Športski Objekti 50 godina by Športski objekti Osijek

ŠPORTSKI OBJEKTI

50 godina

ŠPORTSKI OBJEKTI

a n i d go

ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

impressum

Izdavač: Športski objekti d.o.o.

Za izdavača: Stjepan Čuraj

Urednica: Marijana Bošković

Autor teksta: Dragutin Kerže (surađivao Alan Kerže)

Izvršna produkcija: Kulen vizija

Tisak: Grafika

Osijek, listopad 2014.

Športski objekti d.o.o., A. Reisnera 46a, 31000 Osijek, 031 285 500, uprava@sportski-objekti.hr, www.sportski-objekti.hr

ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Osijek, prosinac 2014.

6 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

a đen u a r g t c sa središ a v e j u po Zrin parku ilo je ilaa b r an vor enom radnje ala i p adod a b m g r rtsk u istoi četka dio sta četak jević. o p . S o o o 973 je p atan a. P B or je 1 a. Pri čiti zn park dimir d u gra o iskr ultur ao Vla k n i r t treb ti hor tografi i god va je fo

ŠPORTSKI OBJEKTI

Kronologija 1

Ustanova UPRAVA SPORTSKIH OBJEKATA – SOFK Osijek osnovana je Rješenjem Saveza za fizičku kulturu općine Osijek od 25.12.1964. Djelovala je od 25.12.1964. do 31. 12. 1970.

Odlukom Saveza za fizičku kulturu općine Osijek od 31.12.1970. iz ove ustanove nastaje novoosnovana ustanova SPORTSKI OBJEKTI organizacija za održavanje objekata fizičke kulture u Osijeku. Djelovala je od 01.01.1971. do 31.12.1975.

Spajanjem ove ustanove i Gradskog rekreacijskog centra u izgradnji nastala nova radna organizacija SPORTSKO REKREACIONI OBJEKTI OSIJEK koja djeluje od 1.1.1976. do 01.07.1982.

Spajanjem ove radne organizacije sa radom organizacijom Sportska dvorana Zrinjevac nastaje nova radna organizacija pod nazivom Radna organizacija za izgradnju i održavanje sportskih i rekreativnih objekata SPORTSKI OBJEKTI s.p.o. Osijek, koja djeluje od 01.07.1982. do 14.08.1991.

Odlukom Općinske skupštine od ove radne organizacije organizira se Javno poduzeće ŠPORTSKI OBJEKTI p.o., koje djeluje od 14.08.1991. do 22.09.2000.

Usklađenjem sa Zakonom o trgovačkim društvima iz javnog poduzeća nastalo je društvo s ograničenom odgovornošću ŠPORTSKI OBJEKTI . Skraćeni naziv ŠPORTSKI OBJEKTI d.o.o.. Djeluje od 22.09.2000. do danas.

Direktor: Franjo Vidaković

Direktor: Ivan Služek

Direktor: Mato Gregić

Direktori: Jozo Matas, Martin Marolin, Vladimir Krajišnik, Ivan Bešlić i Ivan Vuletić

Direktori: Ivan Vuletić, Damir Harangozo, Vlado Zečević, Zvonko Ibriks i Stjepan Čuraj

8 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

ŠPORTSKI OBJEKTI

50 godina

1964. − 2014.

riču o značenju sportskih objekata u sustavnom djelovanju, napretku i rezultatima osječkog sporta najlakše je započeti prisjećanjem na dosad najveći pothvat jednog člana tzv. „loptačke obitelji“ grada na Dravi. Naime, vraćajući se šinobusom s jedne prvoligaške utakmice rukometašica Osijeka, koje su bile prisiljene ugošćavati svoje suparnice u dvorani „Mostonga“ u Somboru, poveća skupina navijač(ic)a uputila se sa željezničkog kolodovora pod balkon stana Joze Petovića, u to vrijeme predsjednika Općinske skupštine Osijek, što je bila funkcija istovjetna današnjoj gradonačelničkoj. „Hoćemo dvoranu, hoćemo dvoranu“, odjekivalo je središtem Osijeka. I nije trebalo dugo čekati, političari tog vremena, s početka sedamdesetih godina 20. stoljeća, prepoznali su nužnost posvećivanja posebne,

konkretnije nego dotad, pozornosti upravo sportsko-rekreacijskim sadržajima namijenjenih građanstvu. Od 25. veljače 1970. godine, uostalom, već je postojala odluka da (nakon izgradnje veslačkog doma na desnoj obali Drave gdje su svoje konačno utočište ‘69. našli nekad članovi Drave i Borca sjedinjeni ‘67. u isti klub, prvo pod nazivom Osijek, a od ‘72. današnji Iktus) gradski prioriteti postanu − novi, kapitalni sportski objekti. Općinska skupština tada je usvojila „strateški zaključak o poduzimanju mjera za razvoj fizičke kulture u Osijeku“. Za četverogodišnje nadolazeće razdoblje bilo je, naime, planirano izgraditi dvoranu u središtu grada, omladinski sportski park na prostoru nekad kultnog igrališta „Kraj Drave“, te sportsko-rekreacijski centar kao nadomjestak za 1969. srušeno dotad Osječanima omiljeno kupalište „Garnizon“, podno drevne Tvrđe.

10 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

DVORANA ZRINJEVAC

Sportska Dvorana Zrinjevac III 11

12 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Sportska Dvorana Zrinjevac III 13

SPORTSKA DVORANA ZRINJEVAC

, doista, na veliko zadovoljstvo Osječana, krajem ‘73. realizirana je davnašnja želja o izgradnji Sportske dvorane Zrinjevac, smještene u istoimenom osječkom parku. Projektant objekta bio je arhitekt Josip Tešija, a na čelu Fonda za izgradnju, osim predsjednika Franje Vidakovića, bili su Stjepan Lukić, Franjo Mesarić, Stjepan Ordanić, Jovica Orelj, Janko Počuča, Josip Prdić, Veljko Prole, Dragutin Singer, Ivan Služek i projektant Tešija. Prigodom otvaranja, Zrinjevac je imao 12 zaposlenih, a prvi direktor bio je tada uvaženi sportski djelatnik Ilija Bačvanin. Sve blagodati novog objekta najbolje

su iskoristile rukometašice. Jer, nakon što je Grafičar trenirao i nastupao na šljaci, a sljednik RK Osijek od ‘68. na asfaltu Parka kulture (danas Perivoj kralja Tomislava), konačno su osječke rukometašice dobile adekvatno mjesto za rad i napredak kakav su svojim dotadašnjim uspjesima i zasluži(va)le. Nov objekt postao je magnet za tisuće ljubitelja sporta, a već tada slavna Katica Ileš i kolegice koje su, uz ostale, napredovale i pod nadzorom Ante Kostelića, dobile su suvremeni prostor za sustavni rad. Godine su prolazile i postupno su osječke rukometašice zauzimale mjesto u najužem krugu

14 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

najboljih jugoslavenskih klupskih sastava; 1978. su pod Kostelićevim vodstvom (pomoćnik Ivica Nikolić) osvojile Kup Jugoslavije, a 1982. i 1983. dvaput uzastopce (!) pokal Kupa kupova Europe (trener Nikolić, pomoćnik Krunoslav Pintar) smješten je u riznicu osječkih rukometašica, što je bio i ostao nenadmašen pothvat osječkog, ne samo „loptačkog sporta“. A što je Zrinjevac, u tim godinama, značio Osječanima najlakše je dočarati podatkom da je u prve tri godine, na raznim priredbama, na tribinama bilo sveukupno 236.000 posjetitelja! Izgradnju Zrinjevca, štoviše, znalački su (is)koristili i pripadnici još nekolicine klubova koji su dotad, up-

ravo zbog nedostatka odgovarajuće dvorane, samo tavorili u sivilu prosječnosti i na republičkoj i državnoj razini. Poglavito mislimo na košarku i odbojku kojima je, također, omogućeno djelovanje u Zrinjevcu. Košarkašice Murse domogle su se Prve savezne lige bivše države, osječki košarkaši (Slavonka Osijek) našli svoje mjesto u Prvoj „B“ saveznoj ligi, da bi, devedesetih godina 20. stoljeća ozbiljno konkurirali i slavnoj Ciboni u prvenstvu samostalne i neovisne Hrvatske, rušeći rekorde gledanosti. I odbojkaši Željezničara, koji su se dugo, sedamdesetih godina morali dokazivati u školskoj sportskoj dvorani bivše OŠ „Braća Ribar“ (gdje su postali i viceprvaci

Sportska Dvorana Zrinjevac III 15

BLAGODATI Sve blagodati nove sportske dvorane najbolje su iskoristile rukometašice.

PUBLIKA U prve tri godine postojanja, na različitim priredbama, na tribinama Zrinjevca bilo je sveukupno 236.000 posjetitelja!

Jugoslavije!), znali su iskoristiti parket Zrinjevca za potpunu afirmaciju, što je učinila i ženska ekipa istoimenog kluba osamdesetih godina, a desetljeće kasnije, sredinom devedesetih, sastav ABC Prometa također je privlačio veliki broj posjetitelja. Uostalom, tijekom prvog desetljeća novog milenija svoje najsjajnije trenutke, kad su izlazili i na europsku scenu, ispisali su i rukometaši Osijeka, s dodatkom u imenu svog tada glavnog sponzora Elektromodula. Kako bi nas nabrajanje niza (međunarodnih) sportskih događaja (ali i raznih estradnih) održanih dosad u Zrinjevcu zacijelo odvelo u neželjeni prostor (s opasnostima pogrešnog valoriziranja značen-

ja), na ovom ćemo se mjestu podsjetiti još 2002. i − Svjetskog prvenstva u kuglanju (SPUK). Štoviše, dane tog spektakularnog proljeća nikad nećemo zaboraviti jer je „ostavština“ ugrađena u zapadni dio objekta Streljane Pampas. Koja, međutim, zaslužuje detaljnije opisivanje... O značaju dvorane Zrinjevac, uostalom, nije moguće pisati u superlativima samo zbog našeg vrhunskog sporta, jer su se na njenim tribinama od prvog dana postojanja okupljali oni koji vole borilački sport, poglavito boks i karate, u posljednjem desetljeću sasvim su ga „zaposjeli“ rukomet i mali nogomet, a sve do danas taj je objekt ostao prostor

16 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

SJEDIŠTE Uprava Športskih objekata dvoranu Zrinjevac kao svoje sjedište koristi od od 1. srpnja 1982.

u kojem se redovno odvija nastava srednjih škola koje lokacijom gravitiraju istoimenom parku − Prva gimnazija i Trgovačka škola. Inače, kao dom svoje uprave, „Športski objekti“ dvoranu Zrinjevac koriste od 1. srpnja 1982., a vlastita sjedišta ovdje imaju brojni sportski savezi i klubovi kao i krovna udruga osječkog sporta, Zajednica športskih udruga Grada Osijeka. Od osoba koje su izravno bile zadužene za organiziranje aktivnosti, kao i pozorno uređenje i dotjerivanje uočenih nedostataka, treba spomenuti najdugovječnije direktore Sportske dvorane Zrinjevac, pokojne Iliju Bačvanina i Matiju Gregića...

BUĐENJE Izgradnja Zrinjevca značajno je utjecala i na buđenje košarkaške i odbojkaške scene. Do tada su klubovi tavorili u sivilu prosječnosti.

Sportska Dvorana Zrinjevac III 17

18 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

STADION

Stadion Gradski vrt III 19

GRADSKI VRT

20 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Stadion Gradski vrt III 21

STADION GRADSKI VRT

tjeli to neki priznati ili ne, nogomet je, ipak, sportski mezimac Esekera možda i zato što je uvijek bio „povlašten“ postojanjem igrališta, dakle prostora, ili još točnije mjesta za treninge i utakmice. Sve do rujna 1958. središnje okupljalište bilo je igralište „Kraj Drave“, čuveno i po „engleskom“ smjeru položaja vratnica (istok-zapad) a onda je u funkciju pušten nov objekt, na drugom kraju grada, stadion Gradski vrt. Iako naši najstariji sugrađani pamte i Proleter, koji je tri sezone bio prvoligaš u „pradavnim“ pedesetima, baš je u Gradskom vrtu najbolji slavonsko-baranjski klub (od ‘62.

do ‘67. Slavonija, od tada NK Osijek) stekao ugled jednog od najstabilnijih prvoligaša bivše jugoslavenske tvorevine, a potom i samostalne Hrvatske u kojoj je član elitnog razreda od prvog dana postojanja. Nogometni kibici, dakako, najupečatljivije doživljavaju izgled stadiona koji je svoju potpunu preobrazbu doživio ljeta 1977. Budući da su „bijeloplavi“, poslije 21 godine čekanja, ponovo izborili prvoligaški status, pod vodstvom čuvenog entuzijasta i priznatog i uvaženog političkog i sportskog djelatnika Željka Hubera, dotad skromne tribinice zbrisane su „preko noći“ i prepustile svoje mjesto

22 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

UGLED U Gradskom vrtu je NK Osijek stekao ugled jednog od najstabilnijih prvoligaša bivše države.

GUŽVA Rekordna posjeta na tribinama zabilježena je 4. travnja 1982. kad je susret Osijek - Dinamo (1:2) pratilo više od 40.000 ljudi. mnogo komfornijem, betonskom zdanju. Ubrzo je stadion dobio i veliku zapadnu tribinu, a vremenom i sjedalice, noćnu rasvjetu..., spreman ugostiti i ljubimce nacije: nogometnu reprezentaciju Hrvatske. Uz obveznu maksimalnu privrženost i potporu navijača, na travnjak Gradskog vrta istrčavali su „vatreni“ suprotstavljajući se Mađarima (‘96.), Poljacima (‘98.), Latvijcima (‘01.), Estoncima (‘02.), Irancima (‘06.), Velšanima (‘10. i ‘12.), a i protiv Malija će baš Osječani, potkraj svibnja 2014., ispratiti Hrvate na Svjetsko prvenstvo u Brazil! A kad se pogase svjetla pozornice, kao i dan za danom prije nego ih upalimo, na djelu su oni koji svojim

radnim angažmanom osiguravaju i utakmice i redovne treninge. Osim seniorske momčadi osječkog prvoligaša (kojoj je ‘99. pripao Kup Hrvatske, a jesen 2000. ostala zapamćena po nedostignutom međunarodnom iskoraku nadomak trećem kolu Kupa UEFA uz krcate tribine Gradskog vrta), sustavno vrlo zapaženo djeluje Škola nogometa utemeljena još 1982. prema projektu pok. Andrije Vekića koja ne prestaje dokazivati da je grad na Dravi nepresušno vrelo talenata koji zaslužuju još i bolje uvjete od onih koji su im desetljećima na raspolaganju. Nije ni potrebno na ovomu mjestu posebice isticati kako su

Stadion Gradski vrt III 23

u Gradskom vrtu nogometnu abecedu svladavali i Davor Šuker, Goran Vlaović, Petar Krpan, Robert Špehar, Marko Babić, Jurica Vranješ, Danijel Pranjić, Domagoj Vida..., odreda državni reprezentativci. Inače, rekordna posjeta na tribinama objekta koji danas službeno broji 19.800 sjedalica, zabilježena je 4. travnja 1982. kad je susret Osijek − Dinamo (1:2) pratilo više od 40.000 ljudi pa su mnogi strahovali da se tek izgrađena velika zapadna tribina (bez uporabne dozvole), jednostavno − ne sruši! No, stadion Gradski vrt, nije samo mjesto okupljanja nogometaša i navijača, niti samo dječaka i mladića željnih nogometnog školovanja. Od izgradnje pa

do danas, dakako s raznim predznacima pružanih uvjeta, to je oaza osječke „kraljice sportova“. One čiji su „podanici“ dugo trčali, skakali i(li) bacali na običnoj šljaci, a od 1972. godine i na rupkoru (svibnja ‘73. na tako dotjeranom objektu održan je „Slet mladosti“ s oko 7.000 sudionika i pred 25.000 gledatelja), da bi s novom Hrvatskom, napokon, osvanula i vrhunska kvaliteta tartana. Nakon sjajnih generacija šezdesetih i djelomice sedamdesetih godina, najveći klupski uspjeh atletičarke Slavonije dosegnule su ‘85. osvojivši u Zürichu, na glasovitom Letzigrundu, naslov viceprvakinja Europe iza njemačkog Bayera 04 (Leverkusen), no ono po

24 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

KOMFOR Potpunu preobrazbu stadion je doživio u ljeto 1977. kada su praktično preko noći zbrisane skromne tribinice, a osvanulo je komforno betonsko zdanje. čemu je taj klub doslovce neponovljiv, svakako, jest plejada maestralnih natjecateljki i natjecatelja. Dio svoje povijesti uz Gradski vrt (u zgradi ovih godina obnavljanog paviljona) vezuju i dizači utega Slavonije, kao i zaljubljenici u speedway, čiji objekt i danas, kad staze za natjecanja već dugo nema, na sjevernom dijelu kompleksa još uvijek svi zovu – „spidvejaškim“ imenom. Travnjak tog dijela Gradskog vrta, inače, već dugo, dugo, za svoje rekreacijske potrebe koriste skupine osječkih veterana, a u novije vrijeme i za lokalna prvenstva u krosu.

Stadion Gradski vrt III 25

26 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

DVORANA

NSD Gradski vrt III 27

GRADSKI VRT

28 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

NSD Gradski vrt III 29

NASTAVNO-SPORTSKA DVORANA GRADSKI VRT

aravno da se u priču o Gradskom vrtu idealno uklapa istoimena, najveća gradska sportska dvorana u Slavoniji, službenog naziva Nastavno-športska dvorana Gradski vrt. Suvremen objekt, koji je nakon službenog otvaranja rukometnom utakmicom Hrvatska − Rusija, 28. prosinca 2008., prve komplimente za svoju višenamjensku kvalitetu primao još tijekom odigravanja utakmica Svjetskog prvenstva za rukometaše, siječnja 2009., primio je pod svoje okrilje desetak klubova i sportskih udruga, a neizostavno je i mjesto za održavanje spektakularnih kulturnih i estrad-

nih priredbi. Kapacitet velike dvorane je 3.538 mjesta (2.502 − fiksne tribine i 1.036 − pomične tribine). Manja, košarkaško-odbojkaška dvorana na višoj etaži ukupno ima 1.448 mjesta, a u dvije manje dvorane u prizemlju, kao i u atletski tunel na drugoj etaži može se postaviti 200-ak pomičnih sjedalica. Uz periodične dolaske raznih hrvatskih reprezentacija na pripremne i službene utakmice i turnire, među sada već stalnim vrhunskim sportskim natjecanjima svakako moramo izdvojiti višegodišnju gimnastičku priredbu Svjetskog kupa „Grand Prix Osijek − Žito Challenge Cup“. Inače, redovni pro-

30 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

KOMPLIMENTI Prve komplimente dvorana je dobila već nakon službenog otvorenja rukometnom utakmicom Hrvatska - Rusija, 28. prosinca 2008.

ces treninga i utakmica u novoj dvorani osiguran je tako odbojkaši(ca)ma, pripadnicima borilačkh sportova (boks, judo, taekwondo), košarkašima i stolnotenisači(ca)ma, a za dojam vrhunske sportske infrastrukture pobrinuli su se i projektanti posebice naglasivši vizualno efektan atletski tunel koji pruža članovima Slavonije-Žito pogodnost vježbanja tijekom hladnih, zimskih mjeseci, o čemu su naraštaji njihovih prethodnika mogli − samo sanjati. Naime, prije izgradnje objekta koji svojim impresivnim izgledom privlači poglede svih posjetitelja Osijeka, jer je smješten na jednom od najfrekventnijih

NSD Gradski vrt III 31

PREDNOST Efektan atletski tunel pruža pogodnost vježbanja tijekom hladnih zimskih mjeseci, o čemu su generacije atletičara ranije mogle samo sanjati!

cestovnih ulaza u grad na Dravi, za atletičarke i atletičare Slavonije-Žito dolaskom zime praktično je zamirala svaka aktivnost. Nekad su najbolji osječki atletičari i atletičarke u tom godišnjem dobu znali odlaziti na posebne pripreme, negdje na Jadran, ali su u svakom pogledu bili hendikepirani u odnosu na suparnike zbog prekinutog procesa zimskih priprema. Tunel je, u tom smislu, označio drastičan zaokret, a na prepoznatljivost njegova značaja i na ostvarenje rezultatskih planova nije trebalo dugo čekati. Naime, mladi skakač s motkom Ivan Horvat (1993.) i bukvalno se vinuo „u oblake“ postavši hr-

32 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

KAPACITET Velika dvorana ima kapacitet 3.538 mjesta. Košarkaškoodbojkaška dvorana ima 1.448, a u dvije manje dvorane i u atletski tunel može se postaviti još 200 sjedalica.

UGLED Mogućnost korištenja tunela Gradskog vrta tijekom cijele godine omogućit će osječkoj atletici vraćanje ugleda koji je nekad imao u hrvatskoj atletici.

vatski reprezentativac i rekorder (562) koji je 2012. postao svjetski juniorski viceprvak (na natjecanju u Barceloni), pa se, kao naš najmlađi olimpijac, istog ljeta, našao i među sudionicima Olimpijskih igara u Londonu. S punim se pravom vjeruje da će mogućnost korištenja tunela Gradskog vrta tijekom cijele godine omogućiti osječkoj atletici neprekinutu realizaciju svih programa za rad i tako vrlo brzo vratiti AK Slavonija-Žito ugled koji je nekad imao u hrvatskoj atletici, pa i izvan njenih granica. Značajno je istaknuti i to, da prostore najnovije osječke dvorane, osim spomenutih sportaš(ic) a 15 osječkih klubova, za redovnu nastavu koriste i učenici Ekonomske i upravne škole, Isusovačke klasične gimnazije i studenti fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, a dio slobodnih prostora namijenjen je za rekreaciju građanstva.

NSD Gradski vrt III 33

34 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

STRELJANA

Streljana Pampas III 35

PAMPAS

36 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Streljana Pampas III 37

STRELJANA PAMPAS

ve do 1984., inače, dio kompleksa Gradski vrt bila je i streljana na kojoj su se okupljali svi oni željni dokazivanja u gađanju, od zračne, pa do vojničke puške i svih vrsta pištolja. Našim mladim sugrađanima nužno je pojasniti da se streljana nalazila na prostoru koji danas posjetitelji nogometnih utakmica koriste za parkiranje svojim limenih ljubimaca. No, suvremeno streljaštvo godinu kasnije (kad je Streljački savez općine obilježavao veliku obljetnicu, 200 godina postojanja!) prigodom prvog održavanja Europskog prvenstva, 1985. godine, ima svoje mjesto na sasvim drugom, krajnje zapad-

nom dijelu grada – na Pampasu. Nedaleko šumarka koji s pješčanom obalom podsjeća na davnašnje okupljalište, poglavito Retfalčana i Gornjograđana koji su vrelih ljetnih mjeseci upravo tamo tražili osvježenje u Dravi. Izgrađen je u to vrijeme najsuvremeniji streljački objekt za EPSO ‘85, koji se sve do danas koristi i za školovanje vrsnih strijelaca, kao i za održavanje brojnih domaćih i inozemnih natjecanja, a najsvježije su uspomene na još dva EP-a (2009. i 2013.), opet na istome mjestu, u međuvremenu osposobljenom i za najveće priredbe u gađanju letećih meta skeet i trap. I baš je Pampika idealan

38 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

primjer neprijepornosti sklada vrhunskih uvjeta i ostvarenih rezultata kao plod rada u njemu. Jer, dok su se junaci osječkog streljaštva ponikli na streljani Gradskog vrta, predvođeni legendom pok. Slavkom Bučanovićem, morali zadovoljiti uspjesima na natjecanjima u državnim okvirima, izdanci školovanja i usavršavanja na novom objektu − proslavili su se i na najvećim međunarodnim priredbama. Naime, uz ostale podvige tijekom bogate karijere, Jasna Šekarić, donijela je 1988. s Olimpijskih igara u Seoulu dvije medalje, zlatnu u gađanju zračnim i brončanu rukujući malokalibarskim pištoljem, a

njena klupska kolegica Mirela Skoko (sada Skoko Ćelić) iz GSD „Osijek 1784“ četiri godine kasnije, iz Barcelone (gdje su hrvatski sportaši prvi put sudjelovali samostalno na OI) , vratila se s četvrtim mjestom u gađanju MK pištoljem i 11. mjestom u zračnom pištolju. Streljana Pampas, nedvojbeno, danas ima svoje stalno mjesto na mapi najznačajnijih okupljališta svih najboljih strijelaca globusa. Gospodarstvenici, štoviše, redovito koriste taj objekt za organiziranje sajamskih priredbi, pa ćete se često sresti s pojmom „sajamski prostor“ iako nije upitno da je Pampas

Streljana Pampas III 39

OBLJETNICA Tada najsuvremeniji streljački kompleks izgrađen je 1985., na obljetnicu 200 godina postojanja Streljačkog saveza općine, a za potrebe Europskog prvenstva.

ZNAČAJ Danas Streljana Pampas ima svoje stalno mjesto na mapi najznačajnijih okupljališta svih najboljih strijelaca globusa.

40 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

izgrađen kao klasična streljana! Bez obzira što je u istočni dio tog višenamjenskog, lijepog objekta nakon SPUK-a ugrađena također suvremena šesterostazna kuglana koja je, od prvog dana pa sve do danas, mjesto održavanja brojnih kuglačkih susreta, pa i međunarodnog, europskog i svjetskog značaja.

SKLAD Pampika je idealan primjer sklada vrhunskih uvjeta i ostvarenih rezultata kao plod rada u kompleksu.

Streljana Pampas III 41

NOVO Od svibnja 2014. uz Streljanu Pampas funkcionira i atraktivan teren za paintball.

42 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

DVORANA JUG

SD Jug III 43

44 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

SD Jug III 45

SPORTSKA DVORANA JUG

dok su, sve do izgradnje Zrinjevca, osječki sportaši(ce) doslovce vapili za bilo kakvim komfornijim dvoranskim prostorom, od 2005. mogli su se pohvaliti da su im, za rad na treninzima i odigravanje redovnih utakmica, na raspolaganju – napokon dvije dvorane. Istina, na ovu drugu trebalo je čekati sljedeće 32 godine, od kada je Nastavno-sportska dvorana Jug, izgrađena 2005. nadomak istoimenom velikom naselju u jugoistočnom dijelu grada, umnogome rasteretila dotad doista prebukirani Zrinjevac. Jug je doslovce „rasprodan“, a sukladno već spomenutom preraspodjelom korištenja ter-

mina u osječkim dvoranama, jugovcima su postali košarkaši(ce) s pet klubova, rukometaši(ce) s četiri kluba, učenici-sportaši i rekreativci, kao i sudionici Gradske malonogometne lige. A pri spominjanju potonjih među korisnicima (i) parketa u dvorani Jug, neodoljivo se opet nameće razmišljanje o toliko naglašavanoj uzročno-posljedičnoj vezi ponuđenih i stvorenih uvjeta s jedne, te natjecateljskog i sveukupnog napretka jednog sporta s druge strane. Naime, mali nogomet oduvijek je, bio i ostao, iznimno popularan među Osječanima, a uspomene na osnutak ljetnog gradskog turnira „Tri kornera −

46 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

penal“ odvest će nas čak do 1959. godine. Nakon premijernih izdanja na igralištu nekadašnjeg Rukometnog kluba Slavija na prostoru sadašnjeg Blok centra, nedaleko čuvenog korza u Kapucinskoj, hakleri su desetljećima najčešće tijekom srpnja privlačili brojne ljubitelje nogometa u Park kulture, današnji Perivoj kralja Tomislava. Nije dvojbeno, da se najljepši i najatraktivniji hakl igrao u vrijeme dugogodišnjeg organiziranja turnira na crvenoj šljaci odbojkaških terena, isto kao što nije upitno da je najglasovitija momčad bila „Roma“, sastavljena od mladića iz Tvrđe, četverostruki prvak tog nezabo-

KONAČNO Dvorana Jug izgrađena je 2005., točno 32 godine nakon Zrinjevca kojeg je rasteretila jer je svih tih godina bio prebukiran terminima za treninge.

SD Jug III 47

INTERES Značaj objekta na Jugu za osječki sport najlakše je dočarati brojkom od gotovo 60.000 korisnika i posjetitelja tijekom 2013.

ravnog i jedinstvenog ljetnog okupljališta brojnih Esekera. Sedamdesetih godina turnir je preseljen na asfaltiranu rukometnu površinu istog objekta, a u samostalnoj Hrvatskoj malonogometaši dobili su svoj kutak u Sokolskom domu. No, priznata kvaliteta osječkog malog nogometa stigla je kad su mu otvorena vrata dvorana, prvo na Zrinjevcu (Zimsko malonogometno prvenstvo Osijeka, pa Zimko) a u prvom desetljeću novog milenija i na Jugu, a potom i u Gradskom vrtu. Futsal, kao suvremena inačica nekadašnjeg malonogometnog hakla, danas ima i prvoligaša (Osijek Kelme) i drugoligaša (Osijek

48 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

031) koji i službeno prezentiraju osječki priključak osuvremenjenoj verziji ove sportske grane bogate tradicije i popularnosti. Značaj objekta na Jugu, inače, za osječki sport najlakše je dočarati brojkom od − gotovo 60.000 korisnika i posjetitelja tijekom 2013. godine.

KORISNICI Ovdje vježbaju košarkaši(ce) s pet klubova, rukometaši(ce) s četiri kluba, učenici-sportaši i rekreativci, te sudionici Gradske malonogometne lige.

SD Jug III 49

50 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

MAČKAMAMA

SC MaÄ?kamama III 51

52 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

SC Mačkamama III 53

SPORTSKI CENTAR MAČKAMAMA

osebno mjesto u obitelji (dugo)trajnih osječkih sportskih objekata zauzima ono u srcu Industrijske četvrti svima poznato po imenu „Mačkamama“. Naravno, tzv. šangajci su, kao i mnogi drugi Osječani, u tu svoju oazu sporta i rekreacije prvo dolazili kako bi igrali ili gledali nogometne utakmice. Drvodjelac, Dinamo, Željezničar, potom Mursa, a već više od dva desetljeća Mursa-Zanatlija, svi sa svojim brojnim „velikim nogometašima malih terena“, ostavljali su svoj trag na tom igralištu koje bi, ostvare li se neki najnoviji urbanistički planovi, u dogledno vrijeme trebalo biti izmješteno na

neki zamjenski prostor. Što će, uvjereni smo, i bitno utjecati na duboko ukorijenjene navike stanovnika tog dijela Osijeka. Jer, na „Mačkamami“ je već odavno uređeno i boćalište da bi današnji izgled rastući sportsko-rekreacijski centar poprimio izgradnjom asfaltiranih terena za rukomet, mali nogomet i košarku. Sportsko-humanitarna akcija „Maknimo ih s ulice“, u organizaciji Gradske četvrti Industrijska četvrt i pravog zanesenjaka Vinka Koića, naišla je na apsolutno odobravanje i po svom značenju predstavlja ogledni primjer(ak) vrsnog prevencijskog djelovanja među mladima koji su iz dana u dan

54 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

TRAGOVI Drvodjelac, Dinamo, Željezničar, potom Mursa, a već više od dva desetljeća Mursa-Zanatlija - svi su ostavili trag na Mačkamami.

izloženiji svim opasnostima suvremenog življenja. Ipak, za „Mačkamamu“ se danas zna i daleko izvan lokalnih granica zahvaljujući poglavito rođenju Ženskog nogometnog kluba Osijek, u studenome 1990. A kako je jedan od njegovih utemeljitelja, danas nažalost pokojni Andrija Logarušić, s pravom prozvan „čovjekom kojeg su (neopravdano) mimoilazile nagrade“, stanovao u Biđskoj, u Industrijskoj četvrti, moglo se i očekivati da će dame u kopačkama naći svoj dom baš na tom igralištu. Budući da je, upravo zahvaljujući sportskim i inim djelatnicima okupljenima u raznim razdobljima postojanja ŽNK, i travnjak poprimio zavidnu kvalitetu, a no-

gometašice postupno prerasle u najbolju hrvatsku „klapu“, zahvaljujući tom klubu danas je „Mačkamama“ kultno mjesto predvodnika ženskog nogometa u Hrvatskoj. Dovoljno je ispisati samo to da je Osijek čak 17 puta bio prvak i 15 puta pobjednik Kupa Hrvatske (s čak 15 dvostrukih kruna!) pa da postane jasno zbog čega se o objektu, na kojem se izredalo nekoliko naraštaja pod vodstvima trenera Sabljaka, Perkovića, Husića i, danas, Kolaka − i u HNS-u razgovara s uvažavanjem. Pri čemu se sustavno sipaju komplimenti na adresu svih koji već dugo skrbe o izgledu središnjeg okupljališta ljubitelja sporta u Industrijskoj četvrti.

SC Mačkamama III 55

AKCIJA Kompleks je upamćen i po sportskohumanitarnoj akciji “Maknimo ih s ulice” u organizaciji Gradske četvrti Industrijska četvrt.

ŽENSKI NOGOMET Za Mačkamamu se danas zna i daleko izvan lokalnih granica zahvaljujući rođenju Ženskog nogometnog kluba Osijek, u studenome 1990.

56 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

SREDNJOŠKOLSKO

Srednjoškolsko igralište III 57

O IGRALIŠTE

58 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Srednjoškolsko igralište III 59

SREDNJOŠKOLSKO IGRALIŠTE

umnjamo da ijedan drugi grad u svom užem središtu ima tako velik, lijep i suvremen objekt namijenjen svim sportaši(ca)ma i rekreativcima. Dakako, riječ je o Srednjoškolskom igralištu smještenom nedaleko drevne Tvrđe, uz glavnu gradsku tramvajsku žilu-kucavicu, a istodobno na usluzi učenicima i učenicama nekoliko obližnjih, poglavito srednjih škola. Uostalom, zato su mu i nadjenuli ime koje nosi od prvog dana svog postojanja. Više od pola stoljeća, na popularnoj Srednjiki redovno se održavaju razna školska sportska natjecanja i to za sve uzraste. Tijekom šezdesetih godina, počev od ‘62.

kad su osposobljeni samo prvi tereni, među osječkim školarcima izuzetno su bila popularna nedjeljna prijepodneva, kad su se na Srednjoškolskom igralištu redovno odigravale utakmice gradskog prvenstva u malom nogometu i rukometu. Nitko se nije obazirao na nepogodan teren posut kamenčićima koji su često ostavljali trag na koljenima ili laktovima haklera i(li) rukometaša željnih što boljeg dojma među promatračima ili još točnije promatračicama. Uvjeti za odigravanje svih utakmica znatno su poboljšani nakon asfaltiranja središnjih terena i preuređenja kompletnog objekta koje je podrazumijevalo i postavl-

60 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

janje električne rasvjete, da bi današnji izgled, kakvim se Osječani s razlogom, mogu ponositi, Srednjika dobila u proljeće 2013. Tada je, u sklopu programa otvorenja obnovljenog Srednjoškolskog igrališta, održana impresivna prezentacija raznih sportsko-rekreacijskih sadržaja. Postavljena je nova, tartan podloga na atletskoj stazi s popratnim skakalištima u dalj, vis i s motkom, te bacalištem kugle, obnovljeni tereni za košarku, rukomet/mali nogomet i odbojku (uz susjednu odbojku na pijesku) izrađeni od suvremenog materijala, a četiri središnja malonogometna/rukometna terena presvučena novim asfaltnim

slojem. Noviteti poput boćališta i modernih, zahtjevnijih sprava za vježbanje (tzv. workout) u kombinaciji s onima namijenjenima svakovrsnoj populaciji, pa i osobama s invaliditetom, uz vrhunsku električnu rasvjetu koja omogućuje odigravanje svakodnevnih malonogometnih utakmica i(li) tek optrčavanje lijepo uređenom stazom do kasnih večernjih sati, svakog nas dana uvjeravaju da je baš takvo „ušminkavanje“ popularnog igrališta u srcu grada − bilo pun pogodak. Osobito ako se zna da izvješća Školskog športskog saveza Grada Osijeka bez iznimke završavaju podacima o više tisuće osnovaca i srednjoško-

Srednjoškolsko igralište III 61

MASOVNOST Izvješća Školskog športskog saveza Grada Osijeka govore o više tisuće osnovaca i srednjoškolaca uključenih u međuškolska natjecanja.

GODINE Više od pola stoljeća na Srednjiki redovno se održavaju natjecanja, ali i veliki broj rekreativaca konstantno je na igralištima. laca uključenih u redovna međuškolska natjecanja na gradskoj razini. U novom mileniju, kao svojevrsni nadomjestak onim nedjeljnim prijepodnevnim utakmicama malonogometaša i rukometaša, nekoliko godina u prošlom desetljeću odigravan je i „Kruna kup“, natjecanje osnovaca u malom nogometu iz kojeg je, kasnije, niknulo i nekoliko kasnijih prvotimaca osječkog drugoligaša i drugih klubova. I zgrada na Srednjoškolskom igralištu oduvijek ima svoju svrhovitost u svakom smislu, pri čemu poglavito mislimo na bazen u njezinom središtu. − Iako malih dimenzija, taj bazenčić je više od če-

tiri desetljeća služio za obuku neplivača, ne samo dječice nego i odraslih, prisjeća se s ponosom prof. Antun Fijala, koji je sve do umirovljenja nesebično i s mnogo entuzijazma provodio ljeta učeći sugrađane prvim snalaženjima u vodi pa je, kao nezaboravni „Žabac“, (p)ostao dio osječke povijesti zbog oko 30.000 Osječana koji su baš pod njegovim nadzorom proplivali. − Ponosan sam kad sretnem u gradu one koji su svladali plivačku abecedu pod mojim nadzorom; događa se da su u pitanju i roditelji i njihova djeca, dakle više generacija... Posljednja dva desetljeća, u južnom dijelu zgrade

62 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

ŠMINKA Današnji izgled, kakvim se Osječani s razlogom mogu ponositi, Srednjika je dobila u proljeće 2013. na Srednjiki, svoj su kutak uredili, pa sad redovno i koriste dizači utega osječke Slavonije. Iako svojim rezultatima odavno zaslužuju značajniji tretman u gradu, a time i odgovarajući prostor za rad, članovi kluba kojem je dugo na čelu dr. Damir Kovačić (tijekom šezdesetih dio „zlatne generacije“ Bakarca, Kovačića, Dominovića, Kraljevića, Jelenića...) i koji su 2011. obilježili prvih 50 godina djelovanja, osječke dizalice i dalje prkose nedaćama nižući zapažene uspjehe na hrvatskoj sceni. Inače, u istom su prizemlju smještena tajništva dviju gradskih

udruga masovnog sporta, Gradskog saveza za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ odnosno Školskog športskog saveza Grada Osijeka, dok su na katu sportaši i rekreativci godinama posjećivali Sportsku ambulantu pod vodstvom dr. Vladimira Bošnjaka, a sada je, preselivši se iz prizemlja, taj prostor namijenjen fizikalnoj terapiji Steve Stiva Kurica koji u toj struci zauzima vrhunsko mjesto u hrvatskom plivanju i atletici. Inače, i zgrada je bila zahvaćena preuređenjem 2013. pa je obnovljena infrastruktura obuhvatila nove svlačionice i sanitarni čvor.

Srednjoškolsko igralište III 63

64 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

SOKOLSKI DOM

Sokolski Dom III 65

66 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Sokolski Dom III 67

SOKOLSKI DOM

okolski dom, čija je impozantna građevina u sadašnjoj Zvonimirovoj 5 oduševljavala izgledom još netom nakon izgradnje (davne 1929.), dugo je, od kraja Drugog svjetskog pa do Domovinskog rata, nosio ime „Partizan“ (prema istoimenom savezu za sportsku rekreaciju), skoro pola stoljeća ima i uređen vanjski prostor, u svom dvorištu. S dva asfaltirana rukometna/malonogometna i jednim (od nekadašnja dva) košarkaškim terenom, te elipsastom šljakastom stazom (s nekadašnjim „dodatkom“ u odbojkaškom terenu) koji su, također, desetljećima (od 1965. kad se u dvorištu iza gim-

nastičke dvorane počelo s uređenjem igrališta) bili omiljeni prostori za Osječane željne rekreacijskog trčanja i ostalih aktivnosti. Iz vremena dok se igralo (i) na otvorenom, pamte se brojni nastupi osječkih košarkaš(ic)a, da bi prostor na kojem su se istodobno mogle igrati dvije rukometne i(li) malonogometne utakmice, sredinom devedesetih godina prerastao u „glavni“ teren s betonskim tribinicama i ogradom, te postao mjesto odigravanja malonogometnog turnira „Ljetko“ (preseljenim iz Perivoja kralja Tomislava). Zimi se, pak, taj prostor središnjeg terena, od ‘97.

68 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

POČECI Uređenje igrališta u dvorištu gimnastičke dvorane počelo je 1965. i od tada je to omiljeni prostor ljubitelja rekreacijskog trčanja i ostalih aktivnosti.

STAPANJE Prostor na kojem su se istodobno mogle igrati dvije rukometne i(li) malonogometne utakmice sredinom devedesetih je prerastao u glavni teren s betonskim tribinama.

Sokolski Dom III 69

„transformira“ u Gradsko klizalište, pa je dvorište Sokolskog doma (dakako, kao i dvorana) u funkciji tijekom sva četiri godišnja doba. Zgrada na zapadnom dijelu kompletnog objekta, izgrađena 1985. zahvaljujući Općinskom savezu za sportsku rekreaciju „Partizan“, i danas se koristi za šahovske turnire, te rad administrativnog osoblja kuglačkog saveza i gimnastičkog kluba. S druge, istočne strane, na velebnu zgradu Sokolskom doma nadovezuje se „Kuća osječko-baranjskog nogometa“, odnosno administrativno sjedište svih (malo)nogometnih aktivnosti na području županije.

Sve dok se nisu stekli odgovarajući uvjeti, terene „Partizana“, odnosno Sokolskog doma, s prostorom oko njih, Osječani svih uzrasta pohodili su kad su im to dopuštale vremenske prilike. No, dugogodišnje navike promijenjene su montažom klizališta, odnosno postavljanjem ledene plohe s ogradom pa su i naši građani, kao i stanovnici mnogih gradova slične veličine Osijeku, dobili priliku za svakodnevno rekreiranje tijekom zimskih mjeseci prema posebnom rasporedu i uz ponuđeno korištenje klizaljki. Gradskom klizalištu posebice su se razveselili najmlađi, iz naših dječjih vrtića, za koje je,

70 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

KLIZANJE Na Gradskom klizalištu svake se godine odvija škola klizanja za više stotina djece vrtićke dobi, tako da je sve više sigurnih klizača.

osim klizanja pod nadzorom i u pratnji roditelja, skoro dva desetljeća bila organizirana Škola klizanja i završno natjecanje s popularnim nazivom „Mala klizaljka“. Takva obuka svake je godine obuhvatila više stotina vrtićaraca koji, sigurno, nikad neće zaboraviti mjesto i vrijeme gdje su svlada(va)li klizačku abecedu…

FUNKCIJA Od 1997. zimi se prostor središnjeg terena transformira u Gradsko klizalište, pa je Sokol u funkciji tijekom sva četiri godišnja doba.

Sokolski Dom III 71

72 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

COPACABANA

RC Copacabana III 73

74 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

RC Copacabana III 75

REKREACIJSKI CENTAR COPACABANA

negdotalne obrise ima priča o nastanku Sportsko-rekreacijskog centra „Copacabana“. Ovo omiljeno ljetno okupljalište Osječana željnih osvježenja u vrelim srpanjsko-kolovoškim danima, ali i u mjesecima prije i poslije tog razdoblja, istina, dio je one već spomenute odluke gradskih otaca s početka sedamdesetih godina 20. stoljeća o davanju prioriteta izgradnji kapitalnih sportsko-rekreacijskih objekata. Ipak, izgradnja oduvijek popularne Kopike ima i svoju povijest vezanu uz djelovanje Plivačko-vaterpolo kluba Omladinac. Stariji Esekeri mogli su u ljetnim mjeseci-

ma, nakon uobičajenih večernjih šetnji nekad popularnim korzom u Kapucinskoj ulici, promatrati plivačke i vaterpolo priredbe u plivalištu improviziranom u obližnjoj Zimskoj luci, s jednostavnim pontonom od drvenih dasaka i bačvi uz škiljavu rasvjetu. Štoviše, Zimska luka, plivači, vaterpolisti i brojni Osječani nekog prošlog vremena, voljeli su se javno i strasno. Ostavivši u povijesnim zapisima niz prekrasnih priča... No, negdje se, sasvim razvidno bez pravih temelja, pojavila mogućnost izgradnje pravog, olimpijskog bazena, a „sveznajući“ su kao lokaciju spominja-

76 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

li prostor između Tvrđe i Parka kulture, sadašnjeg Perivoja kralja Tomislava. Kad je netko, još, proturio (dakako neprovjerenu) tvrdnju da su „za to osigurana i sredstva“, sportski djelatnici okupljeni oko Omladinca povukli su potez za koji bi se danas popularno reklo da je − „autogol“! Pozvali su u to doba vrlo značajnu i uvažavanu sanitarnu inspekciju koja je utvrdila da „voda Zimske luke više nije dovoljno čista za plivačke i vaterpolo priredbe“ i time, praktično, uskratila mogućnost daljnjeg djelovanja tog kluba. Povijest je, kasnije, pokazala da se te, 1964. godine dogodio skoro nezamisliv

POSJETA Kad su polovicom sedamdesetih godina u funkciju pušteni svi bazeni, Copacabana je postala mjesto na koje je dnevno dolazilo i na tisuće građana.

RC Copacabana III 77

društveno-sportski promašaj jer bazen nikad nije izgrađen, pa su Osječani iz tog vremena ostali preko noći uskraćeni uživanja tijekom prelijepih ljetnih večeri nadomak samog središta grada. I sve tako do prve polovice sedamdesetih godina kad je nastao sportsko-rekreacijski centar točno preko puta nekad omiljenog kupališta „Garnizon“, iščezlog ‘69. s desne obale naše Drave. Donekle je razlog njegove izgradnje bio upravo − bazen olimpijskih dimenzija. Njegovo je korištenje od 1975. označilo i početak rada objekta koji će, u međuvremenu, zauzeti svoje značajno mjesto u srcima skoro svih

stanovnika Osijeka. Kad su, još, u funkciju pušteni i mješoviti, pa bazen za djecu, „Copacabana“ je sa svim okolnim prirodnim ljepotama s razlogom postala mjesto na koje je dnevno dolazilo i na tisuće građana željnih i osvježenja i rekreacije. Igrališta za košarku i rukomet/mali nogomet (prošlost pamti i za „veliki“ nogomet), te za odbojku na pijesku, kao dopunu mogućnošću osvježenja u jednom od tri (s dječjim četiri) bazena ili na samoj lijevoj obali Drave, uz raznovrsnu ugostiteljsku ponudu, godišnje koristi čak više stotina tisuća posjetitelja. Treba reći i da je posljednjih godina ponuda bazena

78 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

SIMBOL Bez pretjerivanja, Sportsko-rekreacijski centar Copacabana već dugo je jedan od statusnih simbola Osijeka.

s okolnom infrastrukturom fizički odvojena od ostatka Kopike, a bogat sportsko-rekreacijski sadržaj značajno je upotpunjen 2013. kada je Skatepark sa Srednjoškolskog igrališta premješten u zapadni dio kompleksa koji tijekom održavanja tradicionalnog međunarodnog natjecanja u ekstremnim sportovima „Pannonian Challenge“ sredinom kolovoza čitavom objektu daje dimenziju više. Restoran, pak, na istočnom dijelu Kopike odavno je stekao imidž objekta „s pogledom na grad koji nitko ne može naplatiti“, čime je Sportsko-rekreacijski centar „Copacabana“ već dugo jedan od statusnih simbola Osijeka!

RC Copacabana III 79

80 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

TENISKI CENTAR

Teniski centar III 81

82 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Teniski centar III 83

TENISKI CENTAR PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA

eđu sportsko-rekreacijske objekte grada na Dravi, čija se povijest s pravom može nazvati impresivna, svakako spada Teniski centar Perivoj kralja Tomislava. Danas ga koriste i zimi, kad se postavlja(ju) suvremeni balon(i) koji omogućavaju korištenje i u hladnim danima, članovi Teniskog kluba Osijek. Sve kvalitetniji uvjeti za rad oplođeni su upravo 2013. kada su osječki tenisači postigli zapažen natjecateljski doseg osvojivši prvi povijesni naslov momčadskog prvaka Hrvatske. Osim registriranih tenisač(ic)a, među kojima je i jedna od najperspektivnijih igračica današnjice

Donna Vekić, na prelijepom objektu u srcu grada, odigravaju se razni rekreacijski turniri, a svoje standardno mjesto, i u kalendaru najvažnijih gradskih sportskih natjecanja svake godine zauzima ITF Futures turnir “Osijek Open“ pod pokroviteljstvom Grada Osijeka. Poslovni prostor u TC Perivoj kralja Tomislava koristi Teniski klub Osijek, a simpatični ugostiteljski objekt tijekom cijele godine zaokružuje ugodan kutak u koji često svraćaju i Osječani željni tek promatranja raznih teniskih susreta. Važno je istaknuti da je TK Osijek osnovan daleke 1919. godine, dok je, kao legendarni domar tog velikog

84 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

objekta koji je o crvenoj šljaci svakodnevno brinuo očinski, ostao zauvijek zapamćen Dragutin Esapović, u teniskom svijetu poznat po nadimku Dragec. Jedini danas teren s „tvrdom“ podlogom asfaltiran je još početkom sedamdesetih godina, te dugo korišten za rukometne i malonogometne utakmice, a zanimljivo je da se, među idejama o izmještanju sadašnjeg Gradskog klizališta, kao možebitna opcija spominje baš Perivoj kralja Tomislava. Gdje su osamdesetih godina 20. stoljeća Osječani već klizali, ali tada samo kad su dani bili dovoljno hladni da bi se voda smrzavala.

TURNIRI Na prelijepom objektu u srcu grada odigravaju se razni rekreacijski turniri, a u kalendaru najvažnijih gradskih sportskih natjecanja je i Osijek Open.

Teniski centar III 85

TRAJNOST Tenski klub Osijek osnovan je još 1919., a danas jedini teren s tvrdom podlogom asfaltiran je još početkom sedamdesetih godina.

86 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

GRADSKI

Gradski bazeni III 87

BAZENI

88 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Gradski bazeni III 89

GRADSKI BAZENI

zgrađeni 1998. godine, također spadaju u red novijih osječkih sportsko-rekreacijskih objekata. U vrijeme kad se koristi i vanjski bazen (s južne strane povezan sa zgradom, nadomak nekadašnjeg speedway igrališta u Gradskom vrtu), svoje mjesto za sport, rekreaciju i odmor može naći oko 700 posjetitelja, s tim što se u ponuđenim programima za Osječane i njihove posjetitelje mogu pronaći i fitness za žene, škola plivanja s programima obuke neplivača i napredne škole plivanja, pa rođendaonica za djecu, rekreacija građana, te aqua aerobic za − umirovljenike.

Možda najznačajnije, ipak, te kao svojevrsni surogat nedostatku istinskog sportskog centra za vodene sportove, jest činjenica da svoje vrijeme za treninge u Gradskim bazenima imaju plivački klubovi Osijek Žito, Neptun i Delfin (sport osoba s invaliditetom), vaterpolo klubovi Osijek i Mursa, Ronilački centar Osijek, Društvo za podvodne aktivnosti Mursa, te Udruga podvodnih sportova Osijek pridružujući se brojnim drugim udrugama, posebice invaliditetnog karaktera. Raspored njihovih treninga, koji obuhvaćaju sveukupno sedam sati dnevno (ujutro i navečer) pokazuje da su u znatnoj mjeri zadovol-

90 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

KAPACITET U vrijeme kad se koristi i vanjski bazen svoje mjesto za sport, rekreaciju i odmor ovdje može naći oko 700 posjetitelja.

jene potrebe naših članova obitelji vodenih sportova, uz istodobnu mogućnost rekreiranja građanstva. Značajno je pridodati da su organizirani korisnici Gradskih bazena i Đakovčani i Vinkovčani, te studenti fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Vukovarskog veleučilišta, kao i učenici-sportaši u sklopu svojih redovnih gradskih i županijskih natjecanja.

KORISNICI Raspored treninga svih korisnika bazena obuhvaćen je sa sedam sati dnevno (ujutro i navečer), a u ostalo vrijeme u kompleksu se rekreiraju građani.

Gradski bazeni III 91

92 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

RITAM

BOĆAR

PULSA

DOM

Ritam Pulsa - Boćarski Dom - Hipodrom Pampas III 93

ARSKI HIPODROM

PAMPAS

94 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Ritam Pulsa - Boćarski Dom - Hipodrom Pampas III 95

RITAM PULSA, BOĆARSKI DOM, HIPODROM PAMPAS

ri objekta u nadležnosti „Športskih objekata“ d.o.o. pripadaju Gradskoj četvrti Retfala. Riječ je o Fitnes centru „Ritam pulsa“, Boćarskom domu Retfala i Hipodromu Pampas. „Ritam pulsa“ veličine je 300 četvornih metara, u Strossmayerovoj 203, funkcionalno je uređen i opremljen, pa zadovoljava sve zahtjeve suvremene rekreacije. U tom se objektu provode programi kardio fitnesa, total fitnesa, body buildinga, zdravstvenog fitnesa, aerobica, workouta, pilatesa, boot campa i tečaja zumbe. Koriste ga individualni članovi kao i Hrvatski telekom, Vodovod Osijek, Unikom, Privredna

banka Zagreb, HEP TE-TO, HZZO, Elektrotehnički fakultet i drugi. Nešto slabiji odaziv članstva, najčešće, osjeća se tijekom srpnja i kolovoza, kada je objekt zatvoren. Obližnji Boćarski dom Retfala (Lj. Posavskog bb) od 2005. godine namijenjen je članovima lokalnih klubova Retfala i Mlada Retfala, kao i građanima retfalačke Gradske četvrti. Hipodrom Pampas su „Športski objekti“ dobili na upravljanje i održavanje 1. lipnja 2012., a riječ je (uz Stadion Gradski vrt) o ponajvećem, ali i komfornom objektu smještenom na krajnjem zapadu

96 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

grada uz desnu obalu Drave. Koriste ga članovi Konjičkog kluba Osijek, osnovanog 1959. godine, koji redovito priređuju konjičke priredbe, a posljednjih desetljeća poglavito u preponskom jahanju i, povremeno, kasačkim utrkama.

Ritam Pulsa - Boćarski Dom - Hipodrom Pampas III 97

RETFALA Objekti na području Gradske četvrti Retfala na neki način kompenziraju nedostatak sportske dvorane u tom dijelu grada.

98 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Domovinski rat III 99

Na braniku grada i domovine

eđu onima koji su prvi prepoznali stvarnu opasnost, koja je zaprijetila opstojnosti mlade hrvatske države, sredinom ‘91. bili su i osječki sportaši. Signal za njihovo samoorganiziranje, dakako na objektima koje su dotad koristili za redovne treninge i utakmice, bilo je gaženje čuvenog “crvenog fiće” u Vukovarskoj, hici iz nekadašnje “kasarne” JNA “Milan Stanivuković” kao i sve nesigurnije življenje nadomak grada koji se našao na braniku domovine.

Upravo su osječki sportski objekti postali značajno mjesto okupljanja onih koji su svakim danom sve više tog vrelog ljeta shvaćali ozbiljnost situacije. Još potkraj lipnja mogli ste sresti osječke sportaše kako dežuraju ispred svojih objekata čuvajući ih u prvo vrijeme samo od svih možebitnih oblika pokušaja uništavanja. No, kako je agresija na samostalnost Hrvatske svakim danom bivala sve intenzivnija, i osječka sportska obitelj morala je mijenjati svoju novu, nametnutu djelatnost. Tako je 5. kolovoza 1991. na igralištu Olimpije u Donjem gradu održan povijesni skup predstavnika pedesetak osječkih klubova koji je označio i

100 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Domovinski rat III 101

102 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

ŠTETA Tijekom Domovinskog rata nanesena je nemjerljiva materijalna šteta svim dvoranama i terenima, ali su nakon potrebite sanacije zadržali funkcionalnost.

Domovinski rat III 103

osnutak Sportske čete, prve sportske obrambene formacije u Hrvatskoj uopće. Od pukog čuvanja objekata, što je bila temeljna zadaća prvih tridesetak dana, pripadnici te jedinice vremenom su prerasli u dio regularnih postrojbi Hrvatske vojske − početkom listopada ‘91. kao satnija 2. bojne 106. brigade. Sjedište im je bilo u Zagrebačkoj 5, a kasnije i na suprotnoj, zapadnoj strani iste ulice na broju 2a... Dakako, baš su te lokacije bile često tijekom mjeseci sustavnog granatiranja Osijeka metom sumanutog agresora, ali je ista sudbina bila namijenjena i

104 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

POVIJEST Na igralištu Olimpije u Donjem gradu 5. kolovoza 1991. održan je povijesni skup predstavnika pedesetak klubova koji je označio i osnutak Sportske čete.

Domovinski rat III 105

ČUVARI Potkraj lipnja 1991. osječki su sportaši dežurali ispred svojih objekata čuvajući ih od mogućih pokušaja uništavanja.

nizu sportskih objekata u gradu. Nanesena im je i nemjerljiva financijsko-materijalna šteta, ali su poratnih godina nakon potrebite sanacije zadržali svoju funkcionalnost simbolizirajući postojanost sporta i sportskog duha. Kao što je postojan ostao i moral svih sportaša u odorama dragovoljaca Domovinskog rata koji su tih mjeseci ‘91. i ‘92. morali sportske rekvizite zamijeniti oružjem pokazujući pritom kako je upravo njihova sportska aktivnost bitno pridonijela cjelokupnoj psihofizičkoj spremnosti branitelja Osijeka. Na braniku grada i domovine...

106 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Intervju III 107

VIZIJA Zbog novih sportskih i rekreacijskih sadržaja grad će nam biti atraktivniji i poželjniji za život.

STJEPAN ČURAJ

DIREKOR ŠPORTSKIH OBJEKATA

108 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

USPOREDBA Prije 50 godina bilo je drukčije. Danas razvijamo rješenja koja sport čine konkurentnim u odnosu na pritisak digitalnih sadržaja što djeci odvlače pažnju od zdravih tjelesnih aktivnosti.

Intervju III 109

Stvorili smo uvjete u kojima se na tisuće djece svakoga dana bavi sportom Održavamo najveću sportsku logistiku izvan glavnoga grada. Razvijamo nove rekreacijske i adrenalinske sadržaje. Specijalizirane usluge održavanja nudimo i na tržištu. Mijenjamo strukturu prihoda. I imamo rješenja za vrijeme koje dolazi Tvrtka kojoj ste danas na čelu starija je od Vas. Na koji način doživljavate njezin doprinos standardima grada? − Činjenica da je tvrtka starija od mene zapravo govori o mudrosti generacija koje su je utemeljile i vodile, a posebice o njihovom određenju da sport i rekreaciju učine temeljima gradskosti. Stoga mi je izuzetna čast što sam na čelu Športskih objekata upravo u trenutku ovako važne obljetnice. Riječ je o javnoj tvrtki koja je zapravo produžena ruka Gradske uprave i kompletno je poslovanje u funkciji podizanja standarda i kvalitete života naših sugrađana, ali i građana iz susjednih općina koje su

nekada bile sastavni dio općine Osijek. U životu tvrtke 50 godina poslovanja je respektabilna kategorija i zbog toga ovu obljetnicu treba promatrati i kao svojevrsnu prijelomnicu, trenutak u kojemu crpeći iskustva iz prošlosti trebamo donositi odluke o budućnosnim projekcijama poslovanja, a opet u korist generacija građana. Stoga smo se potrudili da od ove godine ponudu proširimo i zabavnim sadržajima temeljenim na sportskim i rekreacijskim navikama. Upravo to nekakvo novo bogatstvo sadržaja pruža jamstva da će nam grad biti atraktivniji i poželjniji za život. Zbog boljeg razumijevanja važno je znati da su naši najbrojniji korisnici djeca, kroz

110 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

različite omladinske uzraste u mnogobrojnim sportovima. S druge strane, vjerujem da je općepoznato na koji način bavljanje sportom utječe na odrastanje i koliko kvalitetno popunjava slobodno vrijeme djece. Zapravo, riječ je podjednako o zdravstvenom, odgojnom i preventivnom aspektu njihova odrastanja. Naš je zadatak stvoriti im, odnosno omogućiti što bolje preduvjete za sportske uspjehe. Vrijeme je danas ipak drukčije nego prije 50 godina kad gotovo da i nismo imali kapaciteta, pa je bilježen veliki pritisak zainteresiranih sugrađana. Danas u postojećim kapacitetima razvijamo dodatne sadržaje kako bismo povećali konkurentnost sporta i rekreacije u odnosu na pritisak sadržaja iz digitalne sfere života koji djeci odvlače pažnju od zdravih tjelesnih aktivnosti. Kao bivši aktivni košarkaš svojedobno ste bili u prilici koristiti kapacitete Športskih objekata, danas ste direktor tvrtke i na neki način ste s druge strane − možete li nam ilustriratii usporediti ta dva fokusa? − Kao korisnik se ne obazireš previše na na način funkcioniranja konkretne dvorane za treninge. Naprosto uživaš u prostoru. Što je veća dvorana veći je i doživljaj ushićenja i radosti što igraš i treniraš na istom parketu i pod istim koševima gdje to rade mnogobrojni profesionalni i poznati sportaši. Identificiraš se s uspješnim igračima koje si kao klinac gledao s tih istih tribina. No, direktor tvrtke je u sasvim drukčijoj situaciji. Nema tu igračkog ushićenja. To je posao. Moja je koncentracija danas usmjerena na odlučivanje o procesima koji se odvijaju iza kulisa. Monitoriram materijalne i režijske troškove, osoblje, te način funkcioniranja i organizaciju rada u svim objektima. I logično je da se manje bavim konkretnim sportskim učincima, organizacijom treninga i drugih sportskih sadržaja korisnika naših kapaciteta. Danas ja zapravo predvodim jedan veliki logistički tim koji sportašima stvara uvjete za svakodnevni rad. Naravno, moja sportska prošlost omogućila mi je iskustvo, odnosno poseban osjećaj za potrebe korisnika kojega ne bih mogao ničim nadomjestiti da i osobno nisam bio u njihovoj koži. Taj senzibilitet je jako važan za obavljanje ovoga

posla. Gledajući podatke o broju termina za treninge aktivnih sportskih klubova, te posebice termine i kapacitete namijenjene sportskim rekreativncima − bilježimo li u gradu povećan interes za sportskim aktivnostima? Jesmo li sportski grad? − Interes je veliki. I gledajući s toga aspekta sigurno je da Osijek i dalje spada u kategoriju sportskih gradova. Gotovo da ne postoji gradska obitelj u kojoj se barem netko ne bavi sportom, makar i rekreativno. Ili je posjetitelj sportskih događanja. No, rezultatski gledano, priča o sportskom gradu je bitno drukčija. Naši sportaši danas postižu zapaženije rezultate, čak i značajnije uspjehe na svjetskom nivou, uglavnom u pojedinačnim sportovima. To znači da ovaj logistički okvir koji konkretno pružaju Športski objekti više nije dovoljan. Drugim riječima, osim prostora za treniranje u kojemu su osigurani osnovni, standardni ili viši uvjeti za rad, potrebna su i velika ulaganja u sportske kolektive koji za te namjene sve teže pronalaze sponzore. Potrebno je financirati rad škola, trenera, putovanja, natjecateljskih kotizacija i drugih troškova. Stoga je naša uloga i odgovornost još veća. Trudimo se maksimalno izaziti u susret sportskim entuzijastima kako bi se održao što veći broj klubova koji se danas sve više oslanjaju na financiranje roditelja djece i sportaša koji u njima treniraju. Klubovi danas sve češće djeluju unutar tržišnih principa, a tržište je mač s dvije oštrice. Jednim dijelom zbog toga što produljena gospodarska kriza ostavlja sport bez sponzorskih potpora, a drugim dijelom i zbog toga što kod nas još nema jasnih pravila funkcioniranja na tzv. sportskom tržištu. * Na koji način danas tvrtka komunicira s građanima i sportskim udrugama/klubovima? Kako uspijevate prepoznati njihove potrebe i koliko brzo reagirate? − Komunikaciju s građanima, odnosno s korisnicima i potencijalnim korisnicima naših kapaciteta, osobno držim jednim od svojih poslovnih prioriteta. Naime, cijela je ova tvrtka i stvorena zbog toga da bi bila na raspolaganju građanima i sve što imamo u ponudi i sve što planiramo imati u ponudi funk-

Intervju III 111

OPTIMUM Za optimalnu ponudu koja je svim građanima dostupna pod jednakim uvjetima trebali bismo imati još zatvoreni olimpijski bazen i jednu dvoranu na području Retfale. cionira isključivo ako su s druge strane građani, naši korisnici i posjetitelji. Stoga sam od dolaska u tvrtku paralelno radio na razvoju i međusobnom usklađivanju nekoliko različitih komunikacijskih kanala. Maksimalno smo otvoreni prema svim klasičnim medijskim strukturama koje u gradu trenutno funkcioniraju, ali kako vrijeme prolazi to više ni izdaleka nije dovoljno za konkretnu i rekao bih učinkovitu razmjenu informacija s građanima, odnosno za plasiranje informacija o svim našim novim ponudama. Naravno, prilagodili smo se novim načinima komunikacije putem društvenih mreža, poradili na redovitijem ažuriranju informacija na našoj digitalnoj destinaciji i, gdje god je to moguće, nastojali smo sadržaj učiniti interaktivnim. Konačno, razvili smo i redoviti mjesečni časopis u atraktivnom formatu koji na dinamičan način u tiskanoj i digitalnoj varijanti predstavlja naše sadržaje kroz prezentacije uspjeha sportaša i sportskih kolektiva, neprestano propitujući njihovo zadovoljstvo uvjetima i njihove potrebe. Na svim tim kanalima bilježimo povećanu komunikaciju. Također, baš zbog moje sportske prošlosti, trudim se kontinuirano isticati kako su vrata mog ureda uvijek otvorena svima koji imaju kvalitetne prijedloge o tome kako bismo ostvarili još bolju logistiku osječkom sportu. Odaziv i reakcije su za sada i više nego dobre. Obzirom na veličinu Osijeka i broj stanovnika, jesu li kapaciteti Sportskih objekata optimalni, ili možda nedostaje igrališta i dvorana? Odnosno, imamo li možda prevelike sportske kapacitete? Možemo li se uspoređivati s tvrtkama iste namjene u drugim gradovima slične veličine? − Obzirom na interes koji bilježimo, mogu reći da su naši kapaciteti u ovom trenutku uglavnom u skladu s potrebama grada ove veličine. Takvom je stanju najviše pridonijela dvorana Gradski vrt. Zapravo, da bi ponuda naših kapaciteta bila optimalna nedostaje nam još jedino zatvoreni olimpijski bazen.

Vjerujem da bismo onda s kapacitetima bili potpuno zaokruženi. No, za to već postoji projekt za koji se nadam realizaciji uz pomoć strukturnih fondova EU. Kad govorimo o usporedbi s gradovima, poput Zadra, Velike Gorice, Slavonskog Broda i drugima koji su slične veličine kao i Osijek, moram reći da mi pružamo bolje uvjete, da imamo veće kapacitete i, logično, da se brinemo o znatno većem broju sportskih objekata koji nude najviše različitih sadržaja u odnosu na sve njih ostale. Čak vjerujem da samo Zagreb ima ponudu veću od naše. Naravno, dobrim dijelom takvo stanje imamo zahvaliti naslijeđu tvrtke i svim potencijalima koji su stvarani i ostavljani nama na upravljanje u proteklih 50 godina. S druge strane, ne radi se tu, naravno, samo o objektima nego i o ljudima. Ljudski kapital putem kojega se znanja i iskustva prenose već generacijama u našem je slučaju presudan faktor da uspijevamo uspješno upravljati postojećim kapacitetima i domišljati nove sadržajne ponude. Kakve ste slavljeničke programe pripremili i za građane obzirom na pedesetu obljetnicu poslovanja? − Trudimo se promovirati što više novih sadržaja, te osuvremeniti i osvježiti postojeće. Neki novi sadržaji već su u funkciji, a neki će biti uskoro. Uz Strelište Pampas izgradili smo novi poligon za paintball, a aktualnu sezonu kupanja na Copacabani obogatit ćemo terenima za mini golf, boćanje i američki

PRILIKA Osječki klinci imaju priliku baviti se sportom, živjeti u okružju zdrave konkurencije, novih poznanstava i iskustava koja im pomažu da budu bolji ljudi.

112 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

NOVOSTI U obljetničkoj godini slavimo promocijom novih adrenalinskih sadržaja: paintball, nogomet u vodi na napuhanom terenu, ledena stijena za penjanje, nogomet u zatvorenom kavezu, fitness sprave na otvorenom, rock climbing ispod stadionskih tribina... bowling, te velikom ledenom santom za penjanje i terenom (na napuhavanje) za mali nogomet na skliskoj podlozi. A kupačima ćemo omogućiti i najam suncobrana i ležaljki. Također, na Srednjoškolskom igralištu postavlja se kavez za nogomet na umjetnoj travi. To će biti sasvim novo adrenalnisko iskustvo za igrače obzirom da je igra znatno dinamičnija i da lopta zapravo nikada ne izlijeće iz igrališta, pa nema stanke. Po potrebi kavez će se moći i pregraditi na pola, pa će u funkciji biti dva manja igrališta, što samo ubrzava igru. Nadalje, ispod zapadne tribine stadiona Gradski vrt montirat ćemo zid za penjanje (rock climbing). Prilikom otvorenja panitball terena pokazali smo na koji ćemo način promovirati svaki novi projekt − odmah ćemo funkcionirati i kao organizatori turnira na kojima će se građani/natjecatelji boriti za zanimljive nagrade, a usput se upoznavati i s 50 godina starom tradicijom tvrtke koja brine o gradskim sportskim potencijalima. Ove smo godine osvježili i ponudu na Gradskim bazenima, preorganizirali smo radno vrijeme i termine za treninge klubova kako bi građanima što više bio na

raspolaganju plivački bazen (koji se sad može koristiti već od 6,30 sati). Tome su prethodili značajni radovi na remontu dijela bazenskog kompleksa i opreme. Na tri lokacije u gradskim četvrtima instalirani su novi setovi sprava za fitness na otvorenom, a planiramo i centralnu proslavu, odnosno događaj na kojemu ćemo predstaviti monografiju koju držite u rukama i obilježiti 50 godina aktivne brige o sportskom duhu Osijeka. Jesu li kapaciteti Športskih objekata danas ravnomjerno raspoređeni u svim dijelovima grada? Ima li na tom planu dugoročnih vizija, kako bi svim građanima rekreacijska i sportska ponuda bila ‘pri ruci’? − Rekao bih kako s postojećim objektima postižemo relativno jednaku dostupnost sadržaja svim građanima. Odnosno, podjednako smo blizu ili daleko svima. Naravno, kada takvu viziju pokušate ostvariti kapilarno onda ispada da bi nam dobro došla još jedna dvorana na području Gradske četvrti Retfala jer bi ona značajno odgovorila na potrebe građana rekreativaca i sportaša iz zapadnih

Intervju III 113

PRILAGODBA Danas praktički isti radni kolektiv tvrtke, uz svoj posao, uspijeva pružati usluge i na tržištu, pa time ostvarujemo dodatne prihode. dijelova grada, uključujući i velika prigradska naselja. Nedavno smo na području Retfale, preciznije na lokaciji bivše osnovne škole, izgradili fitnes igralište, pa smo na taj način povećali prisutnost i ponudu sportsko-rekreacijskih kapaciteta tom dijelu grada. * Koje najveće uspjehe osječkog sporta u zadnjih 50 godina možemo izravno vezati na logistiku Športskih objekata? − Osječki sportski uspjesi upisani su duboko u osobnostima igrača, u privatnim povijestima njihovih obitelji, u iskustvima klubova u kojima su igrali i postizali uspjehe, te u gradskim sportskim statistikama. I većina njih se za svoja odličja pripremala trenirajući u nekoj od dvorana ili na igralištima kojima upravljaju Športski objekti. Mislim da su izvan našeg dometa bili uglavnom veslači i kuglači. No, zapravo je u ovoj prigodi vrijedno istaknuti kako je najveći uspjeh naše tvrtke što je na tisuće djece dobilo priliku baviti se sportom, živjeti u okružju zdrave konkurencije, novih poznanstava i iskustava koja su im pomogla da budu bolji ljudi. To je bio naš posao. I on je dobro obavljen. Gdje vidite tvrtku za pet godina od obljetnice? Koje su njezine umjerene kratkoročne (pa i dugoročne) perspektive? Govorimo li o razvoju ili o održavanju stanja? − Smatram da je u budućnosti potrebno planirati razvoj temeljen na smjerovima koje je moja uprava postavila već početkom mandata, te je neke već i počela realizirati uz potporu gradonačelnika Ivice Vrkića. Prvo, to je svakako poboljšanje postojećih usluga/sadržaja i stvaranje nove ponude, ali uz stalnu brigu o racionalizaciji troškova i efikas-

nijem poslovanju. Takav je pristup već dao rezultate u prvoj godini poslovanja. I drugo, otvaranje novih mogućnosti za ostvarenje dodatnih prihode kroz nove sadržaje, ali i kroz ponudu nekih naših postojećih usluga izvan našeg sustava. Između ostaloga, Športski objekti su zapravo tvrtka specijalizirana za održavanje i čišćenje, pa je takve usluge u perspektivi moguće pružati i drugim poslovnim subjetkima u gradskom sustavu. Nama bi to moglo povećati prihode kojima bismo stimulirali bolje uvjete za razvoj sporta, a gradskom sustavu to bi moglo donijeti uštede. Nadalje, uspjeli smo dodatno razviti potencijale oglasnih površina unutar pojedinih sportskih borilišta, kvalitetnije smo paketirali ponude za njihovo iznajmljivanje, te zahvaljujući znatnijem povećanju vidljivosti nekih klijenata bilježili smo već u prvoj godini mandata ove uprave takđoer znatno povećanje te vrste prihoda. Kako tvrtka danas posluje? Koliko je zaposlenih? Koliko objekata je pod upravom? I općenito, čime se može pohvaliti? − Danas je 118 zaposlenih. Uspjeli smo konsolidirati poslovanje. Provedena je racionalizacija, a nova sistematizacija donijela nam je znatne uštede i povećala efikasnost. Danas praktički isti radni kolektiv, uz svoj posao, uspijeva pružati usluge i na tržištu, pa time ostvarujemo dodatne prihode. Smanjili smo dugovanja prema dobavljačima, znatno smanjili rashode i povećali prihode, a paralelno smo stigli urediti svoje objekte i promovirati nove sadržaje. Sve u svemu, u jubilarnoj godini očekujem pozitivno poslovanje tvrtke i nakon obračuna amortizacije.

ČINJENICA Za uspješan sport više nije dovoljno samo osigurati uvjete za treninge. Potrebno je ulagati u sportske kolektive. A to je izvan naših ingerencija. To je pitanje tzv. sportskog tržišta.

114 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

ANTUN IGNAC

predsjednik Nadzornog odbora Športskih objekata

Stalno razmišljamo o novim sadržajima Najvažnije je razvoj tvrtke planirati u duhu vremena. Naše je da stvorimo uvjete, a rezultate postižu sportaši

ntun Ignac karijeru je započeo u Veslačkom klubu Iktus, gdje je od 1973. bio član Upravnog odbora. Od 1976. do 1980. bio je predsjednik SOFK-e (tadašnjeg Saveza organizacija za fizičku kulturu). Danas, kao predsjednik Nadzornog odbora Športskih objekata u mogućnosti je argumentirano govoriti o najboljim godinama

osječkog sporta. Više od 40 godina ste vezani uz osječki sport. Uvjeti i okolnosti danas su značajno izmijenjeni. Možete li povezati različita sportska razdoblja? - Upravo su godine u kojima sam obnašao dužnost predsjednika SOFK-e bile svojevrsni procvat osječkog sporta. NK Osijek ušao je u prvu ligu, rukometašice su bile dvostruke prvakinje kupa Eu-

Intervju III 115

rope, dizači utega bili su prvaci bivše države, imali smo izvrsne odbojkaše, dok su veslači u juniorskoj konkurenciji bili najbolji u državi. Također, atletičari su postizali zavidne rezultate, a u Osijeku se održavao i Atletski kup Europe. Ne smijemo zaboraviti na naše košarkaše koji su u to vrijeme također bili prvoligaši. Moram naglasiti kako je to je razdoblje u gospodarskom smislu bilo puno bolje. Zapravo, nije bilo tvornice koja nije imala svoj sportski klub. Danas, na žalost, većine tih tvornica nema, a klubovi teško pronalaze sponzore. To u konačnici utječe i na njihove rezultate. Osijek danas ima puno kvalitetniju sportsku infrastrukturu. Na koji način bolji uvjeti treniranja utječu na rezultate? - Okolnosti i uvjeti za osječke sportaše danas su izvrsni. Imamo tri kvalitetne dvorane, a po uvjetima u novoj dvorani Gradski vrt poznati smo i u svijetu. Dvorana je to u čijem tunelu treniraju atletičari i koja je bila domaćin Svjetskom rukometnom prvenstvu. Na žalost, broj klubova se smanjio, a to je opet rezultat financijske situacije. Sport se danas drugačije financira, gospodarstvo je uništeno i sve to u konačnici dovodi do toga da gradskom sportu nedostaje vrhunskih rezultata. No naši veslači i danas postižu vrhunske rezultate u seniorskim kategorijama. Osim dvorane Gradski vrt, tu je i dvorana Jug 2 koja je mjesto na kojem treniraju košarkaši. Gradski bazeni također su noviji objekt, koji danas ipak ne zadovoljava potrebe plivača i vaterpolista. Plivači i vaterpolisti smatraju da bez olimpijskog bazena ne možemo računati na razvoj vodenih sportova. Je li realno planirati olimpijski bazen? - To nam je svakako želja, no taj projekt iziskuje velika materijalna sredstva. Bez potpore Europskih fondova, mislim da se u skorijoj budućnosti to ne može očekivati. I Srednjoškolsko igralište odnedavno je u novom ruhu. Zadovoljava li ono potrebe sportaša i rekreativaca? - Srednjika je jedno od najljepših, najmodernijih i najfunkcionalnijih objekata u cijeloj županiji. Upra-

vo su na inicijativu nove Uprave Športskih objekata na Srednjoškolsko igralište uvedeni novi sadržaji. Mjesto je to na kojem se svakodnevno susreću i aktivni sportaši i rekreativci, a na kojem se tijekom lijepih mjeseci održava i nastava Tjelesnog odgoja. Noviteti su uvedeni i na kupalište Copacabana. Jesu li novi sadržaji dovoljni za privlačenje većeg broja kupača? - Sportski park u funkciji može biti praktički tijekom cijele godine, dok su ostali noviteti vezani uz kupališnu sezonu. Skliski nogomet i Ledena stijena odlični su noviteti, no s obzirom da je ovogodišnja sezona kupanja zbog iznimno lošeg vremena bila jedna od najkraćih, novi će sadržaji puni sjaj doživjeti u idućim sezonama. Najvažnije je da se ide u duhu s vremenom i da se u Športskim objektima konstantno razmišlja o novitetima. Već neko vrijeme glasno razmišljamo i o postavljanju planinskog zida za penjače-alpiniste. Izrađena je dokumentacija, a objekt bi se postavio na prostoru Stadiona Gradski vrt. Osijek bi tako postao centrom za cijelu županiju, s obzirom da niti jedan grad u blizini nema planinski zid. Kako ocjenjujete sportsku sliku Osijeka danas? - Bez obzira na izostanak nekih većih rezultata, jako sam zadovoljan. Konstantno se ulažu sredstva u sport, iako će neki reći da su ta sredstva nedostatna. No moramo biti realni. Uz veliki trud klubova, ipak se postižu rezultati.

TEMELJ Okolnosti i uvjeti za treninge osječkih sportaša danas su izvrsni. RASADNIK Iako rezultati nisu kao prije, Osijek je i danas rasadnik sportskih talenata, posebno kada su u pitanju vaterpolo i veslanje.

116 III ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

Naši partneri tijekom godina III 117

Sadržaj KRONOLOGIJA

ŠPORTSKI OBJEKTI 50 GODINA

SPORTSKA DVORANA ZRINJEVAC

STADION GRADSKI VRT

NASTAVNO-SPORTSKA DVORANA GRADSKI VRT

STRELJANA PAMPAS

SPORTSKA DVORANA JUG

SPORTSKI CENTAR MAČKAMAMA

SREDNJOŠKOLSKO IGRALIŠTE

SOKOLSKI DOM

REKREACIJSKI CENTAR COPACABANA

TENISKI CENTAR PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA

GRADSKI BAZENI

RITAM PULSA, BOĆARSKI DOM, HIPODROM PAMPAS

NA BRANIKU GRADA I DOMOVINE

INTERVJU STJEPAN ČURAJ

106

INTERVJU ANTUN IGNAC

114

NAŠI PARTNERI TIJEKOM GODINA

116

ŠPORTSKI OBJEKTI

50 godina

ŠPORTSKI OBJEKTI

a n i d go