Godišnjak prhg 14

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije u Rijeci, lipanj 2014.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije u Rijeci, lipanj 2014.

Izdavač:

Prva riječka hrvatska gimnazija

Za izdavača:

Jane Sclaunich, prof.

Glavna urednica: Sandra Vidović, prof.

Uredništvo:

Anita Jokić, prof.

Dajana Rosatti, prof.

Fotografije:

Miroslav Radić, dipl.teolog Roma Đurić

Lektori:

Anita Jokić, prof.

Mirjana Šimunović Ban, prof.

Nataša Kuzmar Colnar, prof.

Grafička priprema: Damir Linić

Tisak: Tiskara Grafokor Zagreb

KATALOGIZACIJA U PUBLIKACIJI – CIP Sveučilišna knjižnica Rijeka UDK 373.5 Prva riječka hrvatska gimnazija Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije u Rijeci: za školsku godinu 2013./2014., glavna urednica Sandra Vidović, prof., Rijeka: Nastavničko vijeće Prve riječke hrvatske gimnazije, 2014.

ISSN 1330 – 142X

Uvodna riječ ravnateljice

Ova nastavna godina bila je izuzetno uspješna, a aktivnosti učenika i nastavnika premašile su brojem i kvalitetom mnoge prijašnje godine. Fotografije, tekstovi učenika i nastavnika podsjetit će vas na provedeno: brojna natjecanja u znanju, izuzetni uspjesi naših sportaša, razmjena učenika s učenicima iz Italije, terenske nastave, izleti i brojni projekti. Posebno nas vesele projekti promicanja prirodnih znanosti u suradnji s Medicinskim fakultetom i radom učenika na istraživačkim projektima fakulteta. Ugostili smo međunarodnu putujuću izložbu „Kuća Anne Frank“ koju financira Europska unija; uključili učenike u međunarodni projekt simulacije rada Međunarodnog kaznenog sudu. Sportske aktivnosti uvijek po brojnosti i uključenosti učenika su najzastupljenije: organizirali smo Malonogomentni turnir gimnazija, Olimpijski dan u Golubinjaku, uključili se u projekt promicanja

Dragi svi,

J

oš jedna godina je iza nas, godina u kojoj smo vrijedno učili, radili, stvarali, igrali se i putovali.

Kako bismo dio onoga iza nas oteli zaboravu i ove godine tiskali smo Godišnjak u kojem nastojimo promovirati znanje, vaše interese i hobije, vaše uspjehe i postignuća.

Ovogodišnji godišnjak vizualno se razlikuje od prethodnih, ponajprije zbog boje i mnoštva fotografija kojima smo dali prednost u odnosu na tekstove. Maturantima koji su ove godine dovršili jednu životnu priču, posvetili smo više prostora na drugačiji način. Nadamo se da nam zbog toga ostali neće zamjeriti. Svi ćete doći na red. Rubrika nema mnogo. Zbog jednostavnijeg korištenja svi su događaji poredani kronološki.

sporta bez nasilja i skupili impozantnu kolekciju pehara i medalja na natjecanjima u raznim sportovima gdje najviše sjaji zlato naših učenika rukometaša koji su postali državni prvaci. Ne zaboravljajući glazbu i pjesmu organizirali smo 5. jubilarni veliki rock koncert u dvorištu škole na kojem su sudjelovali i učenici susjedne gimnazije.

Učenici i nastavnici su i ove godine pokazali visoku razinu solidarnosti i spremnosti za pomoć u različitim humanitarnim aktivnostima: akcija darivanja krvi, posjet hospiciju za Svjetski dan bolesnika, skupljanje hrane za Socijalnu samoposlugu i novčane donacije za stradale u poplavama.

Učenici su ove godine imali priliku pohađati i znakovni jezika kao izvannastavnu aktivnost.

Zahvaljujem se svima na uspješnom radu i neka nam mladost, znanje i entuzijazam prisutan na ovim stranicama i dalje bude poticaj za kreativan i kvalitetan rad.

Jane Sclaunich, prof. ravnateljica

Za kraj Vam želim poručiti nešto patetično i istinito. U ovaj godišnjak je uloženo mnogo truda, ali sve to nema smisla bez vaše pomoći i angažiranosti.

Pozvani su bili svi, a uključili su se samo neki. Zato ovdje moram istaknuti profesoricu Anitu Jokić koja zna koliki se obim posla krije iza ove knjižice i učenicu Romu Đurić koja je previše sati utrošila radeći na fotografijama.

I zato… Godišnjak u ruke i… komentirajte, propitkujte, kritizirajte i hvalite, ali najvažnije od svega sudjelujte dogodine!!! Mogućnosti su neograničene i ovise samo o vama.

Vaša urednica Sandra Vidović

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

P

red vama je 49. broj Godišnjaka Prve riječke hrvatske gimnazije koji već tradicionalno služi da nas u narednim godinama podsjeća na sve aktivnosti provedene u šk. godini 2013. /2014., a učenike na najljepše razdoblje njihova školovanja.

3

UVODNA RIJEČ RAVNATELJICE ............................................................3 UVODNA RIJEČ UREDNICE ....................................................................3

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Kazalo

U BROJKAMA Analiza uspjeha na kraju nastavne godine 2012./2013..................................................................................................6 Državna matura 2012./2013.................................................................8 Upisi........................................................................................................... 10 Učenica generacije 2012./2013. ...................................................... 11

4

NA ODLASKU I DOLASKU Intervju s prof. Ljerkom Žic................................................................ 14 Matejo Kuljiš – legenda Prve riječke............................................... 17 Vedri duh zbornice – Dora Oršić...................................................... 18 Kadrovske promjene............................................................................ 19 Napredovanja u zvanju....................................................................... 19 ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU 1 .dan u novoj skoli............................................................................... 22 Olimpijski dan – Golubinjak '13....................................................... 24 Slatko – slani Dan jezika...................................................................... 26 Terenska nastava iz matematike...................................................... 28 Promocijski dan..................................................................................... 29 Interliber 2013........................................................................................ 30 10 škola – 10 umjetnika...................................................................... 31 Učenici na razmjeni.............................................................................. 32 Predstavljeno profesionalno usmjeravanje i profesionalna selekcija........................................................................ 33 Dan škole 2013....................................................................................... 34 Posjet Islamskom centru u Rijeci..................................................... 40 Izložba „Anne Frank – povijest za sadašnjost“ ........................... 41 Advent u Prhg......................................................................................... 42 Adventska čarolija u Beču.................................................................. 43 Akcija darivanja krvi............................................................................. 44 Ski vikend u Sappadi............................................................................ 45 Terenska nastava u sklopu izborne nastave psihologije............................................................................................... 46 Rijeka psihologije 2014....................................................................... 47 Maškarani dan........................................................................................ 48 Županijsko natjecanje iz hrvatskog jezika................................... 50 Model International Criminal Court .............................................. 51 Civitas i znanstvenici za znanje mladima..................................... 53 Filološka šetnja Rijekom – jezik u gastronomiji.......................... 54 Večer čakavske poezije – uz Svjetski dan poezije...................... 55 Zboristi u Staroj Sušici........................................................................ 56 Riječki Try theatre i naši učenici....................................................... 57 Glazbeno – likovna avantura u Metropoli.................................... 59 Pariz............................................................................................................ 60 British Councle....................................................................................... 61 Terenske nastave – povijest............................................................... 62 S Terenske nastave likovne umjetnosti.......................................... 64

Zajedno smo skupa – 5.put............................................................... 65 Molitveno-karitativna zajednica Agape 1999.-2014................................................................................. 66 Norijada 2014......................................................................................... 69 Izbori na nastavi Pus-a......................................................................... 71 Bridž kao izvannastavna aktivnost.................................................. 72 S radionica Znakovnog jezika........................................................... 73 Street (kao) art........................................................................................ 74 Mala meteorološka radionica........................................................... 75 Otvoreni dani sveučilišnog Odjela za biotehnologiju....................................................................................... 76 People on the move............................................................................. 77 Povijest umjetnosti u slikovnicama................................................ 78 NATJECANJA Županijskih natjecanja........................................................................ 80 S državnih natjecanja........................................................................... 81 Državno iz povijesti.............................................................................. 83 Državno iz francuskog......................................................................... 83 Državno iz filozofije ............................................................................. 84 Državno iz hrvatskog........................................................................... 85 Državno iz geografije........................................................................... 85 Lidrano...................................................................................................... 86 Državna sportska natjecanja............................................................. 87 KREATIVNOST NA DJELU Humans of Rijeka................................................................................... 92 Anja Zabasnik......................................................................................... 93 A Paladin’s pleading poem................................................................. 94 Antonia Juričić........................................................................................ 94 Spieglein, Spieglein an der Wand, wer ist die/der schönste im ganzen Land?................................................. 96 POETRY CORNER: short, sweet & silly, by 3 c............................... 97 SVETA ZEMLJA - dnevnik hodočašća - 5. dan.............................. 98 MLADI SU, USPJEŠNI SU… Sara Kolak...............................................................................................100 Ana Petrović..........................................................................................101 Ema Kajić................................................................................................102 Luana Bobanović.................................................................................103 Luka Šarčević........................................................................................104 Maja Zorić...............................................................................................104 Marin Buneta........................................................................................105 Filip Dangubić......................................................................................106 Marina Barac.........................................................................................106 William Vukelić.....................................................................................107 TO SMO MI… To smo mi...............................................................................................108 Popis djelatnika....................................................................................119 KOME JE ZVONO ODZVONILO Kome je odzonilo................................................................................120

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

U BROJKAMA 5

6

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije U BROJKAMA

7

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

U BROJKAMA

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

U BROJKAMA

Državna matura 2012./2013.

8

U

čenici su ispite mogli prijavljivati od 1. prosinca 2012. do 1. veljače 2013., a ispiti su provedeni od 21. svibnja do 11. lipnja 2013. Ocjenjivalo ih je 946 ocjenjivača, a prošli su i računalnu obradu. Pragovi za ocjene su doneseni u razdoblju od 2.–6. srpnja 2013., rezultati su objavljeni 9. srpnja 2013. godine nakon čega je slijedilo 48 sati za eventualne prigovore.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje je objavilo konačne rezultate 16. srpnja 2013. godine, a u tabeli možete pogledati zbirne rezultate za našu školu po predmetima.

Prvi izbor fakulteta je upisalo 75 maturanata, drugi 15, a treći njih 7 od ukupno 132 maturanta.

Hrvatski jezik (A razina) 4.a 4.b 4.c 4.d 4.e Hrvatski jezik (A razina) 4.b 4.e Matematika (A razina) 4.a 4.b 4.c 4.d 4.e Matematika (B razina) 4.a 4.b 4.c 4.d 4.e Engleski jezik (A razina) 4.a 4.b 4.c 4.d 4.e Engleski jezik (B razina) 4.a 4.b 4.e Njemački jezik (A razina) IV.a/b IV.c/d 4.b (razina B)

Predmet, razred

Biologija Psihologija Kemija Politika i gospodarstvo Fizika Povijest Informatika Talijanski jezik Logika Likovna umjetnost Sociologija Francuski jezik Geografija Filozofija

28 26 28 25 20

106,8 104,8 115,2 119,84 107,8

101

2 3

125 110,3

85

10 11 3 12 3

30 27 24,6 33,2 28,6

32

18 17 25 13 20

28,78 22,88 25,6 24,9 23,3

19,7

60,3 55,35 63,7 65,8 57

57,8

4 3 7

47,2 41,3 35

40

4 5 1

58,3 59,5 41

24 22 28 25 18

Izborni predmeti Broj pristupnika Ostvareno bodova u PRHG u PRHG 36 63,63 35 48,94 22 35,77 17 36,65 17 36,24 12 51,92 10 22,8 8 59,37 7 34,86 5 73,4 4 42,25 4 64,75 3 64,33 3 71

Ostvareno bodova u RH

56 56 39

Ostvareno bodova u RH 53 41 39,3 29 35,8 43 16 60 31 68 33,2 63 68 47

Ocjena odličan je san i nada velikog broja maturanata, a u tome je najbolje uspjela učenica 4.d razreda Zoe Jelić Matošević koja je zaslužila odličnu ocjenu iz hrvatskog jezika, engleskog jezika i matematike (sve viša razina) i biologije. Učenik 4.b razreda Kristijan Volarić je napisao savršen ispit iz povijesti i tako ostvario najbolji rezultat na razini cijele Hrvatske.

Na višoj razini obveznih predmeta najveći broj učenika je postiglo ocjenu odličan iz engleskog jezika-njih dvadeset i dvoje, iz hrvatskog jezika njih sedmero i dvoje iz matematike.

Odličan je rezultat ostvarilo i osam učenika na nižoj razini matematike, po dva učenika iz biologije, talijanskog jezika i psihologije te po jedan iz njemačkog jezika, francuskog jezika, politike i gospodarstva,povijesti i likovne umjetnosti.

Podatke prikupila Dragana Franjić, prof.

Podatke obradila i oblikovala Anita Jokić, prof.

U BROJKAMA

Predmet, razred

Ostvareno bodova u PRHG

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Obvezni predmeti

Broj pristupnika u PRHG

9

U BROJKAMA

Upisi

U

Republici Hrvatskoj pokrenut je sustav e-upisa.

Sadašnji učenici prvih razreda upisani su elektronskim putem.

…….1D: Jelena Sarajlić: Ja sam jako zadovoljna e-upisima pogotovo zato što nisam morala čekati u redu u školi i što nije bilo papirologije.

Klara Mladenić: Bilo je dosta praktično jer smo mogli izabrati više različitih programa i mogli smo u kućnom miru odabrati ono što nas zanima. …….1C:

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Kakva su iskustva?

10

…..1A: Adrian Šaina: Sustav nije previše kompliciran, ali je bio malo nejasan odabir stranih jezika i izbornih predmeta u jezičnim razredima.

Lea Perić: Meni je bilo dobro zato što nisam morala ići od škole do škole već sam sve mogla riješiti od kuće i u svakom sam trenutku mogla provjeriti kako stojim na ljestvici.

Nina Medanić: Meni se ovo činilo kao dobra ideja. Nije mi trebala pomoć starijih jer je sve bilo dobro objašnjeno.

Viktorija Vujić : Nismo morali skupljati papire i potvrde, sve je već bilo uneseno. ……1B: Dino Alić: Cijeli je sustav bio dobro osmišljen. Drago mi je da nisam morao stajati u dugim redovima za upis.

Laura Kovačević: Uputstva za dobivanje PIN-a nisu bila dovoljno jasna, ali na kraju je sve dobro završilo. …….1E: Dina Ljubiša: Meni je to bilo dobro jer sam u svakom trenutku mogla vidjeti koja sam na ljestvici poretka i mogla sam se istovremeno prijaviti za više programa.

Luana Bobanović: Sve sam sama napravila. Bilo mi je zabavno pratiti ljestvicu poretka i cijeli je postupak puno jednostavniji nego prije.

U našoj školi upisi su završeni u prvome krugu. I za vrijeme predprijava i kasnije imali smo odličnu popunjenost.

Naša upisna komisija na čelu s ravnateljicom najviše je posla (problema) imala sa slaganjem razreda. Naime, bilo je situacija gdje se prijavio jedan, odnosno četiri ili sedam učenika za slušanje pojedinog jezika. Prema zakonu ne mogu se formirati tako male grupe, pa smo morali uvažiti drugi izbor učenika. Članovi upisne komisije: Anita Grgurić, prof. i Tamara Široka, prof.

Ana Bura - učenica generacije 2012./2013.

Znam da je Zaklada Ileana osnovana s ciljem nagrađivanja najuspješnijeg učenika generacije Srednje talijanske škole i Prve riječke hrvatske gimnazije. Nagrada se dodjeljuje u čast Ileane koja se bavila humanitarnim radom te je jako voljela Rijeku. Zakladi bih htjela poručiti da nastave nagrađivati najbolje učenike srednjih škola jer znam koliko je truda, rada i vremena uloženo u postizanje takvih uspjeha.

Dobivanje ovakvog priznanja motivira za daljnji rad. Svima u Zakladi želim poručiti jedno veliko hvala! Što si upisala? Kako je na fakultetu? Ima li razlike naspram srednje škole?

Upisala sam Biotehnologiju i istraživanje lijekova. Na fakultetu je naporno, puno se radi, puno se uči, ali je također i veoma zanimljivo te mi je drago što sam upisala baš to. Naravno da ima razlike u odnosu na srednju školu.

Osim što dok sam bila u srednjoj nisam ni znala koliko sam sposobna dnevno sjediti za knjigom, na fakultetu učim baš sve predmete koji me zanimaju i to je ono što učenje čini užitkom. Još je jedna velika razlika: dok sam u srednjoj učila samo teoriju, na fakultetu imam prilike raditi nešto vlastitim rukama -rad u laboratoriju je ono što me najviše zanima, fascinira i veseli.

Je li PRHG bila adekvatna priprema kad se usporediš s ostalima u grupi na fakultetu?

Mislim da je Prva riječka bila dobra priprema za fakultet.

Naravno, neki predmeti malo više, neki malo manje, ali podloga je dobra i u predznanju mogu konkurirati svojim kolegama iz fakultetskih klupa. Mislim da količina predznanja, osim o dobroj srednjoj školi, ovisi o samom pojedincu. Onaj tko želi učiti, taj će se i potruditi, a zbog

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

U BROJKAMA

Što znaš o zakladi koja ti je darovala nagradu? Imaš li poruku za njih?

11

U BROJKAMA

odličnih rezultata na fakultetu drago mi je što sam se trudila.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Je li se još što promijenilo u ovih godinu dana?

12

U ovih godinu dana puno toga se promijenilo! Upoznala sam mnogo novih ljudi na fakultetu, morala sam se priviknuti na ubrzani tempo i puno rada koje zahtijeva turnusna nastava te se priviknuti na vrlo malo slobodnog vremena. Imati jedan predmet mjesec dana i samo njega učiti jedna je od najvećih promjena koje sam doživjela, ali mogu reći da mi je drago što je fakultet tako organiziran jer se na taj način više radi te se mogu koncentrirati samo na jedno ne razmišljajući koji predmet imam sutra po rasporedu ili hoće li mi se neki ispiti preklapati.

Lijepa sjećanja i uspomene iz naše žute zgrade?

Cijelo srednjoškolsko obrazovanje ostat će mi u lijepom sjećanju. Bile su to četiri predivne godine kojih ću se uvijek sjećati, što zbog profesora, što zbog sklopljenih prijateljstava. Uvijek ću se rado sjetiti svih nestašluka mog 4.b razreda, svih ispita koje smo uspjeli odgoditi, raznih svađa, smijeha i svih prijatelja koji su obilježili te četiri godine mog života.

najdosadnije književno djelo znala prikazati kao napeto i zanimljivo, profesor Baričević koji me naučio kako učiti i profesorica Marjanović čije satove etike nikad neću zaboraviti i bez koje ne bih došla do Međunarodne filozofske olimpijade. Mislim da sam u srednjoj školi sklopila jedno doživotno prijateljstvo-najbolju prijateljicu Beti vidim svaki dan jer idemo na isti fakultet.

Sjetiš li se maturalnog putovanja?

Naravno! To je iskustvo koje se ne zaboravlja. Kad god vidim nešto vezano za Prag odmah se sjetim onih pet dana zabave koji će mi ostati u sjećanju kao jedno od najboljih putovanja u životu.

Je li novac od nagrade potrošen odmah?

Pravo pitanje bi bilo je li novac od nagrade potrošen… Koliko god zvučalo čudno, još uvijek nije potrošen, već stoji na sigurnom.

Kako provodiš slobodno vrijeme?

Slobodnog vremena imam jako malo, tako da kad ne učim najčešće odmaram čitajući ili pričajući s prijateljima.

Dragi profesori koji će ti ostati u sjećanju? Prijateljstva iz škole?

Gdje se vidiš za 10 godina?

Teško je izdvojiti neke profesore, ali postoje oni kojih valja istaknuti. Osim razrednice, to su profesorica Kuduz (oprostit će mi što nisam zapamtila novo prezime ) koja je i

Poruka našim učenicima…

Vidim se kako radim u struci u nekom laboratoriju.

Trudite se i uvijek dajte sve od sebe jer se isplati!

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NA ODLASKU I DOLASKU 13

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NA DOLASKU I DOLASKU

Intervju s prof. Ljerkom Žic

14

N

aša draga kolegica, profesorica Ljerka Žic, otišla je u mirovinu 31. kolovoza prošle godine. Legendarna voditeljica Združenog pjevačkog zbora Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića te profesorica glazbene umjetnosti u obje škole odlučila je pozdraviti svoje đake, pjevače i kolege i svoje svakodnevne dolaske u zgradu u Kurelčevoj zamijeniti povremenim opuštenim susretima uz kavu s nama, kolegicama i kolegama iz zbornice.

Tijekom jednog od takvih susreta nastao je i ovaj intervju.

Gledajući unatrag, vjerujem da je minuli radni vijek iz perspektive jedne 'novopečene' umirovljenice poput pogleda na gotovo cijeli život. Kolegice Ljerka, možeš li nam ispričati kad i kako je on započeo u ovoj našoj žutoj zgradi u Kurelčevoj 1?

Rad u žutoj zgradi u Kurelčevoj započela sam 1986. godine kao profesor povijesti glazbe, metodike glazbene nastave i sviranja u tadašnjem Centru za kadrove u obrazovanju i kulturi. Predavala sam u odjeljenjima koja su se usmjeravala u buduća zvanja učitelja razredne nastave i

Nastava se izmijenila kada su iz Centra nastale dvije gimnazije – Prva riječka hrvatska gimnazija i Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka i ja sam se odjednom, umjesto u dvije smjene, našla u dvije škole, dvije zbornice i dva kolektiva. Bila je to 1992. godina. Predavala sam po gimnazijskom obrazovnom planu i programu predmet Glazbena umjetnost, no ono što je dalje po vezivalo moj rad u školama bio je zajednički pjevački zbor.

A učenici? Koliko su se oni promijenili? Jesi li se ti kao nastavnik morala mijenjati i prilagođavati te, kako mi u struci to kažemo, stučno usavršavati?

Tijekom svih ovih godina moga rada mijenjala sam se i prilagođavala učenicima ponajprije u metodičkom pristupu, što je zahtijevalo i određena usavršavanja te sam napredovala u profesora mentora i profesora savjetnika.

Najveće i najkučinkovitije napredovanje, međutim, bili su česti susreti s kolegama iz struke na stručnim aktivima gdje smo izmijenjivali iskustva, razrađivali i predlagali strategije i metode rada.

Iako si glazbeno obrazovala i odgajala mnoge mlade ljude kroz nastavu predmeta glazbena umjetnost, mislim da ćeš se u obje škole, Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji i Gimnaziji Andrije Mohorovičića ipak najviš pamtiti kao nezaboravna voditeljica pjevačkog zbora. Ispričaj nam kako je zbor nastao, odnosno jesi li ga dobila u „nasljeđe“ ili je bio tvoja kreacija i inicijativa?

Pjevački zbor je djelovao u Centru povremeno , a vodio ga je profesor Krizmanić. Trebalo je nastaviti tu tradiciju

Je li službeni naziv zbora uvijek bio Združeni pjevački zbor GAMa i PRHG? Otkako se Centar u Kurelčevoj podijelio na dvije gimnazije, od tada pa do danas zbor nosi službeni naziv Združeni pjevački zbor GAM i PRHG, a privatno - društvo u međusmjeni za opuštanje, zabavu, prepisivanje zadaća, utjehu od dobivenih jedinica , smanjenje stresa za popodnevnu smjenu, proslave rođendana uz napolitanke, a ponekad i naporan rad za smotre i natjecanja.

Tvoj je zbor godinama bio jedan od najboljih zborova u Republici Hrvatskoj u svojoj kategoriji i vlasnik je mnogih priznanja ne samo na županijskoj i državnoj razini, nego i međunarodnoj. Kad i kako ste se počeli natjecati, i kako je došlo do toga da ste svoju vrijednost željeli pokazati (i dokazati) i van granica naše zemlje?

Posebno lijepo iskustvo bilo je sudjelovanje na susretima „Naš kanat je lip!” u Poreču (od 1988.- 1998.). Bila je to smotra najboljih zborova iz Rijeke i Istarske županije.

Tu smo mogli procijeniti i ocijeniti dosege a cappella pjevanja i pjevanja u tzv. istarskoj ljestvici koja predstavlja netemperirani sustav i prilično je težak za pjevanje. Potom sam, shvativši da to možemo i mi, odlučila pokušati s natjecanjima koja se redovito održavaju na državnoj razini u Varaždinu (nakon savladane županijske razine).

Najčešće smo bili uz dva do tri srednjoškolska tro- ili četveroglasna mješovita zbora jedini natjecatelji iz cijele Hrvatske. Ponosimo se sa četiri brončane, sedam srebrnih i

NA DOLASKU I DOLASKU

Vjerujem da se nastava glazbene umjetnosti kakvu si održavala prije 30ak godina znatno izmijenila u odnosu na onu s kojom si otišla u mirovinu?

posebno za potrebe struke budućih učiteljica i odgojiteljica. Obzirom da sam radeći dugo godina u osnovnim školama imala dovoljno prakse u vođenju zbora, našla sam se ispred 120 raspoloženih djevojaka i krenula na posao. Prvi naš javni nastup u Guvernerovoj palači u studenome 1986. sastojao se od jako dugačkog ulaska zbora u dvoranu, dvije vrlo kratke pjesme i vrlo dugačkog izlaska zbora iz mramorne dvorane, pri čemu su djevojke dobile izuzetno dugi aplauz.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

predškolskog odgoja. Ono što me najviše privlačilo, bilo je puno praktičnog rada i primjene stečenih znanja. Nastao je tako i pjevački zbor škole s kojim sam neprekidno radila do svog umirovljenja.

15

Koje bi trenutak ili događaj u tvom dirigentskom radu mogla izdvojiti kao najteži, a koji kao najdraži?

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NA NA DOLASKU DOLASKU I DOLASKU I DOLASKU

Najdraži trenuci bile su mi glazbene radionice sa zborom u Staroj Sušici. U dvorcu smo puno radili, nakon iscrpnih proba ponovo puno pjevali i vratili se doma bez glasa.

Bio je težak ponedjeljak nakon vikenda. I ove sam godine, iako u mirovini, sudjelovala u glazbenoj radionici koju je organizirao kolega Branko Ivošević. Čarolija se nastavlja!

Nije bilo toliko teških trenutaka koliko stresnih jer svaki je nastup vrlo odgovoran i uvijek stresan. Dogodilo se da zaboravimo partiture u autobusu koji je već otišao (nastup u Vrbniku u Župnoj crkvi) ili cipele za nastup (Vjekoslav u Veroni), a na kraju nam je Laura pala po svim stepenicama kod Kapucinske crkve prije nego smo krenuli u Veronu na međunarodno natjecanje 2013. pa su roditelji morali već na graničnom prijelazu doći po nju. Sve je ipak dobro završilo!

16

U mozaiku glazbenog života grada Rijeke tvoje ime sigurno čini jedan njegov važan dio, ne samo zbog rada u školi, nego i drugih profesionalnih aktivnosti.

Reci nam čime si se još bavila kad nisi bila u razredu ili ispred svog zbora? jednom zlatnom plaketom koje smo osvojili u razdoblju 1997.-2013. godine. Međunarodna priznanja (dva srebrna pehara 2003. i 2005. g. te brončani pehar 2013. g. u Veroni) predstavljali su splet dobrih okolnosti – izvanrednog pjevačkog postava i zaokružene financijske konstrukcije.

Koja priznanja držiš najznačajnijima?

Nagradu „Ivan Filipović“ koja je moje najveće priznanje.

Najveća nagrada mi je ipak susret sa bivšim učenicima i prepričavanje anegdota.

Znamo koliko je tebi samoj značio rad sa zborom, koliko je on bio aktivnost „za dušu“ jednog pravog glazbenika. Ipak, taj rad bio je užitak daleko od lakog.

Kao muzikolog nisam se nakon diplome nikada prestala baviti istraživačkim radom koji i danas plijeni moju pozornost, a više od 30 godina pisala sam glazbene kritike i recenzije o glazbenom životu Rijeke.

I, za kraj ovog našeg ugodnog druženja, riječ-dvije o tebi danas i sada, odnosno kako je osobi toliko radišnoj i aktivnoj kao što si ti, biti u mirovini?

Ne pitaj me! Nemam vremena!!!

Prof. Ljerku Žic intervjuirala:

Jasminka Batagelj, prof.

O

dlazak u zasluženu mirovinu nakon 36 godina rada mnogi će jedva dočekati i slaviti, dok će za druge biti težak i bolan. Profesor Matejo Kuljiš, prijateljima, kolegama poznatiji kao Teo teška srca odvojio se od žute zgrade u kojoj je proveo gotovo 40 godina.

Za gotovo četiri desetljeća rada s mladima prof. Kuljiš postigao je zavidne rezultate, po kojima je naš vrsni fizičar bio poznat u našoj školi, gradu i okolici. Njegovi su učenici tijekom godina osvajali najviše nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, radio je dodatno s nadarenim i uspješnim učenicima, a danas vrsnim stručnjacima svog posla, koji žive i stvaraju širom svijeta. Godine1997. napredovao je u zvanje profesora mentora, a 2008. godine u zvanje profesora savjetnika. Dugi niz godina bio je povjerenik Sindikalne podružnice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i zdušno zagovarao interese svojih kolega u Središnjici Sindikata.

Iako je za većinu učenika fizika bila jednako bauk, mnogi su njegovi učenici krenuli njegovim putem izabravši fiziku, ili pak područja bliska fizici, za svoj životni poziv.

Približiti fiziku svima bio je njegov životni moto. Ponekad mu je to polazilo za rukom, a ponekad baš i nije. Ali to

ga nije omelo na njegovom putu. Tako je u neobaveznim razgovorima s kolegama, ali i učenicima, često pokušavao približiti fizikalne pojave i zakonitosti povezujući ih sa svakodnevicom. Tako su sile akcije i reakcije, Newtonovi zakoni kretanja, gibanje, sila teža i mnogo drugih postale njegove poštapalice... Što god je radio, radio je sa srcem. A kad radimo sa srcem, teže nam pada odlazak. Moramo reći da nam profesor Kuljiš nedostaje. Nedostaju nam njegove šale, njegov smijeh i potreba da nekoga razveseli i zagrli kad je tužan. Nedostaje nam njegova pjesma i vedar duh. Ali sretni smo što znamo da je prof. Kuljiš i u mirovini pronašao ne samo jednu zanimaciju. Sada je školske učionice i kabinet fizike zamijenio ljepšim, otvorenim prostorom. Sada napokon ima vremena za svoju Komižu odakle je rodom i kamo pripada njegovo srce. Tamo uređuje svoj maslinik i brine za svoje masline i vinovu lozu. Kada nađe vremena ulovi i poneku ribicu. A nakon svega roštilj i zabava je zagarantirana. Želimo mu da svoje umirovljeničke dane provede u miru, zdravlju i dobrom društvu.

Sandra Vidović, prof.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NA DOLASKU I DOLASKU

Matejo Kuljiš

17

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NA DOLASKU I DOLASKU

Vedri duh zbornice: Dora Oršić

18

N

ezaboravnu prof. Oršić njeni učenici i kolege najvjerojatnije pamte po velikoj energiji koju je širila oko sebe, plesnim vještinama, zaraznom smijehu i smislu za humor.

Mojoj generaciji uvijek izmame osmijeh na lice i sjećanje na 'našu Doru' riječi i lekcije: • Familia Belan (svi smo htjeli biti mama Belan jer smo onda mogli izgovoriti 'Signora Belan ascolta giradischi'), • Testimoni oculari (jer smo se mogli svađati tko je skrivio sudar i čiji 'semaforo segnava verde'), • Festa di Primo Maggio (jer smo mogli nabrajati što bi sve jeli, pili i pjevali na zabavi) • Premoreni tata Belan (najsretniji smo bili kad smo mogli izraziti duboko suosjećanje uz uzdah: 'Signor ju sretnemo u gradu – mirovina joj dobro stoji.

Anita Jokić, prof.

Belan lavora molto, purtroppo').

A naša se profesoressa zabavljala s nama i smijala se našim idejama.

Cara Dora, è il tempo per la felicità!

Takva je bila i u zbornici – vedrog duha, uvijek spremna ispričati kakav vic, nerijetko i na svoj račun. Na izletima nas je uz pratnju profesora Radića uveseljavala pjevanjem i plesom. Često je i negodovala zbog promjena koje su nova vremena donosila – novi udžbenici, novi programi, nove kombinacije, svake godine isto – a novo! Ali je ipak ustrajala i zasluženo otišla u mirovinu prošle školske godine nakon gotovo 40 godina rada predavajući talijanski i engleski jezik. Bila je i mentor mnogim uspješnim učenicima na Županijskim i Državnim natjecanjima.

Nadamo se da dane sada provodi uz još više pjesme, smijeha i plesa. Sudeći po izgledu kada

Felicità è tenersi per mano andare lontano.

La felicità è il tuo sguardo innocente in mezzo alla gente.

La felicità è restare vicini come bambini. La felicità, felicità.

Felicità è un cuscino di piume, l’acqua del fiume che passa e che va è la pioggia che scende dietro le tende.

La felicità è abbassare la luce per fare pace. La felicità, felicità .

Felicità è un bicchiere di vino con un panino.

La felicità è lasciarti un biglietto dentro al cassetto.

La felicità è cantare a due voci quanto mi piaci. La felicità, felicità.

Senti nell’aria c’è già la nostra canzone d’amore che va come un pensiero che sa di felicità...

Senti nell’aria c’è già un raggio di sole più caldo che va come un sorriso che sa di felicità...

O

započeo prof. Vedran Vedriš, na radnom mjestu nastavnice talijanskoga jezika zaposlena je prof. Danijela Mihić, a na radnom mjestu nastavnika glazbene umjetnosti (voditelj zbora) prof. Branko Ivošević,13.siječnja 2014. školski psiholog Ante Papić postao je ravnatelj OŠ Dražice Jelenje, a na njegovo mjesto došla je psihologinja Sabina Saltović.

NAPREDOVANJA NASTAVNIKA U ŠKOLSKOJ GODINI 2012./2013. i 2013./2014.

dlukom Agencije za odgoj i obrazovanje od 25.04.2014. godine u zvanje profesor savjetnik napredovala je prof, Vesna Stipčić-Sladović.

Nadalje, dana 28.06.2013. godine u zvanje profesor mentor napredovale su sljedeće nastavnice i stručna suradnica: prof.

Anita Jokić, prof.Marina Lorber-Božanić, prof. Vesna Milan-Božanić, prof. Irena Orlić Salaj i prof. Sandra Vidović.

Čestitamo!

NA DOLASKU I DOLASKU

P

rva riječka hrvatska gimnazija započela je školsku godinu kadrovskim promjenama.

Dana 31.08.2013. godine u mirovinu su otišli: nastavnik fizike prof. Matejo Kuljiš, nastavnica engleskoga i talijanskoga jezika prof. Dora Oršić i nastavnica glazbene umjetnosti prof. Ljerka Žic.

Na radnom mjestu nastavnika fizike s radom je

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KADROVSKE PROMJENE U ŠKOLSKOJ GODINI 2013./2014.

19

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU 21

1. dan u novoj školi

1.a

1.c

1.e

1.b

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

1.d

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

24

Olimpijski dan – Golubinjak '13.

H

rvatski olimpijski dan proglašen je od strane Hrvatskog olimpijskog odbora 10. rujna sa ciljem da se što veći broj građana potakne na različite sportske aktivnosti. Tim povodom gimnazijalci već šestu godinu zaredom tijekom prve polovice rujna jedan nastavni dan posvete obilježavanju Olimpijskog dana u Golubinjaku zahvaljujući profesorima tjelesne i zdravstvene kulture Angelini Golić i Siniši Latkoviću.

Tako su ove godine odabrali petak 13. i u ranim jutarnjim satima, već po tradiciji, krenuli vlakom put Lokava te potom pješice prema Golubinjaku gdje ih je najprije dočekala staza za kros koji je ovog puta okupio velik broj natjecatelja. Najuspješniji su ove godine bili Mario Funčić (IV.b), Tin Marečić (II.e) i Ivan Mužić (I.a) iz muškog dijela natjecatelja, a od djevojaka su najuspješnije bile Luana Bogdanović (I.e), Rebeka Mesić (II.b) i Marina Bistričić (III.c).

Nakon uvodne utrke Olimpijski dan mogao se provesti na različite načine: u utakmicama malog nogometa za dečke, odnosno odbojke za djevojke ili pak, za one manje vič-

ne sportu, na boćalištu gdje je organiziran boćarski turnir.

Moglo se prošetati do Lokvarskoga jezera ili jednostavno igrati društvene igre na jesenjem suncu.

Naravno, uz sportska natjecanja mnogi su zabavu potražili uz roštilj boreći se s vatrom i mesom i stječući prva kulinarska iskustva. Nakon sunčanog jutra točno u podne nebo nad Golubinjakom pokazalo je svoje drugo lice.

Kiša je pljuštala gotovo puna dva sata, ali to nije omelo gimnazijalce i njihove profesore da završe započeto. Gusta borova šuma štitila je roštilje pa je ručak dovršen bez puno muka. Jedino turnir u odbojci za djevojke nije uspio biti dovršen pa su polufinalna i finalna utakmica bile dovršene u Školi.

Bilo bi lijepo kada bi ovakvih dana bilo više tijekom školske godine. Možda se s proljećem rode nove ideje vezane uz školski dan na otvorenom za cijelu školu.

Možda neki rafting ili teambuilding… Sve su ideje dobrodošle.

Sandra Vidović, prof.

25

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

26

Slatko - slani Dan jezika

D

ana 26.rujna 2013. godine obilježili smo Europski dan jezika. Tog četvrtka imali smo priliku isprobati mnoga autohtona njemačka, francuska, talijanska, engleska jela, čak i jela starih Rimljana, koja su pripremili naši učenici. Neki od ukusnih specijaliteta bili su bavarske kobasice i kiseli kupus, Sacher i Schwarzwaldtorte, muffini i quiche lorraine. Bez truda i volje naših učenika, koji su se potrudili što vjernije prikazati kulturu i gastronomiju europskih zemalja, teško da bi ovaj dan bio realiziran, no ne smijemo zaboraviti inicijativu naših profesora jezika. Spojili smo ugodno s korisnim te ostvarili svoj cilj; prodajom jela prikupili smo novac za humanitarne svrhe, a dio prihoda uložen je za kupnju novih stranih lektira. Najviše su

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Maja Drača i Kruna Juriša, 4.d

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

se angažirali učenici jezičnih razreda, a među njima se naročito istaknuo 4.d razred čije smo specijalitete mogli probati na njemačkom i talijanskom stolu. Ujedno su oni razred koji je skupio najviše prihoda te se nadamo da će se ova hvalevrijedna tradicija nastaviti i dalje.

27

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

28

Terenska nastava iz matematike

D

ana 27.rujna učenici 2.a i 2.e razreda zaputili su se na terensku nastavu u SRC „Kantrida“ u pratnji profesorica Ana Šefer i Angelina Golić. Na mjesto održavanja terenske nastave stigli smo oko 15 sati gradskim autobusima. Sve je započelo u vrlo opuštajućoj i ugodnoj atmosferi, igrali smo odbojku. Nakon toga većina učenika bila je podijeljena u parove; jedan učenik iz 2.a i jedan iz 2.e, dok su oni učenici koji imaju vrlo dobru ili odličnu ocjenu bili mentori- osobe koje pomažu parovima u rješavanju problemskih zadataka. Kako i početak terenske nastave, tako je i rješavanje zadataka proteklo vrlo opušteno, uz mnogo šale i smijeha, ali također s dosta ozbiljnim i „profesionalnim“ pristupom. Kada su svi parovi bili gotovi sa svim zadacima, profesorice su odlučile dopustiti još slobodnog vremena u kojem se igrala odbojka i badminton. Nakon zajedničke fotografije svatko je sretan i zadovoljan ispunjenim danom pošao svojoj kući.

Osobno smatram da je ovakav oblik vrlo koristan i za učenike, ali i za profesore. Učenici nauče nešto novo iz predmeta i upoznaju nove ljude, no i profesori nauče

nešto više o nama učenicima, o onome što volimo i kakvi jesmo kada smo izvan školskih klupa. Sve u svemu, nadam se da ovo nije bila zadnja terenska nastava ni iz matematike, ali ni iz drugih predmeta jer je ljepše i bolje učiti i vježbati na otvorenom zraku uz predivan ugođaj i zabavu. Ova terenska nastava je točno ono za što kažemo: „povezati ugodno s korisnim“. učenik II.e razreda

pozdravni govori Rektor Sveučilišta u Rijeci Predsjednik ZS PGŽ Predstavnik HOO‐a Predstavnik Grada Predstavnik Županije Predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

H

rvatski olimpijski odbor i Zajednica sportova Primorsko-goranske županije organizirali su Promocijski dan „Karijera nakon sportske karijere“ u srijedu 9. listopada 2013. u 9 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, sveučilišni kampus na Trsatu, velika predavaonica br. 006.

Na promociji su prisustvovali bivši učenici naše škole: Ivan Krapić (vaterpolo), Marin Bosiočić (šah), Enrico Marotti (surf ), Ivona Tubić (karate), Rene Premuš (karate) kao i sadašnji učenici: Petar Galić (plivanje), Ivan Lucić (nogomet), Kristian Brkić (karate), Ema Kajić (gimnastika), Jelena Karla Vujičić (tenis), Filip Dangubić (nogomet) i Marin Buneta (rukomet).

9.30 – 9.45

Kratki film na temu školovanja sportaša, trenera i njihovih karijera

9.45 ‐10.00

Projekt Sportaši i obrazovanje – ciljevi, provedene aktivnosti i očekivani rezultati – prof. dr. sc. Romana Caput‐Jogunica

10.00 ‐ 10.20

"MOJA DUAL KARIJERA" – osvrt 4 sportaša

10.20 ‐ 10.40

Coffee break

10.45 ‐ 11.10

Samir Barać, Vera Begić, Marko Strahija i Sanja Polić

Prezentacija, izlaganje(PAR) Analiza obrazovnih programa u sportu i programa gdje se školuju sportaši.

Zapošljavanje – analiza stanja, mogućnosti i potreba vezanih za stručne poslove u sportu.

11.10 ‐ 11.50

PREDSTAVLJANJE DOBRIH PRIMJERI PRAKSI Prva riječka hrvatska gimnazija , Jane Sclaunich, prof.

Studijski centar za izobrazbu trenera , prof. dr. sc.

Hrvoje Sertić Visoka poslovna škola PAR, dr. sc. Gordana Nikolić Prorektor za nastavu Sveučilišta u Rijeci – prof. dr. sc.

Snježana Prijić‐Samaržija

11.50 ‐ 12.10

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

PROGRAM PROMOCIJSKOG DANA 9.00 – 9.30

Prezentacija radnog materijala Smjernice razvoja karijere nakon sportske karijere u Hrvatskoj (prema EU Guidelines on Dual Careers of Athletes) – prof. dr. sc. Romana Caput‐Jogunica

Zakonodavni okvir sportaši i obrazovanje – karijera nakon sportske karijere – Biserka Vrbek , dipl. iur.

12.10‐12.30

Diskusija

12.30 ‐ 14.00

Domjenak – Kampus

15.00 – 16.00

Posjet mladim sportašima u srednjoškolskom obrazovanju Sušačka gimnazija i Medicinska škola

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Promocijski dan

29

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

30

Interliber 2013.

P

edesetak učenika, uglavnom maturanata, i profesora Prve riječke hrvatske gimnazije i ove su godine posjetili Interliber - međunarodni sajam knjiga i učila koji se od 12. do 17. studenog održava na Zagrebačkom velesajmu. Vrijeme provedeno u metropoli iskoristili su i za Smotru Sveučilišta koja se u isto vrijeme održala u Boćarskom domu u Zagrebu.

Na sajmu su predstavljeni brojni hrvatski i inozemni nakladnici. Učenici su s velikom pažnjom prelistali brojna domaća i strana izdanja te je svatko pronašao nešto za svoju dušu. Maturante je svakako zainteresirao dio posvećen priručnicima za polaganje državne mature koji su se na sajmu mogli nabaviti po povoljnijoj cijeni U 12 sati imali smo priliku sudjelovati na predstavljanju knjige Vesne Krmpotić „Portret majke Indije” koju je predstavila sama autorica i njen sugovornik Velimir Visković.

Nova knjiga predstavlja sintezu autoričinog znanja o Indiji, stečenog za vrijeme brojnih posjeta, u kontaktu s indijskim misliocima, pjesnicima i svetim ljudima, ali i

permanentnim proučavanjima djela o povijesti Indije.

Nakon uvijek prekratkog vremena provedenog na Sajmu učenici su posjetili i Smotru Sveučilišta u Zagrebu koja se organizira za učenike završnih razreda srednjih škola, a ima zadaću pravodobnoga obavještavanja svih budućih studenta o programima studija, dostignućima na pojedinim područjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, nastavnim planovima, preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, novim radnim uvjetima koje osiguravaju poduzetnici i kompanije, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i o još mnogo drugih detalja.

Nakon Smotre maturantima je ostalo još dovoljno vremena za kavicu na zagrebačkoj Špici i šetnju gradom pod Gričom. Taman kad je temperatura postala dovoljno niska da šetnja više nije predstavljala ugodu, došlo je i vrijeme povratka. Puni dojmova, novih saznanja i novih knjiga za laku noć vratili smo se u našu svakodnevicu.

Sandra Vidović, prof.

Svrha je provođenja ovoga projekta, koji se održava već devetu godinu zaredom edukacija i poticanje aktivnosti gimnazijalaca na području hrvatske povijesti umjetnosti.

Tema njihove prezentacije bila je „Ekspresionizam u slikarstvu Miroslava Kraljevića”, a njihovo izlaganje popratila je radionica „Složi svojeg Kraljevića!” kojom su razveselile ostale sudionike.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

U

čenice Roma Đurić, Dora Nikolla i Kristina Sverić u pratnji profesorice Dajane Rosatti 9.studenog 2013. sudjelovale su u muzejsko-edukativnom projektu Moderne galerije pod nazivom „10 škola- 10 umjetnika”.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

10 škola – 10 umjetnika

31

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

32

Učenici na razmjeni

D

ana 17. studenoga 2013. godine 22 učenika drugih i trećih razreda u pratnji prof. Križman i prof.

Miculinić-Mance otputovali su u Italiju, u regiju Piemonte. Putovanje je osmišljeno kao razmjena učenika naše škole i srednje škole “Oscar Romero” koji će k nama doći u travnju sljedeće godine.

Naši novi prijatelji iz Rivolija ugostili su nas i smjestili u svoje domove kako bismo pobliže upoznali njihovu svakodnevicu. U školi smo prisustvovali nastavi talijanskog i engleskog jezika, matematike, kemije, vjeronauka te smo poslušali predavanje o gradu Torinu. Tijekom šet-

nje gradom Torinom, posjetili smo Katedralu, Crkvu „San Lorenzo”, Palazzo Madama, Palazzo Reale. Posebno nas je oduševio muzej kina i multimedije „Museo Nazionale del Cinema” te Muzej suvremene umjetnosti „Castello di Rivoli” gdje smo u kreativnoj radionici izrađivali kolaž. Posljednjeg dana uputili smo se u rudnik „Miniere di talco di Prali” gdje smo osim u vožnji vlakićem kroz rudnik uživali i u snježnim radostima.

Sve u svemu bio je to jedan predivan tjedan i odlično drugačije iskustvo ispunjeno novim poznanstvima i prijateljstvima te mnogobrojnim uspomenama.

Roma Đurić, 3.b

S

tručni savjetnici za profesionalno usmjeravanje, informiranje i obrazovanje Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Rijeka Arna Agbaba, Boris Pilepić i Natalija Marković održali su ovaj mjesec dva informativna predavanja zainteresiranim učenicima srednjih škola i studentima.

Prvo gostujuće predavanje održano je 18. studenog 2013. maturantima Prve riječke hrvatske gimnazije na inicijativu profesorice njemačkog jezika Irene Orlić-Salaj,

Predstavljen je dio aktivnosti stručnih savjetnika za profesionalno usmjeravanje, informiranje i obrazovanje (psihologa/pedagoga) Odsjeka, odnosno prezentiran je njihov rad u sklopu profesionalnog usmjeravanja učenika osnovnih škola te profesionalne selekcije za obrazovanje/

zapošljavanje kao redovnih aktivnosti Zavoda. Uz opisivanje postupaka profesionalnog usmjeravanja i profesionalne selekcije, naglašen je značaj i potreba cjeloživotnog učenja i aktivnog traženja posla u današnjim uvjetima na tržištu rad. Maturanti i studenti postavljali su mnoga pitanja vezano za poslove psihologa/pedagoga u Zavodu i tražili praktične savjete za povećanje šansi za zapošljavanje, zanimalo ih je kako se ispravno pripremiti za postupak profesionalne selekcije za zapošljavanje, s kojom će se zasigurno susresti po završetku obrazovanja. Nakon predavanja maturanti i studenti koristili su računalni program profesionalnog usmjeravanja „Moj izbor“, ocijenivši ga izuzetno korisnim u definiranju vlastitih profesionalnih interesa, a studenti pedagogije posjet HZZ-u evaluirali su kao dobro, korisno i pozitivno iskustvo.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

usmjeravanje i profesionalna selekcija

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Predstavljeno profesionalno

33

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

34

Dan Škole 2013.

O

ve smo školske godine obilježili Dan Škole i 386. obljetnicu njenog osnutka. Centralna tema obilježavanja Dana Škole bili su brojevi. U nedjelju 17. studenog dvadesetak učenika drugih i trećih razreda i dvije profesorice otputovali su na razmjenu u talijanski grad Rivoli gdje će boraviti tjedan dana. Tamo su zajedno sa svojim vršnjacima pohađali nastavu na talijanskom jeziku, a bili su smješteni u obiteljima svojih vršnjaka. Gostoprimstvo su im trebali uzvratiti u proljeće, ali su Talijani odlučili posjetiti Rijeku i našu školu sljedeće školske godine. Razmjena učenika rezultat je višemjesečnih dogovora naše škole i škole u Italiji.

Tijekom ovog tjedna obilježili smo Dan sjećanja na Vukovar simboličnim paljenjem svijeća na Mostu hrvatskih branitelja i prikazivanjem dokumentarnog filma pod nazivom „Djeca žrtve rata“ koji prikazuje tragedije nevinih žrtava i stradanja djece u ratu. Prikazivanje filma poslužilo je kao uvod u zbivanja koja su se održala u utorak 20. studenog kada su učenici prvih razreda sudjelovali na Festivalu o pravima djece u Cinestaru Rijeka. Bila je to prilika da se djeca i mladi upoznaju s Konvencijom o pravima djeteta i odgovornostima koje iz nje proizlaze.

U srijedu i četvrtak održao se Malonogometni turnir gimnazija u Sportskoj dvorani „Marino Cvetković“ u Opatiji od 8 do 12 sati. Za naslov prvaka borilo se 7 gimnazijskih ekipa s područja grada Rijeke i Opatije te Učenički dom „Kvarner“, dugogodišnji sportski prijatelj Prve riječke hrvatske gimnazije.

Nakon 2 dana i mnogo odigranih utakmica po skupinama iz natjecanja su ispale 4 škole koje su svojom igrom pokazale pravi sportski duh, ali ipak nisu izborile prolazak u daljnji dio natjecanja. U polufinalu su ostale dvije ekipe domaćina, Srednja talijanska škola i Salezijanska klasična gimnazija.

Na kraju su se za 3. mjesto borile ekipe Salezijanske gimnazije i Srednje talijanske škole te su nakon iscrpljujuće utakmice 3. mjesto osvojili salezijanci, dok je finalna utakmica za

osvajanje prvog mjesta i naslova prvaka bila vrlo zanimljiva.

Naime, u finalu su se borile dvije ekipe Prve riječke gimnazije. U prilično izjednačenoj borbi na kraju je presudila srčanost pa je PRHG2 sastavljena od igrača 2. i 3. razreda rezultatom 3 : 2 porazila ekipu PRHG1 koju su sačinjavali učenici maturanti i dva učenika prvog razreda te tako osvojila prvo mjesto na turniru.

Bio je to pravi promocijski dan školskog sporta, a cijeli turnir su s tribina podržali i pratili učenici škola koje su sudjelovale na natjecanju.

U petak 22. studenog od 9 do 10,30 organiziran je u Školi Projektni dan na temu brojeva. Tako su u školskoj dvorani prezentirani projekti iz likovne umjetnosti, povijesti i psihologije, a u učionicama projekti nastave stranih jezika na temu „Obljetnice kroz brojeve“. Učenici 2. razreda sudjelovali su na pravopisnom kvizu „Brojke i slova“ gdje su na zabavan i zanimljiv način mogli pokazati svoju pismenost. U kabinetu kemije učenici 4.razreda predstavili su projekt „Kemija u kuhinji“ koji su pokazali kakvi se procesi i reakcije događaju svakodnevno u milijunima kuhinja diljem svijeta, a kojih uopće nismo svjesni, prikazali su kako i zašto do njih dolazi i objasnili kemijske reakcije koje se dešavaju prilikom spajanja određenih namirnica. Na kraju prezentacije mogli su se kušati produkti njihovih eksperimenata.

Istovremeno je u knjižnici Škole bila postavljena prodajna izložba kozmetičkih pripravaka, melema i kremica različitih mirisa i okusa nastalih na izbornoj nastavi biologije, a u školskim hodnicima postavljena je izložba plakata pod nazivom „Obljetnice u brojevima“.

Proslava Dana škole završila je u Stereo dvorani gdje su učenici organizirali Humanitarni party čijim će prihodom kupiti namirnice za Socijalnu samoposlugu i time se uključiti u akciju „Mladi protiv gladi“.

Sandra Vidović, prof.

35

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Malonogometni turnir povodom dana škole

36

Međunarodni projekt Matematika planeta Zemlje Godina 2013. proglašena je svjetskom godinom matematike. Upravo se zbog toga, diljem svijeta mnoga matematička društva i organizacije za popularizaciju znanosti udružuju kako bi širili riječ o ulozi matematike i statistike u razumijevanju izazova našeg svijeta na zabavan i pristupačan način.

Tako je u petak 15. studenog u Astronomskom centru Rijeka započeo projekt „Matematika planeta Zemlje”, kojim se i Hrvatska pridružila proslavi Međunarodne godine matematike planeta Zemlje.

Program je provodila autorica hrvatskog projekta, doc. dr.sc. Franka Miriam BRÜCKLER, profesorica matematike na Odsjeku za matematiku zagrebačkog PMF-a, kojoj su se pridružili kolege kemičari dr. sc.Vladimir Stilinović, dr. sc. Krešimir Molčanov, mr. Igor Huskić te Tomislav Begušić.

Da matematika nije bauk, da je primjenjiva u svakodnevnom životu, mogli su vidjeti i učenici naše škole sudjelujući u zanimljivim radionicama pod nazivom: • „Matematika planeta Zemlje” – radionica „ulične“ matematike u kojoj su učenici mogli vidjeti primjenu matematike u svakodnevnom životu, GPSu, Sunčevom sustavu, širenju zaraza…

• „Kockanje, nogomet, kriminal i potresi” – osnove statistike • „Snjeguljica i 7 kristalnih sustava” - o kristalografiji • „Biraj i dijeli” - izborni sustavi i pravedna podjela dobara. Demonstrirani su zanimljivi kartaški trikovi u kojima smo pokušali stvoriti pravilan lanac nakon nasumičnog miješanja.

Za kraj, posjetili su mini-izložbu, također u Astronomskom centru, na kojoj smo se mogli igrati matematikom kroz zabavne, interaktivne zadatke.

Dino Alić, 1.b

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

Više o projektima:

37

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

38

Integrirana nastava u kazalištu

Učenici 2.c, 2.a i 4.c razreda u pratnji profesorica Mirjane Šimunović – Ban i Jasminke Batagelj posjetili su HNK Ivana pl. Zajca. U pratnji kazališne voditeljice razgledali su ono što običan posjetitelj ne može vidjeti, zavirili u svaki skriveni kutak te poslušali veoma zanimljivo predavanje o predstavama i ljudima koji su zaslužni za njihove izvedbe.

Nakon toga su učenici 2.c razreda imali priliku stati na kazališne daske i izvesti unaprijed pripremljene scene iz Shakespearovih djela „Hamlet” i „Romeo i Julija”. Da bi ugođaj bio potpun, imali su na raspolaganju i kostime i scenografiju. Posao su odlično odradili, pritom se dobro zabavili, a bili su i nagrađeni burnim pljeskom publike.

Ivana Rubeša,2.c

Shakespeare in Ivan pl.Zajc – part2 In November 2013 it was 2nd C’s turn to pay a visit to the Theatre of Rijeka „Ivan pl. Zajc“ and play Shakespeare on a real stage, in front of a real audience.

Romeo and Juliet...........Hamlet (our way) ...all in English, then switching to Croatian and back to English.... The feeling was just great... Shakespearean!

2 C and their English teacher

je potrebno da bi je uspjeli svladati. Niti jedan predmet, čak ni ta zloglasna matematika, nije nemoguć i nesavladiv. Vrijeme koje trošimo na samosažalijevanje trebamo iskoristiti za rad i vježbu.

Matematika je nauka mladih. Drugačije ne može ni biti.

Bavljenje matematikom predstavlja takvu gimnastiku uma da je za nju potrebna sva gipkost i izdržljivost mladosti.

Petra Kokotović, 4.b

Kviz „Brojke i slova“ Svi učenici drugih razreda imali su prilike sudjelovati u kvizu kojeg su pripremili učenici 2.a i 2.d razreda pod vodstvom profesorice hrvatskoga jezika Mirjana Šimunović - Ban i Nataše Kuzmar Colnar. U prvom dijelu učenici su odgovarali na pitanja služeći se glagoljičkim slovima, a drugi dio sastojao se od kviza točno - netočno u kojem

su učenici iz publike pomoću kartončića odgovarali na pitanja. Kao i svaki kviz i ovaj je bio uzbudljiv, zabavan i poučan. Učenici su aktivno sudjelovali u programu, a u tome su ih usmjeravali voditelji. Uz druženje i smijeh na drugačiji, zabavan način mogli su provjeriti svoje znanje, ali i naučiti nešto novo.

Natali Ličinić, 2.a

ANNIVERSARIES in 2013 Povodom Dana škole na satovima engleskoga jezika u 3.

C i D, te 4. B i C razredu učenici su radili na projektu „Godišnjice 2013. godine’” Rezultat cjelokupnog projekta bila je izložba plakata na hodnicima škole koja je bila dio izložbe na istu temu - „Godišnjice“ - postavljene i od ostalih razreda na stranim jezicima (engleski, njemački, talijanski).

Tražeći koje bi godišnjice iz britanske povijesti, književnosti i kulture mogli obilježiti, odlučili su se sljedeće: “The World of Jane Austen“ (povodom 200.godišnjice objavlji-

vana njezinog najpopularnijeg romana Pride and Prejudice), „5o years of The Beatles’ Please Please Me“ (povodom izlaska njihovog prvog albuma) i “150 Years of the London Tube“ (uz godišnjicu londonske podzemne željeznice).

Izradi plakata prethodilo je istraživanje – većinom na internetu – prema postavljenim zadacima, a onome o Jane Austen i gledanje ulomaka iz BBC-eve TV serije Pride and Prejudice te čitanje ulomka iz romana i analiza djela prema zadanim pitanjima.

Jasminka Batagelj, prof.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

Rezultate projekta pod nazivom „Stavovi i uvjerenja o matematici i njihov utjecaj na postignuća učenika” prezentirale su nam učenice s izborne nastave psiholiogije.

Iz njihova izlaganja dalo se zaključiti da je unatoč brojnim vjerovanjima o Bogom danom matematičkom talentu, ta teorija zapravo samo opravdanje, isprika za sve one koji nisu spremni dati svoj maksimum kako bi je shvatili, za sve one koji nisu spremni odvojiti onoliko vremena koliko

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Projekt u okviru izborne nastave psihologije „Mate-mate-matika ljuta si ko paprika!“

39

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

40

Posjet Islamskom centru u Rijeci

U

sklopu terenske nastave povijesti, vjeronauka i etike, a u svrhu jačanja vjerske i kulturološke tolerancije učenici četvrtih i ponekog trećeg razreda zajedno sa svojim profesorima posjetili su Islamski centar u Rijeci. Mnogima je to prvi susret s muslimanskom vjerskom zajednicom kako bi naučili poštivati razlike i cijeniti zajedničke vrijednost koje nas vežu jedne s drugima.

D

ana 18. prosinca u našoj je školi otvorena izložba pod nazivom “Anne Frank - prošlost za sadašnjost” u suradnji s Udrugom Hermes koja je hrvatski partner Kuće Anne Frank iz Amsterdama

Putujuća izložba „Anne Frank – povijest za sadašnjost“ 18. prosinca stigla je i u našu školu. Na tridesetak izložbenih panela prikazani su brojni detalji iz života židovske djevojčice i njezine obitelji s kraja Drugog svjetskog rata, ali i aktualizirana pitanja ponovne pojave nacističke ideologije u suvremenom svijetu.

Izložba je ostvarena u sklopu projekta Povijest za svijest, a organizatori su Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMES) i Kuća Anne Frank iz Amsterdama.

Djevojčica, u cijelom svijetu prepoznata kao simbol dječje žrtve holokausta, rođena je u Frankfurtu na Majni 1929. godine. Četiri godine poslije s obitelji seli u Amsterdam, nakon što u Njemačkoj na snagu stupaju protužidovski zakoni. Početkom okupacije Hitlerovih nacista, Frankovi sele u tajno skrovište, gdje Anne tijekom dvije godine piše dnevnik. U kolovozu 1944. zabilježen je zadnji zapis u dnevniku. Otkriveno je skrovište u kojem se s obitelji

skrivala, petnaestogodišnja Anne umire u logoru, a jedini preživjeli član obitelji je Otto Frank, njezin otac, koji je i objavio dnevnik.

Posjetitelje su kroz izložbu vodili za to pripremljeni učenici - volonteri, Gašpar, Petra, Iva, Ana-Marija, Dora, Janet, Nina, Ana, Filip, Maja i Marina.

Izložba je već obišla četrdesetak zemalja, a nakon Zagreba i Rijeke gostovat će i u Osijeku i Splitu. U Hrvatskoj se odvija u sklopu 750.000 kuna vrijednog projekta Povijest za svijest koji financira Europska unija, a koji je podržao i predsjednik Ivo Josipović. Izložba je gostovala u Rijeci do 10. veljače 2014., a posjetili su je učenici i profesori iz mnogih riječkih osnovnih i srednjih škola.

Sandra Vidović, prof.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Izložba „Anne Frank – povijest za sadašnjost“

41

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

42

Advent u Prhg I ove smo se godine igrali za vrijeme adventa… Nagrade su bile zanimljive… Dobitnicima su dobro poslužile…

A nova fotelja stoji u chill sobi…

U

petak, 6. prosinca tridesetak učenika i profesora Prve riječke hrvatske gimnazije krenuli su na predbožićno putovanje u Beč, grad koji je poznat po svojoj raskoši u vrijeme Božića. Putovanje je trajalo gotovo čitav dan zbog usputnih zaustavljanja u Sloveniji i Austriji, tako da su prvi dan putovanja Beč vidjeli samo iz autobusa. Hotel se nalazio u neposrednoj blizini centra grada, ali su njegovo razgledavanje ostavili za sutradan.

Nakon doručka krenuli su u razgled grada u pratnji lokalnog vodiča na njemačkom jeziku, s obzirom da je riječ o terenskoj nastavi iz njemačkog jezika. U samom srcu grada Beča pogledali su staru i vrlo dobro očuvanu katedralu svetog Stjepana. Svratili su i na nezaobilazni Christkindlmarkt, koji svojim svjetlima i radošću razveseljava mnoge i budi u njima sjećanja na djetinjstvo. Nisu zaobišli ni Schönbrunn, zaštitni znak grada i bivše mjesto stanovanja monarha, dvorac prepun starih i fascinirajućih slika i starog namještaja. Posebnu draž dvorcu daje prekrasno uređen vrt. Vidjeli su i dvorac Belveder, prepun kipova, ali i prepariranih životinja.

Najzanimljivi muzej koji su posjetili je naravno Haus der Musik, koji sa svojim interaktivnim sadržajima, pruža zabavu za male i velike. Na putu do Donauturma iznenadio ih je snijeg tako da je pogled na grad s tolike visine bio uistinu nezaboravan.

Iako su na izlet krenuli kao šarolika ekipa predstavnika svih razreda u Školi, nakon tri dana provedena u autobusu svi su se zbližili, tako da im je bilo žao što se vraćaju kući. Vjerojatno će većina zauvijek pamtiti Božićnu čaroliju Beča.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Adventska čarolija u Beču

43

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

44

Akcija darivanja krvi

U

četvrtak 30. siječnja u Centru za darivanje krvi u Domu Crvenog križa Rijaka održana je akcija darivanja krvi u kojoj su sudjelovali učenici Prve riječke hrvatske gimnazije uz nekolicinu učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića.

Učenici su darivanju pristupili u pratnji profesorice Sandre Vidović. Za njih su u prethodnom tjednu u školi održane prezentacije „Kluba 25“, mladih darivatelja krvi, koji su pored osnovnih informacija o uvjetima za darivanje i postupku darivanja krvi učenike upoznali s radom Kluba te ih pozvali da se pridruže aktivnostima promidžbe darivanja krvi među mladima.

Akciji je pristupio 31 učenik od kojih je njih 19 uspjelo prvi puta dati krv. Za one koji iz raznoraznih razloga to nisu uspjeli prvi put, organiziran je popravni ispit na kojemu SU naši učenici zajedno s učenicima Građevinske tehničke škole darovali krv.

Krv su darovali: Nina Bojanić Antonia Brguljan Ingrid Borozan Maja Cvijić Dorina Vidović Antonio Sterpin

Marta Kamauli Antonio Šulentić Alan Tometić Leonardo Müller Luka Ćaćan Gašpar Šarić

Dino Pernar Jakov Čulina Mateo Turković Carla Olujić Katarina Marčan Roberta Bengez

Roma Đurić

D

ana 2. veljače 2014. godine tridesetak učenika i profesora Prve riječke hrvatske gimnazije proveo je ‘skijaški’ vikend u talijanskom mjestašcu Sappada. Pitate se zašto navodnici. Nakon tri sata vožnje, dočekao ih je prekrasan sunčan dan i tone i tone snijega.

Pomislili biste: “Kud ćeš bolje i ljepše?”, ali tu kreću njihovi problemi…

U hotelu ih je dočekala vijest da je prethodne noći čitava Sappada, čitava regija ostala bez struje tako da nije radilo ništa, ni dućani, ni kafići pa tako ni žičare…

Nakon prijedloga da se vrate kući i okušaju sreću neki drugi put, odlučili su ostati i nisu požalili. Pješice su se uputili do 5 km udaljenog mjesta jer je i cesta bila zatvorena zbog prevelike količine snijega. Nakon jednosatnog pješačenja kroz šumu, u mjestu su popili piće u polumraku kafića, kupili potrebno u malom dućanu te krenuli u sumrak natrag u hotel. S obzirom da je hotel imao agregat, većinu su vremena imali struju. Za dobru zabavu i atmosferu nije im trebalo mnogo. Iz sobe u sobu, s pjesme na pjesmu i noć je brzo prošla.

S obzirom da ni nakon doručka nije bilo izgleda da se popucali dalekovodi poprave ni da se žičare otvore, vratili su se kući, usput svrativši u kraći shopping. Bez obzira na vremenske prilike i neprilike vikend je bio više nego uspješan, vikend u šumi, okovan snijegom, bez struje s dobrom ekipom… kud ćeš ljepše…

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Ski vikend u Sappadi

45

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

46

Terenska nastava u sklopu izborne nastave psihologije

U

okviru izborne nastave psihologije učenici IV. a, b i e odjeljenja detaljnije su upoznali nastavne sadržaje s područja razvojne psihologije.

Posebno važan i zanimljiv oblik rada učenicima je terenska nastava.

Zahvaljujući susretljivosti i ljubaznosti ravnateljice Gordane Rena, stručnih suradnica i suradnika, a posebno odgajateljica vrtića naša Gimnazija ostvaruje dvadesetogodišnju suradnju s Dječjim vrtićem Rijeka. Ove smo školske godine posjetili dva podcentra Dječjeg vrtića Rijeka , podcentar Krnjevo i Belveder.

Djelatnici su upoznali naše učenike s ustrojstvom i specifičnostima rada te ustanove, s poslovima psihologa i ostalih odgojno-obrazovnih djelatnika. Učenici su jutro proveli igrajući se s djecom, ali i učeći, opažajući u praksi ono što su prije toga teoretski naučili. Opažali su specifične razvojne osobine djece različitog predškolskog uzrasta, vrste igara, razinu razvoja govora, dječji crtež kod djece različite dobi i sl.

Također smo posjetili OŠ Podmurvice gdje nas je primila psihologinja škole prof.Nada Kegalj. Nakon što se srdač-

no pozdravila s našim maturantima, bivšim učenicima te škole, upoznala nas je sa radom ustanove. Nakon toga, maturanti su proveli po jedan nastavni sat u prvom, jedan u petom i jedan u osmom razredu. Tako su mogli opažati razvojne karakteristike djece u razdoblju školskog djetinjstva.

Mnogim maturantima ova je terenska nastava pružila korisne informacije vezane uz odabir nastavka daljnjeg školovanja. Neki maturanti su nastavili kontakte sa stručnim suradnicima spomenutih ustanova i dobili dodatne informacije i pomoć u odabiru budućega zvanja.

Vesna Stipčić-Sladović,prof.

Naša je Gimnazija aktivno sudjelovala dvjema aktivnostima: izložbom učeničkih postera na temu Rijeka psihologije-rijeka života (od začeća i rođenja do starosti i smrti) i prezentacijom za učenike i građanstvo pod naslovom „Život i djelo Sigmunda Freuda – 75. obljetnica smrti“.

Prvu aktivnost su proveli učenici IV a,b i e odjeljenja koji imaju izbornu nastavu psihologije.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

Izlaganje „Život i djelo Sigmunda Freuda – 75. obljetnica smrti“, koje je bilo neočekivano dobro posjećeno od strane učenika naše i drugih srednjih škola, ali i građana Rijeke pripremile su i izvrsno prezentirale učenice Roma Đurić,Jana Milošević i Marina Serdar.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Rijeka psihologije 2014.

Vesna Stipčić-Sladović,prof.

47

U

okviru 7.tjedna psihologije u Hrvatskoj koji je održan od 17.-23.veljače 2014.godine u Rijeci i okolici se treću godinu zaredom provodila manifestacija Rijeka psihologije .

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

48

Maškarani dan

D

a školski dan može i drugačije izgledati pokazali su u utorak 4.ožujka učenici i nastavnici Prve riječke. Za razliku od ostalih dana u godini u klupama su sjedila i hodnicima šetala razna poznata i manje poznata lica iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, lica iz crtanih filmova. Na jednom ste uglu mogli susresti pokojeg vraga ili pak pionira, dok vas je na drugom mogao pozdraviti vragolasti klaun ili pak razigrani leptir.

No, bez obzira na maske, sva ta lica iz prošlosti ili budućnosti bila su posebna, jednostavno drugačija. Pitate se

zašto??? Osim maski našu je školu zarazio virus smijeha.

Smijeh se jednostavo prenosio s jednog na drugog. I nastava je toga dana bila nasmijana. Ta ne predaje vam baš svakog dana vrag ili vila… nije baš uvriježeno da u ravnateljičinu uredu sjedi harlekin… Ne dolazi se baš na razredne informacije kod stjuardese.

No, sve što je lijepo, kratko traje. Tako je već idućeg dana zavladala uobičajena radna atmosfera. Maske su spremljene i čekaju sljedeću prigodu da opet nekome navuku osmijeh na lice.

49

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

50

Županijsko natjecanje iz hrvatskog jezika

U

srijedu 5. ožujka 2014. godine u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji održano je Županijsko natjecanje iz hrvatskog jezika za učenike srednjih škola. Na ovu se razinu natjecanja kvalificiralo 49 natjecatelja prema rezultatima koji su pristigli iz 23 škole naše županije u kojima je provedeno školsko natjecanje.

U kategoriji učenika prvog razreda najuspješniji su bili Nikol Bazzara iz Prve riječke hrvatske gimnazije, mentorice profesorice Slavice Dundović; Maja Crnković iz Prve sušačke hrvatske gimnazije, mentorice profesorice Gordane Bogdanović te Tomislav Glavan iz Srednje škole dr. Antuna Barca iz Crikvenice, mentorice prof. Ljiljane Butković.

Među natjecateljima iz drugog razreda najuspješnije su bile Andrea Stroligo iz Gimnazije Andrije Mohorovičića, mentorice profesorice Blanke Franolić –Inđić, zatim Valentina Vuković iz Srednje škole dr. Antuna Barca, mentorice Ljiljane Butković te Nika Nikolac iz Gimnazije Andrije Mohorovičića , također učenica profesorice Blanke Franolić Inđić.

U kategoriji učenika trećeg razreda prvo mjesto dijele Nikolina Mrakovčić iz Srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“ Krk mentorice profesorice Zdenke Stegnjaić i Sara Štitić iz Prve riječke hrvatske gimnazije, mentorice Mirjane Šimunović-Ban. I drugo mjesto dijele dvije učenice: Narda Krnetić mentorice profesorice Marijane Trinajstić iz Gimnazije Eugena Kumičića Opatija i Ivana Žužić mentora profesora Gorana Krapića iz Gimnazije Andrije Mohorovičića. Na trećem je mjestu Elizabeta Kostelac mentorice profesorice Mirjane Bažadarić iz Salezijanske klasične gimnazije – s pravom javnosti.

Među natjecateljima iz četvrtog razreda najuspješnija je bila Ivana Škara mentorice profesorice Nade Rosandić-Picek iz Srednje škole dr. Antuna Barca iz Crikvenice, a na drugom i trećem su mjestu učenice Prve riječke hrvatske gimnazije

Elena Vrban mentorice profesorice Slavice Dundović i Jelena Materljan mentorice Nataše Kuzmar Colnar.

Natjecanje je otvoreno kratkim programom . Nakon što je nazočne pozdravila ravnateljica škole domaćina profesorica Jane Sclaunich, učenici drugog razreda prenijeli su natjecateljima podatke o broju natjecatelja, broju škola i mentora, očekivanom vremenu objave privremenih i konačnih lista glagoljskim slovima čiju su brojevnu vrijednost natjecatelji otkrivali iz predočene tablice. Učenici i njihovi mentori upoznali su mladu pjesnikinju Anju Zbašnik koja je čitala pjesmu „Tsunami blues“ kojom se predstavila na državnoj smotri Lidrano prošle školske godine, a zatim i pjesmu „Iza spuštenih trepavica“ kojom je ponovila prošlogodišnji uspjeh na smotri literarnog stvaralaštva. Njena je mentorica profesorica Mirjana Šimunović-Ban. Publici se predstavio Mario Negovetić , učenik profesorice Jasne Radoičić, dojmljivim scenskom nastupom - monologom „Da je proklet Kam“ kojim je zaslužio poziv na državnu razinu Lidrana.

Nataša Kuzmar Colnar, prof.

U

druga HERMES iz Hrvatske, Open Communication iz Srbije i udruga Humanity in Action iz Bosne provode projekt Model International Criminal Court (MICC) koji se sastoji od šest petodnevnih sesija simulacije rada Međunarodnog krivičnog suda, raspoređenih u šest gradova Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Tijekom 2014. i 2015. simulacije Međunardonog krivičnog suda odvijat će se u šest gradova Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Pri tome će značajnu ulogu igrati srednje škole koje će na svaku sesiju slati svoje učenike. U svakoj simulaciji sudjelovat će po dvije škole iz navedenih država, što znači da će tijekom šest sesija sudjelovati trideset i šest različitih škola.

Na prvoj sesiji MICC-a koja se održala u Mostaru od 5.-11. ožujka sudjelovali su i učenici Prve riječke hrvatske gimnazije (Janet Ponjević, Gašpar Šarić, Ana-Maria Žgela, Iva Benić, Marina Serdar) sa svojom mentoricom profesoricom povijesti Ines Grgurina. Škola je prijavila učenike za sudjelovanje u simulacijama suđenja Međunarodnog krivičnog suda. Učenici su se zajedno s profesoricom danima pripremali i prolazili kroz slučajeve u kojima se sudilo ratnim zločincima Erdemoviću i Bikindiju te ratnom profiteru Flicku. Učenici su bili podijeljeni u tri simulacijske grupe: tužiteljstvo, obrana, sudci - koji će uz stečeno znanje presuditi simulirani slučaj. Uz navedene, čitavu je simuliranu parnicu pratio press tim učenika koji su pod budnim okom kompetentnih trenera učili osnove pisanja

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Model International Criminal Court

51

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

52

novinarskih članaka.

U sva tri slučaja učenici su bili podijeljeni u tri tima po tri učenika - u svakom timu nalazila se po jedna osoba iz tri prethodno navedene zemlje promičući multikulturalnost.

MICC bavi se pitanjima ratnih zločina koja su u mnogim zajednicama osjetljiva tema o kojoj se ne raspravlja ni u javnosti ni u školama. Cilj je kroz simulaciju rada suda te niz radionica i diskusija potaknuti razgovor o bitnim temama poput ljudskih prava, osobne odgovornosti i predrasuda.

Na početnim radionicama učenici su se upoznali s materijalima i osnovama slučajeva te su kroz predavanja i pripreme od strane pravnih trenera sakupili potrebna saznanja kako bi mogli simulirati suđenje. Nakon dva dana treninga i učenja, učenici su se transformirali u sudce i odvjetnike. Svaka simulacija suđenja trajala je do sat vremena. Kasnije su sudci izricali svoje presude; sva tri optužena proglašena su krivima uz odgovarajuće novčane i zatvorske kazne.

Uz naporan rad učenici su svejedno našli priliku za upozna-

vanje svojih vršnjaka, zajedničkih interesa iz susjednih zemalja, što je dodatno pridonijelo multikulturalnosti cijelog događanja u multikulturalnoj atmosferi jednog od najznačajnijih gradova Jugoistočne europe, sa svojom šarolikom povijesnom baštinom i prirodnim ljepotama, od džamija i crkava iz 16. stoljeća do stijena uz obalu rijeke Neretve.

Osim stjecanja novih prijateljstava posjet Mostaru poslužio je kao uvid u profesionalne pravne procese i njihovu složenost, kao izvrstan trening svima onima koji žele studirati pravo. Projekti ove vrste služe za promicanje morala u društvu i širenju vidokruga mladih ljudi te se stoga nadamo da će naša škola sudjelovati i u ostalim projektima ovog tipa kako bi se omogućilo i ostalim zainteresiranim učenicima stjecanje dodatnih znanja i iskustava u području prava, ali i razvijanje tolerancije i razumijevanja različitosti. Naposljetku, valja se držati jednog od osnovnih moralnih načela, - „ne čini drugome ono što ne bi željela/želio da tebi čine“.

Gašpar Šarić, 4.a

Taj se multidisciplinarni projekt u kontinuitetu nadograđivao i danas se provodi suradnjom s gore navedenim znanstvenim institucijama i školama na području devet županija.

Sve aktivnosti se, ovisno o potrebama škola, provode integracijskim oblikom rada posredstvom interaktivnih predavanja, radionica, vježbi i mini terenskoga istraživačkoga rada u laboratorijima u suradnji sa znanstvenicima iz Rijeke i Zagreba.

U okviru projekta Udruge Civitas naši učenici su posjetili Medicinski fakultet u Rijeci, Zavod za molekularnu medicinu i biotehnologiju gdje im je u sklopu edukacijskog projekta prof.dr.sc. Siniša Volarević pokazao kako se istražuje funkcija gena. Upoznali su se sa strukturom molekule DNA, s njezinim funkcijama i neizmjernom važnošću za sva živa bića.

U okviru projekta Udruge Civitas gost u našoj školi bio je novinar HRT-a Tomislav Šikić koji je učenicima govorio o ulozi medija u suvremenom svijetu današnjice. Kroz interaktivnu radionicu učenici su dobili uvid na koji način mediji utječu na naš život, posebno na odrastanje i sazrijevanje mladih.

Projekt Civitas Pod vodstvom prof. Pucića ukupno osam maturanata naše gimnazije posjetilo je Zavod za molekularnu medicinu i biotehnologiju pri Medicinskom fakultetu gdje smo slušali predavanje prof. Volarevića koji nas je upoznao sa strukturom molekule DNA, s njezinim funkcijama i neizmjernom važnošću za sva živa bića. Naš posjet laboratoriju bio je u sklopu projekta Civitas čiji su ciljevi približavanje znanosti mladima i upoznavanje s njezinim rezultatima, pa je tako i naša grupa dobila zadatak izolirati molekulu DNA iz jetre miša što nam je, iako je u početku zvučalo pomalo neobično, bilo zanimljivo te smo (uglavnom) uspješno obavili zadatak.

Susret s laboratorijem imao je značajan utjecaj i na neke učenike koji su nakon posjeta Medicinskom fakultetu počeli razmišljati o upisu studija vezanih uz biotehnologiju i molekularnu biologiju.

Petra Kokotović, Antonia Škarpin, 4.b

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

U

druga Civitas Zagreb provodi interdisciplinarni projekt na nacionalnoj razini na području devet županija u cilju usvajanja novih znanja i vještina te snažnije motiviranosti mladih za nastavak njihove daljnje izobrazbe do najviše moguće željene razine. Projekt se provodi u suradnji s osnovnim i srednjim školama, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Projekt „Civitas i znanstvenici - za znanje mladima!” nastao je nadgradnjom sadržaja i aktivnosti nakon višegodišnjeg iskustva, radionica, predavanja, anketa i prikupljenih evaluacija ostvarenih provedbom višegodišnjeg projekta „Civitas i znanstvenici protiv nasilja”.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Civitas i znanstvenici za znanje mladima

53

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

54

Filološka šetnja Rijekom – jezik u gastronomiji

U

okviru manifestacije Dani jezika u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji održana je jezična radionica na temu Jezik u gastronomiji koja je dio projekta pod nazivom Filološka šetnja Rijekom. Radionica je bila finale istraživačkog rada 40-ak učenika 3. i 4. razreda i voditeljice projekta Mirjane Šimunović-Ban, profesorice hrvatskoga jezika .

Projekt se sastojao od nekoliko faza rada. Prva faza je bila rad na terenu. Naime, učenici su dobili zadatak da u Rijeci prikupe riječi stranog podrijetla u nazivlju restorana, slastičarnica, bistroa i sl. kao i riječi stranog podrijetla u nazivima predjela, jela, slastica i pića. To su izvrsno obavili skupivši oko dvjesto riječi. Slijedilo je tematsko grupiranje riječi, zatim rad u grupama. Uz pomoć Rječnika stranih riječi odgonetavali su značenje i podrijetlo prikupljenih stranih riječi. Potom su određivali strane riječi koje bi radije zamijenili hrvatskom inačicom. Predstavnici grupa su obznanili rezultate istraživačkog rada čitajući podrijetlo i značenje svake riječi te iz kojeg jezika dolazi pojedina

strana riječ. Posebno zanimanje sudionika izazvalo je čitanje hrvatskih inačica za neke strane riječi koje bi učenici radije koristili na hrvatskom jeziku. Na školskoj ploči smo vodili evidenciju podataka za svaku od sedam grupa učenika koji su sudjelovali u radionici. Iz tablice je bilo vidljivo sljedeće: • u gastronomiji se većinom koriste strane riječi u nazivima restorana, jela,slastica i pića • najviše stranih riječi u navedenim nazivima potječe iz talijanskog i engleskog jezika • samo 10% obrađenih stranih riječi učenici bi zamijenili hrvatskom inačicom te riječi Nadam se da je ovaj projekt potakao neke učenike na daljnje bavljenje ovim i drugim jezičnim zavrzlamama te da će i sljedeće generacije voditi brigu o maternjem jeziku. Jer jezik jest narod, kako je rekao Petar Preradović.

Mirjana Šimunović-Ban, prof.

Susret je otvorila naša nasmijana gošća pričom iz života te je svojim optimizmom i energijom odmah privukla pažnju učenika u publici. Puna entuzijazma i pozitivne energije pročitala je nekoliko lirskih minijatura na čakavštini uz glazbenu pratnju harfe i time otvorila vrata za bujicu stihova koji su slijedili. Školskim kolegama i profesorima svoju strast prema pjesništvu i to dijalektalnom, odlučila je otkriti naša Antonia, učenica 4.c razreda, a poslušali smo i Anjine nove stihove pjesme u prozi koji su i ove godine zasluži-

li plasman na Državnu smotru Lidrano 2014. U pauzama između stihova posjetitelji su mogli uživati u predivnom Monikinom glasu kao i u Geinoj interpretaciji nonine pjesme na čakavštini koju je sama uglazbila.

Ugodnim druženjem uz stihove i glazbu povodom Svjetskog dana poezije simbolički smo uplovili u proljeće poneseni ljepotom čakavskog narječja kao važnog dijela kulturne tradicije našega kraja. I kako Antonija kaže u svojoj pjesmi: „I najlipja beseda bi šundrala ti moment ča vaje je pasal.“ Sandra Vidović, prof.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

U

knjižnici Prve riječke hrvatske gimnazije 21.ožujka na Svjetski dan poezije organizirana je Večer čakavske ljubavne poezije s ciljem promoviranja čitanja i pisanja dijalektalne poezije. Gošća večeri bila je doktorica znanosti, fizičarka i astrofizičarka Rajka Jurdana Šepić, pjesnikinja, zaljubljenica u čakavsku jezičnu baštinu, ujedno i njena čuvarica. Osim prof. Jurdane sudionice pjesničke večeri bile su i učenice naše škole Antonia Juričić i Anja Zbašnik za glazbeni dio bile su zadužene Monika, Gea, Jelena i Košuta, a uloga moderatorice programa pripala je Tei.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Večer čakavske poezije

55

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

56

Zboristi u Staroj Sušici

K

ao prvašica i novi član našeg združenog zbora 21.3. krenula sam u Staru Sušicu s potpuno nepoznatim ljudima. Unaprijed sam se planirala odmah upoznati sa svima da se ne osjećam kao stranac, ali to nije bilo potrebno. Kroz pjesmu, igranje karata te pričanje priča dobila sam osjećaj da te ljude znam oduvijek. Potpuno me iznenadilo koliko su svi dragi.

Zboristi svake godine zajedno s profesorom Brankom Ivoševićem, posjećuju Dvorac Stara Sušica kako bi marljivo odradili niz svakodnevnih proba da bi se pripremili za natjecanje. Za vrijeme našeg vikenda bili smo počašćeni društvom bivše voditeljice zbora, prof. Žic. Iako naš zbor nije prisustvovao nikakvom natjecanju ove godine, naš put nije bio uzaludan. Naše probe trajale bi po 1-2 sata više puta na dan, ali to nije značilo da je gotovo s pjevanjem, ni blizu. Jedna od najzanimljivijih stvari bila je slušanje svakojake glazbe po hodnicima i sobama dvorca. Bilo je tu puštanja pjesama, pjevanja, sviranja 2 gitare i harmonike koje se nastavilo dugo u noć s profesorom i njegovim sviranjem gitare koji je u glavi imao prilično velik repertoar.

Za hranu se nismo morali brinuti jer su nam kuharice spremale sva tri glavna obroka, a u međuvremenu bi se uvijek našlo grickalica u nečijoj torbi, uglavnom napolitanke. U hodniku se neprestano nešto događalo. Sve u svemu, ne postoje ružne uspomene na taj poseban vikend i mogu sa sigurnošću reći da sam se osjećala kao kod kuće. Razmislite, ima li boljeg načina za provođenje vremena nego s dragim ljudima koji su vam vrlo brzo postali bliski te koji neprestano pjevaju? Mislim da se hodnicima radi nas orilo veselje i jedva čekam to ponoviti sljedeće godine.

Nove članove uvijek očekujemo toplom dobrodošlicom jer smo to jednostavno mi, zbor pun ljubavi.

Alt iz 1.b razreda

D

ana 3. travnja 2014 učenici 3.b razreda sa svojom razrednicom Mirelom Caput i profesoricom engleskog jezika Darijom Buricom održali su zanimljivu terensku nastavu koja je upravo bila velika podrška njihovim razrednim kolegama.

Riječki TRY theatre, prva hrvatska dramska škola na engleskom jeziku, pripremila je novu predstavu pod nazivom „Šest sestara“ autora Ivana Verunice. Uz Čehovljeve „Tri sestre“ kao okvirno polazište, ova intrigantna povijesnopolitička predstava sagledava pad komunizma, raspad Jugoslavije i tranziciju koja je uslijedila kroz obiteljski odnos šest sestara od koje svaka predstavlja jednu bivšu saveznu republiku. Svaka sestra teži novim horizontima, drugačijoj budućnosti i samostalnosti, a kroz bezglavu utrku da se što prije odmakne od obitelji svaka na svoj način ulazi u nove pravno-tržišne odnose koji joj onemogućuju upravo ono čemu je stremila – samostalnost.

Glavnu tezu predstave potvrđuje i mjesto gdje je izvedena: bivša tvornica Rikard Benčić koja je također, usprkos povijesti i potencijalu, već 20 godina tužan spomenik gospodarskoj tranziciji. Ansambl mladih glumica i glumaca će u takvoj je atmosferi kroz tri čina – Kraj, Prodaja, Krah – pokušao dočarati emocije i motivaciju koje su dovele do takvog raspleta.

Učenici naše škole Gala Nikolić, Karlo Blažina, Rebeka Đarmati, Leo Vukić i Katarina Mance tri mjeseca mukotrpno su se pripremali za njihovu najzahtjevniju izvedbu do tada. Bila je zahtjevna upravo zbog toga što mladi u 2014. godini ne znaju mnogo o stvarnom stanju i životu u Jugoslaviji te kroz likove koji predstavljaju bivše članice i načine na koji oni postupaju, misle i govore moraju ući u zbiljsko stanje lika. Također, kako i sami kažu, bilo je zahtjevno upravo to što nisu u nijednom trenutku mogli biti Gala, Katarina i Karlo već su morali cijelo tijelo i misli

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Riječki TRY theatre i naši učenici

57

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

58

predati upravo liku kojeg predstavljaju, što nije bio slučaj u dotadašnjim predstavama. Ovo je sa sigurnošću njihovo najveće ostvarenje u TRY theatre-u do danas.

O glumcima iz 3. razreda: Gala Nikolić joined TRY theatre in 2011. I like my character because she is a leader and has a way of indirectly manipulating people to get her way; a ruthless women this one. The challenge for me is exactly this indirection because I am a very straight forward person who bursts out very quickly, but my character keeps it calm on the outside. Gala o ulozi Lane koja je interpretirala državu Srbiju.

Karlo Blažina joined TRY theatre in 2012. I like my character because he is phlegmatic and holds all the strings in his hands, and if he doesn’t, he still acts like he does – kind of the way I imagine Russia and Russian people.

That’s why I like this play, because each character portrays a nation and collectively it tells one story from several different points of view. Karlo o ulozi Maxima koji je interpretirao državu Rusiju.

Katatina Mance joined TRY theatre in 2011. The play shows the real life of all of us, and makes you think about problems that are around us. The relations between sisters and investors are relations that we face every day. We can find ourselves in, at least, one of the characters and say “This is me. This is how I feel.'' Katarina o sveopćem dojmu predstave The Six Sisters. Katarina je glumila lika Nezhu koja je interpretirala državu Sloveniju Leo Vukić Leo Vukić joined TRY theatre in 2011. I like the humor that my character brings into the play. It is a small, but integral role.

Rebeka Đarmati Rebeka Đarmati joined TRY theatre in 2010. I like my character because she is sassy and bitchy in a smart way.

She might not seem cool because she’s uptight but she sure knows how to bite like a snake.

Gala Nikolić, 3.b

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Tjedan glazbe za mlade: Od Lisinskog do Josipovića i Arheološki muzej

U

čenici su 11. travnja 2014. godine krenuli u glazbeno-likovnu avanturu koja je obuhvaćala posjet Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i Arheološkom muzeju. Profesorice glazbene umjetnosti Jasminka Batagelj i Danijela Vuk povele su učenike na glazbenopovijesno putovanje od Lisinskog do Josipovića u čemu im je pomogla Zagrebačka filharmonija koja je na svojim instrumentima proputovala razdoblje od romantizma pa sve do danas.

Nakon opuštajuće šetnje Zagrebom došlo je vrijeme za još malo umjetnosti i to u Arheološkom muzeju koji čuva tajne prethistorijskih civilizacija, metalnog doba, egipta i antike.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

Glazbeno – likovna avantura u Metropoli

Nakon što su se učenici i profesori pozdravili s crvenokosom mumijom krenuli su lagano, prepuni glazbeno-likovno umjetničkih dojmova, prema Rijeci.

59

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

60

Pariz

T

ridesetak učenika Prve riječke hrvatske gimnazije za vrijeme proljetnih praznika zajedno s profesoricom francuskoga jezika, Marinom Škunca-Fabijanić i profesorom geografije Igorom Papom u okviru terenske nastave odletjeli su u Pariz. Tijekom četverodnevnog boravka u gradu na Sieni upoznali su njegove povijesne i geografske osobine i važne kulturno-povijesne znamenitosti. Osim što su popravili francuski vokabular, naučili mnogo novih povijesno - geografskih činjenica, nauživali se umjetnosti, vratili su se kući noseći sa sobom mnoštvo predivnih uspomena i novih prijateljstava tako da ni nove radne zadatke koji su uslijedili nije bilo teško riješiti.

British Council vodeća je britanska organizacija za obrazovne i kulturne veze. Osnovana je 1934. godine. Svoje urede ima u 111 zemalja, a u Hrvatskoj djeluje 61. godinu. Cilj joj je ostvariti trajnu i uspješnu suradnju s hrvatskim partnerima na području obrazovanja, kulture, znanosti i tehnologije.

Pored toga što surađuje s hrvatskim ministarstvima na raznim projektima (reforma javne uprave, obrazovni projekti, itd.), u sklopu svojih aktivnosti British Council daje informacije o studiju u Velikoj Britaniji i stipendijama koje administrira, organizira ispite iz engleskog jezika Sveučilišta u Cambridgeu - IELTS & Cambridge ESOL ispite iz općeg, poslovnog i pravnog engleskog, ACCA ispite iz financija i managementa.

Preko British Councila može se polagati ispite za Distance Learning programe britanskih sveučilišta i poslovnih ško-

la te tako na jednostavniji i jeftiniji način steći renomiranu britansku kvalifikaciju.

Anita Jokić, prof.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

V

eć treću godinu zaredom naša škola ostvaruje suradnju s British Councilom kao testni centar za našu regiju, a koordinatorica provedbe ispita je suradnica BC-a, prof.

Jokić. Tako se tijekom godine u našoj školi održavaju četiri ispitna ciklusa na različitim razinama – od početnika koji su tek započeli s učenjem jezika do onih koji testiraju svoje znanje na naprednoj (advanced) ili najvišoj (proficiency) razini.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

British Council u PRHG

61

62

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

Terenske nastave - povijest

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Učenici 4.a razreda, želeći proširiti znanje o svom gradu, krenuli su u još jedno istraživanje. U sklopu terenske nastave iz povijesti i u suradnji s Centrom tehničke kulture Rijeka, sudjelovali su u traganju za znanim ili manje poznatim crticama i lokalitetima iz riječke prošlosti

Podijeljeni u skupine, natjecali su se u traganju za odgovorima na postavljene zadatke, kao što su: ucrtati na planu grada trasu kretanja riječkog tramvaja, pronaći određene značajne lokalitete, uz pomoć starih fotografija riješiti zadatke i sl. Kako bi bili što uspješniji i brži trebali su tražiti pomoć prolaznika. Družeći se i učeći natjecanje su uspješno završili te dobili priznanja i poklone od Centra tehničke kulture Rijeka.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

City game

63

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

64

S Terenske nastave likovne umjetnosti

Posjet izložbi „Password: printmakenig“ u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti

Učenici prvih razreda mogli su vidjeti radove svih grafičkih tehnika o kojima su toliko pričali na satovima likovne umjetnosti...

...ali i sudjelovati u radionici izrade tih grafičkih vrsta.

Industrijska baština:

Posjet izložbi „Riječka industrijska priča“ u Muzeju grada Rijeke...

Istovremeno šetnja muzejem, ali i industrijskom baštinom....

...u muzeju ili uz mlinove na Rječini?

Ovogodišnji školski koncert PRHG i GAM-a obilježili su, više-manje, ozračje i ostale značajke prethodnih: jako dobra svirka (potvrdili i nazočni profesionalni glazbenici, i mnogi profesori), odličan izbor pjesama (ako niste skloni komercijalnim i pretežno hrvatskim izvođačima), prisutna, zadovoljna PRHG publika u prvom dijelu koncerta, više nego prepolovljena u drugom dijelu. Razlog odlaska? Sunce? Sjedenje na betonu školskog dvorišta? Repertoar?...ili? Izostanak GAM

publike, unatoč reklami i obećanjima (a trebalo je doći u školu samo sat ranije). Vjernost i uživanje stotinjak glazbenih sladokusaca. I ono što je ipak najvažnije: neizmjerna predanost i očiti užitak samih izvođača u muziciranju, zajedništvu i konačno rezultatu tromjesečnog vrijednog rada.

A oni su: • Monica Rogić, Monika Tomičić i Ivana Katunar – vokali • Gea Anić – harfa, frula, back vokal • Jelana Koritnik, Košuta Estera Lerga i Vedran Barjašić - akustične gitare I to je to što se tiče Prve riječke. Nadamo se da će se dogodine priključiti još poneki ljubitelj dobrih nota. Btw, od svih navedenih izvođača samo Monika T. i Gea nisu iz 3. d – zato, bravo za najaktivniji razred, makar što se glazbe tiče!

Jasminka Batagelj, prof.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

P

olujubilarni, peti tradicionalni koncert pleonazmičkog imena „Zajedno smo skupa“ u organizaciji Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića održan je utorak 6. svibnja na školskom dvorištu. Rezultat je to projekta kojeg je prof. Jasminka Batagelj pripremala zajedno s učenicima svaku subotu ujutro od početka drugog polugodišta.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

„Zajedno smo skupa“- 5.put

65

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

66

Molitveno-karitativna zajednica Agape 1999.-2014.

U

proljeće 1999. godine na inicijativu nekoliko vjeroučenica Prve riječke hrvatske gimnazije rođena je ideja i ubrzo osnovana Molitveno-karitativna zajednica Agape pod vodstvom vjeroučitelja Miroslava Radića.

Evo što je o razlozima nastanka Agapea rekla jedna od članica, Ivana Blažeković: «Mi nismo željele samo učiti o svojoj vjeri, nego je provoditi i u praksi. Željele smo biti drugačije, postati svjetlo svoje vjere, pružiti ruke i otvoriti srce onima kojima je to najpotrebnije. Željele smo obasjati putove izgubljenima, zagrliti napuštene i vratiti nadu onima koji su je izgubili».

Cilj Agapea je znanja sa satova vjeronauka pretočiti u konkretna djela dobrote i ljubavi prema bližnjima tako da tim djelima mijenjamo sebe i svijet u kojem živimo po primjeru Isusa Krista.

Također putem organiziranja ili sudjelovanja na raznim molitvenim i kulturnim akcijama i susretima raditi na osobnoj i široj duhovnoj i kulturnoj obnovi.

Cilj nam je među vršnjacima širiti ideje o potrebi molitve, humanosti, suosjećanja i ljubavi… Želimo biti primjer drugim mladima u školi, gradu i šire da je moguće na pozitivan način koristiti svoje vrijeme, znanje i sposobnosti.

Nastojimo pokazati da vjeronauk u školi može biti poticajan i za život učenika koristan i pozitivno prepoznatljiv i vrednovan u društvu, Crkvi i medijima. Želimo biti most između školskog i župnog vjeronauka te nakon odlaska iz školskih klupa nastaviti biti aktivni u Crkvi u skladu s potrebama i mogućnostima, ali i biti pokretači nekih akcija u župama i zajednicama mladih vjernika.

Povodom desetogodišnjeg rada članove Agapea primio je i pohvalio riječki nadbiskup Ivan Devčić, grad Rijeka dodijelio im je Zlatnu plaketu «Grb Grada Rijeke», a primili su i pisanu čestitku od pape Benedikta XVI. Petnaest godina djelovanja Zajednica je proslavila izdavanjem trećeg broja lista Agape koji u prvom dijelu donosi fotografski presjek rada a u drugom četrdeset dva vjeroučenička eseja.

Radosni, sretni i zadovoljni zbog svega do sada ostvarenoga nastavljamo dalje djelovati vođeni Duhom Svetim i riječima Evanđelja: »Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće meni učiniste!»( Mt 25,40 ).

Aktivnosti Agapea u protekloj školskoj godini:

JUBILARNA EKUMENSKA MOLITVA ZAJEDNICE “AGAPE” Desetu godinu u nizu tijekom Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji upriličena je multimedijalna ekumenska molitva koju su 22. siječnja 2014. godine predvodili članovi Molitvenokaritativne zajednice Agape zajedno s voditeljem Miroslavom Radićem. Na molitvi su osim učenika i profesora Gimnazije bili nazočni članovi Ekumenskog odbora grada Rijeke i vjernici raznih kršćanskih Crkava.

Uz pjesme, prezentacije, kratke filmove, svijeće, recitiranje odabranih rečenica iz Biblije, lomljenje kruha... gimnazijalci su pokazali da se i oni mogu uključiti u ekumensku molitvu ako je ona prilagođena njima te da žele biti aktivni sudionici ekumenskih događanja.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

ječka hrvatska gimnazija postala prepoznatljiva u Rijeci i Hrvatskoj. Uz ime Agape posebno se vežu Multimedijalna ekumenska molitva i akcija „Maturanti, brašno ne bacajte, nego ga darujte siromašnima“ koje se već dugi niz godina provode u Školi. Ta se aktivnost Agapea proširila i izvan Rijeke te se provodi i diljem Lijepe Naše.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

U svom je petnaestogodišnjem radu Molitveno-karitativna zajednica Agape sa svojih šest generacija i stotinu pedeset članova, ostvarila 180 raznih akcija, uglavnom izvan redovne nastave vjeronauka, koje su dokaz opravdanosti postojanja ovakve zajednice i po kojoj je Prva ri-

67

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

68

Učenici i gosti su izrekli i molitve vezane za aktualna događanja u Hrvatskoj i svijetu: za više jedinstva među kršćanima, mir u Ukrajini i Siriji i zahvalu za održani Taize susret mladih kršćana za Novu godinu u Strasbourgu.

Ova jubilarna ekumenska molitva je bila prilika za zahvalu Bogu i svim dosadašnjim članovima Agapea za proteklih petnaest godina djelovanja. Naime, Molitveno-karitativna zajednica Agape je osnovana 1999. godine i do sada je provela 175 različitih akcija vođenih riječima Svetog pisma: “Što ste učinili jednomu od moje najmanje braće, meni učiniste” ( Mt 25,40 ).

AGAPE U HOSPICIJU Dan uoči Svjetskog dana bolesnika, 10. veljače 2014. godine članovi Molitveno-karitativne zajednice Agape iz Prve riječke hrvatske gimnazije, predvođeni voditeljem Miroslavom Radićem, posjetili su Hospicij „Marija K. Kozulić“ u Rijeci. Primila ih je i o djelovanju hospicija upoznala i provela kroz njegove prostorije te odgovarala na njihova pitanja, ravnateljica č.s. Danijela Orbanić. Učenici su sa zanimanjem slušali njeno izlaganje i u kapelici se pomolili za bolesnike koji trenutno u Hospiciju borave, a svim djelatnicima poželjeli puno Božje snage, ustrajnosti i radosti u tako plemenitom i odgovornom radu.

PRVA RIJEČKA HRVATSKA GIMNAZIJA BROJ 3

RIJEKA 2014.

15 GODINA DJELOVANJA (1999. - 2014.)

IZBOR VJEROUČENIČKIH ESEJA

Ako doista dopustite najdubljim težnjama vašeg srca da provru van shvatit ćete da u vama postoji neugasiva želja za srećom i to će vam omogućiti da raskrinkate i odbacite mnoge „jeftine” ponude koje nalazite oko sebe. Kada tražimo jedino uspjeh, zadovoljstvo i sebično posjedovanje i od toga stvorimo idole, možemo osjetiti i trenutke sreće, lažni osjećaj zadovoljstva, ali na kraju postajemo robovi, nismo nikada zadovoljni, uvijek tražimo više. Vrlo je žalosno vidjeti mladu osobu koja „ima sve”, ali je umorna i slaba.

Mladi pak koji izaberu Krista su snažni, hrane se njegovom riječju. Imajte hrabrosti plivati protiv struje! Imajte hrabrosti za pravu sreću! Recite ne kulturi prolaznog, površnosti i odbacivanja, koja smatra da niste sposobni preuzeti na sebe odgovornost i suočiti se s velikim životnim izazovima.

AGAPE

List Molitveno - karitativne zajednice Agape

PORUKA PAPE FRANJE ZA SVJETSKI DAN MLADIH U RIO DE JANEIRU 2013.

Ova Ustanova za palijativnu skrb, prva ove vrste u Hrvatskoj, nedavno je obilježila prvu godinu postojanja. Glavni joj je zadatak postići i zadržati najbolju moguću kvalitetu života bolesnika u termalnoj fazi bolesti, kada je završeno njihovo aktivno liječenje. Hospicij pruža i pomoć obiteljima dok je njihov član bolestan, kao i nakon smrti u vrijeme žalovanja. Iako je osnivač Hospicija Caritas Riječke nadbiskupije u njega se primaju svi najteži bolesnici bez obzira na vjersku, političku i društvenu pripadnost.

Miroslav Radić, voditelj zajednice AGAPE

Norijada 2014.

Odlazak još jedne generacije

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

16. svibnja 2014. – dan u kojem je još jedna generacija maturanata (poput ostalih hrvatskih maturanata) provela družeći se pjesmom, plesom i zabavom i time simbolično obilježila odlazak iz bezbrižnih školskih klupa u svijet „odraslih”...

Profesori i osoblje Prve riječke hrvatske gimnazije žele im sretan put u život :)

69

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Maturanti za Socijalnu samoposlugu

70

Tjedan uoči MatuRijade koja će se od 12. do 17. svibnja održavati u našem gradu u knjižnici PRHG održana je promocija aktivnosti Socijalne samoposluge. Učenicima, maturantima o Socijalnoj samoposluzi govorio je Siniša Pucić, novinar Novog lista, koji je inicijator ideje i volonter Samoposluge u Rijeci. Naime ovogodišnje simbolično obilježavanje mature proteći će u namjeri potvrđivanja zrelosti i socijalne osviještenosti maturanata, a po prvi puta obilježavanje zadnjeg dana nastave za maturante poprima naglašeni humanitarni karakter. Naime, od ponedjeljka 12. do četvrtka 15. svibnja, provodit će se humanitarna akcija maturanata tijekom koje će se prikupljati namirnice za Socijalnu samoposlugu.

Moramo naglasiti da hvalevrijedna akcija nije ništa novo za učenike i maturante Prve riječke hrvatske gimnazije koji već desetu godinu za redom provode akciju pod nazivom „Maturanti – brašno ne bacajte, nego ga darujte potrebitima“. Akciju je pokrenuo vjeroučitelj Miroslav Radić zajedno sa članovima njegove Molitveno-karitativne grupe „Agape“ koja ove godine obilježava petnaestu godinu postojanja. Inicijativa prof. Radića preuzeta je na nivou cijele Republike Hrvatske na što je profesor izuzetno ponosan.

Nadamo se da će i ovogodišnja akcija proteći uspješno, da će maturanti Primorsko-goranske županije pokazati dobro srce i da će više brašna završiti u Socijalnoj samoposluzi nego na gradskim ulicama.

N

ažalost, ne zapravo. Riječ je samo o simulaciji izbora za predstavnika u Nacionalnom vijeću učenika održanoj 14. svibnja u sklopu plana i programa izbornog predmeta 'Pravo u svakodnevici'. Izbore su organizirali i u njima sudjelovali učenici 3.a, b i e razreda pod budnim okom prof. Davorke Tepser koja ih je prethodno uputila u pravila održavanja demokratskih izbora i ujedno ih osvjestila o pravima koja imaju kao građani, birači. Izbori su, što se tiče formalne strukture, zahtijevali izborno povjerenstvo, birački odbor i promatrače koje su činili učenici sva tri razreda. Isto tako, kandidirao se po jedan učenik iz svakog razreda: Marina Serdar (3.a), Barbara Francišković (3.b) i Marin Turkalj (3.e). Ostatak učenika, zajedno s prof. Tepser i gošćama prof. Vidović i prof. Angelovski, činio je birače.

Izborno povjerenstvo imalo je za zadatak voditi izbore, sastaviti glasačke listiće i pripremiti pitanja za izborne kandidate što se tiče njihovih planova nakon pobjede.

Birački odbor napravio je biračku listu te su izravno regulirali glasovanje, kasnije provjeravali glasačke listiće kako

bi izdvojili one nevažeće i zatim ih prebrojali. Promatrači su nadgledali cjelokupan proces izbora i pazili da se sve održava prema propisima. Nakon svega podnijeli su izvještaj o malobrojnim nepravilnostima – listići nisu propisno prebrojani, čuo se pljesak nakon izlaganja jednog od kandidata te je jedan kandidat tijekom izbora komunicirao s članom izbornog povjerenstva. Unatoč njima, izbori su proglašeni važećima što je Barbari Francišković donijelo uvjerljivu pobjedu s 50% glasova. Marina Serdar dobila je 30% glasova, a Marin Turkalj 20%. Jedan listić bio je nevažeći, a jedan glasač suzdržan.

Ovom simulacijom učenici Prava u svakodnevici naučili su kako funkcionira jedno od glavnih načela demokracije – postupak glasanja. Također su naučili na što treba pripaziti tijekom sudjelovanja na izborima, odnosno, kako se ponašati i kako prepoznati jesu li ispoštivana sva njihova prava tijekom glasovanja koja su im zagarantirana zakonom. Ovakvo iskustvo sigurno će im pomoći danas -sutra kada budu koristili svoje pravo glasa na lokalnim i nacionalnim izborima.

Marina Serdar, 3.a

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

BARBARA FRANCIŠKOVIĆ - NOVA PREDSTAVNICA ŽUPANIJE Simulacija izbora za predstavnika u Nacionalnom vijeću učenika

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Izbori na nastavi Pus-a

71

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

72

Bridž kao izvannastavna aktivnost

O

d ove godine smo šareni, igramo u svim bojama malo u piku, malo u herzu, a rijetko kad u trefu i licitiramo - tečaj bridža. Uz učenike iz Gimnazije Andrije Mohorovičića razvijamo logičko razmišljanje i zaključivanje.

Tečaj vodi predsjednik Bridž kluba Rijeka Zoran Kvajo kojemu pomaže veliki ljubitelj bridža, naš domar Nenad Dukić. Kao što većina vas ne zna, bridž je kartaška igra koja se igra u parovima, a službeno je proglašena sportom. Naši mladi bridžisti pripremaju se za okršaje na turnirima s igračima iz cijeloga svijeta. Pripremamo se za sudjelovanje u Europskom bridž prvenstvu koje će se ove godine održati u Opatiji kao pomagači organizatora, a uz to upoznati igrače iz cijelog svijeta i uspostaviti nove kontakte i prijateljstva. Nadamo se da ćemo osvojiti koji turnir na ponos našim učiteljima i nastaviti se zabavljati uz bridž.

Košuta Estera Lerga i Jelena Koritnik, 3.d

R

iječ je izražena misao, a na koji način ćemo je izraziti ostaje na nama. Od ove školske godine učenici naše škole uče kao biti glasni i jasni koristeći drugačije načine govora. Dok govorimo često koristimo ruke, pokrete tijela, izraze lica, a da toga čak nismo ni svjesni. Na radionicama znakovnog jezika koje su se počele održavati ovog polugodišta u našoj školi osvijestili smo puno toga pa i samu misao na to koliko možemo komunicirati i što sve možemo izraziti koristeći znakovni jezik.

Učimo uz stručnu poduku Damira Herege iz Udruge gluhih i nagluhih Primorsko goranske županije i podršku profesorica Sandre Vidović i Zlatke Miculinić Mance s kojima zajedno usvajamo nove korisne vještine. Na početku se činilo kao izazov sjediti s profesoricama u istim klupama i zajedno učiti nešto novo, no na kraju se ispostavilo

zanimljivim. Nakon četiri mjeseca ustrajnog rada pripremamo se na prvi posjet udruzi u kojem ćemo konačno moći primijeniti stečena znanja u komunikaciji s gluhim osobama. S nestrpljenjem očekujemo odlazak.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

S radionica znakovnog jezika

73

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

74

Street (kao) art

U

sklopu projekta „Spajalicaserija umjetničkih intervencija u javnom prostoru” Muzeja moderne i suvremene umjetnosti održana je četverodnevna radionica „Street (kao) art” pod vodstvom Petre Mrše. Desetak učenika srednjih okolnih škola imali su za zadatak prenijeti muzej na ulice. Svaki je polaznik odabrao neki detalj, ukovirio ga te napisao legednu o radu – baš kao i u pravom muzeju. Osim zanimljivih igara vezanih uz promijenu percepcije, samog stvaranja okvira te intevencije u javnom prostoru, radionica je začinjena završnom šetnjom do radova uz pratnju publike.

Roma Đurić, 3.b

Kroz radionicu su ih vodili bivši i sadašnji studenti meteorologije sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koji

su ih zanimljivim pričama uveli u svijet meteorologije. Na samoj radionici učenici su sudjelovali u izradi barometra i anemometra, te su vidjeli kako tlak zraka utječe na tijela na Zemlji. (slike ) Više informacija o „Maloj meteorološkoj radionici" možete pronaći na internet stranici http://www.malameteo. com/ ili na facebook stranici https://www.facebook.com/ malameteo.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

D

ana 13. svibnja 2014. u sklopu nastave fizike održana je „Mala meteorološka radionica" za učenike 1.b, 1.c i 1.d razreda. „Mala meteorološka radionica" je edukativni projekt pokrenut s ciljem promicanja i popularizacije meteorologije, a namijenjen je djeci i mladima. Voditelji projekta ukazali su nam veliku čast time što smo bili prva srednja škola u kojoj se taj projekt održao.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Mala meteorološka radionica

75

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

76

Otvoreni dani sveučilišnog odjela za biotehnologiju

O

djel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci s ciljem popularizacije znanosti i samog studija organizirao je otvorene dane 8. travnja na kojima smo mi, učenici četvrtih razreda dodatne nastave kemije i biologije u pratnji prof. Marine Lorber-Božanić i prof. Vlatke Kirinčić posjetili laboratorije otvorene za razgled. Održana su brojna natjecanja, radionice i predavanja od kojih smo mi sudjelovali na Usporedbi antioksidativne aktivnosti komercijalno dostupnih čajeva i Proteini i polifenoli se vole.

Studentice biotehnologije objasnile su nam da su polife-

noli antioksidansi koji štite krvotok i imunološki sustav. S njima smo testirali nekoliko vrsta čajeva te smo zaključili da su zeleni čaj i čaj od mente najbogatiji polifenolima.

Također smo uspoređivali arome čokolada iz raznih zemalja svijeta i sami proveli nekoliko testiranja uz njihovu pomoć.

Posjet laboratorijima Odjela za biotehnologiju bio je iznimno poučan i zanimljiv te se nadam da će se organizirati i narednih godina!

Kristina Sverić, 4.b

U projektu su sudjelovali učenici 3. c i b razreda koji su osmislili kampanju upravo kako bi pomogli popraviti situaciju u kojoj su se našli takvi pojedinci te im pokušali omogućiti što bolju budućnost. Pod vodstvom školske psihologinje Sabine Saltović i volontera Crvenog križa održane su dvije radionice na kojima su učenicima prenijeta nova znanja o spomenutoj temi i na kojima su zajedničkim snagama

osmišljavali realizaciju projekta kako bi što više odjeknuo među građanima Rijeke svih dobnih skupina, ali i šire.

Glavna ideja bila je snimanje videa koji se sastoji od fotografija, komentara i stavova nas sudionika ovog projekta, ali i nasumično odabranih građana Hrvatske vezanih uz diskriminaciju i stigmatizaciju ljudi zbog njihove nacionalnosti .

Nadamo se da ćemo ovim putem uspjeti potaknuti toleranciju i poštivanje ljudi drugih uvjerenja, religija i kultura te ukazati na potrebe ranjivih skupina našega društva!

Anja Zbašnik, 3.c

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

„People on the move“ projekt je koji u suradnji provode Hrvatski Crveni križ i Prva riječka hrvatska gimnazija s ciljem podizanja javne svijesti i borbe protiv svih oblika diskriminacije s kojima se nažalost suočavaju brojni pripadnici marginaliziranih skupina migranata koji su zbog svoje bezizlazne situacije morali napustiti vlastitu domovinu.

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU

"People on the move"

77

ŠKOLSKA GODINA U RETROVIZORU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

78

Povijest umjetnosti u slikovnicama

U

utorak 10. lipnja 2014. u prostorima Gradske knjižnice Rijeka, Odjel za djecu i mlade „Stribor“ otvorena je izložba pod nazivom „Povijest umjetnosti u slikovnicama“. Slikovnice su izradili i izložbu priredili učenici trećih razreda Prve riječke hrvatske gimnazije uz stručnu pomoć profesorice likovne umjetnosti Dajane Rosatti i knjižničarke Sandre Vidović.

Učenici su 'jednostavno' spojili znanje i umjetnost u jednu čarobnu priču zvanu slikovnica. Od malena im čitaju priče, pokazuju slike, šaraju maštu i daju nove ideje.

Kako slika govori više od tisuću riječi, kad se spoje slike s pričom nastane čarolija. Umjetnost je stvarati, a ono što su naši učenici trećega razreda stvorili uistinu povezuje znanje i kreativnost. Njihove slikovnice nisu samo lijepe, već su i bogate sadržajima usvojenim u trećem razredu na satovima likovne umjetnosti. Stoga ne zaslužuju da ostanu unutar zidova Škole, već je lijepo što će njihove uratke imati priliku vidjeti građani našega grada kojima će gimnazijski pokušaji možda biti izvor novih inspiracija.

Ako ne vjerujete da i gimnazijalci mogu biti kreativni, varate se. Dođite i provjerite!

Košuta Estera Lerga, 3.d Jelena Koritnik, 3.d

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NATJECANJA 79

ŠK. GODINA 2013. / 2014.

ŽUPANIJSKA NATJECANJA - NAJBOLJI REZULTATI Razred

Predmet

Osvojeno mjesto

Mentor

Matea Ivaničić

2.

biologija

2.

Ksenija Priselec

Jelena Materljan

4.

biologija

3.

Radovan Pucić

Borna Tićak

3.

biologija

4.

Ksenija Priselec

Katarina Vrbnjak

4.

engleski jezik

3.

Darja Burica

Petra Protega

4.

filozofija

1.

Laura Angelovski

Ivana Jerolimov

4.

filozofija

2.

Laura Angelovski

Petra Kokotović

4.

filozofija

5.

Laura Angelovski

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NATJECANJA

Učenik

80

Elena Vrban

4.

francuski jezik

1.

Marina Šunca Fabijanić

Mara Orešković

4.

francuski jezik

2.

Marina Šunca Fabijanić

Renata Vičević

1.

geografija

1.

Josip Pavelić

Nikol Bazzara

1.

hrvatski jezik

1.

Slavica Dundović

Sara Štitić

3.

hrvatski jezik

1.

Mirjana Šimunović Ban

Elena Vrban

4.

hrvatski jezik

2.

Slavica Dundović

Jelena Materljan

4.

hrvatski jezik

4.

Nataša Kuzmar Colnar

Ana Dujmović

3.

hrvatski jezik

5.

Mirjana Šimunović Ban

Matea Ivaničić

2.

latinski jezik

1.

Nataša Križman

Noa Čemeljić

2.

latinski jezik

4.

Nataša Križman

Katarina Bulić

2.

latinski jezik

5.

Nataša Križman

Anja Zbašnik

3.

LiDraNo

Mario Negovetć

3.

LiDraNo

Matea Ivaničić

2.

matematika

2.

Ana Šefer

Martina Ćirić

2.

matematika

4.

Zlatka Miculinić Mance

Robert Medvedec

1.

matematika

5.

Anita Grgurić

Dora Vrkić

3.

povijest

2.

Ines Grgurina

Daniel Novosel

2.

povijest

3.

Ines Grgurina

Nicol Bazzara

1.

povijest

4.

Mirela Caput

Andrina Debelić

4.

povijest

5.

Mirela Caput

Jasna Radoičić Jasna Radoičić

Samostalni istraživački rad: "Iz školske arhive" Sara Prebeg

2.

povijest

Ines Grgurina

Mila Stazić

2.

povijest

Ines Grgurina

LiDraNo - pojedinačni scenski nastup Mario Negovetić

3.

"Da je proklet Kam"

Jasna Radoičić

LiDraNo - literarno stvaralaštvo Anja Zbašnik

3.

"U snu dugih trepavica"

Mirjana Šimunović Ban

NATJECANJA Vjeronaučna olimpijada 1.

Leo Vukić

1.

Anamarija Matan

1.

Dora Vrkić

3.

Ivona Škorjanc

4.

Dora Nikolla

4.

Anja Zbašnik

3.

Dora Nikolla

4.

vjeronauk (vjeronaučna olimpijada)

2.

Miroslav Radić

Debatni klub debata

5.

govornik

2.

Laura Angelovski

DRŽAVNA NATJECANJA - NAJBOLJI REZULTATI Razred

Predmet

Osvojeno mjesto

Mentor

Elena Vrban

4.

Francuski jezik

2.

Marina Škunca Fabijanić

Sara Prebeg

2.

6.

Ines Grgurina

Mila Stazić

2.

povijest samostalni istraživački rad

6.

Ines Grgurina

Petra Protega

4.

Filozofija

8.

Laura Angelovski

Renata Vičević

1.

Geografija

8.

Josip Pavelić

Ivana Jerolimov

4.

Filozofija

10.

Laura Angelovski

Elena Vrban

4.

Hrvatski jezik

15.

Slavica Dundović

Nikol Bazzara

1.

Hrvatski jezik

18.

Slavica Dundović

Mario Negovetić

3.

LiDraNo

-

Jasna Radoičić

Učenik

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Nicol Bazzara

81

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NATJECANJA

ŠK. 2013. / 2014. GODINA

82

ŽUPANIJSKA RAZINA - ZAVRŠNICE - NAJBOLJI REZULTATI Sport Odbojka Ž Rukomet M Rukomet Ž Stolni tenis M Stolni tenis Ž Badminton Ž Mali nogomet Ž Odbojka M Atletika Ž Mali nogomet M Košarka Ž Atletika M

Osvojeno mjesto

Mentor

1.

1.

1.

1.

1.

2.

2.

2.

3.

3.

4.

5.

Siniša Latković Angelina Golić Siniša Latković Angelina Golić Siniša Latković Siniša Latković Siniša Latković Siniša Latković Siniša Latković Angelina Golić Siniša Latković Angelina Golić

POLUZAVRŠNO NATJECANJE DRŽAVNOG PRVENSTVA - NAJBOLJI REZULTATI Sport Rukomet M Rukomet Ž Stolni tenis M Stolni tenis Ž Odbojka Ž

Osvojeno mjesto

Mentor

1.

1.

1.

2.

2.

Angelina Golić Siniša Latković Angelina Golić Siniša Latković Siniša Latković

ZAVRŠNO NATJECANJE DRŽAVNOG PRVENSTVA - NAJBOLJI REZULTATI Sport Rukomet M Rukomet Ž Stolni tenis M

Osvojeno mjesto

Mentor

1.

5.

5.

Angelina Golić Siniša Latković Anita Jokić

Državno iz povijesti

O

teljskog dijela programa, imale priliku upoznati prelijep i poviješću bogat dio Dalmacije. Trud se isplatio.

Državno iz francuskog

Odakle ljubav za francuski i koliko ga učiš?

Strane jezike sam počela učiti vrlo rano. Počela sam s učenjem engleskog jezika u dobi od 4 godine. U osnovnoj školi sam čula za tečaj francuskog jezika koji je organizirala Francuska alijansa u Rijeci. Tako sam se prvi puta upoznala s tim jezikom, kojeg smatram jednim od najljepših

europskih jezika. Međutim, osim učenja samog jezika, profesori iz Alijanse su nas upoznali i s francuskom kulturom i običajima i tako je malo-pomalo počeo rasti moj interes prema francuskom jeziku i kulturi. Intenzivnije sam počela učiti francuski jezik u srednjoj školi, gdje sam dobila mogućnost pohađanja nastave iz tog jezika.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Nakon natjecanja za učenike i mentore bile su organizirane terenske ekskurzije u tri grupe. Jedna grupa išla je u Solin i razgledavala starohrvatske spomenike, druga grupa u Split u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Dioklecijanovu palaču, a treća grupa u Kaštela. Svi izleti bili su poučni i zanimljivi. Tako su naše učenice osim natjeca-

NATJECANJA

d 9. do 11. travnja 2014. u Trogiru je održano Državno natjecanje iz povijesti na kojem su u kategoriji samostalnih istraživačkih radova naše učenice Mila Stazić i Sara Prebeg osvojile 6. mjesto pod vodstvom profesorice Ines Grgurina. Njihov je zadatak bio detaljno istražiti školsku arhivu te svoj rad pod nazivom „Iz školske arhive“ predstaviti pred komisijom…

83

NATJECANJA Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

84

Je li to tvoje prvo natjecanje?

Nije. Sudjelovala sam na natjecanjima iz različitih područja i na svim razinama tijekom osnovne i srednje škole. Prošle godine sam također sudjelovala na Državnom natjecanju iz francuskog jezika na kojem sam zauzela drugo mjesto.

Je li ti žao što ti je prvo mjesto pobjeglo za dlaku?

Izuzetno sam zadovoljna postignutim rezultatom. Sam dolazak na Državno natjecanje smatram velikim uspjehom, s obzirom da na tu razinu natjecanja pozivaju samo šest najboljih iz cijele države. Kako se uvijek ističe na otvaranju samog natjecanja, pobjednici su svi već samim dolaskom tamo, a samo nijanse stvaraju konačni poredak.

Sretna sam zbog svog osobnog uspjeha, koji je dokaz da se rad uvijek vrednuje i nagrađuje, ali sam također zado-

voljna što sam uspjela pronijeti ime svoje škole i svoga grada.

Ima li mjesta za francuski u tvom budućem odabiru fakulteta?

Budući da su strani jezici oduvijek bili moja velika ljubav, voljela bih svoju karijeru usmjeriti upravo u tom pravcu.

Također, tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja imala sam priliku upoznati se s osnovama politike i ekonomije, što me veoma zainteresiralo. Stoga bih osobito voljela studirati strane jezike ekonomske i pravne prirode kako bi nakon fakulteta mogla pronaći zaposlenje u području prevođenja ili u jednoj od tvrtki koje se bave međunarodnim odnosima.

Državno iz filozofije i logike

N

a Državnom natjecanju iz filozofije i logike koje se ove godine održavalo u Varaždinu sudjelovale su Ivana Jerolimov (4.e) i Petra Protega (4.b) s mentoricom Laurom Angelovski. Po dolasku u Varaždin učenice su pisale eliminacijski ispit sastavljen od 10 pitanja, nakon čega su dobile pravo na pisanje eseja sljedećeg dana. Petra Protega osvojila je osmo mjesto, a Ivana

Jerolimov deseto mjesto. Potrebno je napomenuti da je Petra Protega pisala i esej na engleskom jeziku u sklopu prijave na Međunarodnu olimpijadu, ali se nažalost nije uspjela kvalificirati.

Nakon završetka službenog dijela natjecanja učenice su provele večer u zabavnom centru gdje su se prvi puta okušale u kuglanju.

Nakon dolaska u sobe i preuzimanja akreditacija, nazočile smo svečanom otvorenju 19. Državnog natjecanja iz hrvatskog jezika u HNK Šibenik. Profesori i učenici Gimnazije Antuna Vrančića, koja je bila domaćin ovogodišnjeg natjecanja, potrudili su se pripremiti vrlo zanimljiv program. I tako je, nakon uvodnih pozdravnih riječi, kroz ples, recitacije, glazbu i dramsku predstavu započelo natjecanje. Drugoga dana ujutro pisali smo ispit, dok su se naši mentori istovremeno družili s piscima Dubravkom Jelačićem Bužimskim i Jakšom Fiamengom.

Nakon ručka posjetili smo nacionalni park Krka. Budući

da je dan bio izuzetno ugodan i topao, izlet je bio pravo zadovoljstvo.

Predvečer smo dobili privremene rezultate te smo mogli vidjeti svoje testove. Konačnu ljestvicu smo dobili tek sljedećega dana ujutro, neposredno prije podjele priznanja i svečanog zatvaranja natjecanja. Ja sam zauzela 15., a Nicol 16. mjesto.

Bila mi je izuzetna čast i zadovoljstvo biti dijelom ovog susreta upravo zbog toga što se radi o hrvatskom, našem materinjem jeziku pa stoga smatram da ovakvi susreti doprinose popularizaciji jezika i povećanju interesa učenika za svoj materinji jezik. Osim toga, s obzirom da svi učenici u Hrvatskoj pohađaju nastavu hrvatskog jezika, konkurencija je na tom području izrazito jaka i zbog toga smatram da je sam dolazak na Državno natjecanje veliki uspjeh.

Elena Vrban, 4.c

Državno iz geografije

O

d 7. do 9. svibnja u Zadru je u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskog geografskog društva i ove godine organizirano Natjecanje iz geografije. Na natjecanje je nakon osvojenog prvog mjesta na Županijskom natjecanju bila pozvana učenica 1.a razreda Renata Vičević s mentorom prof. Josipom Pavelićem.

Natjecateljski dio održan je 8. svibnja kada su se učenici u osam kategorija natjeca-

li u znanju i u geografskim vještinama.

Renata je osvojila odlično osmo mjesto među 54 učenika srednjih škola iz 17 županija.

Posebni dio u obliku terenske nastave odvijao se na terenu i bio je posvećen upoznavanju geografskih posebnosti grada Nina i okolice te stare jezgre grada Zadra.

Posljednjeg dana natjecanja na svečanosti zatvaranja učenici i njihovi mentori dobili su priznanja i nagrade.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

O

ve se godine Državo natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika održalo od 6. do 8. svibnja u Šibeniku. Tom smo susretu prisustvovale Nicol Bazzara i ja s našom mentoricom, profesoricom Slavicom Dundović.

NATJECANJA

Državno natjecanje iz hrvatskog jezika

85

NATJECANJA Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

86

Lidrano

M

ario Negovetić, učenik 3.b razreda cijeli je svoj dosadašnji život proveo u kazalištu. Za njega je gluma jedino u čemu se dosad našao, a to nije promaklo niti komisiji Lidrana na kojem je ove godine ostvario vrlo zapažen nastup. Državna smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo 2014. održana je u Primoštenu, a Mario se publici predstavio dramskim tekstom iz predstave 'Da je proklet Kam'. Njegov je nastup komisija nagradila pozitivnim kritikama, a i njegova mentorica prof. Jasna Radoičić bila je vrlo zadovoljna produktom višemjesečnog rada. Čestitke Mariu i njegovoj mentorici!

finale (rezultat 18:17). Podrška sa tribina je bila gromoglasna i najavljivala je izvrsno finale između Riječana i učenika Srednje škole Dugo Selo.

Utakmicu finala je pratilo stotinjak gledatelja što je jamčilo izvrsnu atmosferu, a Riječke su snage imale najveću pomoć kolega iz Škole i rukometašica iz Đakova koje su također postale državne prvakinje. Riječani su igrali vrlo dobro u napadu sa izvrsnim šuterom Turkovićem kojem su u postizanju golova najviše pomagali Islamović, Samardžić i Buneta. Kada je bilo najteže cijela je ekipa igrala kao jedan, a naš golman Jurica se razbranio.

T

ri ekipe Prve riječke hrvatske gimnazije su se plasirale na Državno natjecanje srednjoškolaca u sportu koje se održavalo u Poreču od 30. travnja do 2. svibnja: muška i ženska rukometna ekipa te ekipa stolnog tenisa (mladići). Borbene rukometašice (voditelj prof. Latković) i stolnotenisači (voditeljica prof. Jokić) su osvojili 5.mjesto, a rukometaši su doslovno u posljednjim sekundama osvojili prvenstvo i postali državni prvaci.

Put do finala nije bio jednostavan i njihova voditeljica prof.

Golić je imala tešku zadaću – smisliti taktiku kako pobijediti u svojoj skupini i plasirati se u daljnje natjecanje. Na turniru je igralo šest ponajboljih školskih ekipa u Hrvatskoj, po jedan predstavnik iz svake regije. U našoj su skupini bili gimnazijalci iz Metkovića protiv kojih smo cijelu utakmicu vodili sa nekoliko golova razlike pa su priliku zaigrati dobili i najmlađi igrači (rezultat 20:15). Slijedila je vrlo teška utakmica protiv Osječana koju su naši učenici izgubili sa jedan razlike, najviše zahvaljujući izvrsnom igraču iz Osijeka koji je postigao gotovo sve golove za svoju ekipu (rezultat 11:12).

U nastavak turnira Riječani ulaze sa drugog mjesta gdje ih čeka najrazvikanija ekipa – ŠPOGI, učenici zagrebačke športske gimnazije. Igralo se vrlo koncentrirano i precizno, ekipe su bile izjednačene, a rezultat neizvjestan. Ipak, naši mladići u završnicu ulaze koncentriranije te uz bolju obranu, ulaze u

Rezultat je bio vrlo neizvjestan cijelo vrijeme – najviše po gol na strani Riječana ili Dugoselčana, a utakmica je kulminirala u posljednjoj minuti. Na tribinama je bilo toliko napeto da nitko nije sjedio, podrška je bila gromoglasna i napetost se mogla osjetiti. Sat se zaustavio na 29.57, Riječani su u posjedu lopte, rezultat 13-13. Turković dobacuje loptu lijevorukom kapetanu Buneti koji snažno puca prema golu kroz dva igrača obrane i tik uz golmana Dugoselčana. Pogodak i zvuk sirene. U nevjerici, protivnički su igrači gledali u semafor, a Riječani započeli slavlje.

Tribine su sišle na teren, veselje je krenulo, a s njim i suze radosnice njihove voditeljice prof. Angeline Golić kojoj je ovo i najljepši oproštaj od gotovo četvrdesetogodišnjeg rada u školi. Mladići su kasnije i sami priznali da je ovo bio dar za nju kao veliko hvala za sve što im je pružila u nastavi i u sportu. Ne samo njima već mnogim generacijama prije njih. Svi kojima je profesorica Golić predavala znaju o čemu mladići govore – predanosti radu, ljubavi prema sportu i poštovanju učenika.

Gimnazijalac, Prva riječka hrvatska gimnazija: Marin Buneta (k), Mateo Turković, Sandro Samardžić, Toni Negulic, Anton Katić, Ivo Katic, Adnan Islamovic, Nikša Jurica (g), Anton Dunato, Dujam Dunato, Dino Islamović, Marino Žepina, Filip Glavaš, Josip Ukalović.

Anita Jokić, prof.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Tri sekunde do pobjede

NATJECANJA

Državna sportska natjecanja

87

NATJECANJA

Kako ste došli do finala? Je li put bio težak?

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Razgovor sa prvacima: Mateo Turković i Marin Buneta

Kako je tekao drugi dan natjecanja? Tko je slijedio?

88

Prvu smo utakmicu igrali protiv Metkovića i to je bila opuštena utakmica, pobijedili smo sa pet golova prednosti. Cijela je ekipa dobila priliku igrati, i oni najmlađiDino i Marino. Drugu smo utakmicu igrali protiv Osijeka i nju smo izgubili sa jedan razlike. Moramo priznati da nas je pobijedio jedan igrač sam; igrao je vrlo pametno, a mi smo u utakmicu ušli preotpušteno i opekli se. Puno smo promašivali 'zicere', a njihov se golman razbranio. I posljednju priliku za izjednačenje njihov je golman obranio.

Slijedila je zagrebačka Športska gimnazija – ŠPOGI. To su bile muke. Njih smo pobijedili sa jedan razlike, a bili smo bolji zato što smo pobjedu željeli više od njih. To je jutro krenulo burno – kasno smo zaspali, profesorica nas je rano probudila, dio nas je preskočio doručak pa smo igrali bez goriva, nervirali su nas igrači iz Zagreba koji su došli na teren već se videći u finalu, ali smo unatoč svemu skupili snage i pobijedili.

Na Državno niste išli u punoj postavi. Zašto? Četiri su nam igrača koji mogu igrati u prvoj postavi ozlijeđena, a dvojica nisu mogla/htjela ići. Ali smo pobijedili i ovako.

Je li vam nedostajao 'pravi' golman?

Možda bi u utakmici protiv Osijeka bilo lakše da je branio Ćaćan (ozlijeđen). Ali kad uzmemo u obzir da Nikša nikada nije bio golman ni u jednom sportu, napravio je i puno više no što smo očekivali. Bio je bolji od golmana koji to inače i jesu. Odlično je branio cijeli turnir i svaka mu čast.

Tri sekunde prije kraja je bilo neriješeno. Da je tako i završilo, kako bi se snašli s penalima?

To je teško reći. Penali su uvijek lutrija. S obzirom da naš golman inače to nije, možda bi Dugoselčanima pomogla ta činjenica, ali Nikša se ne bi predao. Nadamo se da bi mi opet pobijedili.

Jeste li imali koji trening prije Državnog svi zajedno?

Ne. Molili jesmo profesoricu da nas svih 'izvuče' sa nekih sati, ali ipak nije. Možda uspije sljedećim generacijama.

Međutim, u Školi imamo 16 dobrih rukometaša što malo koja škola ima u Hrvatskoj, a u Rijeci nema nijedna. Događalo bi se da su kod kuće ostajali igrači koji su mogli igrati u prvoj ekipi jer u prednatjecanjima nisu svi bili potrebni.

Na jednu ste utakmicu skoro zakasnili?

Ah, prvo jutro, mali nesporazum. Svi su igrači bili na okupu, a profesorica Golić je zamijenila autobuse pa smo malo kasnili. Ipak je sve dobro završilo.

NATJECANJA Prije takmice za polufinale nismo stigli razmišljati, probudili smo se kasno i bili pospani, dio nas nije stigao na doručak. Ali kad smo vidjeli Zagrepčane, brzo smo se probudili. U svlačionici je kapetan Buneta održao govor, 'stavili smo glave na kup' i odlučili dati sve od sebe. Vjerovali smo u pobjedu i tako je i bilo.

Mateo, s obzirom na ozljedu i ne treniranje dulji period, kako je bilo ponovno igrati?

Nevjerojatan osjećaj! Za sve trebam zahvaliti ekipi, a imao sam i malo sreće. Uskoro idem na operaciju meniskusa pa se nadam da ću se brzo vratiti na teren.

Marine, u kojem si klubu trenutno? Kuda dalje?

Igram za RK Buzet, tamo sam do kraja sezone. A onda ćemo vidjeti kuda dalje. Ako upišem fakultet u Rijeci, ostajem u Buzetu. Ako se upišem u Zagreb, onda neki od zagrebačkih klubova. Volio bih malo promijeniti sredinu, nove izazove. Možda i van Hrvatske.

Mateo, planovi za budućnost? Fakultet, sport? Školi si pomogao u svim sportovima?

Slično kao i Marin, volio bih otići iz Rijeke, nadam se na ki-

neziologiju u Zagrebu. Do rukometa je dug put povratka, teško je reći. Idu mi sportovi, bacao sam i kuglu za školu, ali mi je to prestatičan sport. Igrao sam i košarku, nisam se proslavio, bio sam 'prejak' u obrani. Volim sportove u kojima se treba 'potući', ali i razmišljati. To sam našao u rukometu i taj sport najviše volim. Sviđa mi se i ragbi, ali možda pod stare dane.

Marine, hoćemo li te jednom gledati na Olimpijadi?

Uh, to bi svaki sportaš želio. Treba se izboriti za svoje mjesto, a rukomet je popularan sport pa je to teže. Iako je uvijek puno bolje imati konkurenciju, onda daješ više od sebe. Vidjet ćemo, za Olimpijadu treba imati i sreće.

Uskoro se pozdravljate od Prve riječke? Lijepe uspomene?

Mateo: Ovo državno je i najljepša uspomena iz Škole, šlag na tortu. Lijep dar profesorici Golić za mirovinu. Prvi koji smo to uspjeli u našoj Školi, nadam se ne i zadnji.

Marin: Izdvojio bih profesoricu Golić. Dobri duh ove škole.

Jako mi je drago da i ona može otići na vrhuncu karijere.

Razgovarala: Anita Jokić, prof.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Imate li kakav osjećaj prije utakmice? Pobjeda ili poraz?

89

Borbene dame

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

NATJECANJA

D

90

ržavno prvenstvo u rukometu su, uz naše rukometaše i stolnotenisače, izborile i rukometašice. Iznimno mlada ekipa (najmlađa na prvenstvu) se pokazala i najborbenijom, a njihov voditelj prof. Siniša Latković je vrlo zadovoljan rezultatom – 5.mjesto u vrlo popularnom sportu sa kvalitetnim igračicama diljem Hrvatske. Malo je nedostajalo da se djevojke plasiraju u drugi dan natjecanja i krenu u borbu za medalje.

Treneri i voditelji drugih ekipa su komentirali da će se ako ovako nastave ove djevojke sljedeće godine boriti za medalju, a za dvije godine sigurno i za onu najsjajniju. Djevojke su pokazale izuzetnu volju i trud na terenu, a najzapaženija je bila prvašica Antonela Kalčić koja je postigla najmanje polovinu svih golova. Mi se nadamo da će naše borbene djevojke i dalje igrati sa ovolikim žarom te da će ih zdravlje poslužiti.

Prvenstvo i srca naših predstavnika su osvojile Đakovčanke, a slijedile su ih Zagrepčanke, Sinjanke, Osječanke i Čakovčanke. Članice ekipe: Antonela Kalčić, Marta Jurčić, Edina Čanić, Emina Bradarić, Iva Tomić, Ella Toskić, Mirna Mahulja, Doris Ćućić, Anita Filčić, Danijela Tatalović, Andrea Arapović, Ileana Penić, Petra Tomulić i Karmen Bezinović.

Anita Jokić, prof.

Najveći uspjeh stolnotenisača PRHG

S

tolnotenisačima je sam odlazak na Državno natjecanje bio iznimno velik uspjeh, a možda i iznenađenje. S obzirom da od četvorice igrača ekipe samo jedan trenira stolni tenis (Luka Šarčević) realno je bilo očekivati rezultat koji su mladići i postigli. Učenici iz drugih škola su bili mahom stolnotenisači, pa je tim naš uspjeh još veći.

Uz naše učenike, na prvenstvo su se plasirali učenici iz Zagreba (1.mjesto), Splita (2.mjesto), Dugog Sela, Valpova i Varaždina.

Luka je izgubio samo jedan meč u cijelom prvenstvu, Ivan Petrović je pobijedio u jednom meču, a i odbojkaš Filip Lavić je osvojio set protiv učenika koji stolni tenis trenira redovito. Luka Ćaćan je bio rezervni igrač pa nije dobio priliku zaigrati, ali ga možemo proglasiti za najkorisnijeg navijača i savjetnika u rukometu. Osvojeno peto

mjesto na državnom natjecanju je najveći uspjeh stolnotenisača naše Škole pa se i njihova voditeljica prof. Anita Jokić veselila zbog povijesnog uspjeha ekipe.

Anita Jokić, prof.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KREATIVNOST NA DJELU 91

Humans of Rijeka

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KREATIVNOST NA DJELU

se, fotoaparat i jednostavno krenula u avanturu zvanu „Humans of Rijeka”.

92

Do danas je Roma u nepunih mjesec dana sakupila preko 10 000 fanova, objavila mnogo kratkih priča o ljudima našega grada, fotografirala poznata i manje poznata lica riječkih ulica. Kako sama kaže, nije mogla ni zamisliti da će u manje od tjedan dana prikupiti više od 5 000 lajkova.

Neugodnih iskustava za sada nije imala (nadamo se da ni neće), neki se ljudi ne žele fotografirati, ali ona to razumije. Međutim, svakodnevno ju iznenade nove ljudske priče i istine iz kojih se može puno toga naučiti.

Z

nate li što se krije iza gore navedenog naslova, čemu služi i koja je njegova uloga?

Humans of Rijeka je Facebook stranica, napravljena po uzoru na slične stranice diljem svijeta na kojoj se objavljuju ulični portreti i intervjui prikupljeni na ulicama našega grada uz Rječinu. Zanimljivo je što je autorica stranice djevojka s nepunih 18 godina, učenica 3.b razreda Prve riječke hrvatske gimnazije, djevojka neobičnog imena – Roma.

Roma je samozatajna, mlada gimnazijalka koja je gledajući fotografije na FB stranici „Humans of New York“ počela razmišljati o ljudima u našem gradu. Zapitala se koliko ljudi svakodnevno susrećemo na njegovim ulicama, a da uopće ne zastanemo i ne pomislimo tko su zapravo oni? Kakve se neispričane priče kriju iza njihovih odijela, koliko skrivenih misli čuči u njihovim glavama, koliko neispričanih iskustava i prelijepih priča nikada neće ugledati svjetlo dana?

Stoga su stranice poput Humans of New York ili India probudile mladenačku radoznalost i maštu. Ideja: „I ja mogu pokušati” , rađala se dva dana. Roma je spremajući se za školu ponijela bilježnicu više, olovku je ionako imala uza

Osim što je vrijedna gimnazijalka, pjeva u školskom zboru te Pjevačkom zboru mladih „Josip Kaplan”. U slobodno vrijeme voli crtati i oslikavati majice, a velika joj je želja usavršiti se u području fotografije. Lijepo je znati da u našem gradu živi lijepa, mlada djevojka sa ciljem pred sobom, koja ne pristaje na kompromise današnjice, koja razmišlja svojom glavom i koja želi sa svojih 17 godina učiniti iskorak.

Stoga, ako te ovih dana zaustavi mlada djevojka s fotoaparatom u ruci i zamoli za razgovor, nemoj joj okrenuti leđa. Pruži priliku svome gradu da upozna još jedno novo lice, da sazna još jednu novu priču, jer kako Roma kaže: „svaki je čovjek poseban, pun lijepih priča, vrijednih sitnica te različitosti.“

Post koji nije trebao biti napisan i još dvije – tri onako usput…

A, možda ja sama želim još jednom imati sve pa nemati ništa.

Ti si godinama bio….

Otkad si se iznenada počeo vraćati u moj život i svijet, sve onako usput, na mala vrata, mislila sam da treba oštro prekinuti, sasjeći mačetom (sablja je ipak primjerenija prošlosti mojega naroda) i nastaviti stazom koju sam nakon tebe odabrala.

I što bi da ti sad kažem?!

A, još znaš i kako na mene djeluju obrisi nepoznata grada, kako sam izgubljena u mreži nepoznatih ulica i trgova…

I… eto me, gdje razmišljam kako najgore što se može dogoditi jest da se ponovi ono što se dogodilo, ali što preživjeh i kako još u maternici, mi žene naučimo bezglasno plakati, uspraviti se, otrti suze pa krenuti dalje s nekim blijedim poluosmjehom kao da ništa i nije bilo.

Ima tog nekog prkosa i snage u nama .

Možda je i to karakteristično za naše podneblje, a ne za spol.

Kako god; koliko ti god puta pokušala objasniti da je vrijeme drugo, da su se promijenile okolnosti, ti nastojiš opet okrenuti sve u korist vlastita stava, a taj je da je drugi put bolje i da nam je dana druga šansa kao malo kome.

Zamalo i sama počinjem vjerovati da je tome tako.

Tu naivnost pripisujem svojem karakteru jer nikada ne odustajem od čovjeka i uvijek pružam bezbrojne šanse uz nadu da će doista biti bolje, biti shvaćeno.

Možda na tu kartu igraš ili pak, na onu da si me uvjerio kako ti se život pretvorio u prazninu gluhu i besmislenu, a ja ne želim biti uzrok tvoje tuge…

A, možda su to sve samo prazni izgovori.

Što se najgore može dogoditi?!

U snu dugih trepavica…

Sanjala sam, Daleka prostranstva, Daleko od svojih nemira, Svih sivih tonova moje stvarnosti…

Djetinje i neustrašivo, Bezbrižno i lako, A tako daleko I bijah sretna.

Sanjala sam mjestašce, Izgubljeno u vrtlogu geografskih karata, Cvijet u kosi, Nadu pod prstima I ljubav u glasu.

Svoju tihu luku u koju uplovljavam, Slomljena olujom, A sretna što se vraćam.

I postoji u mojem snu jedna klupa, Daleko van dosega, I par trepavica.

Jer njih da nije, Ne bih se za čime imala skriti…

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Ali, ne, ti ne prihvaćaš te okvire.

Ti želiš oživjeti, podgrijati, obnoviti…

Renesansa, šapćeš, pa onda tiho i nenametljivo uvijek si tu kad zapušu oni teški, monsunski (jugo je primjerenije mom kraju i podneblju);

I onda, dobro…

KREATIVNOST NA DJELU

Anja Zbašnik

93

KREATIVNOST NA DJELU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

94

A Paladin's pleading poem I have done feats terrible and great, Forgive me, for you do not agree, But it is my destined fate.

Sadly, you look upon it all as a crime, And it burns through my body, mind, Through my heart and spine.

I slay my foes in the name of Just, I feel a blessing when the wicked ones I pierce and thrust.

It is why, You always wonder, I feel no shame, But a paladin's oath is written Next to my name.

From Evil, I cleanse the world, Step by step, And it does bring me joys, Always without regret.

But it is the lack of your love That my heart annoys.

You split me in two; One side, the honor for my duty, The other, my love for you.

Have, please, faith in me, And in the righteousness of my feats!

Gods will, I promise, reward us For all Evil's defeats.

Give compassion and ease to my soul, So I could be again, And forever, A being whole.

Antonio Zonta, 3.c

Antonia Juričić, 4.c Skriveni talent PRHG. Piše pjesmena čakavštini, ponukana čitom ljubavi prema domaćoj besedi ka je njezin del od rođenja pa do danas… i vavik će bit…

Jubav Jubav – leh beseda j, judi lahko reć ju znaju.

I zvezde ča nebo zlate o njoj rada zakantaju.

Saki ju ne ćuti isto.

Ki put dosti jaka ni da znopak svit obrne; Ki put dugo nutri spi. Ča jubav je – neznan.

Morda ovo ča mi ćuti srce kad ti ruka moju zame, kad ti v očih vidin sebe.

Kad bin baren va tvoje misli na prstih ušla i da niki ne vidi, pomićišno se med njih skrila.

E da baren taj tepli pogled samo za me čuvaš.

Da me uz se stisneš i nikad ne pušćaš.

Da mi j jedanput Da mi j jedanput čez tvoje oči pogjedat svit.

Jedanput da sebe vidin kako me vidiš ti.

Da mi j znat da i tebi srce zadrhti kad nan se dotaknu prsti, kad nan se trefe pogledi.

Va naručaju tvojen Nasmij se tako i dugo me gjedaj.

Da z srca te zbriše nikomu ne daj.

Su nevoju svita tvoj smih more skrit.

Leh va tvojen pogledu se moren utopit.

Zvezdo moja mića, ča na nebu tinjaš, Bog mi te j poslal snage da mi daš i svitlon svojin blagin put mi osvitliš; kad san na oči mi ne re da ni ti ne spiš.

Tad zdola poneštre sidet čuda užan i potiho se brige svoje ti povedan.

A ti, koda saku besedu razumiš: kada te pogjedan jače zasvitliš.

Tvoja škura postej belit kad se krene, a misec širon otpre svoje oči snene, ti pošaješ sunce i zrake njegove da iskru sriće vrnu va suzne oči ove.

Vala Još rada se domišjan onih dan kad na grotah pu mora smo sideli.

Teplo jugo dih borićih je nosilo, a vali su na uho nan kantali.

Misec ko lanterna je svitel, i zvezde j Bog nebon potresal.

Stari j mol pod plimun počival.

Se miruje; i galeb je zaspal.

I najlipja beseda bi šundrala ti moment ča vaje je pasal.

Se ča si otel si mi rekal kada si me onako pogjedal.

Po velih je kamikih va svojen staron motu, čez med selih mićerih tancala va koritu.

Na se ju j čut bilo, na vas glas je kantala, pa se j sako tuliko obrnula i prelela...

Grobnišćina j šla spat, a ona njoj je potiho uspavanku zakantala na strujeno uho.

Armulin Veli armulin se j nad balkon nadvil i z krošnjun bogatun hlad mu napravil.

Na ogradu naslonjen kod nim je cval, z listići zeleni, cveti pokrival.

Jutro Sunce se j stalo, jato tićih zakantalo.

Misec se j skirl, koda vani ni ni bil.

Poneštre su se otprle i krošnje zalulale.

Na nebu ni oblačića leh dva mala orepčića preleteli kućicu, zleteli na jelvicu, tamo se fermali i va glas zakantali.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Va naručaju tvojen ja sigurna san.

Da mi niki niš ne more onput najboje znan.

Antonia Juričić, 4.c Zvezdo moja

Ričina

KREATIVNOST NA DJELU

Ni od bure, ni od zime niš mi neće bit.

Znan da ruke tvoje već će me steplit.

95

Blagi vetrić je pomićišno tikal vrhi gran od drv zelenih, i blaženo, na prstih, pomical saki listić od voćak procvalih.

Dih toga cvata po selu j širil, veli, sočni plodi sin najavil.

Antonia Juričić, 4.c

KREATIVNOST NA DJELU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

96

Spieglein, Spieglein an der Wand, wer ist die/der schönste im ganzen Land?

Die Schönheit ist etw., was eigentlich in unserer Welt so wichtig ist. Vielleicht verstehen wir nicht, wie viel die Schönheit der Menschen und der Sachen uns eine große Rolle spielt, aber das ist abwesend in unserer Gesellschaft, sogar in den Märchen, die unsere Eltern uns erzählt haben, als wir die Kinder gewesen sind.

So, bekannter Satz ist jedenfalls: „Spieglein, Spieglein an der Wand, wer ist die/der schönste im ganzen Land?“ Diese Geschichten in den es so viele Schönen gibt, lehren uns seit wir klein waren, dass die Schönheit etw. Gutes ist, aber, manchmal, missverstehen die Leute die Rolle der Schönheit in Leben und verglleichen sie mit der Formell des Erfolgs. Deswegen haben die Leute oft die Auffasung, dass die Personen, die schöneres Aussehen haben, haben z.B. erfolgreiche Partnerschaften, aber, eigentlich, die Schönheit ist keine Garantie dafür. Es ist richtig, dass das Kennenlernen für schöne Menschen jedenfalls leichter ist, aber es gibt mehr Charakteristiken, die wichtiger als das Aussehen sind. Ob in einer Beziehung kein Vertrau-

en, keine Ehrlichkeit usw. gibt, das wäre nie eine harmonische Partnerschaft, so, attraktives Aussehen ist wichtig, aber nur (manchmal) beim Kennenlernen und später spielt es nicht so große Rolle. Sehr oft spricht man über knackige Modelle, die so mager sind. Meine Meinung ist, dass das nicht die Schönheit ist, sondern ein schönes Gesicht mit hellen Augen. Ich habe immer hübsche Partner gehabt, aber meine Beziehungen haben nicht so lange gedauert haben. In der Zukunft würde ich nicht so viel das gepflegte Äußere sehen, sondern den Charakter, weil es für eine Beziehung nützlich ist.

Niemand ist ewig schön und jung, so sollen wir nicht in jemandens Aussehen verlieben, sondern in den Charakter, weil das der Grund für eine erfolgreiche Beziehung ist. Trotz des Zweifels, den dieses Theme mitbringt würde, die Mehrheit noch immer schön sein oder einen schönen Partner haben möchten. Die Formlosigkeit ist eine große Schwierigkeit und öffter ist größere Schande hässlich statt dumm zu sein...

Petra Kokotović, 4.b

Forgive me, mum, I know it was yours, I just shouldn’t have opened The fridge doors.

In the end, I know I’m your daughter But hey, You’re not the one who chokes on water!

What’s done is done, I’m buying you a new one.

SO FRESH I have eaten The whole bread You brought this morning.

I didn’t mean to, But it smelled So good, so fresh.

Forgive me, I know it’s Sunday And the bakery no longer works, But the bread Was so warm and delicious With Nutella That is also gone...

You’ll survive!

PULLING YOUR LEG I have written A poem That was dedicated To love of my life.

And I was thinking Why shouldn’t I give it To her.

Forgive me, I know that it’s bad But it’s from my heart.

REBEKA: “I have learned history On my English lesson.

You are trying to explain the task But I interrupt you...

Forgive me, teacher, I’ll be fine!

Forgive me, teacher, I’ll be a volunteer To be questioned next time!“

BORROWED SWEATER I have borrowed your favourite sweater, Sorry mummy, But it was because of the weather.

I know it was forbidden to take it But in it I looked slim and extra fit.

Forgive me, I didn’t think you’d notice But on the sleeve I spilled my smoothies.

PARROT I’ve done something So incredibly wrong: I played with your parrot I came on too strong I let her fly Across the room She flew through the window Now we’re doomed I’m really sorry I have one more thing to say I hope you can forgive me She was ugly anyway...

POETRY CORNER: Trials of an EFL Student by 4 c Nika, Ingrid, Marta & Carla: Work in PAIRS And sit on the CHAIRS Pay attention in the CLASS If you wanna PASS Study all DAY If you want to PLAY Read about the TASK So you don’t have to ASK Replace the MISTAKES So you don’t have ACHES Helena, Katarina, Bruno & Tin: First you must skim Then you scan Underline the key words Which are the most important in the world When you’ve read the questions You will find the clue If you have another question Don’t feel blue And if you have to listen You prepare your ears To avoid tears.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

GOOOOD MILK I have drunk all the milk It ran down my throat like silk.

I opened the fridge, I needed a drink, When I saw fresh milk, I didn’t have time to think.

I’ve drunk it fast, I’ve drunk it all When there was nothing left, I got your call.

KREATIVNOST NA DJELU

POETRY CORNER: short, sweet & silly, by 3c

97

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

DNEVNIK HODOČAŠĆA

SVETA ZEMLJA - dnevnik hodočašća - 5. dan

98

P

išem izvještaj ovog dana iz hotela «King Salomon» u Tiberijadi, na obali Galilejskog jezera, ali dan počinje jutrom pa i ja se vraćam na jutro koje je počelo misom u franjevačkoj crkvi u Jeruzalemu u 6.30. Slijedi pakiranje, doručak pa u bus. Ja zapravo nisam stigao ni doručkovati nego samo popiti čaj sa par keksića jer sam se zadržao u pošti lijepeći markice, po dvije na svaku razglednicu, a poslao sam ih 40 od planiranih 62. Inače su ove markice bile i bit će moj najveći trošak u Izraelu. Platio sam ih 39 dolara, ali mi nije žao jer će radost onih koji će dobiti te razglednice biti velika, a tko radost može izračunati u dolarima. Danas u vrijeme interneta i sms poruka i fejsa vrijednost dobivene razglednice je još veća.

Prva postaja je jutros bila kratka stanka kod Beduina na rubu pustinje. Kao i svugdje opet trgovanje, ali tu je i deva te velika srdačnost ljudi. Rado se fotografiraju i ne traže za fotografije dolare. Put nas dalje vodi u Qumran, mjesto blizu mrtvog mora gdje su otkriveni vrijedni, originalni biblijski spisi zajednice Esena koji su tu živjeli. To mi je bilo jedno otkriće da su oni još prije Krista živjeli jedan način redovničkog života. Živjeli su u spiljama, a imali su zajedničke prostorije za rad, molitvu, obredno pranje, kuhinju… Kratki film o njima je slikovito dočarao njihov život do 1947. godine kada su otkriveni ovi spisi i to sasvim slučajno kada je jedan pastir izgubljenu ovcu u pećini išao tražiti i sasvim slučajno pronašao neprocjenjive biblijske spise. Zajednica je nestala u rimsko doba. U filmu se spominje da je Ivan Krstitelj jedno vrijeme bio s njima, a vjerojatno i Ivan Evanđelista, ali nema dokaza da su oni bili i članovi ove zajednice. Vozeći se dalje uz Mrtvo more, prvo dolazimo u podnožje velike Masade, židovske utvrde koju su Rimljani dvije godine opsjedali dok je nisu zauzeli, ali mene ta krvava povijest ne zanima. Ipak sam zamolio vozača da stane na trenutak pa sam izišao i to fotografirati za povjesničare u PRHG i za nećaka Marina ili za mog sina Simona. Produžavamo do jednog mjesta na mrtvom moru gdje je puno hotela i uređena plaža za kupanje. Poseban doživljaj je plivati bez straha da ćeš potonuti. Ja sam čitao Novi Zavjet ležeći na vodi. Ovo nema nigdje na svijetu, samo ovdje, 400

metara ispod razine mora, što je najveća depresija na svijetu. Tu smo i ručali u restoranu i polako se vraćali uz par zaustavljanja u oazama pokraj ceste prema Galileji. Krajolik se postepeno mijenjao od pustinje do zelenih polja punih voća i povrća. Putovali smo dugo uz Rijeku Jordan, a na drugoj strani negdje samo 100 metara zračne linije nalazila se država Jordan.

Svaki dan u ovim zapisima ponešto ispustim iz redoslijeda čega se naknadno sjetim. Tako smo jutros poslije susreta sa beduinima posjetili najstariji grad na svijetu - Jerihon. Tu je jedna velika smokva kao ona na koju se popeo Zakej kako bi mogao vidjeti Isusa što je opisano u Novom Zavjetu. Tu je na obližnjem brdu samostan do kojeg vozi žičara, ali se mi nismo vozili žičarom nego busom do podnožja toga brda. Brdo je važno jer je po predaji tu Isusa tri puta kušao Sotona. Jerihon je pod Palestinskom upravom i morali smo proći neku vrstu granice kad smo ulazili. Ovdje u većini žive Arapi i tu se odmah vid razlika jer su gradovi i okoliš siromašniji i neuredniji od onih gdje je većina Židova. Smjestili smo se u navedeni hotel gdje ćemo ostati do nedjelje.

Miroslav Radić

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

MLADI SU, USPJEŠNI SU 99

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

MLADI SU, USPJEŠNI SU

Sara Kolak, 4.e, atletika-bacanje koplja

100

Uspjesi: • kadetska,mlađa juniorska,juniorska, mlađa seniorska i seniorska prvakinja Hrvatske • vlasnica svih državnih rekorda u disciplini bacanje koplja • 2014. Europski zimski bacački kup Leiria-Portugal, 2.mjesto • 2013. Europsko juniorsko prvenstvo-Rieti-Italija, 3.mjesto • 2012. Svjetsko juniorsko prvenstvo-Barcelona-Španjolska, 15. mjesto • 2012. Igre Alpe Jadran-Hartberg-Austrija, 1.mjesto • 2010. Igre Alpe Jadran-Pordenone-Italija, 2.mjesto Kuhaš li?

Iako nisam neka velika kuharica, volim kuhati. Već dugo živim sama i ono najnužnije znam skuhati. Kad imam slobodnog vremena uz maminu pomoć naučim nešto novo :-). Dvije godine živim u Rijeci i upoznala sam mnogo prijatelja koji su uvijek uz mene i uvijek su spremni pomoći.

Bez njih ne bi mogla zamisliti život u Rijeci.

Pjevušiš li često ?

Pjevušim dosta često pogotovo kad sam dobre volje, a na treningu uvijek imam slušalice jer mi je uz njih lakše raditi.

Koje su najbolje vijesti koje si čula ?

Najbolje vijesti ? Uf, ima ih jako puno! Jedna od najdražih mi je kad sam saznala da se selim u Rijeku. Nisam znala što me očekuje i kako ću se snaći i to mi je bio pravi izazov. Črčkaš li po bilježnicama?

Ajme, da! Stalno to radim, u svakoj bilježnici ista stvar.

Kako mi je u sportu krenulo u zadnje vrijeme, sve veća mi

je želja da odem na OI 2016 u Riju.Na zadnjim stranicama ispisujem Javelin throw i Olympic games Rio de Janeiro 2016 i svaki puta kad to napišem veća je želja za treningom i da bacim tu normu do koje mi nedostaju samo 2m. A znam da to mogu!

Uspjesi 2013./2014.

• 1. članica ekipe PK Primorja - ekipnih seniorskih prvakinja Hrvatske • 2. Zimsko državno prvenstvo: • 1. mjesto juniorke (100 m i 200 m slobodno, 50 m delfin) • 2. mjesto juniorke (50 m slobodno) • 3. mjesto juniorke (100 m delfin i štafeta 4x100 m mješovito) • 2. mjesto mlađe seniorke (100 m slobodno) • 3. mjesto mlađe seniorke (50 m i 200 m slobodno) • 1. mjesto seniorke (štafete 4x100 m slobodno i 4x100 m mješovito) • 3. mjesto seniorke (100 m slobodno) • 3. kategorizirani športaš Hrvatske III kategorije – vrhunski športaš • 4. članica juniorske plivačke reprezentacije Republike Hrvatske • 5. četveroboj mladih reprezentacije Hrvatske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine • 2. mjesto štafeta 4x100 m slobodno • 3. mjesto 50 m delfin

Kada bi ti došao prijatelj iz inozemstva, što bi mu preporučila u Rijeci i zašto?

Prijatelju iz inozemstva svakako bih preporučila da posjeti bazene na Kantridi jer mogu sa sigurnošću tvrditi da su jako lijepi i dobro opremljeni. Često se na njima pripremaju plivačke reprezentacije brojnih Europskih država čiji plivači tvrde da su uvjeti za treniranje na našim bazenima među najboljima u Europi.

Pjevušiš li često? Ako da, što i gdje?

Volim glazbu i često ju slušam, dok se vozim u autobusu ili automobilu ili dok čekam utrku na natjecanju. Glazba me opušta, pomaže mi u koncentraciji prije utrke. Ponekad tiho u sebi i pjevušim. Što radiš kada ne možeš zaspati navečer?

Za sada nemam problema sa spavanjem, mogu zaspati vrlo lako. Obično sam umorna na kraju dana nakon škole i treninga, ali ako se ipak dogodi da ne mogu zaspati pogledam nešto na televiziji ili uzmem knjigu u ruke i vrlo brzo utonem u san.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

MLADI SU, USPJEŠNI SU

Ana Petrović, 1.e, plivanje

101

MLADI SU, USPJEŠNI SU Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

102

Ema Kajić, 4.e, gimnastika Uspjesi u 2013./2014.

• 5. mjesto finala Svjetskog kupa u Ljubljani, seniorka • 8. mjesto finala Svjetskog kupa u Osijeku, seniorka • 11. mjestona EYOF-u (Olimpijada mladih) u Turskoj, juniorka • seniorska i juniorska državna prvakinja, poziv u reprezentaciju • članica Hrvatskog olimpijskog odbora, stipendistica i kategorizirana sportašica

Opraštaš li lako?

Ne znam se ljutiti i to je možda moj veliki problem. Sve oprostim, čak i velike uvrede. Mislim da nitko nije savršen i nikome ne smijemo suditi. Zašto onda ne oprostiti? Što znaš skuhati?

Pa iskreno- ne znam ništa osim jaja i pašte. Nema me cijele dane doma,a kad dođem sam umorna tako da me uvijek čeka ručak i večera. Ne zanimaju me baš te kuharske vode tako da se ni ne upuštam u to. Što bi voljela promijeniti na/o/u sebi, a znaš da vjerojatno nećeš?

Pa voljela bih da malo više truda ulažem u sport jer bi rezultati bili još puno bolji. Na treningu ulažem minimalno truda jer me je polako prošla volja za sportom i potrebno mi je malo odmora od svega. Ali bez obzira na mogućnosti koje imam za uspjeh u sportu znam da ih neću iskoristiti.

Koliko vjeruješ ljudima?

Svim ljudima pristupam s pozitivnim stavom i vjerujem im. Nije me briga što misle ostali o toj osobi. Prosuđujem sama i odlučujem hoću li joj vjerovati ili ne. Imam visoki prag tolerancije, ali kada me se povrijedi, povratak je jako težak.

Pjevušiš li često? Ako da, što i gdje?

Pjevušim neprekidno,poluglasno. Najčešće su to vesele melodije pune ritma. Nije me briga tko me sluša niti gdje sam, a često i dok učim prekidam učenje pjevanjem.

Opraštaš li lako?

Moj stav je takav da gotovo uvijek osobi koja me je povrijedila pružim drugu priliku. Normalno da razgovaram i pokušavam toj osobi objasniti što me je povrijedilo. Črčkaš li po bilježnicama? Ako da, što?

Da, svaka bilježnica mi je ukrašena. Ne volim jednoličnost.

Crteži su razumljivi samo meni i svaki priča neku svoju priču.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

• 1.mjesto – prvenstvo Hrvatske za ml. juniorke , štafeta 4x100 • 2.mjesto – ekipno prvenstvo Hrvatske za kadetkinje • 1.mjesto – prvenstvo Hrvatske za kadetkinje , štafeta 4x100 • 1.mjesto – prvenstvo Hrvatske za kadetkinje , štafeta 4x300 • 1.mjesto – dvoransko prvenstvo Hrvatske za kadetkinje , skok u dalj • Član Hrvatskog olimpijskog odbora, kategorizirani sportaš V. kategorija

MLADI SU, USPJEŠNI SU

Luana Bobanović, 1.e, atletika

103

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

MLADI SU, USPJEŠNI SU

Luka Šarčević, 2.e, stolni tenis

104

USPJESI: • nastup u seniorskoj Superligi • poziv u reprezentaciju (nastup za reprezentaciju) • 3.mjesto, Međunarodni turnir (Memorijal Antun Tova Stipančić) • kategorizirani sportaš Što bi volio promijenti na/o/u sebi, a znaš da vjerojatno nećeš?

Na sebi bih volio promjeniti ponašanje tijekom meča zbog toga jer sam dosta nervozan i znam eksplodirati u nekim ključnim trenucima pa izgubim koncentraciju što nakraju rezultira porazom. Znam da to vjerojatno neću promjeniti jer sam takav već 16 godina pa ću i ostati. Logično.

Kada bi ti došao prijatelj iz inozemstva, što bi mu preporučio u Rijeci i zašto?

Preporučio bih mu da se vrati natrag u inozemstvo jer je Rijeka, što se tiče sporta, među gorim gradovima u Hr-

vatskoj i sport u Rijeci polako prelazi iz profesionalizma u rekreaciju.

Koje tri osobine cijeniš kod ljudi i zašto?

Kod ljudi najviše cijenim iskrenost, poštenje i jednostavnost. Ako je čovjek takav nema previše kompliciranja s njim i sve se komplikacije (ako ih ima) jednostavno riješe.

Maja Zorić, 2.e, karate Uspjesi u 2013./2014.

• 3.mjesto,juniorke, Europsko prvenstvo, Portugal • 1.mjesto, juniorke, državno prvenstvo Hrvatske • 1.mjesto, juniorke, Cro Open, Hrvatska • 1.mjesto, juniorke, regionalno prvenstvo • član Hrvatske karate reprezentacije • član Hrvatkog olimpijskog odbora, stipendist i kategorizirani sportaš Črčkaš li po bilježnicama? Ako da, što?

Iako je to navika koje bih se htjela riješiti, stalno črčkam po bilježnicama. Tako po mojim bilježnicama možete naći doslovno sve:

Koji je najljepši kompliment koji si dobila?

Svaki kompliment je sam po sebi lijep i poseban, no meni je u pamćenju ostao kompliment našeg rukometaša Gorana Šprema kad mi je na Europskom prvenstvu u Lisabonu rekao da sam radila odlično, kao zvijer.

Marin Buneta, 4.a, rukomet Uspjesi: • 7. mjesto na Europskom rukometnom prvenstvu u Austriji 2012.godine • 2. mjesto na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Mađarskoj 2013.godine • član Hrvatskog olimpijskog odbora – 2. kategorija Imaš li nadimak?

Imam nadimak, većina prijatelja me zove Buni iako se meni to baš i pretjerano ne sviđa. Dobio sam ga za vrijeme jednih priprema od moga 'cimera' iz sobe. Kada smo se vratili u Rijeku, taj nadimak se pročuo i eto, tako sam ja ostao Buni. (haha) Što znaš skuhati?

Općenito volim kuhanje i znam skuhati dosta toga, ali rijetko kuham jer sam užasno lijen pa često nemam volje. Znam skuhati sva jednostavnija jela poput jaja,hrenovki, pašte i ostalog, ali najviše volim peći roštilj tako da kad idem s prijateljima negdje, u većini slučajeva sam ja masterchef. Što bi volio promijeniti na sebi, a znaš da vjerojatno nećeš?

To je sigurno tvrdoglavost. Toliko sam tvrdoglav da i sam sebi idem na živce. Kad ja nešto odlučim ili kažem, ne znam što bi me natjeralo da to promijenim. Znam da to i nije pretjerano dobra osobina, al' eto, svatko ima nešto po čemu je poseban.

MLADI SU, USPJEŠNI SU

Što radiš kad ne možeš zaspati navečer?

Kad ne mogu zaspati navečer, kao i većina današnjih teenagera, provodim vrijeme na mobitelu. Ponekad znam uzeti i neku knjigu za čitanje, ali uglavnom budem na mobitelu.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

od stihova pjesama do apstraktnih crteža i portreta.

105

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

MLADI SU, USPJEŠNI SU

Filip Dangubić, 4.e

106

Filip Dangubić, 19-godišnji napadač ponikao u školi nogometa HNK Rijeka, u utorak 3.lipnja je stavio potpis na svoj prvi profesionalni ugovor. Odlična sezona u juniorima Rijeke te zapaženi nastupi na Kvarnerskoj rivijeri omogućili su Filipu ostvarenje dijela svojih nogometnih snova.

Neposredno nakon potpisivanja ugovora sa svojim naj-

dražim klubom Filip je izjavio da je to ostvarenje sna svakog mladog igrača. Njemu je ovo poticaj za još više rada i truda, kako bih nogometno sazrio i napredovao. Nada se da će se svojim pristupom treninzima i utakmicama nametnuti treneru Keku i prvoj momčadi, a do tada nogometno sazrijevati i nastaviti pokazivati svoje kvalitete. Želimo mu mnogo uspjeha!

Marina Barac, 1.e, karate Uspjesi 2013./2014.

• • • • •

1.mjesto, kadeti, državno prvenstvo Hrvatske 1.mjesto,kadeti, Balkansko prvenstvo, Kragujevac 3.mjesto, kadeti, europsko prvenstvo, Lisabon 3.mjesto,ekipno europsko prvenstvo regija, Herceg Novi član Hrvatske karate reprezentacije, kategorizirani sportaš HOO

Koje vrline najviše cijeniš kod ljudi?

Najviše cijenim one osobe koje imaju svoj stav, idu sami protiv svih, vođeni svojim idejama i razmišljanjima. Cijenim iskrene i pozitivne ljude jer se u njihovom društvu osjećam dobro.

Bojiš li se nekih životinja?

Uglavnom se ne bojim životinja, jako ih volim, imam i ljuibimca, velikog njemačkog ovčara Bossa. Mislim da su životinje najbolji čovjekov prijatelj. Ipak, ne volim i bojim se pčela, bumbara, osa i svih ostalih “letjelica” koje mi zuje oko glave.

Koje tri osobine cijeniš kod ljudi?

Iskrenost, upornost, pravednost! To su osobine koje me najviše zadivljuju kod ljudi. Takav pokušavam i sam biti, ne volim lažljive ljude, bez ciljeva u životu, a najgori su mi ljudi koji do uspjeha u životu dolaze na nepošten način.

Imaš li nadimak?

Imam nadimak, a to je Willy. Većina ljudi me tako i zove, prijatelji, poznanici pa i obitelj (osim mame kada je ljuta!). Mislim da oduvijek imam taj nadimak, ne sjećam se točno kada sam ga dobio. Često me ljudi pitaju kako sam uopće dobio ime William, ne znam, to morate pitati moju mamu, ali mi se čini da je povezano s engleskom književnošću i engleskom povijesti.

Imaš li puno poznanika, prijatelja?

Imam jako puno poznanika u Hrvatskoj i u izvan Hrvatske jer sam puno njih upoznao na utrkama po Europi, a imam i nekoliko prijatelja, uglavnom iz skijaške ekipe jer provodimo više od 150 dana u godini zajedno na treninzima i utrkama. S njima sam jako dobar, oni znaju gotovo sve o meni, mojim manama i dobrim stranama...

Poznanike susrećem, popričam i s njima malo i to je to.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Uspjesi: • Longines Future Ski Champions, Val d'Isere, Francuska, 13.12.2013. 1.mjesto, veleslalom (natjecanje 15 najboljih skijaša svijeta do 16 godina) • "Pokal Loka", Slovenija, međunarodno natjecanje, 1. mjesto, slalom, veljača 2014.

"Trofeo Topolino", Svjetsko prvenstvo, Folgaria, Italija, 2. mjesto, veleslalom, 4. mjesto, slalom, ožujak, 2014.

• "Pinnochio Sugli Sci", međunarodno natjecanje, Abetone, Italija, 2. mjesto, slalom, 4. mjesto veleslalom, ožujak, 2014.

• "La Scara", međunarodno natjecanje, Val d’Isere, Francuska, 1. mjesto slalom • Ukupni pobjednik Croski Cupa u sezoni 2013/2014. u kategoriji starijih kadeta do 16 godina (16 pobjeda od 17 utrka)

MLADI SU, USPJEŠNI SU

William Vukelić, 1.e, alpsko skijanje

107

RAZREDNIK: Miroslav Radić RAZREDNIK: Tamara Široka

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Ahel Luka Andrijević Ivan Bazzara Nicol Bilić Anton Buršić Nika Fraćin Mara Geber Kristina Jardas Lorena Jozić Gabriela Jurišić Bruno Košpić Vita Leoni Sandro Matan Ana Marija Mužić Ivan Novaković Ecia Penić Ileana Sanković Paulo Skorić Ivan Srdoč Tessa Šaina Adrian Šimac Luka Šimunić Larisa Štokić Katia Valušek Andrea Vičević Renata Vujić Viktorija Vukić Leo Vuković Tea

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Alić Dino Berišić Maja Coha Dorotea Čendak Teo Depope Nika Galić Anamarija Glavan Patrik Hefler-Žagar Egon Huis Tara Kovačević Laura Lovrović Dorian Markanović Mia Memeti Dorotea Merlak Radojčić Luka Milošević Tonka Mlinar Mark Mohorić Lina Nakić Emilija Nikolac Emma Pilja Sara Radić Julija Radoš Ivan Rubeša Mia Stojanović Andrea Stojanović Antonela Štimac Luka Tomulić Petra Zuljani Robert

1.a

1.b

1.d

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Anić Gea Barbalić Dora Belobrajić Diana Bošnjak Filip Broz Mia Brusić Bartol Čančar Antonela Dujmešić Viktor Dundović Matej Filčić Anita Fućak Andrej Jelovica Dorotea Jurat Iva Kabić Mia Kustić Lana Lesac Izabela Maljković Lucija Maračić Nikolina Mladenić Klara Sarajlić Jelena Sečen Karlo Sobotinčić Ana Sučić Bernarda Svetić Ukella Laura Šepić Mia Tomić Iva Uzelac Katarina Vranić Maja

RAZREDNIK: Dajana Rosatti

Bandalo Martina Bernobić Ana Bezinović Karmen Bistričić Petra Bunoza Ana Đorđević Gabriel Franko Ivan Friš Lucija Hojsak Irena Janković Anja Katić Laura Klepo Ana Lončarić Dora Lopar Davor Lulić Lorena Mahulja Mirna Marohnić Karolina Maršić Leo Medanić Nina Medved Vita Perić Lea Pijevac Dean Pribetić Vito Ružić Annett Stojšić Veronika Stupar Natalie Štrbac Renato Vlakić Stella Vučetić Karlo

RAZREDNIK: Dragana Franjić

1.c

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

RAZREDNIK: Anita Jokić RAZREDNIK: Ksenija Priselec

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

Barac Marina Bobanović Luana Čanić Edina Dakić Egon Dujmović Tonka Dundović Ivana Grgurić Katarina Islamović Dino Jurčić Marta Kalčić Antonela Ljubiša Dina Medvedec Robert Milošević Damjan Mustać Tea Pajić Matea Peruško Lucija Peruško Petra Petrović Ana Piljić Saša Rilov Dominik Saftić Luka Totić Ivana Vukelić William Zekanović Andro Žepina Marino

Balić Nino Bistričić Ana-Marija Brazzoduro Dominik Čulina Filip Dašić Lana Fischer Ivor Frančula Martina Frank-Jerman Angelo Holjević Ena Ivaničić Matea Jančić Mia Knežević Vana Ličinić Natali Majnarić Dora Martinović Anto Mašković Marko Milić Borna Nekić Eva Pašić Laura Ramljak Raul Sergo Eni Stilinović Dimitrijević Stipan Širola Nika Ujević Dario Valković Frane Vukonić Luka Žeželić Rino

1.e

2.a

2.c

Anić Karlo Arbanas Tin Božić Matej Curać Marin Čemeljić Noa Ćirić Martina Dolak Vedran Fonović Ivan Grbac Dominik Hasanbegović Edvina Kučan Enea Marinić Josip Mesić Rebeka Mirosavljević Matea Novosel Daniel Perčinić Dominik Perušić Ela Prebeg Sara Radović Klara Rukavina Barbara Stazić Mila Šarić Lovro Švast Anđelo Tićak Petra Trivić Lara Veršić Mirna Žunić Evelina

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

Arapović Andrea Battaia Helena Bjedov Boris Burazerović Veronika Čubrić Jelena Delač Martina Đanović Mia Juković Maja Košta Luka Kregar Patricia Lisica Juraj Lovrić Natalija Manojlović Renato Maras Hana Pauletić Marina Petelin Valentina Pribanić Dora Ristić Aleksandra Rubeša Ivana Sokolić Paula Stipaničev Vana Tasić Ira Tirić Marija Tomljanović Karla Vidaković Petra Volarić Iris

RAZREDNIK: Zlatka Miculinić Mance

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

RAZREDNIK: Siniša Latković

2.b

RAZREDNIK: Vlatka Kirinčić

RAZREDNIK: Nataša Kuzmar Colnar

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Beg Ivana Borčić Eva Brusić Viktor Bulić Katarina Cindrić Lora Čulina Petra Danilović Tamara Di Lenardo-Zamlić Stefani-Katarina Dragoslavić Alex Fabijanić Ana Filipović Rebeka Grubišić Paula Gržinčić Stefany Herceg Mia Ivanic Tea Jeremić Martina Jeterić Sara Kamber Antonela Mihalić Lorena Minić Petra Mužić Paola Nikolaj Martina Pavlović Barbara Pećarina Melani Petrlić Valentina Radović Erika Slišković Ivan Škibola Adriano Turato Marcel Vlakančić Leda Vučkić Samanta

Brkić Kristian Daskijević Teo Dragaš Manuela Dunato Dujam Đurić Tony Fatić Edin Ferenčić David Francišković Matea Glavaš Filip Jerčinović Antonio Kranjčević Ivan Kresić Sofija Lavić Filip Marečić Tin Miletić Teo Nimac Andrian Opačak-Vukušić Klaudia Oroz Ivona Peculić David Samardžić Nikola Samardžić Sandro Šarčević Luka Toskić Ella Vukelić Domagoj Zeneral Mislav Zorić Maja Žiganto Matija Vujičić Jelena Karla

2.d

2.e

Blašković Tea Bonefačić Iva Brkljača Ian Damjanović Iva Dragičević Diana Dujaković Klara Dujmović Ana Franović Borna Jakovac Sofija Katalinić Ivan Kostelić Ariana Lazarić Leandra Ljubičić Petra Picco Paola Raspor Josipa Serdar Marina Šestan Luka Štajduhar Karla Štefančić Maja Tadić Tina Tomaš Karla Vidović Marin Vincetić Nika Vrkić Dora

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Blažina Karlo Bonačić Alma Dević Dea Đurić Roma Francišković Barbara Jurković Vita Kovačić Lucija Malešević Valentina Mance Katarina Milošević Jana Mohović Patrizia Negovetić Mario Nikolić Gala Pavić Tesa Peloza Sara Peloza Tea Plišić Antonia Rukavina Iva Serdarević Maša Šimunović Stjepan Šustar Renata Tićak Borna Uher Jakov Zavidić Virna

RAZREDNIK: Mirela Caput

3.b

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

RAZREDNIK: Mirjana Šimunović Ban

3.a

RAZREDNIK: Angelina Golić RAZREDNIK: Danijela Vuk

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Atlija David Bistričić Marina Bolf Eva Bruketa Tea Bukša Nikolina Dragičević Patricia Dubravac Tea Erjavac Ena Frka Dora Krmpotić Nina Lepur Ana Marin Lorna Mikelić Monika Mlacović Antonija Notizberg Marina Perković Antonela Puškarić Matea Radinović Laura Saftić Matej Šamanić Paula Škarpa Petra Štitić Sara Šulina Doris Tomičić Monika Ugljar Anamaria Zamuda Ramona Zbašnik Anja Zonta Antonio

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

Bajraktaraj Leonora Barić Nina Barjašić Vedran Bolić Stela Borić Andro Čačić Ella Ćoralić Raisa Derenčin Vukušić Karin Đarmati Rebeka Forenbaher Emma Fumis Edi Geček Mirna Katunar Ivana Klobučar Mateja Komazin Lucija Koritnik Jelena Lerga Košuta Estera Matić Petra Orlović Nina Peranić Klara Rogić Monica Sardelić Nika Stamenić Dejan Svjetličić Altea Ševeljević Eni Vuksanović Leda Zorić Marta

3.c

3.d

4.a

Bakarčić Ivan Barać Sara Barković Lea Beriša Ervin Bobinac Bojan Bojić Dorian Bradarić Emina Broznić Gordan Broznić Roberta Drakula Marta Gabrijel Dora Galić Petar Ivanovski Luka Jerčinović Marko Lucić Ivan Marić Silvio Milošević Helena Rupnik Andrej Salopek Filip Sgardelli Riccardo Simčić Iva Smeraldo Sara Šestan Lovro Tatalović Danijela Turkalj Marin

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

Benić Iva Buneta Marin Debelić Andrina Erstić Ivan Ezgeta Ivana Fatić Melisa Grgurić Mia Gudelj Dino Gugleta Petra Harčević Edita Komen Leonarda Kožul Zlatko Kuzma Veronica Livaić Iva Marinić Ivan Mlinar Ilara Negulić Toni Ponjević Janet Raguzin Andrej Subotić Matej Šarić Gašpar Škorić Antonia Tomljanović Tea Vrbnjak Katarina Zrinski Helena Žgela Ana-Maria Župan Dora

RAZREDNIK: Igor Pap

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

RAZREDNIK: Josip Pavelić

3.e

RAZREDNIK: Radovan Pucić RAZREDNIK: Jasminka Batagelj

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Baričević Petra Berišić Rafaela Cvijić Maja Čabrijan Bruna Čulina Jakov Dejanović-Jozić Matea Durbić Nikola Funčić Mario Granolić Dijana Kokotović Petra Lukežić Ivan Marčan August Marijanović Karolina Materljan Jelena Nikolla Dora Pandurević Ines Pandurević Iva Petrović Ivan Protega Petra Rončević Martina Rustja Damjan Stjepanović Anastazija Sverić Kristina Škarpin Antonia Škorjanc Ivona Tometić Alan Vidović Dorina Vujić Mario

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

Antolović Nika Bakić Bruno Biskupić Antonia Bojanić Nina Borozan Ingrid Brguljan Antonia Drmić Helena Dujmović Nensi Grdić Ana Janežič Viktorija Jerković Laura Juričić Antonia Kamauli Marta Katić Anton Katić Ivo Marčan Katarina Martinčić Mirna Mezlar Petra Olujić Carla Orešković Virna Pečenković Dolores Ravlić Luka Stijelja Karin Turković Mateo Valić Andrea Volarić Karlo Vrban Elena Vrdoljak Tin Žeželj Antonio

4.b

4.c

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Agapito Valentina Bengez Roberta Borić Natali Ćaćan Luka Ćućić Doris Dobrović Marina Dokić Gordan Drača Maja Juriša Kruna Kamber Dora Krapić Lorena Lončar Ružica Markotić Dorotea Muller Leonardo Orešković Mara Ožbolt Filip Ramić Annabella Renko Andrea Sterpin Antonio Šarar Veronika Šurlina Dolores Tabula Josip Tićak Marijeta Ukalović Josip

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

Dangubić Filip Dunato Anton Filipović Dino Grmuša Roko Islamović Adnan Jerolimov Ivana Jovanović Filip Jurica Nikša Kajić Ema Kitak Matea Kolak Sara Krizmanić Marijana Kusturin Helena Mavrinac Ira Oluić Lara Pernar Dino Popović Nino Suman Antonio Šojat Ivona Šulentić Antonio

RAZREDNIK: Irena Orlić Salaj

4.d

RAZREDNIK: Anita Grgurić

4.e

118 Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Djelatnici PRHG 2013./2014.

POPIS DJELATNIKA 2013./2014.

Završen fakultet - stručni naziv

1

Laura

Angelovski

Filozofski fakultet - magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i filozofije

2

Ana-Marija

Avdagić

Filozofski fakultet – prof. matematike i informatike

5

3

Jasminka

Batagelj

Filozofski fakultet - dipl. muzikolog i prof. engleskog jezika

33

4

Irena

Benčik Povše

Filozofski fakultet – prof. francuskog jezika i književnosti i talijanskog jezika i književnosti

14

5

Darja

Burica

Filozofski fakultet - prof. engleskog jezika i književnosti i talijanskog jezika

34

6

Mirela

Caput

Filozofski fakultet - prof. povijesti i prof. grčkog jezika i književnosti

18

7

Slavica

Dundović

Pedagoški fakultet – prof. hrvatskog jezika i književnosti

33

8

Dragana

Franjić

Filozofski fakultet- prof. njemačkog jezika i književnosti i pedagogije

6

9

Angelina

Golić

Fakultet fizičke kulture - dipl. prof. fizičke kulture

37

10

Anita

Grgurić

Filozofski fakultet- prof. matematike i informatike

13

11

Ines

Grgurina

Filozofski fakultet- prof. povijesti i sociologije

21

12

Branko

Ivošević

Filozofski fakultet – prof. glazbene kulture

7

13

Anita

Jokić

Filozofski fakultet - prof. hrvatskog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti

8

14

Vlatka

Kirinčić

Prirodoslovno-matematički fakultet – prof. biologije i kemije

5

15

Nataša

Križman

Sveučilište Jurja Dobrile – prof. latinskog jezika i rimske književnosti i talijanskog jezika

2

16

Nataša

Kuzmar Colnar

Pedagoški fakultet- prof. hrvatskog jezika i književnosti

21

17

Siniša

Latković

Fakultet za fizičku kulturu - prof. tjelesnog odgoja

31

18

Marina

Lorber Božanić

Pedagoški fakultet - prof. fizike i kemije

23

19

Miljenko

Makarun

Pedagoški fakultet - prof. fizike s tehničkim obrazovanjem

33

20

Zlatka

Miculinić-Mance

Pedagoški fakultet – prof. matematike, fizike i informatike

31

21

Danijela

Mihić

Filozofski fakultet – prof. njemačkog jezika i književnosti i talijanskog jezika i književnosti

11

22

Vesna

Milan-Božanić

Muzička akademija i Filozofski fakultet - prof. muzikologije i engleskog jezika

33

23

Irena

Orlić Salaj

Filozofski fakultet- prof. talijanskog i njemačkog jezika i književnosti

18

24

Igor

Pap

Prirodoslovno-matematički fakultet - prof. geografije

11

25

Josip

Pavelić

Prirodoslovno-matematički fakultet - dipl. ing. geografije

26

26

Ksenija

Priselec

Prirodoslovno-matematički fakultet - dipl. ing. biologije

29

27

Radovan

Pucić

Biotehnički fakultet – dipl. biolog

31

28

Miroslav

Radić

Katolički bogoslovni fakultet – dipl. teolog

16

29

Jasna

Radoičić

Pedagoški fakultet – prof. hrvatskog jezika i književnosti

28

30

Dajana

Rosatti

Filozofski fakultet – prof. povijesti umjetnosti i filozofije

2

31

Sabina

Saltović

Filozofski fakultet – magistra psihologije

2

32

Jane

Sclaunich

Filozofski fakultet - prof. filozofije i komparativne književnosti, ravnateljica Škole

13

33

Vesna

Stipčić-Sladović

Filozofski fakultet - prof. psihologije i pedagogije

34 35

Ana Ime Mirjana

Šefer Prezime Šimunović Ban

Prirodoslovno-matematički fakultet - prof. matematike s nacrtnom geometrijom Završen fakultet - stručni naziv Filozofski fakultet - prof. hrvatskog jezika i književnosti

36

Tamara

Široka

Pedagoški fakultet - prof. matematike i informatike

30

37

Irena

Škaron Valenta

Filozofski fakultet - prof. matematike i informatike

13

38

Tamara

Štiglić

Filozofski fakultet – prof. engleskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i književnosti

2

39

Davorka

Tepser

Filozofski fakultet - prof. sociologije i pedagogije

36

40

Vedran

Vedriš

Prirodoslovno-matematički fakultet – magistar edukacije fizike i informatike

0

41

Doria

Verbič

Filozofski fakultet – prof. engleskog jezika i književnosti i talijanskog jezika i književnosti

29

42

Sandra

Vidović

Pedagoški fakultet - prof. hrvatskog jezika i književnosti, dipl. knjižničar

18

43

Danijela

Vuk

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – prof. glazbene kulture

0

44

Ružica

Jerbić-Boneta

Ekonomski fakultet – ekonomist, voditeljica računovodstva

32

45

Katica

Kostić

Pedagoška gimnazija - administrator

35

46

Ivana

Rogić Dragojlović

Pravni fakultet - dipl. pravnik

6

47

Ljubica

Sajčić

Osnovna škola - spremačica

16

48

Nadica

Vukelić

Osnovna škola - spremačica

24

49

Vesna

Vidmar

Osnovna škola – spremačica

26

50

Nenad

Dukić

CUO elektrotehničkih kadrova, elektronički mehaničar, domar

21

51

Barbara

Maras Baričević

Prva riječka hrvatska gimnazija

6

0

34 36 Godine staža 20

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Prezime

POPIS DJELATNIKA 2013./2014.

Godine staža

Ime

119

4.a

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.a

120

Iva Benić

Ivana Ezgeta

Ona ima osmijeh lijep, to ne vidi samo slijep.

Ali kad se jako smije, pazi da ti bubnjić ne probije.

Matematiku uz Miluna učiti voli, da je Šefka pita, ponekad u sebi moli.

Teta u vrtiću san joj je biti, nadamo se da će joj se i ostvariti.

4.a

4.a Marin Buneta

Melisa Fatić

Golićka ga za natjecanja bira, ništa drugo ga ne dira.

U sportu dobar, kao i u školi, svejedno vikendom zalomiti voli.

Ona je odbojkašica prava, a i školu ona obožava.

Oči plave i kosa plava, od nje dečke zaboli glava!

4.a

4.a Andrina Debelić

Mia Grgurić

Andy naša framašica je prava, ona ne bi zgazila ni mrava.

Gitaru ona voli i zato ju svira, nju loša ocjena (ne) dira..

Naša je Mimi mačka prava, njena okupljanja uvijek su strava.

Nema te rime koja opisuje nju, za svih nas je tu, u dobru i u zlu.

4.a

4.a Ivan Erstić

Dino Gudelj

Ivan je baš u svemu izuzetak, prolazi s 5, a izlazi svaki petak.

Uvijek kaže ‘dobit ću 1’, a svi znamo da zna za 7!

Iako je većinu vremena na LOL-u, naš Undici nikad ne mješa jack i colu.

Vani uvijek na pod prvi legne, svaku curu on za suknju potegne.

Iva Livaić

Odgovoriti profesorima tu je naša Petra, al’ na kemiji petama da vjetra.

Svi dečki na njenoj su meti, kada prošeta na visokoj peti.

Matematika je Ivi laka kao pero, u izviđačima je glavna, a nitko je nije tjer’o.

Pirseva je na njoj tona pisanju je ona sklona.

4.a

4.a

Edita Harčević

Ivan Marinić

Škola je za Editu velika dilema, al’ su razgovori o šopingu njena tema!

Za ples i pjesmu uvijek je ona, tetovaže su njena zona!

U školi ga nema nikad, al’ kad se vrati bit će bolji nego ikad!

Harmoniku on savršeno svira i u Halubjanu sve golove zabija!

4.a

4.a Leonarda Komen

Ilara Mlinar

Lea je na prvu mila i draga, u ženskom liku oličenje vraga.

Za modu spremna, za školu još i više, nemoj joj stat na put, loše ti se piše..

Prava je umjetnička duša, i svakoga rado sasluša.

U gimnastici joj ravne nema, ona je cura bez problema.

4.a

4.a

Veronica Kuzma

Toni Negulić

Vex je naša mala, s njom je uvijek dobra šala.

U koromačno putuje često, to joj je najdivnije mjesto.

Negulić naš gamer je pravi, matematika, fizika - rođen je za te stvari.

Imao je svaku malu na Pagu, ali onoj pravoj još nije na tragu.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Petra Gugleta

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.a

4.a

121

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.a

122

4.a

Janet Ponjević

Antonia Škorić

Kratko je s nama, al’ svi ju vole od njenih viceva svi mišići bole.

Za politiku ona pravi je as svi zašute kad čuje se njen glas.

Matematika joj nije jača strana, ali inače je karakter bez mana.

U životu je vodi pozitiva, mišljenje svoje ona ne skriva.

4.a

4.a

Andrej Raguzin

Tea Tomljanović

Andrej uvijek izmišlja nove fore, već je sijed, a još nema bore.

Slobodno vrijeme u teretani gubi pa se svaka curica u njega zaljubi.

Petice iz kemije dobiti joj je lako, a to baš i ne može baš sva’ko Zubaricom biti, njezin je san, držimo joj palčeve da uspije njezin plan.n plan.

4.a

4.a

Matej Subotić

Katarina Vrbnjak

Subo često nove ideje iznese, ponekad i ne uspiju pa ga struja strese.

Na roštilju je uvijek u svojoj pregači, zato su njegovi ćevapi najjači.

Keti naša na engleskom rasprave vodi, najesen biotehnologiju ona pohodi.

Na prvu metalka je prava, ali zapravo jako pristojna i draga.

4.a

4.a

Gašpar Šarić

Helena Zrinski

Krumpiruša može, al’ meso ni čut, naš je Gašpar izabrao drugačiji put.

U povijesne rasprave upušta se često, argumenti njegovi imaju svoje mjesto.

Crvena je Helina boja, dio je onaodlikaškog sloja.

Uvijek širi pozitivu, voli mačke, matematiku i hladnu pivu.

Maja Cvijić

S brda Ana silazi vesela koraka, njoj prema knjigama ljubav je jaka.

Dok imaVuce, za pit i za jist, naša Ana je pravi hedonist.

Slatka cura, zaraznog smijeha, naša je Majica skoro bez grijeha.

Odbojku ona voli, a od škole ju glava ne boli.

4.b

4.a Dora Župan

Bruna Čabrijan

Naša Dora uvijek je s osmjehom na licu, u eseju nema niti jednu greškicu.

Njezina radost sve obasjava, ona je jezikoslovka prava.

Na jeziku dlake nema, matematika joj problem sprema.

Za sestrinstvo dara ima, ona dobra je sa svima.

4.b

4.b Petra Barišević

Jakov Čulina

Naša Petra se uvijek smije, i ništa joj teško nije.

Geo-geo često je zovu, najbolji je alt u cijelome zboru.

Pravi stručnjak za povijest i rat, zanimljiv mu je svaki povijesni sat.

Kad Crnu ženu čuje naš Jakov luduje.

4.b

4.b

Rafaela Berišić

Matea Dejanović Jozić

Nervoza je hvata prije svakog sata, pogotovo ako se o engleskom radi.

Svi kažu da je draga i slatka poput zlata, javni bilježnik jednom će bit mladi.

Voli starce i malu djecu, al’ najviše voli svoju Jecu.

Bananu i posni sir ukrasti je lako, nema kod nje žurbe, sve ćemo polako.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Ana-Maria Žgela

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.b

4.a

123

4.b

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.b

124

Nikola Dubrić

Ivan Lukežić

Miris sira i stiropora se širi, često u šalabahtere zaviri, U teretani je češće nego kući, od ogromnih bicepsa majica će mu pući.

Kakav je to kralj, na tjelesnom ne voli skakati u dalj.

Talijanski priča bolje od svih, po prirodi je uvijek vedar i tih.

4.b

4.b Mario Funčić

August Marčan

Funčić, Fućko ili samo Mario, tek bi se na trećem satu pojavio.

Brz na jeziku, engleski mu je lak, možda jednom bude uzoran đak.

August je Lovranac pravi nikome nikad raspoloženje ne kvari.

Ponekad ga Petra muči, al’to je razlog da bolje uči.

4.b

4.b

Dijana Granolić

Karolina Marijanović

Od učenja ju boli glava, za imitiranje je osoba prava. Često se ona ljuti, i nikako da zašuti.

Genetika joj stvara muke, dugački nokti krase njene ruke.

Psihologiju na kavama prakticira, pazi da nitko njeno ne dira.

4.b

4.b

Petra Kokotović

Jelena Materljan

Kad se uhvati knjige, nikako da ju pusti.

Petra naša rastura, kad zagusti.

Kada je na prvom satu nema svih nas hvata dilema: „Gdje je Jelena naša?

Ona se nikad ovako ne ponaša!“

Petra Protega

Možda je mala, al dobro se čuje.

Po kafanama vikendom često luduje.

Kao prava debatantica razredna prava štiti, a voli i razrednom predsjednicom biti.

Bujna kosa, lijep stas, svud se čuje njen zvonki glas.

Filozofija i ona – ljubav je prava, od Augusta je ponekad boli glava.

4.b

4.b Ines Pandurević

Matina Rončević

Sarkazam i panika nikad joj ne fale, izvlači se na foru svoje kose plave.

Na kemiji joj šalabahter uvijek treba, zbog toga ju Fibi budno vreba.

Nijednom nije izostala iz škole, ona i geografija naročito se vole.

Naša crvena glava, Johnny Deppa obožava.

4.b

4.b Iva Pandurević

Damjan Rustija

Velike torbe, Iphone u ruci, uvijek je u modnoj muci. Škola joj je briga mala, njena je isprika ‘nije znala’.

Korejac, Filipinac, Slovenac, on uvijek nešto filozofira.

Najviše je nasmijan i vesel, kad dobije peticu kod profesorice Tepser.

4.b

4.b

Ivan Petrović

Anastazija Stjepanović

Petko je mašina, to svi već znaju cure bi htjele da se u Yarisu provozaju.

On je često schillan ili nešto kombinira, u frci s razrednikom mama intervenira.

Ručak uvijek ima u torbi, kroz gimnaziju je prošla bez velikih borbi.

Kavu nikad odbila ne bi, za društvo, platit će i tebi.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Dora Nikolla

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.b

4.b

125

4.b

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.b

126

Kristina Sverić

Dorina Vidović

Ona je dama i često kasni, ali su njeni panoi prvoklasni.

Na našu Kiku ne možeš biti kivan, kad svaki joj je crtež nadasve divan.

Kraljevički bus uvijek kasni, razlozi za kašnjenje su sasvim jasni.

U školi se previše ne umara, al’za ispijanje kava ima dara.

4.b

4.b Antonia Škarpin

Mario Vujić

Ona je smiješna i vedra duha, ali za glazbu nema sluha.

Slovo J u imenu ne podnosi , plavom kosom se ponosi.

Visok i hrabar, bistra glava, pod satom on uvijek spava.

Uvijek informiran, događaje prati random informacije uvijek će ti dati.

4.c

4.b Ivona Škorjanc

Nika Antolović

Za matematiku ima žicu, osmijeh joj je uvijek na licu.

Tajanstvenošću se često štiti, svojim stilom zna oduševiti.

Nika je naša slatkica mala, za ples svoju dušu bi dala. Često se žali našoj Marti, Ljubljanu ne može naći na karti.

4.b

4.c

Alan Tometić

Bruno Bakić

Alana svi zovu Aki, od prof. Kuljiša draži mu je Maki .

S Armadom je prošao sve hrvatske stadione, svoje znanje pokaže tek na kraju godine.

Za školu ne mari, svoje ocijene kvari.

Al’ kad neku šalu zbije sve nas dobro nasmije.

Helena Drmić

Otkačena, zabavna i bez puno briga, o njoj bi se dala napisati knjiga!

U četiri stiha samo jedno stane: ona je legenda bez ijedne mane.

Rođena spremna za raspravu, jer na kraju je uvijek u pravu.

Postat ce novinarka, ostvarit’ svoj san i na malom ekranu ulazit’ nam u stan.

4.c

4.c Nina Bojanić

Nensi Dujmović

Kada zatreba, profesore za poštedu moli, zbog čega je razred jako cijeni i voli.

Kada pišemo test, stresa joj ne fali, predsjedničko mjesto u razu smo joj dali.

Putovati u London oduvijek želi i svakog se dana tome veseli.

Engleski joj ide ko od šale, za uspjeh šanse nisu joj male.

4.c

4.c Ingrid Borozan

Ana Grdić

Uvijek osmjeh na licu i naočale nosi, svojim se engleskim s pravom ponosi.

Nije zabrinuta što često kasni, jer su joj izgovori prvoklasni.

Ona je naša Ana Ogulijana, svima vam dobro već znana.

Sa školom nikad muku ne muči, jer uvijek kad treba marljivo uči.

4.c

4.c

Antonia Brguljan

Viktorija Janežič

Ona je fantastična, i zato sarkastična.

Engleski joj super ide što svi dobro vide.

Viko je naša Slovenka plava, ponekad, slučajno prvi sat prespava.

Ipak, sve stiže i u zadnji čas; ova slatkica uvijek oduševi nas.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Antonia Biskupić

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.c

4.c

127

4.c

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.c

128

Laura Jerković

Ivo Katić

Tuš joj ponekad stvara muku, a neki oko toga prave buku.

U prvoj klupi sve dobro čuje i sve rečeno marljivo zapisuje.

Ulasku u repku jednom se nada, kada sve predmete uspješno savlada.

Ma, zablista on ponekad i na satu, kada engleskim ne muči našu Batu.

4.c

4.c Antonia Juričić

Katarina Marčan

Grobničanka je i ponosi se time, u slobodno vrijeme slaže dobre rime.

I prezentacije joj idu od ruke, ali joj fizika zadaje muke.

Plavooka matemaričarka naša, jednog dana naći će milijunaša.

Do tada trizdujom do Rijeke mora, kreće u školu dok još sviće zora.

4.c

4.c Marta Kamauli

Mirna Martinčić

Dok na kemiji mislima luta, Fibi očima koluta.

Odgovaranje nervozu joj stvara pa često rukama mlatara.

Razredna princeza plave, duge kose, svi koji je znaju u srcu je nose.

Za svakoga ima lijepe, tople riječi.

Uspjeh u životu ništa joj ne priječi.

4.c

4.c

Anton Katić

Petra Mezlar

Za učenje nikada vremena nema, jer se svakog dana za treninge sprema.

Stoga u tjelesnom petice reda a ostatak prosjeka mira mu ne da.

Prva pred razred ona uvijek dolazi, ponavljajuć’ gradivo vrijeme joj prolazi.

Ali u školi ona briga nema pa ponekad na klupi zadrijema.

Karin Sijelja

Draga je i slatka volimo je mi, da previše brine to znamo svi.

Pa provali nešto, nije to grijeh, biserima raznim izmami nam smijeh .

Pričama o ljetu sat nam krati, kojima, na kratko, na plažu se vrati.

No, maštu brzo kraju privede, kad profesor ju pred ploču izvede.

4.c

4.c Virna Orešković

Mateo Turković

Od prvog školskog sata, jutarnja draža joj je kava, a gle čuda, nakon 6. sata glavoboljom ona vješto barata.

Poznata je ličnost svuda ga ima, ali ga naravno škola ne zanima.

Mobitel u ruci, pare u džepu; fućka se njemu za filozofiju neku.

Dolores Pečenković

4.c

4.c Andrea Valić

Putuje sa Krka svaki dan i rano zbog toga prekida san.

No, ona se nikad na ništa ne žali i uvijek se rado sa Nensi našali.

Nikad se ne javlja, ni šminku ne stavlja.

Nikad ni ne žuri, al’ iz škole juri.

4.c

4.c

Luka Ravlić

Karlo Volarić

Vani do zore svaki vikend slavi.

Svakog dana novu košuljicu stavi.

Pod testom uvijek šalabahtere vadi koje noć prije majstorski izradi.

Ide mu na živce kad Bieberom ga zovu i malo se crveni kada ga prozovu.

No, petice on k’o od šale reda, iako drug iz klupe mira mu ne da.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Carla Olujić

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.c

4.c

129

4.d

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.c

130

Elena Vrban

Roberta Bengez

Svijetla točka našeg razreda, petice jednu za drugom reda.

I najteža gradiva s lakoćom uči, ni jedan je predmet nikada ne muči.

Zagreb drugim domom zove, ali ipak voli jezero svoje.

Nesigurna ona uvijek je, no kemiju perfektno razumije.

4.d

4.c Tin Vrdoljak

Natali Borić

Tinko vaterpolo trenira, škola ga uopće ne sekira.

Na satu se lijepo naspava, od ocjena ne boli ga glava.

Natali uvijek minuse dobiva na to je navikla k’o da je i kriva.

A kad joj Mance test oduzme, ona stvar u svoje ruke preuzme.

4.d

4.c Antonio Žeželj

Luka Ćaćan

Naš Žeki uvijek neku frku pravi, a, ako ništa, onda Biski gnjavi.

U školi iz tjelesnog ima sve pet, nogomet za njega cijeli je svijet.

Flegmatičar je pravi, za školu ne mari.

U sportu je stalno, al’ mu je i tada sve ravno.

Valentina Agapito

4.d

Iz srca Istre dolazi nam ona, filozofija- njezina je zona.

Petkom obično preskače zadnje sate na račun toga njena ljubav cvate.

4.d Doris Ćućić Smije se jako glasno i zbog toga zvuči dosta strasno.

Sa svima se ona druži zato često i zaruži.

Bez

Dora Kamber

Predsjednica učeničkog vijeća voli biti, ali zbog toga moram puno kave piti.

Kada zagusti u školi nije joj tlaka, za razliku od ostalih đaka.

ta teks

4.d

4.d

Gordan Dokić

Lorena Krapić

Gordi je samozatajan dečko, ali mobitelom pokazuje - pravi je srećko.

U Beč on ide studirati nadamo se da će njemački maturirati.

Lorena je umjetnica prava, za estetiku ona ima dara.

Sport joj je jača strana, a oprema za tjelesni mana.

4.d

4.d

Maja Drača

Ružica Lončar

Oduvijek je odlikašica prava ona ne bi zgazila ni mrava.

Kada mama za ručak ribu sprema, što marendati prava joj je dilema.

Ružica učenica je mirna, ali je zato u kemiji divna.

Prirodni predmeti u malom su joj prstu, pogotovo kad elemente postavlja u vrstu.

4.d

4.d

Kruna Juriša

Dorotea Markotić

Svaki je atom njenog bića pun zanimljivih priča.

Engleski joj je najjača strana, a ‘’Let me tell ya’’ neizostavna mana.

Doroteja vozački iz prve polaže da kuži matišu uvijek laže.

Rašpa nokte kad se stresira.

Počešlja se triput dnevno da se ne sekira.

KOME JE ZVONO ODZVONILO

Marina Dobrović

4.d

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

4.d

131

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.d

132

4.d

Leonardo Muller

Andrea Renko

Muller je Švicarac pravi, u svom restoranu on boravi.

Njemački svima rado pomaže, na maturi on višu razinu polaže.

Kada Renko priča nitko ju ne kuži, ali se zato sa svima rado druži.

Njemački i francuski jače su joj strane, ma naša Renki nema ni jedne mane.

4.d

4.d

Mara Orešković

Antonio Sterpin

Razredna bjondina uvijek jako fina, Satove preskače, kad sve zna, šta će.

Antonio dobre fore ima, mana mu je što fura sa svima.

Hlačice i majica uvijek u stilu, Curice, stanite u filu.

4.d

4.d

Filip Ožbolt

Veronika Šarar

Filip Vucu voli i nikako da tome odoli.

U školi dobar je đak, u svakom je predmetu prirodno jak.

Ona i škola muku muče i ne zna se tko koga vuče…

Zato joj izlasci idu od ruke, zaružit će svaki dan, bez imalo muke.

4.d

4.d

Annabella Ramić

Dolores Šurlina

Stres joj je jača strana, pogotovo kad u 201 ostane banana.

Pred prof. Mance ona skriva da matematiku zapravo briljira.

Ponedjeljak joj nije jača strana, ali nije to zbog njenih mana (već zbog sporog katamarana).

I ča se tu more reći kada je njen osmijeh uvijek najveći.

4.d

Anton Dunato

Matematika i Tabula neprestano vode rat, njemu nije važno kad otkucava sat.

Ni u njemačkom nije baš jak, što ne znači da nije pravi đak.

Odlično mu stoji rukometni dres, škola za njega nije nikakav stres.

On u razredu glavna je brada, svaka cura na njega pada.

4.d Marijeta Tićak

Dino Filipović

Prva u busu uvijek je ona, pomorci su njezina zona.

Parlo italiano joj je glavna, no u talijanskom joj nema ravna.

On naš je Duje Čop, Jacku rekao je stop.

Tviterica uvijek se vidi, kada je nema on se stidi.

4.d

4.e

4.e

Josip Ukalović

Roko Grmuša

Već 4 godine s njemačkim muku muči al’ to nije razlog da ga nauči.

Zato mu rukomet od ruke ide, a to je važno, da ga cure vide.

Dobra, drag je i tih, ima svoj grobnički štih. Čitanje njemu prava je muka, grzadricu vješto nosi oko struka.

4.e

4.e

Filip Dangubić

Adnan Islamović

Na mjestu uvijek stoji frizura, vješto loptu u gol on fura.

Matematičar naš on je pravi, ali raska ipak četvorku u imenik stavi.

Krigla njemu strana nije, čim je vidi on se nasmije. Čovjek koji koljena nema, brine ga kladioničarska shema.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Josip Tabula

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.e

133

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.e

134

4.e

Ivana Jerolimov

Matea Kitak

Uvijek zgodne suknjice nosi, svoje bilježnice natrag uvijek prosi.

Platon i Sokrat za nju mala su beba, ona će na svjetsko ako zatreba.

Slatki Matein glas, pristaje uz njen stas.

Njemački njoj kao materinji leži, nikad iz škole ona ne bježi.

4.e

4.e

Filip Jovanović

Sara Kolar

Uvijek on u školu dođe, s 5.0 bez muke prođe.

Za sve cure u Rijeci on zna, medicina dio je njegova sna.

San njen otići je u Rio, iza njenog bicepsa svatko bi se skrio.

Iz centra svijeta ona dolazi, i sve rekorde bez muke gazi.

4.e

4.e

Nikša Jurica

Marijana Krizmanić

Često on bježi sa sata, pravi je majstor toga zanata.

Nijedan sport njemu nije stran, da zaigra u NBA-u njemu je san.

Pivu pije i uvijek se smiješi, uz nju na ispitu nitko ne griješi.

Nikada u istoj stazi ne pliva, o arhitektonskoj karijeri ona sniva.

4.e

4.e

Ema Kajić

Helena Kusturin

Za dobro jutro špagu napraviti može, Rijeku gleda iz VIP lože.

Akrobacije njoj nisu strane , svaku napravi bez ijedne mane.

Jednostavna ona je cura, petice kroz 4 god fura.

Svoje mišljenje uvijek glasno kaže, od škole joj ništa nije draže.

4.e

Antonio Suman

Odbojkašica ona je plava, s njom izaći uvijek je strava.

Na Lošinj često ona bježi, smijeh njoj savršeno leži.

Ljenjivac za njega mila je majka, zauvijek spavati njemu je bajka.

I dok briše ploču on sjedi, kućni red za njega ne vrijedi.

4.e Lara Olujić

Ivona Šojat

Kada dođe naša Oluja, preko Alpi do Londona vješto prohuja.

Njena ruka i mobitel pravi su par, profesoru Papu nosi štapove na dar.

Uvijek na glavi stoji joj punđa, nikad ju nećeš čuti da gunđa.

Sto posto riješi ispit svaki, jesti njoj posao je laki.

4.e

4.e

4.e

Dino Pernar

Antonio Šulentić

Njegov novi nadimak je Pino, razveseli se jako kad vidi vino.

S mobitelom njega uvijek uhvate, njime si on krati sate.

Jednim potezom prvaka on skaši, njega se svaki čovjek plaši.

Ličanin naš vitez je pravi, nikad u školi on ne fali.

4.e Nino Popović Na njemački on redovito dođe, bez njega niti jedan ispit ne prođe.

Kada izgubi on se naljuti, s ispričnicama uvijek nešto muti.

Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije

Ira Mavrinac

KOME JE ZVONO ODZVONILO

4.e

135

136 Godišnje izvješće Prve riječke hrvatske gimnazije