Stanje djece u svijetu 2017: Djeca u digitalnom svijetu (sažetak) by UNICEF Bosnia and Herzegovina

SAÅ½ETAK Stanje djece u svijetu, 2017

Djeca u digitalnom svijetu

Kako bi ste preuzeli kompletan izvještaj, molimo posjetite: www.unicef.org/SOWC2017

Objavio UNICEF, Odjel za komunikacije 3, Ujedinjeni narodi, Plaza New York, NY 10017, USA pubdoc@unicef.org www.unicef.org © Fond Ujedinjenih naroda za djecu Decembar, 2017. Slika naslovnice: Children at St. Columba’s School in Delhi, India, use a mobile phone. © UNICEF/UN036675/Sharma

ISBN 978-92-806-4938-3

sažetak

STANJE DJECE U SVIJETU, 2017:

Djeca u digitalnom svijetu Stanje djece u svijetu, 2017: Djeca u digitalnom svijetu istražujе načine na koje je digitalna tehnologija već promijenila živote djece i njihove životne šanse - te istražuje šta nas to čeka u budućnost. Ako se na odgovarajući način iskoristi i učini univerzalno dostupnom, digitalna tehnologija može biti velika prekretnica za djecu koja su zanemarena - bilo zbog siromaštva, rase, etničke pripadnosti, spola, invaliditeta, raseljavanja ili geografske izolacije - povezujući ih sa svijetom prilika i osposobljavajući ih vještinama koje su im potrebne za uspjeh u digitalnom svijetu. Ali ako ne proširimo pristup, digitalna tehnologija može stvoriti nove podjele koje djecu mogu spriječiti da ispune svoj potencijal. Ako ne budemo djelovali odmah kako bismo išli u korak s brzom promjenom, on-line rizici mogu dovesti do toga da ranjiva kategorija djece postane još podložnija za eksploataciju, zlostavljanje pa čak i trgovinu - kao i suptilnim prijetnjama njihovoj dobrobiti. Ovaj izvještaj se zalaže za brže djelovanje, plansko ulaganje i veću saradnju kako bi se djeca zaštitila od povreda koje vrebaju u svijetu onih koji su već povezani na Internet – istovremeno koristeći prilike digitalnog doba za korist svakog djeteta.

Sadržaj PREDGOVOR - Izvršni direktor UNICEF-a Anthony Lake 1 KLJUČNE PORUKE I ČINJENICE 3 UVOD: Djeca u digitalnom svijetu 6 PANEL: Izvještaj ankete - Šta adolescenti i mladi ljudi misle o životu na Internetu? 10

POGLAVLJE 1 DIGITALNE PRILIKE - Obećanje povezanosti 12 POGLAVLJE 2 DIGITALNE PODJELE - Propuštene prilike 16 POGLAVLJE 3 DIGITALNE OPASNOSTI - Opasnosti online prostora 20 POGLAVLJE 4 DIGITALNA DJETINJSTVA - Živjeti online 24 POGLAVLJE 5 DIGITALNI PRIORITETI - Iskoristiti dobro, ograničiti štetu 28

PREDGOVOR

Predgovor Stanje djece u svijetu, 2017 govori o izuzetnoj temi koja ima sve više uticaja na gotovo svaki aspekt života kako kod miliona djece širom svijeta tako i, zaista, kod svih nas: o temi digitalne tehnologije. Kako je uticaj digitalne tehnologije - a posebno Interneta - porastao, porasla je i rasprava o njegovom uticaju: je li blagodat čovječanstvu, nudeći neograničenu priliku za komunikaciju i trgovinu, učenje i slobodno izražavanje? Ili je to prijetnja našem načinu života, potkopavajući društveno tkivo, čak i politički poredak i prijeteći našoj dobrobiti? Ovo je zanimljiva, ali bitna akademska rasprava. Jer, i zbog dobrog i lošeg, digitalna tehnologija predstavlja činjenicu u našim životima. Nepovratnu. Zbog dobrog: Za dječaka koji živi s cerebralnom paralizom, koji je na internetu u ravnopravnoj interakciji s njegovim vršnjacima, po prvi put u životu njegove sposobnosti postaju “vidljivije” nego njegove nesposobnosti. Djevojka koja je pobjegla od nasilja u Sirijskoj arapskoj Republici sa svojom porodicom, uči kako preuzeti budućnost u svoje ruke od učitelja u izbjegličkom logoru Za’atari dok koristi digitalni tablet za učenje. Mladi bloger u Demokratskoj Republici Kongo koristi Internet kako bi izvijestio o nedostatku pitke vode i sanitacije i drugih ozbiljnih problema u svojoj zajednici.

Zbog lošeg: Djevojka kojoj je po pravilima njene porodice ili društva zabranjeno da koristi Internet, propušta priliku da uči i da se poveže s prijateljima. Tinejdžer čije su lične podatke zloupotrijebili trgovci i podjelili na Internetu. Dječak kojem je ovisnost o video igri preuzela život, barem prema riječima njegovih roditelja. I još gore: Dječak je bio na korak od samoubistva zbog internetskog zlostavljanja koje ga prati posvuda. 14-godišnja djevojčica čiji je bivši dečko napravio profil na društvenim mrežama na kojima je djelio njene gole slike prethodno je prisilivši da ih uslika. Komšija koji upravlja web stranicom seksualnog zlostavljanja djece prisilio je 8-godišnju djevojčicu na Filipinima da uživo obavlja scene seksa. Osim štete za pojedince kojima digitalna tehnologija može omogućiti ili pobuditi njihovu sposobnost da podstiču nasilje u velikom obimu, koja utječe na živote i budućnost stotina hiljada djece. Ne treba ići daleko da tražimo potvrdu ovog mračnog potencijala, dovoljno je da pogledamo podmuklu kampanju na

Unicef – the STATE OF THE WORLD’S CHILDREN 2017

društvenim mražama u Mianmaru ove godine koja je izazvala užasno nasilje protiv pripadnika etničke manjine Rohinja, što je rezultiralo ubijanjem i zastrašivanjem djece prisiljavajući stotine hiljada da bježe prema neizvjesnoj budućnosti. Internet je sve ovo navedeno, odražavajući i pojačavajući najbolje i najgore ljudske osobine. To je alat koji će uvijek biti korišten za dobro i za loše. Naš je zadatak ublažiti štetu i širiti mogućnosti digitalne tehnologije. O tome govori ovaj izvještaj. Istražujći mogućnosti u digitalnoj tehnologiji jer se odnosi - i utiče - na djecu. Ovaj izvještaj također istražuje digitalne podjele koje sprječavaju milione djece da pristupaju Internetu i na taj način dobiju mogućnost učenja i mogućnost da jednoga dana sudjeluju u digitalnom gospodarstvu, pomažući razbiti međugeneracijske cikluse siromaštva. Također istražuje i nedvojbenu tamnu stranu Interneta i digitalne tehnologije, od internetskog zlostavljanja do online seksualnog zlostavljanja djeteta do transakcija „tamnog Interneta“ i valuta koje mogu olakšati prikrivanje trgovine i drugih nezakonitih aktivnosti koje štete djeci. Ovaj izvještaj pravi pregled nekih od rasprava o manje očitim štetama koje djeca mogu imati u digitalnom dobu - od digitalnih zavisnosti do mogućeg uticaja digitalne tehnologije na razvoj mozga i spoznaje. I iznosi niz praktičnih preporuka koje mogu pomoći u vođenju učinkovitijih politika i odgovornijih poslovnih praksi u korist djece u digitalnom dobu.

Važno je napomenuti da ovaj izvještaj uključuje perspektive djece i mladih o uticaju digitalne tehnologije u njihovim životima – dijeleći vlastite priče o pitanjima koja imaju najviše uticaja na njih. Njihovi glasovi znače još više - i glasniji su nego ikad prije - u digitalnom svijetu. U svijetu koji oni ne samo da nasljeđuju, već i pomažu oblikovati. Štiteći djecu od najgoreg što digitalne tehnologije mogu ponuditi, i šireći njihov pristup samo najboljem, možemo napraviti ravnotežu za njihovo dobro.

Anthony Lake Izvršni direktor UNICEF-a

KLJUČNE PORUKE

STANJE DJECE U SVIJETU, 2017: Djeca u digitalnom svijetu

Kljucne poruke i cinjenice Digitalna tehnologija je već promijenila svijet - i kako sve više i više djece širom svijeta ide online, tako se i djetinjstvo sve više mijenja. Mladi (dobi od 15 do 24 godine) predstavljaju dobnu skupinu koja je najaktivnija u digitalnom svijetu. U svijetu, 71% njih je povezano na Internet, u usporedbi sa 48% ukupne populacije. Smatra se da jedan od tri korisnika Interneta širom svijeta čine djeca i adolescenti mlađi od 18 godina. Sve veći broj dokaza ukazuje na to da djeca pristupaju Internetu u sve mlađoj dobi. U nekim zemljama djeca mlađa od 15 godina vjerojatno koriste Internet kao odrasli u dobi iznad 25 godina. Pametni telefoni podstiču “kulturu spavaće sobe”, s pristupom Internetu koji za mnogu djecu postaje osobniji, privatniji i biva sve manje pod nadzorom. Povezanost može biti prekretnica za neke od najugroženijih kategorija djece na svijetu, pomažući im da ispune svoje potencijale i razbiju međugeneracijske krugove siromaštva. Digitalne tehnologije djeci donose mogućnosti za učenje i obrazovanje, posebno u udaljenim regijama i tokom humanitarnih kriza. Digitalne tehnologije djeci također omogućavaju pristup informacijama o pitanjima koja utiču na njihove zajednice i mogu im pomoći pri riješavanju takvih pitanja.

Digitalne tehnologije mogu pružiti ekonomske prilike pružajući mladim ljudima mogućnosti obuke i pristup službama za pronalaženje poslova, te stvaranjem novih vrsta poslova. Da bi ubrzali učenje, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) u obrazovanju, treba poduprijeti osposobljavanje nastavnika i osnaživanje pedagogije. Ali, digitalni pristup postaje nova linija podjele, jer milioni djece koja bi trebali imati najviše koristi od digitalne tehnologije ostaju isključeni. Oko 29% mladih u svijetu - oko 346 miliona pojedinaca - nisu povezani na Internet. Mladi u Africi su najmanje povezani na Internet. Oko 60% nije na Internetu, u usporedbi sa samo 4% mladih u Europi. Digitalne podjele idu dalje od pitanja pristupa. Djeca koja se oslanjaju na mobilne telefone umjesto na kompjutere mogu iskusiti drugo najbolje iskustvo na Internetu, a oni koji nemaju digitalne vještine ili govore manjinskim jezicima često ne mogu pronaći relevantan sadržaj na Internetu. Digitalne podjele također odražavaju prevladavajuće ekonomske razlike, dajući veću prednosti djeci koja dolaze iz bogatijih sredina i ne pružajući mogućnosti najsiromašnijoj i najugroženijoj djeci. Postoji i digitalni jaz među spolovima. U svijetu, 2017. godine, Internet je koristilo 12% više muškaraca nego žena. U Indiji, manje od trećine korisnika Interneta su žene.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

„Jedan od ključnih izazova s kojima se sučavaju mnogi mladi ljudi je ispravna provjera izvora. Iako su tehnološke inovacije ubrzale tempo života, važno je da posvetimo dovoljno vremena provjeri valjanosti, vjerodostojnosti i ukupne kvalitete informacijskih izvora kojima se služimo.“ DENNAR GARY ALVAREZ MEJIA, 19, SANTA CRUZ DE LA SIERRA, PLURINACIONALNA DRŽAVA BOLIVIJA Digitalna tehnologija djecu također može učiniti podložnijima za nanošenje štete kako na Internetu tako i izvan njega. Već ranjiva djeca mogu biti izložena većem riziku od štete, uključujući gubitak privatnosti. ICT povećava tradicionalne rizike u djetinjstvu, poput nasilnog ponašanja i potiču nove oblike zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, poput kreiranja materijala o seksualnom zlostavljanju djeteta po narudžbi i direktnog prijenosa snimaka seksualnog zlostavljanja djece. Predatori mogu lakše stupiti u kontakt s djecom bez nadzora kroz anonimne i nezaštićene profile društvenih medija i forume za igru.

GLASOVI OMLADINE Mladi blogeri iznose svoje stavove Glasovi omladine je UNICEF-ova digitalna platforma koja omogućava mladim ljudima da uče o problemima utječu na njihove živote. Ova dinamična zajednica mladih blogera sa svih strana svijeta pruža inspirirativan i jedinstven uvid i mišljenja na niz različitih tema. Kompletne članke mladih saradnika, koji se pojavljuju u Stanju djece u svijetu, 2017, možete pronaći na: http://www. voicesofyouth.org/en/sections/ content/pages/sowc-2017content/ pages/sowc-2017

Nove tehnologije - poput kriptovalute i tamnog Interneta - potiču izravno prikazivanje seksualnog zlostavljanja djece i drugih štetnih sadržaja i predstavljaju izazov za sposobnost provođenja zakona. Devedeset i dva posto svih URL-ova za seksualno zlostavljanje djece koje globalno identificira Fondacija za Internet ‘Watch’ održavaju se u samo pet zemalja: Nizozemskoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Francuskoj i Ruskoj Federaciji. Nastojanja da se djeca zaštite trebaju se posebno usredotočiti na ranjive i ugrožene kategorije djece, koja su vjerojatno manje svjesna rizika koje nosi Internet - uključujući gubitak privatnosti - i veću vjerovatnoću da će im naštetiti. Dok se stavovi razlikuju od kulture do kulture, djeca se često prvo okreću svojim

vršnjacima kada doživljavaju rizike i štetu na Internetu, što roditeljima predstavlja otežavajuće okolnosti pri zaštititi svoje djece. Uticaj koji ICT potencijalno ima na zdravlje i sreću djece je stvar sve veće zabrinutosti javnosti - i područje koje je zrelo za daljnja istraživanja i podatke. Iako većina djece koja koriste Internet gledaju na to kao pozitivno iskustvo, mnogi roditelji i učitelji zabrinuti su da udubljenost u ekrane dovodi do depresije kod djece, stvaranja internetske ovisnosti i da čak doprinosi pretilosti. Nedosljedni savjeti mogu biti zbunjujući za staratelje i odgajatelje, naglašavajući potrebu za kvalitetnijim istraživanjem o uticaju ICT-a na dobrobit djece. Istraživači priznaju da pretjerana upotreba digitalne tehnologije može doprinijeti depresiji i anksioznosti u dječijoj dobi. Nasuprot tome, djeca koja se suočavaju sa problemima u stvarnom svijetu ponekad mogu razviti prijateljstva i dobiti društvenu podršku na Internetu kakvu ne mogu dobiti negdje drugo. Za većinu djece, temeljni problemi - kao što su depresija ili problemi kod kuće - imaju veći uticaj na njihovo zdravlje i sreću nego vrijeme provedeno za računarom. Uzimajući ‘Goldilocks’ mjerilo za pristup vremenu koje djeca provedu za računarom - ne previše, a ne premalo - i fokusirajući se više na ono što djeca rade na Internetu, a manje o tome koliko dugo su na internetu, na ovaj način mogu ih bolje zaštititi i pomoći im u korištenju svog vremena na internetu.

KLJUČNE PORUKE

„Mnogo mladih ljudi i djece u Beninu nema pristup digitalnim tehnologijama i internetu. Ovaj nedostatak pristupa digitalnom svijetu stavlja mlade ljude u izrazito nepovoljan položaj. Bezbroj puta sam se našla u situacijama kada je nedostatak pristupa internetu predstavljao ozbiljan problem.“ EMMANUELLA AYIVI, 15, COTONOU, BENIN

Privatni sektor – naročito u industriji tehnologija i telekomunikacija - ima posebnu odgovornost i jedinstvenu sposobnost oblikovanja uticaja digitalne tehnologije na djecu. Moć i uticaj privatnog sektora trebala bi se iskoristiti za unaprijeđenje etičkih standarda na podacima i privatnosti, kao i drugih praksi koje koriste i štite djecu na Internetu. Vlade mogu promovisati tržišne strategije i podsticaje koji potiču inovativnost i konkurenciju među pružateljima usluga kako bi se smanjila cijena povezivanja s Internetom, čime bi se proširio pristup djeci i porodicama koje se nalaze u nepovoljnom položaju. Tehnologije i firme koje pružaju usluge interneta trebaju poduzeti korake kako bi spriječile počinitelje da koriste njihove mreže i usluge za prikupljanje i distribuciju slika seksualnog zlostavljanja djece ili da uzrokuju druga kršenja prema djeci. Medijske priče o mogućem uticaju povezanosti na Internet na zdrav razvoj i dobrobit djece trebaju biti utemeljene na empirijskom istraživanju i analizi podataka. A industrija povezana sa firmama koje pružaju usluge Interneta trebalo bi da radi s partnerima kako bi stvorili više lokalno razvijen i lokalno relevantan sadržaj, posebno sadržaj za djecu koja govore manjinskim jezicima, žive na udaljenim lokacijama i pripadaju marginaliziranim skupinama.

Stanje djece u svijetu, 2017 zaključuje šest prioritetnih aktivnosti kako bi se iskoristila moć digitalizacije, a da pri tom budu od koristi kategoriji ugrožene djece i da ograniče štetu među najugroženijima. 1. Osigurati svoj djeci pristup visokokvalitetnim mrežnim resursima. 2. Zaštititi djecu od rizika na Internetu - uključujući zlostavljanje, eksploataciju, trgovinu, internetsko zlostavljanje i izloženost neprikladnim materijalima. 3. Zaštititi privatnost i identitet djeteta na mreži. 4. Podučavati digitalnoj pismenost kako bi djeca bila informirana, uključena i sigurna na Internetu. 5. Iskoristiti moć privatnog sektora kako bi unaprijedili etičke standarde i prakse koje štite i unapređuju djecu na Internetu. 6. Staviti djecu u središte digitalne politike.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

Uvod: Djeca u digitalnom svijetu Baš kao globalizacija i urbanizacija, i “digitalizacija” je već promijenila svijet. Brzo širenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) je nezaustavljiva sila koja ulazi u gotovo svaku sferu savremenog života, od ekonomija, društva do kulture... i oblikovanja svakodnevnog života. Djetinjstvo nije iznimka. Od trenutka kada stotine miliona djece dođu na svijet, postaju dijelom stalne struje digitalne komunikacije i povezanosti - od načina na koji primaju medicinsku usluge do postavljanja slika njihovih prvih dragocjenih trenutaka na Internet. Kako djeca rastu, raste i mogućnost digitalizacije da oblikuje njihove živote, nudeći naizgled neograničene mogućnosti učenja i druženja, koje se mogu zabilježiti i čuti. Posebno za djecu koja žive na udaljenim mjestima, ili za onu djecu koja su isključena zbog siromaštva, a ta isključenosti i nevolje ih tjeraju da bježe iz svojih domova, digitalna tehnologija i inovacije u ovom slučaju mogu otvoriti vrata prema boljoj budućnosti, nudeći im veći pristup učenju, zajednicama od interesa, tržištima usluga i druge pogodnosti koje im mogu pomoći u ispunjavanju njihovih potencijala, prekidajući lanac neuspjeha.

Ali milioni djece ne uživaju ovaj pristup, ili im je pristup povremen ili slabije kvalitete - i najčešće su to djeca koja su najugroženija. Ovo samo povećava njihovu isključenost, uskraćujući im vještine i znanja koja im mogu pomoći da ispune svoje potencijale te pomognu razbiti međugeneracijske cikluse nedostataka i siromaštva. Digitalna tehnologija i interaktivnost također predstavljaju značajne rizike za sigurnost djeteta, njihovu privatnost i dobrobit, povećavajući rizik od prijetnji i štete s kojom se mnoga djeca već suočavaju u izvanmrežnom svijetu te na taj način ranjivu djecu čine još ranjivijima. Iako je ICT olakšao dijeljenje znanja i saradnju, također je olakšao i proizvodnju, distribuciju i dijeljenje seksualno eksplicitnih materijala i drugog nezakonitog sadržaja koji iskorištava i zlostavlja djecu. Takva tehnologija otvorila je nove kanale za trgovinu djecom i nova sredstva za

UVOD

prikrivanja tih transakcija od zakona. Također je djeci olakšalo pristup neprimjerenim i potencijalno štetnim sadržajima - i, što je još šokantnije, i sami proizvode takav sadržaj. Iako je ICT olakšao međusobno povezivanje djece i razmjenu iskustava na mreži, također je olakšao i korištenje tih novih kanala povezivanja i komunikacije za online nasilje, s mnogo većim dometom - a time i potencijalno većim rizikom - od nasilničkog ponašanja van mreže. Isto tako, to je povećalo mogućnosti za širu zloupotrebu i iskorištavanje privatnosti djece i promijenilo način na koji djeca gledaju na svoje privatne podatke. Iako su internet i digitalna zabava potakli ogromnu kreativnost i proširili pristup djeci bogatstvu obogaćujućeg i zabavnog sadržaja, među djecom su također postavljali pitanja o digitalnoj ovisnosti i “ovisnosti od monitora”. Iako su takve tehnologije uveliko proširile platformu za slobodno izražavanje ideja, proširile su i distribuciju govora mržnje i drugih negativnih sadržaja koji mogu oblikovati pogled na naš svijet - i na same sebe. Neki od uticaja koje digitalizacije ima za dobrobit djece nisu univerzalno potvrđeni. Ali neki su, zaista, predmetom sve veće javne rasprave kako među kreatorima politike tako i među roditeljima. I dok moć digitalizacije potencijalno ujednačava mogućnosti djece u životu, i to se ne može zanemariti, ovo obećanje se tek treba ostvariti. Ti se izazovi samo pojačavaju budući da se domet i raspon digitalizacije širi i da se brojne mogućnosti i dalje iskorištavaju komercijalno i na drugi način. Sve više digitalnih uređaja, online platformi i aplikacija bit će dostupno djeci za upotrebu. Internet i stvari na njemu, umjetna inteligencija i mašinsko učenje su ovdje da ostanu, stvarajući nove mogućnosti, ali i nove izazove. Šta to mogu vlade, međunarodne organizacije, civilno društvo, zajednice,

porodice i djeca uraditi kako bi pomogli ograničiti štetu u svijetu Interneta, istovremeno iskorištavajući mogućnosti digitalnog svijeta da bude od koristi svakom dijetetu? Prvo i najvažnije, moramo identificirati i riješiti se praznina: u pristupu kvalitetnim mrežnim resursima, u znanju o tome kako djeca koriste Internet i njihovom znanju kako da se zaštitite na Internetu, te u zakonodavstvenim i regulatornim okvirima koji ne prate tempo promjene. Unatoč brzom širenju pristupa digitalnim i online iskustvima širom svijeta, još uvijek postoje veliki nedostaci u pristupu djece digitalnoj i komunikacijskoj tehnologiji. Pristup ICT-u - i kvaliteta tog pristupa postala je nova linija podjele. Na primjer, djeca čiji je pristup ograničen na mali raspon usluga lokalnih sadržaja pregledanih slabijim uređajima sa sporom vezom propuštaju cijeli niz sadržaja i mogućnosti u kojima uživaju njihovi vršnjaci koji imaju bolju konekciju. Te nejednakosti reflektuju i potencijalno pogoršavaju status djece koja se u stvarnom svijetu već suočavaju s poteškoćama. Praznine u našem znanju o životu djece na mreži, uključujući i uticaj povezanosti na spoznaju, učenje i socijalno-emocionalni razvoj, otežavaju razvoj dinamičnih pravila koja mogu predvijeti probleme ukazujući na rizike i koja mogu u potpunosti iskoristiti mogućnosti. Nedostaci u našem razumijevanju o tome kako djeca doživljavaju ovo iskustvo povezanosti - uključujući njihove percepcije rizika – nas dodatno ograničavaju. Postoje jasni nedostaci u dječijoj spoznaji o rizicima na mreži, i usprkos brzom povećanju upotrebe među djecom i adolescentima, mnogima nedostaju digitalne vještine i kritična sposobnost procjene sigurnosti i vjerodostojnosti sadržaja i odnosa koje doživljavaju na mreži. To odražava potrebu za još rasprostranjenijim mogućnostima digitalne pismenosti koja može zaštititi i osnažiti djecu.

“

Stanje djece u svijetu, 2017 godine pruža pravovremeni pregled na temelju prevladavajućih i novih izvora podataka o životu djece u digitalnom svijetu ispitujući dokaze i istražujući ključne kontroverze, kao i predlažući načela i konkretne preporuke.

Stalni priliv novih tehnologija, poput virtualne stvarnosti - u kojoj ovdje uživa i 12-godišnji Mansoor iz izbjegličkog kampa Za’atari, u Jordanu - otežava rad politikama koje pokušavaju da održe korak sa promjenama.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

Konačno, i ključno, sve ove praznine i odražavaju i stvaraju zaostajanja u stvaranju politika: regulatorni okviri za digitalnu zaštitu, digitalne mogućnosti, digitalno upravljanje i digitalnu odgovornost ne prate brzinu promjena digitalnog svijeta i i zanemaruju jedinstveni uticaj koji digitalne tehnologije imaju na djecu. Ako prestanemo raditi na njima, ove regulatorne praznine mogu se brzo početi iskorištavati. Ne postoji nedostatak načela i smjernica za digitalno stvaranje politika; ono što nedostaje je dosljedna koordinacija i predanost rješavanju zajedničkih izazova s interesima djece u prvom planu. Naročito sada, budući da svijet radi na realizaciji Agende za održivi razvoj za 2030., ICT i Internet mogu biti snažni

osposobljivači, pomažući ostvariti obećanje iz ciljeva održivog razvoja (SDG) - da se niko ne izostavi. Ali akcije vlada, međunarodnih organizacija, civilnih društava, akademske zajednice, privatnog sektora i porodica, djece i mladih ljudi, moraju se podudarati s tempom promjena. Stanje djece u svijetu, 2017: Djeca u digitalnom svijetu daje pravovremenu reviziju koja se temelji na prevladavajućim i novim izvorima podataka o životu djece u digitalnom svijetu - razmatra dokaze, raspravlja o pitanjima i istražuje neke ključne kontroverze, i predlaže načela i konkretne preporuke. Kroz cijeli izvještaj prikazuju se perspektive voditelja industrije i digitalnih

UVOD

aktivista, a uključuju i stavove djece i mladih, prikupljenih kroz radionice sa adolescentima provedene u 26 zemalja, i kroz posebnu anketu U-Report koja je ispitivala adolescente u 24 zemlje o njihovim digitalnim iskustvima, te iz komentara mladih blogera koji su učestvovali u istraživanju UNICEF-a Glasovi mladih i analize izvučene iz pionirskog globalnog istraživanja Global Kids Online Survey.

resursima; zaštitimo djecu od štete na Internetu; zaštitimo privatnost i identitet djeteta na Internetu; podučavamo digitalnoj pismenost kako bi djeca bila informisana, angažirana i sigurna na Internetu; iskoristimo moć privatnog sektora da unaprijedimo etičke standarde i prakse koje štite i unapređuju djecu na Internetu; i stavimo djecu u središte digitalne politike.

Izvještaj se zaključuje prioritetnim aktivnostima i praktičnim preporukama kako društvo može iskoristiti moć digitalizacije kako bi ona bila od koristi djeci u najnepovoljnijem položaju te kako bi ograničili štete da bi ih zaštitili. Te akcije i preporuke naglašavaju potrebu da djeci pružimo pristup visokokvalitetnim mrežnim

Unatoč brzom širenju pristupa digitalnim i online iskustvima širom svijeta, još uvijek postoje široki nedostaci u pristupu djece digitalnoj i komunikacijskoj tehnologiji.

MLADI U DRŽAVAMA SA NISKIM PRIHODIMA IMAJU NAJMANJE IZGLEDE ZA PRISTUP INTERNETU UDIO MLADIH (15-24) KOJI NE KORISTE INTERNET (%)

Napomena: Ova mapa ne odražava stav UNICEF-a o pravnom statusu bilo koje države ili teritorije, ili razgraničavanja bilo kojih granica. Isprekidana linija približno predstavlja Liniju kontrole u Jammuu i Kashmiru, usaglašenu od strane Indije i Pakistana. Dvije strane se još uvijek nisu složile oko konačnog statusa Jammua i Kashmira. Konačna granica između Sudana i Južnog Sudana još uvijek nije utvrđena. Konačni status područja Abyei još uvijek nije utvrđen. Izvor: © Međunarodna telekomunikacijska unija

Procenat

100

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

Šta adolescenti i omladina misle o online životu? Kao dio istraživanja za Stanje djece u svijetu 2017., U-Report – inovativna komunikacijska platforma koju koristi skoro 4 miliona mladih ljudi širom svijeta, kako bi podijelili svoje poglede na niz zajedničkih problema – poslao je četiri pitanja U-reporterima širom svijeta. Upitnik je prikupio ukupno 63.000 odgovora. Podaci istaknuti u nastavku teksta prikazuju odgovore adolescenata i omladine (uzrasta 13-24) iz 24 zemlje svijeta.*

- u Šta vam se svida vezi sa internetom? 40% je reklo “Učenje o stvarima vezanim za školu ili zdravlje.”

40%

24% je reklo “Razvijanje vještina koje je mogu naučiti u školi.”

Kako ste naucili da koristite internet?

Indonesia

24%

42% je reklo da su sami naučili Honduras

42%

39%

Brazil

“Razvijanje vještina koje ne mogu naučiti u školi” je jako bitno djeci i omladini u Indoneziji (47%), Burundiju (35%) i Brazilu (34%).

CAR

69% mladih u Hondurasu je reklo da su sami naučili, u poređenju sa 19% u Centralnoafričkoj republici.

39% je reklo da su naučili od prijatelja ili rođaka – što su češće navodili ispitanici u državama sa niskim prihodima.

Burundi

9% said “Čitanje o politici/unaprijeđivanju moje zajednice” – više zastupljeno kod starijih uzrasta

PREDGOVOR

https://ureport.in

Šta bi za vas poboljšalo internet?

- u Šta vam se ne svida vezi sa internetom? 23% je reklo “nasilje” Djevojčice

23%

Mladi ljudi iz zemalja sa niskim prihodima su 2,5 puta češće navodili da traže veći pristup digitalnim uređajima.

Dječaci

Djevojčice su češće uznemirene nasiljem (27% u odnosu na 20% kod dječaka)

33% je reklo “Nepoželjni seksualni sadržaji” Djevojčice

33%

Dječaci

Jednako su navele i djevojčice (32%) i dječaci (33%)

31% 12%

10%

Zemlje s niskim prihodima Zemlje sa visokim prihodima

Mladi ljudi u državama sa niskim prihodima su češće uznemireni nepoželjnim seksualnim sadržajima(42% u odnosu na 16% u državama sa visokim prihodima)

“Ne postoji ništa što mi se ne sviđa u vezi sa internetom.”

13% 3%

u državama sa niskim prihodima

u zemljama sa visokim prihodima

Niski prihod

Donji srednji prihod

Gornji srednji prihod

Visoki prihod

* Samo su države sa minimalnim brojem od 100 ispitanika po državi bile uključene u analizu države po kategoriji, naime to su države: Alžir, Bangladeš, Brazil, Burkina Faso, Burundi, Kamerun, Centralnoafrička Republika, Čad, Čile, Obala Slonovače, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Indija, Indonezija, Liberija, Malezija, Meksiko, Mongolija, Pakistan, Peru, Filipini, Tajland i Ukrajina.

01 DIGITALNE

PRILIKE – Obećanje povezivanja POGLAVLJE 1: Ključne stavke Digitalna tehnologija ima ogromni potencijal za širenje dometa i unaprijeđenja kvalitete obrazovanja – ali probleme u obrazovanju ne može ispraviti samo tehnologija. Kako bi se poboljšalo učenje kod djece, digitalni alati moraju biti poduprijeti radom snažnih nastavnika, motiviranih učenika i ispravne pedagogije.

Glas djece koja imaju pristup ovim tehnologijama se čuje kroz blogove, video materijale, društvene medije, magazine, crtane programe, hashtagove, podcast sadržaje i druge forme. Oni prepoznaju potencijal digitalnih alata, koji im pomažu kako bi ostvarili pristup informacijama i pronašli rješenja za probleme koji pogađaju njihove zajednice.

Digitalna ekonomija otvara nova tržišta i stvara nova radna mjesta, uzimajući u obzir i djecu koja nisu dalje usavršavala svoje vještine.

Digitalne tehnologije se sve više koriste kako bi pomogle jednoj od najugroženijih skupina na svijetu: djeci koja su pogođena humanitarnim krizama. Informacijskokomunikacijske tehnologije se koriste za jačanje komunikacije i razmijenjivanja informacija, pospješivanje transfera digitalnih valuta i stvaranje novih oblika podataka, koji mogu koristiti djeci i porodicama u izvanrednim okolnostima.

01 DIGITALNE PRILIKE – Obećanje povezivanja

Ovo poglavlje razmatra mogućnosti koje digitalizacija nudi djeci širom svijeta, no posebno djeci koja su u nepovoljnom položaju radi siromaštva, marginalizacije, sukoba ili drugih kriza u njihovim državama. Primjerice, informacijskokomunikacijske tehnologije su pružile obrazovanje djeci u udaljenim krajevima Brazila i Kameruna, te djevojčicama u Afganistanu, koje ne mogu izaći iz svojih domova. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su također omogućile djeci koja su blogeri i reporteri u Demokratskoj Republici Kongo da promiču svoja prava. One sve više pružaju podršku djeci i njihovim porodicama u vanrednim stanjima i doslovno omogućavaju da se čuje glas djece sa poteškoćama: „Na dan kada sam dobio elektronski uređaj za pisanje moj život se bukvalno promijenio,“napisao je u svojem izvještaju Ivan Bakaidov, 18-godišnji dječak sa celebralnom paralizom.

Brojne su priče i primjeri djece koja širom svijeta koriste mogućnosti koje im se nude kako bi učili i sami uživali u online prostoru, te krojili svoje vlastite puteve ka odrastanju. Ove mogućnosti moraju da se posmatraju uzimajući u obzir stvarnost u kojoj one nisu dostupne milionima djece, te onlinerizike, kao i mogući uticaj koje takvo povezivanje može imati za dobrobit djeteta. No, one pružaju zanimljiv uvid u djelić onoga što se već dešava, kao i onoga što će se desiti u budućnosti. Ideja o digitalnoj povezanosti koja transformira obrazovanje privukla je svjetski interes i otvorila nove mogućnosti, sa razvojnim organizacijama, komercijalnim proizvođačima softvera i hardvera, te obrazovnim institucijama koje razvijaju, testiraju i povećavaju proizvodnju digitalnih proizvoda i usluga za obrazovni sektor. Informacijske tehnologije već proširuju pristup visokokvalitetnim edukacijskim sadržajima, uključujući udžbenike, video materijale i uputstva, uz puno manje troškove nego što je to bio slučaj u prošlosti. Oni potencijalno mogu povećati motivaciju kod učenika, tako što će im približiti učenje i učiniti ga zabavnijim. Pored toga, otvaraju mogućnosti za personalizirano učenje, pomažući učenicima da uče vlastitim tempom i pomažući prosvjetnim radnicima sa ograničenim resursima da učenicima pruže bolje prilike za sticanje znanja.

U kojoj mjeri digitalne tehnologije ispunjavaju ovo obećanje? Bez sumnje, djeci širom svijeta su otvorile pristup učenju, posebno djeci u udaljenim regionima. Omogućili su djeci da učestvuju u e-učenju i pristupe širokom nizu edukacijskih sadržaja koji nisu bili dostupni prethodnim dječijim generacijama. No, kada je riječ o tome da li digitalne tehnologije ubrzavaju proces učenja u učionici, odgovori su do sada ostali podijeljeni. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su već otvorile djeci brojna vrata za razvoj, učenje, učešće, i unaprijeđivanje sebe samih, te situacija u kojima se nalaze. Ipak, ove prednosti su vrlo rijetko dostupne svima – i sve prednosti i prilike koje se pojavljuju za djecu nisu nužno iste u svim dijelovima svijeta. Izazov leži u procijenjivanju obima u kojem se ove prilike mogu proširiti, te postojećih prednosti koje one donose za djecu. Ovo podvlači potrebu za većim brojem istraživanja i evaluacija radi boljeg razumijevanja načina na koji djeca koriste ove prilike u digitalnom dobu, te posebice radi razumijevanja toga zašto neka djeca imaju više prednosti od druge djece. Kako bi od prilika načinili stvarne prednosti za djecu u digitalnom dobu, posebno za učenje, učešće i socijalnu inkluziju, ključno

“

Digitalna tehnologija može igrati veliku ulogu u promjeni našeg doba, ako je iskoristimo kako bi svoj djeci pružili jednake prilike, krenuvši sa onima koji su najviše zapostavljeni.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

je razumijevanje konteksta dječijih digitalnih iskustava i pružanje adekvatnih smjernica i podrške, posebno za djecu koja prolaze kroz procese migracije, kao i za marginalizovane skupine djece, te djecu sa poteškoćama.

proces dizajniranja digitalnih proizvoda mora započeti od uzimanja u obzir dječijih pojedinačnih potreba – uz upotrebu, primjerice, načela Univerzalnog dizajna kao vodećeg principa.

Tehnologija je još uvijek u službi ljudskih kapaciteta i ograničenja. U obrazovanju, to bi podrazumijevalo motivaciju učenika, sposobnost nastavnika i ispravnu pedagogiju. Dokazi ukazuju na to da tehnologija nudi prednosti tamo gdje su pozitivni ljudski napori u učenju već na snazi. Digitalni alat ne može ispraviti nefunkcionalnu birokratiju ili smanjiti nejednakosti u pristupu obrazovanju u slučajevima u kojima većinski dio društva nije prethodno prepoznao i iznio ove probleme.

Djeca koja imaju pristup ovim tehnologijama posmatraju digitalnu povezanost kao izrazito pozitivan aspekat njihovih života. Njihov entuzijazam, oduševljenost i motivacija sa povezivanjem je odraz očite snage i potencijala koje ovi alati imaju da ponude – ne samo za unaprijeđenje svakodnevnih života djece već i za širenje njihovih prilika za boljom budućnošću. Ova snaga i potencijal zahtijevaju podršku, posebice omogućavanjem povezanosti što većem broju djece, pružajući im vještine koje će im povećati prednosti života u digitalnom dobu što je više moguće.

Kako bi istinski koristili djeci, posebno onima koji su najnepovoljnijim položajima,

Glasovi sa radionica Stanje djece u svijetu 2017 “Moja sestra nas je kontaktirala iz Španije “putem video poziva i obradovala našu “porodicu.”

“Naučila sam kodiranje kroz YouTube. “Pogledala sam brojna videa o kodiranju.” 17-godišnja djevojčica, Bangladeš

16-godišnji dječak, Peru

“Ja ću koristiti tehnologiju da promijenim “svijet. Koristiti ću je da osmislim bolje stvari, “napravim nove i da kroz tehnologiju učinim “obrazovanje zanimljivijim.” 17-godišnji dječak, Fidži

“Koristit ću tehnologiju da ljude informiram o “zdravstvenim problemima.” 15-godišnja djevojčica, Nigerija

“Ako ne budemo koristili kompjuter, ako ne “budemo poznavali kompjuter, onda nećemo “znati ništa, uključujući... dobre stvari za “naše živote.” 14-godišnja djevojčica, Timur-Leste

01 DIGITALNE PRILIKE – Obećanje povezivanja

Učenici osnovne škole iz Centralnoafričke Republike pohađaju nastavu u privremenim prostorijama za učenje, nastalim uz podršku UNICEF-a, u izbjegličkom kampu Danamadja u južnom Čadu. Uprkos nepouzdanom mrežnom pristupu u području, mobilni uređaju pomažu starijoj djeci i mladim ljudima u Danamadji da budu u kontaktu sa rodbinom i prijateljima kod kuće – čak i da unaprijede svoje obrazovanje. “Koristim internet radi istraživanja, posebno za biologiju,” rekao je jedan 16-godišnji dječak. “Kamp nema biblioteku”.

02 DIGITALNE

PODJELE – Propuštene Prilike POGLAVLJE 2: Ključne stavke Osnovna internetska povezanost još uvijek predstavlja izazov za djecu u najsiromašnijim državama i ruralnim područjima. No, podjele ‘druge razine’, koje sežu dublje od pristupa i povezana su sa načinom kako djeca koriste internet – su sve ključnije u premoštavanju digitalne podjele.

Faktori poput obrazovanja, korisničkih vještina, vrste uređaja i dostupnosti sadržaja na lokalnim jezicima utiču na to kako djeca koriste internet, šta rade u online prostoru, te kako mogu maksimalno uvećati online prilike.

Djeca koja danas nemaju pristup ovim tehnologijama propuštaju edukacijske resurse i pristup globalnim informacijama, kao i prilike za učenje digitalnih vještina, sklapanje prijateljstava i razvijanje novih oblika ličnog izražavanja.

Kako djeca prelaze u zrelo doba i svijet rada, povezanost u digitalnom dobu sve više podrazumijeva razliku između sposobnosti ili nesposobnosti mladih ljudi da zarade za život.

02 DIGITALNE PODJELE – Propuštene Prilike

Ovo poglavlje ispituje podatke o tome koga su ove prilike zaobišle, te o tome šta znači biti nepovezan u digitalnom dobu. Brojke sa samog vrha liste su poražavajuće: u Africi, troje od petero djece (uzrasta od 15 do 24) nema pristup internetu; u Evropi, ovaj omjer je na svega jedno dijete od 25-ero djece. No, digitalna podjela seže dublje od same povezanosti na internet. U svijetu u kojem je 56% internet stranica na engleskom jeziku, mnoga djeca ne mogu pronaći sadržaje koje razumiju i koji su povezani sa njihovim životima. Također, mnogi nemaju potrebne vještine, kao ni pristup uređajima poput laptopa, koji bi im omogućili da maksimalno iskoriste prilike koje nudi online svijet. Ako se ove digitalne podjele ne prevaziđu, one će samo produbiti postojeće socio-ekonomske podjele. Digitalne podjele odražavaju dublje, socio-ekonomske podjele – između bogatih i siromašnih, muškaraca i žena, gradova i ruralnih područja, te između obrazovanih i neobrazovanih. Primjerice, 81% stanovništva u razvojenim državama koristi internet, što je više od polovine od brojke u zemljama u razvoju (40%), što je, zauzvrat, više od polovine od brojke u najnerazvijenijim državama (15%). No, ne samo da digitalne podjele razdvajaju one koji imaju pristup internetu od onih koji ga nemaju; one idu dublje, uključujući i to kako ljudi – uključujući i djecu – koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije, kao i kvalitetu online iskustva. Sve ovo može znatno varirati, što odražava faktore poput stepena korisničkih vještina i obrazovanja, vrsta uređaja koje koriste, porodičnih prihoda i dostupnih sadržaja na njihovom maternjem jeziku. Neka djeca, koja po prvi put uđu u online svijet, nađu se u digitalnom prostoru gdje njihov jezik, kultura i problemi nisu zastupljeni. Zašto je ovo sve važno? Bez obzira na to da li su u potpunosti ili dijelom imaju pristup online svijetu, ili uopće nemaju taj pristup, svako dijete danas odrasta u digitalnom svijetu kojeg pokreću tehnologija i informacije. Trenutačno, djeca koja nemaju pristup internetu propuštaju bogate edukacijske resurse, pristup globalnim informacijama i prilike za učenje u online svijetu; također se odriču i načina na

koje mogu graditi nova prijateljstva i lično izražavanje. Za djecu u nepovoljnom položaju, poput djece koja imaju poteškoće u razvoju, povezanost može značiti veliku razliku, pružajući im jednake prilike umjesto marginalizacije. Za djecu migrante može osigurati sigurnije putovanje i šansu da ostanu u kontaktu sa članovima svoje porodice, te bolje prilike za pronalazak posla i obrazovnih mogućnosti u stranoj zemlji. Kada djeca dostignu zrelost i uđu u svijet rada, pristup internetu će sve više podrazumijevati razliku u sposobnosti ili nesposobnosti zarađivanja za život. Oni koji imaju pristup digitalnim tehnologijama i vještinama, da bi ih iskoristili na najbolji mogući način, imat će prednost naspram onih koji nemaju taj pristup ili te vještine. Iskustva odraslih nam govore da prednosti koje nudi digitalna tehnologija imaju oni koji posjeduju vještine da ih okrenu u svoju korist. Prema podacima iz najbogatijih zemalja svijeta, posjedovanje iskustva u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama je imalo velikog učinka na učešće radne snage, te na primanja u državama poput Australije i Sjedinjenih Država. Odrasli koji ne posjeduju ovakvo iskustvo, čak ako su zaposleni, vrlo često imaju manja primanja od onih koji posjeduju

“ Digitalna povezanost nije samo ‘nova potreba našeg vremena’; ona nudi potencijal za prekidanje međugeneracijskog kruga nepovoljnog položaja.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

informacijsko-komunikacijske vještine. Druga istraživanja o odrasloj populaciji u zemljama kao što su Indija i Tunis ukazuju na slične pronalaske. Rizik da povezanost može postati podstrekač nejednakosti, a ne donositelj prilika, je istvoremeno i stvaran i neposredan. Uzmite u obzir mobilnu tehnologiju, koja je postala ugrađena u svaki aspekt svakodnevnog života – i to u jedinstvenom ritmu. Kao što ističe Izvještaj o svjetskom razvoju za 2016. godinu.: Digitalne dividende, koji je sastavila Svjetska banka, “Više domaćinstava u zemljama u razvoju posjeduje mobilni telefon, nego što ih ima pristup struji ili čistoj

vodi, te skoro 70% petine stanovništva na dnu ljestvice u zemljama u razvoju posjeduje mobilni telefon.” Povezanost putem mobilnih uređaja možda treba proći još dug put do smanjivanja podjele. Ipak, dok posjedovanje smartphone uređaja vrtoglavo raste u mnogim državama, uključujući i novonastale ekonomije, lahko je zamisliti koliko će pristup ovim tehnologijama biti, ili već jeste bitan. Digitalna povezanost nije samo ‘nova potreba našeg vremena’; ona nudi potencijal za prekidanje međugeneracijskog kruga nepovoljnog položaja.

Glasovi sa radionica Stanje djece u svijetu 2017 „Moram da dijelim iPad sa svima u svojoj „porodici, tako da ga ja koristim jako malo. ”

„ Povezivanje na internet je sporo – veza se „stalno gubi i svi moji prozori se onda izgube.”

15-ogodišnja djevojčica, Moldavija

16-ogodišnja djevojčica, Tunis

„Ponekad želim da idem na internet, ali „nemam nikoga ko bi mi mogao pomoći i „pokazati mi kako.”

„Mi imamo kompjutere i učionice s „kompjuterima. Možemo ih koristiti kada god „poželimo.”

12-ogodišnja djevojčica,

16-ogodišnja djevojčica, Butan

Centralnoafrička Republika

„Tehnologija je nedostupna.” 15-goodišnji dječak, Jordan

02 DIGITALNE PODJELE – Propuštene Prilike

Početkom 2017. godine, Waibai Buka, mlada devojka iz Kameruna, prvi put je mogla da koristi internet preko UNICEF-ovog projekta “Poveži moju školu”. Učenici iz regiona - koji su duboko pogođeni humanitarnom krizom u Čadu - stekli su pristup satelitskoj internetskoj opremi i tabletima kroz projekat, a UNICEF ih je zatražio da pričaju priče o svom svakodnevnom životu putem slika i videa.

03 DIGITALNE

OPASNOSTI– Opasnosti online prostora POGLAVLJE 3: Ključne stavke Informacijskokomunikacijske tehnologije su uvećale tradicionalne opasnosti (primjerice maltretiranje) i kreirale nove oblike zlostavljanja i iskorištavanja djece, poput materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje, urađenih po narudžbi, te spontanog sadržaja (uključujući i slanje seksualnih poruka, tzv. ‘sexting’) i uživo emitovanje seksualnog zlostavljanja.

Kriptovalute, komunikacija s kraja na kraj kodiranih platformi i ‘Mračni Web‘ olakšavaju prenos uživo i predstavljaju stvarni izazov za provođenje zakona.

Djeca su nesrazmjerno pogođena online opasnostima, a time i gubitkom privatnosti. Manje je vjerovatno da će oni razumjeti te rizike i vjerovatnije je da će biti podložni opasnostima. Ova posebna ranjivost ukazuje na to kada rizik postaje stvarna opasnost za djecu.

Od 2012. godine, procjenjuje se da je oko 100 miliona djece, većinom iz Afrike i jugoistočne Azije, ostvarilo pristup internetu po prvi put. Bez odgovarajuće zaštite, najugroženija djeca na svijetu će biti suočena sa još većim rizikom prilikom izlaganja opasnostima u online prostoru.

03 DIGITALNE OPASNOSTI– Opasnosti online prostora

Ovo poglavlje ulazi u mračnu digitalnu stranu, te rizike i prijetnje koje sa sobom nosi online prostor, uključujući i utjecaj interneta na dječije pravo na privatnost i izražavanje. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su povećale neke od tradicionalnih opasnosti po djetinjstvo: iako je prethodno bio ograničen na školsko dvorište, nasilnik sada može da prati žrtve u njihove domove. No, ove tehnologije su stvorile i nove opasnosti, poput širenja napasnikovog vidokruga, podsticanje nastanka materijala o seksualnom zlostavljanju nastalog‘po narudžbi’, te širenja tržišta za uživo emitovanje seksualnog zlostavljanja. Jedno dijete, koje je bilo žrtva online prenosa, reklo je: „Kada stranci kažu ‘skinite se,’ mi svučemo odjeću.” Također, tu je i opasnost da mnoga djeca i roditelji nisu svjesni – prijetnji po dječiju privatnost, primjerice, koje dolaze iz procesiranja podataka industrijskih razmjera, što je internet sada učinio mogućim.

Nijedno dijete prisutno u online prostoru nije u potpunosti sigurno od online rizika, no oni najugroženiji će najčešće biti izloženi ovim opasnostima. U Madagaskaru, jedan učitelj je od 16-godišnje djevojčice zatražio sumu u vrijednosti od 300 američkih dolara u zamjenu za prolaznu ocjenu. U očaju da nađe novac, ona je došla do čovjeka s kojim je šest mjeseci preko interneta bila u kontaktu. „Kidnapovao me je i dva mjeseca me držao zaključanu u svojoj kući. Više puta me je sliovao“, rekla je. Nakon što je spasila nova policijska jedinica za kibernetički kriminal, pružena joj je medicinska briga, savjetovanje i psihološka podrška u socijalnom centru One-Stop, kojim upravlja država, uz podršku UNICEF-a. I čovjek i učitelj su uhapšeni. „Sada sam uredu. Vratila sam se u školu“, rekla je djevojčica. „Voljela bih da sam imala nekoga da me usmjeri. Moji roditelji nisu znali da sam razgovarala sa strancima.“ Priča ove djevojčice je za većinu roditelja i staratelja njihova najveća noćna mora o tome šta bi se moglo desiti kada dijete ima pristup internetu. Iako njeno iskustvo predstavlja ekstremni primjer štete koju internet može prouzrokovati, ovo seže u samu srž široko rasprostranjene zabrinutosti o prijetnjama s kojima se djeca susreću

na internetu; naime, online svijet može razrušiti tradicionalne zaštite koje većina društava nastoji izgraditi oko djeteta, nadalje ih izlažući neprikladnom sadržaju, neprikladnom ponašanju i potencionalno opasnim dodirima sa vanjskim svijetom. Ovi rizici nisu posve novi – već dugo vremena djeca maltretiraju ili su maltretirana, često su izložena, ili su tragala za nasilnim i seksualnim materijalima, te su uvijek bila podložna riziku od seksualnih napasnika. No, većina roditelja vjerovatno smatra da je prethodne generacije bilo lakše štititi od takvih rizika. Kućni prag je nekoć bio prepreka nasilnicima iz školskih dvorišta; sada im društveni mediji omogućavaju da prate svoje žrtve u njihove domove. Istraživači obično dijele ovaj široki raspon rizika koji se susreću online u tri kategorije – rizici sadržaja, kontakta i ponašanja. Rizici sadržaja: Gdje je dijete izloženo neželjenom i neprikladnom sadržaju. Ovo može uključivati seksualne, pornografske i nasilne slike; određene oblike oglašavanja; rasističke, diskriminacijske i materijale koji sadrže govor mržnje; internet stranice koje promiču nezdrava ili opasna ponašanja, poput samoozljeđivanja, samoubistva i anoreksije.

“

Nijedno dijete nije sigurno od online rizika, a nasilnicima, seksualnim prijestupnicima i krijumčarima ljudi nikada nije bilo lakše da nađu mete među onima najugroženijim.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

Rizici kontakta: Gdje dijete učestvuje u rizičnoj komunikaciji, kao, primjerice, sa odraslom osobom koja traži neprikladan odnos ili dijete za seksualne potrebe, ili sa pojedincima koji nastoje da radikaliziraju dijete i njega ili nju ubijede da učestvuje u nezdravim i opasnim ponašanjima. Rizici ponašanja: Gdje se dijete ponaša na određeni način koji doprinosi nastanku rizičnog sadržaja ili odnosa. Ovo može uključivati djecu koja pišu ili stvaraju materijale pune mržnje o drugoj djeci, podstičući rasizam, ili objavljivanjem ili dijeljenjem seksualnih slika; uključujući materijal koji su sami kreirali.

Ovi rizici moraju biti posmatrani u kontekstu. Sva djeca se suočavaju sa vjerovatnoćom susretanja prijetnji koje su posljedica internet tehnologija. No, za većinu djece, ova vjerovatnoća ostaje samo to – vjerovatnoća. Ključno je razumjeti zašto ovaj rizik predstavlja istinsku opasnost za neku djecu, ali ne i za drugu. Razumijevanjem i odgovaranjem na ove ranjivosti, možemo bolje štititi djecu i na internetu kao i van njega, te pružiti im da uživaju u prilikama koje nudi povezivanje sa digitalnim svijetom.

Glasovi sa radionica Stanje djece u svijetu 2017 „Ja sam... objavio sliku na Facebook i dobio „sam komentar koji me je uspaničio.” 14-godišnji dječak, Senegal

„ Pazim na svoju privatnost i na to da niko „ne može vidjeti ono što ja objavljujem, moje „slike i moje statuse.” 15-godišnji dječak, Gvatemala

„Uznemirim se kada moja mama objavi sliku „mene bez moje dozvole.” 15-godišnja djevojčica, Paragvaj

„Pazim da izbjegavam narušavanje „privatnosti.” 17-godišnja djevojčica, Brazil

„Brine me da će neko možda objaviti loše „stvari u moje ime ako moj račun bude „hakiran.” 16-godišnja djevojčica, Burundi

03 DIGITALNE OPASNOSTI– Opasnosti online prostora

Angeline Chong, 17-godišnja djevojčica, ide na ručak sa svojim školskim drugaricama u Kuala Lumpuru, u Maleziji. Kao bivša žrtva maltretiranja na internetu, Angeline je bila inspirisana da se priključi omladinskoj novinarskoj platformi nazvanoj R.AGE, nakon što je pročitala izvještaj o njihovoj tajnoj istrazi seksualnih napasnika koji koriste mobilne komunikacijske aplikacije kako bi vrebali maloljetne djevojčice. Prema malezijskoj policijskoj jedinici za seksualne zločine, u 2015. godini, 80% žrtava koje su silovali internet poznanici je činilo djecu u dobi od 10-18 godina. © UNICEF/UN0140089/Humphries

04 DIGITALNA

DJETINJSTVA – Živjeti online POGLAVLJE 4: Zaključci Da li i koliko djeca imaju koristi od digitalnih iskustava, ima poveznicu i sa njihovim polaznim tačkama u životu. Dok oni sa jakim društvenim i porodičnim odnosima vjerovatno koriste internet kako bi ojačali ove odnose - što dovodi do poboljšanja njihovog blagostanja djeca koja proživljavaju usamljenost, stres, depresiju ili probleme kod kuće, na primjer, mogu utvrditi da internet povezuje neke od ovih postojećih teškoća.

Nekorištenje digitalnih medija uopće i pretjerano korištenje , imaju tendenciju ka negativnim efekatima, dok umjerena upotreba ima pozitivne efekte.

Da li su djeca ovisna? Prema nauci, ne. Korištenje terminologije zavisnosti u kontekstu svakodnevne upotrebe djece - uključujući i medijsko izvještavanje o ovim pitanjima - nije od pomoći i ponekad je štetno.

Zabrinutost roditelja i nastavnika o prekomjernom vremenu ispred ekrana ne treba ignorisati, ali se mora razmatrati u kontekstima mnogih drugih faktora koji utječu na dobrobit djece - od funkcionisanja porodice i dinamike škole do fizičke aktivnosti i ishrane.

04 DIGITALNA DJETINJSTVA – Živjeti online

Ovo poglavlje istražuje neke od načina na koje digitalizacija mijenja djetinjstvo, u dobrom i lošem smislu. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su promijenile kako djeca formiraju i održavaju svoja prijateljstva, omogućavajući im da održavaju skoro konstantan kontakt sa svojim vršnjacima. Također su transformisali koliko djece koristi slobodno vrijeme, pružajući im konstantan pristup videima, ažuriranjima društvenih medija i izuzetno impresivnm igrama. Mnogi odrasli se plaše da ove promjene nisu sve na bolje, brinu se da prekomjerno vrijeme ispred ekrana izoluje djecu iz njihovih porodica i okoline, podstiče depresiju, pa čak i dovodi do gojaznosti djece.

Video igrice. Televizija. Stripovi. Radio. Google pretraga pri društvenim i roditeljskim brigama o uticaju tehnologije na dobrobit djece jasno kaže da takve brige nisu ništa novo. Radio je okrivljen za nesanicu. Stripovi za stvaranje kriminalne i promiskuitetne dece. Televizija za socijalnu izolaciju. I video igrice za izvanmrežno povezivanje. Još od XVI vijeka, neki su se plašili da bi pisanje povećalo zaborav, jer se ljudi više ne bi oslanjali na pamćenje za informacije. Oni su također brinuli da će knjige i štampa dovesti do toga što danas nazivamo preopterećenjem informacijama. Ipak, u poređenju sa svojim inovativnim prethodnicima, internet - i kako ga djeca koriste - izaziva zabrinutost drugačijih razmjera. Povezivanje i interaktivnost je teže oduzeti ili isključiti. Njihovu upotrebu od strane djece je teže pratiti. I dok djeca pristupaju zabavi, informacijama ili društvenim mrežama preko povezanog uređaja, ovi uređaji prikupljaju i informacije o njima. Pitanja o uticaju povezanosti i interaktivnosti često se pojavljuju među roditeljima, pedagozima, kreatorima politika i liderima industrije. Da li je digitalni angažman prijetnja za dobrobit djece? Da li troše previše vremena na to? Ko je u najvećoj

opasnosti? Šta roditelji i staratelji mogu učiniti da bi istovremeno djeci omogućili da istražuju i razvijaju se nezavisno, a da im obezbeđuju i dovoljno nadzora? Da li i koliko djeca imaju koristi od digitalnih iskustava, ima poveznicu i sa njihovim polaznim tačkama u životu. Dok oni sa jakim društvenim i porodičnim odnosima vjerovatno koriste internet kako bi ojačali ove odnose - što dovodi do poboljšanja njihovog blagostanja - djeca koja proživljavaju usamljenost, stres, depresiju ili probleme kod kuće, na primjer, mogu utvrditi da internet povezuje neke od ovih postojećih teškoća. Nasuprot tome, djeca koja se bore sa svojim društvenim životima izvan mreže , mogu ponekad razviti prijateljstva i primati socijalnu podršku na mreži koju ne primaju nigdje drugo Pitanja o vremenu ispred ekrana za povezanu djecu, iako još izazivaju debate , su sve više zastarjela. To je zato što ne postoji jasan dogovor o tome kada se vrijeme provedeno u digitalnoj tehnologiji pomjera od umjerenog do prekomjernog; ‘Koliko je previše’ je potpuno individualno, ovisi o dobi djeteta, individualnim karakteristikama i širem životnom kontekstu. Mnoga djeca u kontekstima visoke povezanosti teško procjenjuju koliko vremena provode sa digitalnom tehnologijom, jer ih manje-više koriste sve vrijeme.

“ Roditelji i nastavnici

se bore sa konfliktnim porukama – da li bi trebali ograničiti vrijeme provedeno ispred ekrana, s jedne strane, ili nabaviti najnoviji uređaj - tako da njihova djeca mogu držati korak sa okruženjem - s druge strane.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

Kako se o ovim pitanjima raspravlja i proučava, pojavljuju se neke osnovne istine. Umjesto ograničavanja korištenja digitalnih medija za djecu, pažljivije i podržavajuće posredovanje od strane roditelja i odgajatelja ima najviše obećava za omogućavanje djeci da izvuku maksimalnu korist i minimalni rizik od povezanosti. Više pažnje treba posvetiti sadržajima i aktivnostima dječijih digitalnih iskustava - šta oni rade na mreži i zašto - a ne strogo koliko vremena provode ispred ekrana. Konačno, buduća istraživanja i politike treba da uzmu u obzir životni kontekst djeteta u potpunosti - starost, pol, ličnost, životnu situaciju, društvenu i kulturnu

sredinu i druge faktore – da bi razumijeli gdje povući liniju između zdrave i štetne upotrebe. Da bi se poboljšala dobrobit djece, važno je koristiti holistički pristup i fokusirati se na druge faktore za koje se zna da imaju jači uticaj od vremena provedenog ispred ekrana, kao što su funkcionisanje porodice, društvena dinamika u školi i socio-ekonomski uslovi, uz istovremeno podsticanje umjerenog korištenja digitalne tehnologije.

Glasovi sa radionica Stanje djece u svijetu 2017 “Završila sam u lošim odnosima sa mamom “za provođenje previše vremena na “digitalnim uređajima i ne trošenja dovoljno “vremena na školske obaveze.” 13-GODIŠNJA DJEVOJČICA, REPUBLIKA KOREJA

“pogoršati. “ 16-GODIŠNJA DJEVOJČICA, TAJLAND “ Smatram da nas je internet približio onim “osobama koje su udaljene a udaljio od onih “koje su nam u blizini. “ 16-DJEVOJČICA, DEMOKRATSKA REPUBLIKA

“Bilo je toliko uređaja u okruženju još od “detinjstva i tako je lako postati ovisnik.” 15-GODIŠNJI DJEČAK, JAPAN

“ Moj nastavnik se plašio da neću raditi “domaće zadatke koje mi je zadavala, nego “da ću trošiti svoje vrijeme online. “ 17-GODIŠNJI DJEČAK, MALEZIJA

“ Plašim se da će mi se školsko postignuće

KONGO

04 DIGITALNA DJETINJSTVA – Živjeti online

U selu Porumbeni blizu Chisnaua, u Moldaviji, Gabriela Vlad, 17-godišnjakinja, koristi mobitel kako bi razgovarala sa svojom majkom, dok je posmatra njena majka-hraniteljica. Približno 21% moldavske djece mlađe od 18 godina ima najmanje jednog biološkog roditelja koji živi u inostranstvu radi traženja boljih ekonomskih prilika i slanja novca svojim porodicama. Digitalna tehnologija predstavlja sponu koja pomaže djeci, adolescentima i odraslima da se nose sa fenomenom ‘odliva roditelja’.

05 DIGITALNI

PRIORITETI iskoristiti dobro, ograniciti ˇ štetu

05 DIGITALNI PRIORITETI - iskoristiti dobro, ograničiti štetu

Nema sumnje da će digitalne tehnologije sve više utjecati na budućnost brzo rastućeg broja djece. Djeca već predstavljaju značajan procenat globalne umrežene populacije, a njihov udio će se samo povećavati u bliskoj budućnosti, pošto prodor interneta postaje sve veći u regionima sa najbržim udjelom djece i mladih. Za njihovu upotrebu će biti dostupno više digitalnih uređaja i online platformi, ne manje. ICT će nastaviti da oblikuju život djece, u dobrom I lošem smislu, baš kao što nove tehnologije poput Interneta stvari i vještačke inteligencije pomažu da se transformišu digitalni pejzaži na globalnom nivou.

Način na koji će djeca nastaviti doživljavati ove transformacije uveliko varira u načinima koji refklektiraju načine na koji oni doživljavaju “stvarni svijet”. Nije iznenađujuće da će najugroženiji i marginalizirani najčešće biti isključeni iz ubiranja koristi od interneta i povezanosti odnosno oni će najvjerovatnije iskusiti štetu nanešenu od strane negativnih aspekata tehnologije. Ostali kritični faktori - uključujući rod, status obrazovanja, tradicionalne norme, jezik i lokaciju - svi igraju ulogu u uticaju koji digitalna tehnologija ima na živote djece, u dobrom i lošem smislu. Ne postoji nedostatak međunarodnih instrumenata, smjernica, sporazuma i principa koji se bave pitanjima poput slobode interneta, otvorenosti, neutralnosti mreže, dostupnosti i poštovanja ljudskih prava. Ono što je potrebno nije više smijernica, samih po sebi, već dogovorenih principa i prioritetnih aktivnosti koje prepoznaju odgovornost koju dijelimo u zaštiti djece od opasnosti digitalnog svijeta i u pomoći svakom djetetu da iskusi korist koju mrežna povezanost nudi. Ovo nije samo u najboljem interesu djece. U digitalnom svijetu, ovo je u najboljem interesu društava, koja mogu imati samo korist od djece koja su digitalno pismena, sposobna da se kreću među nebrojenim prilikama i rizicima povezanosti te koja slijede kurs ka produktivnijim budućnostima. Ovdje opisane akcije nisu u potpunosti iscrpne, ali zajedno, one odražavaju osnovni

princip koji treba da vodi smijernicama i praktičnim akcijama u digitalnoj sferi: poštovati i zaštiti dijete.

1. Omogućiti svoj djeci odgovarajući pristup visokokvalitetnim online resursima. Digitalni pristup je sve više determinanta jednakih mogućnosti za djecu, omogućavajući im da izvuku korist od pristupa informacijama, znanju, mogućnostima zapošljavanja, učešću u zajednici i društvenom angažmanu. Međutim, djeca se suočavaju sa nizom prepreka u pristupu internetu te i ako uspiju da se povežu na mrežu – da najbolje koriste online resurse. Stanje djece u svijetu, 2017. Poziva na sljedeće akcije kako bi proširila pristup djece visokokvalitetnim onlajn resursima: Smanjite troškove povezivanja: Tržišne strategije koje podstiču inovacije i konkurenciju među pružaocima usluga mogu pomoći u smanjenju troškova priključenja na internet. Integrisanje optičkih kablova u postojeću infrastrukturu može smanjiti troškove proširenja povezanosti. Također, pružanje poreskih i drugih podsticaja za telekomunikacijsku industriju kako bi se smanjili troškovi povezivanja za siromašne

Naspram: Adolescenti koji učestvuju u radionici u TimurLesteu koriste ikonice kako bi ilustrirali prepreke pristupa internetu

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

U Brazilu, u saveznoj državi Minas Gerais, 17-godišnja djevojčica drži svoj telefon, pokazujući mobilnu aplikaciju Proteja Brasil (Zaštiti Brazil). UNICEF Brazil i partneri su dizajnirali aplikaciju koja bi olakšala prijavljivanje nasilja nad djecom i adolescentima, uključujući i online nasilje te seksualno iskorištavanje.

05 DIGITALNI PRIORITETI - iskoristiti dobro, ograničiti štetu

zajednice i porodice, mogli bi napraviti značajnu razliku. Investirajte u tačke javnog pristupa: Javne tačke pristupa u školama, bibliotekama, centrima za zajednice, parkovima i trgovačkim centrima mogu dramatično povećati pristup “nepovezanoj” djeci. U siromašnijim četvrtima, mobilne jedinice poput autobusa sa Wi-Fi pristupom mogu na isti način povećati povezanost. Promovisati stvaranje sadržaja koji su relevantni za djecu i na njihovim sopstvenim jezicima: Javni i privatni sektor trebaju raditi na stvaranju lokalno razvijenog i lokalnog relevantnog sadržaja, posebno na jezicima manjina i usmeravanjem na udaljenija područja sa niskom gustinom naseljenosti. Prekinuti kulturne, socijalne i rodne barijere ka jednakom pristupu na mreži: Programi obuke koji djevojkama pružaju mogućnosti za sigurno korištenje interneta i poboljšanje njihovih digitalnih vještina mogu u isto vrijeme podsticati samopouzdanje djevojčica u korištenju digitalnih tehnologija i pomoći rješavanju porodičnih problema. Promovisanje dijaloga u zajednici može pomoći u razbijanju mitova oko upotrebe tehnologije i interneta od strane djevojčica. Pomoćne tehnologije i internet platforme mogu omogućiti djeci koja žive s invaliditetom da lakše komuniciraju, podržati ih u učenju i pomoći im da postižu više. Omogućite djeci u pokretu pristup digitalnim uređajima i povezivanje: Vlade, agencije za pomoć i privatni sektor bi trebali obezbijediti javni pristup internetu u kampovima za izbjeglice, imigracionim centrima i drugim javnim mjestima na kojima su učestala djeca u pokretu, kako bi im pomogli da ostanu u kontaktu sa porodicama i prijateljima. Agencije za pomoć bi također trebale razmišljati o radu s privatnim sektorom kako bi obuhvatile usluge prenosa podataka i digitalne uređaje kao dio svojih sveukupnih paketa pomoći.

2. Zaštitite djecu od štete na mreži Digitalno doba je pojačalo postojeće rizike za djecu i stvorilo nove. Zlostavljanje djece, eksploatacija i online trgovina su i dalje prisutni, ne samo na “Mračnom webu” nego i na svakodnevnim digitalnim platformama i društvenim medijima. Osim toga, djeca se suočavaju sa nizom drugih online rizika, uključujući nasilje preko interneta i izloženost neprikladnim materijalima kao što su pornografske ili stranicama za kockanje. Iako većina dece uspešno upravlja ovim poslednjim rizicima, za neke uticaj može biti razarajući i izmijeniti im život. Stanje djece u svijetu, 2017 poziva na sljedeće akcije kako bi djecu zaštitila od postojećih i novonastalih rizika na mreži: Podrška sprovođenju zakona i napora za zaštitu djece. Privatni sektor, a posebno tehnološke kompanije, imaju ključnu ulogu u dijeljenju digitalnih alata, znanja i stručnosti sa agencijama za sprovođenje zakona radi zaštite djece na mreži. Usvojiti i primijeniti strateški okvir “Zaštitimo globalni savez”. Dizajniran za borbu protiv seksualne eksploatacije na mreži, pomenuti strateški okvir za zaštitu globalnih uslova već je usvojilo 70 zemalja. Model postavlja koordinirani odgovor, sa preporukama za akciju u nizu oblasti. Skrojiti zaštite koje će reflektovati dječije razvojne kapacitete. Strategije promovisanja bezbijednosti djece na mreži trebaju uzeti u obzir uzrast i zrelost djeteta. Mlađoj djeci će vjerovatno trebati velika podrška i uputstva od roditelja, nastavnika i drugih odraslih od povjerenja. No, starija djeca će vjerovatno imati veću želju da ponekad rizikuju. U razumnim granicama, takvo preuzimanje rizika je potrebno za djecu da nauče kako da se prilagode i da razviju otpornost.

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

Podrška osobama koje mogu podržati djecu. Programi i politike zasnovane na dokazima mogu nas voditi da razvijemo strategije za roditelje i druge njegovatelje da razviju potrebne vještine da pozitivno posreduju - a ne jednostavno ograniče – dječije korištenje ICT-a. Pored toga, programi mentorstva među vršnjacima mogu pomoći djeci da efikasnije pomažu jedni drugima.

3. Zaštitite privatnost i identitet djece na internetu. U svijetu gdje svaki digitalni potez može biti snimljen i sadržaj može doći do velike publike jednim klikom, djeca se suočavaju sa novim rizicima za njihovu privatnost, reputaciju i identitet. Na primjer, podaci koji se generišu putem njihove upotrebe socijalnih medija mogu se koristiti za neadekvatno oglašavanje i marketing, profilisanje i nadzor. Pored toga, igračke povezane na internet mogu prenijeti misli i osećanja, čak i vrlo male djece, proizvođačima igračaka i potencijalno drugim odraslima. Stanje djece u svijetu, 2017 poziva na sljedeće akcije za zaštitu privatnosti i identiteta djece: Stavite zaštitne mjere kako biste zaštitili privatnost, lične informacije i reputaciju djece. Vlade, preduzeća, škole i mnoge druge institucije obrađuju sve veću količinu podataka vezanih za djecu koja se sakupljaju ili čuvaju na mreži. Svi akteri moraju uspostaviti mjere zaštite ovih podataka u skladu sa međunarodnim i etičkim standardima. Podesite dječije postavke privatnosti na maksimum. Maksimalna zaštita privatnosti treba da bude osnovno podešavanje digitalnih alata i platformi koje koriste deca, a privatnost treba uključiti u dizajn svih novih tehnologija od samog

početka. Pored toga, društveni mediji i druge kompanijske platforme treba da napišu svoje politike i uslove privatnosti na jasnom jeziku koji djeca mogu razumjeti i pružiti im lakše načine prijavljivanja povreda privatnosti ili sličnih problema. Ne koristite lične podatke djece za komercijalnu korist. Preduzeća ne treba da pokušavaju da unovče dječije lične informacije, na primjer putem ciljane reklame. Trebalo bi da razviju etičke protokole i da sprovode povećanu kontrolu i zaštitu za čitav spektar podataka o djeci. Poštujte šifrovanje podataka o djeci. S obzirom na potencijalnu vulnerabilnost djece, trebalo bi koristiti dodatne slojeve zaštite i privatnosti kako bi se zaštitili njihovi podaci. Odluke o dešifriranju podataka o djeci, humanitarnih organa za provođenje zakona koji istražuju zločine na mreži kao što su seksualno zlostavljanje djece ,trebale bi se voditi najboljim interesima djeteta.

4. Podučavajte digitalnu pismenost kako bi djeca bila informirana, angažovana i sigurna na mreži. Današnja djeca su odrasla uz digitalni svijet, ali to ne znači da ne trebaju smijernice i podršku kako bi što bolje iskoristili mogućnost povezivanja. Slično tome, oni ne razumiju svoju ranjivost na rizike na mreži, ili svoju vlastitu odgovornost da budu dobri digitalni građani. Stanje djece u svijetu, 2017 poziva na sljedeće akcije za poboljšanje digitalne pismenosti i bolje korištenje IKT-a u obrazovanju ... Podučavajte digitalnu pismenost u školama. Sa djecom koja koriste internet u sve mlađim uzrastima, škole - a posebno javne škole - moraju uključiti programe digitalne pismenosti iz najranijih razreda.

05 DIGITALNI PRIORITETI - iskoristiti dobro, ograničiti štetu

Obezbijedite djeci pristup dokazanim obrazovnim mogućnostima na mreži. Donekle razočaravajuće iskustvo ICT-a u obrazovanju naglašava potrebu za pilotiranjem i testiranjem različitih modela koji stvarno poboljšavaju rezultate učenja i mogu proširiti pristup efikasnim mogućnostima obrazovanja. Razviti mogućnosti za učenje ICT vještina u neformalnom obrazovanju. Ugrožene djece koja su napustila, ili nikada nisu bili dio formalnog sistema obrazovanja, često imaju najviše koristi od online mogućnosti za učenje. Obezbjeđivanje digitalnog pristupa u centrima za stručno usavršavanje može biti njihova jedina šansa da se angažuju sa ICT-om.

lične podatke na mreži. Djecu treba naučiti kako kontrolisati postavke privatnosti kako bi zaštitili svoje lične informacije - i opasnost da ako se takvi podaci objave javnosti, može dovesti do krađe identiteta i rukovanja podacima. Ojačati učenje online tolerancije i empatije. Djeci je potrebna pomoć u razumijevanju načina na koje se komunikacija na mreži - s nedostatkom verbalnih i obrazovnih tragova značenja i potencijala za anonimnost - razlikuje od tradicionalne komunikacije. Socioemocionalno učenje i učenje empatije mogu razviti dječiju otpornost na internetu i pomoći u smanjenju zloupotrebe i korištenje jezika mržnje.

Podržati razvoj nastavničkih digitalnih veština i pismenosti. Nastavnici moraju biti u mogućnosti da razvijaju svoje vještine i znanje kako bi podržali korištenje IKT-a svojih učenika i pomogli im da razviju razumijevanje sigurne upotrebe interneta izvan učionice.

Budite dobri digitalni modeli za djecu. Nisu samo djeca ta koja su fascinirana digitalnim tehnologijama. Roditelji i druge odrasle osobe trebaju ponuditi djeci model odgovornog i poštenog korištenje ICT-a.

Podrška uspostavljanju online biblioteka. Online biblioteke, kao što je Biblioteka za sve, mogu otvoriti svijet resursa - uključujući i digitalne knjige i udžbenike, video zapise i muziku - djeci kojoj inače nedostaje takav pristup.

5. Iskoristiti moć privatnog sektora da unaprijedi etičke standarde i prakse koje štite djecu i koriste im na internetu.

... i sljedeće akcije da uče djecu o čuvanju svoju sigurnosti na internetu i poštovanju ostalih korisnika : Razumjeti rizike stvaranja i dijeljenja sadržaja. Djecu treba naučiti da sve što objavljuju na internetu - od komentara društvenih medija do videa - više se ne može smatrati privatnim. Isto tako, djeca treba da budu svjesna da se samogenerisani sadržaji, kao što je “sexting” i na neki drugi način dijeljenje seksualno eksplicitnih slika, otvara ih do rizika od iznuđivanja i može na kraju biti razmijenjeno od među neznancima na internetu. Saznajte kako zaštititi privatnost i

Privatni sektor je bio ključni pokretač digitalne revolucije. Kao pružaoci pristupa internetu, proizvođači i pružaoci sadržaja i druge digitalne robe, kao i pružaoci online proizvoda i usluga, preduzeća su sada sve više integrisana u život djece. Kao kontrolori protoka informacija preko mreža, oni također imaju pristup I velikoj količini informacija i podataka o djeci. Ove uloge pružaju poslovnim subjektima značajnu moć i uticaj – a sa njima dolaze I povećane odgovornosti. Stanje djece u svijetu, 2017. Poziva na sljedeće akcije kako bi se unaprijedila etička poslovna praksa koja štiti i koristi djeci na internetu:

Unicef – Stanje djece u svijetu, 2017

Spriječiti mreže od širenja materijala za zlouporabu djece. Tehnološke i internet kompanije trebaju poduzeti korake da njihove mreže i usluge koriste prijestupnicima za prikupljanje i distribuciju slika kojim bi zloupotrijebili djecu. Kontinuirano praćenje najvećih pretnji za djecu i rad sa policijskim organima i drugim zainteresovanim stranama, za pronalaženje inovativnih rješenja za online kriminalne aktivnosti mogu pomoći djeci da budu sigurnija na mreži i van nje.

Učesnici se okupljaju na radionici Stanje djece u svijetu, 2017, u Maleziji, jednoj od 26 država gdje se takve sesije održavaju kako bi u izvještaj bila uključena i prespektiva mladih.

Promovisati nediskriminatorni pristup. Preduzeća mogu učiniti više da pruže djeci pristup internetu, naročito onima u udaljenim područjima. Oni također treba da podržavaju zajedničke principe kao što je mrežna neutralnost, naročito kada to omogućava djeci da pristupe širokom spektru izvora i informacija.

Razviti etičke standarde za poslovanje i tehnologije. Preduzeća treba da rade sa kreatorima politika i zastupnicima dječijih prava da razviju minimalne etičke standarde za svoje usluge i prihvate princip “bezbijednosti po dizajnu”, koji uključuju karakteristike sigurnosti i privatnosti u svoje proizvode. Ponuditi roditeljima alate za kreiranje dobno odgovarajućeg online okruženja. Preduzeća bi trebala da nude roditeljima potpuniji asortiman jednostavnih alata - kao što su zaštita lozinkom, lista blokirano / dozvoljeno, dobna verifikacija i filtriranje - što će im omogućiti da kreiraju siguran online prostor za svoju djecu, posebno mlađu djecu.

01 DIGITALNE PRILIKE – Obećanje povezivanja

6. Stavite djecu u centar digitalne politike. Uprkos procjenama da djeca zauzimaju jednu trećinu ukupne količine korisnika Interneta, aktuelne međunarodne i nacionalne internet politike ne uzimaju dovoljno u obzir različite potrebe i prava djece. Politike vezane za sigurnost na mreži, vještačku inteligenciju i mašinsko učenje, internet neutralnost i otvorenost prije svega ipak razmatraju odraslog korisnika. S druge strane, šire nacionalne politike koje se bave dječijim pravima i dobrobiti, zdravstvo i obrazovanje tek treba da univerzalno prihvate moć digitalnih tehnologija kako bi pomogli u ispunjavanju sektorskih ciljeva. Stanje djece u svijetu, 2017. poziva na sljedeće akcije kako bi dječija prava, stavovi i blagostanje bili u centru digitalne politike: Dati djeci i mladima glas u razvoju digitalnih politika koje utiču na njihove živote. Specifične potrebe, iskustva i perspektive djece i mladih treba da informišu razvoj digitalne politike, a kreatori politike treba da se angažuju sa institucijama i organizacijama koje promovišu prava djeteta i služe potrebama djece u nepovoljnom položaju i djeci općenito, da produbljuju svoje razumijevanje ovih pitanja. Šire, vlada i civilno društvo bi trebali da podstaknu djecu da koriste digitalne platforme kako bi podijelili svoje stavove sa kreatorima politika.

Pratite nepodudaranja i barijere u pristupu. Da bi pratili uticaj pristupa internetu na pravičnost i mogućnosti, bitno je uložiti u prikupljanje podataka o povezivanju djece. Podatke treba razvrstati po imućnosti, geografskom položaju, polu, uzrastu i drugim faktorima kako bi se uočili nejednakosti u pristupu i mogućnostima i targetiratli programi te pratili napredak. Dokazi se trebaju koristiti za vođenje politika, praćenje i evaluaciju uticaja vladinih politika i strategija, te podrška međunarodnoj razmjeni najboljih praksi. Integrirati pitanja vezana za djecu i polove u nacionalne politike i strategije. Legitimne potrebe i problemi djece treba da budu integrisani u sve politike vezane za IKT i druge novonastale tehnologije, poput vještačke inteligencije. Politike treba biti vođene međunarodnim standardima i trebaju tražiti zaštitu prava djece i zaštitu od diskriminacije i ograničavanja dječije slobode. S pruženom šansom i vještinama - djeca će maksimalno iskoristiti mogućnost povezivanja. Milioni djece širom svijeta već koriste internet za učenje, socijalizaciju i pripremu kako bi zauzeli svoje mjesto kao odrasla osoba na radnom mjestu - da ostave svoj trag u svijetu. Oni žude za tom šansom - i to zaslužuju. Na svima nama je da se potrudimo da svaki od njih to i dobije.

Za svako dijete. Ko god ona bila. Gdje god on živio. Svako dijete zaslužuje djetinjstvo. Budućnost. Fer prilike. Zato UNICEF i postoji. Za svako dijete. Radeći iz dana u dan. U 190 država i teritorija. Dopirući do onih do kojih je najteže doprijeti. Onih koji su najdalje od pomoći. Onih koji su najzapostavljeniji. Onih koji su najmarginalizovaniji. Zato smo tu do kraja. I nikada nećemo odustati.

789280

649383