KAP studija o znanju, stavovima i praksi o obrazovanju u ranom djetinjstvu

Page 1

Studija znanja, stavova i prakse (KAP studija) obrazovanja i razvoja tokom ranog djetinjstva u izabranim općinama/opštinama i gradovima u BiH FINALNI IZVJEŠTAJ

Februar 2014, Sarajevo


Autori izvještaja: Salminka Fazlić, istraživač Nikola Marić, asistent istraživača

► IZJAVA O ZAŠTITI ANONIMNOSTI ISPITANIKA Prism Research je u skladu s pravilima i propisima ESOMAR-a i AAPOR-a obavezan štititi anonimnost ispitanika. Sva pitanja-varijable koje sadrže bilo kakve informacije o identitetu ispitanika su uklonjene iz izvještaja i finalne baze podataka. To znači da su odgovori ispitanika fizički odvojeni od podataka koji se odnose na njihov identitet. Ako bilo klijent bilo Prizma istraživanje, ili neko treće lice, budu namjerno pokušali doći do identifikacijskih podataka ispitanika, , to će se smatrati ozbiljnim prekršajem i bit će tako i tretirano. .


SADRŽAJ 2.

OBRAZLOŽENJE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ........................................................................................ 7

3.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .......................................................................................................... 8

4.

OPIS ISTRAŽIVAČKIH LOKACIJA: GEOGRAFSKI KONTEKST ........................................................ 9

5.

SOCIODEMOGRAFSKI PODACI O SUDIONICIMA ............................................................................ 11

6.

ANALIZA REZULTATA .......................................................................................................................... 12 6.1.

INFORMIRANOST I STAVOVI O PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA I PROGRAMIMA ....... 13

6.2.

PRAKSA I PREPREKE PREDŠKOLSKOM OBRAZOVANJU ...................................................... 16

6.3.

ZADOVOLJSTVO PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA ................................................................ 21

6.4.

STAVOVI O PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA .......................................................................... 23

6.5.

TROŠKOVI PREDŠKOLSKIH PROGRAMA.................................................................................. 32

Jedan od najvažnijih, a možda i najvažniji faktor u bh. društvu kada je riječ o upisu djece u predškolske ustanove, jeste cijena usluga ovih ustanova. Više od polovine (59% sudionika) navodi da se pohađanje ovih ustanova u mjestu gdje žive plaća, 20% navodi da se ne plaća, dok 21% roditelja nisu sigurni da li se plaća ili ne. Pritom, sudionici iz kontrolnih općina/opština češće navode da se ove ustanove plaćaju nego sudionici fokusnih općina/opština. Također, roditelji romske etničke pripadnosti češće u odnosu na opću populaciju roditelja navode da ne znaju da li se ove ustanove plaćaju ili ne.................................................. 32 Stavovi i iskustva o plaćanju pripremnih predškolskih programa znatno su drugačiji u odnosu na predškolske ustanove: 57% sudionika navodi da se pohađanje ovih programa ne plaća, 13% navodi da se plaća, dok čak 30% sudionika ne znaju da li se pohađanje ovih programa plaća ili ne. Kada je riječ o znanju i stavovima o plaćanju ovih programa, razlike su utvrđene između fokusnih i kontrolnih općina/opština, kao i između opće populacije roditelja predškolske djece te roditelja romske etničke pripadnosti. Naime, sudionici iz kontrolnih općina/opština češće u odnosu na stanovnike fokusnih općina/opština vjeruju da se pohađanje pripremnog predškolskog programa u njihovom mjestu plaća. Nadalje, roditelji romske etničke pripadnosti češće u odnosu na opću populaciju roditelja predškolske djece navode da ne znaju da li se pohađanje pripremnih programa plaća. .......................................................................................................... 33 Od sudionika čija djeca pohađaju predškolske ustanove ili pripremne predškolske programe zatraženo je da navedu godišnji iznos novca koji su potrošili na ove programe. S druge strane, od sudionika čija djeca ne pohađaju spomenute programe zatraženo je da procijene troškove ovih programa. Kada je riječ o predškolskim ustanovama, roditelji korisnici njihovih usluga procjenjuju godišnje troškove na 1332 KM u prosjeku. Roditelji koji ne koriste usluge ovih ustanova procjenjuju da je riječ o godišnjem trošku u iznosu od 1207 KM. U vezi s pripremnim predškolskim programima, roditelji-korisnici troškove procjenjuju na 647 KM na godišnjem nivou, dok roditelji čija djeca ne pohađaju pripremni predškolski program smatraju da je riječ o godišnjem iznosu od 775 KM. Sve u svemu, razlike između stvarnih i procijenjenih vrijednosti nisu velike ili, drugim riječima, roditelji su relativno dobro upućeni u troškove predškolskih ustanova i pripremnih predškolskih programa, bez obzira na to da li njihovo dijete pohađa ove ustanove/programe ili


ne. Također, statistički značajne razlike između kategorija općina/opština i roditelja u prosječnim navedenim iznosima nisu utvrđene kada je riječ o roditeljima čija djeca zaista pohađaju ove ustanove. S druge strane, kada je riječ o procjenama roditelja čija djece ne pohađaju predškolske ustanove/pripremni predškolski program, utvrđeno je da sudionici kontrolnih općina/opština troškove procjenjuju višim u odnosu na sudionike fokusnih općina/opština, što je u skladu s prethodnim nalazom, gdje su ovi sudionici češće tvrdili da se ustanove plaćaju. Kada je riječ o troškovima potrebnim za upis u predškolske ustanove, opća populacija roditelja ove troškove procjenjuje višim u odnosu na roditelje romske etničke pripadnosti, dok roditelji djece s teškoćama u razvoju ove troškove procjenjuju višim u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta. Kada je riječ o pripremnim predškolskim programima, procjene roditelja-korisnika usluga ovih programa ne razlikuju se bez obzira na to da li su iz fokusnih ili kontrolnih općina/opština, niti između različitih kategorija roditelja. Međutim, slično kao i kada je riječ o predškolskim ustanovama, procijenjene vrijednosti se razlikuju. Pri tome, sudionici u kontrolnim općinama/opštinama procjenjuju iznose potrebne za pohađanje pripremnih predškolskih programa višim u odnosu na roditelje nastanjene u fokusnim općinama/opštinama. Također, roditelji djece s poteškoćama u razvoju ove iznose smatraju višim u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta. ...................................... 33 6.6.

STAVOVI I ZNANJA O DJEČJEM RAZVOJU ............................................................................... 35

6.7. TEŠKOĆE U RAZVOJU – IDENTIFIKACIJA, POMOĆ I PRILIKE ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ......................................................................................................................................... 39 6.8.

PRILIKE ZA PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE DJECE ROMSKE ETNIČKE PRIPADNOSTI 43

6.9.

PRAVILNA ISHRANA I VAKCINACIJA ....................................................................................... 45

Dio ovog istraživanja bavio se temom zdravlja i zdrave ishrane djece, koja se smatra veoma značajnom za pravilan i zdrav razvoj djeteta. ....................................................................................................................... 45 7.

ZAKLJUČCI .............................................................................................................................................. 48

8.

PREPORUKE ............................................................................................................................................. 49


1. IZVRŠNI SAŽETAK Istraživanje znanja, stavova i iskustava (KAP) s obrazovanjem i razvojem tokom ranog djetinjstva u odabranim općinama/opštinama u BiH provedeno je u okviru projekta Povećajmo mogućnosti djeci u Bosni i Hercegovini za rano učenje. Rezultati ovog istraživanja koristit će se u strategiji komunikacije za razvoj. Rezultati će biti polazna osnova za određivanje ključnih poruka, kanala komunikacije i prilagođavanje komunikacijskih aktivnosti ciljnim grupama. Također će pomoći u planiranju aktivnosti koje će provoditi UNICEF, u saradnji s vlastima, u okviru projekta Dubai Cares. Projekat Povećajmo mogućnosti djeci u Bosni i Hercegovini za rano učenje se provodi u partnerstvu između UNICEF-a, Ministarstva civilnih poslova BiH, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Ministarstva prosvete i kulture Republike Srpske, uz podršku fondacije Dubai Cares. Pored povećavanja stope pohađanja predškolskih ustanova, projekat ima za cilj i unapređenje javne svijesti u vezi sa značajem obrazovanja u ranom djetinjstvu za razvoj djece, naročito za socijalno isključene grupe (romska djeca i djeca s poteškoćama u razvoju). Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1635 domaćinstava s djecom predškolskog uzrasta, unutar 45 projektnih općina/opština i 10 kontrolnih općina/opština koje će služiti kao kontrolna grupa. Otprilike 8% uzorka domaćinstava čine roditelji romske etničke pripadnosti, a oko 7% roditelji djece s teškoćama u razvoju. Roditelji predškolske djece koji su učestvovali u istraživanju najčešće su osobe između 18 i 40 godina, koje su završile srednju školu i nezaposlene su, s prosječnim mjesečnim prihodima u iznosu od 800 KM. Oko tri četvrtine intervjuiranih osoba svjesne su postojanja pripremnog predškolskog programa, bilo da je riječ o općoj populaciji bilo o roditeljima čija djeca ne pohađaju pripremni predškolski program. Roditelji iz kontrolnih općina/opština te roditelji Romi rjeđe su svjesni postojanja pripremnog predškolskog programa. Roditelji ovaj program najčešće vide kao pripremu za osnovnu školu, a rjeđe kao priliku za socijalizaciju, igru ili kognitivni razvoj. Samo 18% uzoraka domaćinstava ima djecu koja su uključena u ustanove predškolskog obrazovanja, s nešto manjim brojem u kontrolnim općinama/opštinama i među roditeljima Romima. Glavni razlozi neupisivanja djece u ustanove predškolskog obrazovanja su uvjerenje da je za djecu bolje da ih čuva srodnik koji je djetetu poznat nego nepoznati nastavnik, velika udaljenost domaćinstava od predškolskih ustanova te generalni stav da su djeca premlada.


Roditelji Romi opetovano naglašavaju finansijske prepreke, dok roditelji djece s teškoćama u razvoju navode zdravstvene probleme. Otprilike 15% svih roditelja ne želi upisivati djecu ni u predškolske ustanove, ni u pripremne predškolske programe. Tri četvrtine intervjuiranih roditelja čija djeca pohađaju predškolske ustanove u potpunosti su zadovoljni uslugama koje im ove ustanove pružaju, kao i time što se djeca u njima socijaliziraju, zbrinuta su i uče. Većina roditelja podrazumijeva da je briga koju oni sami pružaju svojoj djeci najvažnija, zatim slijedi briga njihovih roditelja (baka/nana ili djedova), a tek na koncu predškolskih institucija. Zaposleni u predškolskim institucijama su percipirani kao kompetentni, kreativni i učtivi, ali je rečeno i da nemaju dovoljno vremena da se posvete svakom djetetu pojedinačno. Roditelji Romi često navode da ne poznaju kompetencije zaposlenih u predškolskim ustanovama. Generalno, pozitivnije stavove o zaposlenima u predškolskim ustanovama imaju roditelji čija djeca pohađaju ove ustanove. Procenti roditelja koji su upoznati s razvojnim pokazateljima kod djecevariraju između 40 i 75%, a postoji statistički značajna razlika između ženskih i muških roditelja, pri čemu su majke bolje informirane o ključnim razvojnim postignućima djeteta. Među više od 100 djece s teškoćama u razvoju čiji su roditelji sudjelovali u ovom istraživanju, teškoće su najčešće povezane s problemima u govoru, Downovim sindromom, autizmom, cerebralnom paralizom, epilepsijom, teškoćama s vidom, psihomotoričkim problemima i teškoćama sa sluhom. Otprilike 30% roditelja smatra da djeca s teškoćama u razvoju ne trebaju pohađati redovne predškolske ustanove. Roditelji Romi češće smatraju da djeca s razvojnim teškoćama trebaju pohađati predškolske ustanove s općom populacijom djece. Oko 35% uzorka djece s razvojnim poteškoćama pohađa predškolske ustanove. Oko 16% ispitanika smatra da romska djeca ne trebaju pohađati redovne predškolske institucije s općom populacijom djece. Roditelji djece s teškoćama u razvoju češće ovu segregaciju smatraju opravdanom. Većina roditelja mogu svojoj djeci osigurati kvalitetnu hranu, uključujući svježe voće i povrće. Oko 93% djece je vakcinisano u skladu s imunizacijskim kalendarom. Roditelji djece koja nisu redovno vakcinisana kao glavni razlog navode zdravstveno stanje djeteta i strah od nuspojava. Roditelji Romi i roditelji djece s teškoćama u razvoju češće navode da njihova djeca nisu redovno vakcinisana u poređenju s uzorkom opće populacije. Glavne preporuke istraživanja povezane su s povećanjem toka informacija između predškolskih institucija, kreatora politika i građana, s ciljem povećanja svijesti o značaju djetinjstva i programa ranog obrazovanja. Pored toga, potrebno je osigurati sredstva za implementaciju kvalitetnih predškolskih programa za SVU djecu i otkloniti diskriminatorne stavove (stereotipe i predrasude) i ponašanja prema djeci s teškoćama u razvoju i romskoj djeci. .


2. OBRAZLOŽENJE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Iako je značaj ranog razvoja djeteta za njegovo buduće funkcioniranje i zdravlje prepoznat već dugo vremena, tokom posljednjih nekoliko godina naučnici sve više i više ističu njegovu važnost. Okruženje koje osigurava sve potrebne i stimulativne uvjete za socijalizaciju, obrazovanje, zdravstvenu brigu, adekvatnu prehranu te odgoj, smatra se potrebnim za zdrav i uspješan mentalni, fizički, socijalni i emocionalni razvoj djeteta u budućnosti. Prema važećim statistikama, Bosna i Hercegovina (BiH) ima najniži nivo prisustva djece u predškolskom obrazovanju u Evropi i centralnoj Aziji, uzevši u obzir da svega 13% djece dobi od 4 do 5 godina pohađa predškolsko obrazovanje. U ovom kontekstu, naročito su ugrožena romska djeca i djeca s poteškoćama u razvoju. Zbog ograničene dostupnosti obrazovnih usluga usljed predrasuda, te zbog ograničene osviještenosti roditelja o značaju ranog životnog učenja i obrazovanja, svega 1.5% romske djece pohađa predškolsko obrazovanje u BiH. Također, djeca s teškoćama u razvoju izolirana su i marginalizirana u postojećem sistemu kada je riječ o prilikama za rano učenje i obrazovanje, te svega 0.4% ove djece pohađa škole. Sve u svemu, činjenica da ogroman procenat djece dobi od 4-5 godina u BiH – oko 85% - nemaju pristupa predškolskom obrazovanju, veliki je problem, koji zahtijeva hitne akcije. U nastojanju da se proširi postojeća saradnja u području obrazovanja i razvoja u ranom djetinjstvu, UNICEF je sa svojim partnerima pokrenuo novi projekat u januaru 2013. godine, pod nazivom Povećajmo mogućnosti djeci u Bosni i Hercegovini za rano učenje. Uz finansijsku podršku Dubai Cares (DC), primarni cilj projekta jeste povećanje pristupa programima organiziranog ranog učenja i unapređenje fizičkog, socioemocionalnog i kognitivnog razvoja djece između 4 i 6 godina u odabranim općinama/opštinama u BiH, s posebnim naglaskom na ranjive populacije, kao što su romska djeca i djeca s razvojnim poteškoćama. Predviđeno je da projekat traje dvije godine. U okviru ovog projekta se provode tri odvojene studije: 1. baseline studija, čija je svrha utvrđivanje trenutne situacije u zajednici kada je riječ o predškolskom obrazovanju, 2. KAP istraživanje, odnosno ispitivanje znanja, stavova i prakse roditelja djece predškolske dobi o predškolskom obrazovanju, 3. ponovljeno KAP istraživanje, s ciljem utvrđivanja indikatora promjene. Rezultati ovog KAP istraživanja koristit će se u razvoju komunikacijske kampanje za promjenu ponašanja (BCC) i programske intervencije.


3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Kako bi se ispitali stavovi, razmišljanja i iskustva roditelja djece predškolske dobi, korištena je kvantitativna istraživačka metoda. Ovo istraživanje sprovedeno je kombinacijom CATI i CAPI kvantitativnog istraživanja. Na prikazu 1 nalaze se osnovni podaci o istraživačkom procesu. Prikaz 1.Osnovni podaci o istraživanju Vrijeme provođenja istraživanja

Novembar 2013. - januar 2014.

Metoda prikupljanja podataka

Terensko istraživanje sprovedeno kombinacijom CAPI i CATI metode.

Instrumenti

Instrumente korištene u ovom istraživanju razvio je UNICEF.

Uzorak istraživanja

Reprezentativnost

Roditelji djece predškolskog uzrasta: Ukupno: N= 1635 sudionika Roditelji djece predškolskog uzrasta, opća populacija: N=1393 (85.2%) Roditelji predškolske djece romske etničke pripadnosti: N= 135 (8.3%) Roditelji djece s teškoćama u razvoju: N= 107 (6.5%). Uzorak reprezentativan na nivou projektnih općina/opština. Sudionici su roditelji djece predškolskog uzrasta, birani snowball metodom.

Kompjuterski potpomognuti personalni intervjui – CAPI. Kompjuterski potpomognuti personalni intervju ili CAPI jedan je od najnaprednijih oblika terenskog anketiranja. Ova metoda podrazumijeva proceduru pri kojoj se anketni upitnik programira i postavlja na PDA uređaj. Pitanja se pojavljuju na ekranu uređaja onim redoslijedom i logikom koja je unaprijed određena i programirana, a anketari unose pitanja direktno u uređaj. Pomoću specijalnog softverskog programa kontrolira se samo sprovođenje upitnika, kao i izbor uzorka. Personalni intervjui u telefonskoj anketi – CATI. Personalni intervju u telefonskoj anketi ili CATI najnapredniji je oblik telefonskog anketiranja. Ova metoda podrazumijeva kompjuterski potpomognuto anketiranje, gdje su računari pomoću kojih se obavlja anketiranje povezani u lokalnu mrežu. Pomoću specijalnog softverskog programa kontrolira se samo sprovođenje upitnika, kao i izbor uzorka. Ispitivačipodatke koje dobiju od ispitanika unose direktno ukompjuter. Rezultati. Rezultati ovog preliminarnog istraživanja prikazani su u totalu, za cijeli uzorak. Pored toga, utvrđene su i razlike između projektnih i kontrolnih općina/opština te između opće populacije roditelja, roditelja romske etničke pripadnosti te roditelja djece s razvojnim poteškoćama. U narativnom dijelu izvještaja komentirane su isključivo razlike koje dostižu nivo statističke značajnosti. U grafikonima i tabelama prikazane su ili procentualne distribucije, ili aritmetičke sredine, pri čemu je na svakom prikazu naglašeno da li je riječ o jednom ili drugom. Anketari, koordinatori i kontrolori. U svrhu ovog istraživanja, angažiran je tim od 42 terenska i 10 telefonskih anketara, te 13 regionalnih koordinatora. Odabir anketara i koordinatora izvršen je na


osnovu prijašnjeg iskustva, dobi, spola i regionalnog porijekla anketara. Samo anketari koji su učestvovali u najmanje 10 anketa sličnog obima, ili s najmanje godinu dana iskustva u sličnim projektima, učestvovali su u istraživanju. Svi anketari učestvovali su u treningu za sprovođenje istraživanja, na kojem su upoznati s uzorkom i načinom obavljanja ankete. Obavljena je i Q-by-Q analiza te vježbe igranja uloga. Kontrola rada anketara. Kontrola terenskog rada obavljana je na nekoliko načina. Koordinatori su na terenu obilazili anketare koji su učestvovali u istraživanju. Osim toga, sprovedena je i telefonska kontrola upitnika na 10% slučajno izabranih upitnika koje je uradio svaki anketar, na osnovu kontakt telefona koji su zatraženi od ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju. Obrada podataka, izvještaj i isporuka. Kompletna obrada prikupljenih podataka obavljena je u Sarajevu. Analiza podataka obavljena je uz pomoć PASW statistics programa 18.0 – profesionalnog softwarea za istraživanje. PASW je korišten za čišćenje podataka i logičku kontrolu, te za pravljenje krostabulacija rezultata.

4. OPIS ISTRAŽIVAČKIH LOKACIJA: GEOGRAFSKI KONTEKST Ovo istraživanje obuhvatilo je 45 projektnih općina/opština širom BiH te 10 kontrolnih općina/opština. U projektnim općinama/opštinama ispitano je 62.6% sudionika, dok je nešto više od trećine sudionika (37.4%) ispitano u kontrolnim općinama/opštinama. Tabela ispod (Prikaz 2) prikazuje popis projektnih i kontrolnih općina/opština u kojima je sprovedeno ovo istraživanje.


Prikaz 2. Projektne i kontrolne općine/opštine, broj sudionika (kolona N) i procenat sudionika (kolona %) Projektne općine/opštine N 117 Banjaluka 45 Bihać 37 Bijeljina 84 Brčko 12 Čapljina 55 Cazin 11 Čitluk 17 Gračanica 9 Gradiška 5 Hadžići 30 Ilidža 7 Ilijaš 18 Kakanj 13 Konjic 35 Livno 12 Maglaj 60 Mostar 33 Prijedor 19 Prnjavor 24 Sarajevo, Centar 62 Sarajevo, Novi grad 21 Sarajevo, Novo Sarajevo 9 Sarajevo, Stari grad 28 Tomislavgrad 15 Trebinje 62 Tuzla 30 Visoko 58 Vitez 16 Vogošća 26 Zavidovići 37 Živinice 16 Zvornik Kontrolne općine/opštine 13 Gacko 50 Derventa 80 Srebrenik 138 Velika Kladuša 56 Travnik 16 Bileća 125 Doboj 59 Široki Brijeg 41 Goražde 34 Bugojno

% 7,2 2,8 2,3 5,1 ,7 3,4 ,7 1,0 ,6 ,3 1,8 ,4 1,1 ,8 2,1 ,7 3,7 2,0 1,2 1,5 3,8 1,3 ,6 1,7 ,9 3,8 1,8 3,5 1,0 1,6 2,3 1,0 ,8 3,1 4,9 8,4 3,4 1,0 7,6 3,6 2,5 2,1


5. SOCIODEMOGRAFSKI PODACI O SUDIONICIMA Roditelji djece predškolskog uzrasta koji su sudjelovali u ovom istraživanju najčešće su osobe između 18 i 40 godina, sa završenom srednjom školom. U ovim porodicama, majke su najčešće nezaposlene, dok očevi rade i privređuju, ostvarujući najčešće ukupna primanja u iznosu do 800 KM. U ovom istraživanju sudjelovalo je 73% sudionika ženskog roda, i 27% sudionika muškog roda. U istraživanju su najčešće učestvovale majke djece predškolskog uzrasta (64%), zatim očevi (23%), dok su druge osobe – najčešće bake i djedovi – odgovorili na ostale upitnike. Ove porodice u prosjeku imaju jedno dijete predškolskog uzrasta. Prikaz 3. Dob sudionika, procentualna distribucija

Oko dvije trećine domaćinstava s djecom predškolskog uzrasta (63%) imaju prihode od 800 KM ili niže. Prikaz 4. Mjesečni prihodi domaćinstva, procentualna distribucija

Razmatrajući obrazovanje roditelja djece predškolskog uzrasta, majke i očevi ove djece najčešće su završili srednje obrazovanje. Očevi ove djece najčešće su zaposleni na puno radno vrijeme, dok je nešto manje od trećine očeva nezaposleno. Suprotno tome, majke djece predškolskog uzrasta najčešće su nezaposlene. Nešto više od četvrtine majki zaposleno je na puno radno vrijeme. Prikaz 5. Obrazovanje roditelja djece predškolskog uzrasta, procentualna distribucija


100,0 80,0

62,8

68,5

60,0 40,0 20,0

5,0 4,6

16,9 13,5

15,1 13,3 ,2

,2

Majka

Doktorat nauka

Viša škola, fakultet, magisterij, master

Srednja škola

Osnovna škola

Bez završene osnovne škole

,0

Otac

Prikaz 6. Radni status sudionika, procentualna distribucija 100,0 80,0

69,4

63,3

60,0 40,0

30,2

28,0

20,0

2,1 4,3

,4

1,7

,1

,6

Majka

Nesposobna za rad

U mirovini

Nezaposlena

Zaposlena na nepuno radno vrijeme

Zaposlena na puno radno vrijeme

,0

Otac

Nešto više od polovine porodica s djecom predškolskog uzrasta koje su učestvovale u ovom istraživanju nastanjene u su u ruralnim područjima (51%), dok je ostatak ovih porodica nastanjen u urbanim naseljima (49%). Kao što je prethodno spomenuto, sudionici ovog istraživanja bili su u većini slučajeva (87%) roditelji djece predškolske dobi. Međutim, s obzirom na to da su 13% sudionika činili djedovi i nane/nene/bake ili druge osobe, potrebno je imati na umu da stavovi izneseni u ovom izvještaju ne odražavaju isključivo stavove roditelja djece predškolske dobi. 6. ANALIZA REZULTATA Ovo istraživanje obuhvatilo je ispitivanje različitih faktora, potencijalno značajnih za donošenje odluka roditelja o tome da li da upišu dijete u predškolsku ustanovu, odnosno pripremni predškolski program. Neki od faktora analiziranih u ovom istraživanju a značajnih u spomenutom kontekstu jesu informiranost, stavovi i percepcije o predškolskim ustanovama, troškovi predškolskog obrazovanja, ali


i stavovi i znanja o dječjem razvoju i njegovim zakonitostima, te faktorima koji doprinose zdravom i optimalnom razvoju djeteta. 6.1.INFORMIRANOST I STAVOVI O PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA I PROGRAMIMA U okviru ovog istraživanja, smatralo se značajnim utvrditi koliko su roditelji djece predškolskog uzrasta informirani o predškolskom obrazovanju. Informiranost roditelja o mogućnostima, uslugama i uvjetima koje pruža rano obrazovanje djece jedan je od faktora koji svakako utječe na njihovu odluku u vezi s upisom djeteta u predškolsku ustanovu i/ili pripremni predškolski program. Ova informiranost može podrazumijevati informacije o tome šta je uopće predškolski pripremni program, koje su njegove prednosti te gdje su prilike za rano obrazovanje djece uopće mogućeu njihovoj zajednici. Sveukupno, rezultati ovog istraživanja pokazuju da je većina roditelja djece predškolske dobi (76%) čula za pripremni predškolski program za djecu u godini pred polazak u školu. Analizirajući isključivo informiranost roditelja čija djeca ne pohađaju ovaj program, 73% ovih roditelja također je čulo za spomenuti program. Za ove programe statistički su značajno češće čuli sudionici iz fokusnih općina/opština u odnosu na sudionike iz kontrolnih općina/opština. Također, s ovim programima rjeđe su upoznati roditelji romske etničke pripadnosti, u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta. Prema tome, čini se da bi roditelji predškolske djece u kontrolnim općinama/opštinama, kao i roditelji predškolske djece romske etničke pripadnosti, mogli imati koristi od informiranja o dostupnosti pripremnih predškolskih programa, kako bi bili u mogućnosti donositi informirane odluke o upisu djece u spomenute programe.


Prikaz 7. Da li ste čuli za pripremni predškolski program u godini pred polazak u školu? Procentualna distribucija 100,0 80,0

76,3

81,0

78,2

72,9

68,3 59,3

60,0 40,7 40,0

31,7 23,7

20,0

27,1

21,8

19,0

,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine

Kontrolne općine

Roditelji, opća populacija

Općina/opština Da

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija Ne

Roditelji djece predškolskog uzrasta koji su upoznati s terminom pripremnog predškolskog programa svrhu ovih programa najčešće definiraju jednostavno kao pripremu djece za polazak u školu. Ipak, mnogi roditelji pripremni predškolski program percipiraju kao priliku za socijalizaciju djece, za učenje kroz igru, ali i kao aktivnosti slične aktivnostima u vrtićima i igraonicama. Međutim, uloga pripremnih predškolskih programa zapravo je višestruka, odnosno potiče kognitivni razvoj djeteta kroz edukativne aktivnosti, istovremeno utječući na socioemocionalni razvoj kroz druženje i razvijanje kontakata i interakcije sa vršnjacima i sa učiteljima, kao i razvoj dječje igre, psihomotorički i grubi motorički razvoj kroz zabavne aktivnosti. Nove i bolje spoznaje o višestrukim koristima aktivnosti u predškolskim ustanovama mogle bi motivirati pojedine roditelje da djecu uključe u spomenute predškolske aktivnosti i pruže im priliku za kvalitetniji rani razvoj.


Definirajući pripremne predškolske programe, roditelji su zapravo definirali i to što za njih predstavlja najveću vrijednost kada je riječ o predškolskim ustanovama i programima. Za većinu roditelja predškolske djece, najveća vrijednost predškolskog obrazovanja ogleda se u prilikama za socijalizaciju (49%) te u pripremi za školu (39%). Važnost usvajanja znanja potrebnog za kasnije formalno školovanje naročito ističu roditelji romske etničke pripadnosti, navodeći sticanje predznanja statistički značajno češće (53%) u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta (37%). Prikaz 8. Pripremni predškolski program, definicije roditelja djece predškolskog uzrasta. Procentualna distribucija Priprema za školu

44,4

Socijalizacija i adaptacija predškolske djece na školu

16,7

Aktivnosti kao u vrtiću ili igraonici

15,3

Učenje osnovnih stvari kroz igru

14,4

Ne zna detalje

3,7

Obavezna priprema za školu

2,2

Pozitivne aktivnosti za djecu i roditelje

1,7

Opterećenje za djecu i roditelje

1,6 ,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Većina roditelja djece predškolske dobi informira se o dostupnosti pripremnih predškolskih programa za djecu u godini pred polazak djeteta u školu. Međutim, mnogi roditelji ne uviđaju višestruku korist ovih programa na sveukupan rani razvoj djeteta, koji podrazumijeva efekat ne samo na kognitivni ili socijalni, već i na emocionalni i psihomotorički razvoj djeteta.


6.2. PRAKSA I PREPREKE PREDŠKOLSKOM OBRAZOVANJU Kao što je spomenuto u uvodnom dijelu ovog izvještaja, nizak procenat djece predškolskog uzrasta u BiH pohađa predškolske ustanove. Jedan od ciljeva ovog istraživanja bio je i ispitivanje faktora koji smanjuju vjerovatnost da će se djetetu pružiti prilika da sudjeluje u aktivnostima ovih ustanova, odnosno ispitivanje prepreka predškolskom obrazovanju bh. djece. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju statističke podatke o niskom procentu pohađanja predškolskih ustanova. Prema rezultatima, čak 82% predškolske djece ne pohađa predškolske ustanove. Svega je 18% djece upisano u vrtiće ili jaslice, a 19% djece pohađa pripremne predškolske programe. Čini se da je predškolsko obrazovanje djece rjeđe praksa u kontrolnim nego u fokusnim općinama/opštinama, kao i za djecu romske etničke pripadnosti u odnosu na ostalu djecu. Predškolska djeca nastanjena u kontrolnim općinama/opštinama rjeđe pohađaju i predškolske ustanove i pripremne predškolske programe u odnosu na djecu čije su porodice nastanjene u fokusnim općinama/opštinama. Također, djeca romske etničke pripadnosti rjeđe pohađaju predškolske ustanove u odnosu na opću populaciju djece predškolskog uzrasta, ali i u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju. Kada je riječ o pripremnim predškolskim programima, djeca romske etničke pripadnosti ne razlikuju se statistički značajno od ostale djece. Prikaz 9. Procenat pohađanja predškolskih ustanova i pripremnog predškolskog programa. Procentualna distribucija Ukupno

Općina/opština

Kategorija

Svi sudionici

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća populacija

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Predškolske ustanove

17,6

21,2

11,6

17,8

7,4

28,0

Pripremni predškolski program

18,5

23,3

10,5

17,9

23,0

19,6

Razlozi neupisivanja djece u predškolske ustanove su različiti. Najčešće je riječ o tome da roditelji predškolske djece smatraju da je bolje da bliske osobe brinu o djetetu nego nepoznato osoblje predškolskih ustanova, a prevelika udaljenost predškolskih ustanova od mjesta gdje su porodice nastanjene (što je veći problem u kontrolnim, nego u fokusnim općinama/opštinama), a zatim i stav da su djeca premlada da bi ih se prepuštalo ovakvim ustanovama, gotovo su podjednako važni razlozi neupisivanja djece u predškolske ustanove kao i onaj da o djeci trebaju brinuti njima bliske i poznate osobe. Finansijske teškoće češće su prepreka romskim, nego ostalim porodicama da djecu upišu u predškolske ustanove, dok su zdravstveni razlozi češće prepreke roditeljima djece s teškoćama u razvoju, nego roditeljima zdrave djece. Prikaz 10.Zašto djeca nisu upisana u predškolsku ustanovu? Procentualna distribucija


Nema potrebe, dijete čuvaju nezaposleni roditelji ili drugi srodnici

22,4

Prevelika udaljenost

19,2

Prerano je, dijete je još malo

18,9

Finansijski problemi

14,9

Ne zna/Bez odgovora

14,1

Planiraju upisati djecu/dijete već ide u pripremni predškolski program

4,7

Ostalo

2,7

Zdravstveni problemi

1,5

Dijete nije zainteresovano ili ne želi ići

1,0

Roditelji nisu informisani o prilikama

,7 ,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Nešto više od četvrtine roditelja (27%) koji imaju djecu predškolskog uzrasta, a koja trenutno ne pohađaju predškolske ustanove, namjeravaju djecu upisati u ove ustanove. Njihovi su glavni motivi socijalizacija djece (31%) i priprema za školu (26%), ali i stav da će dijete u predškolskoj ustanovi steći određene radne navike i navike odvajanja od roditelja, odnosno osamostaljivanja (19%). Ipak, većina roditelja nema namjeru upisati djecu u predškolsku ustanovu (43%), dok gotovo svaki treći roditelj (30%) još uvijek nije donio odluku o upisu djeteta. Roditelji iz kontrolnih općina/opština statistički značajno češće u odnosu na roditelje iz fokusnih općina/opština navode da ne namjeravaju upisati djecu u ove ustanove. Također, roditelji romske etničke pripadnosti i roditelji djece s teškoćama u razvoju češće, u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta, navode da ne namjeravaju upisati djecu u predškolske ustanove. Razlozi koje navode odražavaju prethodno navedene razloge: nedostatak finansijskih mogućnosti, udaljenost predškolskih ustanova, kao i dostupnost druge osobe za brigu o djetetu (npr. baka/nana, djed). S obzirom na to da roditelji predškolske djece najčešće raspolažu mjesečnim primanjima od 800 KM mjesečno ili manje, roditelji ovim sredstvima moraju raspolagati prema prioritetima. U slučajevima kada jedno od roditelja ne radi, ili ako su dostupni djed ili baka, roditeljima predškolski odgoj djeteta vjerovatno neće biti prioritetan za ulaganje novca neophodnog za zadovoljavanje egzistencijalnih potreba.


Prikaz 11.Da li planirate upisati djecu predškolskog uzrasta u predškolsku ustanovu? Procentualna distribucija

23,4

19,5

55,2 24,8

20,0

28,0 41,0 31,0

50,5 21,6

27,9

26,1 38,3 35,6

40,0

26,8

60,0

43,2 30,0

80,0

57,1

100,0

20,0 ,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća populacija

Općina/opština Da

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija Ne

Ne zna

Roditelji predškolske djece znatno su spremniji vlastitu djecu upisati na pripremni predškolski program nego u predškolsku ustanovu. Naime, gotovo dvije trećine roditelja čija djeca predškolskog uzrasta ne pohađaju pripremni predškolski program navode da djecu namjeravaju upisati na ovaj program (65%). Usvajanje znanja potrebnog za školu (44%) te socijalizacija i prilagođavanje (22%) glavni su motivi ovih roditelja da djecu upišu na pripremni predškolski program, a međudrugim razlozima navodi se i činjenica da je to zakonska obaveza (14%) i da se time stvaraju radne navike i razvija samostalnost djeteta (12%). S obzirom na to da je prethodno utvrđeno da usvajanje predznanja potrebnih za školu, socijalizacija i stvaranje radnih navika nisu dovoljno motivirajući faktori za upis djece u predškolske ustanove, pošto većina djece ove ustanove ne pohađa, nameće se objašnjenje da je zakonska obaveza pohađanja pripremnog predškolskog programa važan podsticaj roditeljima da djeci omoguće pohađanje ovog programa češće nego predškolskih ustanova poput vrtića. Uprkos tome što je riječ o zakonskoj obavezi, mnogi roditelji navode da njihova djece neće pohađati niti pripremni predškolski program (15%), a mnogi također još uvijek razmatraju tu mogućnost (20%). Sudionici iz kontrolnih općina/opština značajno češće navode da nemaju namjeru upisati djecu u pripremni program, u odnosu na sudionike iz fokusnih općina/opština. Roditelji romske etničke pripadnosti i roditelji djece s teškoćama u razvoju također značajno češće navode da ne namjeravaju upisati djecu na ovaj program, u odnosu na opću populaciju roditelja predškolske djece. Razlozi zbog kojih pojedini roditelji ne osjećaju potrebu da upišu djecu na ovakve programe su različiti, a svodese uglavnom na preveliku udaljenost predškolskih ustanova (25%), kao i stav da nema potrebe za pripremnim predškolskim obrazovanjem,često jer dijete već pohađa vrtić (14%). . Mnoge roditelje finansijske teškoće sprečavaju u tome da djeci omoguće ovaj vid predškolskog obrazovanja (20%), i to češće roditelje romske etničke pripadnosti nego ostale roditelje. Također, zdravstveni problemi djece te neprilagođenost ovih programa razvojnom stepenu djece najveća su prepreka za djecu s teškoćama u razvoju kao potencijalne korisnike pripremnih predškolskih programa. Prikaz 12. Da li planirate upisati djecu u pripremni predškolski program u godini pred polazak u školu [ukoliko već nisu upisana]? – Procentualna distribucija


Da

54,8 25,0 20,2

46,5 33,7 19,8 Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Roditelji, opća populacija

Općina/opština

Roditelji Romi

67,1 12,9 19,9

64,2 Kontrolne općine/ opštine

19,3 16,4

12,4 22,4

65,2

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

64,8 15,2 20,0 Svi sudionici

100,0 80,0 60,0 40,0 20,0 ,0

Kategorija Ne

Ne zna

Lokacija, odnosno udaljenost predškolske ustanove od mjesta stanovanja te mogućnosti transporta, zasigurno utječu na odluku roditelja da li će njihovo dijete pohađati ove ustanove. U vezi s tim, rezultati istraživanja ukazuju na to da su otprilike tri od četiri roditelja (77%) čija djeca ne pohađaju pripremni predškolski program upoznata s tim gdje njihovo dijete može pohađati ovaj program u godini pred polazak u osnovnu školu. Sudionici iz fokusnih općina/opština češće navode da znaju gdje je moguće pohađati ovaj program u odnosu na sudionike iz kontrolnih općina/opština. Suprotno tome, roditelji djece s teškoćama u razvoju značajno češće navode da ne znaju gdje njihova djeca mogu pohađati ove programe u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta, vjerovatno misleći pritom na pripremne predškolske programe prilagođene potrebama njihove djece, smatrajući da njihova djeca ne mogu pohađati vrtiće ostalom djecom.

37,2

28,8

62,8

71,2 22,0

28,3

20,1

23,5

60,0 40,0

78,0

71,7

80,0

79,9

100,0

76,5

Prikaz 13.Da li znate gdje vaše dijete može pohađati pripremni predškolski program u godini pred polazak u osnovnu školu u vašem mjestu? – Procentualna distribucija

20,0 ,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne Roditelji, općine/ opća opštine populacija

Općina/ opština Da

Roditelji Romi

Roditelji djece sa posebnim potrebama

Kategorija Ne

Čini se da su predškolske ustanove u mnogim slučajevima prilično udaljene od mjesta stanovanja porodica s djecom predškolskog uzrasta. Prema procjenama roditelja, predškolske ustanove udaljene su u prosjeku 3 km od lokacije stanovanja ovih porodica. Više od polovine svih sudionika (56%) procjenjuje da bi dijete u pratnji roditelja moglo pješke pohađati spomenute ustanove. Međutim, prema mišljenju njihovih roditelja, djeca iz kontrolnih općina/opštinaa rjeđe bi u odnosu na djecu iz fokusnih općina/opština mogla pješke odlaziti do ovih ustanova. Kako je prethodno navedeno, udaljenost i nemogućnost transporta zaista predstavljaju prepreku za pojedine porodice da vlastitoj


djeci omoguće predškolsko obrazovanje. Tako je odlazak pješke do predškolskih ustanova češće onemogućen djeci s teškoćama u razvoju u odnosu na ostalu djecu. Prikaz 14. Da li dijete može da ide pješke do te ustanove (u prisustvu roditelja)? – Procentualna distribucija

20,0

12,6

Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća populacija

43,9 41,1

31,3

15,8

10,8

20,7

56,1

49,2 35,0

56,3 12,7

28,7

40,0

31,1

60,0

60,5

80,0

68,1

100,0

11,1

15,0

,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

Općina/ Opština Da

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija Ne

Ne zna

Rezultati ovog istraživanja potvrđuju statističke podatke o niskom procentu pohađanja predškolskih ustanova. Ipak, nešto više od četvrtine roditelja namjerava djecu upisati u predškolske ustanove. Glavna prepreka predškolskom obrazovanju bh. djece je dostupnost alternativnog načina brige o djeci koji se u bh. društvu smatra poželjnijim –o djeci se brinu članovi porodice ili bliske osobe - što je rezultat velike nezaposlenosti. Udaljenost predškolskih ustanova od mjesta stanovanja, stav da je dijete premaleno da bi se odvajalo od porodice, finansijske poteškoće te zdravstveni problemi djece neke su od drugih prepreka važnih za pojedine porodice s djecom predškolskog uzrasta.


6.3.ZADOVOLJSTVO PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA Pozitivna iskustva roditelja čija djeca pohađaju predškolske ustanove važna su zapromociju rada ovih ustanova, i time za povećanje broja upisane djece. Zadovoljni roditelji korisnici usluga predškolskih ustanova, koji vide smisao i koristi pohađanja ovih ustanova za svoje dijete, najbolja su referenca predškolskim ustanovama za privlačenje novih korisnika. Stavovi roditelja čija djeca pohađaju predškolske ustanove o njihovim uslugama generalno su pozitivni. Preciznije rečeno, roditelji čija djeca pohađaju ove ustanove najčešće navode da su u potpunosti (75%) ili donekle zadovoljni (23%) uslugama koje im ove ustanove nude. Mnogi roditelji ovaj stav obrazlažu navodeći da su usluge ovih ustanova općenito dobre (24%), dok drugi navode specifičnije argumente u prilog svojim pozitivnim stavovima, poput pozitivnih stručnih i osobnih karakteristika osoblja (18%), shvaćanja da je njihovo dijete, pohađajući ove ustanove, mnogo naučilo i napredovalo (17%) te činjenice da se u ovim ustanovama dijete socijalizira i odgaja (15%). Ovim roditeljima je, čini se, najvažnije da su njihova djeca „u dobrim rukama“, da napreduju, ali važnim smatraju i druženje s vršnjacima. Prikaz 15.Koliko ste zadovoljni ponuđenim uslugama u predškolskim ustanovama? – Procentualna distribucija 100,0 80,0

77,0

75,3

83,3

75,4

70,4

60,0 40,0

50,050,0 22,9

21,2

28,2

23,0 13,3 3,3

20,0 1,7

1,8

1,4

1,6

,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

Općina/opština

U potpunosti sam zadovoljan/na U potpunosti sam nezadovoljan/na

Roditelji, opća populacija

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija Djelomično sam zadovoljan/na

Generalno, većina roditelja (80%) navodi da bi drugim roditeljima preporučili da djecu upišu u predškolske ustanove, a češće roditelji čija djeca pohađaju predškolske ustanove (95%) u odnosu na roditelje čija ih djeca ne pohađaju (77%). Najčešći razlozi ovih pozitivnih stavova jesu uviđanje važnosti rane socijalizacije djeteta (56%) te opći stav da je pohađanje ovih ustanova dobro za dijete (25%). Neki od razloga zašto ne bi preporučili upis djece u predškolske ustanove je stav da vlastitu djecu za školu trebaju pripremati roditelji (23%), da je rad s djecom u predškolskim ustanovama slabo organiziran (25%), kao i da su njihove usluge skupe (14%), a zapravo sve ove razloge navode upravo oni roditelji čija djeca ne pohađaju ove ustanove. Sudionici iz kontrolnih općina/opština statistički značajno češće u odnosu na roditelje iz fokusnih općina/opština navode da bi drugima preporučili da svoju djecu upišu u predškolske ustanove. Također, opća populacija djece predškolske dobi upis bi preporučila češće nego roditelji djece romske etničke pripadnosti.


16,8

82,2 ,9 Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

71,9 6,7 21,5 Roditelji Romi

3,9 15,1

81,0

Općina/opština Da Ne

Roditelji, opća populacija

86,6 2,3 11,1 Kontrolne općine/ opštine

4,9 18,5

76,6

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

3,9 15,7 Svi sudionici

100,0 80,0 60,0 40,0 20,0 ,0

80,4

Prikaz 16: Da li biste Vi preporučili drugim roditeljima da upišu djecu u predškolsku ustanovu? Procentualna distribucija

Kategorija Ne znam

Prema mišljenju roditelja, glavne usluge koje djeca predškolske dobi dobivaju u predškolskim ustanovama jesu socijalizacijske prirode (druženje, igra i sl.), što kao značajno ističe 42% roditelja, a zatim i učenje i priprema za školu (27%). Važnim se, također, smatraju i činjenica da su djeca sigurna u ovim ustanovama (10%), kao i to da stječu radne navike i osamostaljuju se (9%). Sa druge strane, najvažnije što roditelji dobivaju jeste pomoć u odgajanju djeteta i pripremanju djeteta za školu (36%), ali i čuvanje djeteta, pa time i slobodno vrijeme za sebe (31%). Stavovi roditelja čija djeca pohađaju i onih čija djeca ne pohađaju ove ustanove o uslugama koje se pružaju djeci i roditeljima su slični, osim što roditelji čija djeca pohađaju ove ustanove statistički značajno češće ističu važnost čuvanja djece, odnosno slobodnog vremena za roditelje (38%), u odnosu na sudionike čija djeca ne pohađaju ove ustanove (29%). Iako uviđaju prednosti predškolskog obrazovanja za dijete i za sebe, roditelji predškolske djece ipak smatraju da upravo oni sami igraju najvažniju ulogu, odnosno da imaju najbolji efekt na razvoj vlastite djece. Nakon samih roditelja, slijede bake, zatim predškolske ustanove, pa djedovi, i na koncu, plaćene osobe. Prema objašnjenjima sudionika, roditelji su na prvom mjestu, jer su oni prirodno najvažniji, imaju najviše utjecaja i znaju šta je najbolje za njihovu djecu, ali i zbog toga što najviše brinu o djeci te im posvećuju više pažnje, vremena i ljubavi nego bilo ko drugi. Roditelji na posljednje mjesto stavljaju plaćene osobe, za koje navode da u njih nemaju povjerenja, da ne znaju kako odgajati djecu te da im nije stalo do djece. Značaj uloge roditelja u razvoju djeteta kao i njihova motivacija da doprinesu razvoju svakako su neosporni. Međutim, važno je sagledati i njihova ograničenja, kojih često nisu svjesni, kao što su ograničenja u stručnosti, neizbježnu subjektivnost, ali i neophodnost izlaganja djece okolini izvan njihovog sigurnog okrilja, s ciljem poticanja socijalnog i emocionalnog sazrijevanja te prilagodbe općenito. Prikaz 17.Po vašem mišljenju, koje sve usluge djeca imaju u predškolskim ustanovama?1 – Procentualna distribucija

1

Akronim NZ/BO prikazan na grafikonu znači da sudionici nisu naveli odgovor na ovo pitanje, odnosno „Ne zna/Bez odgovora“.


Druženje, igra, socijalizacija

42,2

Učenje, priprema za školu

27,1

Sigurnost, boravak, hrana, spavanje Vaspitanje, sticanje korisnih navika

9,7 9,4

NZ/BO

7,8

Sve što im treba

2,0

Ništa posebno

,9

Ostalo

,5

Pravilan razvoj

,5 ,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Prikaz 18.Po vašem mišljenju, koje usluge dobivaju roditelji djece koja idu u predškolsku ustanovu? – Procentualna distribucija Pomoć u vaspitanju, podučavanju i pripremama djece za školu

35,5

Čuvanje djece, slobodno vrijeme za rad i/ili odmor

30,7

NZ

16,8

Socijalizacija i prilagodba djece

9,3

Ništa posebno

6,9

Dodatni troškovi i obaveze

,8 ,0

20,0

40,0

60,0

80,0 100,0

Većina roditelja čija djeca pohađaju predškolske ustanove zadovoljna su uslugama ovih ustanova, jer su njihova djeca „u sigurnim rukama“, napreduju i druže se sa vršnjacima. Većina roditelja preporučuje upis djece u ove ustanove, uglavnom zbog socijalizacijskih efekata ovih ustanova. Ipak, pojedini smatraju da bi roditelji trebali na sebe preuzeti pripremu djece za školu, da je rad predškolskih ustanova slabo organizovan, te da su njihove usluge suviše skupe. I pored uviđanja značaja i koristi predškolskih ustanova, roditelji ipak sebe smatraju najvažnijim utjecajima kada je riječ o dječijem razvoju. 6.4.STAVOVI O PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA Stavovi o osoblju uposlenom u predškolskim ustanovama, kao i stavovi o uslovima u predškolskim ustanovama, zasigurno utiču na odluku o upisu djece u ove ustanove. Svaki roditelj zasigurno želi da sa njegovim djetetom rade stručne, povećene, i brižne osobe, unutar čistih, sigurnih i opremljenih ustanova. Ipak, važno je primijetiti da pozitivni stavovi prema ustanovama nisu uvijek presudni za odluku o upisu djece u predškolske ustanove. U mnogim slučajevima zasigurno će prevagnuti prepreke


poput finansijskih poteškoća ili prevelike udaljenosti, dok će u drugim slučajevima ove prepreke biti nevažne usljed nepostojanja alternativne mogućnosti za brigu o djetetu. Stavovi roditelja o osoblju uposlenom u predškolskim ustanovama mjerene su na osnovu skale stavova koja se sastoji od 10 čestica, odnosno mjeri 10 različitih aspekata karakteristika osoblja predškolskih ustanova. Stavovi su mjereni na skali od tri stupnja, gdje 1 znači „Uopće se ne odnosi na njih“, a 3 „U potpunosti se odnosi na njih“. Analizama je utvrđeno da je pouzdanost skale zadovoljavajuća, te da sve čestice mjere isti konstrukt – zadovoljstvo osobljem predškolskih ustanova. Većina roditelja ima jasno formirano mišljenje o osoblju uposlenom u predškolskim ustanovama, i to najčešće pozitivno. Više od polovine sudionika uposlenike ovih ustanova smatraju stručnim, kompetentnim, kreativnim, i susretljivim. Najveći nedostatak koji se ističe kada je riječ o odgajateljima u predškolskim ustanovama jeste taj da ne posvećuju dovoljno vremena svakom djetetu pojedinačno. Međutim ovaj nedostatak najčešće nije krivica samih odgajatelja već uprave ustanove koja ne upošljava dovoljan broj odgajatelja koji bi omogućili više brige za svako dijete. Ipak, nije sigurno da li su roditelji toga svjesni, niti da li to igra bilo kakvu ulogu u njihovom odlučivanju o upisu djeteta u predškolsku ustanovu. Prikaz 19: Koje je vaše mišljenje o stručnosti odgajatelja u predškolskim ustanovama? Procentualna distribucija

Veoma stručni Imaju dovoljno znanja o dječijim sposobnostima Imam povjerenja u njih Znaju što je najbolje za djecu u tom uzrastu Znaju biti agresivni prema djeci Uvažavaju različitosti djeteta Ne posvećuju dovoljno pažnje pojedinom djetetu Na kreativan način prolaze odgojni i obrazovni sistem Omogućavaju usvajanje poželjnih odgojnih karakteristika Susretljivi su u kontaktu sa roditeljima

U Uopće se Djelomično potpunosti ne odnosi se odnosi se odnosi na njih na njih na njih 3,7 24,6 60,1 3,2 27,0 57,9 3,2 24,9 60,1 4,1 23,9 60,2 53,3 16,1 13,1 7,4 27,3 48,0 31,2 25,6 25,6 2,7 24,8 57,7 3,2 25,4 54,8 2,3 20,3 61,9

Ne zna 11,6 11,9 11,9 11,8 17,4 17,4 17,6 14,8 16,6 15,5


Kada je riječ o stavovima o osoblju u predškolskim ustanovama utvrđene su statistički značajne razlike između fokusnih i kontrolnih općina. Kao prvo, sudionici iz fokusnih općina statistički značajno češće u odnosu na sudionike iz kontrolnih općina izvještavaju o negativnim osobinama ovog osoblja2. Sa druge strane, sudionici nastanjeni u kontrolnim općinama statistički značajno češće navode da je ovo osoblje veoma stručno, da zna šta je najbolje za djecu tog uzrasta, da uvažava različitosti djece, ali i to da ne posvećuju dovoljno pažnje pojedinom djetetu (odgovor „U potpunosti se odnosi na njih“ na stavki „Ne posvećuju dovoljno pažnje pojedinom djetetu“), dok statistički značajno rjeđe u odnosu na sudionike iz fokusnih općina navode da je ovo osoblje agresivno prema djeci (tj. češće navode odgovor „Uopće se ne odnosi na njih“ na stavki koja mjeri agresivnost). Stavovi o osoblju predškolskih ustanova razlikuju se i među različitim grupama roditelja djece predškolskog uzrasta. Kao prvo, roditelji romske etničke pripadnosti statistički značajno češće u odnosu na ostale roditelje navode da ne poznaju karakteristike osoblja ovih ustanova. Jedan od razloga tome može biti i prethodno utvrđena činjenica da djeca romske etničke pripadnosti rjeđe pohađaju predškolske ustanove u odnosu na ostalu djecu. Drugo, opća populacija roditelja i roditelji djece sa teškoćama u razvoju rjeđe tvrde da je osoblje agresivno prema djeci, te da ne posvećuje dovoljno pažnje svakom djetetu, u odnosu na roditelje romske etničke pripadnosti. Treće, roditelji djece sa teškoćama u razvoju statistički značajno češće u odnosu na ostale roditelje ističu da osoblje predškolskih ustanova zna šta je najbolje za djecu tog uzrasta, kao i da uvažavaju različitosti djece, vjerovatno iz osobnog iskustva sa vlastitom djecom.

2

Preciznije rečeno, sudionici iz fokusnih općina/opština statistički značajno češće u odnosu na sudionike iz kontrolnih općina/opština navode za sve stavke da se uopće ne odnose na članove osoblja predškolskih ustanova, izuzev kada je riječ o stavki „Znaju biti agresivni prema djeci“, za koju češće navode da se u potpunosti odnosi na članove osoblja predškolskih ustanova.


Prikaz 20. Koje je vaše mišljenje o stručnosti odgajatelja u predškolskim ustanovama?– Poređenje između kategorija općina/opština i roditelja predškolske djece, procentualna distribucija Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća populacija

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija

Fokusne općine/ opštine

Uopće se ne odnosi na njih Djelomično se odnosi na njih U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Imaju dovoljno znanja o Djelomično se odnosi na njih dječijim sposobnostima U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Djelomično se odnosi na njih Imam povjerenja u njih U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Znaju što je najbolje za djecu Djelomično se odnosi na njih u tom uzrastu U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Znaju biti agresivni prema Djelomično se odnosi na njih djeci U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Djelomično se odnosi na njih Uvažavaju različitosti djeteta U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Ne posvećuju dovoljno pažnje Djelomično se odnosi na njih pojedinom djetetu U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Na kreativan način prolaze Djelomično se odnosi na njih odgojni i obrazovni sistem U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Omogućavaju usvajanje Djelomično se odnosi na njih poželjnih odgojnih U potpunosti se odnosi na njih karakteristika Ne zna Uopće se ne odnosi na njih Susretljivi su u kontaktu sa Djelomično se odnosi na njih roditeljima U potpunosti se odnosi na njih Ne zna Veoma stručni

Općina/opština

Svi sudionici

Ukupno

3,7 24,6 60,1 11,6 3,2 27,0 57,9 11,9 3,2 24,9 60,1 11,9 4,1 23,9 60,2 11,8 53,3 16,1 13,1 17,4 7,4 27,3 48,0 17,4 31,2 25,6 25,6 17,6 2,7 24,8 57,7 14,8 3,2 25,4 54,8 16,6 2,3 20,3 61,9 15,5

5,0 25,5 57,8 11,7 4,3 27,4 56,7 11,6 4,2 25,4 58,9 11,4 5,3 26,0 57,1 11,6 51,1 16,8 15,6 16,4 10,9 25,7 46,0 17,3 33,5 27,0 23,1 16,4 3,7 25,9 56,0 14,4 4,3 26,8 53,1 15,8 3,2 21,6 60,9 14,3

1,5 23,2 64,1 11,3 1,3 26,5 60,0 12,3 1,5 24,0 61,9 12,6 2,1 20,3 65,5 12,1 56,9 15,0 9,0 19,1 1,5 29,9 51,1 17,5 27,3 23,4 29,7 19,6 1,0 22,9 60,6 15,5 1,3 23,2 57,7 17,8 ,8 18,1 63,6 17,5

3,5 25,1 61,2 10,2 2,7 28,1 58,9 10,3 3,0 25,4 61,0 10,6 3,8 24,2 61,5 10,6 55,6 15,6 12,6 16,2 6,8 28,4 49,0 15,9 32,7 25,8 25,3 16,2 2,5 24,6 59,7 13,3 3,1 26,0 55,6 15,3 2,3 20,5 63,0 14,2

3,0 15,6 55,6 25,9 3,7 13,3 54,8 28,1 1,5 18,5 53,3 26,7 2,2 18,5 53,3 25,9 28,9 19,3 17,0 34,8 4,4 20,0 40,0 35,6 16,3 23,0 25,2 35,6 2,2 18,5 45,2 34,1 2,2 17,0 46,7 34,1 ,7 15,6 51,9 31,9

6,5 29,9 52,3 11,2 9,3 30,8 48,6 11,2 7,5 26,2 56,1 10,3 10,3 26,2 53,3 10,3 54,2 19,6 15,0 11,2 18,7 22,4 44,9 14,0 30,8 27,1 29,0 13,1 5,6 35,5 48,6 10,3 5,6 29,0 54,2 11,2 4,7 23,4 60,7 11,2


Roditelji čija djeca pohađaju predškolske ustanove razlikuju se u stavovima o osoblju uposlenom u predškolskim ustanovama od roditelja čija djeca nisu upisana u ove ustanove. Naime, roditelji čija djeca pohađaju predškolske ustanove imaju statistički značajno pozitivnije stavove u odnosu na druge roditelje o osoblju ovih ustanova. Ovi su roditelji češće u odnosu na roditelje čija djeca ne pohađaju predškolske ustanove uvjereni da osoblje predškolskih ustanova dovoljno poznaje dječije sposobnosti i šta je najbolje za djecu ovog uzrasta, da uvažavaju različitost djece, da su kreativni u radu s djecom, pomažu roditeljima u odgoju, da su susretljivi s roditeljima, te ovi roditelji češće imaju povjerenja u osoblje predškolskih ustanova. Suprotno tome, roditelji čija djeca pohađaju predškolske ustanove rjeđe u odnosu na druge roditelje iznose stav da osoblje ovih ustanova ne posvećuje dovoljno pažnje svakom djetetu. S druge strane, roditelji čija djeca ne pohađaju predškolske ustanove skloniji su za sve spomenute stavke istaći da se donekle odnose na osoblje predškolskih ustanova, u odnosu na roditelje korisnike usluga predškolskih ustanova. Prikaz 21. Koje je vaše mišljenje o stručnosti odgajatelja u predškolskim ustanovama?– Poređenje između roditelja čija djeca pohađaju predškolske ustanove i roditelja čija djeca ove ustanove ne pohađaju, procentualna distribucija Da li u domaćinstvu ima djece koja pohađaju predškolske ustanove? Uopće se ne odnosi na njih Veoma stručni Djelomično se odnosi na njih U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Imaju dovoljno znanja o dječijim Djelomično se odnosi na njih sposobnostima U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Imam povjerenja u njih Djelomično se odnosi na njih U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Znaju što je najbolje za djecu u Djelomično se odnosi na njih tom uzrastu U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Znaju biti agresivni prema djeci Djelomično se odnosi na njih U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Uvažavaju različitosti djeteta Djelomično se odnosi na njih U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Ne posvećuju dovoljno pažnje Djelomično se odnosi na njih pojedinom djetetu U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Na kreativan način prolaze Djelomično se odnosi na njih odgojni i obrazovni sistem U potpunosti se odnosi na njih Omogućavaju usvajanje poželjnih Uopće se ne odnosi na njih Djelomično se odnosi na njih odgojnih karakteristika U potpunosti se odnosi na njih Uopće se ne odnosi na njih Susretljivi su u kontaktu sa Djelomično se odnosi na njih roditeljima U potpunosti se odnosi na njih

Da 5,0 22,6 72,4 5,0 22,9 72,0 5,0 13,6 81,4 5,3 20,6 74,0 72,2 15,8 12,1 9,6 19,6 70,8 48,9 24,3 26,8 4,3 19,4 76,3 4,4 18,9 76,7 3,2 14,7 82,1

Ne 3,9 29,1 66,9 3,3 32,5 64,2 3,3 31,8 65,0 4,5 28,6 66,9 62,6 20,5 16,9 8,8 36,4 54,8 35,0 32,9 32,1 2,9 31,5 65,6 3,7 33,4 62,9 2,6 26,4 71,0

Stavovi o predškolskim ustanovama mjereni su na sličan način kao i stavovi prema njihovom osoblju, pomoću skale od 7 čestica. Sudionici su svaku česticu trebali procijeniti na skali od tri stepena, gdje 1 znači „uopće se ne odnosi na predškolsku ustanovu“, a 3 znači „u potpunosti se odnosi na predškolsku


ustanovu“. Analize su ukazale na zadovoljavajuću pouzadnost ove skale, kao i na to da sve čestice mjere isti konstrukt – zadovoljstvo predškolskim ustanovama. Opisujući predškolske ustanove, najviši procenat sudionika smatra da su higijenski uvjetiu ovim ustanovama zadovoljavajući, da su dobro opremljene edukativnim materijalom koji potiče razvoj djeteta, da omogućavaju slobodno kretanje djece kroz ustanovu, da predstavljaju sigurno mjesto za odgoj i obrazovanje djece, da imaju sigurna igrališta te jasna pravila o tome ko može doći i odvesti dijete iz ustanove. Ipak, mnogi roditelji nisu sigurni u stanje spomenutih aspekata djelovanja predškolskih ustanova, a naročito kada je riječ o kvaliteti hrane, pravilima o tome ko može doći po dijete te slobodnom kretanju djece unutar ovih ustanova, od kojih su neki možda i ključni pri donošenju odluke o upisu djeteta u predškolsku ustanovu. Prikaz 22: Molimo vas da procijenite trenutno stanje u predškolskim ustanovama u skladu s vlastitim znanjem? - Procentualna distribucija

Higijena u predškolskim ustanovama je veoma visoka Predškolske ustanove nude kvalitetnu hranu za djecu Opremljene su materijalom koji pomaže dječiji razvoj Omogućavaju slobodno kretanje djece kroz ustanovu Predstavljaju sigurno mjesto za odgoj i obrazovanje djece Imaju sigurno igralište za djecu Imaju uspostavljena jasna pravila o tome ko moze doci po dijete

U Uopće se Djelimično potpunosti ne odnosi se odnosi se odnosi na na na predškolsku predškolsku predškolsku ustanovu ustanovu ustanovu 5,9 30,9 49,2 14,9 30,9 35,3 6,1 30,6 48,1 5,3 27,3 50,4 3,7 22,6 59,0 6,5 24,0 54,2 5,3 19,7 56,6

Ne znam

13,9 18,8 15,2 16,9 14,6 15,4 18,3


Statistički značajne razlike utvrđene su između fokusnih i kontrolnih općina/opština kada je riječ o stavovima o predškolskim ustanovama. Naime, sudionici iz fokusnih općina/opština statistički značajno češće u odnosu na sudionike iz kontrolnih općina/opština smatraju da predškolske ustanove ne nude kvalitetnu hranu, nisu opremljene naročitim materijalima koji pomažu razvoj djece, da ne omogućuju slobodno kretanje djece, da ne predstavljaju sigurno mjesto za odgoj i obrazovanje, da nemaju sigurno igralište za djecu, kao i da nemaju jasna pravila o tome ko može doći po dijete. Slično kao i kada je riječ o karakteristikama osoblja predškolskih ustanova, roditelji romske etničke pripadnosti statistički značajno češće u odnosu na ostale roditelje navode da ne poznaju karakteristike predškolskih ustanova. Prikaz 23. Molimo vas da procijenite trenutno stanje u predškolskim ustanovama u skladu s vlastitim znanjem?– Poređenje između kategorija općina/opština i kategorija roditelja predškolske djece, procentualna distribucija Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća populacija

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija

Fokusne općine/ opštine

Uopće se ne odnosi na Higijena u predškolskim Djelimično se odnosi na ustanovama je veoma U potpunosti se odnosi na visoka Ne znam Uopće se ne odnosi na Predškolske ustanove Djelimično se odnosi na nude kvalitetnu hranu U potpunosti se odnosi na za djecu Ne znam Uopće se ne odnosi na Opremljene su Djelimično se odnosi na materijalom koji pomaže U potpunosti se odnosi na dječiji razvoj Ne znam Uopće se ne odnosi na Omogućavaju Djelimično se odnosi na slobodno kretanje U potpunosti se odnosi na djece kroz ustanovu Ne znam Uopće se ne odnosi na Predstavljaju sigurno Djelimično se odnosi na mjesto za odgoj i U potpunosti se odnosi na obrazovanje djece Ne znam Uopće se ne odnosi na Imaju sigurno igralište Djelimično se odnosi na za djecu U potpunosti se odnosi na Ne znam Uopće se ne odnosi na Imaju uspostavljena Djelimično se odnosi na jasna pravila o tome ko U potpunosti se odnosi na moze doci po dijete Ne znam

Općina/opština

Svi sudionici

Ukupno

5,9 30,9 49,2 13,9 14,9 30,9 35,3 18,8 6,1 30,6 48,1 15,2 5,3 27,3 50,4 16,9 3,7 22,6 59,0 14,6 6,5 24,0 54,2 15,4 5,3 19,7 56,6 18,3

6,6 32,6 47,1 13,6 17,4 28,9 35,0 18,7 7,5 31,8 45,9 14,8 6,8 25,1 51,4 16,6 5,1 22,1 58,7 14,2 8,7 24,4 52,2 14,7 7,4 17,7 56,7 18,2

4,7 28,1 52,6 14,5 10,8 34,3 35,8 19,1 3,8 28,6 51,6 16,0 2,8 31,0 48,7 17,5 1,5 23,5 59,6 15,4 2,8 23,2 57,5 16,5 1,8 23,0 56,5 18,6

6,3 31,9 49,2 12,6 15,8 31,4 34,7 18,2 6,2 31,2 48,5 14,1 5,7 28,1 50,3 15,8 3,7 22,9 60,0 13,4 7,0 24,5 54,3 14,1 5,7 19,9 57,6 16,9

3,0 20,7 47,4 28,9 9,6 21,5 40,0 28,9 5,2 18,5 47,4 28,9 3,7 15,6 48,1 32,6 2,2 16,3 51,1 30,4 2,2 17,8 50,4 29,6 2,2 16,3 45,2 36,3

4,7 31,8 50,5 13,1 10,3 37,4 37,4 15,0 5,6 38,3 43,9 12,1 1,9 31,8 54,2 12,1 5,6 27,1 56,1 11,2 4,7 25,2 57,0 13,1 4,7 21,5 58,9 15,0


Roditelji čija djeca pohađaju predškolske ustanove imaju statistički značajno pozitivnije mišljenje o svim karakteristikama ovih ustanova u odnosu na roditelje čija ih djeca ne pohađaju. Preciznije rečeno, roditelji čija djeca pohađaju ove ustanove statistički značajno češće za sve stavke navode da se u potpunosti odnose na predškolske ustanove, u odnosu na roditelje čija djeca ove ustanove ne pohađaju (pogledati tabelu ispod). Prikaz 24. Molimo vas da procijenite trenutno stanje u predškolskim ustanovama u skladu s vlastitim znanjem?– Poređenje između stavova roditelja čija djeca pohađaju predškolske ustanove i stavova roditelja čija djeca ih ne pohađaju, procentualna distribucija Da li u domaćinstvu ima djece koja pohađaju predškolske ustanove? Uopće se ne odnosi na predškolsku ustanovu Higijena u predškolskim Djelimično se odnosi na ustanovama je veoma predškolsku ustanovu visoka U potpunosti se odnosi na predškolsku ustanovu Uopće se ne odnosi na predškolsku ustanovu Predškolske ustanove Djelimično se odnosi na nude kvalitetnu hranu za predškolsku ustanovu djecu U potpunosti se odnosi na predškolsku ustanovu Uopće se ne odnosi na predškolsku ustanovu Opremljene su materijalom Djelimično se odnosi na koji pomaže dječiji razvoj predškolsku ustanovu U potpunosti se odnosi na predškolsku ustanovu Uopće se ne odnosi na predškolsku ustanovu Omogućavaju slobodno Djelimično se odnosi na kretanje djece kroz predškolsku ustanovu ustanovu U potpunosti se odnosi na predškolsku ustanovu Uopće se ne odnosi na predškolsku ustanovu Predstavljaju sigurno Djelimično se odnosi na mjesto za odgoj i predškolsku ustanovu obrazovanje djece U potpunosti se odnosi na predškolsku ustanovu Uopće se ne odnosi na predškolsku ustanovu Imaju sigurno igralište za Djelimično se odnosi na djecu predškolsku ustanovu U potpunosti se odnosi na predškolsku ustanovu Uopće se ne odnosi na Imaju uspostavljena jasna predškolsku ustanovu Djelimično se odnosi na pravila o tome ko moze predškolsku ustanovu doci po dijete U potpunosti se odnosi na predškolsku ustanovu

Da

Ne

6,1

7,1

29,0

37,7

64,9

55,2

20,6

17,8

22,4

42,3

57,0

39,9

7,1

7,2

22,9

39,4

70,0

53,3

8,2

5,9

20,7

36,1

71,1

58,0

6,0

3,9

14,2

29,6

79,8

66,4

9,3

7,3

17,4

31,1

73,3

61,7

8,3

6,0

14,1

26,7

77,6

67,2


Roditeljski sastanci glavni su način interakcije između roditelja i osoblja predškolske ustanove, i smatraju se veoma značajnim za razmjenu informacija i mišljenja između nastavnika i roditelja te koordinaciju odgojnih postupaka roditelja i nastavnika. Roditelji čija djeca pohađaju predškolske ustanove navode da se roditeljski sastanci u predškolskim ustanovama održavaju u prosjeku dva puta godišnje, iako broj roditeljskih sastanaka znatno varira od ustanove do ustanove – pojedine ustanove održavaju sastanke svakog mjeseca, dok ih druge uopće ne održavaju. Otprilike dvije trećine roditelja (67%) redovno prisustvuju roditeljskim sastancima. Ipak, trećina roditelja (33%) čija djeca pohađaju predškolske ustanove ne prisustvuju većini ovih sastanaka ili čak nikada nedolaze na njih. Većina roditelja (82%) koji su prisustvovali roditeljskim sastancima navode da su veoma zadovoljni informacijama koje sudobili, svega 3% iskazuje nezadovoljstvo, dok ostatak navodi da nisu zadovoljni niti nezadovoljni informativnošću roditeljskih sastanaka. U svakom slučaju, zadovoljstvo roditeljskim sastancima, kao i zadovoljstvo općenito, ovisi o očekivanjima, prema tome utvrđeno zadovoljstvo roditelja ne znači nužno i visok kvalitet roditeljskih sastanaka. Njihova je uloga veoma važna, no u BiH se vrlo često zanemaruje te svodi na puko jednosmjerno izvještavanje o ponašanju i ocjenama, a uloga roditelja je vrlo često pasivna, bez stvarne saradnje s nastavnikom. Prikaz 25: Koliko često ste prisustvovali roditeljskim sastancima u predškolskoj ustanovi? Procentualna distribucija

Roditelji, opća populacija

10,0 3,3 13,3

Kontrolne općine/ opštine

40,0 ,0

Fokusne općine/ opštine

10,0

7,3 6,9

27,8

5,6 7,0

Svi sudionici

50,0

58,1

8,3 6,0

20,0

7,6 6,3

40,0

24,4

27,1

60,0

35,2

52,1

61,3

59,0

80,0

73,3

100,0

,0

Ukupno

Općina/opština

na svim nisam bio na većini sastanaka

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija nisam bio na samo jednom sastanku nisam nikada bio na sastanku

Općenito, stavovi roditelja djece predškolskog uzrasta o osoblju predškolskih ustanova i uvjetima u ovim ustanovama su pozitivni. Ovi stavovi nešto su negativiji u fokusnim općinama/opštinama te među roditeljima romske etničke pripadnosti.


6.5.TROŠKOVI PREDŠKOLSKIH PROGRAMA Jedan od najvažnijih, a možda i najvažniji faktor u bh. društvu kada je riječ o upisu djece u predškolske ustanove, jeste cijena usluga ovih ustanova. Više od polovine (59% sudionika) navodi da se pohađanje ovih ustanova u mjestu gdje žive plaća, 20% navodi da se ne plaća, dok 21% roditelja nisu sigurni da li se plaća ili ne. Pritom, sudionici iz kontrolnih općina/opština češće navode da se ove ustanove plaćaju nego sudionici fokusnih općina/opština. Također, roditelji romske etničke pripadnosti češće u odnosu na opću populaciju roditelja navode da ne znaju da li se ove ustanove plaćaju ili ne. Prikaz 26. Da li se pohađanje predškolskih ustanova u vašem mjestu plaća? – Procentualna distribucija 66,4 17,8 29,6

16,8 16,8

20,0

52,6

59,0 20,8 20,2

20,3 20,7

40,0

14,2 19,0

60,0

23,9 21,8

54,3

59,0

80,0

66,8

100,0

,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća populacija

Općina/opština Da

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija Ne

Ne znam

Prikaz 27. Da li se pohađanje pripremnog predškolskog programa u predškolskim ustanovama u vašem mjestu plaća? – Procentualna distribucija 46,7 35,5

17,8

43,7 40,0 16,3

28,3

58,7 13,0

48,7 31,9

19,4

28,4

13,6

20,0

29,7

60,0

10,1

56,7

80,0 40,0

61,5

100,0

Ukupno

Općina/opština Da

Ne

Kategorija Ne znam

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Roditelji Romi

Roditelji, opća populacija

Kontrolne općine/ opštine

Fokusne općine/ opštine

Svi sudionici

,0


Stavovi i iskustva o plaćanju pripremnih predškolskih programa znatno su drugačiji u odnosu na predškolske ustanove: 57% sudionika navodi da se pohađanje ovih programa ne plaća, 13% navodi da se plaća, dok čak 30% sudionika ne znaju da li se pohađanje ovih programa plaća ili ne. Kada je riječ o znanju i stavovima o plaćanju ovih programa, razlike su utvrđene između fokusnih i kontrolnih općina/opština, kao i između opće populacije roditelja predškolske djece te roditelja romske etničke pripadnosti. Naime, sudionici iz kontrolnih općina/opština češće u odnosu na stanovnike fokusnih općina/opština vjeruju da se pohađanje pripremnog predškolskog programa u njihovom mjestu plaća. Nadalje, roditelji romske etničke pripadnosti češće u odnosu na opću populaciju roditelja predškolske djece navode da ne znaju da li se pohađanje pripremnih programa plaća. Od sudionika čija djeca pohađaju predškolske ustanove ili pripremne predškolske programe zatraženo je da navedu godišnji iznos novca koji su potrošili na ove programe. S druge strane, od sudionika čija djeca ne pohađaju spomenute programe zatraženo je da procijene troškove ovih programa. Kada je riječ o predškolskim ustanovama, roditelji korisnici njihovih usluga procjenjuju godišnje troškove na 1332 KM u prosjeku. Roditelji koji ne koriste usluge ovih ustanova procjenjuju da je riječ o godišnjem trošku u iznosu od 1207 KM. U vezi s pripremnim predškolskim programima, roditelji-korisnici troškove procjenjuju na 647 KM na godišnjem nivou, dok roditelji čija djeca ne pohađaju pripremni predškolski program smatraju da je riječ o godišnjem iznosu od 775 KM. Sve u svemu, razlike između stvarnih i procijenjenih vrijednosti nisu velike ili, drugim riječima, roditelji su relativno dobro upućeni u troškove predškolskih ustanova i pripremnih predškolskih programa, bez obzira na to da li njihovo dijete pohađa ove ustanove/programe ili ne. Također, statistički značajne razlike između kategorija općina/opština i roditelja u prosječnim navedenim iznosima nisu utvrđene kada je riječ o roditeljima čija djeca zaista pohađaju ove ustanove. S druge strane, kada je riječ o procjenama roditelja čija djece ne pohađaju predškolske ustanove/pripremni predškolski program, utvrđeno je da sudionici kontrolnih općina/opština troškove procjenjuju višim u odnosu na sudionike fokusnih općina/opština, što je u skladu s prethodnim nalazom, gdje su ovi sudionici češće tvrdili da se ustanove plaćaju. Kada je riječ o troškovima potrebnim za upis u predškolske ustanove, opća populacija roditelja ove troškove procjenjuje višim u odnosu na roditelje romske etničke pripadnosti, dok roditelji djece s teškoćama u razvoju ove troškove procjenjuju višim u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta. Kada je riječ o pripremnim predškolskim programima, procjene roditelja-korisnika usluga ovih programa ne razlikuju se bez obzira na to da li su iz fokusnih ili kontrolnih općina/opština, niti između različitih kategorija roditelja. Međutim, slično kao i kada je riječ o predškolskim ustanovama, procijenjene vrijednosti se razlikuju. Pri tome, sudionici u kontrolnim općinama/opštinama procjenjuju iznose potrebne za pohađanje pripremnih predškolskih programa višim u odnosu na roditelje nastanjene u fokusnim općinama/opštinama. Također, roditelji djece s poteškoćama u razvoju ove iznose smatraju višim u odnosu na opću populaciju roditelja djece predškolskog uzrasta. Prikaz 28: Možete li procijeniti vrstu i visinu troškova koji se vežu za pohađanje predškolskih ustanova? – Prikaz aritmetičkih sredina iznosa u konvertibilnim markama


Svi sudionici

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne op ćine/ op štine

Roditelji, opća pop ulacija

Roditelji Romi

Roditelji djece sa posebnim potrebama

M (KM) Troškovi predškolskih ustanova Procjena troškova predškolskih ustanova Troškovi pripremnog predškolskog programa Procjena troškova prip remnog predškolskog programa

1332

1357

1257

1338

1763

1141

1207

987

1535

1248

885

1121

647

635

696

631

655

797

775

630

917

748

835

1111

Prema navodima roditelja djece predškolskog uzrasta, pohađanje predškolskih ustanova u većini mjesta u BiH se plaća, dok se pohađanje pripremenog predškolskog programa uglavnom ne plaća. Ipak, relativno visok procenat roditelja nisu upoznati da li se pohađanje ovih ustanova ili programa plaća u njihovom mjestu. Roditelji predškolske djece relativno su dobro upućeni u troškove pohađanja predškolskih ustanova i pripremnog predškolskog programa, neovisno o tome da li njihovo dijete pohađa ove ustanove, odnosno programe. Ipak, procjene troškova razlikuju se u fokusnim i kontrolnim općinama/opštinama te među različitim kategorijama roditelja djece predškolskog uzrasta.


6.6.STAVOVI I ZNANJA O DJEČJEM RAZVOJU Kada je riječ o dječjem razvoju, znanstveno je utvrđena činjenica da okolina, koja podrazumijeva i odgoj, igra važnu ulogu u razvoju djeteta, pri čemu je uloga roditelja neosporna. Pored roditelja, i predškolske ustanove predstavljaju okolinu koja značajno utječe na dijete posredstvom odgojnih i edukativnih aktivnosti. Generalno, stavovi predstavljaju osnovu svakog donošenja odluka, pa tako i kada je riječ o predškolskom obrazovanju djece. U kontekstu odluke o upućivanju djeteta u predškolsku ustanovu, važni su stavovi o dječjem razvoju i njegovim zakonitostima. Stoga je ovo istraživanje smatralo važnim ispitati stavove roditelja o važnosti pojedinih elemenata dječjeg razvoja za koje smatraju da predškolski odgoj i obrazovanje imaju najviše utjecaja, kao i ispitati upoznatost roditelja sa razvojnim zadacima koje djeca trebaju dostići u određenoj dobi. Znanje i informiranost o dječjem razvoju mogu oblikovati odluke o tome da li dijete uključiti u određeni program ranog obrazovanja ili ne. Programi ranog obrazovanja važni su okolinski utjecaji, koji u interakciji s biološkim dispozicijama djeteta utječu na njegov razvoj. Kada je riječ o razvoju inteligencije, stimulacija i poticanje igraju izuzetno važnu ulogu, kako roditeljski poticaj tako i poticajpredškolskih ustanova. Od različitih elemenata dječjeg razvoja, roditelji smatraju da predškolski odgoj i obrazovanje imaju najviše utjecaja na razvoj inteligencije, ali i na tjelesno zdravlje te na učenje neagresivnom ponašanju. Opća populacija roditelja djece predškolske dobi statistički značajno veću važnost pridaje socijalizaciji, u odnosu na roditelje predškolske djece sa teškoćama u razvoju. Ove razlike nisu iznenađujuće, s obzirom na to da su djeca s teškoćama u razvoju najčešće slabo prihvaćena od druge djece, tako da kod njihpozitivni socijalizacijski utjecaji predškolskih ustanova često izostaju.


Prikaz 29:Rangirajte po važnosti elemente dječjeg razvoja za koje smatrate da predškolski odgoj i obrazovanje ima najviše utjecaja? – Prikaz aritmetičkih sredina rangova (Niži rang označava veći utjecaj predškolskog odgoja i obrazovanja na razvoj datog elementa!) Ukupno

Općina/opština

Svi sudionici

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

3,48 4,01 4,63 4,70 4,74 4,78 4,80 4,87

3,44 3,97 4,65 4,72 4,71 4,76 4,87 4,90

3,53 4,09 4,61 4,67 4,81 4,82 4,67 4,83

Kategorija Roditelji, opća populacija

Roditelji Romi

Roditelji djece sa posebnim potrebama

3,49 4,02 4,68 4,68 4,78 4,74 4,79 4,83

3,08 3,71 4,37 5,01 4,81 5,01 4,81 5,21

3,77 4,27 4,42 4,46 4,21 5,07 4,84 4,95

M Inteligencija Tjelesno zdravlje Neagresivno ponašanje Jasnije izražavanje Socijalizacija Prihvaćanje sebe Ljudska prava Komunikacija

Očekuje se da beba do trećeg mjeseca guguće, konstantno stavlja ruke u usta te da se prvi put nasmije. Sa 7 mjeseci, dijetese odaziva na svoje ime, prepoznaje emocije prema tonu glasa, u potpunosti razvija vid u boji te premješta predmete iz ruke u ruku. Od jednogodišnjeg dijeteta očekuje se da puže, da plače pri odvajanju od roditelja, da zna kako pronaći predmete sakrivene ispod 2 ili 3 pokrivača, siše palac, samo prelazi iz ležećeg u sjedeći položaj, izgovara slogove „dada“ i „mama“ te hoda pridržavajući se za namještaj. Dvogodišnjaci započinju igrati igre pretvaranja, hodaju samostalno i trče, prkose, izgovaraju rečenice sa 2-4 riječi i kreću se stepenicama pridržavajući se. Trogodišnje dijete može voziti tricikl, sortirati predmete prema obliku i boji i otvoreno izražavati emocije. Četverogodišnjaci sarađuju s drugom djecom, znaju koristiti makaze i kretati se stepenicama samostalno. Na koncu, petogodišnje dijete se samostalno oblači i koristi kašiku i viljušku, a ponekad i nož. Kako bi mogli na odgovarajući način poticati dječji razvoj, roditelji bi trebali biti upoznati sa zadacima koje djeca u određenoj dobi trebaju savladati, poput ovih upravo opisanih. Upoznatost s razvojnim fazama, odnosno uzrastom u kojem djeca trebaju ostvariti određene razvojne zadatke, mjerena je korištenjem 26 čestica, u kojima su upisani različiti razvojni zadaci. Roditelji su za svaki zadatak trebali procijeniti da li ga dijete treba izvesti u periodu od 0-6 mjeseci, 6-12 mjeseci, 12-24 mjeseca ili 3-6 godina. Razvojni zadaci korišteni u ovom istraživanju predstavljaju zadovoljavajući uzorak razvojnih zadataka koje djeca trebaju ispunitiu predškolskom periodu. Procjenjujući upoznatost sudionika s razvojnim zadacima koje djeca trebaju usvojiti do određene dobi, utvrđeno je da su relativno visoki procenti sudionika dobro informirani u vezi s razvojnim fazama kod djece (pogledati ćelije označene zelenom bojom u tabeli ispod!). Većina roditelja svjesna je toga u kojoj dobi se dijete može okrenuti s trbuha na leđa, podići glavicu, početi puzati, izgovoriti prve riječi, sjediti bez pridržavanja, imenovati slike iz slikovnice, koristiti kašiku, govoriti u slogovima, prepoznavati dijelove tijela, okretati stranice, razlikovati stvarnost od fikcije, koristiti buduće vrijeme te samostalno koristiti toalet. Međutim, relativno visoki procenti sudionika također imaju pogrešan stav o dobi u kojoj djeca mogu postići spomenute, kao i druge razvojne zadatke (pogledati ćelije označene crvenom bojom; tamno crvenom bojom označene su ćelije gdje više od 20% sudionika navodi pogrešan stav, a svjetlijom nijansom gdje između 10-19% sudionika navodi pogrešan stav). Najveću nepoznanicu za roditelje, čini se, predstavljaju dob kada dijete počinje imitirati zvukove, kad treba znati bar dvije riječi, kad može reći svoje ime i spol, kad počinje preferirati igre s drugom djecom nad samostalnim, kad razumije zamjenice poput „moje“ i„njegovo“ te kad može slagati jednostavne


rečenice; više od polovine roditelja ima pogrešan stav o ovim pitanjima. Također, između četvrtine i polovine roditelja nema odgovarajuće informacije o tome kada se dijete može okrenuti sa trbuha na leđa, kad može sjediti bez pridržavanja, kad može stajati na jednoj nozi bar dvije sekunde, kad može pratiti predmete, razumjeti pojmove kao što su „novac“ i „hrana“, imenovati slike iz slikovnice, izgovarati prve riječi, podići glavicu, nacrtati osobu s dva do četiri dijela tijela, nabrojati neke boje i brojeve te složiti puzle s nekoliko dijelova. Prikaz 30: Molimo Vas da po Vašem mišljenju odredite u kojoj dobi je za očekivati da dijete može izvesti svaki od zadataka koje ćemo vam pročitati ... ? - Procentualna distribucija 0-6 mjeseci

6-12 mjeseci

71,5 17,7 2,8 40,3 1,5 1,0 1,2 ,9 1,1 ,6 2,4 2,4 64,1 1,5 1,0 1,3 ,7 ,5 ,4 ,4 1,3 ,4 1,0 ,4 ,5 3,8

25,9 79,1 32,0 40,8 7,8 7,8 46,9 14,7 2,8 5,6 67,8 10,5 26,0 3,7 2,3 10,2 21,7 5,1 2,9 4,3 57,7 19,6 22,1 15,5 1,5 61,6

12-24 mjeseca

3-6 godina

1,9 2,9 50,0 15,2 42,5 63,5 47,9 53,0 21,1 58,3 26,9 51,7 4,9 34,1 17,1 59,6 55,2 59,1 45,2 44,2 35,8 60,2 60,4 63,5 19,7 25,5

,7 ,2 15,2 3,7 48,2 27,6 4,0 31,4 75,0 35,5 3,0 35,5 5,0 60,7 79,6 28,9 22,4 35,3 51,5 51,2 5,2 19,8 16,5 20,6 78,3 9,1

% Obrtanje sa trbuha na leđa Početak puzanja Može stajati na jednoj nozi barem dv ije sekunde Praćenje predmeta Razumije pojmov e kao što su nov ac i hrana Može reći sv oje ime i spol Hoda Radije se igra sa drugom djecom nego sam Razlikuje stv arnost od f ikcije Imenuje slike iz slikov nice Prv e riječi Razumije "moje", "njegov o", "njeno" Podizanje glav ice Može nacrtati osobu sa 2-4 dijela tijela Koristi buduće v rijeme Koristi žlicu Gov or u slogov ima Slaže jednostav ne rečenice Zna nabrojati neke boje i brojev e Slaže puzle sa 2 do 4 slagalice Zna bar dv ije riječi Prepoznaje dijelov e tijela Imitiranje zv ukov a Okreće stranice Samostalno koristi toalet Sjedenje bez pridržav anja

Određene razlike utvrđene su između muških i ženskih sudionika kada je riječ o razvojnim zadacima i dobi kada su ih djeca sposobna izvršiti. Tako ženski sudionici statistički značajno bolje poznaju uzrast u kojem se dijete može okrenuti s trbuha na leđa (73%, prema67% muških), pratiti predmete (42%, prema36% muških), koristiti kašiku(62%, prema55% muških), prepoznati dijelove tijela (62%, prema55% muških) te sjediti bez pridržavanja (64%, prema54% muških). Sve u svemu, relativno visoki procenti sudionika imali bi koristi od daljeg obrazovanjaiz oblasti razvojne psihologije i njezinih zakonitosti, što bi kao posljedicu moglo imati veću aktivnost roditelja u poticanju i motiviranju djece da dostignu određene razvojne nivoe, da brže napreduju, ali bi također imalo efekta na ranu dijagnozu razvojnih poremećaja, a time bi se omogućio i njihov pravovremeni tretman. Ovi rezultati također pokazuju i to da roditelji često od djece očekuju previše (slučajevi gdje je crvena ćelija lijevo u odnosu na zelenu), zbog čega se dijete može osjećati nesposobnim ili manje vrijednim, što ga dalje može obeshrabriti u razvoju i napredovanju. Prema ovim podacima, potrebno je dodatno raditi na informiranju, obrazovanju i osvještavanju roditelja i budućih roditelja ne samo o zakonitostima dječjeg razvoja već i o tome na koji način postupati s djecom u cilju optimalnog razvoja njihovih sposobnosti.


Roditelji djece predškolskog uzrasta smatraju da su razvoj inteligencije, tjelesno zdravlje i neagresivno ponašanje najvažniji aspekti razvoja na koje utječu predškolski odgoj i obrazovanje. Iako su mnogi roditelji upoznati s razvojnim fazama u kojima djeca trebaju razviti određene sposobnosti, mnogi roditelji imaju pogrešno mišljenje o dječijem razvoju, što implicira na hitnu potrebu za edukativnim aktivnostima s ciljem omogućavanja optimalnog razvoja djece i rane identifikacije razvojnih poremećaja.


6.7.TEŠKOĆE U RAZVOJU – IDENTIFIKACIJA, POMOĆ I PRILIKE ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

6.7.1. Identifikacija i pomoć Djeca s razvojnim poteškoćama ranjiva su kategorija kada je riječ o različitim životnim prilikama, uključujući prilike za predškolski odgoj i obrazovanje. Njihovo uklapanje s drugom djecom u predškolskim (a kasnije i školskim) ustanovama vrlo je često problematično, jer se ova djeca vidno razlikuju od svojih vršnjaka. Razvojni poremećaji pojavljuju se u periodu kada su djeca suviše mala da bi se bilo koje njihovo ponašanje smatralo neobičnim, kao i da bi sama izvijestila o određenim poteškoćama, što otežava njihovu pravovremenu identifikaciju i tretman. Sudionici smatraju da najveća odgovornost za ranu identifikaciju teškoća u razvoju kod djece predškolske dobi leži na roditeljima, prvenstveno na majci, zatim na ljekarima te na koncu na odgajateljima i drugim osobama. Kako navode, kada bi primijetili ili posumnjali u to da njihovo dijete ima razvojne smetnje, roditelji bi se najprije obratili ljekarima, odnosno pedijatrima (93%). U ovom kontekstu, u fokusnim se općinama/opštinama statistički značajno češće u odnosu na kontrolne ističe značaj liječnika, dok se u kontrolnim općinama/opštinama važnijim za ranu identifikaciju teškoća u razvoju smatraju roditelji djeteta ili druge osobe koje dijete odgajaju. Opća populacija roditelja i roditelji djece s teškoćama u razvoju veću važnost pridaju ljekarima u odnosu na roditelje romske etničke pripadnosti, koji statistički značajno češće u odnosu na opću populaciju roditelja ističu značaj majke i oca u ranoj identifikaciji teškoća u razvoju kod djece. Prikaz 31: Rangirajte po Vašoj procjeni odgovornost različitih osoba za ranu identifikaciju teškoća u razvoju kod djece predškolske dobi? – Prikaz aritmetičkih sredina rangova (Tabela prikazuje prosječan rang za svaku osobu, pri čemu niži rang označava veću odgovornost za identifikaciju teškoća u razvoju. Sudionicima je bilo omogućeno da dodijele isti rang više osoba, ukoliko smatraju da imaju jednaku odgovornost.) Ukupno

Općina/opština

Svi sudionici

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

2,81 3,61 1,24 2,20 3,89

2,85 3,58 1,21 2,15 4,08

2,73 3,66 1,28 2,30 3,70

Kategorija Roditelji, opća populacija

Roditelji Romi

Roditelji djece sa posebnim potrebama

2,85 3,62 1,21 2,17 3,94

2,37 3,60 1,36 2,49 2,25

2,75 3,51 1,47 2,31 3,67

M Ljekar/pedijatar Odgajatelji Mama Tata Netko drugi

Nešto više od trećine sudionika (35%) navodi da u njihovom mjestu postoji stručna pomoć za roditelje s djecom s teškoćama u razvoju, 38% tvrdi da ovakvih stručnjaka nema u njihovom mjestu, dok više od četvrtine sudionika – 27% - nije upoznato s tim da li su ovi stručnjaci dostupni ili ne. Dok u kontrolnim općinama/opštinama roditelji značajno češće u odnosu na fokusne općine/opštine navode da nema stručne pomoći za ove roditelje, roditelji predškolske djece nastanjeni u fokusnim općinama/opštinama statistički značajno češće navode da ne znaju da li je stručna pomoć dostupna u njihovom mjestu. Kada je riječ o različitim kategorijama roditelja, roditelji djece s teškoćama u razvoju statistički značajno češće u odnosu na ostale roditelje navode da je ova pomoć dostupna, što je i


očekivano, s obzirom na to da su ovi roditelji vjerovatno bili prisiljeni informirati se i koristiti ovu pomoć. Ipak, činjenica je da mnogi roditelji predškolske djece ne znaju da li je ova vrsta pomoći dostupna u mjestu gdje žive, što ukazuje na potrebu za informiranjem, kao i za omogućavanjem stručne pomoći u mjestima gdje je ona potpuno nedostupna. Prikaz 32: Postoji li u Vašem mjestu stručna pomoć za roditelje koji imaju djecu s teškoćama u razvoju? - Procentualna distribucija 100,0

15,0

29,9

43,0 28,9

28,1

39,9 25,6

34,5

45,3 21,2

33,5

29,3

36,6

34,1

38,3 26,3

40,0

35,4

60,0

55,1

80,0

20,0 ,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća Roditelji Romi Roditelji djece populacija sa razvojnim poteškoćama

Općina/opština Da

Kategorija Ne

Ne znam


Sudionici koji navode da je stručna pomoć roditeljma djece s teškoćama u razvoju dostupna, najčešće navode da je dostupna u zdravstvenim ustanovama (35%), 16% navodi da bi pomoć potražiliu centrima za djecus teškoćama u razvoju, a 15% precizira da pomoć pružaju različiti stručnjaci i specijalisti, ljekari ili stručnjaci iz drugih oblasti, poput psihologa, logopeda i socijalnih radnika. U vezi s tim, interesantno je i pitanje da li je riječ o neinformiranosti sudionika ili u mjestu gdje žive zaista nema spomenutih stručnjaka. U skladu s utvrđenim činjenicama, potrebno je sudionike ili bolje informirati o spomenutim prilikama za pomoć, ili raditi na zapošljavanju stručnjaka koji bi pružali podršku roditeljima djece s teškoćama u razvoju. Prikaz 33.Kakva stručna pomoć i od koga?– Procentualna distribucija (Na ovo pitanje odgovarali su samo sudionici koji su naveli da u njihovom mjestu postoji stručna pomoć za roditelje koji imaju djecu s teškoćama u razvoju.) Zdravstvene ustanove

35,2

Centar za djecu sa posebnim potrebama Razni stručnjaci i specijalisti (ljekari, psiholozi, socijalni radnici, logopedi)

15,7 15,2

Razna udruženja i organizacije

12,6

NZ/BO

6,0

Centar za socijalni rad

5,9

Centar za mentalno zdravlje

5,5

Ostalo

2,1

Vrtić ili škola

1,7 ,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0


6.7.2. Prilike za predškolsko obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju Ukupno 6.5% sudionika ovog istraživanja ima djecu predškolskog uzrasta koja imaju određene poteškoće u razvoju. Riječ je o raznolikoj problematici, najčešće o teškoćama s govorom (20%), Downovom sindromu (16%), autizmu (9%), cerebralnoj paralizi (6%), epilepsiji (6%), oštećenju vida (6%), psihomotoričkim problemima (6%) te problemima sa sluhom (4%), dok ostatak ove djece ima različite zdravstvene probleme, poput problema sa srcem, astme i sl. Malo više od polovine sudionika – 51%, smatraju da djeca s teškoćama u razvoju trebaju pohađati predškolske ustanove zajedno s ostalom djecom, uglavnom radi socijalizacije (40%), ali i radi stava da su sva djeca ista i da trebaju imati jednaka prava (36%), kao i da se ova djeca ne bi osjećala izolirano (20%). S druge strane, manje od polovine sudionika (41%), ali vrlo visok procenat, vjeruje da djeca s teškoćama u razvoju ne trebaju pohađati predškolsko obrazovanje s drugom djecom, već odvojeno, vjerujući da ovoj djeci trebaju posebna pažnja i stručna pomoć u obrazovanju (70%), kao i da se ne mogu uklopiti s ostalom djecom (14%) te da su ovisni o tuđoj pomoći (12%). Roditelji romske etničke pripadnosti smatraju češće od opće populacije roditelja da djeca s teškoćama u razvoju trebaju pohađati predškolske ustanove zajedno s ostalom djecom. Očigledno, mnogi su roditelji svjesni prava i koristi inkluzivnog obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Međutim, veliki broj roditelja predškolske djece spreman je tretirati djecu s teškoćama u razvoju na drugačiji način od ostale djece samo zbog njihovog stanja te im time uskratiti prava na optimalan razvoj. Prikaz 34: Da li smatrate da djeca s teškoćama u razvoju trebaju pohađati predškolske ustanove zajedno s Vašom djecom ili smatrate da predškolske ustanove za djecu s teškoćama u razvoju trebaju biti posebno uspostavljene? - Procentualna distribucija

,9 4,7

Kontrolne općine/ opštine

2,2 8,9

1,8 3,6

Fokusne općine/ opštine

1,4 6,3

1,3 8,1

1,5 6,4

40,0 20,0

33,6

27,4

48,8 43,4

51,8 42,8

50,0 40,7

60,0

50,6 41,5

80,0

60,7

61,5

100,0

,0 Svi sudionici

Ukupno

Općina/ opština

Roditelji, Roditelji RomiRoditelji djece opća sa razvojnim populacija poteškoćama Kategorija

Trebaju biti zajedno Trebaju biti u odvojenim ustanovama Ne trebaju uopće ići u predškolske ustanove Ne znam

Nešto više od trećine djece s teškoćama u razvoju (35%) pohađa predškolske ustanove, dok većina ove djece spomenute ustanove ne pohađa. Polovinu djece koja ne pohađaju predškolske ustanove roditelji ni nemaju namjeru upisati u ove ustanove (50%); svega 23% roditelja ove djece navodi da će djecu upisati u predškolsku ustanovu. Glavni razlog zbog kojeg mnoga od ove djece neće pohađati predškolske ustanove jesu njihovi zdravstveni problemi i nepostojanje specijaliziranih predškolskih ustanova za djecu s teškoćama u razvoju (46%), a odmah zatim slijede prepreke finansijske prirode,


koje sprečavaju 23% ove djece u pohađanju predškolskih ustanova i ostvarenju mnogih njihovih prethodno spomenutih pogodnosti. Prikaz 35. Da li je dijete upisano u predškolsku ustanovu? – Procentualna distribucija 64,5

81,8

35,5

40,0

18,2

35,2

60,0

39,5

80,0

60,5

64,8

100,0

20,0 ,0 Svi sudionici

Fokusne općine/ Kontrolne općine/ Roditelji djece sa opštine opštine posebnim potrebama

Ukupno

Općina/opština Da

Ne

Prikaz 36. Da li planirate dijete upisati u predškolsku ustanovu? – Procentualna distribucija

26,1

50,7 23,2 5,6

22,2

34,6

23,1

40,0

22,9

60,0

27,1

50,0

80,0

42,3

72,2

100,0

20,0 ,0 Svi sudionici

Fokusne općine/ Kontrolne općine/ Roditelji djece sa opštine opštine posebnim potrebama

Ukupno

Općina/opština Da

Ne

Ne znam

Prema mišljenju roditelja djece predškolskog uzrasta, upravo roditelji igraju glavnu ulogu u ranoj identifikaciji poteškoća u razvoju. Mnogi od ovih roditelja navode da u mjestima gdje žive ne postoji ili da ne znaju da postoji stručna pomoć za roditelje s djecom s poteškoćama u razvoju. Također, mnogi roditelji predškolske djece smatraju da djeca sa poteškoćama u razvoju ne trebaju pohađati predškolske ustanove zajedno s drugom djecom, smatrajući da im je potrebna dodatna pažnja i da se ne mogu uklopiti s drugom djecom. U skladu s tim, većina djece s poteškoćama u razvoju ne pohađaju predškolske ustanove. 6.8.PRILIKE ZA PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE DJECE ROMSKE ETNIČKE PRIPADNOSTI Obrazovanje djece romske etničke pripadnosti godinama je jedan od centralnih problema s kojim se suočavaju ova djeca i njihovi roditelji. U ovom istraživanju 8.7% sudionika čine osobe romske etničke pripadnosti koje imaju djecu predškolskog uzrasta. Prema rezultatima ovog istraživanja, diskriminatorni stavovi znatno su snažniji prema djeci s teškoćama u razvoju nego prema romskoj djeci. Naime, većina sudionika (84%, uključujući i osobe romske nacionalnosti) vjeruje da romska djeca trebaju pohađati predškolske ustanove zajedno s ostalom djecom. Glavni argument u prilog


78,5 ,0 ,9

20,6 Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

95,6 1,5 ,7 2,2 Roditelji Romi

11,6 ,6 4,3 Roditelji, opća populacija

83,5 10,3 ,5 1,3 Kontrolne općine/ opštine

87,9 12,0 ,6 5,5

81,9

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

11,4 ,6 3,9 Svi sudionici

100,0 80,0 60,0 40,0 20,0 ,0

84,2

zajedničkom obrazovanju romske djece s ostalom djecom je razvijena svijest o tome da su sva djeca ista i da trebaju imati ista prava (88%) te da se romska djeca trebaju obrazovati i skloniti s ulice (10%). Kao što je i očekivano, roditelji romske etničke pripadnosti češće smatraju da njihova djeca trebaju biti zajedno s ostalom djecom u odnosu na ostatak roditelja. Ipak, važno je istaći da relativno visok procenat roditelja, 16%, smatra da romska djeca trebaju pohađati predškolske ustanove odvojeno od ostale djece. Roditelji djece s teškoćama u razvoju češće i od roditelja romske etničke pripadnostii od opće populacije roditelja vjeruju da romska djeca trebaju pohađati odvojene predškolske ustanove. Argumenti navedeni u prilog odvojenom predškolskom obrazovanju romske djece od ostale djece jesu različite predrasude prema ovoj djeci, od kojih su najčešće da ne brinu o higijeni te da su loše odgojeni. Prikaz 37: Da li smatrate da djeca Romi trebaju pohađati predškolske ustanove zajedno s Vašom djecom ili smatrate da predškolske ustanove za djecu Rome trebaju biti posebno uspostavljene? Procentualna distribucija

Općina/opština Kategorija Trebaju biti zajedno Trebaju biti u odvojenim ustanovama Ne trebaju uopće ići u predškolske ustanove Ne znam

Većina roditelja djece predškolskog uzrasta vjeruje da djeca romske etničke pripadnosti trebaju pohađati predškolske ustanove zajedno s drugom djecom, s obzirom na to da ova djeca imaju jednaka prava kao i djeca iz svih drugih etničkih grupa. Manji broj sudionika koji ima suprotan stav čine roditelji koji iznose različite predrasude prema romskoj etničkoj grupi kao argumente u prilog stavu o odvojenom predškolskom obrazovanju romske djece.


6.9. PRAVILNA ISHRANA I VAKCINACIJA Dio ovog istraživanja bavio se temom zdravlja i zdrave ishrane djece, koja se smatra veoma značajnom za pravilan i zdrav razvoj djeteta.

86,0

89,7

88,1

85,7

100,0

84,3

Čini se da roditelji predškolske djece paze na zdravu ishranu svoje djece, odnosno na to da djeca uzimaju dovoljno voća i povrća. Većina, odnosno 86% roditelja navodi da njihova djeca svakodnevno konzumiraju svježe voće i povrće, a 10% roditelja navodi da njihova djeca ove namirnice konzumiraju jednom sedmično. Nadalje, većina roditelja (90%) navodi da svome djetetu mogu osigurati svakodnevnu konzumaciju svježeg voća i povrća. Opća populacija roditelja, te roditelji djece s teškoćama u razvoju češće djeci svakodnevno serviraju svježe voće i povrće nego što je to slučaj s roditeljima romske etničke pripadnosti. Prikaz 38. Koliko često Vaše dijete imasvježe povrće i voće na svom jelovniku? - Procentualna distribucija

Kontrolne općine/ opštine

,7 1,4

Fokusne općine/ opštine

8,3

8,3 1,5 2,1

20,0

11,6 2,4 1,7

10,4 2,1 1,8

40,0

10,3 2,8 ,9

60,0

15,6 7,4

44,4 32,6

80,0

,0 Svi sudionici

Ukupno

Roditelji, opća populacija

Općina/opština

Roditelji Romi

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Kategorija

Svakodnevno

Jednom sedmično

83,2 16,8

5,2

8,3

20,0

10,7

40,0

9,8

60,0

51,9

48,1

94,8

91,7

80,0

89,3

100,0

90,2

Prikaz 39. Da li možete osigurati da vaše dijete ima svježe povrće i voće svakodnevno na svom jelovniku? – Procentualna distribucija

Ukupno

Općina/opština Da

Ne

Roditelji djece sa razvojnim poteškoćama

Roditelji Romi

Roditelji, opća populacija

Kontrolne općine/ opštine

Fokusne općine/ opštine

Svi sudionici

,0

Kategorija

Većina roditelja djece koja pohađaju predškolske ustanove (65%) upoznata je s tim šta djeca u predškolskim ustanovama svakodnevno imaju na jelovniku, i većina je u potpunosti zadovoljna (74%) ovim jelovnikom, dok svaki peti roditelj (21%) navodi da je ovim jelovnikom djelimično zadovoljan.


Ponovo, očekivanja su varijabla koja moderira zadovoljstvo u ovom slučaju, pa će i zadovoljstvo roditelja ishranom u predškolskim ustanovama ovisiti o tome šta roditelji podrazumijevaju pod zdravom ishranom. Prikaz 40. Da li znate što vaše dijete ima na jelovniku u predškolskoj ustanovi svaki dan? – Procentualna distribucija 73,3 60,0

64,9

62,0

64,6

80,0

65,4

100,0

10,0

16,7

30,0 10,0

19,8

5,6

15,3

16,1

18,4

20,0

20,1

15,3

40,0

32,4

60,0

,0 Svi sudionici

Fokusne općine/ opštine

Ukupno

Kontrolne Roditelji, općaRoditelji RomiRoditelji djece općine/ populacija sa razvojnim opštine poteškoćama

Općina/opština

Da

Kategorija

Ne

Ne znam

Prikaz 41: U kojoj mjeri ste zadovoljni ponuđenim jelovnikom u predškolskoj ustanovi? – Procentualna distribucija

33,3

18,6 3,1 2,5

6,8

13,6

3,5 ,7

2,7 2,2

20,0

21,0

40,0

23,2

60,0

36,4

63,6

66,7

75,8

79,5

72,5

80,0

74,2

100,0

,0 Svi sudionici

Ukupno U potpunosti

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

Roditelji, opća Roditelji Romi Roditelji djece populacija sa razvojnim poteškoćama

Općina/opština Djelomično sam zadovoljan/na

Kategorija Uopće nisam zadovoljna

Ne znam

Kada je riječ o zdravlju, u ovom istraživanju ispitano je i to da li roditelji redovno vode računa o vakciniranju djece. Rezultati su pozitivni – većina djece predškolskog uzrasta (93%) je vakcinirana. Kada je riječ o razlikama, roditelji u fokusnim općinama/opštinama češće u odnosu na roditelje iz kontrolnih općina/opština navode da njihova djeca nisu vakcinirana. Također, roditelji djece s teškoćama u razvoju te roditelji romske etničke pripadnosti navode da im djeca nisu vakcinirana češće u odnosu na opću populaciju roditelja. Najčešći razlozi izbjegavanja vakcinacije kod pojedinih roditelja jesu zdravstveni problemi djece (55%), koje statistički značajno češće spominju roditelji djece s teškoćama u razvoju u odnosu na ostale roditelje, te strah roditelja od nuspojava vakcinacije (25%).


77,6

76,3

95,0

95,3

90,6

100,0

92,4

Prikaz 42. Da li su vaša djeca dobila sve vakcine u skladu sa svojom dobi? – Procentualna distribucija 80,0 60,0

7,5 11,2 0,9 2,8

8,9 8,1 3,7 3,0

1,9 1,0 0,2 1,9

2,1 1,1 0,2 1,3

3,2 2,9 0,8 2,4

20,0

2,8 2,3 0,6 2,0

40,0

0,0 Svi sudionici

Ukupno

Fokusne općine/ opštine

Kontrolne općine/ opštine

Općina/opština

Da Ne, nisu primili više od dvije vakcine Ne zna

Roditelji, Roditelji RomiRoditelji djece opća sa posebnim populacija potrebama Kategorija Ne, nisu primili jednu ili dvije vakcine Ne, uopće nisu primili vakcine

Roditelji predškolske djece u BiH vode računa o njihovoj zdravoj ishrani, kao i o njihovom vakciniranju. Međutim, važno je napomenuti da su i zdrava ishrana i vakciniranje povezani s određenim ličnim stavovima o štetnosti i korisnosti određenih tipova hrane, odnosno lijekova, koji mogu značajno utjecati na njihovo zadovoljstvo, ali i odluke o ishrani i zdravstvenoj brizi djece općenito.


7. ZAKLJUČCI Većina roditelja djece predškolske dobi upoznati su sa postojanjem predškolskih ustanova, kao i s dostupnošću pripremnih predškolskih programa, i smatraju ih važnim za ranu socijalizaciju djece, kao i za pripremu za polazak u školu. Ipak, većina roditelja djecu ne upisuje u predškolske ustanove. Razlozi tome su različiti: finansijski, udaljenost predškolskih ustanova i mogućnost transporta, kao i pojedini stavovi i znanja. S obzirom na životni standard i nivo nezaposlenosti u BiH, vrlo je moguće da finansijski i ekonomski razlozi dominiraju kada je riječ o donošenju odluke o ranom obrazovanju djece u predškolskim ustanovama: nedostatak finansijskih sredstava kojima bi se predškolsko obrazovanje pokrilo, kao i stav da je predškolska ustanova nepotrebna u slučaju kada je jedan od roditelja nezaposlen. Sudionici koji imaju iskustva s predškolskim ustanovamaimaju pozitivan stav prema njima, navodeći da se djeca u njima „odgajaju“, „obrazuju“, „socijaliziraju“, da su predškolske ustanove čiste, sigurne i opremljene, a osoblje stručno, brižno i ljubazno. Čini se da je roditelje predškolske djece u BiH potrebno dodatno educirati o tome koje su to prednosti predškolskog obrazovanja, izuzev socijalizacije i pripreme za školu u smislu učenja slova, čije prednosti oni jako dobro prepoznaju, te pored toga naglasiti i značaj ranog obrazovanja za kognitivni iemocionalni razvoj, razvoj govora, motorički razvoj, i sl. Nadalje, potrebno je raditi na uklanjanju diskriminatornih stavova kod roditelja predškolske djece, naročito kada je riječ o obrazovnim mogućnostima i potrebama djece s poteškoćama u razvoju, a roditeljima ove djece treba pružiti odgovarajuću stručnu pomoć te ih informirati gdje i na koji način je ta pomoć dostupna. Na koncu, roditelje je potrebno detaljnije educirati kada je riječ o zdravoj ishrani djeteta generalno, uključujući važnost raznovrsne ishrane, kao i stvaranja zdravih prehrambenih navika.


8. PREPORUKE Na osnovu rezultata ovog istraživanja, moguće je definirati preporuke koje slijede. Preporuke je neophodno dodatno razraditi i na osnovu njih kreirati konkretne politike koje će rezultirati unapređenjem predškolskog obrazovanja djece u BiH. • O pripremnim predškolskim programima bilo bi naročito korisno dodatno informirati roditelje romske etničke pripadnosti, kao i roditelje djece predškolskog uzrasta iz kontrolnih općina/opština, s obzirom na to da rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da su ove grupe roditelja slabije informirane o ovoj temi u odnosu na ostale roditelje. Obaveza plaćanja ovih usluga trebala bi biti jedna od tema o kojima će se roditelji predškolske djece dodatno informirati. Mnogi roditelji predškolske djece, iako smatraju da znaju šta su pripremni predškolski programi, ne uviđaju svekolike i višestruke koristi ovih programa na rani razvoj djeteta, koji podrazumijevaju efekte ne samo na kognitivni ili socijalni, već i na emocionalni i psihomotorički razvoj djeteta, te bi prema tome sve roditelje trebalo dodatno educirati o prednostima ovih ustanova. Također, gotovo četvrtina roditelja predškolske djece čija djeca ne pohađaju pripremni predškolski program ne znaju gdje djeca uopće mogu pohađati ovaj program. Roditelje predškolske djece potrebno je detaljno informirati i o ovom pitanju. •

S obzirom na utvrđen nizak procenat djece predškolskog uzrasta koja pohađaju predškolske ustanove i pripremne predškolske programe, potrebno je podsticati upis djece u ove ustanove i programe, a naročito u kontrolnim općinama/opštinama i među populacijom romske etničke pripadnosti, gdje je utvrđen niži procenat učešća u spomenutim ustanovama u odnosu na ostatak populacije.

Neke od prepreka predškolskom obrazovanju djece koje je potrebno prevazići kako bi se povećao upis djece u predškolske ustanove jesu prevelika udaljenosti ovih ustanova od mjesta stanovanja djece te finansijske poteškoće. Prevelika udaljenost se može prevazići ili otvaranjem ovih ustanova u mjestima gdje ih nedostaje, ili organizacijom prevoza djece na lokacije gdje je predškolsko obrazovanje dostupno. Mnogim bi roditeljima finansijska pomoć omogućila i olakšala upis djece u predškolske ustanove.

Predškolsko obrazovanje potrebno je prilagoditi djeci s teškoćama u razvoju te obrazovati nastavno osoblje o potrebama ove djece, a drugu djecu senzibilizirati za njihove potrebe i posebnosti. Također, visok procenat roditelja predškolske djece navodi da djeca s teškoćama u razvoju ne bi trebala pohađati predškolske ustanove s drugom djecom te bi i same roditelje trebalo educirati o ovoj kategoriji djece, njihovim karakteristikama i potrebama. Pozivna iskustva roditelja čija djeca pohađaju predškolske ustanove, njihove stavove o prednostima ovih ustanova, kao i o pozitivnim osobinama osoblja predškolskih ustanova te


uvjetimau ovim ustanovama, bilo bi dobro iskoristiti u promociji rada ovih ustanova i podsticanju drugih roditelja da djecu upišu u predškolske ustanove. Iako veliki broj roditelja ima potpuno povjerenje u osoblje predškolskih ustanova, odnosno u njihovu stručnost, znanje, pozitivan odnos prema djeci i sl., visok procenat roditelja iskazuje i drugačije stavove. Kao prvo, potrebno je ispitati u kojoj je mjeri osoblje predškolskih ustanova u BiH zaista stručno, profesionalno i posvećeno svome radu te raditi na unapređenju njihovog rada, a zatim i na promociji njihovih kvaliteta, naročito u fokusnim općinama gdje su utvrđeni negativniji stavovi o osoblju predškolskih ustanova. Naročito je potrebno unaprijediti znanje roditelja romske etničke pripadnosti o osoblju predškolskih ustanova. Slično, potrebno je istražiti, unaprijediti i promovirati i stanje u samim objektima predškolskih ustanova kad su u pitanju higijena, kvalitet hrane, didaktička sredstva i sl. •

S obzirom na važnost uloge roditeljskih sastanaka, važnim se čini zakonski regulirati broj obaveznih sastanaka na mjesečnom nivou, kao i jasno definirati njihov sadržaj i svrhu. Također, roditelji bi trebali biti obavezni prisustvovati određenom broju ovih sastanaka.

Roditelje djece predškolske dobi potrebno je dodatno educirati o razvojnim zadacima u odnosu na dob djeteta te o ranim pokazateljima razvojnih teškoća, s ciljem rane identifikacije teškoća u razvoju, ali i s ciljem izbjegavanja previsokih očekivanja i poticanja realnih mogućnosti djeteta. Pored toga, roditelje je potrebno educirati i o važnosti poticanja na postizanje određenih razvojnih zadataka tokom ranog razvoja, na važnost roditeljskog angažmana u ovom periodu te na koji način pravilno poticati razvoj. Također, edukacija je neophodna i kada je riječ o nerealnim očekivanjima i njihovim pogubnim efektima. Pored toga, roditelje predškolske djece potrebno je informirati o tome gdje se mogu obratiti u slučaju da posumnjaju da njihovo dijete ima određene poteškoće u razvoju. Također, potrebno je utvrditi prioritetna područja gdje je pomoć roditeljima djece s teškoćama u razvoju nedostupna, a potrebno ju je učiniti dostupnom.

Iako većina roditelja predškolske djece smatraju da romska djeca trebaju pohađati predškolske ustanove s drugom djecom, predrasude prema ovoj grupi i dalje su prisutne u stavovima nemalog procenta roditelja koji iznose suprotan stav. Potrebno je nastaviti i unaprijediti rad na uklanjanju predrasuda prema romskoj etničkoj manjini te smanjenju diskriminacije romske djece kada je riječ o obrazovanju.

Buduća istraživanja predškolskog obrazovanja u BiH trebala bi se baviti kvalitetom predškolskih programa te utvrđivanjem koje vrste programa imaju najbolji dugoročni utjecaj na razvoj djece.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.