Danilo Ivezić i Dušan Mišković * Glavni i odgovorni urednik: Maša Savićević * Redakcija: Milanka Bulatović, Nataša Gerželj, Danilo Ivezić, Dragutin Lakić, Nataša Rašović, Dušan Roganović * Grafička priprema i tisak: Skaner studio d.o.o. * Rukopisi se ne vraćaju * Naklada /Tiraža 1000 Glasilo je, putem Savjeta za nacionalne manjine, financirano iz državnog proračuna Republike Hrvatske i Zagreba čke županije – predstavnika crnogorske nacionalne manjine Zagrebač ke županije i Vijeće cnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Pozivamo Crnogorke, Crnogorce i sve prijatelje da svojim sugestijama, prijedlozima i prilozima pomognu redakciji „Glasnika“ na poboljšanju i daljnjem izlaženju lista. Tekstovi nijesu lektorisani te se izvinjavamo autorima i čitaocima. Crnogorski glasnik

1


DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

SVEČANI KONCERT U POVODU 21. MAJA DA! ZA VAZDA!

V

eliki praznik, datum kojim je Crna Gora ponovo stala uz bok međunarodno priznatih država svijeta, na mjesto koje joj je i oduvijek pripadalo, 21. maj Dan nezavisnosti, članovi Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Kooordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH, uz brojne goste i uzvanike, prijatelje Crne Gore, obilježili su tradicionalno Svečanim koncertom u Muzeju Mimara u Zagrebu 19. 5. 2017.

te drugi predstavnici nacionalnih manjina.

Radost proslave najvećeg crnogorskog blagdana sa zagrebačkim i hrvatskim Crnogorcima podijelili su predstavnici veleposlanstava akreditiranih u Hrvatskoj, Elizabeta Knorr, pomoćnica pročelnika Sektora za promicanje ljudskih prava, civilno društvo i nacionalne manjine, Vujadin Prelević, predstavnik crnogorske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Zoltan Balaž Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, tajnik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika mađarske nacionalne manjine Hrvatske, Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba, Oskar Arlant, predstavnik talijanske nacionalne manjine Grada Zagreba, Ferid Dizdarević, predsjednik BKUD “Sevdah”,

tiranih u Republici Hrvatskoj; predstavnici i izaslanici

Kao i svake godine dosad publika je napunila dvoranu Muzeja Mimare do posljednjeg mjesta, a svečanost je otvorio Dušan Mišković, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba: - Dame i gospodo, dragi prijatelji! Poštovani: Ekselencije i predstavnici Ambasada akredirepubličkih, županijskih i gradskih institucija; predsjednici vijeća i predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba; predstavnici crnogorskih društava, vijeća i predstavnici crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kao i svi ostali gosti. Pozdravljam vas u ime organizatora ove svečanosti kojom obilježavamo 21. Maj: Dan nezavisnosti Crne Gore, koji je ujedno i Dan Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske i Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba.

Tradicija obilježavanja ovog za nas značajnog datuma

i ova Svečanost prava prilika podsjećanja na vremenâ

datira iz 2006. godine kada smo neposredno nakon refe-

koja polako umiču, ali i vremenâ koja se nikad ne smiju

renduma u Crnoj Gori u Starogradskoj vijećnici organizi-

zaboraviti.

rali Svečanu sjednicu Koordinacije uz prisustvo predstavnika najviših institucija republike Hrvatske i Crne Gore. Od 2008. ga obilježavamo SVEČANIM KONCERTOM (ove godine DESETI PUT) istaknutih umjetnika – muzičara, profesora i pedagoga, iz Crne Gore, u organizaciji Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Koordinacija vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske i Vijeće crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. 21. Maj 2006! Dan rođenja nove, suverene, europske Crne Gore. Dan kada je Crna Gora najzad povjerovala da može biti ono što je morala biti, što je u povijesti bila i što je opet htjela biti: svoja na svome. Dan, kada je za nju završena mučna agonija, za nju predugog XX. stoljeća (od prvog do posljednjeg balkanskog rata). U crnogorskoj kolektivnoj memoriji referendumski 21. maj 2006. bit će za vazda uklesan kao jedinstveni povijesni datum, dan kada su pred očima svjetske javnosti, građani Crne Gore donijeli odluku o obnovi svoje državnosti i nezavisnosti. S ponosom ističem i naš obol REFERENDUMSKOM DA u okviru internacionalizacije crnogorskog pitanja kao jedno od najslavnijih stranica naše prošlosti, u uvjerenju da je

2

Crnogorski glasnik

Stoga je u odabiru datuma za Dan naše Koordinacije i Vijeća, 21. Maj logičan izbor, historijsko, „DA ZA VAZDA!“ Smisao našeg ukupnog djelovanja i očuvanja kulturne autonomije je u kvalitetnijoj integraciji u hrvatsko društvo i državu nasuprot asimilaciji i getoizaciji. U ambijentu hrvatskog pluralističkog društva, sa svim njegovim „bogatstvom u razlikama“, integracija našeg manjinskog korpusa, prije svega podrazumijeva kulturu kao našu legitimaciju, odnosno njeno javno afirmiranje u svim sredinama u kojima živimo. S ponosom možemo reći da smo prepoznati u tim sredinama, kao kolektivitet i pojedinci, s programima koji su postali kulturna događanja i sastavni dio kulture i života sredina u kojima jesmo, a uz podršku državnih i lokalnih tijela vlasti i na ostvarivanja kolektivnih političkih prava i integracije u politički život Republike Hrvatske. Bez ovog crnogorskog niti Hrvatska niti Zagreb ne bi bili ono što jesu. Želim vam da ugodno provedete ovo veče uz Bojanu Marković - sopran i Slobodana Bogdanovića - gitara. Njihovo poznanstvo seže od školskih klupa. U njih ih je smjestila, jedno do drugog, upravo muzika. Zajedno su pohađali nižu i srednju muzičku školu a naCrnogorski glasnik

3


DAN NEZAVISNOSTI SADRŽAJ CRNE GORE

kon toga i istu muzičku akademiju. Kako je za uspješno

učinili večer dostojno Velikom datumu. Čisti glas uz zvuke izvođenje u duetu najbitnije dobro razumijevanje među gitare uz tradicionalne crnogorske pjesme odzvanjao je cjelokupnim prostorom Muzeja Mimara s burom emocija umjetnicima, sigurno da je ogroman doprinos tome dalo prisutnih koji se nijesu ustezali zajedno s Bojanom zapjevati upravo dugogodišnje poznanstvo i prijateljstvo. „Oj vesela veselice“, „Milica jedna u majke“, „Oj golube“, Po povratku sa studija u Crnu Goru intenziviraju rad „Još ne sviće rujna zora“… u duetu i redovno nastupaju na koncertima i različitim Obostrano veliko HVALA, publike i organizatora mladim festivalima. Naglašavam njihove nastupe na Kotor Artu, umjetnicima iz Crne Gore i njihovo publici i organizaVitovim Danima, Trgu od Knjige, Septembarskim danima torima je još jedan pokazatelj ove odista uspješne večeri- VEČERI ZA DUŠU. Treba naglasiti da je Bojana na kulture u Nikšiću... koncert u Zagrebu doputovala iz Barcelone gdje se nalazi Osim u Crnoj Gori protekle tri godine imali su zapažene na specijalizaciji a Slobodan iz rodnog Nikšića. Prvi put nastupe i u Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj… Upravo su zajedno nastupili u Zagrebu i pobrali brojne simpatije i za neki mogući novi… posljednji od njih koji je bio u Barceloni im je otvorio mogućnost da u istom gradu održe cjelovečernji koncert. Isti datum, 21. maj je 2007. određen i Danom Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba te Danom Krajem 2016. su pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić i Mi- Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na nistarstva Kulture CG imali su spektakularan cjelovečernji području RH. koncert u Nikšiću pod nazivom "Kaldrmama pjesme vječne". Sva tri Dana od 2008. obilježavaju se jednim događajem – održavanjem svečanog koncerta u Zagrebu na kojem Planiraju nastup u Sofiji u Nacionalnom teatru Ivan Vazov sudjeluju umjetnici iz Crne Gore. Ovoga puta nastupili i predstavljanje francuskoj publici u Parizu. su gitarist Slobodan Bogdanović i sopranistica Bojana Nakon koncerta u holu Muzeja priredili smo za Vas jedan Marković. koktel s daškom Crne Gore uz tradicionalni crnogorski Glazbenici su izveli najljepše crnogorske narodne pjesme, a publika ih nije propustila pratiti. Te su večeri Mimarom Vranac. odzvanjale pjesme; “Poljem se vija”, “Čobanine lijepa Hvala i uživajte!. đevojko”, “Oj, vesela veselice”, “Što te nema”, “Sejdefu Prepuna Velika dvorana Muzeja Mimara u narednih sat majka buđaše”, “Jutros mi je ruža procvjetala”, “Mlada i petnaest minuta uživala je u ČAROBNOJ VEČERI, Jelka ljubi Janka”, “ Milica jedna u majke”, “Coyunbaba GLASU koji osvaja i ZVUKU koji opija. BOJANA MAR- IV mvt (solo gitara), “Oj, golube”, “Što nisko letiš more KOVIĆ- sopran i SLOBODAN BOGDANOVIĆA- gitara, sokole”, “Imam jednu želju”, “Umjesto molitve za daleku”, po ocjeni svih prisutnih, priredili su nam poseban užitak i “Još ne sviće rujna zora” i “S one strane Plive”. 4

Crnogorski glasnik

DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE Slobodan Bogdanović (1987.) je rođen u Nikšiću. Prve gitarske korake je napravio u muzičkoj školi “Dara Čokorilo”, klasa Rajka Simunovića u Nikšiću. Nakon osnovne upisuje i srednju muzičku školu “Vasa Pavić” u Podgorici smjer instrumentalni, gitara. Pod mentorstvom profesora Neđeljka Pejovića odbranio je diplomski recital sa najvišom ocjenom. U toku školovanja u Nikšiću i Podgorici učestvuje na brojnim muzičkim projektima, osvaja nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, učestvuje na međunarodnim festivalima gitare, aktivno nastupa u sekstetu Vjere Nikolić i usporedo u flamingo sastavu “Duende”. Nakon srednje škole prelazi u Sarajevo gdje upisuje Muzičku akademiju u klasi mr. sc. Zorana Krajišnika, smjer vokalno-instrumentalni, odsjek gitara. Završnu godinu pohađa kod čuvenog crnogorskog i svjetski priznatog gitariste doc. dr. sc. Gorana Krivokapića pod čijim mentorstvom je obranio diplomski recital sa najvišom ocjenom. Za vrijeme boravka u Sarajevu pohađa majstorske tečaje kod eminentnih profesora iz okruženja i Europi, te Jazz radionice pod okriljem Sarajevo Jazz fest. Nakon diplomiranja radi na mjestu profesora gitare u muzičkoj školi “Dara Čokorilo” u Nikšiću. Tokom narednih pet godina posvećenog pedagoškog rada sa učenicima osvaja ukupno 37 nagrada na državnim i internacionalnim takmičenjima. U 68 godina dugoj tradiciji Škole zabilježen je kao najmlađi šef na odsjeku za gitaru. Nastupa na brojnim koncertnim događanjima u zemlji i inozemstvu: Kao dio Flamanko grupe Entre Suenos; kao član crnogorske delegacije u okviru kulturne razmjene mladih umjetnika na solističkom nastupom u Rusiji 2014 godine; učesnik i jedan od lidera muzičkog Etno festivala u Bosni i Hercegovini koji se održava pod generalnim pokroviteljstvom Američke ambasade i Erasmus+ programa Evropske unije; u avgustu 2015. godine je solističkim nastupom predstavljao Crnu Goru na svečanom koncertu povodom 1000-godišnjice postojanja katedrale u Strasbouru (Cathédrale Notre-Dame de Strasbourg); u toku 2016. godine nastupa na manifestacijama: Dani Vita Nikolića, Septembarski Dani Kulture u Nikšiću, Trg od Knjige te na internacionalnom simpoziju posvećenom Andreju Tarkovskom u Barceloni i velikom koncert u Nikšićkom Pozorištu pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, Ministarstva kulture i Opštine Nikšić. Usavršavao se kod čuvenih gitarista kao što su: Ramon Carnota Mendez, Srđan Tošić, Maroje Brčić, Edin Karamazov i Vera Ogrizović. Trenutno se nalazi na apsolventskim studijama na Odsjeku za opštu muzičku pedagogiju (Muzička akademija Sarajevo) gdje treba da diplomira na predmetu instrumentalni kontrapunkt pod mentorstvom mr. sc. Zorana Komadine. Bojana Marković (1987.) je rođena u Nikšiću. Poslije završenog klavirskog odsjeka u školi za Osnovno muzičko obrazovanje “Dara Čokorilo” Nikšić, upisala je i završila Crnogorski glasnik

5


DAN NEZAVISNOSTI SADRŽAJCRNE GORE Srednju muzičku školu “Vasa Pavić”u Podgorici, odsjek solo pjevanje, kod profesorice Larise Dašić-Simović.

katedrali Notr Dam.

Njeguje tradiciju duhovne muzike, pa je kao član i solista crkvenog hora “Prepodobna mati Angelina” nastupala u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Austriji...Kao članica jedne internacionalne grupe „Balsika“, izdvaja nastupe u Francuskoj, Bosni i Crnoj Gori. Sa njima je nastupala i u grupi i kao solista, a jedan od značajnijih nastupa bio je u Strazburgu, 2015. godine, gdje je imala zapažen nastup u

u klasi širom proslavljenog tenora Eduarda Gimenaz-a.

DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

Ova umjetnica urođene muzikalnosti i briljantnog glasa Diplomirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sa- imala je prvi solistički koncert klasičnog repertoara 2006. rajevu u klasi profesorice Radmile Bakočević. Za vrijeme godine u Nikšiću gdje je pobrala pohvale kako od široke studiranja učestvovala je na mnogobrojnim prestižnim publike, tako i od stručne kritike. takmičenjima Bojana Marković se rado odaziva svim manifestacijama gdje je izdvaja sljedeće nagrade: “Zlatnu liru” na Međuna- koje organizira JU “Zahumlje”, pa joj je ova institucija rodnom takmičenju “Bruna Spiler” 2003.godine u Herceg organizirala drugi solistički koncert pod nazivom “Poljem Novom i treće mjesto na internacionalnom takmičenju se vija”, koji je imao za cilj prikazati osobenu interpretaciju “Sacred music” 2007. godine u Rimu. tradicionalne muzike i promociju umjetničke i kulturne Po završetku studija pohađa mnoge seminare: Sarajevo, vrijednosti muzike, kako Crne Gore, tako i zemalja u Beograd, Italija, Austrija... na kojima je stekla naklonost okruženju. međunarodne javnosti. Ističe se kao izvođač operskih i drugih muzičko-scenskih djela klasičnog repertoara raznih Treći koncert prikazan je također u tradicionalnom duhu, kompozitora iz različitih stilskih epoha. Izvodila je kantate pa je sa kolegom gitaristom, Slobodanom Bogdnovićem, i oratorije J.S.Bacha, G.F.Hendla, solo pjesme P.I. Čajkov- pobrala brojne pohvale i dobila mnogo ponuda za dalje skog, S. Rahmanjinova, J. Brahmsa, F.Schuberta, kao i Ver- nastupanje. dijeve, Smetanine, Puccinijeve i Mozartove operske arije. U oktobru, 2016. godine upisuje Master studije u Barceloni,

6

Crnogorski glasnik

Tokom studiranja ostvarila je značajne nastupe u Barceloni, Madridu i Sevilli, kao izvođač klasičnog repertoara. Nakon koncerta, organizatori, uzvanici i publika družili su se na domjenku te častili tradicionalnim crnogorskim vinom vranac.

Crnogorski glasnik

7


HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA

HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA

DRUGA SJEDNICA HRVATSKO-CRNOGORSKOG MEĐUVLADINOG MJEŠOVITOG ODBORA ZA MANJINE

D

ruga sjednica Hrvatsko-crnogorskog međuvladinog Mješovitog odbora za manjine osnovanog na temelju Sporazuma između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj održana je 24. svibnja 2017. godine u Zagrebu. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je g. Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predsjedatelj hrvatskog dijela MMO-e, a crnogorsko izaslanstvo g. Valon Dasharami, v. d. tajnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore, predsjedatelj crnogorskog dijela MMO-a. U ime Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina sudjelovala je Bahrija Sejfić, pomoćnica ravnatelja Ureda. Sjednicu je otvorio supredsjedatelj hrvatske delegacije MMO Zvonko Milas naglašavajući da su Republika Hrvatska i Crna Gora europske države koje na svom području osiguravaju, svojim zakonodavstvom, vrlo visoku razinu manjinskih prava koja u velikoj većini prerastaju međunarodne standarde kojima je regulirana ovu tematiku. Koliko god to stanje bilo dobro uvijek postoji mogućnost za unaprjeđivanje i razvoj uz pronalaženje najboljih mogućnosti za zaštitu iznimno vrijedne manjinske nematerijalne

i materijalne baštine. Činjenica postojanja izrazito dobrih prijateljskih odnosa dvije države uz svestranu podršku Republike Hrvatske Crnoj Goru na putu euro-atlantskih integracija ide u prilog uspješnosti unaprjeđivanja i zaštite prava obje nacionalne manjine - zaključio je gospodin Milas. Supredsjedatelj crnogorske delegacije MMO Valon Dasharami (v.d. tajnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore) u svom pozdravnom govoru je izrazio zadovoljstvo nastavkom suradnje u cilju zaštite i unapređivanja prava obje manjinske zajednice, kao bitan dio uspješne bilateralne suradnje, za što su Republika Hrvatska i Crna Gora jako dobar primjer, a ovaj sastanak je samo pokazatelj takve politike. Na sjednici je analizirana provedba usvojenih preporuka sa 1. sjednice, održane u Podgorici 2015., uz razmatranje aktualnih pitanja od značaja za obje nacionalne manjine kao i predlaganje rješenja koja će osigurati još veću razinu manjinskih prava u obje države. Međuvladin mješoviti odbor se tokom rasprave o obostranoj zaštiti manjina, odnosno o aktuelnim pitanjima položaja hrvatske i crnogorske nacionalne manjine, koje žive u dvjema državama, saglasio o sljedećem:

1. Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, potpisan 14. maja 2009. godine u Zagrebu, osigurava odgovarajući okvir za zaštitu prava manjinskih zajednica i za poboljšanje njihovog položaja.

na svim nivoima, u skladu s članom 9. Sporazuma između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj.

2. Zakonska regulativa u obje zemlje uglavnom je zadovoljavajuća i u skladu s evropskim standardima, ali često nije zadovoljavajući nivo njene primjene.

3. MMO i dalje preporučuje objema stranama sistemsku podršku u nastavi na maternjem jeziku, na hrvatskom u Crnoj Gori i crnogorskom u Republici Hrvatskoj, te podsticanje razmjene učenika, studenata i stručnjaka u području obrazovanja.

3. Predstavnici obiju manjina istaknuli su da uz kvalitetnu saradnju između držvanih institucija Republike Hrvatske i Crne Gore, postoji odlična saradnja između udruženja i institucija crnogorske i hrvatske nacionalne manjine. 4. Dogovoreno je da će se sljedeća sjednica MMO-a održati u prvoj polovini 2018. godine u Crnoj Gori. Nakon rasprave o tačkama dnevnog reda, članovi MMO-a saglasili su se da vladama Republike Hrvatske i Crne Gore upute određeni broj preporuka, kako zajedničkih za obje države, tako i preporuka za svaku od država pojedinačno. Preporuke za obje strane: Opšte preporuke 1. MMO pozdravlja postignute uspjehe te predlaže da obje strane dodatno pojačaju napore u preduzimanju još djelotvornijih mjera za zapošljavanje pripadnika hrvatske, odnosno crnogorske nacionalne manjine, u organima državne uprave, pravosuđu i na lokalnom nivou. 2. MMO podržava aktivnosti na realizaciji zastupljenosti manjina u predstavničkim organima u obje države,

8

Crnogorski glasnik

Obrazovanje

Kultura 4. MMO predlaže dvjema državama da u okviru redovne djelatnosti odgovarajućih državnih institucija podržavaju projekte u području zaštite i očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine te istorijskih mjesta hrvatske manjine u Crnoj Gori, odnosno crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj. 5. MMO predlaže objema stranama da razmotre mogućnost zajedničke nominacije kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, u kojoj će biti istaknuti sveti Tripun i to da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori. Informisanje 6. MMO i dalje preporučuje objema stranama da omoguće veću prisutnost manjinskih sadržaja u informativnim emisijama i emisijama iz kulture na javnoj televiziji i radiju, kako u Crnoj Gori, tako i u Republici Hrvatskoj. Crnogorski glasnik

9


HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA

HRVATSKO-CRNOGORSKA SARADNJA nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori. Posebna pažnja treba biti posvećena manjinskim medijima u smislu osiguravanja financijske podrške za njihovo izlaženje i djelovanje.

cije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH s čijim su predstavnicima u Crnogorskom domu u Zagrebu održali sastanak na kojem su se upoznali s načinom organizacija i djelovanja, programima i realiziranim projektima članica NZCH i Koordinacije. Sastanku u Crnogorskom Obje strane usvojile su i potpisale Zapisnik koji sadrži pre- domu prisustvovao je i veleposlanik Republike Hrvatske poruke vladama Republike Hrvatske i Crne Gore za daljnje u Crnoj Gori Nj. E. Veselko Grubišić. unaprjeđenje prava hrvatske i crnogorske manjine. Druga sjednica hrvatsko - crnogorskog MMO za zaštitu manjina Članovi delegacije su navečer prisustvovali otvaranju izložbe „Zlatovez i etno nakit“ koju je organiziralo Društvo odvijala se u prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi. Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb Crnogorska delegacija MMO je sjutradan 25. 5. 2017. bila u suradnji sa Narodnim sveučilištem „Sesvete, i druženju gost Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Koordina- nakon otvaranja. Crnogorsku delegaciju MMO su činili: 1. g. Valon Dasharami, supredsjedatelj crnogorskog dijela MMO-a i v. d. tajnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore;

Preporuke hrvatskoj strani: Obrazovanje 1. MMO i dalje preporučuje održavanje nastave crnogorskog jezika i kulture za pripadnike crnogorske nacionalne manjine po modelu C te pozdravlja hrvatsku stranu što je osigurala finansijska sredstva za održavanje zimske/ljetne škole učenja crnogorskog jezika. MMO preporučuje Koordinaciji vijeća crnogorske navcionalne manjine na području Republike Hrvatske i Vijeću crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba da daju doprinos potreban za sprovođenje navedenih aktivnosti. Kultura 2. MMO pozdravlja dosadašnje aktivnosti hrvatske strane oko finansijske podrške izdavanju knjiga na crnogorskom jeziku i njihovom otkupu te preporučuje dalje finansiranje kulturnih programa i projekata Dana crnogorske kulture u Republici Hrvatskoj i djelatnosti u okviru ostvarivanja kulturne autonomije. 3. MMO predlaže hrvatskoj strani da razmotri mogućnosr osiguranja finansijskih preduslova za realizaciju Crnogorske knjižnice i Crnogorskog kulturnog centra. Informisanje

2. g. Predrag Mitrović, direktor Uprave za dijasporu u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore i tajnik MMO-a; telja/icu hrvatskog jezika. MMO predlaže crnogorskoj strani da i dalje osigurava primjeren prostor i materijalne uslove za dalje održavanje nastave hrvatskog jezika i kulture koju izvodi učitelj/ica upućen/a iz Republike Hrvatske te finansiranje zimske/ljetne škole učenja hrvatskog jezika u saradnji s hrvatskom manjinskom zajednicom. 2. MMO i dalje predlaže crnogorskoj strani nastavak finansiranja manjinskih urduženja koje su nosioci kulturne autonomije hrvatske manjine u Crnoj Gori i finansiranje kulturnih programa, projekata i djelatnosti. 3. MMO predlaže crnogorskoj strani da razmotri mogućnost osnivanja odgovarajuće institucije za proučavanje istorije i kulture Hrvata u Crnoj Gori. 4. MMO i dalje predlaže crnogorskoj strani nastavak povraćaja imovine fizičkim licima pripadnicima hrvatske nacionalne manjine, institucijama i udruženjima manjinskih zajednica, kao i povraćaj crkvene imovine. 5. MMO predlaže da crnogorska strana i ubuduće, shodno institucionalnoj zaštiti prava na informisanje manjinskih naroda, osigurava neophodna finansijska sredstva za izlaženje štampanih medija hrvatske nacionalne manjine.

4. MMO pozdravlja izdvajanje finansijskih sredstava putem Savjeta za nacionalne manjine medijima na 6. MMO predlaže da crnogorska strana istraži mogućnost sistemskog i institucionalnog finansiranja Radio Duxa. crnogorskom jeziku, i to u saradnji s predstavnicima crnogorske nacionalne manjine. Kao novina istaknuto je razmatranje mogućnosti osnivanja Crnogorske knjižnice i Crnogorskog kulturnog centra u Preporuke crnogorskoj strani: Republici Hrvatskoj te institucije za proučavanje povijesti Obrazovanje i kultura Hrvata u Crnoj Gori, kao i zajednička nominacija 1. MMO pozdravlja što Ministarstvo znanosti i obrazova- kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNEnja Republike Hrvatske kontinuirano, od 2002. godine, SKCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, u kojoj će na mandat od četiri godine u Crnu Goru upućuje uči- biti istaknut sveti Tripun te kako je bokeljska mornarica kao 10 C r n o g o r s k i g l a s n i k

3. g. Miroslav Zeković, načelnik Direkcije za državljanstvo u Ministarstvu unutarnjih poslova Crne Gore, član MMO-a; 4. g. Rifat Ramčilović, samostalni savjetnik u Ministarstvu prosvjete Crne Gore, član MMO-a; 5. gđa Dragana Živković, samostalna savjetnica u Ministarstvu kulture Crne Gore, članica MMO-a; 6. g. Vladimir Marvučić, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, član MMO-a; 7. Nj. E. Boro Vučinić, veleposlanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj; 8. gđa Mirela Ramčilović, samostalna savjetnica, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (pridružena članica). Hrvatsku delegaciju MMO su činili: 1. g. Zvonko Milas, supredsjedatelj hrvatskog dijela MMO-a, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, 2. g. Milan Bošnjak, zamjenik hrvatskog predsjedatelja MMO-a,savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske manjine. 3. gđa Dubravka Severinski, tajnica hrvatskog dijela MMO-a, voditeljica Službe za pravni položaj, obrazovanje i kulturu hrvatske manjine. 4. mr.sc. Jadranka Bošnjak, voditeljica Službe za proširenje EU u Upravi za regionalnu suradnju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. 5. gđa Slavica Vuković, nadzornica za unutarnje poslove u Upravi za upravne i inspekcijske poslove, Ministarstvo unutarnjih poslova 6. dr.sc. Iva Hraste Sočo, pomoćnica ministrice kulture Uprave za razvoj kulture i umjetnosti i međunarodnu kulturnu suradnju, Ministarstvo kulture 7. gđa Ivana Pilko, voditeljica Službe za posebne programe, strategije i međunarodnu suradnju u Upravi za standard, strategije i posebne programe, Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 8. gđa Bahrija Sejfić, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. 9. g. Danilo Ivezić, tajnik Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH 10. Nj. E. Veselko Grubišić, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori 11. g. Hrvoje Vuković, konzul drugog razreda, Generalni konzulat RH u Kotoru. Crnogorski glasnik

11


SEMINAR

SEMINAR

ODRŽAN SEMINAR "MEDIJI I NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ - ZAŠTITA MANJINA I ULOGA MEDIJA U DEMOKRATIZACIJI HRVATSKOG DRUŠTVA"

U

red za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine održao je 16. svibnja 2017. godine u Opatiji seminar pod nazivom „Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj - Zaštita manjina I uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva".

U raspravama je ukazano na još uvijek nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u programima javne televizije koja ne korespondira sa obvezama udjela sadržaja propisanih zakonom i ugovorom sa Vladom Republike Hrvatske, posebno u svezi intencije zakonodavca da se manjinski sadržaji inkorporiraju u cjelokupni program kako bi se većina upoznala sa manjinom, kao ravnopravnim članom Ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup javnim društva i subjektom društvenih događanja, a u smislu pomedijima od presudnog je značaja za promicanje ravnoprav- litike učešća manjina u javnom, kulturnom i političkom nosti manjina, stvaranje tolerancije i promicanje suživota s životu Republike Hrvatske kao integriranim članovima većinskim narodom i očuvanja kulturnog identiteta. Mediji hrvatskog društva sa svojim identitetom. su dužni doprinositi promicanju i poštivanju temeljnih Već u svojem uvodnom obraćanju predsjednik Savjeta ljudskih prava i sloboda, razumijevanju, poštivanju različigospodin Aleksandar Tolnauer je iznio izvješće Hrvatske tosti, demokratskim dosezima i razvijanju kulture dijaloga radio-televizije o emitiranju priloga o nacionalnim manjikako bi nacionalne manjine postale prihvaćene u društvu nama i manjinskim zajednicama u Republici Hrvatskoj, kao ravnopravni članovi i subjekti društvenih događanja. te podatke iz tog izvješća koji poražavajući. Naime, sveSeminar je uvodnim govorom otvorio v.d. ravnatelj Ureda ukupno vrijeme emitiranja o nacionalnim manjinama na mr. sc. Branko Sočanac, a sudionicima su se obratili svojim nacionalnoj televiziji je 54 sata 12 minuta i 15 sekundi, a izlaganjima i predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, jedino multinacionalni magazin „Prizma“ poštuje vrijeme saborski zastupnik Veljko Kajtazi, prof. dr. sc. Siniša Ta- koje posvećuje nacionalnim manjinama. talović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Suzana Današnja manjinska produkcija ne uključuje manjine u Kunac iz Agencije za elektroničke medije, Daniela Draštata mainstream sadržajima, jer su u programima HTV-a manjine s Hrvatske televizije iz Redakcije za nacionalne manjine, getoizirane u dvije emisije tjedno „Prizmu“ i „Manjinski iseljeništvo i civilno društvo - multinacionalni magazin mozaik“ što dokazuje da pravna regulativa i politička retorika sa dnevnom praksom nisu u svezi. „Prizma“ i Branka Mandić s Hrvatskog radija.

12 C r n o g o r s k i g l a s n i k

O pripadnicima manjina, posebno u zadnje vrijeme izvještava se na rubu skandala i senzacija te netolerancije koju mnogi od gostiju HTV-ovih programa javno iskazuju, dok je premalo mogućnosti predstavnicima manjina da na takve istupe mogu odgovoriti. Posebno je zabrinjavajuće i mali broj afirmativnih priloga, kao pozitivnog primjera političkog, društvenog i kulturnog suživota manjina i većinskog naroda.

manjina kao i od adekvatne zastupljenosti manjina u programima HRT-a.

Također upozoreno je na nedovoljnu edukaciju novinara i urednika za manjinska pitanja što se manifestiralo odabirom nestručnih i nekompetentnih sugovornika u pojedinim prilozima o radu, kako manjinskih udruga, saborskih zastupnika manjina te Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske čime su pretplatnici javnog servisa, u što spadaju Saborski zastupnik Veljko Kajtazi je posebnu pozornost i pripadnici nacionalnih manjina, lišeni vjerodostojne i u svom izlaganju skrenuo na položaj i pozicioniranje sa- sveobuhvatne informacije koja treba svima u ovome drušdržaja bitnih nacionalnim manjinama na HRT-u, ali i na tvu pomoći u stvaranju jasnih i argumentiranih stajališta. nezavisnim, komercijalnim televizijama. Istaknuo je i sve učestaliju pojavu govora mržnje usmjerenog prema manji- Stoga je neophodno da javni servis, u trenutku kada padaju novinarski standardi, etika i profesionalizam, zajedno s nama na društvenim mrežama, ali i na ulici. manjinskim predstavnicima intenzivno radi na otklanjanju Konstatirano je da je radijski program uglavnom ispunio i rješavanju ovih nedostataka. programske obveze koje HRT ima na temelju zakona i ugovora sa Vladom Republike Hrvatske, a da je televizijski U sklopu seminara prezentiran je i dokumentarni film još veoma daleko od programa na jezicima nacionalnih Hrvatske radiotelevizije „Pravda“.

Crnogorski glasnik

13


DJELOVANJE UDRUGA I VIJEĆA CRNOGORACA

DJELOVANJE UDRUGA I VIJEĆA CRNOGORACA lokupan Financijski izvještaj za 2016. godinu.

ODRŽANA SKUPŠTINA DRUŠTVA CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE "MONTENEGRO" ZAGREB Milanka Bulatović

D

ruštvo „Montenegro“ Zagreb održalo je 11.5.2017. Umagu, Belom Manastiru i Kranju, Petrovdanskom godine redovnu Skupštinu u Crnogorskom domu u saboru Crnogoraca Hrvatske, Danu nacionalnih maZagrebu. njina Zagrebačke županije, Lučindanskim susretima, Razmotren je i usvojen Izvještaj o radu i ostvarivanju Večeri sa Majom Perfiljevom i svečanosti obilježacjelovitog programa Društva „Montenegro“ u 2016. vanja 25 godina NZCH; svečanosti u povodu desete godišnjice obnavljanja crnogorske nezavisnosti; Progodini, sa više od 40 raznih programa i događanja: grami Dana crnogorske kulture - izložba akademskog Tradicionalna druženja (Božić, Uskrs), program 10 kipara iz Crne Gore, Miodraga Šćepanovića, koncert dokumentarnih filmova vezanih uz Crnu Goru; šest crnogorskog kantautora Marinka Pavićevića, tri večeizložbi autorica i autora raznih izričaja iz programa ri crnogorskog igranog filma, izložba „Nematerijalna Kulturnog amaterizma; rad i nastupi pjevačkog zbora kulturna dobra Crne Gore“, izložba „Zvanične čestit„Montenegro“ - nastupi na druženjima, u programu ke Nikoli I u povodu jubileja 1910. godine“; Večer sa svečanosti obilježavanja 10 godina Zajednice CrnoMladenom Lomparom i brojna druga događanja. goraca Split, svečanosti Dana nacionalnih manjina Grada Zagreba, Crnogorskim večerima u Zagrebu, U financijskom poslovanju razmotren je i usvojen cje-

14 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Predočena je i Odluka Savjeta za nacionalne manjine o rasporedu sredstava osiguranih u Državnom proračunu RH za 2017. godinu, potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina i o programima Društva „Montenegro“ Zagreb, koji će biti sufinancirani, a temeljem prijave na Javni poziv Savjeta.

izložbena djelatnost i Pjevački zbor „Montenegro“; Kulturne manifestacije - „Dokumentarni film u Crnogorskom domu“, „Crnogorsko veče u Zagrebu“, „Lučindanski susreti“ i „Večer sa Majom Perfiljevom“; Programi „Dana crnogorske kulture“, programi u suradnji sa ostalim crnogorskim udruženjima u RH, Vijećem crnogorske nacionalne manjine, kao i programi sa udrugama nacionalnih manjina.

Programi će biti sufinancirani sredstvima Savjeta za naZa 2017. godinu prisutni su usvojili Program rada i cionalne manjine, Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Financijski plan: program Kulturnog amaterizma - sredstvima članarina i donacija, kao i drugim izvorima.

Crnogorski glasnik

15


REGIONALNA SARADNJA

REGIONALNA SARADNJA

POSJET PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE IVANA BRAJOVIĆA

P

redsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović predvodio je delegaciju Skupštine Crne Gore na IV zasijedanju Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koje se održalo u Zagrebu 9 – 10. juna 2017. godine. U okviru zasijedanja SEECP-a 10. juna, predsjednik Brajović je imao izlaganje na temu „Povezivanje – Saradnja – Komunikacija – put naprijed“. Tokom boravka u Zagrebu, predsjednik Brajović je 9. juna imao bilateralne susrete sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović i premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, a 10. juna sa predsjednikom hrvatskog Sabora Gordanom Jandrokovićem. Predsjednik Brajović se susreo i sa Zajednicom Crnogoraca u Hrvatskoj. Tokom susreta sa premijerom Plenkovićem izraženo je zadovljstvo kvalitetom odnosa između dvije države i ista-

knut značajan potencijal za dalji razvoj saradnje u svim oblastima. Posebno je razgovarano o jačanju ekonomske saradnje pri čemu je naglašena potreba unaprjeđenja saobraćajne povezanosti između dvaju država. Predsjednik Brajović se zahvalio premijeru Plenkoviću na snažnoj podršci Hrvatske evroatlantskom i evropskom putu Crne Gore, koja je bila izdašna i u ekspertskoj ravni. Premijer Plenković je čestitao predsjedniku Brajoviću ulazak Crne Gore u NATO, istakavši da je to veliki uspjeh za Crnu Goru, ali i cijeli region, te da će Hrvatska nastaviti da daje punu podršku našoj državi na putu EU integracija. - Nama je drago da je danas u posjeti Zagrebu predsjednik Skupštine Crne Gore, gospodin Brajović. Mislim da smo još jednom ponovili da i Hrvatska i Crna Gora žele unaprijediti

odnose između dvije zemlje i politički i gospodarski, i u svim aspektima sektorske saradnje unaprijediti stabilnost Jugoistočne Evrope. Naravno da sam iskoristio prigodu da još jednom čestitam gospodinu Brajoviću i Crnoj Gori na ostvarenom strateškom cilju, a to je članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu i drago mi je da smo sada Crna Gora i Hrvatska saveznice, kazao je nakon susreta premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković. U razgovoru sa predsjednicom Grabar Kitarović, sago-

16 C r n o g o r s k i g l a s n i k

vornici su zajednički ocjenili da su odnosi između Crne Gore i Republike Hrvatske primjer odlične dobrosusjedske saradnje i istakli zadovljstvo kontinuitetom kontakata na svim nivoima što daje poseban podsticaj njihovom daljem jačanju. Predsjednica Grabar Kitarović je čestitala predsjedniku Brajoviću na prijemu Crne Gore u članstvo u NATO i kazala da je to važan korak za bezbjednost, ne samo naše države već i cjelokupnog regiona. Ona je naglasila da naše

Crnogorski glasnik

17


REGIONALNA SADRŽAJ SARADNJA

DJELOVANJE REGIONALNA UDRUGA I VIJEĆA SARADNJA CRNOGORACA

Zagrebu, gdje se sastao s predstavnicima NZCH, njenih članica, članovima Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH i uglednim pojedincima crnogorskog podrijetla koji žive i rade u Republici Hrvatskoj. Susretu su prisustvovali ambasador Crne Gore u RH gospodin Boro Vučinić i članovi crnogorske delegacije. U ime domaćina predsjednika Brajovića je pozdravio Danilo Ivezić, predsjednik NZCH koji je goste upoznao s načinom organizacije, djelovanja i programskim aktivnostima NZCH, njenih članica i Koordinacije. U svom obraćanju gospodin Brajović je prisutne upoznao s aktualnim političkim trenutkom Crne Gore, na unutarnjem i vanjskom planu uz poseban osvrt na činjenicu ulaska Crne Gore u NATO savez i njene aktivnosti na planu ulaska u Europsku uniju. dobre političke odnose treba da stavimo u svrhu još boljih ekonomskih odnosa i infrastrukturne povezanosti. Predsjednik se zahvalio na kontinuiranoj podršci koju je Hrvatska, kao i predsjednica Grabar Kitarović lično, pružala Crnoj Gori na putu učlanjenja u NATO kao i našem putu u EU kojem ćemo u naredom periodu biti prioritetno posvećeni.

Živu riječ ne mogu zamijeniti nikakave informacije s portala ili novina, pokazalo se to i ovaj put jer su prisutni imali veliki broj pitanja na koja je gost Crnogorskog doma odgovarao u dužem vremenskom rasponu od planiranog protokolom. Na kraju susreta, u ime Zajednice Crnogoraca Split predsjednica Nataša Gerželj je gostu poklonila sliku sv. Dujma zaštitnika Grada Splita, a Danilo Ivezić izbor knjiga iz izdavačke djelatnosti NZCH.

Brajović je sa sagovornicima razmijenio mišljenja i o ostalim aspektima bilateralnih odnosa, kao i o pitanjima Parlamentarna skupština Procesa saradnje u Jugoistočod regionalnog i globalnog značaja koja su u interesu obje noj Evropi uspostavljena je 10. maja 2014. godine na države. Inauguralnoj sjednici održanoj u Bukureštu, kao rezultat Tokom dana, predsjednik je posjetio Crnogorski dom u višegodišnjeg rada zemalja učenica na institucionalizaciji

18 C r n o g o r s k i g l a s n i k

parlamentarne dimenzije ove inicijative. Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi je regionalni okvir koji je iniciran juna 1996. godine na sastanku ministara inostranih poslova zemalja Jugoistočne Evrope u Sofiji, sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa između zemalja Jugoistočne Evrope i transformisanja regiona u zonu mira, bezbjednosti, stabilnosti i saradnje. Članice „SEECP-a“ su 12 država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija i Turska. Crna Gora je formalno postala 11. članica SEECP na Samitu, održanom 10. i 11. maja 2007. godine u Zagrebu. Politički okvir ovog procesa saradnje pokriva pitanja bezbjednosti

i stabilnosti, razvoj saradnje na planu ekonomije i zaštite životne sredine, promovisanje humanitarne, socijalne i kulturne saradnje, kao i saradnje u oblasti pravde, borbe protiv organizovanog kriminala, terorizma, trgovine drogom, oružjem i ljudima. Plenarna sjednica održava se jednom godišnje u zemlji predsjedavajućoj SEECP-om, dok se sastanci tri opšta odbora održavaju takođe jednom godišnje, u zemlji iz koje dolazi predsjednik opšteg odbora. Tokom 2017. godine Parlamentarnom skupštinom SEECP predsjedavaće Republika Hrvatska.

Crnogorski glasnik

19


ISTORIJSKI TRENUTAK

ISTORIJSKI TRENUTAK

CRNA GORA 29. ČLANICA NATO-a Autor teksta i fotografija: Kabinet Predsjednika Vlade Crne Gore

C

rna Gora je i službeno postala punopravna članica NA- događalo mnogo puta u prošlosti”, istakao je predsjednik TO-a na ceremoniji koja se održava u State Departmentu. Marković.

,,Od danas, od 5. juna 2017. godine – mi smo saveznica koja će uživati benefite kolektivnog sistema bezbjednosti, ali i uz veliku odgovornost da, zajedno sa vama, bez odstupanja i posvećeno nastavi da korača ka trajnom miru, stabilnosti i bezbjednosti Evrope i svijeta“, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković na ceremoniji u Stejt departmentu. Instrument pristupa u ime Crne Gore podsekretaru Stejt departmenta, Tomasu Šenonu predao je ministar vanjskih poslova prof. dr Srđan Darmanović. Premijer je istakao da je ovo istorijski događaj za jednu zemlju i jedan narod koji su podnijeli ogromne žrtve u 19. i 20. vijeku da odbrane svoje pravo na slobodan život, pravo da sami odlučujemo o svojoj budućnosti, pravo da nas svijet prepoznaje pod našim imenom i našim znamenjima.

To što je Crna Gora iskoristila svoje suvereno pravo da sama bira savez u kojem će biti, pohvalio je Šenon. On je konstatovao i da su na putu ulaska Crne Gore svi dali doprinos. ,,Obećanje o članstvu nosilo je sa sobom demokratske vrijednosti i poštovanje vladavine prava. To je značilo da se moraju sprovesti teške reforme, a upravo je to Crna Gora uradila i zato danas postaje članica. Takođe smo zahvalni što je Crna Gora i preuzela finansijske obaveze koje članstvo donosi", naveo je Šenon. On je kazao da je Crna Gora bila pouzdan partner u NATO misijama te zahvalio na doprinosu koaliciji koja se bori protiv Islamske države. Vrata NATO-a ostaju otvorena

Šenon je istakao da vrata NATO-a ostaju otvorena svim “Mi danas slavimo činjenicu da se nikada više o nama, o onim državama koje ispunjavaju zahtjevne uslove za člannašoj državi, neće odlučivati iza naših leđa, kao što se to stvo u Alijansi.

Predsjednik Marković je istakao da ćemo biti i snažni zagovornici i partner za obnovljeni fokus Alijanse na Zapadni Balkan i dalje integracije zemalja regiona u NATO: „Čvrsto vjerujem da je ovo istorijski dan i za NATO. Pred novim i velikim izazovima, Alijansa prima 29-tu članicu, pokazujući kristalno jasno da je politika otvorenih vrata živa – i da dobro funkcioniše – kao vodilja nade za sve koji žele da dijele njene vrijednosti i standarde“. Stoltenberg: Crna Gora donosi hrabrost i posvećenost

,,Danas Crna Gora pristupa savezu i sjedi s nama za stolom s jednakim pravima. Crna Gora donosi hrabrost i posvećenost svog naroda u NATO”, kazao je Stoltenberg i istakao da posvećenost savezu ostaje jaka u svim članicama. Prvi čovjek Alijanse je kazao da je pristupanje dobro za stabilnost Crne Gore ali i Balkana. „Ulazak Crne Gore šalje signal drugim zemljama da ukoliko se posvete reformama mogu postati članice”, poručio je generalni sekretar i svoje obraćanje završio na crnogorskom:

Dobrodošlicu u savez najrazvijenijih zemalja svijeta Crnoj "Dobrodošla Crna Goro". Gori je poželio i generalni sekretar Alijanse Jens Stolten- Predsjednik Marković: Crna Gora će znati da se pokaže kao dostojan partner berg, koji je prisustvovao svečanosti u Vašingtonu.

20 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

21


ISTORIJSKI TRENUTAK

NAGRADE I PRIZNANJA

Premijer se zahvalio sekretaru Stoltenbergu ali i SAD-u ćemo doprinositi i NATO politici odvraćanja i odbrane, i njenim najvišim zvaničnicima koji su pomogli da Crna borbi protiv terorizma, projektovanju stabilnosti, kao i operacijama i misijama u inostranstvu. Gora doživi ovaj istorijski dan. „Od momenta ponovnog ustanovljavanja naših odnosa 2006. godine Sjedinjene Države su bile čvrst, pouzdan i dragocjen partner Crne Gore da ostvari viziju evroatlantske i evropske zemlje. To je takođe potvrda onog što nikad nije dovedeno u pitanje – da Amerikanci ostaju posvećeni stabilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana i Evrope. Veoma smo zahvalni NATO-u i uvaženom Generalnom sekretaru koji je danas sa nama“, rekao je premijer.

Poruka crnogorskim građanima: Ujedinimo se Predsjednik Vlade je rekao da je ovo veliki dan za Crnu Goru i za njen narod: „Članstvo u NATO-u znači stalnu stabilnost za nas i mogućnost za dalji napredak našeg društva”. On je imao poruku i za građane Crne Gore.

„Ujedinimo se i iskoristimo šansu da Crnu Goru učinimo zemljom u kojoj će se bolje živjeti; u kojoj će biti još više Crna Gora će, istakao je predsjednik Marković, znati da se demokratije, još više vladavine prava, više jednakih šansi pokaže kao dostojan partner. Kao saveznica, Crna Gora će za sve. Dužni smo to nama samima, prije svega. Ali, dužni raditi i dalje ka tom cilju obnovljenom snagom. smo to i našim saveznicima koji su razumjeli i podržali, „Da postignemo standard od 2% BDP-a za budžet od- uvažili i prihvatili za ravnopravnog partnera jednu malu brane do 2024. g. i da izradimo nacionalni plan do kraja zemlju sa Balkana. Budimo mudri – u ime budućnosti, ove godine, jer vjerujemo da je fer dijeljenje tereta važno onoliko koliko smo bili hrabri u herojskoj prošlosti!”, za funkcionisanje Alijanse“, rekao je premijer i dodao da zaključio je predsjednik Vlade.

22 C r n o g o r s k i g l a s n i k

NAGRADA GRADA ZAGREBA ZA 2017. GODINU AKADEMIKU DIMITRIJU POPOVIĆU

G

radonačelnik Bandić uručio je na svečanosti u povodu Dana Grada Zagreba, Nagradu Grada Zagreba 14-ero zaslužnih ustanova i pojedinaca, nagradu Zagrepčanka godine i Povelje počasnog građanina,koji je na početku svečanosti prisutne pozdravio prigodnim govorom, a obratila se i nagrađenima čestitala predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

izlagao je s klasicima moderne S. Dalijem, J. Pollockom i drugima. Za 50. godišnjicu njegova stvaralaštva u Galeriji Klovićevi dvori održana je Retrospektivna izložba - Dimitrije Popović –Retrospektiva 1966.-2016. - MISTERIJ METAMORFOZA O njegovu radu i stvaralaštvu snimljeno je 15 dokumentarnih filmova."

Među dobitnicima je i akademski slikar DIMITRIJE POPOVIĆ. U obrazloženju dodjele Nagrade stoji:

Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se građanima Grada Zagreba i drugim osobama koje rade na području GraNagrada Grada Zagreba za 2017. dodjeljuje se akademskom da Zagreba, radnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, vjerskim zajednicama, udrugama građana i slikaru Dimitriju Popoviću: drugim pravnim osobama za najviše zasluge i postignute "Za osobit doprinos kulturnom životu Zagreba i ukupnoj rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju svjetskoj kulturnoj sceni. Izlagao je u gotovo svim kulturnim znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, metropolama Europe i svijeta s najvećim živućim umjet- sporta, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih područja nicima, slikarima i stvaraocima. Povodom jubileja 2000 društvenog života u Gradu Zagrebu. (iz Pravilnika o dPjeli godina kršćanstva u Rimu, izložio je svoj čuveni sakralni Nagrade Grada Zagreba). ciklus Corpus Mysticum. Jedan je od 15 intelektualaca, Gradonačelnik Bandić uručio je nagradu Zagrepčanka filozofa i umjetnika pozvanih da odgovore na Pismo pape godine najboljoj hrvatskoj sportašici svih vremena Janici Ivana Pavla II. umjetnicima. Kostelić kao i Povelju počasnog građanina Aloisu Mocku U povodu obilježavanja sjećanja na 100 godina I. svjetskog i dr. Emiliju Marinu. Povelju Počasnog građanina za Alorata u zgradi UNICEF-a u Parizu bila je izložena njegova isa Mocka preuzeo je austrijski veleposlanik u Hrvatskoj instalacija. Na izložbi književnost i umjetnost križa u Parizu Andreas Wiedenhoff.

Crnogorski glasnik

23


SADRŽAJ ZAGREB

DJELOVANJE UDRUGA ZAGREB I VIJEĆA CRNOGORACA

DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

N

a Trgu Nikole Šubića Zrinskog, u jednom od najljepših i najpoznatijih zagrebačkih parkova, popularno nazvanom Zrinjevac - jednom od simbola Zagreba, i ove je godine, u nedjelju, 14.5. s početkom u 10 sati, održan Dan nacionalnih manjina Grada Zagreba. Park, koji datira još iz 1866. godine, u hladu preko dvjesto platana, bio je divan okvir za pjesmu, druženje i zabavu, a sudjelovale su austrijska, albanska, bošnjačka, bugarska, crnogorska, češka, mađarska, makedonska, njemačka, poljska, romska, rusinska, ruska, slovačka, slovenska, srpska, talijanska, ukrajinska i židovska nacionalna manjina Grada Zagreba koje su predstavile svoje tradicionalne običaje, nošnje, folklorno i glazbeno stvaralaštvo, nakladništvo te autohtona jela.

U Bandićevoj pratnji bile su Vesna Kusin, njegova zamjenica, i Elizbeta Knorr, pomoćnica pročelnika Sektora za promicanje ljudskih prava, civilno društvo i nacionalne manjine, koju je gradonačelnik pohvalio kao samozatajnu osobu koja se već 17 godina bavi nacionalnim manjinama. Bandić je istaknuo da Europa može učiti iz primjera multikulturalnog i multietičnog Zagreba, zahvalio manjinama na partnerstvu i naglasio da će i dalje raditi za njihovu dobrobit. Dobro koncipiran program započeo je revijom narodnih nošnji, a njihov način izrade i detaljan opis, vrlo nadahnuto predstavila je voditeljica cijeloga programa, Karmela Vukov Colić. Sve zagrebačke manjine prošetale su ljepotu izrade i šarenila narodnog stvaralaštva.

Ovogodišnje predstavljanje glazbenog i plesnog stvaraProgram je počeo budnicama u izvedbi izvrsne limene laštva otvorili su Crnogorci: glazbe ZET-a, koji je najavio svečanost. Pjevački zbor Društva „Montenegro“ Zagreb, u čast i zaPrisutnima su se, potom, obratili: Dušan Mišković, predsjedhvalu gradu koji nam je postao pravi dom, izveo je „Serbus nik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagreb“, a potom pjesme: Crnogorac, Ivanova korita i Niđe Grada Zagreba, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta nebo nije plavo. za nacionalne manjine i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba. Izrazili su, kao i niz prethodnih godina, ponos i Bošnjačko kulturno umjetničko društvo „Sevdah“ izvelo je zadovoljstvo položajem i radom nacionalnih manjina u splet igara iz Bosne; Mješoviti pjevački zbor Slovenskog doma izveo je splet slovenskih narodnih pjesama; Srpsko Gradu Zagrebu.

kulturno društvo „Prosvjeta“ igre iz okoline Leskovca, a njihov pjevački zbor i dvije pjesme; Makedonsko kulturno društvo „Ohridski biser“ izveli su splet igara; Albansko kulturno društvo „Shkendija“ - glazbena skupina izvela je nekoliko pjesama u posebnim aranžmanima; Češka beseda Zagreb uz glazbenu skupinu „Lipa“ izvela je plesni program; Rusine su predstavili KUD „Joakim Hard“ iz Petrovaca; „Romski san“, plesna sekcija Zajednice Roma Hrvatske, klasičnim i modernim koreografijama podigla je na ples sve koji su to mogli, kao i svaki put do sada.

predstavljena je ladino kockama, slatkom nabom i iharosetom, a Srbi su donijeli proju, gibanicu, uštipke, slatko… Bogata ponuda jela bila je i na štandu Bugara; sarmice u vinovoj lozi, musaka, revane… Slovaci su vrsni majstori u pripremi namaza od celera i svježeg sira, a častili su i ovčjim sirom korbači. Rusi su donijeli omiljeni kavijar, piroške s mesom i crni kruh s haringom. Rusini su za ovu prigodu potegnuli po zelje u Vukovar da bi od njega pripravili kapušćansko tijesto sa zeljem, a imali su i još nekoliko specijaliteta…

Mnogi posjetitetlji prvi puta su kušali neka od jela nacionalnih manjina, a domaćini su strpljivo objašnjavali o kakvim se specijalitetima radi i zbog čega su baš tu vrstu hrane predstavili. Austrijanci su ponudili tradicionalni tirolski doručak koji je nezamisliv bez slanine, Ukrajnci zobene kekse, borš, rošen i još neka jela, Slovenci su ponosno dijelili orehnjaču i vino cviček, a Mađari fiš paprikaš i pogačice s čvarcima. Za ovu prigodu tajnik Vijeća mađarske nacionalne manjine Peter Sekereš je odjenuo kuharsko odijelo i prihvatio se kuhače. Sekerš je inače poznati manjinski kuhar koji predstavlja mađarsku manjinu na svim gastro događajima. Kod Čeha se točilo pivo kod Švejka, uz koje su dijelili kobasice i horki porki. Ljubitelji pite osladili su se na albanskom štandu pitom od sira, ali i slasticama, nezaobilaznom baklavom. Raskošan je bio štand Bošnjaka, moglo se birati između slanih i slatkih jela; bureka, pite, baklave, gurabije, lokuma, hurmašica…

Sve „manjinke“ i pođekoji „manjinac“ (uglavnom), jako su se potrudile i kuhale i pekle, bilo je svega u izobilju. Crnogorke su napravile tradicionalna jela: priganice sa sirom, bokeljsku salatu, proju sa koprivom, patišpanj, i naravno, svi su mogli probati crnogorski „Vranac“. Duž šetnice Parka, na 19 velikih osvijetljenih panoa, bilo je izloženo 38 fotografija iz života i rada nacionalnih manjina Grada Zagreba, a autorska je to izložba vrsnog fotografa Tonija Hnojčika.

Među prisutnima na proslavi bili su Harun Omerbašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika bošnjačke nacionalne manjine Hrvatske, Zoltan Balaž Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, tajnik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, i predsjednik Koordinacije vijeća I Makedonci su ponudili pitu, ajvar, pogače i gravče na i predstavnika mađarske nacionalne manjine Hrvatske, tavče, a Talijani su se dičili svojom čuvenom tjesteninom Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine i njokima sa sirom. Romi su goste počastili kavurmom, Grada Zagreba, Šuip Ziberi, predsjednik Vijeća albanske šinkirinki baklavom i sams pitom, a Poljaci kabasom, nacionalne manjine Grada Zagreba, Tome Apostolovski, haringom i salatom od celera i ananasa. Židovska kuhinja predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada 24 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

25


SADRŽAJ ZAGREB Zagreba, Neđatin Kamberovski, zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Aleksandar Milošević, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, Darko Šonc, predsjednik slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, te Raško Ivanov, predstavnik bugarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Oskar Arlant, predstavnik talijanske nacionalne manjine Grada Zagreba, Valentyna Lončarić, predstavnica poljske nacionalne manjine Grada Zagreba, Joakim Pavlović, zamjenik predstavnika rusinske nacionalne manjine Grada Zagreba, Zlatko Jevak, predstavnik slovačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Bruno Beljak, predstavnik austrijske nacionalne manjine Grada Zagreba, Sanja Zoričić Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine Grada Zagreba, Viktor Filima, predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Grada Zagreba, i Galina Kovačević, predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba. Nazočio je i

DJELOVANJE UDRUGA UMAG I VIJEĆA CRNOGORACA

Gzim Redžepi, zamjenik pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zageba, Ljiljana Kašnar iz Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, Bogdanka Srdić-Vulpe, članica Odbora za nacionalne manjine GSGZ, kao i predstavnici nacionalnih manjina Zagrebačke županije među kojima se isticao Imbro Berkeš, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika Zagrebačke županije. Vedro, veselo, kulturno i zabavno, zagrebački „manjinci“ su i ove godine svome Gradu na najljepši način zahvalili na domu koji im je pružio, a velika posjećenost ovog događaja pokazuje da Zagrepčane iz godine u godinu sve više zanima kultura i tradicija manjina. Organizator ove manifestacije je Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, a održana je pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba.

CRNOGORSKO VEČE U UMAGU SERATA MONTENEGRINA

U

Umagu je 03.06.2017. organizirano Crnogorsko veče i druženje sa članovima Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Umag, koje već nekoliko godina ugošćuje pjevački zbor Montenegro iz Zagreba, predstavnike udruga Crnogoraca Hrvatske, te udruge koje djeluju u kulturi na području Umaga i Bujštine. Društvo okuplja pripadnike crnogorske i svih drugih manjina, Talijane, Hrvate i sve ljude dobre volje koji su prijatelji Crne Gore. Osnovano je 2007. godine i zahvaljujući prvenstveno Radovanu, Milunki i Mići Medojević, Razi i Emilu Rovčanin, Sanji Bosnić, pokojnom Boži Cakoviću i drugima održalo se deset godina i danas broji oko 80 upisanih članova. U novije vrijeme svojom aktivnošću su se istaknuli Željko Vučinić, Mulaz Sijarić i mladi Filip Alessi.društvo djeluje zahvaljujući financijskoj potpori Grada Umaga, NZCH i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Svojim radom njeguju programe očuvanja tradicije i kulture Crne Gore, predstavljanje crnogorskih umjetnika hrvtakoj javnosti kroz književne večeri i likovne izložbe, a ove godine će uz financijsku podršku Grada Umaga, izdati i prvu zbirku pjesama njihove članice. Nedavno je održana i promocija likovne monografije Branislava Kladnika čiji su urednici Sanja Bosnić i Željko Sušek u izdanju NZCH, uz potporu Savjeta za nacionalne manjine i Grada Umaga. Društvo želi ovakvim druženjima dati doprinos kulturnim zbivanjima u Umagu, obilježiti Dan neovisnosti Crne Gore i podsjetiti na deset godina rada Društva. Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Umag je dokaz da u Umagu i u Istri mogu i male zajednice imaju sve potrebne uvjete i mogu lijepo raditi i djelovati. Jadranka Kladnik je uz gitaru otpjevala pjesmu «Samo anđeli znaju», uz česte aplauze publike koja je s oduševljenjem prihvatila pjesmu i zapjevala, a o ljepoti i ljubavi prema Crnoj Gori, svojoj prvoj domovini, kao i uvijek do sada, svojim stihovima «Crna Gora kamena» je izrazila Milunka Medojević. Crna Gora nema geografsku veličinu, ali ima i geografsku, a posebno duhovnu visinu kojoj su mjera velikani pjesnici, vladari, svjetovni i duhovni – Petar Petrović Njegoš i Petar Prvi Cetinjski. Oni su dali neprolaznu formu tisućljetnoj državnoj, moralnoj, jezičnoj i općedruštvenoj tradiciji Crnogorskog naroda, a to su sloboda, poštenje, istina, čovje-

26 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

27


UMAG

UMAG

kolublje. U «Poslanicama» Petar I Cetinjski kaže: «Naša vrata slobode nek su svakom slobodu ištućem otvorena. I to neka vi je amanet, jer ako tako ne uzradimo onda niti smo slobodni niti zaslužujemo zvati se potomcima našijeh slavnih prađedova. ... U slobodnu zemlju stupivši, ma kog roda ili plemena bio sin, mora biti slobodan i jest! ... Neću blaga ni bogatstva, ali oću poštenje, pod kojim s mojim narodom živim i mrijeti želim».

PROMOCIJA MONOGRAFIJE ISTRA U MOJIM OČIMA

I Njegoš u «Gorskom vijencu» veličanstvenom spjevu o životu o životu i karaktera Crnogoraca u jednom prijelomnom trenutku povijesti koncem 17. Stoljeća, kaže da je narod kolektivno došao do spoznaje da:

D

ana 25. maja 2017. u Umagu je održana promocija knjige – monografije “Istra u mojim očima” autora Branislava Kladnika u izdanju NZCH.

Lijepo i ugodno druženje je vodila Milanka Marić, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore «Bujština», a knjigu i autora je predstavio Željko Sušek, autor teksta u monografiji. Glazbena gošća je bila supruga gospodina Kladnika, Jadranka Horvat koja je uz gitaru otpjevala nekoliko pjesama i tako uljepšala veče prisutnima.

tirjanstvu stati nogom za vrat dovesti ga k poznaniju prava to je ljudska dužnost najsvetija

Uz promociju su predstavljene i slike iz monografije.

a to je i danas osnova i težnja svih – živjeti kao čovjek, biti slobodan, čuvati ljubav i dostojanstvo svakoga čovjeka. Riječi su to i misli, kao i «vječna zublja, koju trebaju pamtiti pokoljenja.»! I današnji pjesnici patečno slave Crnu Goru; tako kaže Marinko Pavićević: Može slavuj prestati da pjeva Možda nekad i presuši more Ali ljubav umrijeti neće Niti ime moje Crne Gore Neka je vječna Gora Crna i njena sloboda!

Program su obogatili prijatelji Nacionalne zajednice Bošnjaka i pjevački zbor pod dirigentskom palicom profesorice Mirele Zemčak. O zboru «Gajret» i pjesmama govorila je predsjednica Mima Borić. Tajnica NZCH i Predsjednica društva «Montenegro» Zagreb, Milanka Bulatović predstavila je pjevački zbor «Montenegro» i program kojim su oni obilježili Crnogorsko veče u Umagu 2017. godine.

Još jedna članica Društva Elizabeta Zubak svojim stihovima Milanka Bulatović se zahvalila organizatorima i predstavila iskazuje ljubav prema Crnoj Gori u pjesmi «Ja i Crna Gora». zbor «Montenegro» koji djeluje već 17 godina, njegujući Društvo surađuje s drugim kulturnoumjetničkim udrugama crnogorski melos i folklor u Zagrebu. Za kraj je upriličeno na Bujštini, šireći prijateljstvo, multikulturalnost i suživot. malo osvježenje i druženje u foajeu dvorane.

28 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

29


KULTURA I UMJETNOST

KULTURA I UMJETNOST SA IZLOŽBE "MI, VI, ONI"

"MI, VI, ONI" IZLOŽBA KARIKATURA NATAŠE RAŠOVIĆ BODIŠ

N

ataša Rašović Bodiš predstavila je svoje stvaralaštvo u promisna, jasna, sa velikom dozom ironije i sarkazma, galeriji „Montenegrina“ Crnogorskog doma u Zagrebu svega onoga čime nas karikatura oduševljava. Žalosno je 4.5.2017. godine. jedino što je stvaralaštvo karikaturista jedva prisutno u javIako je Nataša naša dugogodišnja članica, ovo joj je druga nosti, medijima pogotovo. To dovoljno govori o današnjem samostalna izložba u Crnogorskom domu, a treća samo- društvu i stanju istih tih medija koji trebaju biti pronositelji stalna. Uglavnom je izlagala na skupnim izložbama ka- javne i umjetničke ocjene političkih i društvenih zbivanja, rikatura, od čega je impresivnih međunarodnih žiriranih ne bi li se ostvarili bilo kakvi pomaci. izložbi 46, a svakako je značajan i broj međunarodnih i Zato smo mi imali izuzetno zadovoljstvo družiti se sa Nadomaćih nagrada. tašom i njenim prijateljima iz Hrvatskog društva karikatuVeć sam naslov izložbe karikatura govori i o samoj autorici - to su crteži bez suvišnoga teksta, direktni, sažeti…

A Nataša? Osoba - odlučna, samosvjesna, izrazitih moralnih vrijednosti, borkinja za visoko postavljenu ljestvicu civilizacijskih vrijednosti, usprkos vremenu današnjem. Samozatajna i skromna, bez suvišnih riječi kada treba govoriti o sebi, ali je zato u svojim karikaturama beskom-

30 C r n o g o r s k i g l a s n i k

rista, uživati u njenim posebnim portretnim karikaturama, prepoznavajući i shvaćajući što nam je sve ponuđeno. Vrhunska kreativnost u umjetničkom izrazu, a Nataša je inače takva - na svim područjima djelovanja i stvaranja. Na otvaranju izložbe bili su prisutni i članovi Društva karikaturista, među kojima i gospodin SREĆKO PUNTARIĆ. Izložba je organizirana uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine.

Crnogorski glasnik

31


KULTURA I UMJETNOST

KULTURA I UMJETNOST

IZLOŽBA ZLATOVEZA I ETNO NAKITA U GALERIJI MONTENEGRINA

N

uradnja Društva „Montenegro“ sa Narodnim sveučilištem Sesvete nastavljena je i ove godine Izložbom zlatoveza i etno nakita. Polaznice uspješno završenog jednogodišnjeg tečaja zlatoveza izložile su svoje radove u galeriji „Montenegrina“ Crnogorskog doma u Zagrebu, u četvrtak, 25.5.2017. godine. Dio izložbe su i radovi etno nakita, nastali u ovoj godini, a predstavljaju hrvatski tradicijski nakit, načinjen perlama.

u vitrinama galerije. Izložbu je otvorila Milanka Bulatović, predsjednica Društva „Montenegro“. Vjekoslava Damjanović, stručna suradnica Narodnog sveučilišta Sesvete i voditeljica programa, govorila je o programu, a o samoj tehnici izrade zlatoveza govorila je Ana Bibić, koja je i obučavala polaznice.

Uz brojnu, uglavnom žensku publiku, posebno dragi gosti Ovaj program kulturnog amaterizma, koji ima za cilj pred- bile su članice i članovi crnogorske delegacije Međustavljanje raznolikog stvaralaštva, posebnu pozornost daje vladinog mješovitog odbora za zaštitu prava crnogorske ženama u umjetnosti - pored svih „kreativnih“ područja nacionalne manjine u RH i hrvatske u Crnoj Gori. života, žene teško i rijetko nađu vremena da se i stvaralački Prekrasnim motivima i predmetima zlatoveza, uglavnom izraze, pohađaju tečajeve, sudjeluju u raznim umjetničkim slavonske svečane nošnje, koji su postali i svojevrsnim grupama i kolonijama, a da istovremeno ne mogu od toga simbolom Slavonije i posebnom etno nakitu, mnoge nisu živjeti. odoljele - uljepšat će sve odjevne kreacije, a bilo je i sjete da Ova izložba pokazala je pored umjetničke vrijednosti i se nešto od toga ne nosi i danas: kao zlatovezom ukrašene veliki napor u svladavanju tehnike, strpljenje i želju koja kape i pojasevi, ali zašto ne?! Treba se samo odvažiti i u je vodila autorice da to ipak realiziraju. uniformiranoj svakodnevici biti poseban! Prisutne su imale i prigodu usporedbe – sličnosti i razlika „slavonskog“ i „crnogorskog“ zlatoveza: sa crnogorskom ženskom i muškom svitnom nošnjom, izloženima

Zlatovez je na našem tlu prisutan od davnina. Spominje se još u 13. stoljeću u Dubrovniku. Njegova popularnost se širila s europskih dvorova na odjeću patricijskih obitelji i

na crkveno ruho. Posebno postaje popularan u Slavoniji, u drugoj polovici 19.st., za vrijeme biskupa J. J. Strossmayera. Tada zlatovez postaje dio slavonske svečane odjeće bogatijeg seoskog stanovništva koji si je moglo priuštiti ukrase na odjeći rađene skupim zlatnim koncem. Zbog svoje atraktivnosti, zahtjevnosti izvedbe, univerzalne ljepote i zbog kontinuiteta postojanja zlatovez je postao simbolom Slavonije. Postoje tri vrste zlatoveza: zlatovez na skroz, zlatovez preko kartona i usnivani zlatovez. Metodu zlatoveza preko kartona naše vrijedne polaznice obučavala je gospođa Ana Bibić. Polaznice su u kartonu izrezale motive s predložene sheme, te pričvrstile motiv na pripremljenu tkaninu. Kako bi se lakše baratalo s tkaninom, koriste se dva drvena obruča između koji se provuče tkanina i zategne. Motiv na tkanini se dodatno učvrsti običnim koncem i zlatovez može početi. Pamučnim koncem preko kartonskog predloška prihvaća se zlatni konac. Sa stražnje strane se ne smije vidjeti zlatni konac. Takav vez je omogućavao štednju zlatnog konca tj. Moglo se puno više površine „pozlatiti“. Rad je precizniji i kvalitetniji ako se radi sporije. Zlatovezom su se u prošlosti ukrašavali izuzetno svečani odjevni predmeti. Takva odjeća je oblačena samo na posebne crkvene svečanosti i to samo ako je vrijeme bilo sunčano, kako bi se što dulje očuvala i trajala generacijama. Odjeća vezena zlatovezom se ne smije prati, i nije se oblačila po kišovitom ili maglovitom vremenu Likovni motivi su vezani uz geografska područja, tako da svako mjesto (ili skupina mjesta) ima posebne motive zlatoveza. To su najčešće cvjetni, tj. biljni ornamenti, u manjem dijelu su geometrijski ili vjerski simboli. Uz zlatovez izložen je i hrvatski tradicijski nakit načinjen perlama koji su izradile polaznice tečaja etno nakita. One su već izlagale u Galeriji „Montenegrina“ Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“- Zagreb, a na ovoj su izložbi radovi nastali u ovoj godini. (Preuzeto iz KATALOGA IZLOŽBE)

32 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

33


KULTURA I UMJETNOST

MATEA ČOLAK - IZLOŽBA "RUBRIKA: RAZNO"

U

galeriji „Montenegrina“ Crnogorskog doma u Zagrebu, 20.6.2017. godine otvorena je izložba Matee Čolak.

Nastavak je to uspješne suradnje sa Vjekoslavom Damjanović, stručnom suradnicom NS Sesvete, koja, velikim entuzijazmom i energijom, nastoji predstaviti javnosti umjetnice različitih izričaja u beskrajnim mogućnostima stvaralaštva.

Evo što sama autorica kaže o svom stvaralaštvu: „Serija predstavlja zbir različitih impresija koje su me potaknule da ih vizualno dočaram i proniknem. U želji za pronicanjem i dočaravanjem stanja, emocije ili pokreta susreću se apstrakcija i figuracija koje katkad koegzistiraju, ali i postaju isključive kao samostalni produkti. Na taj način nastala je raznolikost u djelima koja je objedinjena sa temom svjetla i toplo-hladnim kontrastom boja.

Matea Čolak mlada je umjetnica, diplomirala je na Likovnoj akademiji u Zagrebu (magistra edukacije likovne Svjetlosne vizualne senzacije iz okoline koje se mogu kulture), a na ovoj izložbi predstavila nam je i prostornu susresti na fotografijama nastale su u lovljenju trenutka kojeg je život u taj tren iznenada otkrio. Također, fotografija instalaciju-skicu za diplomski rad. je postala i dokumentarno sredstvo koje je ostalo jedini U višegodišnjoj izložbenoj djelatnosti naše galerije ova dokaz, a time i samo djelo, interakcije između kolorirane izložba predstavlja poseban i rijedak doživljaj: spoj proprostorne instalacije, svjetlosti i čovjeka. Razlog tomu stornih instalacija, slika i fotografija, a sve sa autoričinom je neuhvatljivost, nematerijalnost svjetla i vremena koji željom dočaravanja impresija stanja, pokreta i emocija. slikaju posebne trenutke. Rijetko se na našim izložbama vidjelo toliko mlade publike Izvor nekih od dokumentiranih projekcija je prostorna i djece, a to nas se posebno dojmilo zbog primjera kako instalacija, skica za diplomski rad, koja ukoliko nađe svoje se odgaja mlada publika za prave umjetničke vrijednosti. mjesto pod suncem, nudi doživljaj i interakciju sa obojenom Za glazbeni užitak pobrinuo se mladi gitarist Tomislav svjetlošću i sjenom. Jelavić, student Muzičke akademije u Zagrebu, koji nam je izveo: Sarabanda iz IV. Cello Suite, Johanna Sebastiana Bacha i Fandanguillo iz suite Castellana Federica Morena Torrobe.

34 C r n o g o r s k i g l a s n i k

KULTURA I UMJETNOST PREGLED DOSADAŠNJIH IZLAGANJA: 2013. sudjeluje na manifestaciji Cash 'n Carry u organizaciji nastavničkog odsjeka 2014. sudjeluje u javnoj izložbi 'Radićeva u osmijehu – ulica umjetnosti' 2014. objavljuje seminar u medicinskom priručniku 'Palijativna skrb-brinimo zajedno', u sklopu izbornog kolegija 'Mozak, um i umje-tnost– od neurona do zajednice', pod vod-stvom doktora Veljka Đorđevića i doktorice Marijane Braš 2015. radionica u Muzeju Antičkog stakla u Zadru, u sklopu izbornog kolegija 'Tehnike i umjetnost stakla', pod vodstvom prof. Antona Vrlića 2016. Smuk – Festival mladih, Narodno Sve-učilište Sesvete, prva samostalna Izložba 2016. Vrtić Luka u Sesvetama – volontiranje, likovna radionica sa grupom bistrići (Svibanj) 2016. Muzej Mimara – Sudjeluje i izlaže na grupnoj izložbi „U staklu zajedno“ u Mimari od Srpnja do Rujna 2016.

Iako je lako zaključiti da moja umjetnost nije društveno angažirana, pokušala sam ostvariti i proniknuti i impresije meni poznatih i dragih ljudi, iz tog razloga, nastala je pod serija slika koje traže svoga vlasnika.„

Crnogorski glasnik

35


KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL

VOJO STANIĆ: VOLIM ŽIVOT IDENTITET JEDNOG NARODA JE - KULTURNI IDENTITET. NEMA DRUGOG IDENTITETA Razgovarala: Radmila Krgović, Fotogrfije reprodukcija: Duško Miljanić

S

unčani aprilski dan u Herceg Novom, bio je u skladu sa ljepotom koju živi Vojo Stanić u svojim slikama i sa svojim prijateljima. Imamo zakazan sastanak u prijepodnevnim satima. Spuštamo se skalinama ka moru. Na terasama ispred lokala, ljudi sjede i ispijaju svoje piće pored mora, ispred Vojove kuće. U lijepo zdanje se penjemo skalinama, gdje nas dočekuje sa osmijehom naš domaćin, Vojo. Toplina ambijenta i pozitivan duh umjetnika nije svakidašnji događaj. Razgovarali smo na više tema. Kod Voja je sve lako, spontano, prirodno. Sa toliko skromnosti koja može svakoga ganuti i podstaći da bude bolji, plemenitiji i radosniji kada se vrati sebi, životu. Ovakve ljude trebamo svakodnevno citirati, pa ćemo i mi sami biti bolji i lakše nositi snove stazom života. Riječi su kao trešnje

le, to nije. A onda, intervju kad se pravi, to je razgovor. Razgovor je uvijek na nivou ograničenijega, jer ako ’oćeš i glupljega. Je li tako? Jer, on ne može da prelazi tu svoju granicu. S obzirom da ne može praviti razgovor, recimo o ma čemu. U matematici, ako ne znaš da računaš dalje od stotinu, onda ne možemo sprovoditi razgovor na milion. Ako razgovaraš s nekim čovjekom koji je dosadan, dosadna si i ti. Znači, onaj ko pravi intervju, on treba da animira sagovornika, jer nemaš volju sa svakim da razgovaraš ono što možeš. Ima jedna italijanska poslovica koja kaže: „Riječi su kao trešnje. Jedna vuče drugu“, znači, razgovor je takav. Mi nikad ne znamo đe će se završiti razgovor koji je započet. Dječje igre

Rođen sam u Podgorici. „Nije mi se sviđela“ . Moji su se „Kad je radio samnom intervju jedan novinar, prepravio preselili u Nikšić kada sam imao godinu dana. Živio sam je moju izjavu. Prvo, razočaran sam s onim što sam ja prvih dvadeset godina u Nikšiću a ostalo vrijeme u Herrekao, a još više sa onim što je onaj poslije to prepravio. ceg Novom. I vazda sam govorio, a i sada kažem da sam U jednom razgovoru ja sam rekao: „Centar je svijeta - đe Nikšićanin, iako se nijasam rodio tamo ni ja ni otac mi, ni si ti“ misleći na svakog od nas kao pojedinca. A on, u ne- majka. Razmišljam na nikšićki način, ali onoga vremena, koj najboljoj namjeri da mi pomogne, stavio je: „Centar ne današnjeg. Mi smo igrali one obične, bezazlene đečje je svijeta - đe smo mi“ a to je baš suprotno od onoga što igre. Jer danas je sofisticirano i to đetinjstvo. Recimo, sad sam htio da kažem. Jer, mi smo svi, unikat, i svaki živi u vidim dijete od osam, devet godina zna više nego ja. svom svijetu, mislio sam na to. Ali on to nije razumio. I Imao je internet i umjesto da to slaže u glavu on to slaže u samo je to prepravio, a one gluposti koje sam rekao osta- džep, onaj internet. To je greška. Bile su one obične đečje igre koje smo sami iznalazili da se igramo. Đetinjstvo je vrlo važno. Tada se formira čovjek. I đeca se druže. Ona se druže i s onom generacijom s kojom su i odrasla na kraju. I tu se formira i ona svijest. Ogromna je razlika između tadašnjeg vremena i danas. Totalno se promijenio svijet. U našoj Crnoj Gori, a i u ostalim republikama pretpostavljam, ali govorim ođe, đe znam, tu sam živio, tu se dogodilo nekoliko revolucija koje su porazne. Revolucija inače znači – prevrat. U kulturi ne postoji revolucija. Ne možeš preko noći postati kulturan. Umjetnost Postoji nekoliko gradacija saznavanja. Na primjer matematika, filozofija, i tako dalje, ali poslije dođe umjetnost iznad svega toga. Sva saznavanja, svi poduhvati se baziraju na razumu. Dok se umjetnost bazira na intuiciji. To je nešto što je iznad inteligencije. To je nešto spontano i tu se najviše izražava ljudsko biće, ono što je on, što je svaki od nas. Jer, svaki čovjek ima svoj identitet. 36 C r n o g o r s k i g l a s n i k

KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL Mi kažemo, borimo se za identitet države, ali, čovjek ima identitet. Ukoliko ga ima, i koliko je kultivisaniji, toliko je i jači identitet. Identitet jednog naroda je – kulturni identitet. Jer, nema drugoga identiteta. Recimo, Italija može nestati, ali italijanski identitet će biti vječan, zato što postoji duhovni identitet. To je bitno. A umjetnost je - kultivisanje Boga. Slikam ono što vidim svaki dan. Inače, da živim na Žabljaku, onda bih slikao ono što je tamo. To je prirodno. Svukuda je život interesantan. To je kao i svaka umjetnost, kao i svaki ljudski rad, on zrači onom energijom koja je unesena u njega. Ako je neko recimo za pola sata napravio sliku. Tu sliku ne možeš gledati pola sata, ni jedan minut. Ona treba da je rađena stotinu sati da bi je gledao jedan minut a ne obratno. Mislim, sve što vidimo da je neko stvorio, to je uvijek rezultat jedne energije, ništa drugo. Boja u slikarstvu Teško bih mogao da analiziram ono što radim. Ali, boja je u slikarstvu isto što je i riječ u literaturi. Recimo, jedna riječ ne znači ništa. Ona je samo neki pojam. Ali kad dodaš još jednu riječ, onda si već nešto rekao. Pa i kod boje je tako. Boja ništa ne znači, sama za sebe. Boje su čak najljepše kad ih kupiš u tubi. Jer cijelo vrijeme kad slikaš, čuvaš da ne pokvariš onu boju koja je odlična kad si je kupio. Boja je najbolja tada. Znači, upotreba boje je važna. Boja je odnos, jedna boja ne znači ništa, ali dvije-tri boje već nešto govore. To je harmonija. Kao što je ton u muzici. Ton nema kvalitet. Ton je kad udariš čekićem u neku bačvu dobićeš ton, koji može da bude vrlo muzikalan ako se upotrijebi u muzici. Dosta spontano ja radim, bez mnogo razmišljanja. Razmišljanje je dekadentno a umjetnost je antiintelektualna. To je neka umjetnost koja je bazirana na osnovi filozofije ili neke poruke, to je već destrukt same umjetnosti. Jednom me pitao neki tokom izložbe na Svetom Stefanu u galeriji: „Koja je tvoja poruka?“. A ja kažem: „Nikakva! Nema tu nikakve poruke, to su samo slike a ti se snalazi sam“...(smijeh). Na svakog čovjeka utiče sve. Recimo, na mene kao slikara utiču sve slike koje sam vidio, svi slikari, svi razgovori i sve što sam vidio, pročitao ili vidio na televiziji. To formira naš doživljaj svijeta.

onoga što vidi. To je bitno. Utoliko je interesantnije ukoliko je jača ličnost, jer slaba ličnost nema jak doživljaj. Od toga zavisi. Kroz umjetnost se izražava ličnost, jer to je nečiji vid.

Sve se ponavlja

Mrzio sam školu strašno. Zbog majke sam je završio i jedva sam se provlačio, zato što mi je ona pomagala. Tako da sam uspio da svršim gimnaziju, a da ništa ne naučim. Iz škole sam izašao neoštećen... (smijeh). Ma svako je tle pogodno . To je jedna drama. One čuvene drame od Šekspira što se događaju; Hamlet se događa u Danskoj, u Mantovi i te sve drame koje je napisao Šekspir, mogao je napisati neko ko se rodio u najzabačenijem mjestu u Crnoj Gori, jer se te drame događaju svukuda. E, Hamlet, on se događa svukuda: i u Herceg Novom i u Baošićima i kojem god ’oćeš mjestu. One svukuda postoje. Umjetnost svukuda postoji. Jedna izreka kaže „Ništa ljudsko nije mi strano“ Znači, to je ljudsko svukuda đe gođ ima ljudi. To je velika mudrost.

To ste dobro rekli – da se sve ponavlja. Umjetnost se neprekidno ponavlja. Niko nije izmislio ništa ali ono mijenja samo formu. I u književnosti, sve one priče su ispričane prije hiljadu godina. Ali je važno da je na način jednog ličnog doživljaja. Umjetnost je lični doživljaj. Recimo, ako bih sad slikalo nekoliko slikara ovaj prizor koji gledamo kroz prozor, svi bi ga različito naslikali. Ali svaka psiha djeluje drukčije, jer to nije dokument onoga koga vidimo, no dokument doživljaja. On slika svoj doživljaj

Pa ne znam. To je mnogo lakše nego što izgleda kad počnemo o tome filozofirati. Recimo, muzika je odlična umjetnost. Ona je spontana. Ona je najčistija umjetnost jer direktno djeluje na čulo. Za razliku od knjige, o knjizi moraš razmišljati, kad čitaš knjigu pomalo učestvuješ u svemu tome. Recimo, čitaš neki roman, onda zamišljaš likove i radnje, ambijent, koliko je pisac dobar da to opiše, toliko ti stvori neki konkretan lik, da vidiš

Talenat i rad

Crnogorski glasnik

37


KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL

KULTURA I UMJETNOST - SPECIJAL

nekog čoveka na ulici koji liči na nekog junaka, i dadeš mu taj lik, naslikaš ga. Znači, učestvuješ. Dokle u muzici nije tako. Muzika ulazi kroz uvo, giliće ti neko čulo i ti imaš lijep doživljaj. To je fantastično. A slikarstvo je nešto slično. Ono, takođe, djeluje na čulo. Na čulo vida, na primjer. Jer tu imaš slične elemente. Recimo: kompozicija, sklad, harmonija, ritam, to ima i u muzici i u slikarstvu. Baš te glavne osobine koje su moć tih umjetnosti. Kroz umjetnost se izražava ličnost. A ličnost je obogaćena svim što je čovjek doživio u svom životu. I ambijentom u kome živi. I ako se izražava, izražava se kroz to, ako je pisac, i ne vjerujem u umjetnost koja nije na taj način, koja je proizvod njegovog doživljaja života, a život znači živjeti u nekom ambijentu, ambijentu ljudi i ambijentu podneblja. To je toliko bitno za svakoga čovjeka bez obzira da li se on bavio umjetnošću ili ma čime drugim. Ja nemam ni jedan pravac. Mnogi slikari govore o fazi, pa me pitaju- koja je faza? A ja velim: „Kod mene je samo jedna faza“. Ja nemam tih faza. A slikam u stvari najbolje što umijem, bez obzira koliko je to možda sve Svako se sjeća nostalgije svoje mladosti. Prošlost je bila lijepa zato što smo bili mlađi pa nam je izgledalo iz tog loše...(smijeh). doba sve lijepo. Sjećam se s nostalgijom vremena okupaSpontanost cije, ne zbog okupacije, nego što sam onda bio mlad. Čim radiš spontano, onda je to već lako. Znači da razvi- Čovjek kad je mlad onda uživa u svačemu. Kako su bile jaš ono za što imaš potrebu. I to je vrlo lako, bez obzi- lijepe trešnje prije osamdeset godina, a...(smijeh)? ra kakav je rezultat. Ne vjerujem u neki napor, kad neko kaže da se mnogo mučio, ja bi mu odma rek’o – radi nešto Poruka mladim umjetnicima drugo. Ako kaže mučio se da pravi izložbu. Ja mu rek’o- Ništa im ne bih preporučio. Ja nemam osjećaj da bih moradi nešto drugo. Šta ima, besmisleno je uopšte se mučiti. gao ikome išta preporučiti. Svak’ živi svojim životom. Je li tako? Neka sluša samoga sebe. Nek se bavi sobom. Nek sluša Umjetnost je način izražavanja. Slikarstvo kao i književ- svoj glas. Jer, njegove snage, snaga svakoga, je u ononost i svaka druga umjetnost. Znači, čovjek se izražava. me što je on. Ono što smo maloprije rekli, čovjek kroz U koliko je bogatiji njegov duh, on ima šta i da reče. Izraumjetnost izražava ličnost pa ukoliko je jača ličnost, nježavanje je način komunikacije. Ako se ostvaruje komunigov će izraz biti utoliko interesantniji. Znači, treba kulkacija, ako se ta slika koju je uradio slikar dopadne samo jednom čovjeku na ovome svijetu, ti si već nešto učinio. tivisati ličnost. Da bi se bavio umjetnošću, njega treba da Znači, nekome si nešto rekao. I to može da nam bude do- interesuje i muzika, književnost i pozorište i život uopšte. To je njegov kapital i bogatstvo. voljno. I meni je to dovoljno. Život je lijep

Govoriti o tome uopšteno je vrlo pogrešno. Treba da se shvati da je svaki čovjek unikat i drukčije ne može. Ima jedna latinska poslovica koja kaže: „Ako dvoje rade isto, to nije isto“. I to je tačno. To se upotrebljava u medicini, ali i u pravu i u umjetnosti. Ako su dva čovjeka bolesna od iste bolesti, to je druga bolest. Ne treba ga liječiti serijski, kao na traku. Je li? A duhovno i karakter čovjeka, što je njegovo pravo biće - on je potpuno unikat. Svaki čovjek je unikat izuzetni i zato treba cijeniti svakoga čovjeka, kojega možda ljudi gledaju kad prođe ulicom i izgleda ti beznačajan, ni u čemu se ne ističe, ali ti nemaš pojma da je njegov život možda mnogo bogatiji nego tvoj. Je li? Treba cijeniti čovjeka.

Ja smatram da je život lijep. Čak i da te tuku svaki dan, (smijeh). Interesantno je živjeti. Cijeli kosmos je star milijardu godina i ti imaš šansu da sve to vidiš i doživiš. Pa to je jedna velika stvar. Ja sam svjestan toga od kako sam se rodio. Slikarstvo a i druge umjetnosti, to je divljenje svijetu u kome živiš. Slikarstvo je oda ovom vizuelnom svijetu koji je lijep. Uvijek. Lijepo je vrijeme, lijepo je živjeti. Zato dugo i živim pošto volim život. Kažu – lijep dan. Ma, lijep je svaki dan. I čak kad je provala oblaka ili jaki jugo koji mlati ođe, to je jedna dinamičnost i priroda življenja. Nije statična. I to je lijepo. To obogaćuje život. Herceg Novi je jeko privlačan grad. On je udoban u svakom pogledu. U pogledu klime, izgleda prirode, to je prirodno i ljude privlači radi toga. Kompletan intervju je objavljen u časopisu Renome br.10/2017. 38 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Vojo Stanić je rođen 1924. godine u Podgorici. Djetinjstvo provodi u Nikšiću i Šavniku. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Nikšiću. Diplomirao je 1951.godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu – vajarski odsjek u klasi prof. Alojza Dolinara. Nastanio se u Herceg Novom i počeo je raditi kao profesor u Školi za umjetničke zanate. Od 1952. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Oženio se vajarkom Nadom, rodom Marović, iz Luštice. Rađa im se sin Tomo, pijanist. Godine 1958. studijski boravi u Parizu gdje se upoznaje s nasljeđem nadrealista i s djelima velikih majstora. Najviše vremena provodi u Luvru. Nastavlja da se bavi pedagoškim radom u svojstvu profesora Više pedagoške škole na Odsjeku za likovno obrazovanje u Herceg Novom. 1968. po drugi put je dobitnik Trinaestojulske nagrade. Dva puta boravi u Norveškoj (1966/68). Ugledni brodovlasnik Skaugen u svoju ploveću galeriju uključuje trinaest njegovih slika, uz djela Braka, Tuluza - Lotreka, Hartunga i drugih. 1973/74. Boravi u Rimu. Izlaže u galeriji Giulia. 1956. Prve slike portrete i pejzaže izlaže u Titogradu i Beogradu. 1997. godine Vojo Stanić predstavlja Crnu Goru na XLVII Venecijanskom bijenalu. Profesor Robert Bojers Univerziteta u Saratoga Springsu, nedaleko od Njujorka upućuje mu poziv za gostovanje. 2004. godine prihvata poziv profesora Roberta Bojersa i prvi put boravi u SAD. Na Skidmor Koledžu (Saratoga Springs) održana je samostalna izložba njegovih slika. 2005. godine u umjetničkoj galeriji Zuraba Ceretelija u Moskvi otvorena je njegova samostalna izložba. 2007. godine Gayo Galerie u saradnji sa izdavačkom kućom Willson Publishers iz Londona izdala je monografiju Vojo Stanić /Jedrenje na snovima. 2012. godine izlaže u Kini u: Muzeju umjetnosti kineskog milenijumskog spomenika u Pekingu i umjetničkoj galeriji Lju Haisu u Šangaju. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. 1960 - Trinaestojulska nagrada za slikarstvo, Titograd 2014. godine, dobitnik je Trineastojulske nagrade za životno djelo. Crnogorski glasnik

39


DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL

DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL

HRVATSKA PREMIJERA DOKUMENTARNOG FILMA "PRELUDIJUM ZA SNAJPER"

B

rojni gosti i uzvanici, predstavnici Ambasada - Ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Boro Vučinić, predstavnici Ambasade Crne Gore u Republici Sloveniji; predstavnici Grada Zagreba - gradonačelnik Milan Bandić i zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin, sa suradnicima; kulturni i javni radnici, filmski stvaraoci, prisustvovali su svečanoj hrvatskoj premijeri dokumentarnog filma Danila Marunovića „Preludijum za snajper“ u Muzeju Mimara 9. 5. 2017., koju su organizirali Nacionalana zajednica Crnogoraca Hrvatske, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Muzej Mimara.

nakraju projekcije, pozdravljen dugotrajnim aplauzom, kao i akteri filma Dimitrije Popović i Severina Vučković. „Rijetki su oni koji dobiju takvu priliku, kao što sam ja imao, da radim na ovakvom filmu i u tome sarađujem sa Dimitrijem koji je prepoznatljiv širom svijeta. Zahvaljujem mu zato što je imao povjerenje u mene i sve vrijeme me podržavao u mojoj priči o njemu. Zagrebačka premijera mi odista puno znači, bio sam i u Firenci i Holiwoodu, ali ova veče ovđe je posebna, hvala vam.” - rekao je Danilo Marunović.

„O meni je snimljeno do sada petnaestak dokumentarnih Priča o Dimitriju Popoviću ispričana na drugačiji način filmova, no ovaj je poseban, drugačiji i specifičan, na čemu naišla je na opće odobravanje prisutnih. U posebnoj atmos- čestitam režiseru Danilu Marunoviću“- riječi su Dimitrija fera prostora Muzeja Mimara režiser Danilo Marunović je Popovića u obraćanju prisutnima. - Kad sam razgovarao

s Danilom zamolio sam ga da ovaj film bude drugačiji, s obzirom na to da on pripada mladog generaciji redatelja koja je odrastala u drugim okolnostima. Zato se film Preludijum za snajper razlikuje od svih dosad rađenih filmova o mojem stvaralaštvu. Mnogi su me pitali zašto se film zove Preludijum za snajper. Tu je postavljena instalacija koja je bila izložena u Parizu povodom sjećanja na 1. svjetski rat, taj apsurdni spoj klavira i snajpera simbolizira suprotstavljene bogove u ljudskoj prirodi. Dakle jedna je potreba za stvaranjem i kreacijom koju simbolizira klavir , a druga je ljudska potreba za razaranjem i uništenjem što simbolizira snajper” rekao je Dimitrije Popović.

Premijera u Zagrebu po svemu, od organizacije, do atmosfere je bila u skladu sa odrednicom filma neuobičajena, vrhunska i posebna. Dokumentarni film „Preludijum za snajper“ je priča o Dimitriju Popoviću (koji je radio i scenografiju za ovaj film), njegovim ciklusima koji na najagresivniji način komentiraju tendencije u suvremenom svijetu.

Nastao je u okviru projekta Artvision, koji realizira Ministarstvo kulture Crne Gore i jedan je od tri dokumentarna filma proizvedena u projektnom paketu promocije likovnih umjetnika kroz audiovizualni koncept. Film je sniman na lokacijama u Parizu, Zagrebu i na Cetinju, a autorsku U filmu se osim Dimitrija Popovića pojavljuje i pop zvijezda ekipu čine: Severina Vučković, koja je 2010. godine bila umjetnikova Danilo Marunović, scenarista i režiser, Vladimir Vučinić, muza za njegov poznati ciklus slika Salome. direktor fotografije, Slobodan Stanišić, autor muzike, Nikola Film je do sada premijerno prikazan u službenoj selekciji Radonjić, grafički dizajner, Nemanja Bečanović, montažer u Hollywoodu u studenom 2016. – ARPA International i Lazar Mišurović, producent filma. Film Fest u Egipatskom teatru, te na trećem izdanju Balkan Danilo Marunović diplomirao je pozorišnu režiju na ceFlorence Express festivala u Firenci u veljači 2017. tinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti. Režirao je dokumentarne filmove Sad Song, Montenegrin Beauty, Evropa Veliku pohvalu mladom kolegi režiseru izrekao je u svom u mom gradu, Lud za tobom i Preludijum za snajper. U obraćanju i poznati režiser Veljko Bulajić. Crnogorskom narodnom pozorištu je radio komad Koza Prisutni su imali priliku vidjeti i instalaciju Dimitrija Po- ili ko je Silvija?. Zapažena je njegova režija pozorišne povića „PJESMA BEZ RIJEČI“ koja je poslužila kao predstave CRVENA. Na domaćim i stranim pozorišnim lajtmotiv ovoga filma. festivalima razvija koncept „nevidljivog teatra". 40 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

41


DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL

DOKUMENTARNI FILM - SPECIJAL

SA PREMIJERE FILMA "PRELUDIJUM ZA SNAJPER" U MUZEJU MIMARA

42 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

43


DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMU

KRATKA PRIČA

SVIJET U NAMA I VIJEKOVI NEZAVISNOSTI

JAGNJE Suzana Krunić-Šegvić

Z

avršna projekcija, prije godišnjih odmora, programa Dokumentarni film u Crnogorskom domu u organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, održana je 8. 6. 2017. u Crnogorskom domu u Zagrebu. U četrdeset prvoj projekciji prikazani su filmovi: SVIJET U NAMA (27':00'') Film nam donosi skustva mladih iz Crne Gore i bavi se još uvijek nedovoljno istraženom temom - život izvan granica države rođenja i kako utiče na nas. Autor emisije: Gojko Berkuljan; Producent: Radivoje Brnović; Ton: Đoko Jablan i Igor Vujović Proizvodnja: Dokumentarni program RT CG 2016. VJEKOVI NEZAVISNOSTI (37':17'') Priča o Crnoj Gori, njenoj hiljadugodišnjoj državnosti, presudnim događanjima, znamenitim ličnostima, ČETIRI DINASTIJE, bitisanju, lomovima, nestajanju i ponovnom rađanju.

Autorica emisije: Snežana Rakonjac; Producent: Dijana Popović; Snimatelji: Danilo Papić, Ivan Milošević i Veselin Balandžić; Narator: Branimir Popović; Ton: Rade Anđić; Montaža i režija: Senad Šahmanović

M

oj đed Milan Krunić jedini je nadživio djecu koja su se rađala prije njega. Jedanaestoro. Umrlo ih je jedanaestero pri porodu. Jedini je on preživio i živio punih 96 godina. Zato su ga zvali Gvozden. On i njegova žena Novka imali su šestero sinova. Kažem, imali su jer ih nema više. Svi su imali u imenu Vuk. I ja bih dok sam bila dijete pitala zbog čega, rekli bi da budu jaki kao vukovi. I bili su. Đed je bio pametan i bistar. Znao je sve narodne pjesme napamet, držao je knjige ispod kreveta, boce i sokove koje smo mu donosili. Sjekao je drva do posljednjeg dana. Baka je stalno nešto radila po cijeli dan. Obožavala sam ići gore svako ljeto jer Donji Unač je bilo jedino moje selo gdje sam išla. Kad bi mi došli na Unač, nikad kraja veselju. Tatu je đed iznimno volio, rano je otišao od kuće, zbog posla je živio daleko,ali pisala su se pisma i slali paketi. Jedino što nije imao sinove, ali on nije žalio, rekao bi da je uvijek htio imati sestru pa je tako dobio dvije.

i onda gore uz Krušku. Auto bi ostavili dolje, jedan konj za stvari, drugi za nas. Izmjenjivali bi se. Bio je to pravi događaj. Kasnije smo nekako dokle se moglo autom pa makadamom do blizu kuće. Sad se može i bliže, nisam bila odavno, baš me želja vuče. Drugi su običaji, drugačiji ljudi, prisniji i drže se zajedno. Posebno me veselilo sa strinom Ružom musti ovce, krave i vidjeti jesu li kokoši snijele jaja. Moju mamu Dalmatinku đed bi zvao Latinka i govorio je da je dobru izabrao. Ona bi se snašla kao da je doma.

Jednog jutra donijeli su malo jagnje ispred kuće, igrala sam se s njim i davala mu jesti. Prođe neko vrijeme, nesta jagnjeta, pitam gdje je, neće da mi kažu. Kad u ono vrijeme prije ručka vidim da se nešto vrti na ražnju. Ma nije moguće oni su ono „moje“ malo jagnje nama u čast ispekli. Plakala sam i plakala. Nitko me nije mogao utješiti. Nudili su mi da jedem. Ne ,ne i ne. Presjedila sam cijeli ručak, ništa nisam jela i nisam bila gladna. U početku smo išli do Foče jer je tamo živio stric Ilija i Samo sam mislila kako su to mogli napraviti. onda bi nas kraj nekog mosta čekali rođaci sa dva konja Opraštam im, to sve spada u zakon prirode.

Proizvodnja: RT CG 2016. Prikazivanje omogućio: ARHIV RTCG

44 C r n o g o r s k i g l a s n i k

Crnogorski glasnik

45


CRNOGORSKI VLADARI

CRNOGORSKI VLADARI

ARHITEKTURA U DOBA BALŠIĆA Izvor: Duklja - Zeta - Crna Gora VOJISLAVLJEVIĆI - BALŠIĆI - CRNOJEVIĆI, napisao Đrođe Borozan

G

raditeljstvo Balšića vezuje se za početak druge polovine XIV veka, kada je ovaporodica preuzela vlast u Zeti. S obzirom na vrijeme u kome su vladali i na istorijske događaje koji su im prethodili, sasvim je jasno da su zatekli preplitaje provoslavne i katoličke umjetnosti, kao posledicu dugovjekovnog palalelnog egzistiranja rimokatoličke tradicije na primorju i pravoslavne u unutrašnjosti države. Najviše spomenika iz ovog perioda sačuvano je u oblasti sakralne arhitekture u basenu Skadarskog jezera. Ove građevine karakteriše oblik trikonhosa, tri spojene kapele (konhe) koje joj daju izgled trolista.

Pobočne kapele i njihovi krovovi gledani spolja ostavljaju utisak postojanja poprečnog broda kojeg u unutrašnjosti građevine nema. Na zidovima i u apsidama crkve nalazi se niz niša različitih dimenzija koje su služile za odlaganje raznih crkvenih predmeta i odeždi. Posebnu pažnju privlači ozidano egipatsko sjedište, što upućuje na mogućnost da je u Manastiru Starčevo vjerojatno stolovalo neko visoko crkveno lice i upravljalo Zetskom episkopijom. Uz manastir su, vjerojatno odmah nakon njegove gradnje, podignuti kamena priprata sa poluoboličastim svodom i dva bočna paraklisa za sahranjivanje uglednih ličnosti.

Jadan od najstarijih crkvenih objekata iz doba Balšića je Manastir Starčevo (Starčeva Gorica), zadužbina duhovnika - starca Makarija. Izgrađen je između 1376. i 1378. godine, a posvećen je Uspenju Bogorodice. Iako nije velikih dimenzija, manastir spolja djeluje monumentalno. Harmonično sazdana patronalna crkva, u divnom enterijeru, sjedinila je, talentom primorskih neimara, staro trikonhalno vizantijsko rješenje gotičkim elementima, što joj svakako daje osobenost.

Tokom posljednje dvije decenije XIV vijeka na skadarskom ostrvu Beška (Gorica, Brezavica) podignut je istoimeni manastir. Vjeruje se da mu je ktitor Đurađ II Stracimirović Balšić i da ga je posvetio sv. Đorđu. Patronalna crkva je veća od Starčeva, trikonhalna, sa kupolom drugačijeg rješenja od one na Bogorodičinoj crkvi na Starčevu. Zidana je od grubo tesanog kamena, sa visokim zvonikom tipa «preslice» sa tri okna. U okviru manastirskog kompleksa nalazi

46 C r n o g o r s k i g l a s n i k

se konak, a okolo ogradni zid porte sa ulaznom kapijom.

ša III. U manastirskom kompleksu su se nalazile zgrada Postavši po drugi put udovica (1435) i vrativši se u Zetu, konaka i zgrada za ekonomske namjene, a sa sjeverne Jelena Balšić je na ostrvu Beška obnovila crkvu sv. Đorđa strane otvoreni trijem. Konak je bio velik (14,5 m dug i 7 i blizu nje podigla crkvu sv. Bogorodice u kojoj je poslije širok), imao je sprat i bio pokriven drvenom tavanicom sa dvoslivnim krovom. Smatra se da je zgrada konaka mogla smrti (1443) sahranjena. Najmlađu trikonhalnu crkvu na Skadarskom jezeru podigao imati funkciju spoljašnje priprate u kojoj su se održavali je Balša III na ostrvu Moračnik (između 1404. i 1417.). crkveni sabori, dok su na spratu vjerojatno boravili viši Posvećena je Uspenju Bogorodice i malih je dimenzija. Ima sveštenici, obavljajući crkvene rituale. okruglu kupolu, sa zapadne strane dozidanu kamenu pri- Ima mišljenja da je gradnja trikhonalnih crkava u doba pratu i uz nju sa južne strane bočnu kapelu sa polokružnom Balšića posljedica uticaja svetogorskog graditeljstva i apsidom. Ranije su u okviru ovog kompleksa bili izgrađeni od kamena konak, trpezarija i odbrambena kula. Kula je iskustava koja su donijeli sa sobom brojni monasi dobjegli bila masivna, sa četiri sprata. U okviru drugog sprata bila tokom prve polovine XIV vijeka. Ipak, ne treba zanemariti je smještena mala kapela. Sve ove građevine rađene su od činjenicu da je trikhonalni oblik gradnje već bio prisutan grubo tesanog kamena, nepravilno horizontalno slaganog. u starijoj arhitekturi Prevalisa i Duklje (Zete), o čemu Osim ovog kompleksa, na najvišem dijelu ostrva postojala svjedoče ostaci starih crkava počev od V pa do XI vijeka. je mala jednobrodna crkva čiji ostaci i danas postoje. Građevine iz doba Balšića razlikuju se od uobičajenog Na ostrvu Tophali, prema albanskoj granici, izgrađena je, trikhonalnog crkvenog građevinarstva, prije svega zato što u doba Balšića, mala trikhonalna crkva. Ne zna se tko joj nijesu građene u kombinaciji kamena i cigle, već iskljuje ktitor. Ima nešto drugačiju osnovu (savršeno pravilan čivo od kamena, bilo pravilno tesanog bilo tritesanog, sa trolist) od građevina Balšića, sa kupolom. Uz nju je bila krovovima od tankih kamenih ploča. Uz to, izgled lukova masivna odbrambena kula. i otvora, oblik zvonika i svodovam upućuju na uticaj goNajveća trikhonalna crkva iz doba Balšića je ona u okviru tičke tradicije. manastirskog kompleksa Prečiste Krajinske kod Ostrosa u Krajini. Posvećena je uspenju Bogorodice (duga 16,5, Javne građevine iz ovog perioda, koje zalužuju posebnu a široka 4,5 m), sa bočnim kapelama (8 m). Zidanje je pažnju, su kula – pirg na skadarskom ostrvu Tophala i završeno tokom 1403, kada je Zetom počeo da vlada Bal- arhiepiskopska palata u starom Baru. Crnogorski glasnik

47


CRNOGORSKA TRPEZA

UKUSI CRNE GORE Izvor: Ukusi Crne Gore Njeguški stek Sastojci: -

meso…………………………………………1 kg

-

sir (seoski polutvrdi)……………………...250 g

-

sir (seoski mladi)……………………………150 g

-

pršuta………………………………………120 g

-

kupus………………………………………800 g

-

krompir……………………………………500 g

-

crni luk

-

poriluk

-

ulje

Priprema: Pripremljeno meso (dva komada) oblikovati, blago začiniti, prekriti šnitama pršute i polutvrdog sira, preklopiti i učvrstiti. Na zagrijanom ulju propržiti isjeckani crni luk i poriluk, zatim dodati kupus i dinstati. Krompir u komadu skuvati. Punjeno meso dopeći, pa servirati sa kuvanim krompirom i dinstanim kupusom. Preliti prelivom od mladog sira i posuti isjeckanim peršunom.

Barbuni i gambori u toću od vina ružice Sastojci: -

barbuni – riba………………………..….....1 kg

-

gambori – račići……………………………200 g

-

limun…………………………………...1 komad

-

so

-

maslinovo ulje……………………………….1 dl

-

kukuruzno brašno……………………………50 g

-

cukar………………………………………...10 g

-

suvice…………………………………….......20 g

-

mendule (bademi)……………………………30 g

-

pomorandža……………………………1 komad

-

ulje…………………………….......pola decilitra

-

sir polutvrdi, ovčiji ili koziji…………………40 g

-

vino ružica…………………………………...1 dl

Priprema: Očišćene barbune posušiti, poprskati limonovim sokom i solju. Gambore sa unutrašnje strane zasjeći, isprati, posušiti i odstraniti crijevce. Poprskati ih maslinovim uljem i kukuruznim brašnom, opeći i poslužiti u posudu. Na zagrijani i istopljeni cukar dodati suvice, listiće badema, zaliti vinom ružica, poprskati pomorandžinim sokom i koricom pomorandže. Prokuvati. Preliti barbune i gambore, pa kratko prokuvati. Pripremiti palentu, dodati joj kockice polutvrdog sira. U pripremljenu posudu posložiti barbune, gambore u toću, a posebno palentu sa sirom. 48 C r n o g o r s k i g l a s n i k


Čestitamo 22. i 25. lipnja Dan antifašističke borbe i Dan državnosti Republike Hrvatske

Čestitamo 21. maj Dan nezavisnosti Crne Gore Dan Koordinacije vijeća crnogorske Nacionalne manjine na području Republike Hrvatske Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

SA PREMIJERE FILMA "PRELUDIJUM ZA SNAJPER" U MUZEJU MIMARA

POSJET PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE IVANA BRAJOVIĆA

DRUGA SJEDNICA HRVATSKO-CRNOGORSKOG MEĐUVLADINOG MJEŠOVITOG ODBORA ZA MANJINE


Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

GODINA XVIII. _ BROJ 105. _ SVIBANJ-LIPANJ / MAJ-JUNI _ 2017.

SVEČANI KONCERT U POVODU 21. MAJA

DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

21. MAJ DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.