Prsten e-časopis broj 3

Gospodarstvo

e-časopis broj 3

srpanj 2013.

udruga bosanskih Hrvata

Osnovan Poslovni klub "Prsten"

Okrugli stol

Budućnost EU i Hrvatske Razgovor s prof. dr. sc. Erikom Harris

Nacije – od 19. stoljeća do danas

Konferencija u Sarajevu

Geoekonomski i geopolitički položaj BiH

Uvodnik

Poštovani čitatelji, dragi članovi i prijatelji!

P

redstavljamo vam 3. broj elektroničkog glasila Udruge bosanskih Hrvata Prsten u kojem smo pripremili zanimljiv pregled događaja koji su obilježili proteklo razdoblje.

Krajem travnja 2013. organizirali smo i održali posjećenu konferenciju "Geoekonomski i geopolitički položaj Bosne i Hercegovine – pogled u budućnost" u suradnji s HKD Napredak u Sarajevu.

O temama, izlagačima, zaključcima i preporukama donesenim na konferenciji godine možete pročitati više u nastavku glasila. Ove su godine članovi Upravnog odbora Udruge održali tri sjednice koje su svojim sadržajem pratile provedbu Plana i programa Udruge za 2013. godinu te se bavile temama koje se dotiču problematike bosanskohercegovačkih Hrvata: od provedbe Zakona o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH do najnovijih zakonskih akata, od Zakona o prebivalištu do izbornih akata.

Predstavnici Udruge putovali su diljem Hrvatske i BiH odazvavši se na pozive na sastanke, događaje, okrugle stolove svojih podružnica, prijateljskih udruga i organizacija. U prosincu smo posjetili Hrvate iz BiH u Petrinji, Kostajnici, u ožujku smo bili u Kulašima i derventskom kraju, konkretnije s Udrugom mladih povratnika Bosanske Posavine u Modranu i upoznali se sa životnim uvjetima malog broja povratnika u te krajeve. U svibnju je osnovan Poslovni klub UBH Prsten koji će naglasak u radu staviti na umrežavanju i poboljšanju gospodarske suradnje pravnih članica Udruge.

Klub će organizirati gospodarske forume, stručne edukacije i savjetovanja iz poslovnog zakonodavstva. Posebna nam je namjera da se u Poslovni klub uključi što više malih i srednjih poduzetnika koji će razmjenjivati ideje, projekte, surađivati i otvarati suradnju s poduzetnicima u BiH. U ovom broju ćemo ukratko predstaviti regionalni stambeni

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

program koji se bavi zbrinjavanjem i rješavanjem stambenih problema izbjeglih i raseljenih osoba na prostoru Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Trenutačno je u tijeku javni poziv u BiH koji je otvoren do 31. kolovoza 2013. Tema od velikog značenja i za Hrvatsku i za BiH jest ulazak Hrvatske u Europsku uniju kojoj je bio posvećen i okrugli stol u organizaciji Kluba znanstvenika UBH Prsten, HKD Napredak i Hrvatske Paneuropske unije. Poseban članak posvećen je i jednom od najpoznatijih izvora financiranja javnih projekata – europskim fondovima.

U podružnicama u Varaždinu i Rijeci održane su izborne skupštine, a u ožujku je udruga Posavski prsten s kompletnim članstvom postala sastavni dio podružnice UBH Prsten u Osijeku.

Novoizabrani predsjednici, zamjenici i članovi upravnih odbora podružnica predstavili su nove planove i programe rada te krenuli u realizaciju kulturnih, sportskih i tradicijskih manifestacija.

Od planiranih budućih aktivnosti Udruga Prsten organizirat će na jesen gospodarski forum u Vitezu, sljedeći u nizu nakon Zagreba, Rijeke i Mostara pa već sada pozivamo sve zainteresirane pravne članice i one koji to planiraju postati da se prijave na sudjelovanje.

Pozivamo vas na suradnju u našem časopisu kako bismo što bolje i vjerodostojnije mogli steći sliku o događajima u BiH i Hrvatskoj i problemima s kojima se susreću naši ljudi. Također pozivamo književnike, povjesničare, prirodnjake, sportaše, kulturnjake i druge profesije da nam šalju svoje priloge. Želimo da naš časopis postane još kvalitetniji izvor informacija, sa što više pogleda na stvarnost i mjesto u kojem će se svatko naći ponešto za sebe.

S poštovanjem,

prof. dr. sc. Ivan Lovrinović

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

2 / srpanj 2013.

Sadržaj

IMPRESSUM

Uvodnik (2) Tema broja Konferencija u Sarajevu "Geoekonomski i geopolitički položaj BiH - pogled u budućnost" (5) Aktualno Sastanak s predstojnicom Državnog ureda za Hrvate izvan RH (11) Predsjednik Hrvatskog sabora primio izaslanstvo UBH Prsten (12) Novi zakoni u RH - Rasprava o primjeni novog Zakona o prebivalištu (13) Povratak i opstanak Hrvata u BiH - Dvadeset godina poslije: želja za rodnom grudom nikada ne jenjava (17) Regionalni stambeni program - Rješavanje dugotrajnog problema izbjeglih osoba (21) Okrugli stol - "Kakva je budućnost Europske unije i Hrvatske" (22) Trendovi u gospodarstvu - Europski fondovi temelj su za održiv i uključiv razvoj (24) Gospodarstvo Povezivanje pravnih članica Osnovan Poslovni klub UBH "Prsten" (27) Sponzorstvo Hrvatski telekom – partner poslovnih događanja Prstena (32) Obavijest članovima o sponzorstvu s PBZ Cardom (33)

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Razgovor s prof. dr. sc. Erikom Harris - Nacije – od 19. stoljeća do danas (34) Kultura Franjevci samostana u Tolisi neumorno prikupljaju i čuvaju povijesno naslijeđe - Muzej "Vrata Bosne”, dom je bogatog kulturnog naslijeđa Bosanske Posavine (37) Humanost Volonteri u misijama - Veliko srce pomaže djeci u Africi (39) Psihološka pomoć Brzo i lako (41) Forum mladih Obrazovno informiranje - Što i kako dalje (43) Manifestacija "Tko smo? Što smo?

Odakle smo?” - Forum mladih predstavio je delicije i običaje svoga rodnog kraja (45) Pet godina postojanja - Svečano obilježena petogodišnjica rada i druženja mladih u Udruzi (46) Kultura Predstavljanje knjige - Istinite zgode i nezgode koje se svakom mogu dogoditi (47) Kronologija događaja (48) Novi doktori znanosti u Udruzi Prsten Čestitamo dr. sc. Vjekoslavu Jeleču (55)

naslovnica

sadržaj

IZDAVAČ Udruga bosanskih Hrvata Prsten Vukovarska 235 10000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr ZA IZDAVAČA Predsjednik UBH Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinović IZDAVAČKO VIJEĆE Bruno Iljkić, predsjednik Mijo Marić Tomislav Dubravac Dragica Šamija Stjepan Stjepić Ljiljana Tomić Drago Đeno Ferdo Kurtić Vjekoslav Jeleč Gordana Jelavić Juro Martinović Branka Martinović Tonči Visković GLAVNA UREDNICA Ivana Kolovrat GRAFIČKI UREDNIK Damir Kolovrat LEKTURA Gordana Jelavić NOVINARI I STRUČNI SURADNICI Marjan Biškić Mijo Marić Bruno Iljkić Filip Biškić Ljiljana Tomić Mario Pandurević Mario Paurević Nada Koturić FOTO Arhiva UBH Prsten, Internet Naslovnica: vodenice iz okolice Jajca

prethodna stranica

sljedeća stranica

3 / srpanj 2013.

Tema broja Konferencija u Sarajevu

"Geoekonomski i geopolitički položaj BiH - pogled u budućnost" U Sarajevu u hotelu Bosnia održana je 26. travnja 2013. cjelodnevna konferencija na temu ”Geoekonomski i geopolitički položaj Bosne i Hercegovine – pogled u budućnost”. Organizirale su je nepolitičke i neprofitne udruge Prsten iz Zagreba i Napredak iz Sarajeva Pripremio: Prsten Glavna načela kojim su se organizatori ovog skupa vodili jesu: cjelovita i jedinstvena Bosna i Hercegovina, opće dobro za sve narode u BiH i zalaganje za što bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.

Riječ je o strateškom interesu Republike Hrvatske, ali i važnom međunarodnom pitanju već dva desetljeća. Položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini nije se bitno popravio u posljednje vrijeme osim što je i svjetska javnost spoznala neodrživost takvog položaja Hrvata u BiH, pa su se stekli uvjeti za promjenu ustava i zakona koji će osigurati ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata u entitetima BiH. U pozdravnom dijelu konferencije okupljene goste i medije pozdravili su predsjednik HKD Napredak prof. dr. sc. Franjo Topić i predsjednik Udruge Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinović. - Ako nije moguća BiH, onda nije moguća ni Europska unija. Mi moramo živjeti zajedno, to je naša sudbina. Bez ekumenizma i dijaloga nema budućnosti – poručio je predsjednik Napretka Franjo Topić.

– Ovdje smo došli kako bismo pokrenuli projekt i otvorili teme o kojima će se ubuduće raspravljati. Svoje viđenje i doprinos raspravi dat će brojni ugledni znanstvenici iz područja ekonomije i politike – kazao je Ivan Lovrinović te je predložio da konferencija postane tradicijom i da se svake godine detaljno obradi određeno područje vezano za probleme u BiH. Nazočnima se obratio i Dževad Hodžić s Fakulteta islamskih znanosti u Sarajevu u ime Huseina ef. Kavazovića, reis-ul-uleme.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

5 / srpanj 2013.

Tema broja Konferencija u Sarajevu Predsjednik UBH Prsten Ivan Lovrinović kazao je: "Želja nam je da pokrenemo projekt i otvorimo teme o kojima će stručnjaci detaljno govoriti i ponuditi svoja rješenja."

Kako teče tranzicija privrede BiH, kakva je kompatibilnost monetarnog i financijskog sustava BiH u odnosu na EU, ulazak stranog kapitala u BiH, iskustva malih zemalja nakon ulaska u EU, te kakvi su energetski potencijali BiH, neke su od tema na koje su stručnjaci ponudili rješenja i dali smjernice za daljnja promišljanja. Svoj doprinos temi u stručnim izlaganjima dali su vrhunski znanstvenici iz područja ekonomije s Ekonomskih fakulteta iz Sarajeva, Mostara i Zagreba prof. dr. sc. Sead Kreso, prof. dr. sc. Igor Živko, prof. dr. sc.

Ivan Lovrinović, Ivica Jakić, dipl. ing. Moderatori konferencije bili su prof. dr. sc. Pavo Barišić i mr. sc. Tomislav Martinović.

U svom izlaganju ”Alternativni pogled na industriju novca u Bosni i Hercegovini” Sead Kreso naglasio je kako je stabilnost monetarnog sustava i financijskog tržišta imperativ tranzicijskog

razdoblja koje se u BiH rasteglo zbog sporih reformskih procesa.

Istaknuo je kako zemlje u tranziciji imaju bankocentrični sustav i relativno slabo razvijena financijska tržišta. Banke su osnovane inozemnim kapitalom pa je monetarna multiplikacija (prerada novca) visokozavisna. Država bi trebala u vrijeme krize restrukturirati javnu potrošnju, napraviti javne poticaje i razvojne projekte u industriju koje bi provodila razvojna banka, bez zloupotrebe politike. U izlaganju ”Strani kapital na financijskom tržištu u BiH – geoekonomska analiza” Igor Živko kazao je da je novac visokolikvidna roba koja brzo cirkulira, a BiH se nakon osamostaljenja našla pred dva modela sanacije banaka: samostalnim rješenjem ili prodajom. Prihvaćen je drugi model, kapital je došao izvana, središnja je banka slaba, a strani kapital želi iste uvjete izlaza iz zemlje bez gubitaka i smanjenja vrijednosti novca. BiH ima samo četiri domaće banke danas. Banke, smatra Živko, ne odgovaraju potrebama države koja ne može podržati mala poduzeća pa je stoga potrebno osnovati razvojnu banku i uspostaviti regulacijske mehanizme. Ivan Lovrinović prikazao je iskustva malih zemalja nakon pristupa EU i poruke koje se mogu izvući za BiH. BiH je bogata prirodnim resursima, posebno izvorima energije u kojima leži potencijal za gospodarsku budućnost. BiH ima značajne zalihe pitke vode, zdravo tlo i velike površine šuma te

Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović prikazao je iskustva malih zemalja nakon ulaska u Europsku uniju te je prezentirao komparativne prednosti ekonomije BiH među zemljama regije

Prof. dr. sc. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak Sarajevo i moderator mr. sc. Tomislav Martinović zaželjeli su dobrodošlicu svim sudionicima konferencije u Sarajevu

Prof. dr. sc. Ivo Komšić analizirajući Daytonski sporazum naglasio je da je svojedobno zaustavio rat, ali nije bio čimbenik stvaranja suživota u poslijeratnom razdoblju

Poručio je da ako budemo znali i mogli prepoznati budućnost i okrenemo se njezinim izgledima koje nam pruža, uspjet ćemo u svim važnim tranzicijskim procesima u našoj zemlji. Gradonačelnik Sarajeva i dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Ivo Komšić poželio je svima dobrodošlicu u glavnom gradu BiH te zaželio da se u njemu ugodno osjećaju.

Geoekonomski položaj BiH

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

značajne potencijale u proizvodnji hrane kao i u razvoju turizma.

Prvo je potrebno definirati: što nije nikako za prodaju a sve drugo restrukturirati prema različitim obrascima vlasništva i partnerstva kako bi se smanjio negativni utjecaj politike u javnim poduzećima koja trebaju imati nekoliko stakeholdera. Ni EU, a ni BiH nemaju razvijenu ”duboku varijablu” – svijest o zajedničkim ciljevima zahvaljujući kojoj je uspješno protekao proces ujedinjenja dvije Njemačke nakon pada Berlinskog zida. Istaknuo je značajne komparativne prednosti BiH u regiji i šire među malim zemljama: BiH ima najmanji javni dug, inflacija je niska i stabilna, ali zemlja ne proizvodi svoj novac pa nema monetarni suverenitet, pa je tek nominalno spremna za europske integracije. U realnim pokazateljima još je daleko od EU. Na kraju je naglasio da bi BiH trebala izbjeći sve pogreške koje su se desile drugim malim zemljama nakon ulaska u EU.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

6 / srpanj 2013.

Tema broja Konferencija u Sarajevu O energetskom potencijalu i energetskim politikama predavanje je održao međunarodni konzultant dipl. ing. Ivica Jakić.

Energetska prednost BiH u odnosu na druge zemlje leži u termo i hidroelektranama čija je odlika stabilni dijagram energije dok vjetroparkovi, solarne elektrane imaju nervozni dijagram energije. Ona se ne može skladištiti. Naveo je primjer kako se nedostatak energije iz vjetroparka u Danskoj nadoknađuje onom iz BiH. U posljednjih 20 godina u regiji nije bilo značajnijih investicija i velik broj elektrana se nalazi na kraju svog životnog vijeka ili su čak i starije od predviđenog roka trajanja. Regija nije spremna za gašenje postojećih elektrana, a od priključenja Turske na energetsku mrežu postoji deficit energije. Od većih projekata u regiji predviđena je izgradnja TE Stanari, TE Ugljevik i TE Tuzla 7. Od 2015. do 2019. ne očekuje se izgradnja više od 300-500 MW novih termoblokova. Upravo na području energetike moguća je značajna suradnja Hrvatske i BiH jer je Hrvatska jedna od najvećih uvoznica električne energije u Europi.

Geopolitička rješenja za BiH

Je li ulazak BiH u EU rješenje za domaće političke i gospodarske probleme, kakva je percepcija Daytonskog sporazuma iz bh. perspektive bile su teme iz drugog panela konferencije iz područja geopolitike na koje su svoje viđenje i rješenja ponudili znanstvenici i stručnjaci sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. sc. Šaćir Filandra, prof. dr. sc. Neven Šimac, prof. dr. sc. Ivo Komšić, prof. dr. sc. Mirko Pejanović, prof. dr. sc. Franjo Topić, prof. dr. sc.

Erika Harris sa Sveučilišta u Liverpoolu. U drugom panelu prvo izlaganje ”Što europske integracije očekuju od svojih članica i država kandidata?” održao je Neven Šimac. Europske integracije, podsjetio je, obuhvaćaju Europsku uniju (BiH nema još ni status kandidata), Vijeće Europe čija je BiH članica od 2002., diplomatski forum OSCE čija je članica od 1992. i Europska obrambena zajednica koja je prestala s radom 1953. na zahtjev Francuske. Vijeće Europe u svojim rezolucijama Parlamentarne skupštine 2008. i 2010. traže da stranke i entiteti, posebice Republika Srpska prestanu blokirati odlučivanje o bitnim problemima BiH; BiH obavi dugo obećavani popis stanovništva; primjenjuje svoju strategiju progona ratnih zločina; donese strategije povratka izbjeglica i prognanika; izvrši presudu ESPČ iz

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Sudionici konferencije mogli su u dva panela saznati brojne ekonomske i političke probleme koji u ovom trenutku predstavljaju najveće kočnice razvoja u Bosni i Hercegovini

prosinaca 2009. u slučaju Sejdić – Finci, koja se temelji na sudskoj konstataciji o diskriminaciji na osnovi etničkog podrijetla pripadnika romske i židovske manjine kod kandidiranja za Dom naroda i za Predsjedništvo BiH, a što traži široke promjene Ustava.

Početkom listopada 2012. u Strategiji proširenja EU i glavnim izazovima, Europska komisija koja je glavni pregovarač, usmjerivač i ocjenjivač kandidatura pojedinih zemalja i njihova napredovanja u prilagodbi pravu EU, ocijenila je da BiH kasni i tapka u mjestu i potreban je dodatni napor i jasna vizija političara i orijentacija prema EU. U izlaganju ”Je li priključenje BiH u EU rješenje međunacional-

nih i političkih problema?” Šaćir Filandra smatra da je u posljednja dva desetljeća BiH prošla brojne identitetske i kulturne promjene.

Vlastiti identitet oblikovan je u velikoj mjeri strahom od drugih identiteta. Europeizacija mora imati jasne forme, jer ljudima u BiH taj koncept nije jasno predstavljen. Stoga je potreban jedan artikulirani proeuropski pokret. Ideja ujedinjene Europe ne stiže u dobro vrijeme jer je tek ostvarena ideja o nacionalnoj državi 19. stoljeća, a već joj ”prijeti” dekonstrukcija. Rješenje je, smatra Filandra, u političkom konsenzusu i odustajanju od maksimalističkih nacionalnih teza. Mirko Pejanović u predavanja ”Eurointegracijski procesi u am-

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

7 / srpanj 2013.

Tema broja Konferencija u Sarajevu

Prof. dr. sc. Mirko Pejanović kazao je da u BiH od 2010. vlada institucionalni i politički zastoj

Dipl. ing. Ivica Jakić, konzultant za energiju smatra da su termo i hidroelektrane bogatstvo BiH

Prof. dr. sc. Sead Kreso ističe da su stabilnost monetarnog sustava i financijskog tržišta najbitniji za tranzicijska društva

bijentu podijeljene države i nestabilnog društva: dometi integracije BiH u EU i NATO savez” objašnjava faktore zbog kojih je od 2006. godine do danas došlo do zastoja integracijskih procesa. Proces stabilizacije i pridruživanja u BiH je počeo 1998. godine, potom je izrađen okvir Mapa puta za odvijanje tehničkog i političkog dijaloga prema EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je u lipnju 2008. potpisan, ali nije stupio na snagu jer nije zadovoljen uvjet usklađivanja Ustava BiH s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci u otklanjanju diskriminacije nacionalnih manjina. Ustavna reforma je ostala na pokušaju, a od 2010. u BiH vlada institucionalni i politički zastoj koji blokira provedbu reformi i funkcioniranje države. Demokratski deficit leži u blokirajućem entitetskom glasovanju, nemoći izgradnje konsenzusa te neoptimalnom broju zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ulazak BiH u NATO bio bi jamac mira u regiji, a reforma obrane bi dovela do stvaranja jedinstvenih oružanih snaga BiH. Ivo Komšić u izlaganju ”Pogled na Dayton iz bh. perspektive” istaknuo je kako je Daytonski sporazum svojedobno bio čimbenik za prestanak rata, ali nije omogućio stvaranje mira i političkog suživota u vremenu poslije rata. Danas se upravo entitetsko izjašnjavanje smatra faktorom koji onemogućava ulazak BiH u NATO savez i EU jer ne postoji jedinstveno mišljenje oko ulaska u europske

integracije. RS ih osporava, a FBiH želi ulazak. Također Daytonski sporazum omogućava beskrajno blokiranje implementacije presude Sejdić-Finci koja štiti ljudska prava. BiH s ovakvim sporazumom ne može izdržati niti jedan od zahtjeva koji se pred nju postavljaju.

Franjo Topić u izlaganju ”BiH kao locus theologicus dijaloga i ekumenizma” naveo je upravo dijalog i ekumenizam kao dva uvjeta bez kojih nema budućnosti u BiH. Kao zemlja u kojoj postoje tri religije koje stvaraju tri svijeta različita kulturno, nacionalno, politički i vjerski, dijalog je nužan. Potrebno je razviti dijalog institucija, znanstvenika, mistika i života, i započeti razgovor, jer čovjek je biće govora i bez drugih ne može naučiti govoriti. U posljednjem predavanju ”Nacionalizam na Balkanu i europske integracije: slučaj Bosne i Hercegovine” Erika Harris sa Sveučilišta u Liverpoolu objasnila je kako u BiH nakon pada komunističkog sustava, zbog rata, nije došlo do uspostave nacionalne države. Daytonski sporazum kojim je

zaustavljen rat nije uspio provesti demokratizaciju i europeizaciju.

Stoga je u BiH nužna ustavna reforma i početak procesa izgradnje države. Nacionalizam je politička ideologija koja daje odgovor na pitanje tko će doći na vlast, ali ne: na koji način i kako će vladati. Da je nacija izmišljena zajednica, točno je samo do jedne točke inače bi Jugoslavija još uvijek postojala. Etnički nacionalizam najčešće se manifestira nasiljem koje je teško obuzdavati a kojim se pokušava održati politička kontrola nad nekim teritorijem. Primjeri su Bliski istok, Balkan i dr. U BiH je potrebno započeti proces izgradnje države, reforme Daytona, europeizacije i demokratizacije.

Sudionici konferencije jedinstveni su u ocjeni da se na primjeru BiH testira i sposobnost EU jer je BiH multinacionalna zajednica.

Ratna razaranja, korupcija, nedovršena tranzicija, slabe institucije, podijeljena država i nestabilno društvo činjenice su koje pokazuju da BiH neće moći sama rješavati probleme već da će presudno važan biti angažman EU-a i SAD-a. Završetak pregovora Srbije i Kosova daje nadu da će se međunarodna zajednica okrenuti više Bosni i Hercegovini i najprije preoblikovati Daytonski sporazum koji je postao glavna prepreka bilo kojoj značajnijoj reformi. Želja organizatora je da ova konferencija postane tradicionalna i da se svake godine obuhvate druga područja od vitalnog značenja za budućnost Bosne i Hercegovine.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Domaćin konferencije u Sarajevu prof. dr. sc. Franjo Topić istaknuo je da su dijalog i ekumenizam dva uvjeta bez kojih nema budućnosti Bosne i Hercegovine.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

8 / srpanj 2013.

Tema broja Konferencija u Sarajevu - Zaključci i preporuke Geoekonomski aspekt:

1

Bosna i Hercegovina prolazi težak put transformacije svoje privrede koja se za vrijeme Jugoslavije dominantno odnosila na baznu i prerađivačku industriju. Ratna razaranja i fenomen prvobitne akumulacije kapitala, visoko prisutna korupcija i slabe institucije onemogućavaju bržu transformaciju i hvatanje koraka sa suvremenim trendovima, posebice onima u Europskoj uniji. Stoga je za znatniji napredak nužna daleko snažnija borba protiv korupcije i jačanje pravne države, što je moguće postići u sklopu pripremnih mjera za ulazak Bosne i Hercegovine u EU i značajnijim utjecajem institucija EU.

2

Bosna i Hercegovina ima značajne prirodne potencijale poput šuma, vode, očuvane prirode kao i minerala i sirovina za razne oblike prerađivačke industrije. Također su značajni potencijali i u poljoprivrednoj proizvodnji. BiH ima važnu ulogu i u prometnom smislu i bilo bi nužno pristupiti završetku koridora Vc, kao i modernizaciji željezničke mreže.

3

Najveća prepreka razvoju ekonomije proizlazi iz neriješenih političkih pitanja vezanih uz Daytonski sporazum jer u praksi nije ostvarena puna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Postojanje dva entiteta unutar BiH po prirodi stvari potiče dezintegracijske procese.

Stoga je redefiniranje Daytonskog sporazuma uz pomoć SAD-a i EU-a nužna pretpostavka za jačanje integracijskih procesa unutar BiH koji bi bili potaknuti zajedničkim interesima. U suprotnom, potpuno je neizvjesno kada bi BiH ušla u Europsku uniju.

4

Visoka nezaposlenost u oba entiteta govori o činjenici da sva tri naroda imaju isti problem. Posebno zabrinjava visok udio mladih u nezaposlenosti koji se sve više iseljavaju u druge zemlje svijeta. Popis stanovništva će pokazati razočaravajući sliku o razmjerima ekonomskih migracija u BiH. Visoka nezaposlenost uvijek je bila izvor mogućih tenzija koje mogu destabilizirati ionako krhku situaciju u BiH, a potom bi prijetile prelijevanjem u regiju. U tom smislu neophodna je intenzivnija akcija prije svega EU-a i SAD-a kako ovaj prostor ne bi bio prepušten sam sebi.

5

Bosna i Hercegovina bi prema kriterijima iz Maastrichta već sutra mogla postati članica EU. Po veličini javnog duga, vanjskog duga, godišnjeg deficita proračuna i stabilnosti inflacije ona se pokazuje discipliniranijom i štedljivijom od većeg broja zemalja koje su članice EU. Upravo su to argumenti koje Europska komisija treba imati u vidu kako bi ubrzala proces integracije. Stoga smatramo da je što brže priključenje BiH Europskoj uniji glavni uvjet za eliminiranje dezintegracijskih procesa i rješavanje fenomena ”zarobljene države” i podijeljenog društva.

6

Financijske institucije u BiH dominantno su u stranom vlasništvu.

Postignut je značajan napredak u načinu rada, novim proizvodima, tehnologiji, organizaciji i upravljanju. U području financija i financijskih tržišta dominira utjecaj austrijskog i talijanskog kapitala te u manjoj mjeri turskog i ruskog. Do pojave financijske krize i recesije u Americi i Europskoj uniji u BiH je bio primjetan uvoz inozemne akumulacije

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

koja je bila podloga za nastanak kreditnog buma posebno u sektoru stanovništva koji je bio prije svega okrenut uvozu roba široke potrošnje čime se povećavao deficit tekuće bilance i vanjski dug.

7

Bosna i Hercegovina zbog postojanja ”valutnog odbora” nije monetarno suverena država i nije u mogućnosti koristiti se prednostima monetarnog suvereniteta posebno u uvjetima vanjskog šoka. U tom bi smislu bilo nužno redefinirati monetarni sustav koji je do sada bio isključivo orijentiran na stabilnost deviznog tečaja, a preko njega i inflacije. To je, s druge strane, plaćeno visokom nezaposlenošću, slabom konkurentnošću izvoza i rastom vanjskog duga. Centralna je banka Bosne i Hercegovine u sustavu valutnog odbora samo velika mjenjačnica i regulator banaka bez ikakve mogućnosti djelovanja na rast ekonomije. Zbog toga ona ne može ostvarivati niti značajniju emisijsku dobit koja bi mogla značajno pomoći državnom proračunu. Ovo je ozbiljno pitanje koje traži kvalitetne odgovore.

8

Direktne su inozemne investicije u Bosni i Hercegovini proteklih godina simbolične. Zbog ekonomske i političke nestabilnosti strani investitori izbjegavaju ovo područje. Zato bi međunarodne financijske institucije kao i institucije BiH trebale biti predvodnik u procesu investiranja otvarajući time put privatnim investitorima. Prije toga, potrebno je ukloniti brojne birokratske i administrativne prepreke kako bi se ovaj proces dinamizirao.

9

Državni proračuni oba entiteta u BiH nalaze se u teškoj situaciji opterećeni brojnim socijalnim pravima. Unatoč tomu BiH bolje stoji u pogledu veličine javnog duga i proračunskog deficita u odnosu na BDP nego mnoge zemlje članice EU. Državni proračun trebao bi postati snažniji instrument poticanja krupnijih investicija i time djelovati antirecesijski s ciljem povećanja zaposlenosti i BDP-a.

10

U procesu priključivanja BiH u EU ne bi se trebale ponavljati pogreške koje su činile neke druge zemlje. To se prije svega odnosi na nužnost definiranja najvažnijih ekonomskih interesa i dobara koja se ne mogu privatizirati. U procesu privatizacije državnih poduzeća država treba ostati u najvažnijim poduzećima važan dioničar s mogućnošću veta na pojedine odluke. Ostalu državnu imovinu treba privatizirati da ne predstavlja mrtve kapitale ili uzroke pogoršanja državnog proračuna.

11

Jedinstven institucionalni okvir na razini BiH kao bazičnog instituta zaštite klijenata na financijskom tržištu (koji uključuje jednog regulatora u svim segmentima poslovanja financijskih tržišta i institucija, bez entitetskih), pojačao bi povjerenje i olakšao pristup financijskim tržištima. Iz dosadašnjeg neuspjeha ili bolje reći propuštene prilike, treba izvući pouku za kvalitetnu izgradnju financijskog sektora i njegovu afirmaciju, a ne tražiti opravdanje za stagnaciju zadnjih godina.

12

Iz prethodne točke proizlazi da provedene reforme na razini države, otvaraju mogućnost državi da svoje razvojne, odnosno kapitalne projekte financira i iz drugih mogućnost poput državnih ob-

veznica, pri čemu bi se država pojavljivala dvojako, kao investitor i kao emitent vrijednosnih papira.

13

U svrhu jačanja financijskog sektora, povećanja transparentnosti i razvoja, tržišta kapitala moraju poslužiti državi kao servis u nastavku privatizacije preostalog dioničkog kapitala u vlasništvu države.

Ovim bi se dao snažan impuls tržištu u pogledu povjerenja investitora, a burze kao alternativni izvor financiranju u odnosu na banke, dobile bi na značenju.

Geopolitički aspekt:

14

Geopolitički položaj Bosne i Hercegovine pokazuje znatnu ovisnost o međunarodnoj zajednici. Ustanove međunarodne zajednice i Europske unije postigle su značajne rezultate u stabilizaciji mira i demokratizaciji zemlje. Kada nakon 1. srpnja 2013. granice Europske unije dosegnu Bosnu i Hercegovinu potrebno je da predstavnici međunarodne zajednice zajedno s političkim predstavnicima Bosne i Hercegovine izrade cjelovitu strategiju i potaknu ostvarenje brze i efikasne integracije Bosne i Hercegovine u Uniju. Uspješna integracija Bosne i Hercegovine, u kojoj su već prisutne institucije Europske unije, predstavljala bi ključ i uzor za daljnji postupak priključivanja preostalih zemalja jugoistočne Europe.

15

U postupku europske integracije proširenjem europskoga građanstva na stanovnike Bosne i Hercegovine neophodno je izgraditi primjeren demokratski model na osnovi ”konsocijativne” zastupljenosti u kojemu će se osigurati odgovarajuća ljudska i politička prava uz multinacionalni sastav i ravnopravnu zastupljenost svih građana.

Ključna je zadaća političkih elita i svih građana Bosne i Hercegovine da uz pomoć međunarodne zajednice pronađu i ostvare kompromisna demokratska rješenja u skladu s principima potvrđenim u pravnim stečevinama europskih država s multinacionalnim sastavom građana.

16

U svrhu osiguranja državne samostalnosti i funkcionalnosti političkih institucija Bosne i Hercegovine potrebno je nastaviti ustavne reforme i načiniti promjene u odredbama Daytonskoga sporazuma u pravcu razgradnje zasebnih državnih entiteta i jačanja funkcionalnosti zajedničkih državnih institucija i predstavnika.

17

Bosna i Hercegovina povezana je geopolitičkim položajem i sastavom stanovništva sa susjednim zemljama. Odnose treba definirati tako da se isključe teritorijalne pretenzije i presezanja, a omogući svestrana suradnja i uzajamna pomoć u zajedničkim nastojanjima prema europskim integracijama.

18

Geopolitičke pretenzije i utjecaje velikih sila, izražene i potvrđene tijekom povijesti u političkim pregovorima od mirovnih ugovora potpisanih u Srijemskim Karlovcima 1699. i na Berlinskom kongresu 1878. sve do Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995., potrebno je ograničiti i definirati u sklopu strategije koja će Bosnu i Hercegovinu integrirati u politički, pravni i gospodarski okvir Europske unije.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

9 / srpanj 2013.

Aktualno

Sastanak s predstojnicom Državnog ureda za Hrvate izvan RH U Državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, koji je nedavno osnovala Vlada RH, održan je 30. siječnja 2013. sastanak na kojemu su iz Udruge Prsten bili predsjednik i zamjenik: Ivan Lovrinović i Pavo Zubak, te član Predsjedništva Juro Martinović

P

Pripremio: Prsten redstojnica Ureda Daria Krstičević sa suradnicima pozdravila je inicijativu Udruge za sastanak i spremnost na zajedničku suradnju. U uvodnom dijelu izložila je ulogu i zadatke novoosnovanog Ureda i izrazila nadu da će od sada briga za Hrvate izvan Hrvatske i rješavanje njihovih problema biti na puno bolji način organizirano, na jednom mjestu i uz značajan broj profesionalaca koji će raditi na različitim područjima.

Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović je zahvalio predstojnici Ureda na prijemu i spremnosti za suradnju u mnogim segmentima i izrazio zadovoljstvo da je Ured konačno osnovan, te izrazio potporu u ostvarivanju programa i zaželio mnogo uspjeha u radu. Potom je izložio konkretne probleme i otvorena pitanja koja muče Hrvate, kako u Bosni i Hercegovini tako i prognane i iseljene bosanskohercegovačke Hrvate u Hrvatskoj. Teme o kojima se razgovaralo na sastanku: • Razminiravanje zemljišta je veliki problem za povratak na određena područja. Primjerice na području Orašja ima oko 400 hektara terena za razminiranje. U tijeku je akcija za organiziranje donatorskih skupova u Australiji a možda i u Hrvatskoj te Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj s ciljem

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

čišćenja terena, za što već postoji projekt.

• Obnova kuća je također neriješen problem u BiH. Prošle je godine održana donatorska konferencija na kojoj je dogovorena obnova 1800 kuća Hrvata. Nužno je izraditi precizne i kvalitetne kriterije koji će prije svega biti transparentni kao i sam proces obnove jer je dosadašnja praksa vrlo loša zbog političke trgovine na svim razinama.

Takva praksa demotivira ljude i narušava vjeru u napredak i opstanak.

• Izgradnja dodatnog ulazno -izlaznog autotraka na graničnom prijelazu Slavonski Brod. Dodatni autotrak je posebno važan za ljude koji žive u pograničnoj zoni. Cilj je da oni mogu jednostavno otići na svoja imanja u BiH, obavljati što trebaju a da pritom ne gube sate na graničnom prijelazu.

• Osnivanje hrvatske banke u BiH. Dioničari bi mogli biti HBOR, Crkva, poduzeća i građani. Cilj bi bio financiranje razvoja a posebice obiteljskih gospodarstava.

• Otvaranje sveučilišta na području Posavine. Hrvati u BiH imaju dva sveučilišta: u Mostaru i Vitezu (novoosnovano)

dok na području sjeverne Bosne nema hrvatskog sveučilišta. Ono bi u svom sastavu trebalo imati fakultete za strane jezike, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, ekonomiju i poljoprivredu, gdje bi profesori s Osječkog i Zagrebačkog sveučilišta držali predavanja dok se ne odgoje potrebni kadrovi. Cilj je stvaranje snažnog obrazovnog i znanstvenog središta kao glavnog preduvjeta opstanka i razvoja gospodarstva i društva u tom dijelu BiH. Programi bi trebali biti kvalitetni, me-

Mr. sc. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH primila je izaslanstvo Prstena

naslovnica

sadržaj

đunarodni i orijentirani praksi. Cijena studiranja bi bila povoljnija u odnosu na druga središta a kvalitetu bi pratila agencija za visoko obrazovanje te međunarodne akreditirane agencije. Naime, odlazak srednjoškolaca na fakultete u Hrvatsku ili drugdje rezultira time da se oni u pravilu više ne vraćaju.

• Predstavnici Ureda su informirani o konferenciji "Geoekonomski i geopolitički položaj Bosne i Hercegovine – pogled u budućnost" koja će se održati u Sarajevo, 26. travnja 2013., te o okruglom stolu o održivom povratku Hrvata u Republiku Srpsku koji bi se trebao održati ove godine u Banja Luci.

Predstavnici Udruge Prsten izvijestili su Ured i o problemima s kojima se susreću prognani i izbjegli BiH Hrvati u Hrvatskoj. Dogovoreno je da se održi zajednička sjednica na kojoj bi se razmotrili sve posljedice usvojenog zakona o prebivalištu. Također je naglašen problem otkupa i darivanja objekata za smještaj. Uskoro će biti formiran i Savjet Ureda za Hrvate izvan Hrvatske te očekujemo da će u njegovu sastavu biti zastupljena i Udruga Prsten.

prethodna stranica

sljedeća stranica

11 / srpanj 2013.

Aktualno

Predsjednik Hrvatskog sabora primio izaslanstvo UBH Prsten Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko sa svojim savjetnicima i suradnicima među kojima su bili Ivo Jelušić, saborski zastupnik SDP-a i Ivan Šuker, saborski zastupnik HDZ-a primio je 6. ožujka 2013. na radni sastanak izaslanstvo UBH Prsten

P

Pripremio: Prsten redsjednik Sabora Josip Leko zaželio je dobrodošlicu našem izaslanstvu i otvorio tri važna pitanja za raspravu na sastanku: 1) Demografske promjene u BiH i slaba percepcija značenja BiH kao demografskog bazena Hrvatske, 2) Utjecaj ulaska Hrvatske u EU na položaj Hrvata u BiH i 3) Posljedice uvođenja Zakona o prebivalištu i drugih zakona koji se odnose na Hrvate iz BiH. Na početku radnog sastanka članovi Prstena upoznali su predstavnike Sabora s misijom i vizijom Udruge Prsten i najvažnijim aktivnostima koje provodi. Predsjednik Sabora je izrazio zadovoljstvo što će Udruga svoje djelovanje proširiti na područje čitave BiH. Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović je naglasio da Udruga želi aktivno sudjelovati u obrani interesa hrvatskog naroda u BiH i da očekuje još odlučniji utjecaj službene hrvatske politike kada su u pitanju vitalni interesi hrvatskog naroda koji je u posljednjem ratu doživio egzodus. Predsjednik Sabora je pohvalio dosadašnje napore koje čini Udruga i naglasio da ne treba bježati i od pitanja koja su političke naravi jer je u demokratskom društvu svima otvorena mogućnost za izražavanje stavova i mišljenja. Naglasio je da je u Hrvatskoj loša slika o tome što se

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Izaslanstvo UBH Prsten u kojem su bili Ivan Lovrinović, Bruno Iljkić, Branka Martinović i Branko Barbić

događa u BiH, a posebice o položaju Hrvata, broju prognanih, izbjeglih, broju povratnika, njihovim problemima u BiH i Hrvatskoj itd. Zamolio je Udrugu da tim pitanjima posveti još veću pozornost i javnost senzibilizira na postojeće probleme i upozna je s realnom situacijom. Ivan Lovrinović je naglasio da u vodećim medijima, a posebice javnoj televiziji u Hrvatskoj nema dovoljno pro-

stora i emisija za upoznavanje građana s realnom situacijom i položajem Hrvata u BiH. Zbog toga je ponekad prisutno nerazumijevanje, ali i namjerno stvaranje krivih predodžbi o Hrvatima iz BiH. Tijekom daljnjeg razgovora izaslanstvo Udruge složilo se s predsjednikom Sabora da hrvatski narod prema Daytonskom sporazumu nije ravnopravan, posebice zbog lošeg izbornog

naslovnica

sadržaj

zakona jer hrvatske predstavnike u ključne institucije vlasti dominantno biraju druga dva naroda.

Također je bilo riječi o problemima ostvarivanja drugih prava u svakodnevnom životu i održivom povratku i ostanku Hrvata u krajevima u kojima su oduvijek živjeli.

Treća tema razgovora bila je vezana za Zakon o prebivalištu i ostale zakone koji utječu na položaj Hrvata iz BiH u Hrvatskoj. Predsjednik Sabora je istaknuo da je hrvatsko državljanstvo temelj za sva druga prava i da se ono ne može oduzeti. Također je naglasio važnost međudržavnih sporazuma Hrvatske i BiH u ostvarivanju pojedinih prava koja postaju problem zbog određenih zakonskih promjena. Naglasio je da osobe ne mogu imati dva prebivališta i da to stvara zbrku u svakom pogledu.

Tijekom razgovora svi su se nazočni složili o potrebi utvrđivanja vlasništva izbjeglica i prognanika u Bosni i Hercegovini.

U pogledu skorog ulaska Hrvatske u EU izaslanstvo Prstena je istaknulo problem prijelaza granice i gužvi koje će se stvarati i zatražilo moguća rješenja kako bi se to izbjeglo. Također je bilo riječi o obnovi stambenih objekata, režimu malograničnog prometa te utjecaju ulaska Hrvatske u EU na premještanje dijelova proizvodnje hrvatskih poduzeća u BiH.

prethodna stranica

sljedeća stranica

12 / srpanj 2013.

Aktualno Novi zakoni u RH

Rasprava o primjeni novog Zakona o prebivalištu U konferencijskoj dvorani tvrtke AutoZubak održana je 26. ožujka 2013. 52/3. sjednica proširenog sastava Upravnog odbora Udruge bosanskih Hrvata Prsten na kojoj se tematski raspravljalo o novom Zakonu o prebivalištu i njegovoj implementaciji Pripremio: Prsten

N

a početku sjednice gostima i članovima Upravnog odbora Udruge Prsten pozdravnim govorom obratio se predsjednik Udruge prof. dr. sc. Ivan Lovrinović naglasivši značenje i važnost predstavljanja seta novih zakona koji su doneseni posljednjih mjeseci u Hrvatskom saboru, a čija primjena ima utjecaj na status hrvatskih državljana koji žive ili se odlučuju na život izvan Republike Hrvatske iz različitih razloga kao što je posao, studiranje itd. Uvodno izlaganje o ciljevima, razlozima donošenja tih zakona i implementaciji Zakona o prebivalištu koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012. održao je potpredsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog sabora Ivo Jelušić. Na brojna praktična pitanja o problemima s kojima se susreću građani odgovarali su pomoćnica ministra za upravne i inspekcijske poslove MUP-a Ines Krajčak, voditelj Službe za upravne poslove MUP-a RH Miroslav Maretić i uvodničar Ivo Jelušić. U svom je izlaganju Jelušić kazao je kako u posljednjih nekoliko mjeseci u Hrvatskom saboru donesen čitav niz zakonskih rješenja s ciljem uređenja uočenih problema u biračkim popisima za državne i lokalne izbore. S tim u vezi doneseni su: Zakon o registru birača, Zakon o prebivalištu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakon o lokalnim izborima, koji su stupili na snagu 29. prosinca 2012. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je željela, a i obvezna je urediti registar birača koje odgovara realnom stanju na terenu. U ovoj i idućim godina, istaknuo je Je-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Pomoćnica ministra za upravne i inspekcijske poslove MUP-a Ines Krajčak odgovarala je na pitanja o primjeni novog zakona

lušić, u Republici Hrvatskoj održavat će se cijeli niz izbora. U travnju ove godine birat će se zastupnici u Europski parlament, a u svibnju su lokalni izbori na kojima će se birati predstavnici u tijelima lokalne i područne samouprave. U 2014. godini birat će se ponovno, na redovitim eu-izborima, hrvatski predstavnici u Europski parlament, te na jesen predsjednik RH, a 2015. imamo pak redovne izbore za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Stoga je bilo nužno da se urede

registri birača, jer nije isti registar birača za sve izbore. A za to je bilo potrebno zakonski, pa onda i u praksi, urediti statuse prebivališta hrvatskih državljana jer iz tog statusa proizlazi status u registru birača.

Prema pozitivnim ustavnim i zakonskim rješenjima uređeno je da na državnom referendumu i državnim izborima ( izbori za predsjednika RH i za Hrvatski sabor) sudjeluju svi hrvatski državljani, dakle svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo bez obzira gdje žive, u Hrvatskoj

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

13 / srpanj 2013.

Aktualno Novi zakoni u RH

ili izvan nje. Predstavnike lokalne i područne samouprave, dakle na lokalnim izborima, biraju samo osobe koje imaju prebivalište u toj jedinici (općini, gradu, županiji), što podrazumijeva da u mjestu prebivališta koje im je upisano na osobnoj iskaznici zaista i žive. Novost je da ulaskom u Europsku uniju svi građani EU koji imaju prebivalište u RH mogu sudjelovati na lokalnim izborima kod nas, ali isto tako i naši državljani na lokalnim izborima u drugim zemljama EU, ali ne i na državnim. Dakle, nisu isti registri birača za lokalne i za državne izbore. Svi hrvatski državljani koji žive u RH glasuju po mjestu prebivališta na državnim izborima, a državljani izvan RH glasuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima za 12. izbornu jedinicu, u kojoj se biraju tri zastupnika u Sabor. Popis stanovništva obavlja se jednom u 10 godina i on ne odražava realno stanje koje se mijenja svakodnevno migracijama građana i on nije relevantan za registre birača. Jedan od argumenata za donošenje Zakona i preciznog utvrđivanja prebivališta i državljanstva, pa onda i prava na osobne dokumente (osobna iskaznica i putovnica) dolazi nažalost zbog činjenice da određen broj pripadnika kriminalnih skupina iz šire regije, o čemu možemo čitati u medijima, imaju hrvatsko državljanstvo, putovnice i osobne iskaznice. To daje lošu sliku o Hrvatskoj i mogu nam otežavati ulazak u schengenski režim slobode kretanja. Potrebno je, zatim, provjeriti sve sumnjive podatke o osobama starijim od npr. 100 godina, stanovima i kućama u kojima je prijavljeno po 50 osoba, osobama prijavljenim na nepostojećim adresama, itd. Istaknuo je da se u medijima mogu pročitati članci o prijeporima jesu li ovi zakoni upereni protiv Hrvata iz BiH ili Srba koji žive izvan RH. Ovi zakoni, istaknuo je Jelušić, nisu upereni ni protiv koga, i nije im cilj kršiti ičija Ustavom zajamčena prava slobode kretanja i nastanjenja.

Naprotiv, prilikom izrade zauzet je stav da svi hrvatski državljani bez obzira žive li u Hrvatskoj ili izvan nje (u BiH ili drugoj zemlji) imaju ista prava u RH, da imaju pravo nastaniti se u bilo kojem mjestu i Hr-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Uvodničar Ivo Jelušić, saborski zastupnik, predstavio je novi Zakon o prebivalištu te kompletnu zakonsku problematiku kojom se bavi

Voditelj službe za upravne poslove MUP-a RH Miroslav Maretić odgovorio je na pitanja o trošarinama, uvozu automobila, vozačkim dozvolama

vatskoj, prijaviti prebivalište i dobiti osobne dokumente. Jedini uvjet je taj da tu zaista i žive. Cjelokupna nacionalna politika mora definirati ciljeve: što želimo s Hrvatima izvan RH, a posebno s Hrvatima u BiH? Smatram da je interes Hrvatske da Hrvata u BiH bude što više, a ne što manje, i da njihov politički, gospodarski i ukupni položaj bude što jači i bolji. Jer BiH je država i Hrvata. Stoga se Republika Hrvatska brine i brinut će se da život Hrvata u BiH bude perspektivan i što bolji. Konkretan primjer koji to potvrđuje jest da su u posljednjem državnom proračunu RH mnoge stavke rashoda rezane, a pomoć Hrvatima u BiH uvećana. Pomoć u izgradnji bolnica, škola i infrastrukture u BiH omogućit će Hrvatima da bolje žive – poručio je Ivo Jelušić. Zbog ovog Zakona se ne treba stvarati dojam da Hrvati iz BiH gube neka stečena prava u RH. Oni i dalje imaju neotuđivo pravo na hrvatsko državljanstvo temeljem kojeg uvijek mogu dobiti hrvatsku putovnicu, prebivalište i osobnu iskaznicu i druge dokumente u RH, u slučaju da se žele preseliti u Hrvatsku zbog posla, obrazovanja ili drugih osobnih razloga. Dakle, nema potrebe plašiti Hrvate u BiH, te ih zbog straha od gubljenja prebivališta u Hrvatskoj fiktivno ili stvarno ”tjerati” iz BIH. Naprotiv, želimo da ako žive i žele živjeti u BiH, da ondje i o(p)stanu i da im Hrvatska u tome pomogne. Popis stanovništva u BiH u listopadu 2013. pokazat će da je broj Hrvata u BiH nažalost i bez toga gotovo prepolovljen. Danas u BiH živi prema procjenama oko 450 tisuća Hrvata, što je za oko 300 tisuća manje u odnosu na prijeratne službene podatke.

Pitanja i odgovori

Nakon predstavljanja zakona predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova Ines Krajačak, pomoćnica ministra za upravne i inspekcijske poslove MUP-a i voditelj Službe za upravne poslove MUP-a RH Miroslav Maretić kazali su da svakodnevno primaju brojne upite građana o primjeni novog Zakona o prebivalištu i provjeravaju svoje statuse pa je pozvala sve koji neće dobiti ovim putem odgovore na svoja pitanja da ih pošalju na kontakte Ministarstva.

Pitanje: Kupio sam zemljište na kojem se prije nalazila kuća u kojoj su i dandanas prijavljene osobe koje dobivaju nekakvu poštu.

Mogu li ih ikako odjaviti?

Odgovor: Novi Zakon o prebivalištu za razliku od starog koji nije nudio ovu mogućnost omogućava vlasnicima da odjave osobe sa svoje adrese.

Pitanje: Mnogi građani imaju dvije osobne iskaznice. Sve češće ljudi javljaju da dobivaju kazne zbog dvostrukog prebivališta u RH i BiH. O čemu je riječ?

Odgovor: Osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u RH moraju i živjeti u mjestu i na adresi prijavljenog prebivališta, ili u mjestu boravka. U slučaju privremenog odlaska izvan RH, koji će potrajati dulje od godinu dana radi obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera i vezani su za određeno razdoblje, dugotrajnog liječenja i drugih razloga, svoj odlazak moraju prijaviti policijskoj upravi ili postaji na čijem području imaju prijavljeno prebivalište.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

14 / srpanj 2013.

Aktualno Novi zakoni u RH

Svaka osoba koja živi u inozemstvu dužna je prijaviti privremeni odlazak i navesti razloge odlaska Ukoliko to ne prijave policijskoj upravi ili postaji prije odlaska izvan RH, mogu se javiti diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH u inozemstvu, kako bi prijavili svoj privremeni odlazak izvan RH. O razlozima privremenog boravka izvan Republike Hrvatske moraju priložiti odgovarajuću dokumentaciju.

Ako osoba u inozemstvu ostane i nakon proteka pet godina od dana kad je prvi put prijavila svoj privremeni odlazak, dužna je to ponovno prijaviti (policijskoj upravi ili postaji neposredno ili putem diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske na čijem području boravi u inozemstvu), a u slučaju dužeg ostajanja u inozemstvu prijavu mora obnavljati svake tri godine i prilagati dokumentaciju o razlozima boravka izvan Republike Hrvatske (nakon prve prijave privremenog odlaska u inozemstvo prijavu mora obnavljati nakon proteka pete, osme, jedanaeste… godine boravka u inozemstvu). Nakon povratka u Republiku Hrvatsku, osoba o povratku mora obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području ima prijavljeno prebivalište.

Pitanje: Jesmo li u prekršaju ako imamo dvije osobne iskaznice u RH i BiH? Odgovor: Hrvatski zakon ne omogućava dva prebivališta. Osoba koja ima prijavljeno prebivalište u RH mora na toj adresi i živjeti i u tom slučaju ima pravo i obvezu ishoditi hrvatsku osobnu iskaznicu. Hrvatski državljanin koji u nekom mjestu i na adresi u Republici Hrvatskoj privremeno boravi dužan je prijaviti boravište. Kako je ovo

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

pitanje regulirano u BiH, nije nam poznato.

Pitanje: Trideset godina živim izvan RH, ali ovdje imam prebivalište. Nikad nisam imao obvezu javiti se na policiju. Imam sve dvostruke dokumente putovnicu, vozačku i osobne iskaznice i dvojno državljanstvo.

Odgovor: Stari Zakon nije propisivao obvezu prijave privremenog boravka izvan RH. Privremeni boravak izvan Republike Hrvatske morate do 29. prosinca 2013. prijaviti policijskoj upravi ili postaji na čijem području imate prijavljeno prebivalište ili diplomatskoj misiji - konzularnom uredu Republike Hrvatske na čijem području boravite u inozemstvu te im o razlozima privremenog boravka izvan Republike Hrvatske morate priložiti odgovarajuću dokumentaciju. Hrvatsku putovnicu kao hrvatski državljanin možete i dalje zadržati. Osoba koja ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, a izvan Republike Hrvatske se nalazi privremeno, ima pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu. Prema propisima EU osoba može imati samo jednu vozačku dozvolu.

Pitanje: Radim u RH i u BiH. Imam dvostruke dokumente. Plaćam porez u obje države. Koji je moj status?

Odgovor: Novim Zakonom prebivalište je definirano kao mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Osoba može imati prebivalište u Republici Hrvatskoj ako se u nekom mjestu u Republici Hrvatskoj nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese.

Prema tome osoba mora sama odlučiti gdje će se trajno nastaniti i prijaviti prebivalište te gdje privremeno boravi, u kojem slučaju je dužna prijaviti boravište.

Pitanje: Kako postupiti u slučaju kad imamo dvije vozačke dozvole npr. njemačku i hrvatsku, u obje je zabilježeno postojanje druge dozvole kako bi se spriječila zloupotreba druge vozačke u slučaju oduzimanja vozačke, i imamo vozilo npr. njemačkih registarskih tablica.

Odgovor: U ovom slučaju imamo usklađenje s propisima i direktivama u EU. Registracija mora biti usklađena s dokumentacijom i pripadati jednoj zemlji. U suprotnom je riječ o carinskom prekršaju.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

15 / srpanj 2013.

Aktualno: Novi Aktualno Lokalni zakoni izbori u RH u BiH 2012.

Pitanje: Mogu li voziti vozilo iz Hrvatske s bh. vozačkom dozvolom?

Odgovor: Hrvatski državljanin koji iz inozemstva dođe u Republiku Hrvatsku može upravljati motornim vozilima na osnovi važeće inozemne vozačke dozvole za vrijeme do godinu dana od dana ulaska u Republiku Hrvatsku. Nakon toga u policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište mora zatražiti zamjenu inozemne vozačke dozvole hrvatskom vozačkom dozvolom i to vozačkom dozvolom za upravljanje onom kategorijom vozila u koju spadaju vozila za čije je upravljanje ovlašten inozemnom vozačkom dozvolom. Inozemna vozačka dozvola može se zamijeniti hrvatskom vozačkom dozvolom ako je važeća ili ako joj je rok važenja protekao najviše šest mjeseci.

Pitanje: Može li Hrvat iz BiH koji ima hrvatsko državljanstvo doći raditi u RH, ako nema prebivalište?

Odgovor: Radno zakonodavstvo u RH kao uvjet za rad u javnim ustanovama traži hrvatsko državljanstvo, što znači da Hrvati iz BiH mogu raditi u javnim službama. U privatnom sektoru poslodavac u potpunosti odlučuje o radnicima.

Pitanje: Koja je novina u odnosu na stari Zakon koji je predviđao privremeni boravak do 30 dana, i trajni boravak na duže od 30 dana?

Odgovor: Novi Zakon definira boravište kao mjesto i adresu u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi zbog obrazovanja, zaposlenja na određeno vrijeme ili obavljanja funkcije za koju osoba ima vremenski ograničen mandat. Boravište se prijavljuje ovlaštenoj policijskoj upravi ili postaji ako traje dulje od tri mjeseca.

Boravište u Republici Hrvatskoj mogu imati i hrvatski državljani koji imaju prebivalište u inozemstvu, a u Republici Hrvatskoj borave duže od tri mjeseca radi školovanja, posla, liječenja i sl.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Pitanje: Trenutačno živim u Rijeci gdje imam stan. U BiH sam obnovio kuću. Imam dvije osobne i vlasništvo u obje zemlje.

Odgovor: Vlasništvo i imovina nisu vezani za prebivalište. Ulaskom u EU državljani EU mogu kupovati bilo gdje u Europskoj uniji.

Kontakti MUP-a RH za upite građana su: Ministarstvo unutarnjih poslova, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, Tel.: 00 385 1 6122 111, e-mail: pitanja@mup.hr, policija@mup.hr, www.mup.hr Više informacija: sa službenih stranica MUP-a Građanin koji se iseljava iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi dužan je prije iseljenja odjaviti prebivalište u policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište. Ako propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem mjerodavne diplomatske misije –konzularnog ureda Republike Hrvatske u toj državi.

Građani su dužni kada privremeno odlaze izvan Republike Hrvatske na razdoblje dulje od godinu dana u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera i vezani su za određeno vremensko razdoblje, dugotrajnog liječenja i drugih razloga, o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području

imaju prijavljeno prebivalište. Ako o privremenom odlasku propuste obavijestiti policijsku upravu ili postaju prije svojeg odlaska u inozemstvo, obavijest mogu dostaviti i putem mjerodavne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske na čijem području borave u inozemstvu. O razlozima privremenog boravka izvan Republike Hrvatske moraju priložiti odgovarajuću dokumentaciju.

Prema građanima za koje policijska uprava ili postaja u postupanjima iz svoje mjerodavnosti utvrdi da ne žive u mjestu i na adresi prijavljenog prebivališta ili ako o tome dobiju obavijest od tijela javne vlasti ili zainteresiranih pravnih ili fizičkih osoba, pokretat će se postupci odjave po službenoj dužnosti iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu. Postupci odjave pokretat će se prema osobama za koje se ispostavi da na prijavljenoj adresi nisu nikad živjele kao i prema osobama koje su živjele na adresi prijavljenog prebivališta, ali su odselile u neko drugo mjesto u Republici Hrvatskoj ili su iselile iz Republike Hrvatske, a nisu prijavile promjenu prebivališta, odnosno odjavile prebivalište u Republici Hrvatskoj…

(Više o Zakonu o prebivalištu možete saznati na stranicama: www.mup.hr ili poslati upit u vezi vašeg problema.)

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

16 / srpanj 2013.

Aktualno Povratak i opstanak Hrvata u BiH

Dvadeset godina poslije: želja za rodnom grudom nikada ne jenjava Želja za povratkom postoji. Ljudi, djeca, obitelji koje su živjele u svojim domovima u gradovima i selima Bosanske Posavine nikada, da nije bilo ratnih okolnosti i stradanja ne bi ni otišle. Danas, dvadeset godina poslije rata – 95 posto hrvatskih kuća, škola, bolnica, pošta, zjapi srušeno do temelja, spaljeno, zaraslo u šikaru. Postoji također želja i volja jednog broja ljudi da se ta sablasna situacija promijeni i da se život u hrvatska sela i kuće vrati. Vađenje CIPS-ovih osobnih iskaznica osnova su za budućnost Hrvata u BiH Pripremio: Prsten

G

otovo svaka obitelj koja je živjela do rata u Bosanskoj Posavini u razgovoru svjedoči o kvaliteti života koji je imala, standardu i zaposlenju. Velikim kućama i imanju koji su stečeni vrijednim i poštenim radom. Na seoskim imanjima bilo je mnoštvo tradicionalnih zanata koji su omogućavali vještim majstorima ugled i ugodan život od vlastita rada.

Dovoljno je otići i posjetiti taj kraj i vidjeti plodnu zemlju na kojoj uspijevaju brojne kulture, livade za ispašu domaćih životinja, brežuljkasti idilični krajolik koji se proteže čitavom Posavinom. Gradove i njihove stanovnike koji se, preostalom poslije rata industrijom, bore protiv krize. Uz puno dobre volje, tolerancije i prihvaćanja suživota tri konstitutivna naroda, ima nade i mogućnosti za povratak i opstanak onih koji to žele.

Strategija povratka i opstanka trebala bi, u najmanju ruku, voditi računa o obnovi srušene obiteljske kuće u kojoj je moguće živjeti, zaposlenju članova obitelji (u slučaju rada na zemlji potrebni su traktori i dr. mehanizacija za poljoprivredu), školi za djecu, zdravstvenoj skrbi i za mlade i za starije. I o vrtićima, lokalnim autobusnim linijama za učenike, zaposlene, otvaranju radnih mjesta, samozapošljavanju i dr.

Prijeratna infrastruktura: škole, bolnice, pošte, kuće, ceste, srušene su i oštećene. Proteklih godina u općinama gdje je bilo ob-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Predstavnici Udruge mladih povratnika u Bosansku Posavinu na čelu s Josipom Brezickim godinama su aktivni u nastojanju da pomognu povratnicima u opstanku u svojim povratničkim domovima pokazali su nam stanje na terenu i uništenu zgradu osnovne škole u selu Modran koju planiraju obnoviti

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

17 / srpanj 2013.

Aktualno Povratak i opstanak Hrvata u BiH

Milica i Zlatko Pavlović žive na poljoprivrednom obiteljskom imanju u Kulašima pokraj Prnjavora

Zimus im je stardao plastenik u prirodnoj nepogodi, a za popravak nemaju vlastitih sredstava

Zlatko Pavlović već godinama volonterski pomaže svima koji se žele vratiti i obnoviti svoje kuće. Obilazi urede, skuplja dokumentaciju i sve ostalo

nove škola, kuća - najčešće istodobno povratničke obitelji nisu imale zaposlenje i prihode za život, ili se u selo s obnovljenom školom nisu vratile obitelji s djecom nego samo starije osobe u mirovini. Život bez struje, bez lokalnih autobusnih linija, pokraj minskog polja na metar od kuće za brojne povratnike je realnost.

Kako bi veliki trud uložen u realizaciju povratka i opstanka u BiH bio uspješan potrebna je dobra suradnja općina, resornih ministarstava u Federaciji i Republici Srpskoj, nevladinih udruga (Udruga mladih povratnika Bosanske Posavine, Udruga Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu Feniks, Udruga bosanskih Hrvata Prsten i mnogih drugih) u kojima organizirano djeluju oni koji su zainteresirani za rad na povratku, obnovi kuća i svog mjesta.

Za svaki dokument, predavanje zahtjeva, dolazak u grad gdje je npr. u ratu stradala gruntovnica, pojedincu, koji živi izvan BiH potrebno je i nekoliko puta dolaziti, što je mnogim ljudima u teškim životnim uvjetima života i visokoj dobi financijski izdatak i veliki napor bez pomoći druge mlađe osobe. Ljudi se nerijetko žale da ih službenici na šalterima šalju ”od vrata do vrata”, i sve to hodanje rezultira neobavljenim poslom. Ljudi se često žale i na natječaje koji traju prekratko i samo oni koji su upućeni mogu se za njih pripremiti, natječaji za obnovu nekad se odnose na fasadu, nekad na manje iznose koji nisu dostatni za obnovu kuće kakva je bila prije, ili dimenzije kuća za kompletnu obnovu nisu ni blizu dimenzijama

prijeratnih kuća. Čovjeku je tada jedino rješenje prihvatiti činjenicu da će živjeti u kući od npr. 56 m2 a imao je kuću od 130 m2.

kupljenu dokumentaciju te je s povratnicom šalje na natječaje za obnovu kuća u Sarajevu. – U Kulašima je prije rata bilo 267 hrvatskih stambenih jedinica u kojima je živjelo oko 1600 osoba. Za vrijeme rata ostalo je samo sedam obitelji. Moja je obitelj oduvijek bila u prijateljskim odnosima s biskupom Komaricom i on je predložio da na volonterskoj bazi pomognem župi. Do 2012. obnovljeno je 35 stambenih jedinica. Jedna je obitelj zbog nedostatka posla prodala kuću i opet otišla. Obnova kuća je u ovom kraju kasnila minimalno tri godine. Svim izbjeglim i protjeranim osobama imovina je bila privremeno oduzeta i trebali su dobiti rješenje o povratu imovine preko institucije ombudsmana u Sarajevu. Potom su zahtjeve ponekad predavali posebno muž, a posebno žena pa je znalo doći i po dva zahtjeva za jednu kuću. U kućama u kojima su se nalazile izbjeglice su u Elektrokrajini promijenili vlasnike priključaka i sebe upisali. Nakon pada Knina 1995. organizirano je iseljavanje Hrvata za Hrvatsku. Uz malu naknadu ljudi su prodavali imovinu i odlazili – objašnjava Zlatko.

Do srpnja 2012. prikupio je i osobno poslao 29 kompletiranih zahtjeva za Kulaše na novi natječaj za obnovu kuća. Podnositelji zahtjeva imaju problem kad trebaju izvaditi potvrdu iz MUP-a da su do 30. travnja 1991. živjeli u BiH, jer su se ljudi zbog posla često odjavljivali i privremeno prijavljivali u mjestu gdje su radili. U tom slučaju, prema dobivenim informacijama, ispunjava se obrazac o

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Volonteri odrađuju lavovski posao

U Kulašima pokraj Prnjavora žive Zlatko i Milica Pavlović. Prije rata radili su u Sisku, a zbog Zlatkovih starih i bolesnih roditelja vratili su se živjeti 1990-te u Kulaše. Čitav rat su proveli u BiH. Zlatko (60), po zanimanju elektroinstalater, bavi se zajedno sa suprugom Milicom poljoprivredom na obiteljskom poljoprivrednom imanju.

Posjeduje certifikat za uzgoj zdrave hrane i upoznat je s postupkom ekološke proizvodnje. Na imanju drže svinje i piliće. Zasadili su 0,5 ha mladog voćnjaka jabuka i šljiva od kojih proizvode domaću rakiju bez metilnog alkohola. Ova rakija je zdrava i ne postoji opasnost od sljepila. Zbog velikog broja dijabetičara u BiH krenuli su s uzgojem stevije iz reznice, pa sada s velikim interesom prate vijesti i razvoj situacije o zabrani uzgoja stevije u Hrvatskoj. Veliku materijalnu štetu uzrokovala im je prirodna nepogoda, zimus im je vjetar uništio tri plastenika, a popravak je vrlo skup. Od poljoprivrede žive pa bi svaka pomoć oko popravka plastenika bila od velike pomoći.

Zlatko Pavlović svu svoju energiju, znanje i dobru volju ulaže u pomoć osobama koje se žele vratiti i obnoviti kuće, posebice oko prikupljanja dokumentacije. Volonterski, u vlastitom angažmanu obilazi matične urede, MUP i dr. urede. Prikuplja ili pregledava pri-

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

18 / srpanj 2013.

Aktualno Povratak i opstanak Hrvata u BiH

Osnovnoškolac Daniel Đaković pohađa vjeronauk jedan put mjesečno u sklopu nastavnog programa

Sastanak kod predsjednika Skupštine Općine Derventa Joze Barišića

Slavica i Josip Grlić, povratnička su obitelj iz Njemačke čiji osmogodišnji sin nema riješen prijevoz iz svog sela do osnovne škole u Derventi

dva svjedoka koji potvrđuju da je osoba živjela u BiH prije tog datuma. G. Pavlović planira osnovati udrugu s ciljem postizanja još boljih rezultata u radu oko povratka. Na kraju posjeta Kulašima svratili smo u Osnovnu školu ”Ivo Andrić” u kojoj smo upoznali Daniela Đakovića (12), učenika 6. razreda. Obitelj Nikole Đakovića je povratnička obitelj. Otac je zaposlen na željeznici, a dječaku je organizirano pohađanje vjeronauka jednom mjesečno u sklopu nastavnog programa.

imaju. Kazao je kako Hrvati kao konstitutivan narod imaju svoja prava koja im nitko ne smije kršiti. Od prijeratnog broja Hrvata u Derventi, danas ih je samo 1000. U Republici Srpskoj nema hrvatskog nastavnog programa pa hrvatska djeca uče prema srpskom školskom programu. Hrvatska djeca pohađaju osnovne škole ”19. april” i ”Nikola Tesla”.

Sva društvena imovina postala je za vrijeme rata vlasništvo RS-a. Sada se Zakonom o restituciji, imovina može dati u zakup ili prodati na javnom natječaju. Općina u svom proračunu ne planira obnovu kuća, ali razmatra zahtjeve u obnovi prateće infrastrukture.

Obnove kuća su obuhvaćene Regionalnim stambenim projektom u sklopu kojeg je planirana obnova oko 40 kuća u Derventi. U Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH do sada je pristiglo oko 3000 zahtjeva. Natječaj je otvoren do svibnja 2013. Prijave pristižu svakog dana. Pohvalio je rad Udruge Feniks koja je vrlo aktivna u radu na terenu. Razgovaralo se i o potrebi instituta prekograničnih općina koje bi omogućile mnogim Hrvatima koji imaju i obrađuju svoju zemlju u BiH da mogu npr. krumpir, rajčice i drugo voće i povrće prenijeti za vlastite potrebe preko granice. Zbog carinskih propisa to je zasad nemoguće i djeluje nestimulativno za obrađivanje zemlje.

Kao predsjednik Skupštine Općine Derventa Barišić je poručio svim građanima i poduzetnicima u RH kako su uvjeti poslovanja u RH i BiH isti, a porezi su u BiH čak i niži. BiH je članica CEFTA-e.

U pogledu sigurnosti statistike pokazuju da su naseljena mjesta sigurnija od napuštenih u kojima su česte provale.

Pravo na socijalnu i zdravstvenu skrb u visini od 100 KM imaju sve nezaposlene osobe, a odjava u RH nije uvjet za prijavu u BiH.

Dijalog i suradnja ključni su za povratak i opstanak

U prostorijama Općine Derventa 24. veljače 2013. predstavnike Udruge mladih povratnika Bosanske Posavine Josipa Brezickog, Udruge bosanskih Hrvata Prsten Marjana Biškića, Ivanu Kolovrat i Zlatka Pavlovića primio je predsjednik Skupštine Općine Derventa Jozo Barišić. U dvosatnom radnom sastanku predsjednik Barišić odgovarao je na sva aktualna pitanja koja su zanimala predstavnike udruga koji se bave problematikom povratka Hrvata u BiH. Pohvalio je organiziranost udruga koje se bore s problemima povratka, te Vladu RH koja provodi vlastite programe obnove i naveo neke od problema s kojima se ljudi susreću i javljaju gradskim vlastima. Istaknuo je kako je jedinstvo i suradnja među povratnicima najvažnija i trebali bi jedan drugom pomagati. Unatoč kriznim vremenima Općina Derventa porezima puni kompletan proračun. Kazao je kako industrija koja je opstala nakon rata radi s dobrim rezultatima, posla

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Popis stanovništva i porez na nekretnine

Što se tiče aktualnog popisa stanovništva koji će se održati u listopadu 2013. – riječ je o prvom poslijeratnom popisu stanovništva nakon 22 godine. Prikupit će se prvi službeni statistički podaci koji će služiti kao temelj za sva daljnja ekonomska, politička, sociološka i društvena planiranja. Svi koji imaju CIPS moći će se popisati.

Naveo je podatak da je u Derventi izvađeno oko 2500 CIPS-ovih osobnih iskaznica što je tek 10 posto u odnosu na prijeratni broj Hrvata. Jedno od legitimnih pitanja koji se tiču popisa domaćinstava jest i kako će biti popisana domaćinstva gdje kuće nisu obnovljene i nema nikog tko bi dočekao popisivača? Bošnjaci su dali prijedlog da se popišu i osobe koje žive izvan BiH. Ravnatelj Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović 21. veljače 2013. objavio je da će se na stranicama Agencije nalaziti popisnica sa setom pitanja za sve osobe koje duže od 12 mjeseci ne žive u BiH koja će se moći skinuti i poštom poslati na adresu Agencije. Metodologiju i izgled popisnice definirat će se u idućem razdoblju, objavila je internetska stranica www.feniks.ba.

Sva zemlja koja se ne obrađuje podliježe porezu na nekretnine

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

19 / srpanj 2013.

Aktualno Povratak i opstanak Hrvata u BiH

"Dobra volja i malo organizacije, dovoljni su kako bi se riješili gorući problemi ovog kraja", kazao je Stipo Barišić iz Udruge mladih povratnika

i ima dosta ljudi koji su dobili rješenje o plaćanju poreza. Potrebno je, stoga, podići dodatni obrazac u kojem se prijavljuje obrađivanje zemlje ili podatak da je zemlja dana u zakup.

Projekt obnove srušene škole u Modranu

Nakon sastanka u općini, predstavnici Udruge mladih povratnika Bosanske Posavine koja broji oko 140 članova obišli su područje Modrana. Na čelu s Josipom Brezickim, koji već godinama 2-3 puta tjedno putuje iz Zagreba u BiH, svi članovi rade volonterski.

Ljudi poput Zlatka Pavlovića, aktivnih članova udruga, i svih koji obilaze obitelji na terenu i pomažu im prebroditi brojne administrativne prepreke, prikupiti potrebnu dokumentaciju i ostvariti njihova prava odrađuju iznimno važan posao bez kojeg praktički ne bi ni bilo povratka. Ako iza ovako malog postotka povratnika stoji lavovski posao – pitanje je kakav bi bio povratak bez ljudi koji ulažu i zadnji atom snage u ostvarivanje misije: povratka Hrvata u Bosansku Posavinu.

Tog sunčanog zimskog dana u Derventu je došao Josip Ivančić u pratnji sina Stipice. Postupak predaje zahtjeva za CIPSovom iskaznicom nije se pokazao nimalo lakim zadatkom. Josip je rođen u Modranu. Iz Dervente su ga službenici poslali u Veliku Sočanicu pa natrag u Derventu. Pet sati provedenih u prikupljanju potrebne dokumentacije ga je iscrpilo. Još jednom mora dolaziti po osobnu iskaznicu.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Neobnovljene zgrade i obiteljske kuće nisu rijedak prizor u RS-u, a tom prizoru ide u prilog i podatak o samo 5 posto hrvatskih povratnika u tom entitetu

– Godinama su naši ljudi slali dokumentaciju za obnovu stambenih jedinica. Službenici u RS-u uopće nisu obrađivali pristigle zahtjeve. Tek 2006. godine, 13 godina nakon sukoba, uz prisustvo novinara i kamermana Federalne televizije i predstavnika međunarodne misije OESS-a službenici u institucijama počinju s obradom prvih zahtjeva za obnovu porušenih kuća. Ulažemo silan trud na terenu, pomažemo ljudima, obilazimo ih. Bilo bi nam jednostavnije u realizaciji naših planova kad bismo osposobili i stavili u funkciju u ratu uništenu zgradu škole u Modranu – objašnjava Brezicki.

Nekadašnja zgrada pošte, policije, škola potpuno su uništeni.

U Modranu je tek nekoliko obnovljenih kuća. U jednoj od njih stanuje povratnička obitelj Grlić s osmogodišnjim sinom koju smo posjetili. Slavica (43) i Josip (54) Grlić vratili su prije sedam godina iz Stuttgarta u Njemačkoj. – Tamo me nešto gušilo – smije se Josip. Po zanimanju je bravar. Izvrstan, kažu njegovi prijatelji. Supruga Slavica je domaćica. Cijeli dan najradije provodi u polju. Život im nije lak, ali ovdje su sretniji nego u dalekom svijetu. Osmogodišnji sin Filip pohađa 3. razred osnovne škole u Derventi. Prijevoz do škole nije organiziran pa svakog jutra s majkom izlazi na cestu i čeka neki automobil koji vozi u smjeru grada kako bi ga povezao.

– Uz dobru volju i malo organizacije moglo bi se riješiti neke goruće probleme ovog kraja. Patronažna sestra mogla bi obilaziti najstarije i nepokretne osobe. Neko je vrijeme taj posao za svaku pohvalu radila Danijela Zirdum, iz Udruge Hrvata povratnika Bo-

sanske Posavine Feniks. Danijela, pak, stanuje sa suprugom i jednogodišnjim djetetom u kući koja je pola metra udaljena od minskog polja - objašnjava Stipo Barišić, član Udruge mladih povratnika. Srećom, uskoro će to područje biti razminirano. Veliki posao Udruga je odradila na lobiranju oko programa Održivog povratka u Posavinu kroz ekonomsko osnaživanje povratnika u Derventu i Brod za koji su sredstva za implementaciju projekta udružili Odjel Vlade SAD-a za populaciju, izbjeglice i migraciju (BPRM), Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS-a, UNHCR, CRS i Općina Derventa. Rok za prijavu bio je 17. veljače 2013. Na natječaj je pristiglo 87 prijava od kojih će 15 kandidata koji budu imali najviše bodova steći uvjete za donaciju u iznosu manje od 15 tisuća maraka.

– Obnova škole u Modranu veliki je projekat koji pripremamo.

Prijavit ćemo projekt na natječaj Državnog ureda za Hrvate izvan RH za obnovu školskih objekata. Ona bi nam služila kao višenamjenski centar u kojem bi se moglo zaposliti nekoliko ljudi i koja bi služila, između ostalog, za održavanje sastanaka, kao škola, ured za jednog predstavnika neke međunarodne organizacije i, naravno, imao bi funkciju prostora za privremeni smještaj dok se ljudima ne obnovi kuća do useljenja – objasnio nam je Josip Brezicki. Za provedbu planova potrebna je umreženost i dobra suradnja svih domaćih aktera civilnog društva te svih državnih i međunarodnih institucija i organizacija.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

20 / srpanj 2013.

Aktualno Regionalni stambeni program

Rješavanje dugotrajnog problema izbjeglih osoba Program obuhvaća prostore četiriju zemalja, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije i uz potporu međunarodne zajednice pokušava riješiti problem izbjeglih osoba, povratak domovima ili druga rješenja. U BiH će programom biti zbrinuto oko 14 000 ugroženih izbjeglica, povratnika i interno raseljenih osoba. Ukupna je vrijednost projekta za BiH 101 milijuna eura

U

Pripremio: Prsten tijeku je javni poziv za prijavu za pomoć u rekonstrukciji stambenih jedinica za izbjegle i raseljene osobe koji je, prema posljednjim informacijama, otvoren do 13. kolovoza 2013. U BiH će biti osigurana stambena rješenja za 5400 obitelji među kojima je i 1800 obitelji iz BiH koje borave u Hrvatskoj. Države su se obvezale usko surađivati i usklađivati aktivnosti koje osiguravaju trajna rješenja: dobrovoljni povratak i reintegraciju ili lokalnu integraciju. Cilj programa je osiguravanje stambenih rješenja za oko 74 tisuće osoba ili 27 tisuća domaćinstava. Pomoć uključuje nekoliko rješenja: osiguranje stanova i kuća, izgradnjom, adaptacijom, obnovom ili kupovinom, osiguranje građevinskog materijala i smještaj u ustanovama socijalne zaštite. Poboljšanje stambenih uvjeta trebalo bi utjecati na razvoj ljudskog kapitala, a stambeni projekti potaknut će i ekonomski rast.

◾ Raseljene osobe smještene u kolektivnim centrima i privatno smještene u Hrvatskoj. ◾ Ugrožene raseljene osobe izvan kolektivnih centara u BiH. ◾ Ugrožene osobe raseljene u Crnoj Gori iz 1999. Ova stavka je posebno dogovorena između partnerskih zemalja jer se RSP u drugim zemljama bavi izbjeglicama iz 1991.-1995.

Investicijski troškovi iznosit će oko 584 milijuna eura za razdoblje od 5 godina. Zemlje partneri obvezale su se osigurati 83

milijuna eura, a ostatak sredstava prikupljen je na međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoj u Sarajevu 24. travnja 2012. U formi čvrsto obećanih donacija, 230 milijuna eura kroz instrumente za predpristupnu pomoć (IPA) donirat će Europska komisija, 10 milijuna dolara Vlada SAD-a, po 5 milijuna eura vlade Italije, Njemačke, Norveške i Švicarske. Donacijama će pomoći u realizaciji programa i vlade Turske, Danske, Luksemburga, Češke, Cipra, Rumunjske, Mađarske, Slovačke.

Tko su korisnici projekta?

◾ Sve izbjeglice iz 1991.-1995., bez obzira na njihov status, koji su u kolektivnim centrima ili drugim oblicima kolektivnog centra. ◾ Sve ugrožene izbjeglice iz 1991.-1995. u privatnom smještaju i svi bivši nositelji stanarskog prava, bez trajnog rješenja u njihovoj zemlji podrijetla ili zemlji prijema. Za potrebe RSP-a primjenjivat će se kriteriji UNHCR-a. ◾ Svi ugroženi povratnici u BiH i Hrvatsku i svi ugroženi povratnici koji su se već vratili u Hrvatsku, ali nemaju trajno rješenje u zemlji podrijetla ili u zemlji prihvata.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Cilj programa je osiguravanje stambenih rješenja za oko 74 tisuće osoba ili 27 tisuća domaćinstava

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

21 / srpanj 2013.

Aktualno Okrugli stol

”Kakva je budućnost Europske unije i Hrvatske”

U povodu Dana Europe 7. je svibnja 2013. u dvorani Hrvatske Paneuropske unije održan okrugli stol ”Kakva je budućnost Europske unije i Hrvatske” u organizaciji Kluba znanstvenika UBH Prsten, Hrvatske Paneuropske unije i HKD Napredak.

Piše: Ivana Kolovrat

U

tjednu posvećenom Danu Europe koji se svake godine obilježava 9. svibnja, diljem Hrvatske održane su brojne tribine, predavanja, okrugli stolovi posvećeni ulasku Hrvatske u Europsku uniju. O temama kakva je politička i ekonomska budućnost Europske unije i Hrvatske koja 1. srpnja 2013. postaje 28. zemlja članica ove jedinstvene europske nadnacionalne integracije govorili su predavači akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik HPEU, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, predsjednik UBH Prsten, dr. sc. Neven Šimac, član Kluba znanstvenika HKD Napredak i mr. sc.

Andrej Plenković, zastupnik u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu. Moderatori tribine bili su prof. dr. sc. Pavo Barišić i dr. sc. Tomislav Dubravac.

Pozdravni govor okupljenima je održao predsjednik Hrvatske Paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić kazavši kako je HPEU pripremio čitav niz manifestacija posvećenih europskim temama koje će se odvijati do ulaska Hrvatske u EU. Od 28. do 30. lipnja 2013. održat će se međunarodna konferencija ”Paneuropski model Europske unije” u Vukovaru. Moderator dr. sc. Tomislav Dubravac naveo je čitav niz dilema i otvorenih pitanja koja zanimaju građane, a godinama izazivaju kontraverze u hrvatskom društvu i služe kao povod za

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

stvaranje euroskepticizma. Nudi li Europska unija rješenja za nezaposlenost, bolje mogućnosti studiranja, gospodarski razvoj i rast?

Paneuropska vizija Europe

Akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik HPEU i prvi dopredsjednik Međunarodne Paneuropske unije istaknuo je na početku da postoji razlika između paneuropske vizije koja je Europu stvarala proteklih 60 godina i stvarnosti u koju se razvila. Podsjetio je u svom izlaganju na jasne ciljeve koje je postavio prvi osnivač Međunarodne Paneuropske unije Richard von Coudenhove Kalergi: ujedinjenje cijele Europe koje bi jamčilo mir i stabilnost nakon dva razorna svjetska rata koja su uništila europske države; razvoj demokracije, supsidijarnosti i socijalne komponente svake države; stvaranje poretka koji bi štitio velik broj ljudi od malog broja ljudi koji bi sve držao u svom vlasništvu i koji bi jamčio zaštitu ljudskih prava i slobodu pojedinaca umjesto straha za egzistenciju. Današnja kriza, upozorio je akademik Mislav Ježić, poveća mogućnosti građanskih nemira, rata, revolucije. Posljedice su gubitak socijalne komponente politike, zdravstvene zaštite, prava na obrazovanje. Demokratski deficit osjeća se i gubitkom odgovornosti političara pred biračima.

Rješenje je moguće ako se većina zauzme za jača-

Ugledni predavači izložili su prednosti i nedostatke ulaska Hrvatske u EU u sadašnjem kriznom trenutku

nje sekularnog humanizma koji bi se suprotstavio vladajućem egoizmu koji se smatra pokretačem u liberalnom ekonomskom sustavu. Na kraju je podsjetio na slavnu Kalegrijevu formulu koju bi trebalo šire primijeniti da država postoji radi čovjeka, a ne obrnuto. Čovjek je svrha, a ne sredstvo.

Država je sredstvo, a nije svrha.

O budućnosti Europske unije iz geoekonomske perspektive govorio je dr.sc Ivan Lovrinović.

Kazao je da je Europska unija najveći projekt u

naslovnica

sadržaj

povijesti Europe i kao takav nosi i najveći rizik.

S političkog aspekta EU je nedovršen projekt jer nema ustav, vojsku, državni oblik (federacija, konfederacija), odnosno nije konstituirana kao država. U Eurozoni se nalazi 17 zemalja članica, a visokorazvijene članice EU Britanija, Danska i Švedska nisu prihvatile euro. Ta činjenica zbunjuje.

Postavlja se pitanje mogu li sve zemlje Eurozone dobro živjeti? Ekonomski slabije zemlje mogu izgubiti puno, snažnije imaju bolje mehanizme

prethodna stranica

sljedeća stranica

22 / srpanj 2013.

Aktualno Okrugli stol

zaštite. U sadašnjoj krizi jedino solidarnost, strukturni i kohezijski fondovi mogu u razumnom roku održavati kakvu takvu ravnotežu i optimizam. Kako bi se spriječila daljnja destabilizacija, posebice zbog velikog broja nezaposlenih među mladima, potrebno je uvesti dodatne mehanizme pomoći takvim zemljama. No kao problem se javlja činjenica što ne postoji usuglašenost oko zajedničkih ciljeva. Kontinentalna Europa želi uvesti strogu kontrolu financijskog sektora, no Velika Britanija se, kao najveći međunarodni financijski centar protivi tom rješenju. Druga velika opasnost leži u demografskom padu o kojem govore podaci istraživanja UN-a. Europa stari i do 2050. g. Europa će se smanjiti za oko 100 milijuna stanovnika što će dovesti do značajnog pada radne snage koja će doći iz drugih regija svijeta. To će značajno destabilizirati mirovinske sustave i tržište radne snage. Treći problem za budućnost EU nalazi se u nestanku proizvodnog kapitalizma koji se preselio u Aziju. Prosječna stopa rasta u EU je proteklih 15 godina iznosila oko 2 posto, u SAD-u oko 4 posto, a u Aziji oko 6 posto. Građani Europske unije uglavnom imaju namirene potrebe, pa su joj potrebna nova tržišta za plasman proizvoda. Je li to Rusija ili Turska? Riječ je o značajnom geopolitičkom pitanju. Što će se dogoditi s Hrvatskom ulaskom u EU? Lovrinović predviđa da će političari ulaskom u EU naći ”odgovornog krivca” za probleme, nezaposleni će moći odlaziti iz zemlje u druge članice EU, a studenti koji budu mogli odlazit će na studijske razmjene u druge države.

Zaključio je da se Europa u posljednjih 30 godina značajno promijenila i da je suočena s novim problemima te da se oni ne mogu i ne smiju promatrati samo unutar EU već prije svega u odnosima prema SAD-u i Kini i Indiji. Neolibe-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

ralna doktrina, sve veći jaz između bogatih i siromašnih zemalja i pojedinaca, snažne demografske promjene na štetu Europe, promjene klime, problem pitke vode i hrane proizvodit će kontinuirani pritisak na Europu. Hrvatska u tom kontekstu mora znati upravljati svojim najvažnijim resursima i štititi ih. U svemu tome najvažniji su obrazovani i radišni građani te očuvanje nacionalnih interesa.

Socijalna politika i održivi razvoj u EU

Dr. sc. Neven Šimac, pravnik i politolog te stručnjak za javnu upravu EU dao je povijesni prikaz stvaranja najznačajnijih europskih integracija i društvene okolnosti vremena nakon II. svjetskog rata. Europski federalisti rješenje poslijeratne razrušene Europe vidjeli su u stvaranju međunarodne političke organizacije koja će štititi ljudska prava.

U Londonu je 5. svibnja 1949. osnovano Vijeće Europe koje je godinu poslije iznjedrilo ”Europsku konvenciju o ljudskim pravima”, temeljni dokument Europskog suda za ljudska prava. Uz Vijeće Europe značajno mjesto zauzima i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te Europska unija koja je nastala od tri prvobitne zajednice.

Francuski političari Robert Schuman, ministar vanjskih poslova i Jean Monnet pružili su ruku pomirbe njemačkom kancelaru Konradu Adenauru. Robert Schuman je 9. svibnja 1950. predstavio projekt osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik, čiji je ugovor potpisan 18. travnja 1951. u Parizu. Druge dvije zajednice, Europska ekonomska zajednica i EUROATOM, osnovani su 1957. godine Rimskim sporazumima. Osvrnuo se na dvije politike EU: socijalnu politiku i održivi razvoj. Države članice oduvijek su vodile vlastite socijalne politike, i postojalo je nekoliko modela. Za vrijeme vlada-

vine američkog predsjednika Ronalda Reagana i britanske premijerke Margaret Thacher došlo je do srozavanja socijalne države. Ona se u EU odražava kroz politiku ekonomske i socijalne kohezije koju je pokrenuo bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors, koja djeluje putem strukturne i kohezijske fondove. I posljednji Lisabonski sporazum zagovara socijalno tržišno gospodarstvo, što znači da se države moraju zajednički dogovoriti oko važnih ekonomskih pitanja. Politika održivog razvoja vođena načelom da razvoj za potrebe sadašnjeg naraštaja ne ugrožava potrebe budućeg naraštaja, mora što hitnije zaštititi nacionalne šume, vode, more kako bi se spriječile katastrofe vezane za buduće klimatske promjene.

Posljednji govornik okruglog stola, zastupnik u Europskom parlamentu mr. sc. Andrej Plenković osvrnuo se na razloge niskog odaziva birača za izbore predstavnika u Europski parlament iz Hrvatske. Strah od krize i u EU rezultirao je padom povjerenja u europske institucije u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj. Politički akteri u svim zemljama ugroženim

naslovnica

sadržaj

krizom okrenuli su retoriku na nacionalnu razinu i odgovornost prebacili na Europsku uniju. Plenković je objasnio i tehničke detalje suradnje nadnacionalnog i nacionalnog parlamenta.

Europski parlament i nacionalni parlamenti usporedno dobivaju nacrte svih zakona koji se predlažu Europskom parlamentu. Nacionalni parlamenti kontroliraju narušavaju li se načela proporcionalnosti, razmjernosti i supsidijarnosti. Osim 12 zastupnika u E. parlamentu, velika odgovornost bit će na vladinoj administraciji koja će surađivati s ljudima u Bruxellesu pa će morati znati prepoznati u najranijoj fazi strateški bitna pitanja za Hrvatsku.

Ulaskom u EU Hrvatska će se suočiti s prilagodbom izlaska iz CEFTA-e, novim većim tržištem, novom konkurencijom. Dao je pozitivan primjer Poljske koja je kvalitetno iskoristila kohezijsku politiku i amortizirala krizu. Ulazak Hrvatske u EU vidi kao pozitivan događaj za BiH, te u novonastalim okolnostima koji stupaju 1. srpnja 2013. na snagu potrebno je rješavati pitanje dvostrukog državljanstva, graničnih prijelaza, gospodarske suradnje i dr.

prethodna stranica

sljedeća stranica

23 / srpanj 2013.

Aktualno Trendovi u gospodarstvu

Europski fondovi temelj su za održiv i uključiv razvoj

Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Hrvatska će kao 28. zemlja članica od 2014. do 2020. iz europskih fondova imati na raspolaganju oko 11,7 milijardi eura, kad i ako prođe sadašnji prijedlog proračuna Europske komisije za iduće sedmogodišnje razdoblje Pripremio: Prsten

T

rendovi u godpodarstvu pokazuju veliki interes za strukturne i kohezijske fondove koji su nastali 90-ih godina prošlog stoljeća. Za Hrvatsku to znači da će se već od srpnja 2013. moći koristiti sredstvima iz fondova namijenjenih zemljama članicama, dok je do sada bila korisnica pretpristupnih fondova. Riječima Andrijane Parić, direktorice tvrtke Razbor d.o.o., stručnjakinje za edukacije i izradu projekata za eu-natječaje, sad će postupak postati jednostavniji. - Do sada su obrasci i prijave morale biti na engleskom jeziku. Sada će biti prevedeno sve na hrvatski jezik što će mnogima olakšati prijavljivanje. Sredstva iz strukturnih fondova su puno veća nego što je to dosad bio slučaj. Bit će otvoren veći broj natječaja, a vjerojatnije će biti i veći broj kandidata, objasnila je. U želji da dobiju osnove teoretskog i praktičnog znanja o europskim fondovima za članova Foruma mladih organizirana je u svibnju dvodnevna edukacija koju je održala Andrijana Parić, koja već trinaest godina radi na projektima iz područja razvoja civilnog društva, zaštite ljudskih prava i regionalnog razvoja. Tvrtka Razbor d.o.o. osnovana je 2005. godine i ima više od sto zadovoljnih klijenata i zavidnu uspješnost prolaska pripremljenih projekata na natječajima. Strukturni fondovi instrument su kohezijske politike Europske unije kojom se nastoje smanjiti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između regija EU. Naziva se još i politikom solidarnosti, a po financijskom značenju nalazi se odmah iza poljoprivredne politike na koju otpada 35,7% proračuna EU. Bespovratna sredstva tzv. grantovi dobivaju se iz javnih sredstava poreznika Europske unije.

Namijenjeni su ostvarivanju općeg dobra, a ne privatnog. Ne služe za ostvarivanje profita, ali se iz tih sredstava može financirati obra-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

24 / srpanj 2013.

Aktualno Trendovi u gospodarstvu Zajednička fotografija s predavačicom Andrijanom Parić

U svibnju su održane dvije radionice o eu-fondovima za članove Foruma mladih

zovanje zaposlenika, modernizacija poslovanja s ciljem poboljšanja konkurentnosti, inovacije i istraživanja. Ključne politike Europske unije koje se financiraju su: poljoprivreda i razvoj, istraživanje i razvoj, regionalna politika, vanjska politika i politika proširenja, zaštita okoliša, energetska politika, pravosuđe i građanska prava, kultura, obrazovanje i mladi, socijalna politika i dr.

IPA i strukturni i kohezijski fondovi

Hrvatska je od 2000. godine korisnica pretpristupnih programa kojima je financirala razne državne, regionalne i lokalne projekte: od 2000. do 2004. CARDS programa, od 2004. do 2006. korištena su sredstva PHARE, ISPA, SAPARD programa. Od 2007. pa sve do 2016.

Hrvatska će se financirati iz programa IPA 2007. – 2013. jer će do tada biti u tijeku provedba projekata. Već u srpnju 2013. za Hrvatsku će biti raspisani prvi natječaji iz strukturnih fondova. Predviđena bespovratna sredstva do 1. travnja 2014. iznose 121.348,666 eura.

IPA program je pretpristupni fond EU, utemeljen Uredbom Vijeća Europe br. 1085/2006, a predstavlja nastavak prve generacije EU fondova. Ima pet komponenti: 1. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija; 2. Prekogranična suradnja; 3. Regionalni razvoj - promet, okoliš, regionalna konkurentnost; 4. Razvoj ljudskih potencijala; 5. Ruralni razvoj. Za koordinaciju IPA programa zaduženo je Ministrastvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a za financijsko upravljanje

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Ministarstvo financija, Sektor za poslove Nacionalnog fonda.

Ulaskom u EU u Hrvatskoj će se za potrebe kohezijske politike početi primjenjivati nova Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica na dvije statističke regije: kontinentalnu (GDP=64,1% EU27) i jadransku Hrvatsku (GDP=62,1% EU27). Projekti koje priprema država, iznosom većim od 25 milijuna eura pripremaju se i prijavljuju se na natječaje samo u Kohezijski fond koji je namijenjen samo za državne projekte. Cilj mu je unapređenje u područje zaštite okoliša i transeuropske prometne mreže (TEN – T). Kohezijski fond osnovan je 1994. godine. Od strukturnih fondova najznačajniji su: Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF) – koji služi za unapređenje ekonomske i socijalne kohezije EU

kroz smanjenje ekonomskih razlika između regija; Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) – koji služi za postizanje strateških ciljeva politike zapošljavanja EU. Institucionalni okvir u RH za upravljanje EU fondovima za 2013. čine: Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije; Uredba Vlade Republike Hrvatske o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske unije; koordinacijsko tijelo - Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova; upravljačka tijela – resorna ministarstva; provedbena tijela (1. i 2. razina) – resorna ministarstva, agencije i druga javno-pravna tijela i institucionalni okvir za razdoblje 2014.-2020. je u pripremi.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

25 / srpanj 2013.

HR

www.megakop.hr besplatni broj 0800 300 500

ZAGREB, F. Andrašeca 8, T +385 1 3096 350 F +385 1 3096 346 SOLIN, Hektrovićeva 38, T +385 21 260 916 F +385 21 260 918 RIJEKA, Save Jugo Bujkove 1, T +385 51 298 869 F +385 51 298 863

BiH

www.megakop.ba tel. +387 31 714 214; +387 33 459 703

ORAŠJE, II. ulica b.b., T +387 31 714 214 F +387 31 714 219 TUZLA, Goli brijeg 7A, T/F +387 63 897 257 TEŠANJ, Marin Han, T +387 32 652 786 F +387 32 655 529 SARAJEVO, Azići 1, Ilidža, T +387 33 459 703 F +387 33 459 704

SLO

www.megakop.si tel. +386 1 2420 120

LJUBLJANA, Ukmarjeva 6, T +386 1 2420 120 F +386 1 2420 128

Gospodarstvo Povezivanje pravnih članica

Osnovan Poslovni klub UBH Prsten U restoranu Okrugljak 17. svibnja 2013. na prigodnoj večeri a na temelju ranije donesene odluke Predsjedništva i UO UBH Prsten u nazočnosti 60-ak poduzetnika, menadžera i gostiju, osnovan je POSLOVNI KLUB PRSTEN i izabrano vodstvo Piše: Bruno Iljkić

N

a radnom dijelu večeri nazočnim poduzetnicima, poslovnim ljudima i gostima inicijalni tim za osnivanje Poslovnog kluba predstavio je prijedlog pravila po kojima bi se trebao ustrojiti Klub, te programski ciljevi zbog kojih se on osniva. Šezdesetak poduzetnika i menadžera pristupilo je konstruktivnoj raspravi koja je rezultirala konkretnim rješenjima i zaključcima programu ustrojstvu te vodstvu Poslovnog kluba Prsten. Predložena su dva kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika te devet kandidata za Vijeće Poslovnog kluba. Predloženi kandidati za vodstvo kluba povukli su se na kratko da bi izabrali predsjednika i zamjenika. Izabrani članovi Vijeća Poslovnog kluba su: Ferdo Kurtić (Regata AG d.o.o.), Ivica Jakić (Atlantic ljex GmbH), Marko Zrakić (Trafficon d.o.o.), Jure Martinović (Odvjetnički ured Adžić, Martinović i Agić), Marko Pipunić (Žito d.o.o.), Slađan Bešlić (vodeći bankar u Zagrebačkoj banci), Franjo Rajković (Economic d.o.o.), Josip Kolarević (Strela d.o.o.) i Vitomir Lučić (podatkovni centar Križ DataCross d.o.o.).

Nakon kraće rasprave članova Vijeća kluba, kandidat za predsjednika Pavo Djedović predložio je članovima Vijeća da Bruno Iljkić, koji je sedam godina okupljao Gospodarski savjet i mandatar za osnivanje Poslovnog kluba, bude budući predsjednik, a on, Pavo Djedović, zamjenik. Vijeće kluba je jednoglasno prihvatilo taj prijedlog što je prezentirano nazočnima koji su tu odluku glasovanjem potvrdili.

Konačnu odluku o osnivanju Poslovnog kluba prema Statutu Udruge treba potvrditi Upravni odbor UBH Prsten što je i učinjeno na posljednjoj sjednici UO održanoj 21. svibnja 2013.

Proteklih sedam godina djelovao je Gospodarski savjet u čijem je sastavu bilo dvanaest poduzetnika koji su se svake godine tradicionalno okupljali 17. svibnja u restoranu Okrugljak, na datum prvog okupljanja. Sve uspješne organizacije drže do svojih tradicija

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Vodstvo Poslovnog kluba: Ferdo Kurtić, Ivica Jakić, Josip Kolarević, Slađan Bešlić, Marko Pipunić, Bruno Iljkić, Pavo Djedović, Jure Martinović, Franjo Rajković i Vitomir Lučić

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

27 / srpanj 2013.

Gospodarstvo Povezivanje pravnih članica

Predsjednik Poslovnog kluba Bruno Iljkić predstavlja program i pravila Kluba

Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović pozdravio je prisutne poduzetnike

Osnivačka večer u restoranu Okrugljak

pa tako i Poslovni klub (ranije Gospodarski savjet) sada ima svoju tradiciju koju će i u budućnosti njegovati i čuvati. Gospodarski je savjet bio preteča i temelj za osnivanje Poslovnog kluba Prsten, a u njegovu sastavu su ovih sedam godina bili: Zvonko Biljecki (Geofoto d.o.o.), Ante Mandić (IN2 d.o.o.), Marko Pipunić (Žito d.o.o.), Stipo Matić (M San Grupa), Pavo Zubak (AutoZubak d.o.o.), Zvjezdan Stanić (Stanić d.o.o.), Zlatko Stipić (Stipić Grupa), Marin Filipović (FinvestCorp d.o.o.), Ivica Zovko (Zovko d.o.o.), Stipe Lucić (Klesarstvo Stipe Lucić d.o.o.), Tomislav Antunović (Antunović TA d.o.o.) i Bruno Iljkić (Megakop d.o.o.).

Savjet je godinama bio izvorište ideja i sigurno materijalno uporište Udruge Prsten a njegovi članovi, naravno zajedno s ostalim članovima Udruge, podnijeli su glavninu tereta u financiranju časopisa, zaklade i Udruge Prsten u cjelini. Ponekad su stizali i prigovori da je riječ o elitističkoj skupini, ali, kada se bolje pogleda, ti ljudi su imali jedinu privilegiju da daruju svoje vrijeme, energiju i novac za razvoj Udruge. Prošlogodišnja večera u Okrugljaku bila je ujedno i posljednja u užem sastavu Gospodarskog savjeta i kako bi simbolički zaključili sedmogodišnji ciklus, odlučili su biti ovogodišnji domaćini svim ostalim gostima večere. Članovi Gospodarskog savjeta sada su članovi Poslovnog kluba u sklopu kojeg se mogu nastaviti družiti sukladno zajedničkim interesima, životnim i poslovnim vrijednostima koje ih povezuju. Na istim se načelima članovi Poslovnog kluba mogu udruživati u interesne podskupine klastere i sl.

Programski ciljevi i zadaci Poslovnog kluba

rečeno da se nominiraju osobe koje žele istinski raditi i redovito se odazivati na radne sastanke vodstva Kluba. Tako su i izabrani preostali članovi Vijeća kluba čiju osnovu čine osobe okupljene u inicijalnom timu. Takav proaktivan pristup njegovat će se i u daljnjem radu i organskom rastu članstva Kluba. On treba djelovati u realnosti, a s početnim članstvom je dovoljno velik i moćan da ga nije potrebno uljepšavati brojkama.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Osnivanjem Poslovnog kluba Prsten otvara se novo poglavlje u kojem je jedan od glavnih zadatak: širenje baze članstva u zdravim koncentričnim krugovima s posebnim težištem na proaktivnom povezivanju malih i srednjih poduzetnika. Važno je istaknuti spomenuto načelo zdravog organskog rasta Poslovnog kluba, a time i Udruge Prsten. Do sada smo imali članova (pravnih osoba) koji su bili pasivni, djelomično ili potpuno neaktivni, a njihovi potencijali neiskorišteni. Sada će se radom Poslovnog kluba iznova preispitati cijelo poslovno članstvo s ciljem proširenja (npr. kada bi svaki član Kluba doveo još samo jednog novog člana već impozantan skup bi se u kratko vrijeme udvostručio). Taj proaktivni pristup primijenili smo od samog začetka osnivanja Poslovnog kluba Prsten. Kada je novo Predsjedništvo UBH Prsten donijelo odluku da se krene s osnivanjem kluba, odaslan je e-mail svim pravnim članicama da se odazovu svi koji imaju stvarni interes da budu članovi inicijalnog tima koji će izvršiti potrebne pripremne radnje za osnivanje.

Na prvi poziv odmah su se odazvali Pavo Djedović, Ivica Jakić, Ferdo Kurtić, Marko Zrakić koji su zajedno s mandatarom Brunom Iljkićem, koji je ovo zaduženje dobio od Predsjedništva, održali niz sastanaka na kojima su definirana načela ustroja i programski ciljevi budućeg kluba koji su predstavljeni na osnivačkom skupu. Pozivu su se odazvali članovi koji žele aktivno sudjelovati u osnivanju i budućem radu Poslovnog kluba. Prije izbora vodstva Kluba jasno je

Nomen est omen (lat. Ime je znak)

Kada se raspravljalo o imenu kluba, predložena su dva rješenja: - Klub poduzetnika Prsten, koji se uklapa u već unificiranu šprancu osnivanja klubova kao što su Klub znanstvenika, Klub žena itd. ali u raspravi se došlo do zaključka da naziv Klub poduzetnika eliminira poslovne ljude koji su menadžeri ili zaposlenici u tvrtkama, a također žele biti članovi Prstenove poslovne zajednice. To je bio razlog zbog kojeg smo se odlučili za ime Poslovni klub Prsten.

Kada je riječ o programskim ciljevima Poslovnog kluba valja napomenuti nekoliko važnijih (napisani su u programu koji donosimo u nastavku). Najvažnije je međusobno upoznavanje, i, potom, poslovno povezivanje članova Kluba. Na osnivačkoj večeri svi su se u nekoliko rečenica predstavili: tko su, odakle su i što rade.

Iskustvo iz proteklog druženja članova Gospodarskog savjeta je doista neprocjenjivo. Na potpuno identičan način prije sedam godina članovi Gospodarskog savjeta su se predstavili jedni drugi-

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

28 / srpanj 2013.

Gospodarstvo Povezivanje pravnih članica

Tradicionalno okupljanje Gospodarskog savjeta

ma. Većina se do tada nije poznavala, a danas su oni istinski prijatelji i poslovni partneri. Uporno druženje i dublje upoznavanje rezultiralo je u konačnici ozbiljnim poslovnim povezivanjem. Kod velikih očekivanja treba biti odmjeren, strpljiv i ustrajan s obzirom na to da se ovi procesi sporo odvijaju. Biznis je realan i protkan snažnim interesima. Stoga trebamo biti tolerantniji jedni prema drugima i ako se proizvede 70 posto pozitivne energije, to se može smatrati uspjehom, s tim da negativnu energiju svi članovi trebaju amortizirati kako ne bi došlo do osipanja članstva.

Važno je istaknuti da su na osnivačkoj večeri bili i kolege poduzetnici iz Bosne i Hercegovine Franjo Rajković (Economic d.o.o.), Pero Gudelj (Fis d.o.o.), Drago Kafadar (Ovnak d.o.o.), Drago Živković (Maxi d.o.o.) i Svjetlan Stanić (Boreas d.o.o.), koji u BiH upošljavaju više od pet tisuća zaposlenika. Poslovno povezivanje s njima značajno će povezati i osnažiti gospodarsku suradnju između RH i BiH na čemu svakako treba ustrajati.

U rujnu ove godine dogovoreno je održavanje osmog Gospodarskog foruma u Vitezu. To će biti nastavak kontinuiteta međudržavnih gospodarskih foruma između BiH i RH u suradnji s Crkvom i Caritasom iz obje države. Dan poslije Gospodarskog foruma bit će priređeno, po drugi put, druženje u Kreševu gdje će nam domaćini biti braća Zvjezdan, Svjetlan i Goran Stanić. Prvo je druženje bilo pri-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Članovi Gospodarskog savjeta: Pavo Zubak (AutoZubak), Marko Pipunić (Žito), Anto Mandić (IN2), Zlatko Stipić (Stipić Grupa), Zvonko Biljecki (Geofoto), Bruno Iljkić (Megakop - parketni centar), Tomislav Antunovć (Antunović TA), Stipo Lucić (Klesarstvo Stipo Lucić), čuče: Stipo Matić (M SAN), Zvjezdan Stanić (Stanić Grupa) Marin Filipović (Finvestcorp), Ivica Zovko (Zovko Grupa)

je pet godina na obiteljskom imanju Stanić u Kreševu.

Sljedeći važan cilj i zadatak Poslovnog kluba jest povećavanje članstva. Postoji još puno poduzetnika i poslovnih ljudi koji pripadaju našoj populaciji, a nisu se učlanili u UBH Prsten. Svi pojedinačno trebamo u svom krugu prijatelja promovirati vrijednosti Udruge Prsten i kooptirati nove članove. Ne umrežiti i povezati naše ljude – dugoročno gledano, bio bi veliki strateški propust.

Proširenjem baze Poslovnog kluba stvorit će se mogućnosti za kvalitetnije i trajno rješenje dugogodišnjeg problema financiranja Udruge i Zaklade Prsten. Jedno od ponuđenih rješenja je i npr. masovnijim pristupom članova Poslovnog kluba projektu korištenja "American Express kreditnih kartica". Drugi izvor financiranja moguć je u pronalaženju sponzora izvan Udruge poput Hrvatskog telekoma koji je veliki sponzor posljednjih nekoliko godina. Treći model

financiranja, o kome se dugo raspravlja među pravnim članicama, može biti baziran na međusobnoj suradnji članova Poslovnog kluba. Ideja je da tvrtka koja prima posao, kada ostvari promet dobrovoljno uplati Udruzi max. 1 posto. U području osiguranja pokrenut je pilot-projekt dobrovoljne uplate po prometu. Napredovanjem navedenih modela teret financiranja bit će ravnomjernije i pravednije raspoređen.

Program obuhvaća i čitav niz drugih aktivnosti kao što su predstavljanje i povezivanje s drugim udrugama, asocijacijama, tijelima itd., a doradit će ga novo vodstvo Kluba zajedno s ukupnim članstvom.

Stoga ste pozvani da aktivno sudjelujete sa svojim prijedlozima pa i kritikama koje će biti razmotrene te, ako su konstruktivne, i uvažene.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

29 / srpanj 2013.

Gospodarstvo Povezivanje pravnih članica

Pravila Poslovnog kluba UBH Prsten Na temelju čl.4. i 22. Statuta Udruge bosanskih Hrvata Prsten, Upravni odbor na sjednici održanoj, 21. svibnja 2013. donosi

Pravila Poslovnog kluba Udruge bosanskih hrvata Prsten

Članak 1.

Pravilima se uređuju: naziv i sjedište Poslovnog kluba Udruge bosanskih Hrvata Prsten (u daljnjem tekstu: Klub), programski cilj i djelatnosti, članstvo, zastupanje i predstavljanje, javnost rada te druga pitanja bitna za rad Kluba.

Članak 2.

Klub okuplja i povezuje poduzetnike i druge članove, koji imaju poduzetničku djelatnost i bave se poduzetničkim radom, u okviru Udruge bosanskih Hrvata Prsten, a djeluje na području Republike Hrvatske sukladno Statutu Udruge i Zakonu o udrugama.

Članak 3.

Naziv Kluba glasi: POSLOVNI KLUB UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN, a skraćeni je naziv: Poslovni klub ”Prsten”.

Članak 4.

Sjedište Kluba je u sjedištu Udruge bosanskih Hrvata Prsten: Zagreb, Ulica grada Vukovara 235.

Članak 5.

Programski je cilj Kluba povezivanje i suradnja poduzetnika i članova Udruge bosanskih Hrvata

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Prsten u svrhu uspostave, promicanja, razvoja i očuvanja gospodarskih odnosa i informacija između članova Kluba i drugih građana iz RH i Bosne i Hercegovine.

Članak 6.

Djelatnosti Kluba: • organiziranje gospodarskih skupova, okruglih stolova, rasprava, javnih predavanja i tribina o temama vezanim za djelovanje Udruge bosanskih Hrvata Prsten, • poticanje poduzetničkih ideja, razmjene roba, usluga i informacija, • suradnja u izdavanju časopisa i drugih stručnih publikacija, • suradnja s odgovarajućim asocijacijama, gospodarskim i drugim komorama, državnim tijelima i lokalnom upravom, • osiguranje i prikupljanje dijela sredstava za rad Udruge.

Članak 7. Član Kluba može biti državljanin Republike Hrvatske, strana fizička osoba koja ima stalni ili privremeni boravak u Hrvatskoj, vlasnici tvrtki, obrta i nositelji slobodnih zanimanja, menadžeri i drugi poslovni ljudi, te pravne osobe koje dragovoljno pristupe Klubu na način propisan ovim Pravilima.

Članak 8. Članovi su Kluba istodobno i članovi Udruge bosanskih Hrvata Prsten sukladno odredbama Statuta Udruge. Članovi Kluba mogu biti:

• redoviti • počasni (zaslužni, a koji više nisu aktivni) Redoviti članovi mogu biti pravne i fizičke osobe, a počasni članovi fizičke osobe.

Članak 9.

Redoviti članovi Kluba mogu postati poduzetnici koji iskažu volju za pristup u Poslovni klub, a počasni članovi Kluba mogu biti poduzetnici, bivši članovi Kluba koji nisu više aktivni (npr. mirovina).

Članak 10. Članovi Kluba između sebe biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i vijeće poduzetnika.

Članak 11.

Predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba biraju se na dvije godine, a mandat se može ponoviti.

Predsjednik Kluba skrbi da se rad Kluba odvija u skladu s ovim Pravilima.

Predsjednik Kluba nazoči sjednicama Predsjedništva i Upravnoga odbora Udruge bosanskih Hrvata Prsten kada se raspravlja o poslovima iz djelokruga Kluba.

Predsjednik Kluba podnosi Upravnom odboru Udruge izvješće o radu Kluba najmanje jedanput godišnje.

Članak 12.

Vijeće Kluba od jedanaest članova čine predsjednik i zamjenik predsjednika Kluba i devet članova izabranih na prijedlog predsjednika, vodeći računa o teritorijalnom principu i veličini

naslovnica

sadržaj

ukupnog prihoda poduzetnika (veliki, srednji i mali poduzetnici).

Vijeće Kluba bira se na dvije godine, a mandat se može ponoviti.

Vijeće Kluba razmatra i donosi program rada Kluba, izvješće o radu te druge aktivnosti vezane uz rad Kluba.

Članak 13.

Sredstva za rad Kluba, u pravilu, osigurava Poslovni klub Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Članovi Kluba, za svoj rad, mogu prikupljati sredstva od donacija, dotacija i darova.

Članak 14.

U pravnom prometu Klub zastupa predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten.

Administrativne poslove Kluba obavljaju glavni tajnik i Tajništvo Udruge.

Članak 15.

Ova Pravila stupaju na snagu danom donošenja.

Izmjene i dopune Pravila provode se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje, usvajanjem na sjednici Upravnoga odbora Udruge na temelju prijedloga Vijeća Kluba.

U Zagrebu, 21. svibnja 2013.

Predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović

prethodna stranica

sljedeća stranica

30 / srpanj 2013.

leitner leitner tax audit advisory

bratislava bucures˛ti budapest

LeitnerLeitner

linz

Radnička cesta 47/II

ljubljana

HR

10000 Zagreb

praha

T

+385 1 606 44-00

salzburg

E

office@leitnerleitner.hr

sarajevo wien

www.leitnerleitner.com

NAŠA USLUGA = VAŠA PREDNOST

zagreb

Sponzorstvo

Hrvatski telekom – partner poslovnih događanja Prstena Udruga bosanskih Hrvata Prsten sklopila je s Hrvatskim telekomom Sporazum o poslovnoj suradnji 28. veljače 2011.

HT je postao sponzor kulturnih, sportskih i poslovnih događaja koje organizira Udruga Pripremio: Prsten

D

ruštveno odgovorno poslovanje odavno je prepoznato kao humana strana businessa. Sponzorstva, donacije u svrhu promicanja društvenih vrijednosti i korisnih akcija omogućavaju stvaranje boljeg i zdravijeg društva u kojem živimo. Sporazum o poslovnoj suradnji između HT-a i UBH Prsten potpisali su Krešimir Madunović, operativni direktor Sektora upravljanja prodajom malim i srednjim poduzetnicima u ime HT-a, a Marko Pipunić, predsjednik UBH Prsten i Bruno Iljkić, član Predsjedništva u ime Udruge. HT je ovim sporazumom postao sponzor kulturnih, sportskih i poslovnih događaja koje je Prsten organizirao tijekom 2011., te budućih u 2012. godini.

Na temelju Sporazuma, 6. rujna 2011. UBH Prsten i HT potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji u skladu s kojim je Hrvatski telekom popratio dva poslovna događanja koja je u cijelosti organizirala Udruga Prsten: okruglog stola koji je održan 15. rujna 2011. i Skupštine UBH Prsten održane 9. listopada 2011.

Zahvaljujući sponzorstvu s HT-om Prsten je uspješno realizirao svoje aktivnosti predviđene u 2011. i 2012. godini.

U 2012. godini uspješno je realizirana suradnja organizacijom dva upravna odbora Udruge Prsten organizirana 13. veljače 2012. i 2. travnja 2012. te Gospodarskog foruma.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

32 / srpanj 2013.

Sponzorstvo

Obavijest članovima o sponzorstvu s PBZ Cardom Udruga bosanskih Hrvata Prsten zaključila je 5. ožujka 2010. s PBZ Cardom Sporazum o izdavanju American Express kartica članovima UBH Prsten Prema Sporazumu , PBZ Card se obvezuje svakog korisnika, člana Udruge Prsten kojem izda: Poslovne kartice: American Express Business Gold Card American Express Business Card (zelenu) Osobne kartice: American Express Gold Card American Express karticu (zelenu) osloboditi plaćanja upisnine i članarine.

Niže navodimo redovne cijene usluga PBZ Carda, kojih ćete kao član Udruge Prsten, jednostavnim potpisom suglasnosti ili ispisom pristupnice biti oslobođeni.

AMERICAN EXPRESS GOLD BUSINESS CARD - godišnja naknada za vođenje računa:................................450 kn - članarina za dodatne korisnike: za 1-5 korisnika.............................................................................400 kn za 6-10 korisnika..........................................................................340 kn za 11-20 korisnika........................................................................285 kn za 21 i više korisnika...................................................................200 kn

AMERICAN EXPRESS BUSINESS CARD (ZELENA) - godišnja naknada za vođenje računa:................................325 kn - članarina za dodatne korisnike: za 1-5 korisnika.............................................................................230 kn za 6-10 korisnika..........................................................................185 kn

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

za 11-20 korisnika........................................................................150 kn za 21 i više korisnika...................................................................110 kn

AMERICAN EXPRESS GOLD CARD - upisnina:........................................................................................175 kn - godišnja članarina: osnovni korisnik...........................................................................400 kn dodatni korisnik...........................................................................200 kn

AMERICAN EXPRESS KARTICA (ZELENA) - upisnina:........................................................................................125 kn - godišnja članarina: osnovni korisnik...........................................................................250 kn dodatni korisnik...........................................................................125 kn

Dakle, samom činjenicom da ste član Udruge Prsten, PBZ Card vas oslobađa godišnjih troškova članarine te troškova naknade za vođenje računa. Kako biste ostvarili ovu pogodnost, a već ste korisnik PBZ Carda sve što je potrebno je samo da nam dostavite ispunjenu i potpisanu suglasnost za uključenje na popis korisnika American Express kartice putem e-maila: prsten@udruga-prsten. hr ili poštom na adresu: UBH Prsten, Ulica grada Vukovara 235, 10 000 Zagreb. Ako niste korisnik, možete osobnim dolaskom u prostorije Udruge ispuniti pristupnicu za karticu na koje se pogodnost odnosi, a tajništvo Udruge će za vas proslijediti potrebne podatke PBZ Cardu. Bitno je pritom napomenuti da ako potpišete navedenu suglasnost ili zatražite izdavanje kartice u svojstvu člana UBH Prsten, Udruga nema pristup podacima o vašim transakcijama, dakle na

snazi su jednaki uvjeti poslovanja PBZ Carda, a na predmetnim karticama neće biti znakovlja Udruge Prsten. Članovi, korisnici kartica također zadržavaju postojeće kartice te u tom smislu neće biti nikakvih promjena. Ako imate pridružene članove, kojima su izdane dodatne kartice, možete za njih zatražiti izdavanje vlastitih kartica te su isto tako oslobođeni obveze plaćanja članarine. Dovoljna je sama okolnost da su članovi Udruge Prsten.

Budući da se PBZ Card obvezao mjesečno donirati Udruzi Prsten 1% svojih sredstava od ukupno fakturiranog i redovito naplaćenog prometa ostvarenog karticama članova Udruge Prsten izdanim na temelju navedenog Sporazuma, pored okolnosti da na ovaj način možete ostvariti jedinstvenu pogodnost oslobođenja plaćanja upisnine i godišnjih članarina, vaš će čin dobiti i jednu plemenitu notu te ćete bez obveza s vaše strane pomoći uspješnijem i kvalitetnijem radu Udruge Prsten i ostvarenju naših zajedničkih ciljeva.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

33 / srpanj 2013.

Razgovor s prof. dr. sc. Erikom Harris, sudionicom konferencije "Geoekonomski i geopolitički položaj BiH"

Nacije – od 19. stoljeća do danas BiH je "svijet u malom” pa kao i svijet mora prevladati velike administrativne, pravne, ustavne probleme te riješiti svoje nacionalno pitanje u 21. stoljeću, kazala je Erika Harris, voditeljica Odjela za politologiju na Sveučilištu u Liverpoolu i direktorica multidisciplinarnog istraživačkog centra Europe and the World Centre Razgovarala: Ivana Kolovrat Fotoarhiva: Prsten

P

odručja znanstvenog istraživanje Erike Harris jesu politike nacija i nacionalizmi, odnos demokratizacije i nacionalizama u istočnoj i srednjoj Europi, te rat u bivšoj Jugoslaviji. Objavila je knjige: "Nacionalizam i demokratizacijske politike Slovačke i Slovenije”, 2002., "Demokracija u Novoj Europi”, u koautorstvu s Cristopherom Lordom 2006. godine i "Nacionalizam.

Teorije i slučajevi”, 2009. godine. Dala nam je kratki pregled političkih procesa koji su zahvatili poslijekomunističke zemlje i pokušala nam objasniti status nacionalne države u perspektivi europskih integracijskih procesa.

Kako vidite status nacionalne države i nacije u kontekstu današnjih europskih integracija? Hoće li se nacionalna država u Europskoj uniji dezintegrirati i izgubiti svoja svojstva?

Europska unija ne želi dezintegrirati nacionalnu državu, napokon, EU se temelji na uniji nacionalnih država – bez država nema ni Europske unije. Ipak, ne govorimo o nacionalnoj državi u obliku klasične nacionalne države koji je nastao u 19. stoljeću. Izgubljena su neka svojstva: ◾ EU je transnacionalna organizacija koja pokušava transcendirati nacionalizam nacionalne države (sjetite se da se EU počela stvarati nakon II. svjetskog rata koji je doživio najgore ispade nacionalizma) i za razliku od nacionalne države nema istaknutu naciju; ◾ Nacionalna država gubi neke od svojih pretpostavljenih kompetencija, kao što je neupitni suverenitet da radi po svome, kapacitet regulirati i kontrolirati gospodarstvo, zaštitu i zakonodavstvo bez obzira na ugovore EU (ovo bi bio slučaj i bez Europske unije jer živimo u visoko-međuovisnom globaliziranom svijetu); ◾ Dogodio se veliki prodor međunarodnih organizacija u domaće poslove nacionalne države, pogotovo u zaštiti prava

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

manjina i vladavine zakona, a od ekonomske krize i u monetarne politike država.

Objašnjenim gubitkom svojih kompetencija, svojstva nacionalne države su ipak u ravnoteži, zbog veće vidljivosti malih nacionalnih država, posebice u istočnoj polovici kontinenta, koje bi inače imale manji utjecaj u međunarodnim politikama.

Postoji veliki broj teorija o nacionalizmima i nacijama. Koje su najznačajnije u ovom trenutku?

Teorije nacionalizma su bolje u objašnjavanju nastanka nacija i nacionalizma u prošlosti nego u objašnjavanju trenutačnih procesa. Razlog je što su teorije nacije i nacionalizma okrenute unutarnjim procesima. Nastanak države više ne ovisi samo o nacionalnim kretanjima, nego je sve ovisnije o prihvaćanju međunarodne zajednice. Na primjer trenutačna struktura Bosne i Hercegovine je rezultat međunarodnog ugovora. Isto vrijedi i za Kosovo i za neovisnost Palestine. Vjerojatno je da će se granice odrediti uz angažiranost i napor međunarodne zajednice. Teorije nacionalizma nikad nisu objašnjavale demokratizacijske i integracijske procese adekvatno i nikad nisu objasnile odnose između većine i manjine onako kako ih danas shvaćamo.

Mislim da obje i međunarodna i demokratizacijska dimenzija moraju biti uključene u teoretiziranju nacije i nacionalizma. O tome sam pisala u svojoj knjizi "Nacionalizam. Teorije i slučajevi” (Edinburgh University Press, 2009).

Zanimljiv aspekt teorija (ili bolje pristup) nacijama i nacionalizmu koji dolazi nakon mnogo godina modernista (konstruktivista) koji je dominirao akademskom literaturom, moramo priznati da su primordijalisti i etnosimbolisti (poput A.D. Smitha) dobili povjerenje, ako ne i zamijenili moderniste. Vjerujem da sve teorije imaju nešto važno za reći, i da sve nacije i nacionalizmi pristaju nekoj teoriji u

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

34 / srpanj 2013.

Razgovor s prof. dr. sc. Erikom Harris, sudionicom konferencije "Geoekonomski i geopolitički položaj BiH"

nekom vremenu. S nastankom svake nacije, nastaje i privid jedinstvenosti, ali prisutan je i stupanj konstrukcije i politike – koje nisu samostalne za sebe.

Koji su najveći izazovi za nacionalno pitanje u Velikoj Britaniji? Njihovi političari najavljuju moguć izlazak iz EU? Zašto?

Velika Britanija se nalazi u situaciji u kojoj ne razumije vlastito nacionalno pitanje. Trenutačno Škotska traži veću autonomiju, ako ne i neovisnost. Welški parlament povećava autonomiju, sjevernoirski mirovni proces se održava na tankoj niti i nije dugoročno riješen. Uloga UK u međunarodnoj politici i njihovo vojno djelovanje u raznim konfliktima u svijetu se pokazuju dužim i zahtjevnijim nego što se očekivalo i njezina politika je dosta kritizirana unutar i izvan Ujedinjenog Kraljevstva. Britanska ekonomija pati kao i druge države. Problem je što se Velika Britanija još uvijek ponaša i živi kao velika sila i teško pronalazi svoje mjesto kao važna država članica u EU, ali ne više tako važna na globalnom planu kao što je bila. Njezin povijesni odnos sa SAD-om djeluje zbunjujuće u ovoj situaciji. Zemlje nezadovoljne vlastitim identitetom traže često krivca u Britaniji i drugdje, i kao rezultat učvrstila se snažna euroskeptična pozicija.

Takav stav jačaju domaće politike koje prolaze značajne promjene.

Rast populističke anti-EU i antiimigrantske neovisne stranke Ujedinjenog Kraljevstva - UKIP (United Kingdom Independence Party) povećava euroskepticizam. Velika Britanija nikad nije bila posvećena EU, jer je kao nekadašnji svjetski imperij uvijek ostala posvećena svijetu, a ne kontinentalnoj Europi. Rezultat ekonomske krize i zbunjujuće domaće politike je rast anti-EU retorike. Iskreno se nadam da neće doći do izlaska Britanije iz EU. Koji su bili glavni nacionalni razlozi za početak rata 1991. u Hrvatskoj i potom u Bosni i Hercegovini?

Bilo je mnogo razloga, previše da bi stali u jedan odgovor.

Postoje dvije stvari koje se ne bi trebale brkati. Prva je raspad Jugoslavije, a druga rat koji je uslijedio. Glavni uzrok raspada Jugoslavije jest što nije uspjela izgraditi zajednički osjećaj pripadnosti "mi, jugoslavenska nacija”, koncepta koji je bio vrlo problematičan.

Raspala se federalna struktura Jugoslavije, a temeljno je pitanje može li postojati uspješna federacija bez demokracije? Raspad Jugoslavije odgovara modelu dezintegracije svih komunističkih država poput npr. Čehoslovačke i Sovjetskog Saveza koje su se raspale pod pritiskom demokratizacije koja je shvaćena kao prioritet

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

nacionalnog pitanja. U kaosu raspadajućih država i svih ideoloških okvira i velike nesigurnosti, nacija je nudila rješenje koje je u našoj regiji bilo povijesno zanemareno u prethodnom režimu. Nasilje koje je uslijedilo uz raspad je specifičan regionalni problem koji je nastao kao oblik nacionalizma nastalog u Srbiji (ali i drugdje), koji je malo imao veze s demokratizacijom već s povijesnom osvetom, sjećanjem na prethodne konflikte, politikom moći i jačanjem etniciteta nad humanizmom.

Koji bi politički model, po vašem mišljenju, bio primjenjiv u BiH za poboljšanje funkcioniranja političkog sustava?

Bosna i Hercegovina se suočava s velikim izazovom. Njezina aktualna struktura podsjeća na Jugoslaviju (etnički podijeljena administracija) što je paradoksalno, jer je nastala iz pepela sukoba nastalog na pogreškama Jugoslavije. Pozitivno je što se pruža mogućnost da se transcendira "nacionalno pitanje” jednom zauvijek.

Bosna i Hercegovina je "svijet u malom” i pokazatelj budućnosti Europe – prevladavanje administrativne strukture sa snažnim etničkim regijama demokratski vođenim pod međunarodnim nadzorom.

To nije model kako nastaje klasična nacionalna država, ali BiH to ni nije. U slučaju da se Daytonski ugovor ne bi značajnije mijenjao, u najmanju ruku bi trebao težiti izmjenama u asimetrično podijeljenoj vlasti. Na BiH je da njezine konstitutivne jedinice prezentiraju svijetu model koji bi funkcionirao u tim uvjetima. Mogao bi i morao uspjeti, ali bi zahtijevao suradnju svih nacionalnih grupa i želju međunarodne zajednice da ispravi pogreške koje su bile napravljene na početku. BiH je multikulturalna država sa složenom federalnom vladavinom, koja bi bolje funkcionirala kad bi svi prihvatili tu realnost i obveze prema državi kao cjelini koja bi se temeljila na tematskim politikama, a ne etničkim politikama – etnicitet ne može upravljati demokracijom, ali demokracija može upravljati etnicitetom.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

35 / srpanj 2013.

Kultura Franjevci samostana u Tolisi neumorno prikupljaju i čuvaju povijesno naslijeđe

Muzej "Vrata Bosne”, dom je bogatog kulturnog naslijeđa Bosanske Posavine Iza zidina franjevačkog samostana u Tolisi pohranjeni su brojni eksponati koje su posavski franjevci kroz povijest sačuvali, baštinili i izložili u muzeju "Vrata Bosne”

Zahvaljujući marljivosti franjevaca sačuvane su bogate zbirke kulturnog blaga

Piše i foto: Nada Koturić

J

edna večer unutar zidina povijesnog zdanja franjevačkog samostana u Tolisi bila je drugačija od svih drugih. Prvi su put otvorena vrata muzeja koji se nalazi pod krovom franjevačkog samostana u Tolisi "Vrata Bosne”. Za izniman kulturni događaj Posavci mogu zahvaliti fratrima koji su godinama neumorno prikupljali i čuvali povijesno naslijeđe i osigurali mu stalni dom. Zahvaljujući njihovoj marljivosti sačuvane su bogate zbirke kulturnoga blaga Bosanske Posavine. Iako nije bila riječ o službenom otvorenju, bila je izvrsna prigoda da se na međunarodni Dan muzeja čuje više o tom dragulju kulture i čuvaru kulturne baštine posavskoga kraja. Bio je otvoren za javnost do kasnih noćnih sati.

Najmlađi župljani, ali i oni koji su pomoću štapa stigli do muzeja, dužnosnici, intelektualci, poljoprivrednici, učenici, domaćice, bake, svi s istom nakanom. Dati potporu radu franjevaca samostana u Tolisi, duhovnog središta Bosanske Posavine.

Turistička monografija

Uz međunarodnu muzejsku priču priređena je i promocija Turističke monografije koja prezentira umjetničko blago sadržano u muzeju, crkvi i samostanu. Gvardijan toliškog samostana fra Marijan Živković otvorio je Noć muzeja. Prigodne su riječi uputili profesori: Đurđica Jezerčić, Marijan Damjanović i Vidan Janjić, te u ime TZ-a Oliver Oršolić. Ugodno glazbeno iznenađenje priredio je Župni zbor

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

37 / srpanj 2013.

Gvardijan fra Marijan Živković otvorio je Noć muzeja

Među najstarijim naslovima je i knjiga tiskana u 16. stoljeću

mladih pod ravnanjem prof. Marije Nedić čije izvedba može ići uz rame s vrhunskim profesionalnim zborovima, kao i klavirske kompozicije u izvedbi Marije Živković i Mateje Mišković.

Franjevci su svjetionici kulture

Knjižnica u abonosu

U multimedijalnoj prezentaciji posjetiteljima je gvardijan Živković prikazao raskošnu ljepotu samostanskog kompleksa ali i podsjetnik na faze njegove obnove. Prof. Đurđica Jezerčić u kratkom se izlaganju osvrnula na muzejsko i crkveno umjetničko blago te blago franjevačkog samostana. - Stil uređenja interijera je poseban jer je sav namještaj muzeja i knjižnice izrađen od tisućljetnog drveta – abonosa, pa s ponosom kažemo da su svi vrijedni predmeti i knjige izloženi na način koji i zaslužuju. U muzeju su jako vrijedne zbirke koje su postavljene tako da prate vremenski slijed od prapovijesti do suvremenog doba. Prva od njih je zbirka pretpovijesne keramike, zatim zbirka oruđa i oružja od neolita do mlađeg kamenog doba, razni nalazi iz bakrenog, brončanog i mlađeg željeznog doba, bogati i vrijedni ostaci iz rimskog razdoblja kao i vrijedna zbirka fibula različitih oblika i veličina. Tu su još zbirke oružja iz 18. i 19. stoljeća, zbirka fosila i minerala, etnozbirka, sakralna zbirka i bogata numizmatička zbirka, pojasnila je prof. Jezerčić ističući važnost što je od sada i muzej u Tolisi dio europske Noći muzeja.

Razgledanje muzejskih eksponata podsjetnika prošlosti

Važnost događaja za kulturni život Posavine istaknuo je i prof.

Damjanović. Nadahnutim je riječima naglasio značenje prikupljanja i čuvanja predmeta, umjetnina i dokumenata koji prenose ideje pohranjene u njima. - Knjižnica i arhiv su također od iznimnog značenja, a svećenici su od samog početka bili svjesni prosvjećivanja, odgoja i obrazovanja, istaknuo je. Prof. Janjić kazao je kako su franjevci još jednom ispred institucija jer su u cijeloj BiH zapravo inicijatori osnivanja muzeja.

Povijesni artefakti

Sve što se može vidjeti u muzeju "Vrata Bosne” u franjevačkom samostanu u Tolisi pronađeno je ili iskopano u našoj sredini. Neka od nalazišta su Gradić u Matićima, Staro selo u Boku, Gradišta između Tolise i Boka, Živkovića brdo i Kućišta u Donjoj Mahali itd. O svim nalazištima i zbirkama više ćete pronaći u ovoj monografiji. Od umjetnina u samoj crkvi izdvaja se raspelo istaknutog hrvatskog kipara Ivana Rendića. Raspelo je najvjerojatnije nastalo oko 1880. godine. Rađeno je za đakovačkog biskupa Josipa Strossmayera koji ga je 1882. godine poklonio našoj crkvi, pojašnjava prof. Đurđica Jezerčić.

Vrijedna knjižnica s više od 40.000 naslova Župni zbor uljepšao je vrhunski kulturni događaj

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

38 / srpanj 2013.

Humanost Volonteri u misijama

Veliko srce pomaže djeci u Africi Studentica Katarina Baotić iz Donje Mahale odabrala je siromašnu, malu afričku župu Kivumu za misiju pomaganja djeci Ruande. Na šest mjeseci studentica završne godine Glazbene akademije "zamrznula” je studij i Posavinu zamijenila Ruandom. - Dok mi djeci darujemo najskuplje igračke, ovdje se raduju krpenim loptama, papiru i olovci. Unatoč svim tragedijama koje proživljavaju, gubitak najmilijih u genocidu, siromaštvo, i dalje imaju osmijeh na licu - otkriva nam Katarina Piše: Nada Koturić

M

noge mlade osobe odabiru volontiranje nakon fakulteta radi prednosti koju tako stječu za natjecanje za posao. U BiH su brojne i kritike na mali novčani iznos koji primaju volonteri. Ovoga puta donosimo posve drukčiji primjer iz Posavine. Mlada posavska studentica odvažila se rodnu Donju Mahalu pokraj Orašja zamijeniti Ruandom i pomagati malim Afrikancima. Bez ikakve naknade, čak pola godine sudjelovat će u humanoj misiji pomaganja jednoj maloj siromašnoj župi u Africi, Kivumu.

Centar "Otac Vjeko"

-Jednom kada stigneš u Afriku, teško je sve viđeno i doživljeno pretočiti u riječi. Kada čuju o siromašnim ljudima u nerazvijenim afričkim zemljama mnogi osjećaju sažaljenje, ali ubrzo nastave sa svojim životima i zaborave na Afriku i njezine probleme. Moje iskustvo je bilo drukčije. U Posavini sam stalno razmišljala o tome kako je to doći u Afriku, upoznati te ljude, pomagati im. Prvi put mi je ta ideja pala na pamet kada je fra Ivica Perić, inače misionar u Ruandi i ravnatelj Srednjoškolskog centra "Otac Vjeko", nazočio humanitarnoj večeri u Domaljevcu. Prikazao je kratak dokumentarni film o Ruandi i odmah sam znala, želim ići tamo. Naravno da je bilo i malo straha od nepoznatog kontinenta no čim sam sletjela na afričko tlo znala sam da je moja odluka ispravna. I evo tu sam na mjestu koje me oduševljava i kao glazbenicu. Malo tko ima privilegij buditi se uz cvrkut ptica, zvuk afričkih bubnjeva, pjesmu, kaže nam Katarina.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

39 / srpanj 2013.

Humanost Volonteri u misijama

Jedini obrok u danu djeca dobiju za vrijeme nastave

Župa Kivum u Africi mjesto je borbe protiv siromaštva i neznanja

Tragovi genocida, siromaštvo

a većini je to jedini dnevni obrok, kaže Katarina. Kao glazbenica posebno je oduševljena afričkim urođenim glazbenim ritmom koji obiluje kompliciranim ritmovima i prelijepim melodijama. Ponosna je što je dobila priliku voditi jedan afrički zbor, a u kratkom vremenu su svladali zadane teme na engleskom. Oduševljena je misama koje traju i po tri sata i vjerujte, kaže nam mlada Katarina, nije niti malo dosadno jer većina vremena prođe u pjesmi i plesu.

Posavska studentica je oduševljena gostoprimstvom. Ima samo riječi hvale za misionara fra Ivicu, ali, kaže, nije sve idilično.

- Ruanda jest zemlja tisuću brežuljaka i milijuna osmjeha ali i milijardu problema. Strašan genocid u kojem je za manje od mjesec dana život izgubilo gotovo milijun ljudi ostavio je strašne tragove. Tu su i borba sa siromaštvom i nemogućnost školovanja djeca. Moja je misija podučavati djecu u školi. Svako jutro nastava počinje molitvom. Svi aktivno rade u školi, čiste je. Dio njih radi u školskom vrtu. To nisu vrtovi ispunjeni cvijećem već je to povrtnjak koji učenici brižno održavaju jer ono što uberu to će i ručati u školi,

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Radost zbog papira i olovke

Ljudi su dobri, ljubazni i zahvalni na najmanjim životnim sitnicama

-Velika je razlika naše svakodnevnice u kojoj se razbacujemo hranom, kupujemo svaki mjesec novu odjeću, skupe kreme, parfeme, šampone, putujemo po stranim zemljama, djeci darujemo najskuplje igračke. Afrikanci su sretni ako jedu triput u tjednu, svi su kratko ošišani jer nemaju novca kupiti bilo kakav šampon. Djeca se ovdje igraju sa starim gumama, a krpene lopte su im najdraža igračka. Dok se kod nas djeca raduju novim mobitelima i uspoređuju čiji je bolji, ovdje je prava radost kada dijete dobije olovku ili novu bilježnicu. U cijeloj Ruandi ne postoji ni jedna glazbena škola, a ovi su učenici željni znanja. Nije im teško ostati nakon cijelog dana boravka na suncu i razbijanja betona još sat vremena i učiti note.

Ljudi koji žive ovdje, unatoč svim tragedijama koje proživljavaju i dalje imaju osmijeh na licu. Spremni su pomoći i podijeliti s tobom i ono malo hrane što imaju, neke su od slika iz Ruande koje nam je približila Katarina.

Zahvalni na svakom danu

- Ako dolazite kao volonter u Ruandu, ne očekujte da ćete biti spasitelj ovim ljudima. Volontirati ne znači doći i očekivati da će ti netko zbog toga podići spomenik. Volontirati znači spoznati pravu sliku o svijetu. Upoznati ljude i prenijeti im svoja znanja kao njihov prijatelj. Ovi ljudi možda jesu materijalno siromašniji od nas, ali kada živite među njima, teško je ostati ravnodušan na njihovu dobrotu i ljubaznost, na njihovo duhovno bogatstvo. Oni znaju uživati i u najmanjim životnim sitnicama. Unatoč svim tragedijama koje su preživjeli nisu se zaboravili smijati, zahvalni na svakom danu, daru od Boga, a to je život, poručila je iz Ruande posavska studentica Katarina Baotić

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

40 / srpanj 2013.

Psihološka pomoć

Brzo i lako Jednostavno, brzo i lako! Bezbrižno, brzo i lako! Sigurno, brzo i lako! Smršavite, naučite strani jezik, kupite automobil. Živimo u vremenu u kojem je masovna ponuda brzog i lakog. Stalno nam nude i mi često uzimamo iako nam neposredna ili posredna iskustva svjedoče da kilograme nismo smanjili, na stranom jeziku se ne uspijevamo sporazumjeti ni na tečaju, a automobil smo preplatili Piše: Mijo Marić, prof. - psihoterapeut

M

ršavljenje zahtijeva aktivnost i odricanje od hrane koju volimo, strani jezik traži puno vremena, muke i učenja, a automobil nam stvara toliki trošak da bismo ga najradije vratili, ali ga eto više nitko neće. I kada nam postane muka od svega, opet je u ponudi rješenje brzo i lako.

Zaista, ako nas boli glava, želudac, uznemireni smo, ne možemo spavati, ako smo anksiozni, depresivni ili nas je strah, sve to riješit ćemo brzo i lako najobičnijom malom tabletom. Pri tome uglavnom ne uviđamo da na taj način uzroke ne otklanjamo, djelovanje je jednokratno, a često uzimanje stvara ovisnost. Uz to s vremenom postajemo puki konzumenti i time prestaje naša osobna odgovornost. To nas udaljava od zrelosti, usporava, ili zaustavlja naš životni rast, a sve smo dalje od autonomnosti koja je naš životni cilj. Naše zdravstveno stanje je slika postupanja prema sebi u vremenu koje je iza nas. Da bi bilo manje ožiljaka, neophodno je manje rana i to je sigurno najdjelotvorniji oblik čuvanja zdravlja. A to podrazumijeva sustavno procesno djelovanje i brigu o sebi i nije moguće brzo i lako.

Pa zašto nam je toliko privlačno brzo i lako? Što stoji nasuprot tome? Sporo i teško! Znate li nekoga tko će se prijaviti na oglas u kojem mu se nudi nešto sporo i teško? A na ovaj svijet dolazimo sporo i teško. Rađanje je bolno i počinjemo plačem i borbom s prvim udahom. Borimo se za majčino mlijeko, za pripadanje, za životni prostor. Dosta nas je i međusobno se ugrožavamo. Moramo ovladati sposobnošću rješavanja životnih problema. A njih je puno i možemo slobodno reći da je život težak. Da, život je težak!

Civilizacija u kojoj živimo, kroz čitavu svoju povijest, puna je

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

nasilja. Ono je konstanta i možemo govoriti samo o promjeni intenziteta u različitim razdobljima. U vremenu u kojem živimo manje je ratova i fizičkog kažnjavanja, a znatno više liječenja i pomoći nemoćnima. Više se zagovaraju i štite ljudska prava i slobode. No kada su u pitanju odnosi pojedinaca i grupa tu je stanje nešto drugačije.

Raznih oblika psihičkog nasilja je sve više. Javlja se na gotovo svim mjestima našega djelovanja. Najučestalije, ali i najopasnije je u obitelji i na radnom mjestu. Budući da imamo izrazito bliske odnose te naglašen odnos moći (roditelji i poslodavci) i nemoći (djeca i zaposlenici) i obitelj i radna sredina su po svome ustroju i sadržaju vrlo pogodne za provođenje nasilja. I same su podlegle općem trendu i iluziji brzo i lako. A život je stvarnost. I rekli smo da je težak. I lijep!

Da, život je težak i lijep. Teški dio nas potiče na djelovanje. Omogućuje nam samopotvrđivanje. Daje nam priliku da izrazimo svoju toplinu, milosrđe, snagu, ponos, kreativnost. Teška i lijepa strana našega života omogućuje nam da se neprekidno krećemo između moći i nemoći, a prihvaćanje i jednog i drugoga čini nas funkcionalnim. Život je i nepravedan. Ružne stvari se događaju dobrim ljudima. Nepravda nas vrlo često suočava s nemoći i to nas čini tužnima, ili nam daje priliku za djelovanje. Nastojimo ispraviti nepravdu.

Svijet u kojem živimo je u suživotu sa svijetom prirode, a ondje se ne događa ništa brzo i lako. Iluzije su poželjne i prihvatljive u malim količinama, u mjeri u kojoj ne ugrožavaju stvarnost. A stvarnost od nas traži sposobnost prepoznavanja i uzimanja onoga što je nama prikladno. Obvezni smo voditi računa o vlastitoj funkcionalnost uz uvjet da ne ugrožavamo sebe i druge. Samo smo mi odgovorni za svoj život, a u njemu je vrlo malo brzog i lakog.

Mijo Marić, prof. - psihoterapeut

naslovnica

Svijet u kojem živimo je u suživotu sa svijetom prirode, a ondje se ne događa ništa brzo i lako. Iluzije su poželjne i prihvatljive u malim količinama, u mjeri u kojoj ne ugrožavaju stvarnost

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

41 / srpanj 2013.

Forum mladih Obrazovno informiranje

Što i kako dalje?

U organizaciji Foruma mladih učenici 3. razreda i maturanti Srednje škole Pere Zečevića u Odžaku i Srednje škole Stjepana Radića u Usori odslušali su 6. i 7. svibnja 2013. predavanja o mogućnostima visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te o državnoj maturi koja prethodi upisu. Kako se pripremiti za državnu maturu, kako i zašto odabrati određeni fakultet, što treba znati o studentskom životu, mogućnostima koje im kasnije nude studentski programi i ostala pitanja koja zanimaju većinu srednjoškolaca koji planiraju nastaviti s obrazovanjem u Hrvatskoj, bila su tema predavanja Pripremio: Forum mladih Nakon uspješnog prošlogodišnjeg putovanja, kada je ekipa Foruma mladih pohodila KŠC-ove u Zenici i Tuzli te srednju školu u Odžaku, ove je godine odluka pala da se posjete Odžak i Usora. Od prošlogodišnjeg tima ostao je samo Filip Biškić (opet u ulozi vozača) kojem su se pridružile Katica Vincetić, Iva Kopčić, Ružica Džoić i Natalija Ivandić. Na put su krenuli odlučni da svojim iskustvom kao studenti zagrebačkih fakulteta pomognu budućim kolegama iz BiH.

Mladi su pripremili informativnu prezentaciju kao vodič za izbor najboljeg fakulteta i zanimanja nakon srednje škole

Predavanja za učenike 3. i 4. razreda

Predavanje koje slušaju srednjoškolci sastoji se od šest dijelova. Osim predstavljanja Udruge, ostali dijelovi korak po korak vode ih kroz proces upisivanja na fakultete u Hrvatskoj. Na prvom mjestu predstavljeni su načini financiranja studija (za sve planove u životu ipak treba prvo osigurati sredstva) koje je prezentirala Katica Vincetić, nakon čega slijede savjeti i činjenice o fakultetima o kojima bi trebali razmisliti prije donošenja odluke koja će im usmjeriti životni put kojima se pozabavio Filip Biškić. Fokus ovog dijela prezentacije bio je održivi povratak u BiH nakon završenog studija. U pet skupina podijeljeni su fakulteti s traženim zanimanjima u Bosni za koja postoji mogućnost i perspektiva za zapošljavanje. Nakon prošlogodišnjih komentara i izraženih bojazni da se djeci olakšava bijeg iz BiH, ove godine nitko od domaćina te profesora i ostalih kojih su nazočili prezentaciji nije imao zamjerku.

Natalija Ivandić govorila je o visokom obrazovanju u Hrvatskoj, a cilj je bio približiti im funkcioniranje Bolonjskog sustava, koji je nejasan većini budućih studenata, čak i u Hrvatskoj. Iva Kopčić održala je predavanje o svim detaljima državne mature, najvećem

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

43 / srpanj 2013.

Pripreme prije predavanja

Mladi ispred spomenika poginulim braniteljima

Predavanje u Odžaku

izazovu koji ih očekuje u dosadašnjem školovanju. Uz prolazak kroz sve formalnosti koje kao učenici izvan RH moraju obaviti mogli su čuti mnoštvo savjeta koji bi im trebali olakšati pripremu i učenje. Na kraju vjerojatno najprihvaćenija i s oduševljenjem dočekana tema jest priča o studentskom životu. Najljepše razdoblje života svih akademski obrazovanih ljudi približila im je Ružica Džoić koja ih je informirala o cijenama takvog života, studentskim domovima te iz prve ruke pričala o lijepim stvarima koje ih očekuju, problemima s kojim bi se mogli suočiti te ih upozorila na odgovornosti i zadaće koje ih uz sve to očekuju.

a ostali u BiH ili još nisu sigurni. Kao razloge studiranja u Hrvatskoj spomenuli su bolji obrazovni sustav, viši studentski standard i veću mogućnost zaposlenja. Njih čak 18 izjasnilo se kako nema namjeru vratiti se u BiH, a poraznom rezultatu koji govori o povratku govori podatak što je samo jedna osoba izrazila želju za stalnim povratkom radi otvaranja vlastitog poduzeća. Njih 10 razmišlja o privremenom povratku, a kao glavnu motivaciju navode obitelj i prijatelje. Svi redom navode kao razlog odljeva mladih iz BiH nisku zaposlenost, nizak standard i korumpiranu vlast što je po njima, također, kočnica povratku uz političku situaciju.

Dobrodošlica u Odžaku

Posjet i obilazak Usore

zetnika i člana Upravnog odbora Udruge, preuzeo brigu o gostima.

U lijepo uređenom i komfornom motelu Split osigurao je ekipi FM-a smještaj, hranu i vrlo ugodan boravak, na čemu smo vrlo zahvalni.

Dario s kojim su se FM-ovci odmah sprijateljili pazio je da im ne nedostaje ništa. Ujutro na dan predavanja i zadnji dan puta proveo ih je usorskom općinom, te ih predstavio načelniku općine Iliji Nikiću, nakon čega ih je prepustio svom prijatelju i domaćinu u SŠ ”Stjepan Radić”, mladom profesoru engleskog jezika Ivici Kolareviću. U učionici je 48 učenika i maturanata poslušalo predavanje, nakon čega su ispunili anketu. Rezultati pokazuju da samo 2 učenika planiraju završiti fakultete u BiH, 4 u Austriji, a svi ostali u Hrvatskoj. Deset učenika ne pomišlja na povratak u BiH, a tu je uključena četvorka koja je izrazila želju za studiranjem u Austriji, dok je njih 12 izrazilo želju za povratkom za stalno, a motivacija im je obitelj, prijatelji te želja da stručnošću pomognu razvoju BiH. Njih 20 vratilo bi se privremeno i to u velikoj većini samo zbog obitelji i prijatelja. Kao i njihove kolege iz Odžaka mahom, na pitanje o uzrocima odljeva mladih ljudi iz BiH navode razloge loše ekonomske situacije i nezaposlenosti, a u Hrvatskoj i Austriji vide bolje obrazovne sustave, viši studentski standard i lakše zaposlenje. Da su najbolji domaćini, potvrdili su gospodin Mijo Ćosić i Dario Dadić koji nisu dopustili odlazak bez ručka u restoranu hotela, gdje su još jednom razmijenili dojmove. Nakon brzinskog spremanja i odjave iz motela Split, golf je krenuo put Zagreba. Puni dojmova forumovci su se vratili svojim domovima.

Ekipa Foruma mladih na put je krenula u ponedjeljak 6. svibnja prema prvom odredištu, Odžaku. Automobil Golf 6, koji je sigurno odveo i vratio tim FM-a omogućio je zamjenik predsjednika Udruge Prsten Pavo Zubak preko svoje tvrtke Oryx rent-a-car kojemu se ovom prilikom zahvaljujemo na potpori koju je pružio u realizaciji projekta ove, kao i prošle godine. U Odžaku je predavače dočekala Ivanka Pudić, v.d. ravnatelja srednje škole. Nakon pozdrava dobrodošlice i ugodnog razgovora s ravnateljicom, okupili su se znatiželjni učenici i predavanje je moglo započeti. Učenici su pozorno saslušali predavanje, a nakon odslušanog popunili su ankete koje je FM pripremio. Prema analizi ankete koja je naknadno obavljena od 47 učenika njih 26 planira studirati u Hrvatskoj, 3 u drugim državama,

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Uz srdačne pozdrave i zahvalu ekipa je ispraćena iz Odžaka prema Usori. Doduše okolnim putem. Prstenova družina iskoristila je priliku za kratku turneju selima i gradovima Županije Posavske i posjetila Orašje. Članice FM-a Katica i Ružica posjetile su svoje obitelji. Nakon klasične gostoljubivosti domaćina (neizbježne kod naših ljudi u Posavini) ekipa kojoj se tada pridružio i Damir Dominković, dobri duh Foruma mladih iz Vidovica pokraj Orašja, uputila se u središte grada gdje su Ružica i Katica imale najbolju želju pokazati gdje su provele djetinjstvo, no olujno nevrijeme htjelo je drugačije.

Prestankom pljuska došlo je i vrijeme polaska u Usoru. Putevima, kao stvorenim za rally utrke, preko Gračanice stigli su u Usoru gdje ih je dočekao Dario Dadić koji je u ime domaćina Mije Ćosića, podu-

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

44 / srpanj 2013.

Forum mladih Manifestacija "Tko smo? Što smo? Odakle smo?”

Forum mladih predstavio je delicije i običaje svoga rodnog kraja U organizaciji koordinacije studentskih zavičajnih udruga u subotu 25. svibnja 2013. na Trgu kralja Tomislava, kod Glavnog kolodvora, održana je treća manifestacija "Tko smo? Što smo? Odakle smo?” na kojoj su studenti predstavili običaje i tradiciju mjesta iz kojeg potječu

V

Pripremio: FM rijedni studenti raznih zavičajnih udruga pripremili su mnoštvo rekvizita: od izložbenih, do onih za dijeljenje i degustaciju brojnim prolaznicima. Izloženi su brojni specijaliteti rodnog kraja pa su se na štandovima mogle probati pite zeljanice i krumpiruše, kolači, livanjski sir, pikantni mladi sir s brojnim začinima s recepturom međimurskog kraja, pršut, slavonski čvarci, crvena i bijela vina, te razne rakije šljivovice, rogačice, travarice. Bile su izložene i brojne narodne nošnje, a veće su skupine

Mladi su bili zadovoljni prezentacijom, a još više sunčanim jutrom

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

plesale plesove i kola svog kraja. Za dobro raspoloženje zaslužni su i tamburaši koji su cijelo vrijeme trajanja manifestacije pjevali pjesme prema narudžbi posjetitelja i izlagača na štandovima. Mlade izlagače poslužilo je i lijepo i ugodno vrijeme zahvaljujući kojem su štandovi cijelo vrijeme bili dobro posjećeni brojnim znatiželjnicima pa je sve odzvanjalo od razgovora i pjesme. Desetak članova Foruma mladih uspješno je odradilo svoj promocijski zadatak predstavljanja rada Udruge Prsten.

Nekoliko stotina ljudi obišlo je štandove i degustiralo delicije

Mladi su svakog gosta ponudili rakijom dobrodošlice i zalogajem hrane

Na Trgu su se mogle vidjeti i brojne narodne nošnje iz rodnog kraja

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

45 / srpanj 2013.

Forum mladih Pet godina postojanja

Svečano obilježena petogodišnjica rada i druženja mladih u Udruzi

U prostorijama Udruge Prsten 28. je svibnja svečano obilježeno 5 godina rada i druženja članova u Forumu mladih. Druženju se uz domjenak pridružio velik broj članova i prijatelja Udruge što je odličan pokazatelj vrijednog rada i zalaganja mladih u proteklom razdoblju Pripremio: Prsten

"N

a mladima svijet ostaje” je nezaobilazna krilatica koju stariji članovi ponavljaju mladima pružajući im riječima, logistikom i praktično potporu u svakom projektu u koji se mladi otvoreno i sa srcem upuste. Od osnivanja Foruma mladih 28. svibnja 2008. u dvorani tvrtke M SAN do danas, članovi Foruma mladih osmislili su i proveli brojne humanitarne akcije: od plemenitog dobrovoljnog davanja krvi, skupljanja i darivanja djece s posebnim potrebama i napuštene djece božićnim darovima, eduka-

cijama održanim u gradovima BiH o državnoj maturi i obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Često su bili pokretači i inicijatori pojedinačnih humanitarnih akcija prikupljanja sredstava za bolesne i socijalno ugrožene osobe. Mladi također često organiziraju edukativna predavanja u Udruzi i dr. S Udrugom bosanskih studenata sudjeluju u organizaciji večeri bh. studenata, te drugih događaja za mlade. Ovom prigodom riječi pohvale i potpore radu mladih dao je predsjednik UBH Prsten Ivan Lovrinović, a nazočnima su se obratili i jedan od osnivača Foruma mladih Bariša Aračić te sadašnja predsjednica Foruma mladih Branka

Martinović. Posebno oduševljenje izazvali su predstavnici podružnice Prsten iz Varaždina. Predsjednik podružnice Mario Paurević dovezao je četiri člana KUD Prsten koji su u posavskoj narodnoj nošnji otplesali nekoliko tradicionalnih plesova uz instrumentalnu pratnju šargije. Nakon službenog dijela u kolu su im se pridružili i gosti domjenka.

Zahvaljujemo se tvrtki Stanić d.o.o. za donaciju plata s hladnim predjelom, zamjeniku predsjednika Udruge Pavi Zubaku na donaciji vina te svima koji su donijeli brojne bosanskohercegovačke specijalitete, pite, baklave i druge prigodne kolače.

Predstavnici KUD-a Prsten iz Varaždina plesali su tradicionalno kolo

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Mladima su se pridružili članovi Predsjedništva i Kluba žena

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

46 / srpanj 2013.

Kultura Predstavljanje knjige

Istinite zgode i nezgode koje se svakom mogu dogoditi U ovom broju upoznat ćemo vas s knjigom Fratri u zgodama i nezgodama (anegdote, legende, izreke, kazivanja), Sarajevo – Zagreb – Rama, koju je priredio fra Tomislav Brković. Knjiga je 2010. doživjela drugo prošireno izdanje, a sudeći prema istinitim dogodovštinama koje uveseljavaju čitatelje sigurno će biti još izdanja.

Pripremio: Prsten

Ma kakvi!

S fra Željkom Jurišićem koji je tek položio vozački, vozio se fra Vinko Tomas Vice. Željan vozi prebrzo i dosta neoprezno, iako više i nije tako mlad. Fra Vinko, zabrinut za svoj život, upozorava vozača: Pazi, Željane, okuka, možemo stradati.

Ma kakvi! – mirno će fra Željan i gazi li gazi, makar je cesta loša. Željane, polakše, rupe, oštetit ćeš auto.

Ma kakvi!

Baš na jednoj okuci nailazi, vrlo brzo i neoprezno, jedno vozilo iz suprotnog smjera. Fra Željan ide hrabro i gotovo se sudari, a fra Vinko zaviče: Polako, Željane, ima većih budala od tebe.

Ma kakvi!

Ambrozija

Krajem 2006. godine na početku mandata fra Zvonke Zečevića, vijačkog župnika, vidjevši ga bosa u sandalama i kako kiše, jedna će mu žena:

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Ma, velečasni, što ne obučete čarape, vidite da šmrcate.

Fra Zvonko odgovori: Ma to je zbog ambrozije.

Ne znajući o čemu se radi, je li o nekakvoj ženi ambroziji ili o nečem drugom, žena ode. Kako je poslije saznala da je ambrozija ipak vrsta trave koja izaziva alergije, sutradan će župniku kako u Vijaci nema ambrozije i da ipak kiše zbog prehlade i i bosih nogu. Fra Zvonko joj objašnjava da je i sv. Franjo odao bos.

-E, zato je i umro! – završi diskusiju vjernica.

Gospodin s Vama

Fra Jurica Šalić blagoslivljajući kuću u kojoj je samo jedna bakica koja pali svijeću i priprema vodu.

Počinje s molitvom i moleći blagoslov zaziva: Gospodin s Vama!

Ma kakav gospodin! Vidiš da sam sama. Nemam nigdje nikoga! – iznenadi se malo nagluha baka.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

47 / srpanj 2013.

Kronologija događaja

Božićna akcija "Mladi mladima”

Od 26. studenog 2012. svi članovi Udruge Prsten mogli su se priključiti petoj božićnoj akciji "Mladi mladima” i donijeti u prostorije Udruge, Vukovarska 235 u Zagrebu, igračke, bombone, čokolade, slikovnice, bojanke i druge didaktične materijale za djecu. Do 14. prosinca trajalo je prikupljanje, kada su mladi s velikom radošću, uz puno šale i smijeha, spakirali 111 božićnih paketića. - Ova teška vremena izvlače najbolje iz ljudi i pokazuju veličinu mladih srca.

Akcija je i ove godine dobro organizirana i realizirana. Zahvaljujem svima koji su se odazvali humanitarnoj akciji te, i inače, redovito podržavaju sve projekte u organizaciji Foruma mladih - kazala nam je Branka Martinović, predsjednica Foruma. Paketiće je u Centru Duga za djecu s posebnim potrebama u Novom Travniku štićenicima podijelio član Foruma mladih Davor Katava, dio je otišao u Vareš gdje je podijeljen djeci u samostanu i domu časnih sestara franjevki. Ove je zime Forum mladih u suradnji s Udrugom Veliko srce malom srcu podijelio paketiće i djeci sa srčanim bolestima na Odjelu kardiologije u KBC-u Rebro u Zagrebu.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Predavanje iz ciklusa Zdravlje žene

U prostorijama Udruge 29. studenoga 2012. u 18 sati održano je predavanje na temu "Spolno prenosive bolesti” koje je održala dr. Ljiljana Bilobrk Josipović, spec. ginekologije. Dr. Bilobrk Josipović istaknula je da su spolne bolesti danas predmet proučavanja i djelovanja ginekologije, infektologije i dermatologije. Njihova klinička slika često može imitirati druga oboljenja, a uz duže razdoblje inkubacije, postavljanje dijagnoze može biti odgođeno. Uzročnici spolnih bolesti su izrazito mnogobrojni, te uz rizične faktore u okolini na koje možemo (nezaštićeni spolni odnosi, putovanja radi seksualnog turizma) i ne moramo (transplatacija organa, medicinski zahvati...) imati utjecaja, učestalost među populacijom, osobito mladom, u velikom je porastu. Istaknula je kako danas spolne bolesti uvjetno dijelimo na "stare”, odavno poznate u prošlosti i "nove” koje su se pojavile u II. polovici 20. stoljeća poput AIDS-a, HPV-a (humani papiloma virus) čiji je uzročnik virus. Podtipova virusa HPV-a ima stotinjak. Od 2006. je odobreno cjepivo za HPV 6, 11, 16, 18 koje se preporuča u životnoj dobi od 9 do 26 godina Gardasil, te 2008. bivalentna vakcina za HPV 16,18

Cervarix. Spolna oboljenja mogu biti izolirana, no mogu se javiti i višestruki oblici. Istraživanja su pokazala da se žene već pri prvom kontaktu lakše zaraze od muškaraca, kod kojih je bolest češće asimptomatska i blaža, ali je obvezno liječenje oba partnera. Bolest ima ozbiljniji tijek i posljedice kod žena, od kojih neke mogu izazvati i smrtni ishod. Javljaju se zdjelične upale, oštećenje jajovoda, neplodnost, izvanmaternične trudnoće, povećana je povezanost s premalignim oboljenjima, moguće su upale u novorođenčadi. Postoji i velik broj metoda prevencija uz koje je važno provoditi redoviti ginekološki pregled i testove.

radnje u idućem razdoblju i zajedničke aktivnosti, kako bi se pomoglo doseljenim Hrvatima iz BiH u rješavanju infrastrukturnih problema, posebice u rješavanju otkupa i stanovanja u kućama u vlasništvu RH, u skladu sa Zakonom o područjima posebne državne skrbi.

Održana Izborna skupština u Rijeci

Sastanak s Udrugom useljenih Hrvata Petrinje

Predsjednik Udruge bosanskih Hrvata Prsten, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović i glavni tajnik Marjan Biškić sastali su se 4. prosinca 2012. u Petrinji s izaslanstvom Udruge useljenih Hrvata Petrinje predvođenim predsjednikom Udruge Pejom Trgovčevićem. Nastavak je to razgovora o suradnji dviju udruga započet u lipnju sastankom u sjedištu Udruge Prsten. U dvosatnom iscrpnom razgovoru izaslanstava, konstatirana je sličnost vizije i misija udruga, te su dogovoreni oblici su-

naslovnica

sadržaj

U prostorijama Doma hrvatskih branitelja na Viškovu, 12. prosinca 2012., održana je Izborna skupština Udruge bosanskih Hrvata Prsten na kojoj su nazočni članovi izabrali novo vodstvo riječke podružnice. U prepunoj dvorani Doma hrvatskih branitelja, okupljenim članovima obratio se glavni tajnik Udruge Prsten Marjan Biškić, iskazujući potporu radu podružnice u Rijeci. Zahvalio je dosadašnjim predsjednicima riječke podružnice Anti Zovku, prvom predsjedniku, i Željku Nujiću, koji je tu funkciju obavljao do ove skupštine, na trudu i entuzijazmu koje su iskazali u dosadašnjem djelovanju, te je zaželio novom vodstvu puno uspjeha u radu i realizaciji glavnih ciljeva Udruge u idućem razdoblju. Članovi Udruge Prsten za novog predsjednika podružnice u Rijeci izabrali su Marka Pandurevića, za zamjenika predsjednika

prethodna stranica

sljedeća stranica

48 / srpanj 2013.

Kronologija događaja

Jozu Stanića, a za tajnika podružnice Udruge Prsten Ivana Matanovića. Izabran je i Upravni odbor Udruge u čijem su sastavu: Marko Pandurević, Jozo Stanić, Ivan Matanović, Željko Nujić, Jozo Nujić, Frano Mrnjavac, Juro Batista, Krešimir Lešić te Goran Brašnjić. Također je izabran i novi Nadzorni odbor u sastavu: Miro Vujica, Perica Božić i Miro Bilić. Predstavljen je i novi Plan i program djelovanja za 2013. godinu. Na pozornici su zaplesali mali plesači dječje folklorne skupine "Izvor”, uz pjesmu u pratnji šargije i violine starijih članova. Svojim pjesmama program su obogatili pjevači izvorne skupine "Raspjevani kumovi”.

Izborna skupština u podružnici Varaždin

U društvenom domu u Knegincu Gornjem 16. je prosinca 2012. održana Izborna skupština varaždinske podružnice. U radu su sudjelovala 43 člana. Novi predsjednik podružnice u Varaždinu je Mario Paurević, a zamjenik predsjednika Anto Matijević. Financijsko izvješće podnio je Mario Paurević. U Upravni odbor podružnice izabrani su: Jeronim Babić, Ivo Pavlović, Ilija Ereiz, Petar Ćosić, Marko Dusper, Ilija Ponjavić, Danijel Gavran. Članovi Nadzornog odbora su: Anto Babić,

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Marina Ereiz i Dragan Ilić. Tajnik podružnice UBH Prsten u Varaždinu je Ivica Andrić. Novoizabrani je predsjednik predložio Program rada podružnice za 2013. godinu: organizacija novogodišnjeg druženja 5.1.2013.; organiziranje Kluba poduzetnika početkom godine; hodočašće za Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije u Komušinu 29. 5.

2013.; organizacija sportskog druženja (tradicionalni Piknik članova podružnice) 30. 6. 2013.; proslava 2. obljetnice KUD-a Prsten u listopadu; podupirati rad KUD-a Prsten varaždinske podružnice; podupirati rad MNK Prsten varaždinske podružnice; pronaći prostor za sjedište varaždinske podružnice; započeti s radom na web-stranici varaždinske podružnice u sklopu web-stranice Udruge; sastanke Upravnog odbora podružnice održavati svakih 3 mjeseca prema sljedećem rasporedu: 7. 3. 2013., 6. 6. 2013., 5. 9. 2013., 5. 12.

2013 a prema potrebi i češće; odlazak na sastanke Upravnog odbora središnjice te suradnja s ostalim podružnicama Udruge Prsten; pružanje potpore središnjici UBH Prsten za pomoć Hrvatima u Bosni te bosanskim Hrvatima u Hrvatskoj; aktivno raditi na učlanjenju novih fizičkih i pravnih osoba. Program rada jednoglasno je prihvaćen.

Tribina o legalizaciji bespravno sagrađenih građevina

U organizaciji UBH Prsten i Grada Dugo Selo održana je 18. prosinca 2012. u dvorani Vijećnice Dugog Sela prva u nizu tribina o legalizaciji bespravnih građevina. Tema tribine i njezina aktualnost: predstavljanje zakonskog okvira, potrebne dokumentacije i postupka legalizacije, privukla je brojne građane Dugog Sela da se dođu podrobnije upoznati s detaljima ovog procesa koji je u tijeku. Izlagači su bili odvjetnik Mladen Ćorić,

Ceboci. Zahtjev i uz njega pripadajuća dokumentacija predaje se upravnom odjelu ovlaštenom za izdavanje akata za gradnju županije, odnosno grada na čijem se području nalazi građevina koja se legalizira. Mario Vinko, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo istaknuo je kako se podnositelj mora pisanim putem izjasniti o načinu plaćanja naknade.

Josip Ceboci, član Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Mario Vinko, pročelnik gradskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo. U uvodnom dijelu tribine odvjetnik Mladen Ćorić predstavio je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN br. 86/12) koji je donesen u kolovozu 2012. i trenutačno je na snazi.

Kazao je kako je zakonodavac donio Zakon s ciljem omogućavanja većem broju zgrada legalizaciju i olakšavanje provođenja postupka rješenja o izvedenom stanju. Cijeli propis je operativniji s manjom dokumentacijom i manjim troškovima, istaknuo je Ćorić. Zakon razlikuje 4 vrste zgrada: zahtjevne zgrade veće od 400 m2 i građevine namijenjene za poljoprivredne djelatnosti veće od 1000 m2; manje zahtjevne zgrade površine manje od 400 m2 i građevine namijenjene za poljoprivredne djelatnosti manje od 1000 m2; jednostavna zgrada manja od 100 m2 i građevina namijenjena za poljoprivredne djelatnosti manja od 400 m2; te posljednja kategorija pomoćna zgrada površine manje od 50 m2: pomoćna zgrada, garaža, sušara, pecara, vrtna kućica i dr. O detaljima dokumentacije s primjerima cjenika snimaka i postupka govorio je dipl. ing. građevinarstva Josip

naslovnica

sadržaj

Druženje članova UBH Prsten u Donjem Knegincu

U društvenom domu u Donjem Knegincu, u blizini Varaždina, 5. je siječnja 2013. održano je tradicionalno Blagdansko druženje članova i prijatelja UBH Prsten. Druženje su organizirali voditelji varaždinske podružnice, a za sve uzvanike priređen je bogati kulturno-zabavni program te brojni gastronomski specijaliteti. Varaždinska podružnica proglašena je najboljom u 2012. godini jer je unatoč skromnim resursima postigla zapažene rezultate u okupljanju članstva, osnivanju folklorne grupe, razvoju sporta i drugih aktivnosti. Tom je prigodom predsjednik Udruge Prsten Ivan Lovrinović novoizabranom predsjedniku podružnice Varaždin Mariu Paureviću dodijelio zlatnu plaketu za najbo-

prethodna stranica

sljedeća stranica

49 / srpanj 2013.

Kronologija događaja

lju podružnicu UBH Prsten na području Hrvatske u 2012. Posebno priznanje uručio je Stjepanu Stjepiću koji je svojim izuzetnim angažmanom presudno pridonio razvoju podružnice. U veseloj atmosferi i blagdanskom ozračju koju su posebno začinili članovi folklorne skupine "Prsten” svojim plesovima i zvucima rodnog kraja koje su posebno dočaravale šargija i violina uživalo je i staro i mlado.

Posebnu draž i ljepotu druženja unijeli su najmlađi, djeca članova i prijatelja podružnice u Varaždinu.

Bilo je prekrasno vidjeti kako malene djevojčice i dječaci sa strane promatraju, ali i sa članovima folklorne skupine oponašaju njihove pokrete, i tako se od malih nogu uče plesnim koracima jer će upravo oni u budućnosti nastaviti očuvanje bogate folklorne tradicije drage nam Bosne. Na području Varaždina živi oko 4 tisuće Hrvata iz BiH koji su se doselili tijekom rata, ponajviše iz Komušine, a potom Usore, Dervente i Plehana.

Tribina na temu kršćanstva u BiH U dvorani Hrvatske Paneuropske unije 23. siječnja 2013. održana je 3. zajednička tribina Hrvatske Paneuropske unije i Kluba znanstvenika Udruge Prsten. Predavanje na temu Kršćanstvo Bosne i Hercegovine održao je prof. dr. sc. Slavko Slišković, pročelnik Katedre crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

u Zagrebu. Predavač je iznio pregled najvažnijih događaja u crkvenoj povijesti na prostoru BiH u protekla dva tisućljeća: od prvih susreta stanovnika BiH s kršćanstvom u prvim stoljećima njegova postojanja. O tome svjedoče zapisi o mučenicima koji su krvlju posvjedočili pripadnost Crkvi, ostaci sakralnih građevina, sudjelovanje biskupa na crkvenim saborima. Zahvaljujući teškoj pristupačnosti ovih zemalja u 6. i 7. stoljeću starosjedilačko stanovništvo je izbjeglo veliko pustošenje Avara pa su uspjeli sačuvati svoju vjeru. S dolaskom Hrvata stanovništvo se kroatizira, a pokrštavanjem rekristijanizira. Na prostoru BiH nalazilo se sjecište utjecaja i sukoba istočnog i zapadnog kršćanstva. Crkva bosansko-humskih krstjana sve do danas ostala je relativno nepoznata pojava unutar kršćanstva. Tek u 19. stoljeću nazvana je pogrešno bugumilstvom, a u povijesti je optužena za krivovjerstvo te je bila interpretirana od onodobnih vjerskih, političkih i ideoloških interesnih strana. Crkva bosansko-humskih krstjana zvala se Crkva bosanska. U vrijeme Osmanlijskog Carstva katoličanstvo i pravoslavlje doživljavaju preobrazbu stvarajući specifične organizacijske oblike, kao i nove napetosti u međusobnim odnosima. Poveljom – Ahdnamom iz 1463. godine, na zahtjev fra Anđela Zvizdovića, sultan Mehmed II. omogućio je vjersku i imovinsku slobodu djelovanja bosanskim franjevcima. Nakon osnivanja Osmanlijskog Carstva pripadnici drugih vjera nisu prelazili na islam, ali nametnuti brojni porezi i slabiji položaj u društvu stvorili su društvene uvjete za, u početku dobrovoljan, prelazak na islam. Razdoblje komunizma obilježeno je pokušajem stvaranja multikonfesionalne nacije, a od 90-ih godina ratna stradanja mijenjaju sliku kršćanstva na tlu BiH. Kao posljedica ratnih sukoba dolazi do nerazumijevanja i sukoba, kako s "drugima” tako i unutar katoličkih krugova.

Igra Prstena u Donjim Kukuruzarima

našli prsten. Samo bodovanje izgleda ovako: osim spomenute četiri prve kape ispod kojih se tražio prsten, ostalih šest kapa ima sljedeće bodove: 5. kapa = 12 bodova, 6. kapa = 10 bodova,7. kapa = 8 bodova, 8. kapa = 7 bodova, 9. kapa = 6 bodova i 10. kapa = 5 bodova. Igra se u dvjesto bodova i koja ih skupina prva skupi, pobjednik je.

Održan okrugli stol u Orašju na temu Bosanske Posavine

Hrvati iz BiH, nastanjeni u općini Donji Kukuruzari sedmu godinu za redom održavaju turnir u Igri Prstena. Ove je godine turnir održan od 18. do 20. siječnja 2013. Na otvorenju turnira natjecateljima i gostima se obratio organizator Ilija Šapina i načelnik općine Ivo Blažanović. U ime Udruge bosanskih Hrvata Prsten nazočne je pozdravio i otvorio igre Prstena glavni tajnik Marjan Biškić.

Za igru Prsten potrebno je deset kapa izrezanih od starih šešira i jedan prsten koji stoji sječimice na mesinganoj alci ili "čauri". Igrači su podijeljeni u dvije skupine. Jedan igrač uzima prsten među prste i pokriva ga kapama lagano izvlačeći ruku ispod svih naslaganih kapa. U jednoj od tih kapa ostavlja se prsten. Suprotna skupina treba pogoditi ispod koje se kape krije prsten. Ako u četiri kape pogodi prsten, ona je pobjednik i tada ona skriva prsten, a ako pak ne pogodi i ne nađe prsten u jednoj od tih četiriju kapa, onda ona strana koja je krila dobiva bodove i nastavlja dalje kriti.

Tko krije dobiva bodove, tzv. konje. Tko pronađe prsten jako udari po kapi, koja odskoči od poda.

Maheri – dobri igrači prstena znali su biti i dobri glumci ne odajući mimikom ili gestom da su pro-

naslovnica

sadržaj

U Orašju je 25. siječnja 2013., u organizaciji Posavske stranke i Hrvatske stranke prava, održan okrugli stol s temom "Položaj Bosanske Posavine i Županije Posavske u budućim ustavnim promjenama u BiH”. Na skupu su kao gosti nazočili i predstavnici Udruge Prsten dr. sc. Tomislav Dubravac, član Predsjedništva i Ivica Mišić, predsjednik podružnice UBH Prsten Vukovarsko-srijemske županije. Skup je otvorio predsjednik HSP BiH za Posavinu Ilija Mikić. Prvo kratko izlaganje o geografskom, gospodarskom i političkom položaju Posavine održao je predsjednik Posavske stranke Ninoslav Sušilović. Potom se nazočnima obratio fra Mirko Filipović, vikar samostana na Plehanu, koji je sažeo postojeće stanje administrativne trodiobe u ovom dijelu Bosne i Hercegovine koja je nastala kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma. Sveučilišni profesor dr. Ivo Banac upozorio je na poteškoće bilo kakva mijenjanja bilo čijeg

prethodna stranica

sljedeća stranica

50 / srpanj 2013.

Kronologija događaja

položaja po standardima međunarodne politike, koja unaprijed ništa ne uređuje, nego samo reagira na stvorenu situaciju. Posljednji od izlagača bio je predsjednik FBiH Živko Budimir, koji je govorio o svojoj ideji Posavine kao distrikta. Potom su se iznesenim razmišljanjima pridružili i drugi ugledni gosti. Predsjednik HSP BiH Zvonko Jurišić, predsjednik SDA Sulejman Tihić, predsjednik HHO Ivan Zvonimir Čičak, član središnjice HKD Napredak Franjo Baotić i predsjednik građanske inicijative "1. Mart” Emir Suljagić. Osim njih, okruglom stolu su kao gosti-promatrači nazočili zamjenik visokog predstavnika u BiH Dariusz Karol Bachura i glavna tajnica hrvatskog veleposlanstva u BiH Mirela Lucić.

Održana 51/2 sjednica Upravnog odbora UBH Prsten U kongresnoj dvorani tvrtke M San Grupe 29. siječnja 2013. održana je 51./2. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten na kojoj je usvojen Plan i program rada za 2013. godinu. Nakon usvajanja dnevnog reda predstavljen je popis aktivnosti članova Udruge između dvije sjednice

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Upravnog odbora. Novoizabrani predsjednici podružnice Varaždin Mario Paurević i podružnice Rijeka Marko Pandurević iznijeli su planove za buduće djelovanje svojih podružnica. Predsjednik Udruge Ivan Lovrinović predstavio je Plan i program rada Udruge u 2013. godini. Uz realizaciju planiranih aktivnosti: okruglih stolova i gospodarskog foruma, naglasak u planu rada stavljen je na upoznavanje javnosti u bližoj i široj zajednici o problemima Hrvata iz BiH, kreiranja Strategije djelovanja, reagiranja udruge na društvenu i političku situaciju. U tijeku je organizacija konferencije planirana za 26. travnja 2013. u Sarajevu na temu "Geopolitički i ekonomski položaj BiH”. Novoizabrani ravnatelj Zaklade Prsten Mijo Marić iznio je prijedlog kandidata za članove Upravnog odbora Zaklade u novom sazivu: Marko Pipunić (predsjednik), Zvonko Biljecki, Drago Prgomet, Ivo Jelušić, Ferdo Kurtić, Vlado Guberac i Vjekoslav Bratić koji je jednoglasno prihvaćen. Na kraju sjednice održana su dva predavanja. Načelnik Općine Usora Ilija Nikić izložio je "Gospodarske mogućnosti Usore” u kojem je predstavio geostrateški položaj Općine Usora u BiH, te gospodarske potencijale za ulaganje. U drugom predavanju prof. Franjo Marić pripremio je prezentaciju s fotografijama stanja crkava na prostoru BiH prije 1991., srušenih i potom obnovljenih, u sklopu teme "Stanje katoličkih župa u BiH između 1991. i 2011." te statistiku brojčanog stanja katolika po župama prije rata i danas.

U monografiji se navodi podatak da je od 835 tisuća Hrvata katolika koliko ih je u BiH živjelo prije rata, danas ostalo malo više od 440 tisuća.

Na području Republike Srpske otišlo je i nije se vratilo čak 92 posto katolika, dok ih je u Federaciji BiH manje za 34 posto.

Predstavljen međunarodni projekt Zelena oaza

U međunarodnom partnerskom projektu Zelena oaza (Green oasis) sudjelovat će 150 poljoprivrednih proizvođača a njegova je ukupna vrijednost 534.127,62 eura. Projekt je predstavljen 6. veljače 2013. u prostorijama HKD NapredakZagreb u Bogovićevoj ulici u Zagrebu. Provode ga HKD Napredak Sarajevo s podružnicama Odžak i Modriča; zaklada Otvorena kuća – Centar za mir i kulturu dijaloga u Garevcu (BiH) i Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu (RH). Partnerski projekt Zelena oaza (Green oasis) osmišljen je kao potpora mjerama povratka izbjeglih i raseljenih osoba iz Bosanske Posavine, stanovnicima i povratnicima u Bosansku Posavinu, s ciljem razvijanja ukupnog poljoprivrednog potencijala plodnog posavskog tla. Projekt se financira u okviru programa IPA-e prekogranične suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine u iznosu od 85 posto sredstava. Preostalih 15 posto osiguravaju partneri u projektu Otvorena kuća i Srednja škola Matija Antun Reljković. Ugovor je potpisan 10. prosinca 2012., a traje 24 mjeseca, pa se može reći da je nakon dugotrajne procedure za prijavu i odobrenje, projekt tek na početku provedbe. Cilj

naslovnica

sadržaj

projekta Zelena oaza je razvijanje prekograničnog područja jačanjem malog i srednjeg poduzetništva u poljoprivrednoj proizvodnji i srodnim djelatnostima u Posavini: Bosanskoj Posavini i Brodsko-posavskoj županiji kroz istraživanje, razvoj i transfer znanja te uvođenje novih tehnologija u poljoprivredi, izgradnja zgrade "Banke sjemena”, stvaranje edukacijsko-istraživačkog i savjetodavnog centra za veliki krug korisnika projekta na širem području Bosanske Posavine, razvijanje ekološke i organske poljoprivrede. Nakon prezentacije razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz različitih grana prirodnih i društvenih znanosti, te gospodarstvenici zainteresirani za uključivanje u proces provedbe projekta.

Gospodarski susret u podružnici Varaždin

Podružnica u Varaždinu organizirala je 13. veljače 2013. prvi susret poduzetnika članova UBH Prsten, Varaždinske županije s ciljem međusobna upoznavanja, predstavljanja i povezivanja.

U toj županiji posluje veliki broj pravnih osoba čiji su vlasnici podrijetlom iz BiH a u brzom tempu ži-

prethodna stranica

sljedeća stranica

51 / srpanj 2013.

Kronologija događaja

vota nisu imali priliku međusobnog upoznavanja i eventualnog povezivanja. Skup je otvorio Mario Paurević, predsjednik podružnice UBH Prsten Varaždin koji je zaželio dobrodošlicu svim sudionicima skupa i zahvalio na odazivu, te predstavio rad podružnice i aktivnosti koje provode: sastanci izvršnog odbora, folklorna i sportska sekcija, okupljanje mladih i već tradicionalna druženja kroz godinu a sve to dopunjeno novim djelovanjem Gospodarskog foruma. Tajnik varaždinske podružnice Ivica Andrić predstavio je 13 predstavnika pravnih osoba koji su se odazvali pozivu, te istaknuo da je smisao ovog skupa međusobno upoznavanje i povezivanje u okvirima interesa te zamolio povratnu informaciju o eventualnim poslovnim dogovorima proizišlim iz ovog okupljanja. U nastavku susreta svaki predstavnik pravne osobe je predstavio svoje aktivnosti i ponudio suradnju. Predstavile su se sljedeće pravne osobe: Auto Stanić d.o.o.: prodaja rabljenih autodijelova, Bomark d.o.o.: proizvodnja i prodaja ambalaže za pakiranje, Ereiz Gradnja d.o.o.: graditeljstvo, Etna BM d.o.o.: proizvodnja brtvila, Gedelux d.o.o.: proizvodnja PVC stolarije, Grawe Hrvatska d.d.: životna, auto, imovinska i zdravstvena osiguranja, Nekretnine Paurević d.o.o .: trgovanje nekretninama, Strela d.o.o.: proizvodnja proizvoda od plastike, Majstor AB d.o.o.: mješaonica boja, soboslikar, ličilac i fasader, Stolarija Tolić d.o.o.: izrada stolarije – masiv, Trgovina na malo Kiko d.o.o.: prodaja obuće, Trg d.o.o.: iskopi, miniranja i bušenja, Vipros zadruga za videoprodukciju: snimanja, izrada reklama i web-stranica.

Osnivačka Skupština u Osijeku

U Čepinu je 25. veljače 2013. održana osnivačka Skupština podružnice Osijek. Skupštinu je otvorio prof. dr. sc. Drago Šubarić pozdrav-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Vrdoljak i Darijo Crnoja. Na kraju izbora nazočnima se obratio novoizabrani predsjednik podružnice Marjan Jerković zahvalivši se svima na ukazanom povjerenju. Poručio je da će ovu dužnost obavljati časno i pošteno. Uvjeren je da su svi članovi Izvršnog odbora motivirani za rad, te se nada da će uspješno surađivati.

studen. Hrvati iz Bosanske Posavine tu su tradiciju nastavili i izvan ognjišta s kojih su protjerani.

Mons. Franjo Komarica posjetio Viškovo

Turnir u igri Prstena ljajući članove podružnice. Počasni predsjednik Udruge Prsten Marko Pipunić kazao je da očekuje snažan angažman članova i jaku podružnicu. Istaknuo je kako trebamo priznavati i poštivati različitosti, ali i pokazati posebnosti Hrvata BiH. Udruga je idealno mjesto da u druženju ljudi izmjenjuju korisne informacije, surađuju i posluju tamo gdje imaju obostrani interes, a istodobno pomažu rodnom kraju. Prof. dr. sc. Vlado Guberac upoznao je nazočne s odlukom Skupštine Udruge Posavski prsten o prestanku djelovanja i ulaska s članstvom u Udrugu bosanskih Hrvata Prsten. Statut podružnice Prsten Osijek s pravnom osobnošću je jednoglasno usvojen. Odluka o osnivanju podružnice Osijek UBH Prsten, s pravnom osobnošću sa sjedištem u ulici Vinkovačka 1 u Osijeku također je jednoglasno usvojena. Za predsjednika podružnice predložen je Marjan Jerković, a za zamjenika Pero Mijić. Nakon predstavljanja jednoglasno su izabrani. Za članove Izvršnog odbora izabrani su: Kata Ramljak, Vlado Guberac, Pero Mijić, Želimir Orkić, Anto Kovačević, Željko Senić, Marko Pipunić, Drago Šubarić, Vlatka Gvozdić, Ivanka Orkić, Ivan Pandurević, Marko Šimić, Ana Matijević, Žana Gamoš, Pero Živković, Mladen Tuzlak, Ivica Ivanković, Žarko Markanović i Jurica Antunović. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Josip Brana, Jozo

U osječkom prigradskom naselju Tenja održan je 2. ožujka 2013. sedmi tradicionalni turnir u igri Prstena koji je organizirala Podružnica Osijek Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Turnir je otvorio predsjednik Podružnice Marjan Jerković. Sudjelovalo je 12 ekipa koje su se borile za glavnu nagradu u iznosu od 1500,00 kn i slavodobitni pehar.

Na turniru je bio i veliki broj navijača koji su došli bodriti svoje favorite. U iznimno zanimljivoj i ravnopravnoj borbi pobijedila je ekipa "Novo Selo".

Udruga Posavski prsten, koja je prije dva mjeseca prestala s djelovanjem i s cjelokupnim članstvom ušla u Udrugu bosanskih Hrvata Prsten, tradicionalno od 2007. godine održava turnir u igri Prstena. Ta je tradicija nastavljena i u Udruzi bosanskih Hrvata Prsten. Starije generacije pamte da se igra Prsten igrala u zimsko vrijeme, kad u selima Bosanske Posavine utihnu poljski radovi i kad stegne

naslovnica

sadržaj

U povodu Tjedna solidarnosti i zajedništva s crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini i završetka misija u župi, riječku župu Viškovo 10. je ožujka 2013. posjetio biskup banjalučki mons. Franjo Komarica. U posjet župi stigao je na poziv župnika Ivana Nikolića. Biskup Komarica predvodio je sveto misno slavlje u prepunoj crkvi. Župa Viškovo je jedna od najvećih župa na području Primorskogoranske županije na kojoj živi oko 3500 Hrvata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Na području općine Viškovo vrlo uspješno, već godinama, djeluje i KUD Izvor koji njeguje izvornu glazbu i običaje iz Bosne i Hercegovine. Kulturno-umjetničko društvo Izvor broji oko 400 članova. U ime KUD-a Izvor i Udruge Prsten, na kraju misnog slavlja, Ljubomir Jelić, član UO podružnice Rijeka UBH Prsten i predsjednik KUD Izvor zahvalio je biskupu Komarici istaknuvši da Hrvati koji žive ovdje u Rijeci imaju dvije domovine, Hrvatsku koju vole i u kojoj žive i Bosnu koja im je u srcu i za kojom čeznu. Između KUD-a Izvor i UBH Prsten dogovorena je zajednička suradnja koja je već krenula u

prethodna stranica

sljedeća stranica

52 / srpanj 2013.

Kronologija događaja

realizaciju. Predsjednik KUD-a Izvor Ljubomir Jelić, ujedno i član UO UBH Prsten podružnice Rijeka i predsjednik podružnice Rijeka UBH Prsten Marko Pandurević potpisali su 8. ožujka 2013. Sporazum o suradnji.

"Zmijska čorba” GKM Vitez u Zagrebu

U organizaciji Udruge bosanskih studenata koji okupljaju veliki broj studenata iz BiH koji studiraju u Zagrebu održana je 8. ožujka 2013. u kinu Forum predstava najboljeg gradskog kazališta mladih u BiH. Voditelj Gradskog kazališta mladih Vitez Ivan Sajević prošle je godine pokrenuo humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za pomoć u liječenju petogodišnjem dječaku Davidu Tarabi koji boluje od simptomatske epilepsije.

Cjelokupni iznos od prodaje ulaznica namijenjen je njegovu liječenju. Za odličnu atmosferu uz pjesmu prije početka predstave pobrinuo se i studentski zbor FFZG-a Concordia Discors.

U predstavi su svoje glumačko umijeće i talent za urnebesnu komediju pokazali srednjoškolci i učenici završnih razreda: Mirko Mirković, Bruno Grebenar, Nikola Matković i Slaven Čalić. "Zmijska čorba" glasno je i satirički ismijala suvremeni i moderni TV-program o kojem smo svi s vremenom

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

postali ovisni, bilo da je riječ o meksičkim sapunicama, Red Carpetu, turskoj sapunici Sulejman ili o televizijskim reklamama u koje nekritički buljimo zanemarujući okolinu oko sebe: obitelj, prijatelje, druženje. Nakon održane predstave organiziran je domjenak na kojem se okupilo mnoštvo studenata koji su došli pozdraviti sada već stare prijatelje mlade glumce GKM Vitez. Poslije domjenka mladi su otišli na koncert Crvene jabuke u Club Roko gdje je održana večer Bosanskih studenata.

prosperiteta i boljeg suživota među narodima Bosne i Hercegovine.”

Kako zdravstveni odgoj utječe na razvoj djeteta?

Otvoreno pismo građanskoj koaliciji "1. Mart” iz Sarajeva

Na sjednici proširenog Predsjedništva UBH "Prsten” koja je održana 12. ožujka 2013. donesena je odluka o suradnji s građanskoj koalicijom "1. Mart”.

"Podržavamo načela vaše koalicije o jednakopravnosti svih naroda u Bosni i Hercegovini, pravu povratka svih izbjeglica i prognanika na svoja ognjišta, teritorijalnu cjelovitost BiH, slobodu svakoga pojedinca i euroatlantske integracije.

Posebno smo zainteresirani za zajedničko djelovanje na područjima Republike Srpske gdje je povratak izbjeglica i prognanika najteži.

Predstojeći parlamentarni izbori su prilika za zajednički nastup naših udruga na području RS, jer smatramo da tako možemo postići bolje rezultate.

Krajem travnja ove godine u Sarajevu ćemo održati značajnu konferenciju "Geoekonomski i geopolitički položaj Bosne i Hercegovine – pogled u budućnost”, pa vam predlažem da tom prigodom potpišemo sporazum o suradnji između naše dvije udruge. Također vas pozivam da budete i nazočni u njezinu radu.

Nadam se da ćemo zajedničkom suradnjom na prethodno spomenutim načelima značajno pridonijeti širenju mira, povjerenja, ekonomskog

U dvorani Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu Forum mladih organizirao je 14. ožujka predavanje o nedavno uvedenom programu zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj na temu: "Kako zdravstveni odgoj utječe na razvoj djeteta?” Predavači su bili prof. Kristina Pavlović, dopredsjednica Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD) i mr. sc.

Krešimir Miletić, glasnogovornik udruge Vigilare.

Prof. Pavlović obrazložila je trenutačnu situaciju oko nedavno uvedenog programa zdravstvenog odgoja u školama i u tome kontekstu predstavila Udrugu GROZD čiji je glavni cilj unapređivanje kvalitete odgoja djece i poboljšanje položaja obitelji u hrvatskom društvu. O programu zdravstvenog odgoja kazala je da je u škole uveden u rujnu 2012., te da velik dio programa nije upitan i nije sporan, poput pravilne prehrane, higijene, prevencije ovisnosti i prevencije nasilja, ali da je sporan njegov četvrti dio koji govori o spolnosti, tzv. spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje, u javnosti poznatiji kao spolni

naslovnica

sadržaj

odgoj. Kazala je kako je riječ o ulasku homoseksualne propagande u škole gdje se učenike podučava da je homoseksualni čin jednako prirodan i vrijedan kao i heteroseksualni, zatim da se provodi tzv. spolna – rodna ideologija gdje se učenike podučava da bez obzira na svoj spol mogu odabrati da su nekog drugog roda, zatim stvari o neodgovornom spolnom ponašanju: promiskuitetno ponašanje, stalna upotreba kondoma, nigdje se ne spominje ljubav niti druge općeljudske vrijednosti. Krešimir Miletić se u svojem izlaganju osvrnuo na nedavni posjet dr. Judith Reisman, američke komunikologinje Hrvatskoj i njezinim istraživanjima o spolnosti, najviše oko raskrinkavanja tzv.

Kinseyevog instituta na čijim se pretpostavkama temelji četvrti modul hrvatskog programa zdravstvenog odgoja.

Održana 52./3. sjednica Upravnog odbora UBH Prsten

U kongresnoj dvorani tvrtke AutoZubak-Zagreb d.o.o. 26. ožujka 2013. održana je 52./3. sjednica Upravnog odbora. Usvojeni dnevni red sadržavao je izlaganje i rasprava o implementaciji Zakona o prebivalištu koji je donesen 14. prosinca 2012. Uvodno izlaganje održao je potpredsjednik Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora

prethodna stranica

sljedeća stranica

53 / srpanj 2013.

Kronologija događaja

Ivo Jelušić, a na postavljena pitanja odgovarali su Ines Krajčak, pomoćnica ministra za upravne i inspekcijske poslove u MUP-u i Miroslav Maretić, voditelj Službe za upravne poslove MUP-a RH. Nakon rasprave predviđen je izbor povjerenstva za praćenje donošenja i primjene zakona RH koji utječu na položaj Hrvata iz BiH; izvještaj o radu Predsjedništva, podružnica, klubova i članova UO između dvije sjednice; rasprava o časopisu Prsten i izbor članova Izdavačkog vijeća, prijam u članstvo, uručivanje donatorskih ugovora i predstavljanje djelatnosti tvrtke Podatkovni centar Križ d.o.o. Zagreb, člana Uprave Marijana Lalića. Za novi sastav Izdavačkog vijeća predloženi su: Bruno Iljkić, Mijo Marić, Tomislav Dubravac, Dragica Šamija, Stjepan Stjepić, Ljiljana Tomić, Drago Đeno, Ferdo Kurtić, Vjekoslav Jeleč, Gordana Jelavić, Juro Martinović, Branka Martinović i Tonči Visković. Sukladno Zakonu o odnosima RH s Hrvatima izvan RH osniva se Savjet Vlade za Hrvate izvan RH te je predsjedavajući predložio u ime Udruge Prsten kao predstavnika Brunu Iljkića, s obzirom na dosadašnji angažman u izradi predmetnog Zakona, za pridruženog člana Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH. Prijedlog je jednoglasno usvojen. U Povjerenstvo za praćenje donošenja i primjene zakona RH koji utječu na položaj Hrvata iz BiH izabrani su Juro Martinović, Mladen Ćorić i Branko Barbić.

Susret s korisnicima Udruge Ivančica u Zaprešiću

Predstavnice Kluba žena 10. travnja 2013. uputile su se na dogovoreni sastanak s roditeljima i korisnicima u prostorima Udruge za promicanje kvalitete života osoba s posebnim potrebama "Ivančica”. Predsjednica Udruga "Ivančica” Ana Ramljak upoznala je gošće s počecima rada Udruge, njezinom organizacijom, aktivno-

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

Održana 53./4. sjednica Upravnog odbora

stima i postignućima za koje su primili i brojna priznanja od grada, ali i zajednice. - Udruga za promicanje kvalitete života osoba s posebnim potrebama "Ivančica” u Zaprešiću osnovana je 21. ožujka 2005. Udruga danas broji oko 100 članova, a trenutačno ima 26 štićenika i korisnika radionica. Od osnutka okuplja roditelje, braću, sestre, rodbinu, skrbnike, volontere: psihologe, profesore, liječnike, defektologe koji volonterski pomažu štićenicima Udruge – kazala je Ana Ramljak. Prva okupljanja počela su već 2000. godine u sklopu Radionice Zaprešić u organizaciji Centra za rehabilitaciju "Zagreb”. Radionicu je koristilo 18 korisnika. Stručni djelatnici Centra za rehabilitaciju "Zagreb", u poludnevnom programu, provode sadržaje radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranog provođenja slobodnog vremena, te savjetodavni rad. Udrugu u radu financijski podržavaju i grad i županija.

Financiraju se od sredstava prikupljenih članarinama, donacijama, od prodaje vlastitih ručnih radova na gospodarskim i obrtničkim sajmovima i manifestacijama grada Zaprešića. Dobri rezultati i zaslužene pohvale i priznanja stigli su nakon velikog rada i truda koji su svi zajedno uložili roditelji, štićenici i volonteri.

U dvorani restorana Regata AG d.o.o. 21. svibnja 2013. održana je 53./4. proširena sjednica Upravnog odbora na kojoj je rezimiran rad Udruge u proteklom proljetnom ciklusu. U skladu s usvojenim dnevnim redom glavni tajnik Marjan Biškić podnio je izvješće o radu Predsjedništva UO, predsjednik UBH Prsten Ivan Lovrinović izvijestio je nazočne o konferenciji ”Geoekonomski i geopolitički položaj BiH – pogled u budućnost” održanoj u Sarajevu. Novoizabrani predsjednik Poslovnog kluba Bruno Iljkić informirao je članove Upravnog odbora o osnivanju Poslovnog kluba a predsjednici podružnica podnijeli su izvješća o značajnim aktivnostima svojih podružnica u proteklom razdoblju. Članovi Upravnog odbora raspravljali su i davali prijedloge za proširenje

naslovnica

sadržaj

imena Udruge: bosanskih Hrvata u bosanskohercegovačkih Hrvata kojim bi obuhvatili sve Hrvate BiH. Od značajnijih aktivnosti u razdoblju do sljedeće sjednice UO planirane za 17. rujna 2013. planirani su: organizacija gospodarskog foruma Prsten u Vitezu krajem rujna 2013., organizacija kulturno-zabavne manifestacije u Slavonskom Brodu s ciljem promocije Prstena, Izborne skupštine u podružnicama Slavonski Brod i Vinkovci, osnivačka skupština ogranka podružnice Rijeka na Krku, rad na izmjeni Statuta UBH Prsten i priprema za Izvještajnu skupštinu Udruge planiranu za 6. listopada 2013. Na kraju sjednice Ivica Debić predstavio je rad obiteljske tvrtke Na pijedestalu d.o.o. koja se bavi prodajom švedskih aparata za napitke napravljenih od NESTLE proizvoda. Potom je uslijedio domjenak u organizaciji tvrtke Regata AG d.o.o. vlasnika Ferde Kurtića.

prethodna stranica

sljedeća stranica

54 / srpanj 2013.

Novi doktori znanosti u Udruzi Prsten

Čestitamo dr. sc. Vjekoslavu Jeleču Višegodišnji zamjenik predsjednika UBH Prsten dr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med. u travnju je ove godine obranio doktorsku disertaciju pod nazivom "Biodinamičke značajke križnoslabinskog dijela kralježnice čovjeka te kopnenih i morskih sisavaca kao osnove za nastanak patoloških promjena” i stekao titulu doktora znanosti Pripremio: Prsten

D

r. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med., specijalist je neurokirurgije rođen 1961. godine u Doboju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Tuzli 1984. godine gdje od 1985. do 1989. radi na Odjelu za kirurgiju Kliničke bolnice. Započinje specijalizaciju 1988. iz neurokirurgije, te 1993. godine polaže specijalistički ispit na Klinici za neurokirurgiju KBC "Rebro" i stječe zvanje specijalista neurokirurga.

Od 1993. godine radi kao odjelni liječnik na Odjelu za neurokirurgiju KB "Dubrava". Godine 2003. stječe zvanje magistra znanosti. Član je Hrvatskog neurokirurškog društva, EANS-a, i WFNS-a. Autor je i koautor više stručnih i kongresnih radova i priopćenja. Doktorska disertacija obranjena je na Veterinarskom fakultetu 17. travnja 2013. u 14 sati uz nazočnost nekoliko prijatelja iz Udruge Prsten, kolega iz KB "Dubrava” i s Veterinarskog fakulteta.

- Kao neurokirurg koji se najviše bavi problematikom i bolestima kralježnice odlučio sam se za istraživanje u tom području. Naziv teme je "Biodinamičke značajke križnoslabinskog dijela kralježnice čovjeka te kopnenih i morskih sisavaca kao osnove za nastanak patoloških promjena”. U doktorskoj se disertaciji obrađuje nekoliko različitih ispitivanih grupa i komparativna biomehanika slabinske kralježnice čovjeka ali i nekoliko različitih vrsta sisavaca (različiti biomehanički modeli -pas, ovca, dupin) te razjašnjavaju biodinamički čimbenici koji dovode do degenerativne bolesti intervertebralnog diskusa. Rezultati istraživanja pojašnjavaju biomehaničke uzroke po njihovoj važnosti - kazao nam je dr. sc. Vjekoslav Jeleč.

e-časopis broj 3 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

55 / srpanj 2013.

udruga bosanskih Hrvata e-časopis broj 3

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica