Časopis "Prsten" br. 17 by UBH Prsten

www.udruga-prsten.hr

BROJ 17. godina XII. zima 2017.

ULTRAHD

AKTUALNO

IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI 2018. RAZGOVOR

ŽELJANA ZOVKO, ZASTUPNICA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOM PARLAMENTU

DOGAĐAJI

PROIZVEDEN U HRVATSKOJ Odabrao Đelo Hadžiselimović

PRSTENOV POSLOVNI FORUM ZAGREB 2017.

www.udruga-prsten.hr

BROJ 17. gOdina Xii. zima 2017.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier: “Pohvala Prstenu u RH i potpora Prstenu u BiH” AKTUALNO

IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI 2018. RAZGOVOR

ŽEljaNa ZOVkO ZaStUpNICa REpUBlIkE HRVatSkE U EUROpSkOm paRlamENtU

DOGAđAji

pRStENOV pOSlOVNI fORUm ZaGREB 2017.

www.udruga-prsten.hr

BROJ 17. gOdina Xii. zima 2017.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier: “Pohvala Prstenu u RH i potpora Prstenu u BiH” AKTUALNO

IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI 2018. RAZGOVOR

ŽEljaNa ZOVkO ZaStUpNICa REpUBlIkE HRVatSkE U EUROpSkOm paRlamENtU

DOGAđAji

pRStENOV pOSlOVNI fORUm ZaGREB 2017.

www.udruga-prsten.hr

BROJ 17. gOdina Xii. zima 2017.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier: “Pohvala Prstenu u RH i potpora Prstenu u BiH” AKTUALNO

IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI 2018. RAZGOVOR

ŽEljaNa ZOVkO ZaStUpNICa REpUBlIkE HRVatSkE U EUROpSkOm paRlamENtU

DOGAđAji

pRStENOV pOSlOVNI fORUm ZaGREB 2017.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier: “Pohvala Prstenu u RH i potpora Prstenu u BiH”

I_omotna_naslovna.indd 1

11/12/16 20:56

IMPRESSUM

1 UVODNIK

IZDAVAČ Udruga bosanskih hrvata Prsten Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr GLAVNI UREDNIK Mijo Marić UREDNIŠTVO Marija Alvir Trogrlić Gordana Jelavić Marjan Biškić Pavo Zubak Draženko Mamić LEKTURA I KOREKTURA Gordana Jelavić GRAFIČKO OBLIKOVANJE Zvonimir Frank NAKLADA 10 000 primjeraka TISAK Printera Grupa ISSN 1846-338X

Drage čitateljice i dragi čitatelji! Dvanaest Prstenovih godina, puno događaja i pred vama je sedamnaesti broj časopisa Prsten. U njemu smo nastojali podsjetiti vas na proteklu godinu i s vama podijeliti osjećaje našeg članstva i okruženja u kojem živimo i djelujemo. Bilo je bezbroj ideja, puno ciljeva, rada, pomaganja, druženja, tugovanja, veselja i čini mi se neke neizrečene potrebe da stalno idemo dalje. To dalje, moglo je biti k cilju, ali i bježanje od nečega. Mislim da smo u proteklom razdoblju imali i jednog i drugog. Gledajući naslovnicu ovog broja, dojam mi je da smo zastali. Osvrćemo se na događaje iza nas. To je dobra prigoda da osvijestimo kako smo sada i kamo dalje. Da svatko od nas vidi gdje je i što može promijeniti. Jesmo li dobri prema sebi i drugima? Je li to što činimo dobro za naše dvije domovine? Nasreću, svi imamo mogućnost činiti dobro i biti bolji. Isplati se, jer dobrota je najosnovniji preduvjet emocionalnog, duhovnog i fizičkog zdravlja. A onda je i potreba za bježanjem manja. Od velikih povijesnih događaja gotovo da i nije moguće pobjeći. Njihov je eho toliko snažan da nas prati godinama, a često i cijeli naš život. U godini iza nas, razni neugodni događaji budili su sjećanja na muku i ratne strahote te masovno prisilno kretanje naroda kojem pripadamo. Danas nemamo takvih muka i tog prisilnog kretanja, ali imamo masovan odlazak radno sposobnog stanovništva. U ovom broju časopisa govorimo i o tome i kako to promijeniti. Kako manje bježati, a više hodati. Kolika je naša odgovornost i kako život u našim dvjema domovinama učiniti ugodnijim i boljim. Sigurno nam neće biti bolje ako budemo govorili kako su drugi protiv nas. Važno je da svatko pojedinačno, a potom i zajedno, učinimo ono što je u našoj mogućnosti. U Prstenu i s Prstenom je lakše! Sretan vam Božić i nova godina. vaš Mijo Marić

broj 17 / prosinac 2017.

2 8

IZ SADRŽAJA

IZBORI U BiH 2018.

AKTUALNO

Moramo izići u što većem broju na izbore. Sukladno Izbornom zakonu BiH svi Hrvati koji žive izvan BiH trebaju se pravodobno prijaviti putem pošte ili diplomatsko-konzularnih zastupništava BiH u kojima bude organizirano glasovanje ili pak osobno doći na svoje biračko mjesto u BiH i na taj način podržati one koji će doista na najbolji i legitiman način zastupati naše interese u strukturama koje odlučuju o našoj zajedničkoj budućnosti

Usprkos svim izazovima, moramo

ostati nepodijeljeni Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

Opći izbori 2018. godine uistinu su značajna prekretnica u životu svakog od nas koji živimo u BiH. Možda se trenutačno čini kako će sljedeći izbori biti samo još jedni u nizu, a upravo je to opasnost koju moramo izbjeći. Ne smijemo dopustiti da nam se ponovi sumrak politike koji se dogodio 2006. i 2010. godine, kad su neki uzeli sebi za pravo da biraju i budu birani u ime drugog naroda.

Hrvati moraju i ubuduće imati svojeg člana Predsjedništva BiH, kojeg će birati hrvatski narod, kao i svoje legitimne izaslanike u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji jedini mogu zaštiti naš interes kao kolektiviteta Politički instruirani tzv. javni mediji dodatno rade na dezintegraciji i razbijanju hrvatskog tijela u BiH raznim konstrukcijama i optuživanjem svakog Hrvata koji se usudi razmišljati svojom glavom i oduprijeti se idejama koje nam se sustavno nameću iz Sarajeva.

zadNjI bedem obraNe Hrvata u biH Hrvati moraju i ubuduće imati svojeg člana Predsjedništva BiH, kojeg će birati hrvatski narod, kao i svoje legitimne izaslanike u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji jedini mogu zaštiti naš interes kao kolektiviteta. Upravo su ove dvije strukture zadnji bedem obrane Hrvata u BiH jer, za razliku od drugih dvaju naroda, mi nemamo mogućnost entitetskog glasovanja kojim bismo mogli

značajno utjecati na donošenje ključnih odluka, niti brojnost kojom bismo spriječili naše isključivanje iz donošenja krucijalnih odluka. Usprkos svim izazovima, mi moramo ostati nepodijeljeni oko ključnih pitanja vezanih za opstojnost našeg naroda u domovini nam Bosni i Hercegovini. Moramo izići u što većem broju na izbore. Sukladno Izbornom zakonu BiH svi oni Hrvati koji žive izvan BiH trebaju se pravodobno prijaviti putem pošte ili diplomatsko-konzularnih zastupništava BiH u kojima bude organizirano glasovanje ili pak osobno doći na svoje biračko mjesto u BiH i na taj način podržati one koji će doista na najbolji i legitiman način zastupati naše interese u strukturama koje odlučuju o našoj zajedničkoj budućnosti.

Svjesni smo činjenice da se Hrvate ovih dana na svaki način pokušava kriminalizirati i prikazati čak i agresorom na BiH, zaboravljajući pritom stvarnu ratnu, humanitarnu i svaku drugu ulogu Hrvata u nedavnom ratu

NužNe IzmjeNe IzborNog zakoNa državljani Republike Hrvatske u velikoj je mjeri izazov za naš opstanak u Bosni i Hercegovni. Često je Europska unija sa svojim uređenim ekonomskim tržištem željnim mlade radne snage, na kojem se igra po unaprijed jasno definiranim i fair-play pravilima, prevelik mamac za naše mlade ljude koji su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i sami postali državljani Europe. Upravo ta činjenica ide u prilog onima koji Bosnu i Hercegovinu vide kao unitarnu državu, bez ili s vrlo malim brojem Hrvata u njoj. Jednako tako svjesni smo činjenice da se Hrvate ovih dana na svaki način pokušava kriminalizirati i prikazati čak i agresorom na BiH, zaboravljajući pritom stvarnu ratnu, humanitarnu i svaku drugu ulogu Hrvata u nedavnom ratu.

eu − prevelIk mamac za Naše mlade Mi Hrvati koji živimo u Bosni i Hercegovini blagoslovljeni smo time što imamo dvije domovine, ali nažalost činjenica da smo

Mi Hrvati koji živimo u Bosni i Hercegovini blagoslovljeni smo time što imamo dvije domovine, ali nažalost činjenica da smo državljani Republike Hrvatske u velikoj je mjeri izazov za naš opstanak u Bosni i Hercegovini

Udruga Prsten od samog osnutka prati stanje u Bosni i Hercegovini, posebno položaj Hrvata u BiH, a u zadnjih nekoliko godina predstavnici Udruge razgovarali su s različitim strukturama kao i pojedincima kako bi imali što jasniju sliku o položaju Hrvata u BiH, razumjeli i dali potporu konceptu ustavnih rješenja i izmjenama izbornih zakona koji bi Hrvate u BiH stavili u ravnopravan položaj s ostalim dvama konstitutivnim narodima. Udruga će to činiti i dalje, a na predstojećim općim izborima u BiH inzistirat ćemo na zajedničkim listama jer je to od interesa za Hrvate BiH. Na općim izborima u BiH birat će se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske, potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za skupštine kantona-županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pravo je svih Hrvata rodom ili podrijetlom iz BiH, bez obzira na to gdje žive, a imaju navršenih 18 godina, registrirati se kao birači i izići na opće izbore BiH u listopadu 2018., dolaskom u BiH ili glasovanjem poštom ili u veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima BiH u RH i inozemstvu. To je obveza i moralna potpora Hrvatima koji žive u BiH. Glasovanjem na općim izborima u BiH ne gube se prava u državi u kojoj imate prebivalište. Udruga bosanskih Hrvata Prsten svojim programom rada planirala je pomoći Hrvatima BiH u ostvarivanju prava koja im proizlaze iz državljanstva BiH, te u shvaćanju značaja i nužnosti vađenja CIPS-a, registracije u biračke popise, prijave za glasovanje na izborima i izlazak na izbore u BiH. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH, sukladno odredbama Izbornog zakona BiH, donijet će Odluku o raspisivanju i održavanju općih izbora u Bosni i Hercegovini i Naputak o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za opće izbore u BiH 2018. godine.

U POVODU PRESUDE HAŠKOG SUDA

IZBORI U BiH 2018.

RAZGOVOR

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. godine Priredio Marjan BišKić, glavni tajnik UBH Prsten

Trenutačno se nalazimo u situaciji nametnutog, diskriminatorskog Ustava koji ne daje jednake šanse svim narodima pa smo tako ponovno u situaciji da se naveliko razgovara o kandidiranju pojedinih podobnih “nazovi Hrvata“ od probošnjačke ljevice za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Uvažavajući činjenicu da je Ustavni sud stavio izvan snage odredbe koje govore o načinu formiranja Doma naroda Federacije BiH, mi smo jedini ponudili izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. To je na najbrutalniji način osuđeno, omalovaženo te odbačeno od onih za koje se dokazalo da nisu ni pročitali Zakon prije komentiranja po logici da to automatski treba odbaciti jer dolazi od Hrvata. Sad nas je ovakav pristup doveo u situaciju gdje je raspisivanje i održavanje izbora izgledno, ali implementacija samih izbornih rezultata praktički nemoguća. Ovdje se opet po uhodanom principu sprege sarajevske politike i medija osudilo Hrvatski narodni sabor da želi bojkotirati izbore, što zaista nema nikakvog utemeljenja, ali je jasno da se ne mogu voditi izbori bez jasno zacrtanih pravila što ovdje nije slučaj.

Tko može glasovati: - svi punoljetni državljani BiH bez obzira na to gdje imaju prebivalište Preduvjeti za glasovanje: - svaki državljanin stariji od 18 godina, s prebivalištem u BiH dužan je imati osobnu iskaznicu - CIPS izdanu u mjestu prebivališta čime će biti automatski upisan u Središnji birački popis - upis u Središnji birački popis za sve one koji nemaju prebivalište u BiH, a koji nisu do sada glasovali, a to pravo žele iskoristiti za opće izbore 2018. godine moraju ispuniti obrazac PRP1 (pronaći na web-stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine), popuniti i dostaviti u SIP BiH, na faks broj 251-333 ili 251-334 ili putem pošte na adresu Izbori u BiH, poštanski pretinac 451, 71000 Sarajevo. - svim državljanima BiH koji se upišu u Središnji birački popis za glasovanje izvan BiH za iduće izbore dostavit će se glasački materijal na adresu stanovanja koju su naveli u svojoj prijavi. Državljani BiH dužni su dostaviti sve izmjene u podacima pod kojima su se prethodno prijavili za glasovanje izvan BiH, a osobito svaku promjenu adrese stanovanja u inozemstvu s ciljem pouzdane dostave glasačkog materijala. Na koji se način može glasovati: - u mjestu prebivališta dolaskom na biračko mjesto za sve one koji imaju osobnu iskaznicu ili CIPS BiH - u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu sukladno Odluci koju će donijeti Centralna izborna komisija (CIK) BiH. Ona će posebnim propisom utvrditi točan broj i raspored biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH sukladno broju birača registriranih da glasuju osobno u DKP-ima BiH - putem pošte.

ISTRAŽUJEMO 16

Dodatne informacije mogu se naći i na internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba ili se možete obratiti Tajništvu UBH Prsten.

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

ŽELJANA ZOVKO, ZASTUPNICA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOM PARLAMENTU

ISELJAVANJE HRVATA IZ BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE U NJEMAČKU – EU MIGRACIJSKI VAL

str. 8-9 48

FORUM MLADIH

Božićna humanitarna Gordana Jelavić i Marija TroGrlić, foto ivan Sajević

Božićna akcija Mladi mladima jedna je od najuspješnijih i najdugovječnijih humanitarnih akcija koju već tradicionalno uoči božićnih blagdana provodi Prstenov Forum mladih, a u akciji treću godinu zaredom sudjeluje i Gradsko kazalište mladih Vitez, izvodeći humanitarnu kazališnu predstavu. Tim povodom u prepunoj kinodvorani Forum Studentskog doma “Stjepan Radić“ u večernjim satima 9. prosinca okupili su se i brojni članovi i prijatelji Udruge Prsten kako bi podržali ovu hvalevrijednu akciju Foruma mladih, koju uz pomoć Kluba žena organiziraju već devetu godinu zaredom.Sve okupljene pozdravio je Edo Pleše, stipendist Zaklade Prsten koji je rekao nekoliko riječi o predstavi. Predsjednik Foruma mladih Ivanko Zekić pozdravio okupljene u ime organizatora, kratko je predstavio Udrugu te zahvalio gostima iz Viteza, Gradskom kazalištu mladih, i svima koji su se odazvali i kupnjom ulaznica po simboličnoj cijeni podržali ovu akciju, kao i svim donatorima humanitarne akcije Mladi mladima. Sva sredstva prikupljena od kupovine ulaznicaiskoristit će se za darove djeci i mladima u Kući nade u Odžaku,a dio sredstava uplatit će se kao donacija za njihove potrebe.

DOGAĐAJI

PRSTENOV POSLOVNI FORUM ZAGREB 2017.

BOŽIĆNA HUMANITARNA AKCIJA FORUMA MLADIH - MLADI MLADIMA 2017.

akcija Foruma mladih

mladi mladima 2017. U sklopu humanitarne akcije Mladi mladima naši Forumaši do sada su darivali više od 150-oro djece odlazeći u domove diljem Bosne i Hercegovine. Prošle su godine organizirali dolazak šesnaestero djece iz Stadlerove kuće “Egipat” - Doma za nezbrinutu djecu iz Sarajeva na Advent u Zagreb te s već tradicionalnom akcijom nastavljaju pomagati djeci i mladima u potrebi

Glumci Gradskog kazališta mladih iz Viteza ove su se godine zagrebačkoj publici predstavili s predstavom “Don Quijote“ prema romanu Miguela de Cervantesa i u režiji Mirne Mišković,a koliko su u tome bili uspješni najbolje je potvrdila reakcija publike koja ih je nagradila gromoglasnim pljeskom. Predstava “Don Quijote›› put je od parodije do travestije i natrag,u kojoj su glumcimladog bosanskohercegovačkog kazalištasjajnom glumom i izvedbom oživjeli velike likove španjolske književnosti i oblikovali sasvim

nove osobnosti. Radnja romana obuhvaća putovanja i avanture Don Quijotea i njegova štitonoše Sancha Panze. Don Quijote odlazi na misiju oživljavanja viteštva u svijetu, a prati ga Sancho Panza, jednostavan čovjeka iz naroda koji je naučen poštivati autoritet, ali ne i razmišljati o dubokim temama… Nakon predstave dodijeljene su zahvalnice: upravitelju Studentskog centra Mirku Bošnjaku, voditelju GKM Vitez Ivanu Sajeviću, predsjedniku Udruge bosanskih studenata Ivanu Kapetanoviću te Printeri Grupi.

Donacija za humanitarnu akciju mlaDi mlaDima Svi koji žele poduprijeti akciju Mladi mladima, mogu tijekom cijele godine uplatiti sredstva na račun Udruge Prsten IBAN HR03 2390 0011 1003 28241 (Hrvatska poštanska banka) ili IBAN: HR50 2340 0091 1106 6523 7 (Privredna banka Zagreb) s naznakom “Donacija za humanitarnu akciju Mladi mladima”

OSVRT 64

KLIMATSKE PROMJENE I POLJOPRIVREDA

PREDSTAVLJAMO

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

LIVNO – UNATOČ SVIM NEDAĆAMA I USPRKOS SVIM NEVOLJAMA

FRANJEVAČKA BAŠTINA: FRANJEVAČKI MUZEJ I GALERIJA GORICA – LIVNO

broj 17 / prosinac 2017.

str. 48-49 64

OSVRT

Iako svjedočimo ubrzanoj klimatskoj promjeni, žurno treba poraditi na procjeni utjecaja klimatskih promjena na hrvatsku poljoprivredu, ukupno i po pojedinim regijama, označiti najugroženije proizvodnje, proizvode i područja te utvrditi agrotehničke mjere koje najbolje podnose naglašena klimatska kolebanja, posebice temperature i vode

70 godina. U istom razdoblju razina mora porasla je za oko 17 cm. Prognoze do kraja stoljeća predviđaju rast globalne temperature između 1,5 i 4,5 0C te razine mora od 29 do čak 82 centimetra. Hrvatska, baštineći povijesnu nižu razinu industrijske razvijenosti pa i manjeg onečišćenja, ipak neće izbjeći globalne klimatske promjene. To se posebno odnosi na ljetno razdoblje te se smatra da bi do kraja stoljeća prosječne temperature mogle biti više i za 6 0C nego danas. I na strani niskih temperatura očekuju se jača poniranja. Koliko je sve to puno, usporedimo s podacima na sljedećem grafikonu.

KULTURA 76

PREMIJERA FILMA “BIJELI PUT“

OPERA “DIVA GRABOVČEVA“ U LISINSKOM

Piše: prof. dr. sc. Ivo GrGIć Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva, predsjednik Kluba znanstvenika UBH Prsten

KLIMATSKE PROMJENE I POLJOPRIVREDA Učeni i upućeni već duži niz godina upozoravaju na klimatske promjene kojima je izložen zasad nam jedini planet na kojem se nalazimo, no to najčešće prolazi nezapaženo ili čak i gore, doživljavane su kao hir dokonih istraživača o “nečemu čega je bilo, čega ima i čega će uvijek biti“. Ili kako bismo rekli da je toga uvijek bilo “od velikog potopa naovamo“ ili “od sedam gladnih godina“ naovamo. I da to nije ništa neviđeno na Zemlji, da se ne radi niti o Božjoj kazni, niti rezanju grane na kojoj sjedimo, nego o nečem normalnom kao što se smjenjuju noć i dan ili dan i noć. I tako bijaše sve donedavno dok se nagle klimatske promjene ne učestiše, dok ne dođoše i u naše krajeve te počesmo ozbiljnije slušati, osluškivati i propitkivati je li to ipak posljedica nečega ili…

KlimatsKe promjene− ciKličnost ili čovječji uradaK

I kako to obično biva, klimatske promjene postadoše ne samo egzistencijalno pitanje sviju nego i političko pitanje velikih svjetskih igrača. Među prvim potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa bila je najava napuštanja tzv. Pariškog klimatskog sporazuma, što je iznova potaknulo raspravu o utjecaju čovjeka na klimatske promjene odnosno našoj odgovornosti za generacije koje bi trebale doći. Međunarodni sporazum u Parizu u prosincu 2015. potpisalo je gotovo 200 zemalja. Svjetski lideri, među kojima i tadašnji američki predsjednik Barack Obama, dogovorili su se tada da će poduzeti mjere kako bi se razina porasta

globalne temperature do kraja XXI. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja. Sporazum je stupio na snagu 4. studenog 2016. godine, nakon što ga je ratificiralo 55 zemalja koje zajednički pridonose količini od 55 posto emisije stakleničkih plinova. Profit kao zlatno tele i bogate i one koje to žele postati, potiče na neumjerenu uporabu često neobnovljivih resursa te Zemlja postaje sve više zarobljenica tzv. stakleničkih plinova. Prema novijim izvješćima, doprinos onečišćenju je različit te prednjače Kina koja je odgovorna za 20 posto i SAD za 17,9 posto globalne emisije stakleničkih plinova. Prema emisiji po glavi stanovnika, na prvom je mjestu SAD, a slijede Australija, Kanada, Nizozemska i Japan. Prema spomenutom Pariškom sporazumu, SAD se bio obvezao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto do 2025. godine u odnosu na razine iz 2005. godine. Međutim, od toga za sada ništa. U zadnjih 100 godina globalna temperatura zraka narasla je za oko 0,8 0C, pri čemu je čak 0,6 0C zabilježeno u zadnjih

TRADICIJA

Mogu se istaknuti dva problema. Jedan je onečišćenje koje se najprije iskazuje kroz nekvalitetniji zrak i nepitku vodu. Drugi je utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju na otvorenom tj. na poljoprivredu o čemu ovisi, barem za sada, opstojnost civilizacije, u ovakvom obliku kakvom je poznajemo.

Profit kao zlatno tele i bogate i one koje to žele postati, potiče na neumjerenu uporabu često neobnovljivih resursa te Zemlja postaje sve više zarobljenica tzv. stakleničkih plinova. Prema novijim izvješćima, doprinos onečišćenju je različit te prednjače Kina koja je odgovorna za 20 posto i SAD za 17,9 posto globalne emisije stakleničkih plinova

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

REVIJA TRADICIJSKE ODJEĆE

BAŠČOVANI – MELEM ZA DUŠU LJUBITELJA IZVORNE GLAZBE

broj 17 / prosinac 2017.

str. 64-65 68

PREDSTAVLJAMO

Livno je najveći grad te ujedno kulturno, političko, prosvjetno, zdravstveno i upravno središte Hercegbosanske županije. Drugi je po veličini grad s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Povoljan zemljopisni položaj i križanje glavnih prometnica kojima je Livno povezano s ostalim dijelovima županije, ali i susjednom Republikom Hrvatskom, oduvijek mu je pridavalo geostratešku važnost.

HUMANOST 82

OBILJEŽENA 100. OBLJETNICA FRA DIDAKA BUNTIĆA

VEČER ZAJEDNIŠTVA ZA HRVATE TUZLE

Zemljopisno−povijesne crtice Livanjsko polje pruža se pravcem sjeveroistok-jugozapad uz planinski lanac Dinare. Prostorno to je najveće krško polje u Europi, s više od 400 četvornih kilometara. Dugo je 65 kilometara, s prosječnom nadmorskom vi-

LIVNO

PRENOSIMO

Pogled na Livanjsko polje

Ružica BaRišić, foto ivo Dolić

sinom od 710 metara, a prosječna širina polja iznosi šest kilometara. Sa svih strana polje je okruženo planinama: sa sjeveroistoka i istoka okružuju ga Staretina, Velika Golija, Krug i Borova glava, s juga i jugoistoka nalaze se Tušnica i Jelovača, a sa zapada je neprekinuti masiv Dinare s najvišim vrhom Troglavom te Kamešnica i Gnjat. Naselja su smještena uz rub polja te po obroncima planina. Na istoku Livanjskog polja, ispod Bašajkovca i podno visokih i strmih litica Crvenica, uz izvor brze i bistre rijeke Bistrice smjestio se grad Livno. Najstariji datirani zapis u kojemu se spominje Livno i livanjska županija jest listina hrvatskog kneza Mutimira, a datirana je 28. rujna 892. godine. Više podataka o Hlivanjskoj župi ostavio je bizantski car Konstantin Porfirogenet u X. st., ali dokazi materijalne kulture i pisani spomenici s ovih prostora svjedoče kontinuitet života od prapovijesti do danas, čemu je uvelike pridonio i sam položaj grada

Iako je od poznatih predratnih livanjskih brendova ostalo jako malo ili nimalo, a demografske prilike poražavajuće i livanjske ulice poprilično opustjele, najnoviji statistički podaci pokazuju da se na ovim prostorima i dalje živi i rad

- osunčana strana, leđa zaštićena strmim liticama Crvenica, vrelo Dumana, vjetrovi... Smjena civilizacija i kultura nosila je sa sobom i promjene imena grada. Tako se Livno u pisanim dokumentima i vrelima susreće u različitim oblicima, ali se u većini njih toponim Livno sačuvao do danas: Cleuna, Chlebena, Clivuna, Clivno, Hlivno, Hlijevno, a po rijeci Bistrici nosio je naziv i Bistrički grad.

unatoč svim nedaćama i usprkos svim nevoljama

Iako je od poznatih predratnih livanjskih brendova (tekstilne i drvoprerađivačke industrije, trgovačkog društva, Livanjskog poljoprivrednoga dobra, putničkog i teretnog transporta...) ostalo vrlo malo ili nimalo, a demografske prilike poražavajuće i livanjske ulice poprilično opustjele, najnoviji statistički podatci pokazuju da se na ovim prostorima i dalje živi i radi. Općina Livno prostire se na 994 četvornih kilometara i prema statističkim podacima danas u njoj živi oko 33 700 stanovnika. Većinu stanovništva čine Hrvati s više od 85 %, Bošnjaci su zastupljeni s oko 11 % i Srbi s nešto više od 1 %. Prema statističkim podacima u samom gradu Livnu živi nešto više od 9000

općina livno u brojkama

Duman, izvor rijeke Bistrice

Livanjsko ime u svijet pronio je čuveni livanjski sir. Poznatoj livanjskoj mljekari, koja je u zadnjih godina češće mijenjala vlasnike, pridružila su se tri jednako respektabilna proizvođača sira - Mljekara Puđa, Orman i Suša, pa se tradicionalna i kvalitetna proizvodnja livanjskog sira nastavlja i danas. Proizvodnjom sira u livanjskim se ruralnim krajevima bave i manje poznati uzgajivači stoke jednako uspješno kao i navedene mljekare

Livno je po mnogočemu posebno i poznato, a tomu su zadnjih desetak godina pridonijela i krda divljih konja s Kruga, koji su postali prepoznatljiv livanjski brend. U zadnje vrijeme posvećena im je velika pozornost, snimljeno je nekoliko televizijskih reportaža o njima, a u potragu za divljim konjima dolaze profesionalni fotografi i amateri te sve više i više stranih i domaćih turista Pogled na srednjovjekovnu kulu iznad Livna

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Divlji konji s Kruga

broj 17 / prosinac 2017.

str. 68-69

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

PRSTEN SE IZ UDRUGE PROMETNUO U POKRET KOJI GRADI MOSTOVE IZMEĐU HERCEGOVINE I BOSNE

Blaga okusa slavonske svinje

Minimalan udio soli

AKTUALNO

U povodu presude Haškog suda Priopćenje Udruge bosanskih Hrvata Prsten Udruga bosanskih Hrvata Prsten presudu Haškog suda smatra nepravednom i kao takva ne pridonosi pomirenju, ne rasvjetljava i ne izražava povijesnu istinu o ulozi Hrvatskog vijeća obrane i vodstva Republike Hrvatske u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini. Članovi Udruge Prsten suosjećaju s Hrvatima BiH, s obiteljima nepravedno osuđenih, a posebno s obitelji generala Slobodana Praljka koji je svojim činom upozorio na nepravdu prema hrvatskom narodu i na taj način želio posljednji put pomoći Hrvatskoj i Hrvatima u BiH.

Iz priopćenja Vlade Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske izražava najdublju sućut obitelji generala Praljka, koji je za vrijeme izricanja presude Žalbenog vijeća, zbog osjećaja duboke moralne nepravde, sebi oduzeo život. Vlada izražava duboko nezadovoljstvo i žaljenje zbog presude kojom se potvrđuju kazne za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Mnogi navodi iz presude ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, nisu utemeljeni i politički su neprihvatljivi. S tim u vezi bitno je podsjetiti na pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovini u vrijeme kad je bila suočena s velikosrpskom agresijom i kad je bila ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost. (…) Podsjećamo i da samostalnosti Bosne i Hercegovine ne bi bilo bez Hrvata koji su svojim sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. godine, zajedno s Bošnjacima, stvorili temelje za proglašenje neovisnosti. (…) Vlada Republike Hrvatske smatra kako se ovom presudom na potpuno pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha iz 1990-ih godina u ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini. Ovdje prije svega mislimo na neuvažavanje žalbi šestorice Hrvata na prvostupanjsku Odluku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u dijelu koji se odnosi na udruženi zločinački poduhvat (UZP). (…) Ujedno, smatramo da je karakterizacija djelovanja šestorice Hrvata iz BiH, kao članova UZP-a na području BiH, donesena bez dovoljnog uvida i razumijevanja svih okolnosti njihova djelovanja, temeljnih ciljeva, uključujući i ulogu HVO-a kao sastavnice Oružanih snaga tadašnje Republike BIH, te uz neprihvatljivo široko tumačenje pojma udruženog zločinačkog poduhvata, koje nadilazi primjenu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava. U svjetlu navedenog, Vlada će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporila navode iz današnje presude. Koristimo ovu priliku kako bismo još jednom ponovili snažnu podršku opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH. Ostajemo privrženi daljnjem razvitku prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa s BiH te snažan zagovornik njezina europskog puta.

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Iz obraćanja Predsjednice Republike Na samom početku ovog obraćanja želim izraziti sućut obitelji generala Slobodana Praljka, čovjeka koji je radije dao život, nego živio kao osuđenik za djela za koja je čvrsto vjerovao da ih nije počinio. Njegov čin duboko je pogodio u srce hrvatski narod, a Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju ostavio uteg vječite dvojbe o ostvarenju njegove zadaće. Kao predsjednica Republike Hrvatske jasno i nedvosmisleno želim poručiti kako se jučer u Haagu nije izricala presuda Republici Hrvatskoj, niti hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Hrvatska nije bila agresor, već je najviše učinila za opstanak cjelovite Bosne i Hercegovine kao države, a hrvatski narod prvi se odupro velikosrpskoj agresiji, braneći svoju opstojnost i opstojnost Bosne i Hercegovine kao njegove države. Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu napala je Miloševićeva Srbija i JNA i to su notorne činjenice. Hrvatska nije napala nikoga. (…) Mi Hrvati moramo imati snage priznati da su neki naši sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini počinili zločine i oni za njih trebaju odgovarati. Nepravedno je što na isti način nisu kažnjeni bošnjački i srpski zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. No, bez obzira na to, svi u Bosni i Hercegovini, a posebno Hrvati i Bošnjaci u Federaciji moraju se izdići iznad toga za dobro obaju naroda. Pozivam bošnjačke čelnike da učine sve kako se ova presuda ne bi zloupotrebljavala, nego da ona bude završetak jednog i početak drugog razdoblja. Kao hrvatska predsjednica učinit ću sve da ova presuda ne pogorša hrvatsko-bošnjačke odnose i u najskorije vrijeme službeno ću posjetiti BiH. (…) Republika Hrvatska i dalje će predano zagovarati europski put Bosne i Hercegovine i svih drugih država svojeg jugoistočnog susjedstva kao jedini jamac trajne stabilnosti i napretka. Ovakvim završetkom mandata Haaškog suda, na svima je nama odgovornost iznaći snagu za pomirbu među svim narodima na ovim prostorima. (…) Sa zločinima se valja suočiti, u ime budućnosti, pa i s vlastitima. Hrvatska je to učinila i čini, a to traži i od drugih. Hrvatice i Hrvati u Bosni i Hercegovini: ostanite mirni i dostojanstveni, ne bojte se, uz vas smo. Sada nam je više nego ikada potrebno zajedništvo. Hrvatski narod uvijek se znao nositi s teškim izazovima, a sigurna sam kako će i s ovim. (…) Nitko drugi pa ni Haaški tribunal neće pisati našu povijest! Borit ćemo se svim pravnim i političkim sredstvima za istinu i pravdu. (…) I naposljetku, želim da rat i svu nesreću koju je na ovim prostorima prouzročila velikosrpska agresija ostavimo polako iza sebe, odajući počast svim žrtvama, osuđujući sve zločine, ali gledajući prije svega i iznad svega u budućnost.

PREDSJEDNIK VLADE RH ANDREJ PLENKOVIĆ OSAM JE PUTA POSJETIO BIH

Iz priopćenja Hrvatskog narodnog sabora BiH HNS BiH priopćava da ustrajno stoji na neporecivom i široko prihvaćenom standardu slobodnog i nepristranog sudstva po kome krivnja može biti isključivo individualna, te da kolektivna odgovornost ne postoji kao pravna kategorija. Stoga smatramo kako je teza o takozvanom Udruženom zločinačkom pothvatu (UZP) ideološki i politički konstrukt koji nema utemeljenje u međunarodnom pravu. Pored toga, podsjećamo kako je jedna od zadaća Haškoga suda doprinositi miru i pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije. Upotreba teze o UZP koja implicira kolektivnu krivnju naroda, zasigurno ne doprinosi ni miru ni pomirenju u BiH, a selektivna primjena teze o UZP samo na civilno i vojno rukovodstvo Hrvata u BiH te istih iz Republike Hrvatske, ne samo da ne doprinosi miru i pomirenju nego na svim razinama produbljuje jaz i nepovjerenje između konstitutivnih naroda u BiH te država u njenom okruženju. (…) Niti jedna odluka Haškoga suda ne može dovesti u pitanje konstitutivnost i jednakopravnost Hrvata u BiH, niti spriječiti našu legitimnu i pravednu borbu za postizanje pune ustavne, institucionalne i političke jednakopravnosti Hrvata u BiH. Borbom za jednakopravnost Hrvata mi se borimo i za jedinu moguću stabilnu, održivu i prosperitetnu BiH, državu ravnopravnih naroda i slobodnih građana. Žrtva koju podnose naši nepravedno osuđeni prijatelji, kolege i suborci bit će nam dodatno nadahnuće i stalna opomena da u toj borbi ne smijemo posustati ni po cijenu osobne žrtve bilo koga od nas. (…) Kao legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, suosjećamo sa svima koji su na bilo koji način nastradali u proteklom ratu i izražavamo počast svim žrtvama. Ali, isto tako, izražavamo i svoju duboku zahvalnost i poštovanje prema svemu dobrom i korisnom što su naši prijatelji, kolege i suborci Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić napravili u procesu borbe za opstojnost i samobitnost Hrvata u BiH. Na poseban način, još jednom ističemo svoje neizmjerno poštovanje prema žrtvi vlastitog života koju je u ime obrane svoje, ali i časti i dostojanstva hrvatskog naroda herojski položio general Slobodan Praljak. Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a BiH

Hrvatska će učiniti sve da Hrvati u BiH budu ravnopravan narod “Hrvatska prije svega stoji uz Bosnu i Hercegovinu, stoji uz Hrvate u Bosni i Hercegovini. U init emo sve da Hrvati ovdje budu dugoro no ravnopravan narod i da se poštuje ta jednakopravnost izme u tri naroda,“ poru io je Plenkovi iz Mostara Veliku pozornost Hrvatska posvećuje suradnji sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, s kojom nas vežu posebne veze. Europska budućnost te zemlje naš je vanjskopolitički prioritet. Kao supotpisnik Daytonskog sporazuma, za nas je izuzetno važno osigurati jednakopravnost triju konstitutivnih naroda - Hrvata, Srba i Bošnjaka, što mora biti zajamčeno i u izbornom zakonodavstvu. Nakon sedam godina organizirali smo uspješnu zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara BiH u Sarajevu - stoji u izvješću predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o prvoj godini mandata, tijekom koje je čak sedam puta posjetio Bosnu i Hercegovinu - od Žepča, Tuzle i Orašja, preko Sarajeva pa do Livna, a potom je uslijedio i osmi posjet BiH, ovaj put Mostaru.

HRVATSKA STOJI UZ HRVATE U BOSNI I HERCEGOVINI Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković doputovao je 4. prosinca u radni posjet Mostaru, gdje će se danas i sutra sastati s vodstvom Hrvata u Bosni i Hercegovini i predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora. Nakon dolaska u Mostar predsjednik Vlade položio je, zajedno s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem, vijenac pred spomen-obilježjem hrvatskim braniteljima. U izjavi za medije predsjednik Vlade naglasio je da će Hrvatska podupirati Bosnu i Hercegovinu i učiniti sve kako bi Hrvati u toj zemlji bili ravnopravan narod. “Hrvatska prije svega stoji uz Bosnu i Hercegovinu, stoji uz Hrvate u Bosni i Hercegovini. Učinit ćemo sve da Hrvati ovdje budu dugoročno ravnopravan narod i da se poštuje ta jednakopravnost između tri naroda,“ poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Istaknuo je da je Hrvatska tijekom ove godine na domaćem i međunarodnom planu nastojala poduprijeti Hrvate u Bosni i Hercegovini jačanjem suradnje dviju država i konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebno važnim ocijenio je izbore koji će se održati sljedeće godine u BiH u kontekstu potrebe izmjene Izbornog zakona. “Poruka koju smo poslali Bosni i Hercegovini jest da prije svega ostajemo privrženi razvijanju dobrosusjedskih i kvalitetnih odnosa sa snažnom potporom reformskom putu prema ispunjavanju kriterija za ostvarivanje daljnjih statusa u približavanju Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu,“ rezimirao je svoj posjet Mostaru predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvarajući sjednicu Vlade održanu 7. prosinca 2017. godine. Predsjednik Vlade naveo je kako Hrvatska želi da Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao konstitutivan narod, budu u cijelosti ravnopravni s drugim dvama narodima u BiH, kao i svima drugima koji žive u toj zemlji. “Da nije bilo Hrvata u Bosni i Hercegovini, ne bi bilo niti većinske volje građana Bosne i Hercegovine na referendumu o neovisnosti, ne bi bilo obrane Bosne i Hercegovine, ne bi bilo nje kao cjelovite države kakvu je poznajemo danas, a ne bi bilo ni ovakvog Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji sadrži i Ustav Bosne i Hercegovine,“ ocijenio je predsjednik Vlade.

broj 17 / prosinac 2017.

IZBORI U BiH 2018.

Jedna država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ve ta formula (1+2+3) generira sve probleme. BiH može biti funkcionalna samo po formuli države s tri do pet-šest federalnih jedinica. Idealno bi bilo ukidanje entiteta - RS i Federacije, odnosno nekoliko županija unutar FBiH

BiH BiHH IMA 14 VLADA. TREBA IH UKINUTI 10 Jozo PAVKOVIĆ, glavni urednik Večernjeg lista BiH

Pacijenta kojem na krevetu piše Bosna i Hercegovina neuspješno liječe od teške bolesti. Nakon komplicirane operacije u Daytonu prije 22 godina svezali su ga u “luđačku košulju” i pustili na kućnu njegu. Od tada ga međunarodna zajednica drži na infuziji. Jedina su terapija Andoli kojim mu skidaju visoku temperaturu. Nadaju se kako bi, kad padne temperatura, nekim čudom mogao ozdraviti. A stanje je zapravo takvo da pacijentu već odavno treba nova operacija. No, ona je neizvjesna jer nitko ne želi utvrditi točnu dijagnozu. Kad, pak, to učine, shvatit će kako je temperatura bila samo posljedica. A uzrok je čak i nadriliječnicima jasan. Pacijent boluje od (ne)izlječive bolesti, zvane neriješeno (hrvatsko) nacionalno pitanje.

LIJEČNICI MORAJU HITNO SAZVATI KONZILIJ Nakon Amerikanca Kleina, svakog europskog visokog predstavnika, i Bilda i Westendorpa, i Petritscha, i Ashdowna, i SchwarzSchillinga, i Lajčaka, i Inzka pitao sam zašto se umjesto Andola pacijentu hitno ne urade pretrage. Svi su vjerovali kako će učinkovitije djelovati postojeća terapija. Međutim, pacijent se svako malo otrgne iz “luđačke košulje”. Postao je opasan i za sebe i za okolinu. Liječnici moraju hitno sazvati konzilij. On već postoji, ali se od osnutka nije sastao. Zove se “Vijeće za provedbu mira” (PIC) koje čini 55 zemalja. Sastaje se tek Upravni odbor koji ima deset članica i koji kontrolira stanje daytonske BiH. Jedna država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Već ta formula (1+2+3) generira sve probleme. BiH može biti funkcionalna samo po formuli države s tri do pet- šest federalnih jedinica. Idealno bi bilo ukidanje entiteta - RS i Federacije, odnosno nekoliko županija unutar FBiH. Umjesto Federacije, bile bi dvije ili tri federalne jedinice, plus jedna ili dvije na teritoriju koji sada uglavnom pripada RS-u. Primjerice, kanton Bosanska Posavina trebao bi se, uz sadašnju županiju, proširiti bar na dio koji sada pripada RS-u. Podsjetimo, prije rata pod Bosansku Posavinu spadale su općine Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje te dio općina Gradačac (sela Gornje i Donje Ledenice, Tramošnica Gornja i Donja, Njivak, Orlovo Polje, Šamarevac, Pelagićevo,Turić, Blaževac, Hrgovi Donji), Srebrenik (sela Cerik, Hrgovi Gornji i Špionica Srednja) i Doboj (sela Johovac, Veliki Prnjavor, Foča,

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Kotorsko, Komarica, Vranduk, Bukovac, Ritešić, Majevac, Trnjani, Božinci Donji, Glogovica, Podnovlje). Druga, bezbolnija varijanta jest zadržavanje dvaju entiteta i preustroj s deset na tri ili četiri kantona unutar FBiH. Novi kantoni ili federalne jedinice bili bi od 70 do 90 posto jednonacionalni. U objema bi varijantama, umjesto sadašnjih 14 vlada, bili Vijeće ministara BiH i vlade četiri ili pet federalnih jedinica. U većinski hrvatskoj federalnoj jedinici bile bi sve hrvatske općine u BiH. Diskontinuitet teritorija bio bi vezivno tkivo države BiH. Unutar (nacionalnih) federalnih jedinica rješavala bi se građanska i pitanja manjina (“Sejdić - Finci”). Jednim potezom bili bi otkonjeni svi problemi zbog kojih tri naroda i građani još nisu izišli iz rata. Nitko se više ne bi bavio nacionalnim, već životnim pitanjima. Narod bi već na sljedećim izborima birao najbolje, a ne kao do sada, zbog straha, nacionalne stranke. I bez nacionalnih federalnih jedinica može se riješiti nacionalno pitanje. Izbornim zakonom treba urediti kako je hrvatski narod jedna izborna jedinica. Na takav način institucionalno bi se zaštitili od onih koji im žele birati predstavnike.

DEŽURNIM DOMOLJUBIMA TREBA KAOS U BiH se uvijek govori o prijevremenim izborima, ali bilo kakve izbore ima smisla održati tek onda kad se usvoje ustavne promjene. Čemu izbori dok se ne riješi funkcionalni ustroj države. Sve će ostati isto. U ovakvom zamršenom bh sustavu svi najsposobniji svjetski političari postali bi nemoćni. Nasuprot tomu, s federalnim (nacionalnim) jedinicama država bi profunkcionirala. Pale bi međunacionalne tenzije. Ovakav bi ustroj poje inio državu za barem 60 posto. Međunarodna zajednica više ne bi bila potrebna. Ured visokog predstavnika bi odmah bio zatvoren, a takvu BiH bi brzo i EU i NATO stavili pod svoj kišobran. Dakako da će protiv ovakvog prijedloga biti oni koji ne žele uređenu BiH. Osobito oni koji u zamršenom političkom sustavu love u

I bez nacionalnih federalnih jedinica može se riješiti nacionalno pitanje. Izbornim zakonom treba urediti kako je hrvatski narod jedna izborna jedinica. Na takav način institucionalno bi se zaštitili od onih koji im žele birati predstavnike

7 mutnom. U sređenoj državi više ne bi mogli drugima otimati i birati im predstavnike. Više ne bi mogli matematičkim manipulacijama postavljati vlade. Niti bi se pod krinkom građanskog moglo otimati nacionalno. Federalne jedinice ili entiteti poticali bi natjecanje stranaka. Bez straha od prijevara. Ne bi se više Hrvati, zbog zaštite od majorizacije, morali homogenizirati samo oko “stožerne stranke”. Mogli bi se politički pluralizirati. Ako se istakne ovakav prijedlog, unitaristi će vrisnuti napamet naučenu parolu: nećemo nacionalistima dopustiti nove podjele BiH. Kao da sada BiH već nije podijeljena. Dežurnim domoljubima treba kaos. Parasustav iz Sarajeva obmanjuje europske međunarodne dužnosnike da su Hrvati najveći problem zemlje jer njihovo navodno traženje “trećeg entiteta“, najviše potkopava stabilnost i temelje zemlje. Čak su i skovali planove, a neki njihovi međunarodni glasnogovornici spremno su prihvatili kako je ustavna apelacija o ravnopravnosti Hrvata problem, te da je treba do kraja relativizirati. Upravo ovo je po njima izvor problema, a on se sastoji u pragmatičnoj procjeni dijela međunarodnih birokrata kako ne treba kvariti dvoentitetsku ljubav jer su tu treći (Hrvati) problem matematičkoj jednadžbi. Istina je daleko od jednog i drugog. Takvo ignoriranje stvarnih problema u BiH dovelo je do rata devedesetih, a sadašnji nepomirljivo suprotstavljeni koncepti unitarizma iz Sarajeva i seperatizma iz Banja Luke nisu ništa bolji u pogledu budućnosti zemlje. (Hrvatski) Federalizam kao središnji put jedino je svjetlo na kraju tunela u odnosu na sadašnje stanje koje sve više vodi u sirijski, arapski ili ciparski scenarij.

ima 23 Hrvata, daju jednog izaslanika, koliko i cijela Posavina u kojoj je četrdesetak tisuća Hrvata. Stotinjak tisuća Hrvata iz zapadne Hercegovine u Domu naroda predstavljaju samo dva izaslanika. Dakle, glas u Goraždu vrijedi nekoliko tisuća puta više nego u Širokom Brijegu. Ovo najzornije pokazuje kako je obespravljena hrvatska većina. “Lešinarima izbora” ovakvim pravilima ostavljen je širok prostor za ulov. U potrazi za plijenom ne trebaju se iscrpljivati u većinski hrvatskim, nego u bošnjačkim županijama. Ako proguraju na izborima po jednog svojeg Hrvata iz Goražda, Bihaća, Sarajeva,Tuzle i dva iz Zenice, eto ih šest. Imaju kapitalce za jednu trećinu hrvatskog kluba. Receptom smišljenim u kuhinji bošnjačkog SDP-a, mogu uspostaviti vlast bez legitimnih Hrvata. I upravljati političkim procesima i stotinama milijuna maraka. Uzalud je što Hrvati okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora mogu imati 90 posto glasova. Čak i da dobiju 100 posto hrvatskih glasova, teoretski mogu imati samo 11 od 17 izaslanika. Tad ne znače ništa jer bošnjačke stranke

S federalnim (nacionalnim) jedinicama država bi profunkcionirala. Pale bi međunacionalne tenzije. Ovakav bi ustroj poje inio državu za barem 60 posto. Međunarodna zajednica više ne bi bila potrebna. Ured Visokog predstavnika odmah bi bio zatvoren, a takvu BiH bi brzo i EU i NATO stavili pod svoj kišobran

NEMIRNA BOSNA JE UNOSNI SVJETSKI BIZNIS! Kako bi dekonstitutirali Hrvate međunarodni predstavnici i bošnjački parasustav od Daytona do danas učinio je Ustav Federacije neprepoznatljivim. Pretrpio je velike promjene. Od 1994. pa do kraja 2005. godine ukupno je doneseno 108 amandmana. Najveći dio njih, a osobito oni koje su nametnuli Visoki predstavnici u BiH, u bitnom su izmijenili temeljna načela Ustava. Većina ih je na štetu Hrvata. Upravo ovim amandmanima otvoren je put za stvaranja Federacija BiH kao bošnjačkog entiteta. Povod Petrischevim i Ashdonovim amandmanima bila je odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda. Ona je zloupotrijebljena, kako bi se dekonstituirao malobrojniji narod. Evo samo jednog primjera. Dom naroda se do 2000. sastojao od 60 zastupnika. Po 30 Hrvata i Bošnjaka. Odluke su se donosile natpolovičnom većinom svakog od nacionalnih klubova. Međutim, “sarajevski” stratezi su uz blagoslov međunarodne zajednice smislili plan kako razvlastiti Hrvate. Uz hrvatski i bošnjački klub, dodali su i srpski, plus sedam “ostalih”. Nacionalne klubove su smanjili s 30 na 17. Za imenovanje predsjednika, a time posredno i Vlade Federacije, umjesto polovine, potrebna je jedna trećina. Dakle, šest izaslanika iz hrvatskog kluba. Time je omogućeno da se simboličnom manjinom može izabrati vlast. Štoviše, izaslanici ne moraju biti Hrvati. Dovoljno je tako se predstaviti. Tendenciozno je određen i broj izaslanika koje daje svaka od deset županija. Primjerice, Goražde i ta županija, u kojoj slovom i brojem

sa svojih šest Hrvata mogu upravljati hrvatskim Domom. Njihov unitarizam jednakom strašću provode i desne i lijeve partije. Čak je ljevica radikalnija. Bez ikakvog srama žele Hrvate potpuno obeshrabriti. Sve otvorenije provode plan “BiH bez Hrvata do 2050.” Ovakva diskriminirajuća, komplicirana i nesređena država pomaže im u tom projektu. Strancima je idealna bauštela. Ako se ustroji, kuda će deseci tisuća činovnika domaće i strane administracije. Što će oni raditi!? Postoje stotine nevladinih organizacija koje simuliraju razvoj civilnog društva. Njih, oko 70 tisuća. Hoće li se moći integrirati u sustav kakav nisu zagovarali!? Tisuće stranaca radi na provedbi Daytona. Kuda će ako se provede!? Stotine tisuća je zainteresiranih da se pacijenta još jače sveže u “luđačku košulju”. Jer, kad ozdravi, oni ostaju bez posla. Zato će svi zajedno uvjeravati neinformirani svijet kako se ne može ništa promijeniti. Samo neka šalju novac za već odavno najskuplji poslijeratni projekt na svijetu. Nemirna Bosna je unosni svjetski biznis! Jedini za izgradnju moderne, europske BiH su Hrvati. Srbima ne treba jer imaju svoj entitet (RS). Bošnjaci su također Federaciju pretvorili u svoju državicu. Hrvati kao najmalobrojniji narod boreći za svoju institucionalnu zaštitu ujedno jačaju i svoju domovinu (BiH). Matična (RH) mora im jasnije pomoći. U sinergiji Hrvati s obje strane granice, kao nositelji europskih vrijednosti, jedini mogu izgraditi europsku i BiH i tako sačuvati svoj narod.

broj 17 / prosinac 2017.

IZBORI U BiH 2018.

Moramo izi i u što ve em broju na izbore. Sukladno Izbornom zakonu BiH svi Hrvati koji žive izvan BiH trebaju se pravodobno prijaviti putem pošte ili diplomatsko-konzularnih zastupništava BiH u kojima bude organizirano glasovanje ili pak osobno do i na svoje bira ko mjesto u BiH i na taj na in podržati one koji e doista na najbolji i legitiman na in zastupati naše interese u strukturama koje odlu uju o našoj zajedni koj budu nosti

USPRKOS SVIM IZAZOVIMA, MORAMO

OSTATI NEPODIJELJENI Borjana KRIŠTO, dopredsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH

NUŽNE IZMJENE IZBORNOG ZAKONA Trenutačno se nalazimo u situaciji nametnutog, diskriminatorskog Ustava koji ne daje jednake šanse svim narodima pa smo tako ponovno u situaciji da se naveliko razgovara o kandidiranju pojedinih podobnih “nazovi Hrvata“ od probošnjačke ljevice za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Uvažavajući činjenicu da je Ustavni sud stavio izvan snage odredbe koje govore o načinu formiranja Doma naroda Federacije BiH, mi smo jedini ponudili izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. To je na najbrutalniji način osuđeno, omalovaženo te odbačeno od onih za koje se dokazalo da nisu ni pročitali Zakon prije komentiranja po logici da to automatski treba odbaciti jer dolazi od Hrvata. Sad nas je ovakav pristup doveo u situaciju gdje je raspisivanje i održavanje izbora izgledno, ali implementacija samih izbornih rezultata praktički nemoguća. Ovdje se opet po uhodanom principu sprege sarajevske politike i medija osudilo Hrvatski narodni sabor da želi bojkotirati izbore, što zaista nema nikakvog utemeljenja, ali je jasno da se ne mogu voditi izbori bez jasno zacrtanih pravila što ovdje nije slučaj.

EU − PREVELIK MAMAC ZA NAŠE MLADE Mi Hrvati koji živimo u Bosni i Hercegovini blagoslovljeni smo time što imamo dvije domovine, ali nažalost činjenica da smo

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

državljani Republike Hrvatske u velikoj je mjeri izazov za naš opstanak u Bosni i Hercegovni. Često je Europska unija sa svojim uređenim ekonomskim tržištem željnim mlade radne snage, na kojem se igra po unaprijed jasno definiranim i fair-play pravilima, prevelik mamac za naše mlade ljude koji su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i sami postali državljani Europe. Upravo ta činjenica ide u prilog onima koji Bosnu i Hercegovinu vide kao unitarnu državu, bez ili s vrlo malim brojem Hrvata u njoj. Jednako tako svjesni smo činjenice da se Hrvate ovih dana na svaki način pokušava kriminalizirati i prikazati čak i agresorom na BiH, zaboravljajući pritom stvarnu ratnu, humanitarnu i svaku drugu ulogu Hrvata u nedavnom ratu.

ZADNJI BEDEM OBRANE HRVATA U BiH Hrvati moraju i ubuduće imati svojeg člana Predsjedništva BiH, kojeg će birati hrvatski narod, kao i svoje legitimne izaslanike u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji jedini mogu zaštiti naš interes kao kolektiviteta. Upravo su ove dvije strukture zadnji bedem obrane Hrvata u BiH jer, za razliku od drugih dvaju naroda, mi nemamo mogućnost entitetskog glasovanja kojim bismo mogli

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. godine Priredio Marjan BIŠKIĆ, glavni tajnik UBH Prsten

Dodatne informacije mogu se naći i na internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba ili se možete obratiti Tajništvu UBH Prsten.

RAZGOVOR

“Uvijek naglašavam da kao Hrvatica podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, te sad već gotovo godinu dana i hrvatska eurozastupnica, svojim velikim političkim i diplomatskim iskustvom predstavljam Hrvate, ma gdje oni bili,” rekla je Željana Zovko, dodavši: “Mislim da na ovoj poziciji mogu učiniti mnogo više, za Hrvate širom svijeta i za BiH kako bi bila faktor stabilnosti na granicama EU-a”

Hrvatska europarlamentarka bosanskohercegovačkog podrijetla Željana Zovko na simboličnoj razini ima sličnu ulogu kao i Udruga bosanskih Hrvata Prsten – poput mosta povezuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, a s trenutačne pozicije u Europskom parlamentu čini to snažnije no ikad. Profesorica francuskog jezika svoju je profesionalnu karijeru započela nakon studija i rada u Londonu u uredu dvaju hrvatskih članova Predsjedništva BiH, prvo kao suradnica za odnose s javnošću, a zatim kao predstojnica tog ureda. Uslijedili su diplomatski mandati – četiri godine bila je veleposlanica BiH u Francuskoj i stalna predstavnica pri UNESCO-u te nerezidentna veleposlanica u Alžiru, Monaku, Andori i Tunisu, a potom i veleposlanica u Španjolskoj te stalna predstavnica u Svjetskoj turističkoj organizaciji, kao i nerezidentna veleposlanica u Maroku. Bila je i veleposlanica BiH u Italiji te stalna predstavnica u FAO-u, WFP-u, IFAD-u, kao i nerezidentna veleposlanica za Maltu i San Marino, a u međuvremenu i savjetnica za vanjsku politiku predsjedatelja Vijeća ministara BiH. Političku karijeru gradila je u Hrvatskoj demokratMarija TROGRLIĆ, fotografije: iz privatnog albuma

SVOJIM POLITIČKIM I DIPLOMATSKIM IS skoj zajednici BiH, čija je bila međunarodna tajnica, a bogato radno iskustvo u raznim međunarodnim organizacijama. Uza sve navedeno, bila je i članica državnog povjerenstva za odnose s UNESCO-om, a nakon veleposlaničkog mandata u Španjolskoj kralj Juan Carlos I. dodijelio joj je Veliki križ za vojne zasluge s bijelim distinkcijama, što je jedno od mnogobrojnih priznanja koje je dobila za svoj diplomatski rad. Kako i zašto ste ušli u politiku te jeste li zbog toga ikada požalili? Politika me interesirala od rane mladosti. Moje obrazovanje i životne okolnosti, zbog rata u mojoj zemlji, usmjerili su i moju karijeru na taj put. Stjecajem

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

MA GDJE O okolnosti došla sam u London kao izbjeglica, gdje sam završila studij te istodobno i radila.To je razdoblje za mene bilo dosta frustrirajuće, uzevši u obzir činjenicu da izvana gledate kako je vanjska politika jedne zemlje obilježena proizvoljnim ocjenama ponekad donesenim na temelju nepoznavanja pravih činjenica. To me učvrstilo u odluci da u životu učinim sve kako bi prave politike bile formirane na istini i u korist svih. Ponudu za rad kao suradnica za odnose s javnošću hrvatskog člana Predsjedništva BiH dobila sam 1999. te sam se vratila iz Londona. U

11 Željana ZOVKO, zastupnica Republike Hrvatske u Europskom parlamentu

Povratak legitimnih hrvatskih zastupnika u institucije BiH i za mene je značio nastavak karijere te sam imenovana predstojnicom Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića. S te sam dužnosti imenovana za veleposlanicu Bosne i Hercegovine u Francuskoj i pri UNESCO-u, a zatim su slijedila daljnja imenovanja do mojeg povratka u zemlju krajem 2011., kad sam imenovana međunarodnom tajnicom HDZ-a BiH. Prvi izbori za Europski parlament 2013. i drugi 2014. godine bili su za mene prigoda da kao Hrvatica iz BiH govorim o onome što treba učiniti kako bi Hrvati u BiH imali ravnopravnu poziciju s ostalim dvama narodima te kako bi BiH konačno krenula putem stabilnosti, lišena utjecaja neeuropskih zemalja, a Hrvatska imala i sigurnost na svojim granicama. Baviti se politikom nije jednostavan životni izbor i znači puno odricanja, prije svega u privatnom životu, te sam često promišljala je li izbor bio dobar. Ali rezultati koje vidite na kraju dana i činjenica da možete u životu nešto ostaviti iza sebe što će učiniti društvo pravednijim

M ISKUSTVOM PREDSTAVLJAM HRVATE,

E ONI BILI tom sam razdoblju aktivno sudjelovala u organizaciji samita Pakta stabilnosti u Sarajevu, koji je otvorio europsku perspektivu svim zemljama u regiji. Na žalost, nakon toga su se dogodile jednostrane izmjene Izbornog zakona, famozna Berryjeva pravila te nametanje amandmana koji su obespravili Hrvate. Stoga sam napustila Predsjedništvo BiH i vodila Foreign Press Office, ured koji je osnovala Udruga američkih Hrvata CAA kako bi pomagala stranim novinarima u pronalaženju pravih činjenica zasnovanih na istini.

i stabilnijim kompenzira mnoga odricanja. Kao vjernica mislim da svatko ima misiju u svojem životu i ako je stavljen u okolnosti gdje može pomoći da dobro pobijedi, u ovoj često tamnoj svakodnevnici, nema pravo odustati i ići lakšim putem radi svojeg osobnog komfora. Kako komentirate malu zastupljenost žena u politici, te kakvo je vaše osobno iskustvo – kako je biti žena u politici? Smatram da pitanje o položaju žena u politici svakako treba kontekstualizirati. Svjedoci smo da su u zadnjih nekoliko godina napravljeni veliki koraci prema jed-

broj 17 / prosinac 2017.

RAZGOVOR

nakoj zastupljenosti dvaju spolova. U nekim se zemljama preferiraju kvote, dok druge zemlje rade na senzibiliziranju javnosti u tom pogledu. Rekla bih da hrvatska politika teži ovom drugom putu, a uspješnost se već sada primjećuje. Primjerice, u Republici Hrvatskoj imamo predsjednicu države i dvije potpredsjednice Vlade, a u Vladi je i šest ministrica. Također, kad pogledate sastav naše hrvatske delegacije europskih pučana u Europskom parlamentu, četiri su žene i samo jedan zastupnik. Kao i u drugim poslovima, i politika ponekad sa sobom donosi iskušenja za ženu, ali Europa i Hrvatska birale su put u kojemu žene zaslužuju i trebaju imati jednaka prava kao

Mi svojim angažmanom pomažemo i da Bosna i Hercegovina što prije postane funkcionalna, europska zemlja i punopravna članica EU-a, s ravnopravnim statusom Hrvata, koji su njezin konstitutivan narod

listi predvođenoj Hrvatskom demokratskom zajednicom za prve i druge izbore za Europski parlament, 2013. i 2014. godine. Odlaskom Davora Ive Stiera dobila sam priliku biti hrvatski glas u Europskom parlamentu, što je prirodan nastavak mojeg angažmana zajedno s mojim kolegama iz Hrvatske. Uvijek naglašavam da kao Hrvatica podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, te sad već gotovo godinu dana i hrvatska eurozastupnica, svojim velikim političkim i diplomatskim iskustvom predstavljam Hrvate, ma gdje oni bili. Mi svojim angažmanom pomažemo i da Bosna i Hercegovina što prije postane funkcionalna, europska zemlja i punopravna članica EU-a, s ravnopravnim statusom Hrvata, koji su njezin

Susret s kardinalom Raijem, maronitskim patrijarhom Antiohije u Libanonu

i muškarci te na tome i radimo. Oduvijek se borim protiv stereotipa o ženama koje društvo i mediji nameću te svojim primjerom želim pokazati da je moguće aktivno djelovati kao žena u politici, iako priznajem da nije lako. Žene često same sebe stavljaju u te stereotipe i ne podupiru se međusobno, za razliku od muškaraca koji grade svoje mreže te često imaju zajednička privatna druženja koja poslije dovode i do dijeljenja pozicija. Sanjam o danu kad će i žene na isti način među sobom stvarati veze i jačati pozicije kolegica. Budući da ste političku karijeru započeli u BiH, kako ste se odlučili nastaviti u RH odnosno EU parlamentu? Zajedno s mojim sadašnjim kolegama zastupnicima u Europskom parlamentu bila sam na

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

U sirijskom izbjegličkom kampu tijekom posjeta Libanonu

konstitutivan narod. Mislim da na ovoj poziciji mogu učiniti mnogo više, za Hrvate širom svijeta i za BiH kako bi bila faktor stabilnosti na granicama EU-a.

Koliko vam prijašnje iskustvo u vanjskoj politici kao ve leposlanice BiH pomaže u obnašanju sadašnje dužnosti? Iskustvo koje sam stekla neprocjenjivo je, zbog mojih ostvarenih kontakata i zbog projekata po kojima sam bila prepoznata kao veleposlanica. U mandatima veleposlanice u Francuskoj i pri UNESCO-u bila sam svjedok povijesnih susreta te upisala dva mosta na Listu svjetske baštine, nakon čega sam inicirala i pokroviteljstvo UNESCO-a nad obnovom triju vjerskih objekata, od kojih je jedan i samostan Plehan. To iskustvo trenutačno koristim i u radu u Međureligijskom odboru Europske pučke stranke u Europskom

parlamentu, kao i kroz okupljanja vjerskih vođa u konfliktnim područjima. Na sadašnjim putovanjima susrećem kolege iz diplomacije koji trenutačno obnašaju odgovorne dužnosti, što mi umnogome olakšava dijalog i inicijative. Također, poznavanje situacije i iskustvo s političarima, u Španjolskoj i u Italiji, otvara mnoga vrata, i u Europskom parlamentu i u njihovim nacionalnim centrima. Diplomacija i znanje jezika izvrsno se nadopunjuju u lobiranju unutar radnih odbora, savjeta i raznih drugih tijela u kojima sudjelujem u okviru Europskog parlamenta. Osim toga, mnogo je mojih kolega koje poznajem otprije iz diplomatskih krugova.

Hrvatska Vlada pridaje veliku pozornost Hrvatima u Bosni i Hercegovini te kontinuirano pruža podršku u rješavanju ključnih institucionalnih problema, kao i potporu na njezinu europskom putu. Konačno bi političke elite u BiH trebale razumjeti da nemaju bolje partnerske zemlje od Hrvatske

S predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem

Koja je vaša primarna uloga u EU-ovu parla mentu? Jeste li nastavili stopama svojeg pre thodnika, g. Stiera, koji je internacionalizirao hrvatsko pitanje u BiH? U proteklom razdoblju nakon izbora za Europski parlament, zastupnici hrvatske EPP HDZ delegacije, u suradnji s HDZ-om BiH, artikulirali su ključne nedostatke u Bosni i Hercegovini, među ostalim, nefunkcionalni Ustav, izborno zakonodavstvo i institucionalnu nejednakopravnost hrvatskog naroda u BiH. Prije točno godinu dana premijer Plenković otvorio je vrata BiH za zahtjev za članstvo u EU-u, a od početka su svi zastupnici HDZ-a aktivno radili na rezolucijama Europskog parlamenta o potrebi izmjene Ustava i federalizacije BiH. Zadnja rezolucija, koja je usvojena u veljači ove godine, pokazatelj je da u BiH treba napraviti temeljne promjene kako bi ona bila funkcionalna država. Primarno se bavim pitanjima vanjske, razvojne i sigurnosne politike Europske unije, a moj je rad koncentriran na cilj da se EU profilira kao jedan od najznačajnijih faktora na međunarodnoj sceni u pogledu razvoja, mira i stabilnosti, s fokusom na područje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH. Stoga mogu povezati svoj rad ovdje u Europskom parlamentu s nastojanjima kojima je cilj promjena određenih stvari u BiH.

Kako ocjenjujete aktualan odnos hrvatske vlasti spram Hrvata u BiH? Ima li još mogućnosti za poboljšanje?

Nakon godinu dana aktivnog rada u Parlamentu, imenovana sam voditeljicom promatračke misije EU-a za izbore u Nepalu. Budući da je ovo prvi put da hrvatska zastupnica obnaša ovu dužnost, izazov i odgovornost je iznimno velika. Do sada smo imali zastupnike na čelu delegacije Europskog parlamenta, ali šefa promatračke misije EU-a još ne. Osobno smatram da je velik uspjeh što sam prepoznata i nominirana od moje skupine EPP-a te što mi je visoka predstavnica EU-a Federica Mogherini povjerila ovu odgovornu dužnost. Kakva je suradnja među hrvatskim zastupnicima u EU-ovu parlamentu, a kakva s ostalim europarlamentarcima? Što se tiče suradnje hrvatskih zastupnika, ona je zadovoljavajuća, osobito kad su u pitanju zajednički nacionalni interesi. Tad se zaista ne gleda tko je iz koje grupacije, stranke, nego svi radimo kao jedno, u najboljem interesu Hrvatske i naših građana koji su nam dali svoje povjerenje. Suradnja s drugim europarlamentarcima je također dobra. Osobno najviše surađujem s kolegama koji su iz moje grupacije europskih pučana te s kolegama s kojima sam u istim odborima - za vanjske poslove i razvoj, kao i u različitim izaslanstvima.

Odnos hrvatske vlasti prema Hrvatima u BiH smatram iznimno dobrim. Najbolji pokazatelj jest rad premijera Andreja Plenkovića, koji je od početka svojeg mandata prije godinu dana posjetio Bosnu i Hercegovinu čak osam puta. Vlada RH financirala je brojne projekte i Republika Hrvatska ulaže oko 23 milijuna kuna u projekte u korist Hrvata u BiH, u područjima obrazovanja, zdravstva, kulture i dr. U Odžaku se obnavlja zdravstveni dom, u Orašju su financirani kulturni projekti, novci su uloženi i za povratak Hrvata u Posavinu. Također, važno je što će Republika Hrvatska otvoriti konzulate u Livnu i Vitezu. Hrvatska Vlada pridaje veliku pozornost Hrvatima u Bosni i Hercegovini te kontinuirano pruža podršku u rješavanju ključnih institucionalnih problema, kao i potporu na njezinu europskom putu. Konačno bi političke elite u BiH trebale razumjeti da nemaju bolje partnerske zemlje od Hrvatske. Ne smijemo zaboraviti ni da je premijer Plenković,

broj 17 / prosinac 2017.

RAZGOVOR

još dok je bio eurozastupnik, poduzeo sve kako bi BiH predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, unatoč svim otporima čak i u samoj BiH od pojedinih političara. Sav rad hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, kao i rad svih Hrvata iz Hrvatske, usmjeren je na to da se pomogne Bosni i Hercegovini, i to vrlo dobro znaju njezini građani. Gdje vidite najveće probleme u BiH, a gdje moguća rješenja? Najveći problem jest nefunkcionalni Ustav koji nije uzeo u obzir ravnopravan položaj i institucionalni balans svih triju konstitutivnih naroda u BiH. Jednostrane intervencije na Ustav izazvale su nezadovoljstvo najmalobrojnijeg naroda te otežavaju rad i povjerenje između aktera. Stav je Europske unije da se trebaju štititi najmalobrojniji narodi, a to se navodi i u zadnjih nekoliko rezolucija Europskog parlamenta. Potrebno je ići u smjeru izmjena izbornog zakonodavstva koje će biti temeljeno na principima federalizacije te legitimne i legalne zastupljenosti najmalobrojnijeg naroda.

Posebno bih istaknula neizmjernu važnost djelovanja Prstena u stipendiranju talentiranih studenata slabijeg socioekonomskog statusa zadnjih deset godina kroz Zakladu ”Prsten” S predsjedateljem Predsjedništva BiH Draganom Čovićem u Europskom parlamentu u Strasbourgu

Vjerujete li da će doći do promjene Izbornog zakona i izmjene Ustava te time doista osi gurati ravnopravnost Hrvata s ostalim dvama narodima u BiH? Izmjene Izbornog zakona u proceduri su u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nadam se kako će kod svih aktera prevladati razum te da neće zemlju držati taocem neracionalnih i kratkoročnih interesa. To bi bio

U Abidjanu na New Windhoek Dialogueu, koji je održan uoči petog samita EU – Afrika

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Željana Zovko prva je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu imenovana voditeljicom promatračke misije EU-a

Uloga je Prstena biti most koji povezuje dvije zemlje - Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, te Hrvate koje žive diljem svijeta

najgori scenarij koji bi, među ostalim, razotkrio konkretne skupine koje zaustavljaju rješavanje političke krize o kojoj smo razgovarali. Nemojmo zaboraviti da u ovim okolnostima, bez novog izbornog zakona, Bosni i Hercegovini prijeti politička paraliza koju će osjećati i građani u svakodnevnom životu. Također, u zadnjim zaključcima Vijeća Europske unije jasno je istaknuto da se od Bosne i Hercegovine očekuje da u zadanim rokovima riješi pitanje presude Ustavnog suda BiH iz prosinca 2016. godine, a koja se odnosi na izmjenu Izbornog zakona. I za kraj, kako vidite ulogu Udruge bosanskih Hrvata Prsten? Udrugu bosanskih Hrvata Prsten vidim kao udrugu koja okuplja, povezuje i pomaže Hrvatima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Prsten čuva kulturne, povijesne i narodne vrijednosti Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Uloga je Prstena biti most koji povezuje dvije zemlje - Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, te Hrvate koje žive diljem svijeta. Aktivnosti koje Udruga poduzima doista su hvalevrijedne, od humanitarne pomoći do kulturnih aktivnosti, ali posebno bih istaknula neizmjernu važnost djelovanja Prstena u stipendiranju talentiranih studenata slabijeg socioekonomskog statusa zadnjih deset godina kroz Zakladu ”Prsten”. Obrazovanje i mladi trebali bi biti u fokusu svih koji javno djeluju. Vaš bi primjer i drugi trebali slijediti.

PREDSTAVNICI PRSTENA U EUROPSKOM PARLAMENTU Marija TROGRLIĆ

“Bilo mi je veliko zadovoljstvo ugostiti Udrugu Prsten koja je most i povezuje dvije zemlje, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,“ istaknula je zastupnica Zovko

Zastupnica Željana Zovko s predstavnicima Prstena, među kojima su bili članovi Kluba žena i Foruma mladih: Anita Radas Soldan, Klara Barišić, Gordana Jelavić, Vera Rede, Marija Trogrlić, Mario Stančin i Ivanko Zekić

Predavanje o EP-u održao je Ivan Dvornik, djelatnik Ureda zastupnice Željane Zovko

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko ugostila je 12. prosinca 2017. u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavnike Udruge bosanskih Hrvata Prsten, članove Foruma mladih i Kluba žena, kao i maratonce koji trče na relaciji Vukovar-Srebrenica, studente Ekonomskog fakulteta iz Osijeka te mlade ambasadore Europskog parlamenta iz Srednje škole “Hrvatski kralj Zvonimir” s Krka. Tijekom jednodnevnog boravka u Strasbourgu četrdesetak posjetitelja imalo je priliku upoznati se s radom i funkcioniranjem Europskog parlamenta, u kojem se donose odluke koje izravno utječu na život svih građana EU-a. Predavanje o institucijama Europske unije održao je Ivan Dvornik, djelatnik Ureda zastupnice Zovko. Pojasnio je kako funkcionira donošenje zakona na razini EU-a i donošenje proračuna te je predstavio mogućnosti iskorištavanja fondova, kao i programe Europske unije namijenjene mladima. Posjet Strasbourgu organiziran je tijekom održavanja plenarne sjednice u Europskom parlamentu, gdje je bilo mnoštvo ljudi, posjetitelja i zastupnika, a tijekom cijelog posjeta u pratnji gostiju iz Hrvatske bili su asistenti zastupnice Zovko, među kojima je i Jelena Stipović, bivša stipendistica Zaklade Prsten. O aktivnostima hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu govorila je zastupnica Zovko, koja je goste odvela i u glavnu vijećnicu, a za posjetitelje je otvoren i Planetarium, gdje se kroz dinamične i interaktivne multimedijske alate može vidjeti kako se oblikuju zakoni i donose odluke u Parlamentu i u ostalim europskim institucijama. Zastupnica Zovko izrazila je zadovoljstvo što je imala priliku ugostiti mlade ambasadore Europskog parlamenta i studente iz Osijeka, kao i maratonce koji već šestu godinu zaredom uoči godišnjice u Srebrenici trče ultramaraton u duljini od 227 kilometara na relaciji Ovčara - Potočari. “Povezali su dva grada žrtve s ciljem da pošalju poruku mira i tolerancije,“ istaknula je zastupnica Zovko, dodavši: “Veliko zadovoljstvo bilo mi je ugostiti i Udrugu Prsten koja je most i povezuje dvije zemlje, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.“ U ime Udurge Prsten na pozivu i gostoprimstvu zastupnici Željani Zovko zahvalila je predsjednica Kluba žena Gordana Jelavić, uručivši joj prigodan dar. Nakon boravka u Europskom parlamentu za posjetitelje je organiziran i posjet središtu Strasbourga, gdje se tradicionalni božićni sajam održava već gotovo 450 godina. Naime, tradicija održavanja božićnih sajmova u Strasbourgu seže u daleku 1570. godinu, čime se taj francuski grad svrstava među prve koji su održavali takve sajmove.

Predstavnici Prstena darovali su zastupnici Zovko hrvatske ručne radove – ogrlicu kraluž svetonedeljske Udruge “Kragulj“ i šal koji je istkala članica Kluba žena UBH Prsten Vera Rede

Ivanko Zekić, predsjednik Foruma mladih UBH Prsten

Prstenovci ispred Europskog parlamenta

broj 17 / prosinac 2017.

ISTRAŽUJEMO

U hrvatskoj su populaciji u BiH gotovo svi demografski pokazatelji i trendovi negativni te potvr uju ulazak u klasi ni demografski slom, a sve to ima jednako pogubne posljedice i na Hrvatsku jer je nestankom Hrvata u BiH presušio demografski bazen za revitalizaciju Hrvatske u koju se desetlje ima doseljavalo uglavnom hrvatsko stanovništvo iz BiH. No, ovakav scenarij ne mora nužno biti realnost ako se shvati da se negativni demografski procesi ne mogu zaustaviti sami po sebi i kako ih se kona no mora shvatiti kao problem prvog reda veli ine i zna enja za Hrvate u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj

ISELJAVANJE HRVATA IZ BOSNE I HER CE

EU MIGRACIJSKI VAL Piše: doc. dr. sc. Tado JURIĆ, Lux Vera, Hrvatsko katoličko sveučilište

Čini se da danas postoje dvije Hrvatske, jedna stvorena na hrvatskom etničkom prostoru - Republika Hrvatska, te druga, brojčano podjednako velika, koju čine Hrvati izvan domovine - iseljena Hrvatska. Unatoč važnosti fenomena iseljavanja i važnosti koju predstavljaju Hrvati izvan domovine za matičnu domovinu, u Hrvatskoj je danas vrlo malo stručnih, a još manje znanstvenih radova koji se bave najnovijim analizama migracija Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Njemačku. Istraživanje na kojem se temelji ovaj rad usredotočeno je na dimenzije koje imaju objašnjavajuću vrijednost, a provedeno je u Njemačkoj metodom ankete, online-ankete i posredstvom osobnog

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

intervjua tijekom 2017., na uzorku od 1200 ispitanika iseljenih u Njemačku u protekle tri godine, starijih od osamnaest godina. Uzorak je sakupljen putem mreže hrvatske nastave u Njemačkoj, mreže hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj i Facebook grupe: Idemo u svijet - Njemačka. Provedeno istraživanje pokazuje čitav niz neočekivanih rezultata. Većina iznesenih podataka ne potvrđuje procjenu migracija rađenih u Hrvatskoj i BiH u proteklih 15 godina. Među očekivanim rezultatima jest činjenica da su zajednički nazivnik razloga za migriranje većine Hrvata želja za sociopolitičkom i ekonomskom sigurnošću, a koju je većina pronašla u Njemačkoj kao percipiranoj zemlji blagostanja. Uz ovo dolazi i snaga potisnih ekonomskih čimbenika, u smislu nižih plaća u Hrvatskoj u uspo-

redbi s NjemaÄ?kom. Nemoral politiÄ?kih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija pri vrhu su druĹĄtvenih motiva koji su pridonijeli iseljavanju - ĹĄto se takoÄ&#x2018;er pretpostavljalo. Vrlo je vaĹžna Ä?injenica da je najveÄ&#x2021;i broj ispitanika izabrao opciju koja govori o sigurnosti i politiÄ?koj i pravnoj stabilnosti imigracijske zemlje. Ova je vrijednost uvjerljivo najvaĹžnija hrvatskim iseljenicima; velik broj iseljenika oÄ?igledno cijeni i traĹži sigurnost i stabilnost zemlje blagostanja kakva je NjemaÄ?ka. Ovo istraĹživanje pokazuje da su danas visokoobrazovani, zaposlene osobe i osobe u braku znatno skloniji migriranju, ĹĄto u prijaĹĄnjim migracijama nije bio sluÄ?aj. Tzv. subjektivni motivi takoÄ&#x2018;er nisu zanemarivi jer velik broj iseljenika oÄ?ekuje subjektivne dobiti od seljenja i motivira ih Ĺželja da doĹžive i upoznaju neĹĄto novo ili da se usavrĹĄe u vlastitoj profesiji. Prema prikupljenim podacima nameÄ&#x2021;e

Grafikon 1. Vrijednosni sustav (uzorak 1200 ispitanika)

Vrlo vaĹžnaiseljenici Ä?injenica da je imaju najveÄ&#x2021;i broj ispitanika izabrao koja govori o Novi je hrvatski najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e zavrĹĄenu srednju ĹĄkolu (60,7opciju %), dok je udio visosigurnosti i politiÄ?koj i pravnoj stabilnosti imigracijske zemlje. Ova je vrijednost koobrazovanih 37,8 %. Time je udio visokoobrazovanih osoba u iseljeniÄ?kom kontingentu uvjerljivo najvaĹžnija hrvatskim iseljenicima; velik broj iseljenika oÄ?igledno cijeni i traĹži1 protekle tri godine za 12 % veÄ&#x2021;i nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina. sigurnost i stabilnost zemlje blagostanja kakva je NjemaÄ?ka.

S obzirom na regionalnu pripadnost ispitanika, najveÄ&#x2021;u sklonost migriranju imaju ispitanici

Ovo istraĹživanje pokazuje da su danas visokoobrazovani, zaposlene osobe i osobe u s podruÄ?ja Zagreba i srediĹĄnje Hrvatske te Slavonije i Baranje (60 % svih iseljenih je braku znatno skloniji migriranju, ĹĄto u prijaĹĄnjim migracijama nije bio sluÄ?aj. Tzv. iz ovih regija). subjektivni motivi takoÄ&#x2018;er nisu zanemarivi jer velik broj iseljenika oÄ?ekuje subjektivne dobiti od seljenja i motivira ih Ĺželja da doĹžive i upoznaju neĹĄto novo ili da se usavrĹĄe u vlastitoj profesiji. Prema prikupljenim podacima nameÄ&#x2021;e se zakljuÄ?ak da su danas migriranju sklonije Ĺžene nego muĹĄkarci. Ipak, zbog odreÄ&#x2018;enih ograniÄ?enja istraĹživanja (pojaĹĄnjeno u dolje navedenoj knjizi) i Ä?injenice da su Ĺžene u pravilu spremnije odgovoriti na upitnik ne moĹžemo zakljuÄ?iti da je u zadnjem valu iselilo viĹĄe Ĺžena nego muĹĄkaraca, no svakako moĹžemo zakljuÄ?iti da su Ĺžene danas sklonije migriranju nego ikad prije. Posebno treba naglasiti da su to Ĺžene u fertilnoj dobi, koje su nositeljice bioloĹĄke obnove populacije. NajveÄ&#x2021;u sklonost migriranju iskazuju osobe u dobi izmeÄ&#x2018;u 25 i 40 godina. VeÄ&#x2021;ina iseljenih su zaposlene osobe. Grafikon 2. Radni status prije iseljenja Grafikon 2. Radni status prije iseljenja //#--6 1**

ER CEGOVINE I HRVATSKE U NJEMAÄ&#x152;KU:

se zakljuÄ?ak da su danas migriranju sklonije Ĺžene nego muĹĄkarci. Ipak, zbog odreÄ&#x2018;enih ograniÄ?enja istraĹživanja (pojaĹĄnjeno u dolje navedenoj knjizi) i Ä?injenice da su Ĺžene u pravilu spremnije odgovoriti na upitnik ne moĹžemo zakljuÄ?iti da je u zadnjem valu iselilo viĹĄe Ĺžena nego muĹĄkaraca, no svakako moĹžemo zakljuÄ?iti da su Ĺžene danas sklonije migriranju nego ikad prije. Posebno treba naglasiti da su to Ĺžene u fertilnoj dobi, koje su nositeljice bioloĹĄke obnove populacije. NajveÄ&#x2021;u sklonost migriranju iskazuju osobe u dobi izmeÄ&#x2018;u 25 i 40 godina. VeÄ&#x2021;ina iseljenih su zaposlene osobe. Velik broj iseljenih radnika motivira i Ĺželja da se usavrĹĄe u vlastitoj profesiji, odnosno nemoguÄ&#x2021;nost napredovanja u vlastitoj struci u domovini.

0** -2#--6

/** .** -**

,**

3#+06

+** *

& ' & &

1 Prosjek u visokoobrazovanih osoba u Republici Hrvatskoj u dobnoj skupini od 25 do 40 godina je 25 %. Vidi: DrĹžavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis stanovniĹĄtva 2011, Zagreb 2016.

Velik broj iseljenih radnika motivira i Ĺželja da se usavrĹĄe u vlastitoj profesiji, odnosno nemoguÄ&#x2021;nost napredovanja u vlastitoj struci u domovini. broj 17 / prosinac 2017.

Novi hrvatski iseljenici najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e imaju zavrĹĄenu srednju ĹĄkolu (60,7 %), dok je udio visokoobrazovanih 37,8 %. Time je udio visokoobrazovanih osoba u iseljeniÄ?kom kontingentu protekle tri godine za 12 % veÄ&#x2021;i nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina.1 S obzirom na regionalnu pripadnost ispitanika, najveÄ&#x2021;u sklonost

ISTRAĹ˝UJEMO

Grafikon 3. U kojoj ste regiji Ĺživjeli neposredno prije preseljenja u NjemaÄ?ku? IstraĹživanjem dokazujemo da je dominanto obiljeĹžje ovog iseljeniÄ?kog vala '(# iseljavanje kompletnih obitelji, ĹĄto je '## u prijaĹĄnjim migracijama u NjemaÄ?ku '$( bio rijedak sluÄ?aj. Posebno je zanimljivo &(# pogledati rezultate ocjene zadovoljstva &%) &## svojim â&#x20AC;?novim Ĺživotomâ&#x20AC;&#x153; u NjemaÄ?koj, %(# prema kojima je Ä?ak 79 % ispitanika zadovoljno, a svega tri posto nezadovoljno, %## ĹĄto potvrÄ&#x2018;uje i kontrolno pitanje, prema $(# kojem 88,5 % iseljenika nije poĹžalilo ĹĄto $## je odselilo u NjemaÄ?ku. Nadalje, 73 % $#+ *# *# )( (# hrvatskih graÄ&#x2018;ana zadovoljno je svojom )# %' plaÄ&#x2021;om u NjemaÄ?koj, dok samo pet po#

sto nije zadovoljno. Ä&#x152;ak je i u pogledu smjeĹĄtaja, koje se najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e spominje kao najspornija stavka Ĺživota u NjemaÄ?koj, velika veÄ&#x2021;ina zadovoljna â&#x20AC;&#x201C; 69 %, Grafikon 4. RazmiĹĄljate li o ZajedniÄ?ki nazivnik razloga za midok je svega 7,2 % njime nezadovoljno. IstraĹživanjem dokazujemo da je dominanto obiljeĹžje ovog iseljeniÄ?kog vala iseljavanje povratku u Hrvatsku ili BiH? griranje veÄ&#x2021;ine Hrvata Ĺželja za Ĺ to se tiÄ?e pitanja povratka ili ostanka, kompletnih obitelji, ĹĄto je u prijaĹĄnjim migracijama u NjemaÄ?ku bio rijedak sluÄ?aj. sociopolitiÄ?kom ekonomskom siPosebno je zanimljivo pogledati rezultate ocjene zadovoljstva isvojim â&#x20AC;?novim Ĺživotomâ&#x20AC;&#x153; veÄ&#x2021;ina se sve do mirovine odluÄ?uje za gurnoĹĄÄ&#x2021;u, a koju je veÄ&#x2021;ina pronaĹĄu NjemaÄ?koj, prema kojima je Ä?ak 79 % ispitanika zadovoljno, a svega tri posto ostanak u NjemaÄ?koj (85 %) te se Ä?ini nezadovoljno, ĹĄto potvrÄ&#x2018;uje i kontrolno pitanje, prema kojemukao 88,5percipiranoj % iseljenika nije la u NjemaÄ?koj da Ä&#x2021;e znatan broj prakticirati bilokalizam poĹžalilo ĹĄto je odselilo u NjemaÄ?ku. Nadalje, 73 %blagostanja. hrvatskih graÄ&#x2018;ana zadovoljno zemlji Uz ovo dolazi je i bifokalnost. svojom plaÄ&#x2021;om u NjemaÄ?koj, dok samo pet posto nije zadovoljno. Ä&#x152;ak je i u pogledu i snaga potisnih ekonomskih Ä?imPo svemu sudeÄ&#x2021;i neÄ&#x2021;e doÄ&#x2021;i do znatnih smjeĹĄtaja, koje se najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e spominje kao najspornija stavka Ĺživota u NjemaÄ?koj, benika, smislu niĹžih plaÄ&#x2021;a u Hrvelika veÄ&#x2021;ina zadovoljna â&#x20AC;&#x201C; 69 %, dok je svega 7,2 %unjime nezadovoljno. â&#x20AC;?potresaâ&#x20AC;&#x153; nacionalnog identiteta i â&#x20AC;?odvatskoj u usporedbi s NjemaÄ?kom. narodnjavanjaâ&#x20AC;&#x153; jer veÄ&#x2021;ina, 65 % ispitaĹ to se tiÄ?e pitanja povratka ili ostanka, veÄ&#x2021;ina se sve do mirovine odluÄ?uje za Nemoral politiÄ?kih elita, pravna i nika, smatra njegovanje domovinske ostanak u NjemaÄ?koj (85 %) te se Ä?ini da Ä&#x2021;e znatan broj prakticirati bilokalizam nesigurnost, nepotizam i korupcibifokalnost. baĹĄtine (kulture, jezika, tradicije) u iseja pri vrhu su druĹĄtvenih motiva ljeniĹĄtvu bitnim i spremno se aktivirati Po svemu sudeÄ&#x2021;i neÄ&#x2021;e doÄ&#x2021;i do znatnih â&#x20AC;?potresaâ&#x20AC;&#x153; nacionalnog identiteta i koji su pridonijeli iseljavanjubaĹĄtine u tom pogledu. No, to je uvijek tako u â&#x20AC;?odnarodnjavanjaâ&#x20AC;&#x153; jer veÄ&#x2021;ina, 65 % ispitanika, smatra njegovanje domovinske ĹĄto se takoÄ&#x2018;er pretpostavljalo. (kulture, jezika, tradicije) u iseljeniĹĄtvu bitnim i spremno se aktivirati u tom pogledu. prvoj generaciji iseljenika. No, to je uvijek tako u prvoj generaciji iseljenika. Set pitanja koja provjeravaju emocionalIstraĹživanje pokazuje i da teza kako hrvatski iseljenici rade napornije u NjemaÄ?koj Set pitanja koja provjeravaju emocionalne stavove pokazuje da se veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a ne stavove pokazuje da se veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a negoIstraĹživanje u domovini nije itoÄ?na, kao ihrvatski ĹĄirokoiseljenici rasprostranjena predrasuda da se hrvatski pokazuje da teza kako rade napornije u NjemaÄ?koj â&#x20AC;?generalno boljeâ&#x20AC;&#x153; nego u domovini, da nostalgija prevladavajuÄ&#x2021;a emocija ĹĄto â&#x20AC;?generalno boljeâ&#x20AC;&#x153; negoiseljenici u domovini, da se hrvatski iseljenici u NjemaÄ?koj osjeÄ&#x2021;aju otuÄ&#x2018;eno tenije dase imaju izrazitda osjeÄ&#x2021;aj da su (kao stranci. NjemaÄ?koj osjeÄ&#x2021;aju otuÄ&#x2018;eno te da imaju izrazit osjeÄ&#x2021;aj su veÄ&#x2021;ina stranci. nego uudomovini nije toÄ?na, kao i ĹĄiroko rasprostranjena predrasuda da hrvatski se inaÄ?e u hrvatskom diskursu o migrantima Ä?esto tvrdi), te da znatna osjeÄ&#x2021;a nostalgija nije prevladavajuÄ&#x2021;a emocija Zanimljivo jevelik vidjeti ipostotak da velik novoiseljenih poÄ?inje doĹživljavati NjemaÄ?ku iseljenici u NjemaÄ?koj osjeÄ&#x2021;aju otuÄ&#x2018;eno te dapostotak imaju izrazit osjeÄ&#x2021;aj Hrvata da su stranci. Zanimljivo je vidjeti poÄ?inje kako iu da NjemaÄ?koj viĹĄe dobiva novoiseljenih u subjektivnom i Hrvata objektivnom smislu,doĹživljavati nego ĹĄto gubi u Zanimljivo je vidjeti i da velik postotak novoiseljenih Hrvata poÄ?inje doĹživljavati (kao ĹĄto se inaÄ?e u hrvatskom diskursu svojom domovinom. NjemaÄ?ku svojom domovinom. domovini. Ä&#x152;ak polovina ( 50,4 %) novoiseljenih Hrvata ima negativan osobni stav domovinom. o migrantima Ä?esto tvrdi), te NjemaÄ?ku da znatna svojomprema Hrvatskoj, a samo 15 % razmiĹĄlja o povratku u nekom kratkoroÄ?nom ili Iseljavanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine Iseljavanje Hrvata iz Bosne Hercegovine srednjoroÄ?nom razdoblju â&#x20AC;&#x201C; 45i IZ % BOSNE bi se eventualno moglo vratiti samo kad budu u ISELJAVANJE HRVATA I HERCEGOVINE veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a kako u NjemaÄ?koj viĹĄe mirovini. Za 40 % ispitanika povratak ne dolazi u obzir ni u kojem sluÄ?aju. Grafikon 4. Jeste iz BiH? Grafikon 4. Jeste li Hrvatliiz Hrvat BiH? dobiva u subjektivnom i objektivnom Pitanje â&#x20AC;?Jeste li Hrvat iz BiH?â&#x20AC;&#x153; imalo je za cilj smislu, nego ĹĄto gubi u domovini. Ä&#x152;ak utvrditi koliko je iseljenih Hrvata podrijetlom iz polovina ( 50,4 %) novoiseljenih Hrvata Grafikon 5. Jeste li Hrvat iz BiH? Grafikon 4. RazmiĹĄljate li o povratku u Hrvatsku ili BiH? Ĺživanje pokazuje iima danegativan teza kako rade napornije u NjemaÄ?koj BiH. Distinkciju izmeÄ&#x2018;u Hrvata iz BiH i Hrvata' osobnihrvatski stav premaiseljenici Hrvatu domovini nijeIstraĹživanje toÄ?na, kao i ĹĄiroko rasprostranjena da se hrvatski predrasuda pokazuje i da teza okako hrvatski iseljenici rade napornije u NjemaÄ?koj iz Hrvatske ipak nije bilo moguÄ&#x2021;e napraviti jer skoj, a samo 15 % razmiĹĄlja povratku nici u NjemaÄ?koj osjeÄ&#x2021;aju otuÄ&#x2018;eno te da imaju izrazit osjeÄ&#x2021;aj da da susestranci. nego u domovini nije toÄ?na,ili kao i ĹĄiroko rasprostranjena predrasuda hrvatski najveÄ&#x2021;i broj Hrvata iz BiH posjeduje hrvatsko u nekom kratkoroÄ?nom srednjoroÄ?mljivo je vidjeti iseljenici i da velik postotak novoiseljenih poÄ?inje u NjemaÄ?koj osjeÄ&#x2021;aju otuÄ&#x2018;eno te da Hrvata imaju izrazit osjeÄ&#x2021;aj doĹživljavati da su stranci. drĹžavljanstvo, velik je broj prije migracije u Njenom razdoblju â&#x20AC;&#x201C; 45 % bi se eventualno Zanimljivo je vidjeti i da velik postotak novoiseljenih Hrvata poÄ?inje doĹživljavati maÄ?ku svojom domovinom. NjemaÄ?ku svojom domovinom. maÄ?ku Ĺživio u Hrvatskoj te se velik broj prestao moglo vratiti samo kad budu u mirovini. Iseljavanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine identificirati s Bosnom i Hercegovinom. Svakako Za 40 % ispitanika povratak ne dolazi Iseljavanje Hrvata izuBosne i Hercegovine da su motivi za iseljevanja Hrvata iz BiH i Hrvata obzir ni u kojem4. sluÄ?aju. Grafikon Jeste li Hrvat iz BiH? Grafikon 4. Jeste li Hrvat iz BiH? iz Hrvatske razliÄ?iti jer su i politiÄ?ka i ekonomska IstraĹživanje pokazuje i da teza kako situacija u BiH i Hrvatskoj potpuno razliÄ?ite. hrvatski iseljenici rade napornije u NjeUpravo je jedna od pretpostavki ovog rada kako maÄ?koj nego u domovini nije toÄ?na, kao je velik dio iseljenih graÄ&#x2018;ana Hrvatske podrii ĹĄiroko rasprostranjena predrasuda da

Pitanje â&#x20AC;?Jeste li Hrvat iz BiH?â&#x20AC;&#x153; imalo je za cilj utvrditi koliko je iseljenih Hrvata PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

podrijetlom iz BiH. Distinkciju izmeÄ&#x2018;u Hrvata iz BiH i Hrvata iz Hrvatske ipak nije bilo moguÄ&#x2021;e napraviti jer najveÄ&#x2021;i broj Hrvata iz BiH posjeduje hrvatsko drĹžavljanstvo, velik je broj prije migracije u NjemaÄ?ku Ĺživio u Hrvatskoj te se velik broj prestao Pitanje â&#x20AC;?Jestes Bosnom li Hrvat iz BiH?â&#x20AC;&#x153; imalo cilj utvrditi koliko je iziseljenih Hrvata identificirati i Hercegovinom. Svakakojedaza su motivi za iseljevanja Hrvata

podrijetlom iz BiH. Distinkciju izmeÄ&#x2018;u Hrvata iz BiH i Hrvata iz Hrvatske ipak nije bilo

Vrlo je važna činjenica da je najveći broj ispitanika izabrao opciju koja govori o sigurnosti i političkoj i pravnoj stabilnosti imigracijske zemlje. Ova je vrijednost uvjerljivo najvažnija hrvatskim iseljenicima; velik broj iseljenika očigledno cijeni i traži sigurnost i stabilnost zemlje blagostanja kakva je Njemačka.

jetlom iz BiH. Pretpostavka je da se oni nakon rata nisu mogli vratiti u svoj zavičaj pa su zbog toga najčešće izabrali Hrvatsku za daljnji život. Upravo su Hrvati iz BiH najčešće već imali iskustvo migracije u Njemačku tijekom Domovinskog rata pa su se u ovom valu ”najlakše“ i odlučili za ponovnu migraciju. Sudeći prema dobivenim podacima 1/3 svih iseljenih Hrvata podrijetlom je iz BiH. Bosna i Hercegovina je izgubila oko 900 tisuća stanovnika u odnosu na predratnu brojku, što je zasigurno posljedica rata i agresije na zemlju. Sva tri naroda u Bosni i Hercegovini 2017. godine imaju manje stanovništva u ukupnom broju, a u postotcima su Hrvati doživjeli najveći pad (1991. bilo 17,3 %), a Bošnjaci najveći rast (s 43,4 % 1991. na 50,1% 2013). Sve analize eminentnog hrvatskog demografa Anđelka Akrapa pokazuju da će se zbog iseljavanja iz BiH, udio Srba i Hrvata u BiH i dalje smanjivati, dok će udio Bošnjaka rasti jer su u prosjeku najmlađi i manje se iseljavaju od Hrvata i Srba (Večernji list, 8. 7. 2016.). Kod Bošnjaka je druga priča i kod njih neće biti negativnih demografskih pokazatelja jer će se uz pozitivan prirast u BiH i useljavati muslimansko stanovništvo, na što hrvatska i srpska populacija ne mogu računati. A danas je malo ikome vjerojatno da će se Hrvati i Srbi useljavati u tu zemlju. Prema demografu Štercu svaki oblik političke i društvene organizacije - povijest, kultura i jezik, europski put i demokratizacija, ustavna i institucionalna jednakopravnost, europska BIH - apsolutno nemaju nikakvog smisla u uvjetima demografskog nestanka Hrvata u BIH. Vrlo jednostavni matematički račun pokazuje da će uz postojeći prirodni pad i vanjsku negativnu migracijsku bilancu smanjenje ukupnog hrvatskog stanovništva u BiH za sljedećih deset godina pasti sa sadašnjih

oko 400 000 na vrlo vjerojatno manje od 300 000 osoba. Ukupna starost te populacije bit će blizu 50 godina, a činit će je najmanje dvostruko više starijih od 60 (65) godina nego mladih mlađih od 19 godina. Rodnost će biti smanjena na vjerojatno ispod 3000 rođenih, a smrtnost povećana na vjerojatno više od 7000 umrlih. Prema Štercu se radi o povijesnom odlasku Hrvata nakon kojeg povratka više nema (Šterc, S., Milićević, M., Herceg, N.: Hrvati u BiH - Demografska stvarnost u: Zbornik radova: Hrvati BiH - nositelji europskih vrijednosti, Neum, 2017., str. 565). Razina negativnosti pokazatelja i trendova takva je da se u tom pogledu treba postaviti kao u izvanrednom stanju. Nasuprot tome službena statistika i Bosne i Hercegovine i Hrvatske ne posjeduje registar stanovništva. Posebno je alarmantna činjenica da odlazi fertilna populacija s kojom zapravo odlazi i mogućnost revitalizacije naroda, a s tim u vezi jest da se u BiH može očekivati supstitucija hrvatskih prostora s muslimanskom populacijom. Ove činjenice otvaraju niz kompleksnih pitanja te na koncu ono neizbježno, koliko će trebati vremena (deset ili dvadeset godina) da Hrvati izgube status konstitutivnog naroda u BiH? Anđelko Akrap smatra da podaci iz popisa stanovništva ne bi smjeli služiti za donošenje političkih odluka o ustroju te zemlje jer je riječ o konstitutivnim narodima, čiji je status zajamčen Ustavom BiH. Ipak, ako Hrvati padnu ispod 10 % (na manje od 300 tisuća), zasigurno će bošnjačke političke elite postaviti pitanje nove organizacije BiH. A svi pokazatelju pokazuju da ako se nastave ovi trendovi da će se to dogoditi već u sljedećih deset godina. Šterc procjenjuje kako je hrvatska populacija u BiH kroz cijelu svoju povijest možda i najugroženija do sada, jer se sasvim sigurno više nikad neće pojaviti fiziološki natalitet kojim su se uvijek kompenzirala i spašavala ratna stradavanja i iseljavanja stanovništva i slično. Istodobno je to i najava izravnog ugrožavanja sustava radne snage, obrazovnog, mirovinskog, zdravstvenog pa i financijskog sustava unutar sustava hrvatske županijskih uprava u Federaciji BiH (Šterc, 2017., isto, str. 569.). Kad bi se samo razmatrali službeni rezultati popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine demografska slika Hrvata u BiH ne bi bila tako negativna. S popisanih 544.780 osoba (15,4 % u ukupnog stanovništva; izvor: Saopćenje 14,12/7, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo) pozitivno bi bilo i prirodno kretanje stanovništva. Međutim, prirodno kretanje 2015. i 2016. nije bilo pozitivno, a popis stanovništva ne pokazuje realnu sliku (Vidi: Franjo Marić: Hrvati-katolici u Bosni i Hercegovini-osnovni pokazatelji prirodnog kretanja stanovništva 1996.-2015. godine). Broj katolika u Bosni i Hercegovini manji je nego prije stotinu godina, ljudi sve više iz ove zemlje odlaze. Podatak da je broj katolika u BiH manji nego prije stotinu godina iznio je i biskup Franjo Komarica, navodeći da je 1913. godine u BiH živjelo 458 999 katolika, dok ih je prema podacima Biskupske konferencije BiH (Vidi: http://www.bkbih.ba/) 2013. godine popisano oko 440 tisuća (vidi: Express.hr, Odlasci Hrvata iz Bosne poprimili su biblijske razmjere, 2016.). Pretpostavke po kojima će se hrvatska populacija u Bosni i Hercegovini dalje kretati prema Štercu su sljedeće:

broj 17 / prosinac 2017.

ISTRAĹ˝UJEMO

1.) Prema svim pokazateljima prirodni Ä&#x2021;e pad hrvatske populacije u BiH biti sve intenzivniji. Gubitak hrvatske populacije u BiH u takvim uvjetima samo prirodnim putem mogao bi u sljedeÄ&#x2021;ih desetak godina biti Ä?ak oko 40 000 osoba. 2.) Depopulacija hrvatskog stanovniĹĄtva u BiH nije uvjetovana samo intenzivnim prirodnim padom, nego i velikim iseljavanjem stanovniĹĄtva. Hrvatska populacija u Bosni i Hercegovini idealna je radna snaga za potrebe europskih gospodarstava svojom obrazovnom razinom, naÄ?inom Ĺživota i moguÄ&#x2021;noĹĄÄ&#x2021;u prilagodbe novim europskim druĹĄtvima. Samo je u razdoblju 2013.-2015. godine ukupna depopulacija za 26 442 osobe ili za 6 % cijele hrvatske populacije u BiH. 3.) Razina depopulacije u nadolazeÄ&#x2021;im Ä&#x2021;e godinama biti i apsolutno i relativno razarajuÄ&#x2021;a za sve sustave u BiH, ako se ne definira jasna revitalizacijska politika. Ĺ terc navodi da ako pretpostavimo najmanju stopu negativnih promjena, ukupno bi smanjenje hrvatske populacije u Bosni i Hercegovini moglo iznositi za deset godina oko 125 000 osoba - ĹĄto je na populaciju od oko 400 000 osoba smanjenje za 31,3 % i to u samo deset godina (Ĺ terc, S., MiliÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;, M., Herceg, N.: Hrvati u BiH - Demografska stvarnost u Zborniku radova: Hrvati BiH - nositelji europskih vrijednosti, Neum, 2017., str. 570). NajveÄ&#x2021;i broj pripadnika posljednjeg migracijskog kontingenta kao razloge migracije naveo je bolje ekonomske

Grafikon 6. Molimo rangirajte koji su Ä?imbenici najviĹĄe utjecali na vaĹĄ odlazak iz zemlje?

Grafikon 7. U NjemaÄ?koj se osjeÄ&#x2021;am ...

' " ! & ! " "

" "

okolnosti u inozemstvu, ali ne i nezaposlenost u domovini. Procjena da u NjemaÄ?koj imaju veÄ&#x2021;epitanja moguÄ&#x2021;nosti za bolju zaradu, ili da Ä&#x2021;e imati bolje uvjete radada kaosevaĹžne razloge za Set koja provjeravaju emocionalne stavove pokazuje veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a â&#x20AC;?generalno boljeâ&#x20AC;&#x153; nego da ispitanika. nostalgija nije prevladavajuÄ&#x2021;a emocija (kao ĹĄto moguÄ&#x2021;u migraciju naveou jedomovini, najveÄ&#x2021;i broj se inaÄ?ejeugrafi hrvatskom diskursu o migrantima tvrdi), te da znatna veÄ&#x2021;inaulogu osjeÄ&#x2021;a Iz ovog kona vidljivo da politiÄ?ki motivi, Ä?esto premda ne znaÄ?ajno, ipak igraju u kako u NjemaÄ?koj viĹĄe dobiva u subjektivnom i objektivnom smislu, nego ĹĄto gubi u migraciji. Percepcija sociopolitiÄ?ke nestabilnosti odreÄ&#x2018;uje u velikom broju sluÄ?ajeva sklonost domovini. k traĹženju Ĺživotnih alternativa.

Vidimo da teza da hrvatski iseljenici napornije u NjemaÄ?koj nije toÄ?na, a i Tako suidanas u hrvatskoj populaciji u BiHrade gotovo svi demografski pokazatelji i trendovi ĹĄiroko rasprostranjena predrasuda da se hrvatski iseljenici u NjemaÄ?koj osjeÄ&#x2021;aju negativni te potvrÄ&#x2018;uju ulazak u klasiÄ?ni demografski slom, koji ukljuÄ?uje depopulaciju, prirodni otuÄ&#x2018;eno te da imaju izrazit osjeÄ&#x2021;aj da su stranci. Zanimljivo je vidjeti i da jedan veliki pad, poÄ?inje negativnu vanjsku migracijsku izumiranje, destrukciju demografskog broj doĹživljavati NjemaÄ?kubilancu, svojomstarenje, domovinom. A posebno iznenaÄ&#x2018;uje da se sastava, demografski nestanak pojedinihnego naselja i manjih regija, nedovoljnu reprodukciju ... velika veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a bolje u NjemaÄ?koj u domovini.

A sve to ima jednako pogubne vidi posljedice na Hrvatsku jer je nestankom Hrvata u BiH Za ostale rezultate istraĹživanja knjigu idostupnu od prosinca 2017. u nakladniĹĄtvu presuĹĄioknjige: demografski bazen za revitalizaciju Hrvatske u koju se desetljeÄ&#x2021;ima doseljavalo Ĺ kolske Tado JuriÄ&#x2021;: Iseljavanje Hrvata u NjemaÄ?ku: EU-migracijski val, Zagreb, uglavnom2017. hrvatsko stanovniĹĄtvo iz BiH. No, ovakav scenarij ne mora nuĹžno biti realnost ako se shvati da se negativni demografski procesi ne mogu zaustaviti sami po sebi i kako ih se konaÄ?no mora shvatiti kao problem prvog reda veliÄ?ine i znaÄ?enja za Hrvate u Bosni OKVIR 1 i Hercegovini i Hrvatskoj. ZajedniÄ?ki nazivnik razlogaemocionalne za migriranje veÄ&#x2021;ine Hrvata za sociopolitiÄ?kom Set pitanja koja provjeravaju stavove pokazuje da Ĺželja se veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a â&#x20AC;?generalnoi ekonomskom sigurnoĹĄÄ&#x2021;u, a koju je veÄ&#x2021;ina pronaĹĄla u NjemaÄ?koj kao percipiranoj boljeâ&#x20AC;&#x153; nego u domovini, da nostalgija nije prevladavajuÄ&#x2021;a emocija (kao ĹĄto se inaÄ?e u hrzemlji blagostanja. Uz ovo dolazi i snaga potisnih ekonomskih Ä?imbenika, u smislu vatskom diskursu o migrantima Ä?esto tvrdi), te da znatnaNemoral veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a kakoelita, u NjemaÄ?koj niĹžih plaÄ&#x2021;a u Hrvatskoj u usporedbi s NjemaÄ?kom. politiÄ?kih pravna viĹĄe dobiva u nepotizam subjektivnom i objektivnom smislu, ĹĄto gubimotiva u domovini. nesigurnost, i korupcija pri vrhu sunego druĹĄtvenih koji su pridonijeli iseljavanju ĹĄto se Vidimo i da- teza datakoÄ&#x2018;er hrvatskipretpostavljalo. iseljenici rade napornije u NjemaÄ?koj nije toÄ?na, a i ĹĄiroko rasprostranjena predrasuda da se hrvatski iseljenici u NjemaÄ?koj osjeÄ&#x2021;aju otuÄ&#x2018;eno te da OKVIR 2 imaju izrazit osjeÄ&#x2021;aj da su stranci. Zanimljivo je vidjeti i da jedan veliki broj poÄ?inje doĹživ- ljavati NjemaÄ?ku svojom domovinom. A posebno iznenaÄ&#x2018;uje da se velika veÄ&#x2021;ina osjeÄ&#x2021;a bolje u NjemaÄ?koj nego u domovini. â&#x20AC;&#x153;Za ostale rezultate istraĹživanja vidi knjigu uskoro dostupnu na trĹžiĹĄtu: Tado JuriÄ&#x2021;: Iseljavanje Hrvata u NjemaÄ?ku: EU-migracijski val, Zagreb, 2017.

Ovo istraĹživanje pokazuje da su danas visokoobrazovani, zaposlene osobe i osobe u braku znatno skloniji migriranju, ĹĄto u prijaĹĄnjim migracijama nije bio sluÄ?aj. Tzv. subjektivni motivi takoÄ&#x2018;er nisu zanemarivi jer velik broj iseljenika oÄ?ekuje subjektivne dobiti od seljenja i motivira ih Ĺželja da doĹžive i upoznaju neĹĄto novo ili da se usavrĹĄe u vlastitoj profesiji.

NajveÄ&#x2021;i broj pripadnika migracijskog PRSTENposljednjeg / Udruga bosanskih Hrvata kontingenta kao razloge migracije naveo je bolje ekonomske okolnosti u inozemstvu, ali ne i nezaposlenost u domovini. Procjena da u NjemaÄ?koj imaju veÄ&#x2021;e moguÄ&#x2021;nosti za bolju zaradu, ili da Ä&#x2021;e imati bolje uvjete rada kao vaĹžne razloge za moguÄ&#x2021;u migraciju naveo je najveÄ&#x2021;i broj ispitanika. Iz ovog je grafikona vidljivo da politiÄ?ki motivi, premda ne znaÄ?ajno, ipak igraju ulogu u migraciji. Percepcija sociopolitiÄ?ke nestabilnosti odreÄ&#x2018;uje u velikom broju sluÄ?ajeva

U Tolisi sa župnim vikarom fra Pericom Martinovićem

“Sa svojim kadrovskim rješenjima i medicinskom opremom želimo vam biti na raspolaganju. Nedopustivo je da puk ovog kraja nema adekvatnu zdravstvenu skrb, što je na koncu nužno i za daljnji opstanak ljudi na ovim prostorima,“ zaklju io je dr. Vlatko Kopi

LIJEČNICI IZ KBC-A OSIJEK U BOSANSKU POSAVINU - PACIJENTI IZ BOSANSKE POSAVINE U KBC OSIJEK Marinko Jelečević, dr. med.

Početkom listopada 2017. godine ponovno je omogućeno na raspolaganju. Nedopustivo je da puk ovog kraja nema liječenja bolesnika iz Bosanske Posavine u Kliničkom bolničadekvatnu zdravstvenu skrb, što je na koncu nužno i za daljnji kom centru Osijek. Deset je godina trajala blokada liječenja opstanak ljudi na ovim prostorima,“ zaključio je dr. Kopić, bolesnika iz tog dijela Bosne, iako je poznato da Ustav RH poručivši: “Mi koji dolazimo iz Slavonije, a podrijetlom smo iz Bosanske Posavine, želimo još bolje upoznati ovo područje, propisuje skrb o Hrvatima u BiH, kao i da je liječenje posevidjeti gdje su naši korijeni i vratiti dug ovom kraju s našim bice osjetljivo pitanje. Povodom te odluke o mogućnosti djelatnostima i našom stručnošću. Mislim da svaki od nas koji ponovnog liječenja u Osijeku 30. se rujna okupilo desetak liječnika kako bi se uputili u posjet Županiji Posavskoj. Što “Posavska žena” u Orašju je ovdje živio, radio ili su im roditelji iz ovih krajeva, trebaju vratiti ljubav, jer su ljubav ovdje i dobili. Ovo je jedan od takvih bi rekao naš nobelovac Ivo Andrić, “od svog se porijekla i koraka kojima želimo pokazati da smo spremni pomoći ovom djetinjstva ne može lako pobjeći“… Oko jedanaest sati krenuli smo prema Orašju predvođeni našim zamjenikom kraju i da on može računati na nas, gdje god da jesmo.“ ravnatelja, dr. Vlatkom Kopićem. Zajedno s liječničkom ekipom u Posavinu Nakon razgledavanja bolnice odlazimo prema Franjevačkom samostanu u su krenuli rektor Sveučilišta u Osijeku prof. dr. Vlado Guberac i dekan Poljo- Tolisi, gdje nas srdačno dočekuje župni vikar fra Perica Martinović. Slijedi privrednog fakulteta prof. dr. Krunoslav Zmaić. Formalnosti na graničnom razgledavanje toliške crkve i muzeja “Vrata Bosne“ te samostanske knjižnice, prijelazu Županja brzo obavljamo, a na ulazu u Orašje u sredini kružnog iznimne kulturne baštine. Fra Perica naglašava da je prva pučka škola nastala toka ugledasmo skulpturu “Posavska žena”, rad akademskog kipara Ante upravo u Tolisi davne 1823. godine. U tim trenucima osjećao sam se nekako Jurkića koji je rodom iz Gornje Tramošnice. Lijepa i moderna skulptura koja ponosno, jer su i moji korijeni posavski. Bez obrazovanja nema napretka, a kao da upozorava vozače - pazite na naše biciklistice! Životna je jer u Orašju franjevci su u Tolisi, kao i u cijeloj Bosni, u tom pogledu imali važnu ulogu. mnogi voze bicikl, a ravnica je idealna za bicikliranje. Put nas dalje vodi prema jednoj vikendici uz Savu, tu čarobnu rijeku opjevanu U novom hotelu Navis dočekuje nas dr. Želimir Orkić, kirurg iz KBC-a Osijek u mnogim pjesmama. Za vrijeme poplave 2014. godine iznad vode vidjelo se koji je uvelike pridonio da se ovaj sastanak ostvari. S njim je bio i pred- samo nekoliko redova crepova na krovu. Druženje teče poput obližnje Save, sjednik Vlade Županije Posavske Marijan Klaić, ravnateljica Opće bolnice uz priču i pjesmu. Veselo je društvo pozdravio jedan od najvećih živućih Orašje dr. Ružica Vukić i dr. Perica Jelečević, bivši ravnatelj bolnice koji je hrvatskih glumaca, proslavljeni posavski sin Ivo Gregurević. Nakon njegove dobrim dijelom zaslužan za izgradnju bolnice. Naime, u Orašju prije rata dojmljive izvedbe Do dva konja, a obadva vrana uslijedilo je fotografiranje. nije postojala bolnica, a izgradnja je omogućena zahvaljujući financijskoj U povratku preko Novog Sela, suputnici razgledavaju “kabriolet-kuće“ potpori Vlade Republike Hrvatske. Svi zajedno obilazimo Školski centar protjeranih Hrvata, propitujući čiji bi to rukopis mogao biti na tim išaranim “Fra Martin Nedić” i Centar studiranja u Orašju, u sklopu kojeg su Fakultet i devastiranim nekadašnjim domovima. Spontno poteče pjesma Tu sam prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti te Pravni i Ekonomski rođen ja. U dvorištu mojih roditelja ispijamo kavu i rakiju. Nakon rotora u fakultet, a izgradnja sportske dvorane u završnoj je fazi. Bosanskom Šamcu skrećemo prema granici, kad netko poviknu:“Ćevapi!“ I tako je naše putovanje s onu stranu granice završilo uz šamačke ćevape. Bio je to lijep i sadržajan posjet našoj Bosanskoj Posavini te nadasve ugodan SPREMNI SMO POMOĆI KRAJU IZ KOJEG zbog činjenice da smo tamošnjem stanovništvu kao dobri glasnici donijeli SMO POTEKLI Sljedeća postaja našeg obilaska je OB Orašje, gdje se upoznajemo s načinom lijepu vijest. Iako, najbolje bi bilo da im naša pomoć nikad ne zatreba… rada i ostvarenim rezultatima, ali i problemima koji muče domaće zdravstvo. Prigodnim govorom okupljenima se obratio dr. Vlatko Kopić.“Drago mi je što javnosti Bosanske Posavine mogu prenijeti lijepu vijest, da smo uspjeli dogovoriti mogućnost upućivanja pacijenata s područja Bosanske Posavine u KBC Osijek,“ istaknuo je, dodavši da, ako su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, ne vidi razlog zašto to ne bi bilo moguće i u našoj ustanovi. “Sa svojim kadrovskim rješenjima i medicinskom opremom želimo vam biti Liječnici iz KBC-a Osijek i OB-a Orašje s glumcem Ivom Gregurevićem

Udruga bosanskih Hrvata

27. lipnja 2017. Dvorana Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb

PRSTENOV POSLOVNI FORUM ZAGREB 2017. Stvaranje poticajnog poslovnog okruženja - kako unaprijediti institucionalni okvir i prevladati postojeće zapreke u izgradnji konkurentnosti u jugoistočnoj Europi

Organizator

Udruga bosanskih Hrvata

Suorganizator

Medijski pokrovitelj

Pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske

“Vjerujem da ovaj skup može provesti u djelovanju ono što je ovdje izrečeno, vjerujem da ima smisla graditi most između Hrvatske i BiH, a mostovi su važni koliko je važno ono što spajaju,“ poručio je predsjednk Prstena Mijo Marić

PRSTENOV POSLOVNI FORUM ZAGREB 2017. Sergej ABRAMOV i Sanja MIKOLČEVIĆ PETRUŠIĆ, Lider media

U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata Prsten, 27. lipnja 2017. godine u dvorani Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, koja je bila i suorganizator ovog poslovnog skupa, održan je Prstenov poslovni forum Zagreb 2017. forum se održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a temeljna zadaća mu je bila poticanje unapređenja institucionalnog okvira za izgradnju poslovne konkurentnosti u jugoistočnoj Europi te prevladavanje postojećih prepreka u poslovanju u toj regiji, prije svega u poslovanju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uz predstavnike Udruge Prsten i istaknute hrvatske gospodarstvenike, na forumu su sudjelovali i visoki dužnosnici Republike Hrvatske, potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva Martina Dalić, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar uprave Lovro Kuščević, posebni savjetnik za gospodarstvo Predsjednice RH Marko Jurčić, te mr. sc. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Forum se održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a temeljna zadaća mu je bila poticanje unapređenja institucionalnog okvira za izgradnju poslovne konkurentnosti u jugoistočnoj Europi te prevladavanje postojećih prepreka u poslovanju u toj regiji, prije svega u poslovanju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine broj 17 / prosinac 2017.

“Vi poduzetnici spajate i osnažujete činjenicu da smo mi Hrvati iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine jedan narod. Nesporno je da uspjeh RH i stanje u RH nedvojbeno utječu i na stanje u BiH te položaj Hrvata u toj državi, gdje nam je cilj da se Hrvati pozicioniraju kao ravnopravan i konstitutivan narod,“ poručila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić

DOGAĐAJI

Predsjednik HGK-a Luka Burilović istaknuo je kako su dobrosusjedski odnosi prioritet Hrvatske i da u BiH djeluje više od 200 hrvatskih tvrtki te kako je BiH jedna od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatskoj, a najavio je i da će HGK do kraja godine otvoriti predstavništvo u Sarajevu

Uvodni govor održala je potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva Martina Dalić, koja je posebno naglasila: “Vi poduzetnici spajate i osnažujete činjenicu da smo mi Hrvati iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine jedan narod. Nesporno je da uspjeh RH i stanje u RH nedvojbeno utječu i na stanje u BiH te položaj Hrvata u toj državi, gdje nam je cilj da se Hrvati pozicioniraju kao ravnopravan i konstitutivan narod.“

Hrvatska ekonomski najstrože regUlirana ČlaniCa eUroPske Unije Hrvatska je najstrože regulirana zemlja Europske unije prema pokazatelju koji mjeri stupanj administrativnog opterećenja, regulatornu restriktivnost i utjecaj državnog vlasništva na tržište, a prema OECD-ovim podacima, udjel državnog sektora na tržištu veći je samo u pet zemalja, točnije u Kini, Turskoj, Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj. Predsjednik Udruge Prsten Mijo Marić objasnio je da se ta udruga doživljava kao most između dvije države i između jednog naroda koji živi u tim dvjema državama, a kao cilj Poslovnog foruma istaknuo je promjena postojećeg stanja. “U Prstenu smo svjesni da se možemo žaliti na postojeće stanje i mijenjati ga. Ako se žalimo, možemo tražiti krivca u drugima i tražiti milosrđe, a nama milosrđe nije dovoljno, jer vjerujemo da imamo potencijal i da ga možemo izraziti. Ideja nam je pratiti to što smo zaključili i želimo ovaj događaj pretvoriti u tradicionalan događaj na kojem ćemo provjeriti jesu li naši zaključci imali smisla, odnosno jesu li zaživjeli,“ rekao je Mijo Marić u pozdravnom govoru. PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pohvalio je što konferencija pruža mogućnost da poduzetnici i znanstvenici razmjenjuju ideje i diskutiraju, napomenuvši da neprekidno ističe potrebu sinergije teorije i prakse

“Birokracija i tromost administracije najveći su problem. Danas sustav e-Građani ima 37 funkcionalnosti putem kojih se mogu dobiti isprave, a cilj je da ih bude više od stotinu. Krajnji cilj je da onaj kome se to nosi, može sam to izvući. Upravo razvijamo i sustav e-Poslovanje, namijenjen isključivo poduzetnicima,” rekao je ministar uprave Lovro Kuščević

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić odmah je na otvaranju foruma odaslala upozorenje da se iza evidentnog gospodarskog oporavka kriju podaci koji otkrivaju da situacija ipak nije bajna te da su druge usporedive zemlje posljednje godine iskoristile produktivnije. “Realan rast BDP-a od tri posto u prošloj godini nastavljen je od 3,4 posto u prvome kvartalu, izvoz i trgovina rastu, turistička sezona bit će jedna od najboljih. Ali ti podaci kriju i upozorenje da se rast događa dok stagnira zaposlenost, a Rumunjska nas je sustigla u per capita dohotku mjereno paritetom kupovne moći. Ti relativni pokazatelji poučavaju nas da su proteklih godina drugi bili brži od nas i iskoristili vrijeme produktivnije. Zato upozorenja koja se kriju iza pozitivnih trendova pokazuju da nema razloga za samozodovoljstvo, već upozoravaju na priliku da nadoknadimo propušteno. Tu priliku ne smijemo propustiti, da postavimo Hrvatsku na putanju moderne i prosperitetne države u kojoj naša djeca ostaju jer to žele, a ne zato jer nemaju drugog izbora,“ istaknula je potpredsjednica Vlade. Sudeći prema onom što je iznijela premijerova desna ruka, Vlada ne sjedi i razmišlja, već se bavi brojnim reformama s ciljem poboljšanja uvjeta i smanjenja troškova poslovanja. Već ove godine Vlada namjerava objediniti inspekcije danas razasute po raznim upravnim tijelima, implementirati sustav plaća i nagrađivanja u državnoj upravi s ciljem jačanja učinkovitosti i mehanizma upravljanja, pripremiti zakonsko rješenje kojim će se omogućiti poticanje industrija koje uvelike ovise o vlastitom ulaganju u istraživanje i razvoj tehnologija, izmijeniti paket zakona o mirovinskom sustavu, čime želi obeshrabriti prijevremeno

“Imali smo najdulju recesiju od svih zemalja u EU. Dva su traka razvoja gospodarstva: organski i strana ulaganja, vanjski kapital. To se radi podržavanjem poslovne klime i poticanjem aktivnog angažmana države. Snažno smo se oslonili na turizam, ali nema razvijenoga gospodarstva koje počiva na turizmu,” rekao je savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Marko Jurčić

“Najstrašnije je ne pokušati, nije strašno ne uspjeti. Do situacije u kojoj se nalazimo nismo došli u par godina, nego u 20 godina. No promjene moraju biti brze, dvije do četiri godine moraju biti dovoljne. A imamo primjer zemalja poput Slovačke koje su uspjele“, istaknuo je Mladen Vedriš

umirovljenje, te reformirati školstvo i sustav obrazovanja. I na kraju razgraditi neke, kako ih je Dalić nazvala, socijalističke strahove koji opterećuju društvo. Luka Burilović, predsjednik HGK-a, istaknuo je kako su dobrosusjedski odnosi prioritet Hrvatske te da u BiH djeluje više od 200 hrvatskih tvrtki. Burilović je naglasio i kako u gotovo pola naših županija BiH spada u prva tri najvažnija izvozna tržišta. Iznos izravnih kumulativnih ulaganja, gledano od 1993., u Bosnu i Hercegovinu premašio je milijardu eura, otkrio je Burilović, a polovina od toga realizirana je zadnjih šest godina. U svome izlaganju predsjednik HGK-a istaknuo je kako je BiH jedna od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatskoj, a najavio je i da će HGK do kraja godine otvoriti predstavništvo u Sarajevu. Birokracija i tromost administracije najveći su problem Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pohvalio je što konferencija pruža mogućnost da poduzetnici i znanstvenici razmjenjuju ideje i diskutiraju, napomenuvši da neprekidno ističe potrebu sinergije teorije i prakse. A ministar uprave Lovro Kuščević najavio je zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH te je istaknuo da će hrvatska vlada pomoći Hrvatima u BiH da ostvare sva demokratska prava koja imaju kao konstitutivni narod susjedne države. Što se tiče poslovne klime, ministar uprave Lovro Kuščević najavio je daljnje povećanje broja elektroničkih usluga državne uprave za građane i poduzetnike te razvoj sustava e-Poslovanje. “Birokracija i tromost administracije najveći su problem. Danas sustav e-Građani ima 37 funkcionalnosti putem kojih se mogu dobiti isprave, a cilj je da ih bude više od stotinu. Krajnji cilj jest

“Imali ste speciﬁčan način poslovanja, u tišini, samozatajan, a sada se nakon 20 godina vide odlični poslovni rezultati i razvojna politika. Pozitivno je i povezivanje u Udrugu Prsten, u kojoj pokazujete svoje zajedništvo i stvarate sinergiju, a i poticajno je za sve nas koji se rijetko, pa i nakon 20 godina, slučajno susrećemo s ljudima iz svog zavičaja“, rekao je glavni urednik tjednika Lider Miodrag Šajatović

Prstenovac Darko Tipurić, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u svom je predavanju objasnio zašto je potrebna nova strategija i politika u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na stvaranje poticajnog poslovnog okružja. Povećanje blagostanja, smatra Tipurić, implicira i uklanjanje nejednakosti, budući da su kvalitetna politika i poduzetnička aktivnost uzroci blagostanja

da onaj kome se to nosi, može sam to izvući. Upravo razvijamo i sustav e-Poslovanje, namijenjen isključivo poduzetnicima,“ rekao je Kuščević. Savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Marko Jurčić pokušao je ocijeniti gdje Hrvatska ide što se tiče dosadašnje politike i onog što je dosad napravljeno u razvoju poslovne klime. “Imali smo najdulju recesiju od svih zemalja u EU-u. Dva su traka razvoja gospodarstva: organski i strana ulaganja, vanjski kapital. To se radi podržavanjem poslovne klime i poticanjem aktivnog angažmana države. Snažno smo se oslonili na turizam, ali nema razvijenog gospodarstva koje počiva na turizmu. Koliku on ulogu zauzima, 18-19 posto? To ne može biti dovoljno. Problem je i odlazak visokoobrazovane radne snage, migracije, s tim smo izgubili 15 posto. Zatim, problem je i u strukturi ulaganja, koja je loša, izvoza ima jako malo,“ objasnio je Jurčić. Istaknuo je da Hrvatska nije razvila turistički potencijal koliko je mogla, niti je iskoristila odličan geostrateški položaj i potencijal proizvodnje. Profesor Mladen Vedriš pokazao je gdje se i zašto investira, istaknuo kvalitetne investicije, nove investicije i gdje se tu Hrvatska nalazi. Definitivno nismo u prvoj ligi. “Osim zanimljivog prekograničnog trgovanja i rješavanja sporova, za ostalo baš i ne idemo u prvu ligu. Strukturne reforme jesu zamorne i teške, ali su važna osnova. Problem su i dalje javna uprava, pravosuđe, gdje bilježimo male pomake. Izvoz nam je slaba točka, u izvozu visoke tehnologije pogotovo, za razliku od primjerice Slovenije. Ključno je povećati produktivnost i vidjeti gdje ćemo se pozicionirati u novom scenariju,“ kazao je Vedriš, zaključivši: “Najstrašnije je ne pokušati, nije strašno broj 17 / prosinac 2017.

DOGAĐAJI

ne uspjeti. Do situacije u kojoj se nalazimo nismo došli u par godina, nego u 20 godina. No promjene moraju biti brze, dvije do četiri godine moraju biti dovoljne. A imamo primjer zemalja poput Slovačke koje su uspjele.“ Prstenovac Darko Tipurić, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u svojem je predavanju objasnio zašto je potrebna nova strategija i politika u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na stvaranje poticajnog poslovnog okružja. Povećanje blagostanja, smatra Tipurić, implicira i uklanjanje nejednakosti, budući da su kvalitetna politika i poduzetnička aktivnost uzroci blagostanja. “Zbog nastanka novih radnih mjesta koja stubokom mijenjaju okoštale društvene djelatnosti bitno je uključiti se u promjene. Poticanje poduzetništva povećava blagostanje i tako treba postaviti i promatrati smjernice prema kojima moramo djelovati“, istaknuo je Tipurić. No, prema njegovu stajalištu, Hrvatska ima dovoljno razloga biti zabrinuta. Naime, institucije nisu dovoljno razvijene i nema naznaka da će se razvijati, nema radne etike, nema dugoročne ekonomske strategije, nema orijentiranosti poduzetništvu, a isprepleteni interesi imaju razoran potencijal. Povrh svega, Hrvatska je i ekonomski najstrože regulirana članica Europske unije.

Pomoć politike potrebna i dobrodošla

Središnji događaj Prstenova Poslovnog foruma Zagreb 2017. bila je panel-diskusija koju su moderirali glavni urednik tjednika Lider Miodrag Šajatović i profesor Darko Tipurić, a na kojoj su sudjelovali gospodarstvenici i Prstenovci Pavo Zubak, Marko Pipunić, Ante Mandić, Svjetlan Stanić, Krunoslav Kapetanović te savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Marko Jurčić. Liderov glavni urednik istaknuo je da su sudionici iz gospodarstva svojevrsni komandosi koji su i u nepovoljnim uvjetima svojeg poslovanja ostvarili odlične rezultate. “Imali ste specifičan način poslovanja, u tišini, samozatajan, a sada se nakon 20 godina vide odlični poslovni rezultati i razvojna politika. Pozitivno je i povezivanje u Udrugu Prsten, u kojoj pokazujete svoje zajedništvo i stvarate sinergiju, a i poticajno je za sve nas koji se rijetko, pa i nakon 20 godina, slučajno susrećemo s ljudima iz svog zavičaja,“ rekao je Šajatović. Krunoslav Kapetanović, koji u Opatiji ima dva hotela, s četiri i s pet zvjezdica, upozorio je da su nedostatak kadra i porezno opterećenje glavni problemi turističkog sektora, u kojem je za povrat ulaganja potrebno prosječno 15 do 20 godina. Kapetanović nije pričao o nedostatku educiranog i kvalitetnog kadra, jer potražnje za rad u toj grani već kronično nema dovoljno. “Imamo samo dva načina da taj problem riješimo, ali tu je potrebna pomoć i politike. Prvi je uvoz radne snage. Ne treba se bojati o tome razgovarati jer se nitko ne javlja za perača suđa ili vrtlara. A drugi je povećanje plaća. Niske plaće problem su, u turizmu općenito u prosjeku su niže od prosječne plaće u Hrvatskoj. Ali moramo biti konkurentni Austriji i Njemačkoj, gdje ide većina zaposlenih. Tamo je PDV između sedam i 12 posto. PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Ovakav PDV dugoročno je neodrživ i treba ga preusmjeriti na plaće zaposlenicima,“ rekao je Kapetanović. Taj hotelijer upozorio je i da se Hrvatska mora strateški odrediti želi li velike investitore s resortima ili obiteljske biznise s manjim hotelima kakve ima Austrija. U korist potonjeg smjera, naveo je da pruža jamstvo da će proizvodi koji nastanu u Hrvatskoj završiti posluženi na stolu u obiteljskim hotelima. Naravno, klasična je boljka krut zakonodavni okvir koji je se mijenja prečesto ili se ne mijenja dovoljno brzo onda kad je to potrebno. Premda kaže da je mnogo lakše nešto napraviti nego prodati, Marko Pipunić iz Žita, koje je u Slavoniji u 13 mjeseci uložilo 500 milijuna kuna u proizvodnju pršuta i sličnih proizvoda, rekao je da se nada da će mu novi pogoni iduće godine raditi sa 100 posto kapaciteta. “Slavonija može proizvesti sir, mlijeko, jaje, šunku…, i to treba dobro napraviti i izvoziti se može svuda. Očekujem da imamo potencijal za nekoliko milijuna svinja i nekoliko milijuna pršuta. Država nije pomogla ništa, nažalost, odmogla je. Ali ako ste poduzetnik, morate biti spremni da države nisu previše zainteresirane da pomažu. Ne moraju pomagati, ali mogu ne odmagati. Kad od mame dobijete pljusku, možda nije znala da je kriv brat, ali ne smijete mamu ne voljeti. Tako i ja državu ne krivim ako je bila nepravedna,“ rekao je Pipunić, izabran za poduzetnika godine u izboru EY-a.

Uloga države važna, ali ne i presudna Svjetlan Stanić iz Stanić grupe istaknuo je da je jedna od prednosti brenda Juicy, koji je njegova tvrtka kupila, ležala upravo u činjenici da Juicy ima punionicu u BiH. To je tvrtki omogućilo podjednako snažan iskorak i u EU i u zemlje Cefte, a u posljednje vrijeme sve više iskoračuju i na Bliski istok. Stanić se složio s Pipunićevim odnosom prema državnoj pomoći. “U zemljama Cefte, gdje nam je aktivnost bila zamrla, zbog Juicyja smo ponovno dobili krila i postižemo čak i za nas neočekivane rezultate.

Mandić. IT poduzetnik ilustrirao je kako njihovi estonski konkurenti na stranim natječajima ostvaruju korist od činjenice da je Estonija napravila brend od informatizacije javne uprave. Vani jednostavno automatski smatraju da su estonske IT tvrtke na višoj razini od konkurenata.

Trebamo preuzeti odgovornost za djelovanje

Govoreći o političkoj nestabilnosti, uspješni poduzetnik i potpredsjednik Prstena Pavo Zubak rekao je da su poduzetnici navikli na nju te da uspješno plivaju u svemu tome. No, napomenuo je da gospodarstvenici mogu utjecati na politiku da promijeni taj pristup

Apsolutno se trudim postaviti biznise da sami za sebe budu profitabilni. Nemam neku bitnu primjedbu na Hrvatsku. Naravno da bismo mogli dobiti mnogo veću pomoć, ali nemamo namjeru provoditi vrijeme po ministarstvima. Ne mogu kreirati i graditi biznis na osnovi da ću dobiti pomoć. A ako mi država pomogne, bit će mi drago,“ istaknuo je Stanić. Ali zato je upozorio koliko su druge države diplomatski spremne za gospodarsku suradnju. Primjerice, Njemačka je skidanje embarga Iranu, iz Stanićeva iskustva, dočekala sa stotinu poslovnih ljudi koji su otputovali u tu zemlju i predstavili prilike za poslovnu suradnju. Savjetnik Predsjednice Marko Jurčić osvrnuo se upravo na gospodarsku diplomaciju. Kako je rekao, institucije postoje i popunjene su, ali alati i materijalna sredstva nedostaju. “Ako odete u predstavništvo Danske razgovarati s atašeom, sat njegova rada stoji 950 kuna. Sat rada američkog mu kolege 80 dolara, europskog 90 eura. Takav djelatnik je i dalje jeftiniji od privatnih konzultanata, ali ima političko zaleđe i uvid. Ono što plaćamo za veleposlanstva, ne vrati se. Ali moramo postati svjesni da vrijeme i trud ljudi nešto vrijedi. Agencija za investicije i konkurentnost, primjerice, ima jedva sredstva za zakup prostorija u Zagrebu. Čekamo investitore da nam dođu, a Slovačka već ima četiri proizvođača automobila na svojem teritoriju. Slovačka nije dovela Kiju tako da je sama došla, nego su je Slovaci opsjedali godinu-dvije dok nije došla, a Makedonija plaća za reklamu na CNN-u više nego što je AIK-ov proračun,“ objasnio je Jurčić Vlasnik IT tvrtke IN2 Ante Mandić rekao je da takve tvrtke, koje dosta surađuju s javnim sektorom u informatizaciji administracije, osjete kako Vlade posljednjih godinu i pol dana praktično i nema. Jednostavno, i oni projekti koji se ne financiraju iz državnog proračuna, nego primjerice iz europskih i svjetskih fondova, u nadležnosti su državne administracije koja im je korisnik i koja ih provodi. A kad se vlade mijenjaju, nema onih koji donose odluke. “Bilo bi korisno da se politika počne baviti državom, a ne sama sobom, kao u posljednjih godinu i pol dana,“ napomenuo je

“Ako bi se Hrvatska približila tom primjeru informatiziranosti ili do europskog prosjeka, to bi pomoglo ne samo zbog boljeg rejtinga vani, nego bi osigurali posla i informatičkoj industriji. Hrvatska je nisko i to se vidi u broju javnih servisa dostupnih digitalno. Ne možete, recimo, dobiti vozačku dozvolu, a odnedavno napokon se može dobiti potvrda o nekažnjavanju. Svijest o potrebi informatizaciji javne uprave postoji, ali još se ne zna kako to napraviti. Predlagali smo kopirati tuđa iskustva, Estonija se nudila za to, da bude svojevrsni twining partner, ali ne postoji mehanizam koji to može napraviti i nismo konsolidirani da takvu pomoć možemo prihvatiti,“ rekao je Mandić. Odgovarajući na pitanje Liderova glavnog urednika što očekuje od promjena u sustavu javne nabave, Mandić je rekao da ne očekuje da će se kriterij najbolje ekonomske ponude uistinu primjenjivati. Vlasnik AutoZubaka Pavo Zubak primijetio je da su se gospodarstvenici donedavno uglavnom oslanjali na intuiciju. U međuvremenu su shvatili da bez znanja nema naprijed, ali neusklađenost obrazovnog sustava i gospodarstva dovodi do manjka kadra i viška nezaposlenih. Zubak, međutim, ima i IT stručnjake. “Ljudi kod nas preko online platforme kupuju automobile, a da ih ni ne vidimo. Zasad još bojažljivo. Danas naruče automobil, dostavimo im ga doma, a ako su nezadovoljni, vrate ga. Mnogo smo pričali o autoindustriji. Livada i hala ima svuda, ali da sutra dobijemo tvornicu vozila, trebalo bi nam pet godina da obrazujemo ljude za rad u njoj,“ objasnio je Zubak. Govoreći o političkoj nestabilnosti, Zubak je rekao da su poduzetnici navikli na nju te da uspješno plivaju u svemu tome. No, napomenuo je da gospodarstvenici mogu utjecati na politiku da promijeni taj pristup. Na kraju konferencije predsjednik UBH Prstena Mijo Marić istaknuo je kako je dobro što sudionici Foruma nisu optuživali druge. “Fokus je na nama i preuzimamo odgovornost za ono što se događa. Govorili smo o vlastitim slabostima. Paradoksalna teorija promjene kaže da je promjena moguća samo kada dođemo do uvida. Trebamo preuzeti odgovornost za djelovanje. Sve nerealizirane kreativnosti pretvaraju se u frustracije, a to je najveći ubojica motivacije“, zaključio je Marić, proučivši: “Vjerujem da ovaj skup može provesti u djelovanju ono što je ovdje izrečeno, vjerujem da ima smisla graditi most između Hrvatske i BiH, a mostovi su važni koliko je važno ono što spajaju.“ Zahvalivši suorganizatoru i svim sudionicima Foruma, predsjednik UBH Prsten napomenuo je da će radna skupina donijeti posebne zaključke s ove konferencije koje će poslati vladajućima. broj 17 / prosinac 2017.

Izvještajna skupština UBH Prsten Predsjednik Udruge Mijo Marić zaključio je kako neprekidni rast članstva najbolje pokazuje snagu Prstena, dodavši da je u proteklom razdoblju između dviju skupština u Udrugu primljeno 257 fizičkih i 14 pravnih osoba te UBH Prsten sada ima ukupno oko 5000 članova, fizičkih i pravnih osoba

Neprekidni rast članstva najbolje po Marija Trogrlić

Izvještajna skupština Udruge bosanskih Hrvata Prsten održana je humanitarni koncert za Zakladu Prsten te je raspisan novi na21. listopada 2017. u prostorijama MSAN Grupe d.d. u Buzinu po- tječaj za stipendije, a održane su tradicionalne večeri članova i kraj Zagreba gdje se već tradicionalno održavaju skupštine Udruge. prijatelja UBH Prsten u Zagrebu i Osijeku te druženje članova u Tim povodom okupilo se više od 150 članova i prijatelja Prstena, a Varaždinu. Kao najvažnija novost u radu Udruge istaknuta je PR prigodnim govorom na početku im se obratio predsjednik Udruge strategija koju će provoditi tvrtka Impressum s ciljem intenzivnijeg Mijo Marić. Pozdravljajući sve okupljene, posebno nazočne uteme- predstavljanja rada i postignuća Prstena medijima i javnosti.Kao ljitelje Udruge, počasne predsjednike Iliju Tolića i Marka Pipunića, značajano postignuće u protekloj godini rada Udruge Mijo Marić zahvalio je na golemom odazivu članova te je svima čestitao 12. naveo je i Portal Kluba poduzetnika, čije mogućnosti, zaključio obljetnicu UBH Prsten. je, još uvijek nisu dovoljno iskorištene. Posebno važan događaj Nakon otvaranja Skupštine uslijedio je izbor radnih tijela, a bio je Prstenov poslovni forum Zagreb 2017., koji je u Hrvatskoj potom usvajanje Dnevnog reda i Poslovnika o radu. Za voditelja gospodarskoj komori, suorganizatoru Foruma, okupio brojne znaRadnog predsjedništva izabran je tajnik Udruge Marjan Biškić, čajne aktere – od poduzetnika iz RH i BiH do političara i ministara. koji je također okupljenima čestitao 12. obljetnicu ”odanosti Spomenuo je i sastanak s predstavnicima Kluba poduzetnika iz Austrije, ističući važnost intenzivnijeg povezivanja poduzetnika iz misiji Udruge Prsten“. Podnoseći Izvješće o radu Udruge za razdoblje od 15. listopada RH i BiH te s njemačkog govornog područja. 2016. do 21. listopada 2017., koje je proslijeđeno svim članovima, Na kraju je Marić zahvalio svim suradnicima, posebno svojem predsjednik Udruge Mijo Marić istaknuo je najvažnije aktivnosti zamjeniku Pavi Zubaku i tajniku Udruge Marjanu Biškiću, ističući i događanja. U tom je razdoblju održano pet sjednica Upravnog izvrsnu suradnju na svim razinama. Zaključio je kako neprekidni odbora i četiri sjednice proširenog Upravnog odbora, a u završnoj rast članstva najbolje pokazuje snagu Prstena, dodavši da je u su fazi obnoviteljske skupštine Brodsko-posavske i Vukovarsko- proteklom razdoblju između dviju skupština u Udrugu primljeno srijemske županije. Također, uskoro se očekuje početak rada 257 fizičkih i 14 pravnih osoba te UBH Prsten sada ima ukupno Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten u BiH, a istodobno oko 5000 članova, fizičkih i pravnih osoba. i konzulata RH u Vitezu, gdje će biti sjedište UBHH Prsten. Marić Izvješće o financijskom poslovanju za 2016. i devet mjeseci 2017. je istaknuo kako je ideja o otvaranju konzulata u Vitezu nastala godine podnio je Pavo Djedović iz tvrtke Leitner&Leitner, koja u Prstenu, a u planu je i konzulat RH u Livnu. Izvijestio je i da je besplatno vodi financijsko poslovanje Udruge i Zaklade, dajući izaslanstvo Udruge održalo nekoliko sastanaka s relevantnim čim- tako golemi doprinos radu Prstena u cijelosti. Djedović je naglasio benicima u BiH na temu iznalaženja koncepta ustavnog rješenja kako nikad u svojem radu nije bio izložen nikakvim zahtjevima niti i promjena Izbornog zakona, a sve u cilju pritiscima, a s druge strane uvijek su se jednakopravnosti Hrvata s ostalim dvama po potrebi odazivale određene tvrtke ako Prijedlog Plana rada za narodima. Predstavnici Prstena sudjelovali bi zatrebala žurna financijska ”injekcija“. 2018. godinu iznio je zamjesu i na Međunarodnom sajmu gospodarUkratko je predstavio akutalne prihode nik predsjednika Pavo Zubak, i rashode, zaključivši da je sve uredno, stva u Mostaru te na sastanku Savjeta koji je pritom čestitao svima Vlade RH za Hrvate izvan RH u Vukovaru. transparentno i dostupno na internetskoj na dosadašnjim postignućiKao i svake godine, održan je tradicionalni stranici Udruge.

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

ma Prstena, zaključivši kako možemo i trebamo biti ponosni na takve rezultate rada

je pokazuje snagu Prstena Nalaz i mišljenje Nadzornog odbora o radu izabranih tijela upravljanja Udruge u ime Josipa Sarića iznio je Ivica Andrić te je također zaključio da je rad Udruge bio javan, transparentan i u skladu sa Statutom Udruge.

Ambiciozan prijedlog Plana rada za 2018. godinu Prijedlog Plana rada za 2018. godinu iznio je zamjenik predsjednika Pavo Zubak, koji je pritom čestitao svima na dosadašnjim postignućima Prstena, zaključivši kako možemo i trebamo biti ponosni na takve rezultate rada. Kako bismo nastavili takav trend, Zubak je

Prijedlog financijskog plana za 2018. predstavio je tajnik Biškić, istaknuvši planirane PR aktivnosti i očekivano preseljenje u nove prostorije kao stavke zbog kojih je značajno povećan planirani proračun, i to za čak 45 % više u odnosu na prošlogodišnji. Ujedno je pojasnio način financiranja planiranih aktivnosti, napomenuvši kako će se ubuduće, uz donacije i članarine, kroz određene projekte povući sredstva iz fondova Europske unije. Nakon Izvještajne skupštine Udruge članovi Foruma mladih održali su Izbornu skupštinu, na kojoj je za novog predsjednika izabran dotadašnji zamjenik predsjednika Ivanko Zekić, naslijedivši na čelu FM-a Filipa Biškića,

KUD “Izvor” iz Viškova

Ambiciozan prijedlog Plana rada za 2018. godinu, među ostalim, uključuje povećanje članstva, otvaranje i razvoj podružnica i ogranaka te jačanje Kluba poduzetnika i Portala, kao i odnosa s javnošću uz pomoć nove PR strategije iznio i ambiciozan prijedlog Plana rada za iduću godinu koji, među ostalim, uključuje povećanje članstva te otvaranje i razvoj podružnica i ogranaka, kao i jačanje Kluba poduzetnika i Portala. I on je najavio otvaranje dvaju konzulata RH u BiH, kao i nužnost izmjene Izbornog zakona, napose u godini u kojoj nam predstoje izbori u BiH. Također, ukazao je i na važnost jačanja odnosa s javnošću te u tom pogledu i nužnost donošenja i provođenja PR strategije. Spomenuo je i nove značajne dužnosti i uspjehe pojedinih članova Prstena, na koje također ”trebamo biti ponosni i malo se više hvaliti”, zaključio je Zubak.

koji je s tog mjesta odstupio zbog nastavka školovanja u inozemstvu. U prigodnom dijelu programa nastupio je KUD “Izvor“ iz Viškova, koji u svojim redovima ima više od 400 članova. Osim u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, nastupaju i u drugim europskim zemljama, a s posebnim veseljem odazivaju se na događanja UBH Prsten, čiji su također članovi. I ovaj put oduševili su okupljene te su s pjesomom i plesom nastavili i tijekom domjenka, a u prigodnom druženju nastupile su i ”Jaranice“ iz Osijeka, koje predvodi Ana Stanić, novoizabrana predsjednica osječke podružnice Prstena.

Osječke Jaranice s članicama i članovima Udruge

UPRAVNI ODBORI

Udruga će i dalje djelovati na svim područjima na kojima je i do sada bila aktivna, napose u pogledu poboljšanja položaja Hrvata u BiH, te podupirati rad svih podružnica i ogranaka, kao i osnivanje Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten u BiH, što je jedna od težišnih aktivnosti u predstojećem razdoblju

U Prstenu i za Prsten Marija Trogrlić

Prva sjednica proširenog Upravnog odbora UBH Prsten u 2017. godini održana je 28. veljače u prostorijama tvrtke AutoZubak u Sesvetama, a uz članove Upravnog odbora nazočili su i članovi Nadzornog odbora, Suda časti, čelnici klubova Udruge - poduzetnika, znanstvenika, žena i Foruma mladih, od kojih su neki ujedno članovi UO-a, te članovi Inicijativnog odbora za osnivanje Udruge Prsten u BiH, kao i počasni predsjednici Udruge. Sjednicu je u skladu sa Statutom sazvao predsjednik Udruge Mijo Marić, koji je na početku pozdravio okupljene, izrazivši zadovoljstvo odazivom članova, te je predložio dnevni red. Nakon usvajanja zapisnika s prethodne, 69./1. sjednice proširenog

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

transparentno i odgovorno, proaktivno i angažirano UO-a, tajnik Udruge Marjan Biškić podnio je izvješće o radu od 25. listopada 2016., kad je održana prethodna sjednica i naveo planirane aktivnosti do sljedeće sjednice UO-a, koja će se održati u lipnju. Potom su uslijedila izlaganja čelnika podružnica i ogranka te klubova. Oni su ukratko izvijestili o aktivnostima provedenim u protekla četiri mjeseca, od zadnje sjednice UO-a, kao i o onima koje planiraju provesti u tekućoj godini. Na kraju svih izlaganja jednoglasno je usvojen Plan rada za 2017. godinu, a predsjednik Udruge Mijo Marić istaknuo je najvažnije ciljeve u tekućoj godini: “Želimo nastaviti s jačanjem svih tijela Udruge, klubova, podružnica i ogranaka, osnivati nove podružnice i ogranke, na razini sadašnjih podružnica osnivati klubove i povećati broj članova Udruge. Planiramo intenzivirati suradnju i međusobno povezivanje pravnih osoba kroz djelovanje Kluba poduzetnika i njihova portala, te povezivanje s poduzetnicima BiH i hrvatskim poduzetnicima s njemačkog govornog područja putem portala.“ Napominjući da će Udruga i dalje djelovati na svim područjima na kojima je i do sada bila aktivna, napose u pogledu poboljšanja položaja Hrvata u BiH, Marić je podsjetio i na osnivanje Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten u BiH, zaključivši kako je to jedna od težišnih aktivnosti u predstojećem razdoblju. Uslijedio je prijam u članstvo UBH Prsten u kojem je 45 novih članova (fizičkih osoba) i tri pravne osobe, među kojima i Hrvatska poštanska banka. Potom je predsjednik

Udruge Mijo Marić potpisao Ugovore o donacijama s čelnicima i predstavnicima nekoliko tvrtki: s Pavom Djedovićem za donaciju tvrtke LeitnerLeitner Consulting d.o.o., Svjetlanom Stanićem za donaciju tvrtke Stanić Beverages d.o.o. i Antom Mandićem za donaciju IN2 Grupe. Prva Sjednica proširenog Upravnog odbora završila je predstavljanjem brenda Dobro, mesne industrije Žito Grupe vlasnika Marka Pipunića, počasnog predsjednika Udruge, a proizvode vrhunske kvalitete imali su priliku kušati svi nazočni na prigodnom domjenku koji je potom uslijedio.

Sve planirano je i realizirano Druga ovogodišnja sjednica proširenog Upravnog odbora UBH Prsten održana je 20. lipnja, također u prostorijama tvrtke AutoZubak u Sesvetama. Sjednicom su predsjedali čelnici Udruge – predsjednik Mijo Marić i njegov zamjenik Pavo Zubak te tajnik Marjan Biškić, a uz članove Upravnog odbora nazočili su i članovi Nadzornog odbora te Suda časti, kao i čelnici klubova Udruge - poduzetnika, znanstvenika, žena i Foruma mladih. Na početku sjednice predsjednik Udruge Mijo Marić pozdravio je okupljene te je predložio dnevni red. Nakon usvajanja zapisnika s prethodne sjednice proširenog UO-a, tajnik Udruge Marjan Biškić podnio je izvješće o radu od 28. veljače 2017.,te naveo planirane aktivnosti do sljedeće sjednice UO-a u rujnu. “Sve što smo planirali za prvih šest mjeseci ove godine, uglavnom smo i realizirali,“ zaključio je Biškić, dodavši da je težište u proteklom razdoblju bilo na Klubu poduzetnika te na razradi strategije vezane uz odnose s javnošću UBH Prsten. Uz brojna događanja i aktivnosti na kojima je Udruga sudjelovala, poput Međunarodnog gospodarskog sajma u Mostaru i Humanitarnog koncerta za Zakladu “Prsten“, posebno je istaknuo aktiviranje Portala Kluba poduzetnika, posebno zahvalivši Pavi Zubaku i Tončiju Viskoviću, te je ujedno pozvao sve da se uključe u rad Portala. Potom su uslijedila izlaganja čelnika klubova, podružnica i ogranka.

Kako je jačanje brenda Prsten kroz PR aktivnosti istaknuto kao jedan od prioriteta za iduće razdoblje, predstavljena je i tvrtka s kojom se planira suradnja u tom pogledu. Riječ je o agenciji Impressum, koju je predstavio direktor Radovan Klaić, a u sklopu detaljne prezentacije ujedno je iznio plan rada i suradnje s Udrugom Prsten. Nakon njegova izlaganja uslijedila je kraća rasprava, a potom su svi jednoglasno podržali planiranu suradnju, koja će se još detaljnije razmotriti na užim tijelima Udruge. Na kraju se okupljenima obratio i počasni predsjednik Marko Pipunić, koji je prenio svoje iskustvo sudjelovanja na svjetskom okupljanju najboljih poduzetnika održanom u Monacu, zaključivši kako nismo inferiorni u odnosu na druge, barem ne kada je riječ o poduzetnišvu. “Trebamo razbiti predrasude i usuditi se mijenjati svijet, a možemo početi tako da mijenjamo najprije grad u kojem živimo, zatim regiju i državu,“ poručio je Pipunić. Nakon svih izlaganja jednoglasno je usvojen Plan rada za 2017. godinu, a predsjednik Udruge Mijo Marić najavio je i moguće skorašnje preseljenje središnjice Udruge Prsten u središte grada. Uslijedio je prijam u članstvo UBH Prsten u kojem je 46 novih članova (fizičkih osoba) i šest pravnih osoba.

U Prsten primljeno više od 160 novih članova Čak 157 fizičkih i četiri pravne osobe novi su članovi UBH Prsten, a oko četvrtine članstva osobe su mlađe od 35 godina, što je najbolje jamstvo opstanka Prstena i u budućnosti. Podaci su to izneseni u sklopu prezentacije Analiza članstva UBH Prsten na posljednjoj sjednici proširenog Upravnog odbora u 2017. godini, održanoj 26. rujna u Sesvetama. Na početku sjednice predsjednik Udruge Mijo Marić pozdravio je okupljene te je predložio dnevni red, koji je jednoglasno usvojen, kao i Zapisnik s prethodne sjednice proširenog UO-a. Potom se tajnik Udruge Marjan Biškić ukratko osvrnuo na Izvješće o radu Udruge od 20. lipnja 2017., koje je u cijelosti dostavljeno svim članovima UO-a, te je naveo planirane aktivnosti do sljedeće sjednice UO-a u studenom. Najavljene su obnoviteljsko-izborne skupštine Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije te Izborna skupština Podružnice Osijek, kao i obilježavanje 10. obljetnice Podružnice Primorsko-goranske županije. Također, najavljeno je i moguće spajanje podružnica Rijeka i Krk te Mali Lošinj, kao i osnivanje Podružnice Istarske županije, za što postoje realne pretpostavke, istaknuo je glavni tajnik, podsjetivši da je cilj Udruge do 2025. godine imati podružnice u svim županijama. Predsjednica Kluba žena Gordana Jelavić ukazala je na podatak kako samo trećinu članstva Prstena čine žene, no pozitivna je činjenica rastući trend članstva pa i članica, napose mlađeg naraštaja. Naime, u Forumu mladih primjetan je veći postotak ženskih članova (40 %) nego na razini ukupnog članstva (33 %). Na strukturu članstva osvrnuo se i dr. Ivo Grgić, predsjednik Kluba znanstvenika u kojem je samo 3,67 % članova Prstena.

UPRAVNI ODBORI

No, iako malobrojni, naglasio je kako su uglavnom svi vrlo aktivni izvan Udruge, dodavši da su među njima i ministri, rektori, dekani, te je najavio jačanje suradnje s Klubom poduzetnika na obostranu korist. U ime Kluba poduzetnika obratio se Tonči Visković koji je i ovom prigodom podsjetio na već iznimno aktivan Portal poduzetnika. Kazao je kako Portal bilježi kontinuiran interes tvrtki koje se žele oglašavati, zasad ih je 30-ak, a posebno je pohvalio objavljivanje oglasa za slobodna radna mjesta. Najavio je daljnja predstavljanja Portala u javnosti te je ponovno pozvao sve na suradnju. Iz Vukovara je na sjednicu proširenog UO-a stigao Goran Martinović, predsjednik Inicijativnog odbora za Obnoviteljsko-izbornu skupštinu Podružnice Prstena Vukovarsko-srijemske županije. Okupljenima je prenio pozdrave vukovarskog gradonačelnka Ivana Penave, kao i zahvalu za donaciju koju su članovi Prstena prikupili za obnovu Vukovarskog vodotornja. Kazao je kako u toj županiji živi mnogo Hrvata podrijetlom iz BiH te je i obnova Po-

Među čelnicima tvrtki (i Prstena) kojima su uručeni ugovori o donacijama bili su i Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AutoZubak te Svjetlan Stanić, vlasnik tvrtke Stanić Beverages d.o.o.

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

družnice pokrenuta s ciljem okupljanja kako bi zajedno očuvali običaje krajeva iz kojih su uglavnom davno doselili. Ujedno je zahvalio glavnom tajniku Udruge Marjanu Biškiću na potpori u formiranju Podružnice. Pozvao je sve u Vukovar na Dan sjećanja, kao i na Skupštinu, koja bi se trebala održati do kraja godine. U tijeku su bile i pripreme za Obnoviteljsko-izbornu skupštinu Brodsko-posavske županije, o čemu je nazočne izvijestio Josip Jukić. Poručio je kako su došli s ozbiljnim namjerama, što se, dodao je, vidi i po brojčanom sastavu izaslanstva. Iako su tek u osnivanju, članovi Inicijativnog odbora već su sudjelovali u humanitarnoj akciji prikupljanja sredstava za crkvu sv. Ane u Dobroj Gori, a Skupštinu planiraju održati početkom studenog. Okupljenima se obratio i predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Udruge Prsten u BiH Zdenko Vukić. Potvrdio je da će sjedište UBHH Prsten biti u Vitezu te pozvao sve da preporuče osobe koje bi svojim utjecajem i ugledom mogle pridonijeti razvoju i radu Udruge na cijelom području BiH. O Prstenovu poslovnom forumu Zagreb 2017. na temu ”Stvaranje poticajnog poslovnog okruženja“, održanom 27. lipnja, govorio je potpredsjednik Udruge Pavo Zubak. Kao pozitivno iskustvo istaknuo je odličan odaziv sudionika, uzvanika i gostiju, iz poslovnog okruženja i političara, kao i odabir izvrsnih predavača. Pohvalio je i iznimno zanimanje medija za događaj, zaključivši da je to ujedno bila izvrsna promocija Prstena kojom je ugled Udruge podignut za stepenicu više. Istaknuo je i potrebu jasnijeg definiranja zaključaka Foruma kako bi se na sljedećem moglo vidjeti je li što od toga i realizirano. Također je zaključio kako idući put treba pozvati i poslodavce izvan Prstena, kao i osigurati veći prostor za održavanje Foruma. Nakon svih izlaganja jednoglasno su usvojeni svi akti čije je prijedloge iznio predsjednik Udruge Mijo Marić. Na kraju su uručeni ugovori o donacijama čelnicima tvrtki koji izdašno pomažu rad Udruge, uz zahvale vodstva Udruge, među kojima su također i donatori. Uz sve njih, pljeskom su pozdravljeni i novi članovi Prstena, a druženje je, kao i uvijek, nastavljeno uz prigodan domjenak.

Dugoočekivana Obnoviteljska skupština, nekad najaktivnije Podružnice UBH Prsten, održana je 8. studenog 2017. u Slavonskom Brodu. U ugodnoj atmosferi uz nazočnost stotinjak članova i prijatelja Udruge Prsten izabrano je vodstvo i članovi tijela upravljanja Podružnice gordana JElAVić

OBNOVITELJSKA SKUPŠTINA PODRUŽNICE SLAVONSKI BROD UBH PRSTEN Skupštinu je otvorio i vodio glavni tajnik Udruge Marjan Biškić koji je u uvodnoj riječi, u ime Inicijativnog odbora za pripremu Obnoviteljske skupštine, pozdravio prvog i počasnog predsjednika Udruge Iliju Tolića, sadašnjeg zamjenika predsjednika Udruge Pavu Zubaka, a poseban je pozdrav uputio hrvatskim braniteljima. Pozdravio je i predsjednicu Kluba žena Udruge Prsten Gordanu Jelavić, predsjednika Kluba znanstvenika Ivu Grgića, izaslanstvo Podružnice Prsten Osječko-baranjske županije na čelu s predsjednicom Anom Stanić, te Gorana Martinovića, predsjednika Inicijativnog odbora Obnoviteljske skupštine Vukovarsko-srijemske županije. Glavni je tajnik posebno pozdravio Peju Samardžića i Franju Zrakića koji su dali velik doprinos radu Podružnice Slavonski Brod. Također je zahvalio Tomislavu Špiranoviću i Josipu Jukiću na pripremi Obnoviteljske skupštine. Zubak: ”Ostanimo ponosni i časni, pravi Hrvati iz BiH” U pozdravnoj riječi Ilija Tolić rekao je kako je brodsko-posavska podružnica rad počela s velikim entuzijazmom te da bi bilo dobro da se osnivači vrate u rad Podružnice kojoj je poželio puno uspjeha u budućnosti. ”Uvijek je lijepo doći u Slavonski Brod, posebice za nas koji smo iz Posavine jer se tu miris druge domovine najbolje osjeća,” istaknuo je Pavo Zubak koji je skup pozdravio i u ime predsjednika Udruge Mije Marića. ”Treba raditi korak po korak, prepoznati gdje treba pomoći,” istaknuo je Prstenovu Zakladu za školovanje te najavio otvaranje konzulata u Vitezu i Livnu za što velike zasluge ima i Udruga Prsten. Snaga Prstena jest u zajedništvu, a Podružnica Slavonski Brod treba biti snažna. ”Ostanimo ponosni i časni, pravi Hrvati iz BiH,” rekao je Zubak. Nakon pozdravnih govora uslijedilo je utvrđivanje kandidacijske liste za izbor predsjednika Podružnice, dvaju zamjenika i 26 članova Izvršnog odbora. Damir Roško, predsjednik kandidacijske komisije predstavio je prijedloge: za predsjednika Podružnice predložen je Ivo Matić, a za zamjenike Josip Jukić i Tomislav Špiranović.

Kanditati su se kratko predstavili te su prijedlozi dani na glasovanje. Jednoglasno su na predložena mjesta izabrani svi predloženi kandidati. Nakon toga je utvrđena lista za 26 članova Izvršnog odbora koji su također jednoglasno izabrani. Novoizabrani predsjednik Podružnice Prsten Brodsko-posavske županije Ivo Matić zahvalio je na izboru rekavši da je izazov golem, ali da se nada da će uz pomoć središnjice Udruge uspjeti organizacijski i programski podići Podružnicu na očekivanu razinu. Skup je pozdravio i Anto Tomas, gvardijan samostana Plehan koji je pozvao na pomoć ”ljudima preko Save”. Glavni tajnik zahvalio je svima na sudjelovanju, poželio vodstvu uspješan rad i najavio KUD Tamburice iz Koraća koji su izveli niz kola Bosanske Posavine. Ugodno druženje nastavljeno je uz domjenak u prekrasnoj dvorani ”Kristal“, gdje je i održana Obnoviteljska skupština brodsko-posavske podružnice.

Novoizabrani predsjednik Podružnice Prsten Brodsko-posavske županije Ivo Matić zahvalio je na izboru rekavši da je izazov golem, ali da se nada da će uz pomoć središnjice Udruge uspjeti organizacijski i programski podići Podružnicu na očekivanu razinu.

broj 17 / prosinac 2017.

Klub poduzetniKa

Moderator skupa bio je Marjan Biškić, glavni tajnik Udruge Prsten i Zdenko Klepić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Mostaru

Među sudionicima skupa u organizaciji Udruge Prsten, uz predsjednika Miju Marića i potpredsjednika Pavu Zubaka, bili su brojni gospodarstvenici iz RH i BiH, političari, predstavnici vlasti u BiH te članovi diplomatskog zbora

SUSRET GOSPODARSTVENIKA UBH PRSTEN I GOSPODARSTVENIKA BiH Marija Trogrlić, Tonči ViSKoVić

Organizator susreta, održanog 5. travnja 2017., bila je Udruga Prsten, pokrovitelji Hrvatski narodni sabor BiH i Grad Mostar, a medijski pokrovitelji Večernji list - izdanje za BiH, Radio Herceg-Bosna i Prvi TV. Tim su se povodom u paviljonu Mostarskog sajma okupili brojni gospodarstvenici iz Hrvatske i BiH, kao i mnogi političari, predstavnici vlasti u BiH te članovi diplomatskog zbora. Razgovaralo se o mogućnostima daljnjih ulaganja u BiH te međusobne suradnje gospodarstvenika iz RH okupljenih u Prstenu i BiH, gdje se uskoro osniva sestrinska Udruga Prsten. Također, razgovaralo se i o tome kako politika i diplomacija mogu potpomoći tu suradnju. U ime organizatora okupljene je na početku pozdravio glavni tajnik Udruge Prsten Marjan Biškić. Posebno je pozdravio visoke dužnosnike iz BiH - predsjedateljicu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidiju Bradara i predsjedateljicu Kluba Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ljilju Zovko te ministre i zamjenike iz Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH, veleposlanika RH u BiH Ivana Del Vechija i veleposlanika BiH u Austriji Tomislava Leku, konzulicu RH u Mostaru Jadranku Modrić, kao i predsjednike stranaka HNS-a i čelnike županijskih vlada te gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića.

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

U sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru održan je susret gospodarstvenika Kluba poduzetnika UBH Prsten i gospodarstvenika Bosne i Hercegovine na kojem su razmotrene mogućnosti ulaganja i suradnje Ujedno je zahvalio opravdano nenazočnom hrvatskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku HNS-a BiH Draganu Čoviću, koji uvijek podržava aktivnosti UBH Prsten, kao i v.d. glavnog tajnika HDZ-a BiH Miljani Glamuzina i Damiru Ljubiću, voditelju Odjela gospodarstva GV HNS-a BiH, koji su značajno pridonijeli organizaciji tog susreta. “Ovi su susreti bitni jer je Hrvatska najveći trgovinski partner BiH,“ naglasio je Biškić, podsjetivši da ta trgovinska razmjena iznosi 1,8 milijardi te da je samo u 2016. godini BiH povećala izvoz prema RH za 7,5 posto, dok je uvoz veći za 5 posto. “Tome su svakako pridonijeli i ovakvi susreti,“ zaključio je Biškić, koji je uz prof. dr. sc. Zdenka Klepića bio moderator ovogodišnjeg susreta. U ime domaćina nazočnima se obratio gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, koji je u svojem izlaganju naglasio važnost jačanja gospodarske suradnje. “HNS BiH kroz organizaciju ovakvih događaja jasno poručuje što Hrvati žele, a to je jačanje gospodarstva i suradnje u budućnosti,“ rekao je Bešlić, izrazivši želju da i ljudi iz Hercegovine budu uključeni u Prsten, kao i nadu da će se Prsten proširiti i na druga područja u BiH “kako bi gospodarstvo na taj način bilo jedinstveno, a suradnja bolja nego što je sada.“ Ujedno je izrazio nadu da će BiH u bližoj budućnosti biti dio Europske unije, čime bi se stvorile nove mogućnosti za suradnju i nove projekte.

35 Predsjednik Udruge Prsten Mijo Marić izrazio je zadovoljstvo golemim odazivom sudionika susreta, gospodarstvenika i političara. “To je znak da se događa nešto važno. Od političara očekujemo okupljanje i stvaranje formalnih pretpostavki za djelovanje, a koje će biti izraženo kroz kreativnost koju imaju gospodarstvenici. Ovaj je susret trajni oblik potrebe da politika i gospodarstvo zajedno sjednu i stvore uvjete za bolji i učinkovitiji rad. Sve destrukcije koje smo doživjeli u BiH ne tako davno mogu biti sanirane samo na kreativnosti gospodarstvenika. Politika je ta koja daje okvir da se ta kreativnost dogodi. Nadam se da će buduće suradnje ići u tome smjeru,“ rekao je Marić te ujedno najavio da će Prsteni u budućnosti nastaviti raditi na ovakvim projektima, izrazivši pritom očekivanje da će suradnja hrvatskih gospodarstvenika u budućnosti biti još jača. Cilj organizatora bio je okupiti sve kako bi zajedno razmotrili nove mogućnosti ulaganja i suradnje, a to je ujedno bio i naziv odnosno tema prvog panela, koji je potom uslijedio. O poduzetničkom ambijentu i mogućnostima ulaganja u BiH govorio je Damir Ljubić, voditelj Odjela gospodarstva Glavnog vijeća HNS-a. U svojem izlaganju Ljubić je naglasio kako u budućnosti mora doći do partnerskog odnosa gospodarstvenika u BiH i gospodarstvenika koje okuplja Udruga Prsten. Izlažući trenutačno stanje u BiH, Ljubić je rekao kako je poznato da stanje mora biti mnogo bolje nego što je to sada slučaj. “Poslovno okruženje nije u vrhu zemalja okruženja, ali postoje određeni pokazatelji da se stanje popravlja. Svi problemi s kojima se susrećemo prilika su da tražimo nova rješenja i na tome sustavno radimo. Suradnja Bosne i Hercegovine s Hrvatskom od velikog je značaja. Ne možemo se pohvaliti s puno toga, ali ćemo sigurno mnogo toga uraditi u budućnosti kako bismo na idućim konferencijama imali bolje pokazatelje nego što je to sada slučaj,“ zaključio je Ljubić, dodavši da se može očekivati kako će suradnja gospodarstvenika u budućnosti biti intenzivnija Potom je Klub poduzetnika UBH Prsten predstavio predsjednik Kluba i počasni predsjednik Udruge Marko Pipunić, Udrugu hrvatskih poduzetnika Austrije njezin predsjednik Anto Sluganović, a poduzetnike BiH predstavio je Davor Krezić. U sklopu drugog panela predstavljen je Portal Kluba poduzetnika. O ulozi Portala govorio je potpredsjednik Udruge Prsten i član Kluba poduzetnika Pavo Zubak, a potom je koordinator poslovne suradnje Kluba poduzetnika Tonči Visković prezentirao uporabu Portala. Na kraju svih izlaganja izneseni su zaključci, a predsjednik Udruge Prsten Mijo Marić još je jednom pozvao sve na daljnju suradnju. Nakon susreta uslijedile su Večeri Posavine u Mostaru i druženje sudionika jubilarnog mostarskog međunarodnog sajma gospodarstva.

Na Međunarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru Hrvatska je bila zemlja partner, a među izlagačima bio je i Klub poduzetnika Udruge Prsten, koju je za štandom predstavljao djelatnik Kluba Tonči Visković. Štand Prstena bio je u sklopu izložbenog prostora Stanić Grupe, članice Kluba poduzetnika

Usora je jedna od općina u Bosni i Hercegovini koja bilježi pozitivne gospodarske rezultate. Prosjek uvoza i izvoza mnogo je veći od ostalih općina u Zeničko-dobojskom kantonu, a prema podacima Zavoda za programiranje u ZDK-u bilježi i najveći porast broja zaposlenih te najmanji broj nezaposlenih osoba, kao i trend smanjenja nezaposlenosti.

Portal Kluba poduzetnika Na susretu gospodarstvenika UBH Prsten i gospodarstvenika BiH, u travnju 2017., u sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, predstavljena je tehnička nadogradnja te novi vizualni identitet Portala Kluba poduzetnika. Portal Kluba poduzetnika središnjeje mjesto razmjene dobara i usluga, informiranja te međusobne suradnje tvrtki, a jedna od novina jest sadržaj Portala (ponude/ potražnje dobara i usluga, natječaj za radna mjesta, vijesti itd.) vidljiv svim posjetiteljima (registriranim i neregistriranim korisnicima Portala). Osim tvrtki članica Kluba poduzetnika, po posebnim uvjetima, na Portalu Kluba poduzetnika mogu se oglašavati i tvrtke nečlanice Kluba.

Nova platforma Portala Kluba poduzetnika tvrtkama omogućuje: • registraciju za tvrtke članice i nečlanice Kluba poduzetnika • kreiranje ponuda/ potražnji dobara i usluga • oglašavanje putem web-bannera • objavljivanje natječaja za poslovnu suradnja • objavljivanje natječaja za radna mjesta • pregledvijesti vezanih za Klub poduzetnika i gospodarstvo u RH i BiH • informiranje o zakonima i drugim propisima iz gospodarsko-socijalnog područja • pregled registra članova Kluba poduzetnika s pripadajućim kontaktima • informiranje putem newslettera. Posjetiteljima Portala Kluba poduzetnika, bez registracije, omogućen je: • pregled ponuda/potražnji dobara i usluga • pregled otvorenih natječaja za radna mjesta • pregled vijesti vezanih za Klub i gospodarstvo u RH i BiH.

http://poduzetnik.udruga-prsten.hr/ broj 17 / prosinac 2017.

Klub poduzetnika

Prstenovac Marko Pipunić proglašen poduzetnikom godine u RH i dobio Večernjakov pečat za osobu godine u BiH Marija Trogrlić

U tradicionalnom izboru Večernjakov pečat koja se svake godine održava u Bosni i Hercegovini za osobu 2016. godine izabran je Marko Pipunić, uspješan gospodarstvenik te počasni predsjednik i predsjednik Kluba poduzetnika Udruge Prsten. Nagradu mu je na manifestaciji održanoj 18. svibnja 2017. godine u mostarskoj Kosači uručio predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, a manifestaciji je nazočio i član Upravnog odbora UBH Prsten Ivica Nuić. “Kad pogledam sve dobitnike prije mene stvarno ne znam čime sam ovu nagradu zaslužio. Zaista ne znam što u ovom trenutku reći. Kao dječak sam često želo praviti svijet boljim. Školujući sam otišao u Slavoniju, okolnosti su bile takve da sam se morao vratiti tamo gdje sam se školovao. Ostao sam u Hrvatskoj, ali iz mene nije otišla Bosna i Hercegovina,“ kazao je Marko Pipunić nakon uručenja nagrade te zaključio: “Ovo priznanje daje čast i važnost. Čast ću zadržati za sebe, a važnost ću pokušati vratiti kroz pomoć ljudima i stavrajući bolje uvjete za život. Mogu obećati da ćete imati svog Bosanca uz sebe i to je način na koji ja mogu zahvaliti za nagradu“. Uz glavnu nagradu za osobu godine, uručeno je još 14 nagrada i tri specijalna priznanja. Nagradu za promicanje europskih vrijednosti dobio je Miroslav Lajčak, ministar vanjskih poslova Slovačke, a nagrade su uručene i europskom lideru i lobistu za BiH Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade RH, te promotoru europskih vrijednosti u BiH Draganu Čoviću. “Drago mi je što sam u Mostaru, zahvalan sam na dodjeli nagradu, vjerujem u europsku perspektivu BiH. Budite sigurni da imate puno prijatelja u europskoj perspektivi,” rekao je Lajčak. Plenković je poručio kako mu je zadovoljstvo biti večeras u Mostaru među svim tim ljudima: “Drago mi je da kao premijer Republike Hrvatske dobivam priznanje za promicanje europskog puta BiH.“ Čović je rekao kako su njegovi predhodnici Plenković i Lajčak bili skromni te dodao: “Puno više oni vjeruju u europski put BiH nego mi sami u BiH. Hvala za sve što su učinili za nas. Hvala Lajčaku na tome što nas je hrabrio da ne stajemo i uvjeravao nas da imamo europsku perspektivu.”

Od izbjeglištva do poslovnog carstva s 2500 zaposlenih

Marko Pipunić iza sebe ima filmsku priču o uspjehu, zaključili su u Večernjem listu. Rođen je u okolici Modriče u Bosanskoj Posavini 1961. godine. Nakon završenog Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku pokreće privatni biznis, no 1992. godine zbog ratnih okolnosti napušta svoj rodni kraj i odlazi u Hrvatsku. Sa suprugom Marijanom i troje djece živi u Osijeku, gdje ponovno počinje graditi poslovno carstvo, koje će se malo po malo proširiti na veći dio Slavonije pa i šire. Godine 1992. osniva “Žito” kao tvrtku koja se bavi trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom potrebnim za ratarsku proizvodnju. Kada je počeo s radom imao je dva zaposlena, kapital od 50 tisuća eura i godišnji prihod od oko pola milijuna eura. Kontinuirano je i strpljivo godinama širio svoju tvrtku otkupljujući propala poduzeća. Podizao ih je jedno po jedno te je danas vlasnik gotovo cijelog bivšeg Industrijsko-poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječke šećerane te Tvornice ulja Čepin. Najveći je proizvođač svinja u Hrvatskoj, a u njegovim pogonima godišnje se proizvede 70 milijuna jaja. U tvrtkama pod njegovim okriljem, uključujući one u Vojvodini, ukupno je zaposleno oko 2500 osoba. U Osijeku je otvorio Centar za rehabilitaciju pod nazivom E Rejuvenation. Dnevno će se moći rehabilitirati oko 300 osoba. “Potrudit ću se da kroz centar prođu svi djelatnici u mojoj tvrtki, no on je ponajprije PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

“Ostao sam u Hrvatskoj, ali iz mene nije otišla Bosna i Hercegovina“, kazao je Marko Pipunić nakon uručenja Večernjakove nagrade, poručivši: “Mogu obećati da ćete imati svog Bosanca uz sebe i to je način na koji ja mogu zahvaliti za nagradu“ otvoren za ljude koji rade stresan posao, donose odluke i puno rade, ali i za poslovne partnere,” objasnio je.   Nikada nije zaboravio Posavinu, zapošljava svoje sunarodnjake i nesebično im pomaže. Aktivan je član Udruge Prsten, koju su utemeljili poduzetnici iz Bosanske Posavine. Bio je predsjednik te udruge od 2010. do 2012. godine, a sada je među njezinim vodećim članovima. Članovi Udruge Prsten međusobno surađuju poslovno, ali ne zapostavljaju ni zajedničke projekte pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Marko Pipunić je izbjeglička priča iz BiH sa sretnim završetkom, a najbolja potvrda toga su priznanja koja je dobio u protekloj godini. U ožujku 2017. u konkurenciji najuspješnijih hrvatskih gospodarstvenika Pipunić je proglašen i poduzetnikom godine u Hrvatskoj. Inovativnost i financijska uspješnost te osobni integritet bili su neki od kriterija za izbor pobjednika, a prema mišljenju žirija, kojim je predsjedao Emil Tedeschi, među sedam finalista Pipunić je u 2016. godini bio najuspješniji. Pipunić je kazao da je tajna uspjeha za sve poduzetnike jednaka, a to je rad: “Svaki od sedam finalista mogao je odnijeti titulu pobjednika. Ovu nagradu doživljavam kao priznanje za dobru godinu, u kojoj sam sa svojim mladim suradnicima uspio ostvariti jedan projekt, a prepoznali su ga članovi žirija. Moj projekt daje nadu i vjeru mladim Slavoncima da mogu izgraditi bolji grad, bolju regiju i bolju državu.“ Pipunić je predstavljao Hrvatsku i na svjetskom izboru za poduzetnika godine u Monte Carlu. EY poduzetnik godine je globalni program osmišljen s ciljem poticanja poduzetničke klime i izgradnje boljeg poslovnog okruženja, a provodi se već 30 godina u više od 60 zemalja, koje čine 90 % svjetske ekonomije.

37 Hrvatska ima priliku proizvoditi ekstra djevičanska ulja koja se moraju zaštititi kao izvorni proizvodi. Dobar je preduvjet bogatstvo sorti i njihovih klonova te očuvana tradicijska tehnologija uzgoja maslina i prerade u ulje. Tržišna potražnja za takvim uljima gotovo je neograničena i to poglavito u mnogoljudnim i ekonomski razvijenim zemljama Dvoipolsatnu tribinu o maslinarstvu vodio je prof. dr. sc. Ivo Grgić, predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva i Kluba znanstvenika UBH Prsten

Ivo Grgić

Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21. stoljeću Još jedna u nizu zanimljivih tribina, koju su zajedno organizirali Klub možemo govoriti o prapovijesti brendiranja maslinova ulja, kad se spoznanstvenika UBH Prsten i Hrvatsko agroekonomsko društvo te Odjel minju istarsko i liburnijsko ulje. Danas je u Hrvatskoj oko šest milijuna za poljodjelstvo Matice hrvatske, održana je 6. prosinca 2017. godine rodnih te još oko tri milijuna zapuštenih, neiskorištenih stabala masline. u Matici. Za ovo druženje, na kraju kalendarske godine, kad se sve Hrvatska ima priliku proizvodi ekstra djevičanska ulja, koja se moraju čini prolaznim i upitnim, odabrana je tema “Perspektive hrvatskog zaštititi kao izvorni proizvodi. Dobar je preduvjet bogatstvo sorti i maslinarstva u 21. stoljeću“. njihovih klonova te očuvana tradicijska tehnologija uzgoja maslina i U ugođaju mističnosti koja je dolazila sa Strossmayerova trga, vrijeme prerade u ulje. Tržišna potražnja za takvim uljima gotovo je neograničeje sad već vrlo poznatog zagrebačkog adventa, nije se mogla pronaći na, i to poglavito u mnogoljudnim zemljama (Kina, Rusija) i ekonomski prigodnija tema. A o tome je bio pozvan govoriti prof. dr. sc. Đani Benčić razvijenim (SAD, Australija, Japan). s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao mogućnost u širenju masline prof. Benčić vidi u povratu opožarenih Mnogo je napisano i rečeno o maslini i maslinovu ulju kroz povijest. prostora u prvotno stanje, tj. poljoprivredi jer sadašnji bor kao invazivna Prema nekim nalazima, maslina se na području Hrvatske počinje uz- vrsta ne pripada tom području. gajati već u 4. stoljeću pr. Krista. Prema drugima, to je čak i prije, 8. Zagrebački maslinarski institut (engl. Zagreb Olive Institute) neprofitna ili 9. stoljeće pr. Krista. Od tada do danas u Hrvatskoj postoje usponi i je udruga koja okuplja rekreativce maslinare iz Zagreba i Zagrebačke padovi u proizvodnji maslina i maslinova ulja. Maslina je mitsko drvo županije, čiji se maslinici nalaze u priobalju. Udruzi, koja je osnovana koje su prema predaji stvarali bogovi. Tako se u Egiptu njezino stvaranje u Zagrebu početkom 2011. godine, pridružili su se i ljubitelji maslina, pripisuje božici Izidi, u Mezopotamiji tvrde da ju je stvorio bog Ištar, a bila maslinova ulja i drugih proizvoda na toj osnovi, te prijatelji željni zdravog je i simbol etruščanskog boga Turana. Maslina se na mnogim mjestima načina života u suglasju s prirodom. spominje i u Bibliji te u mnogim prikazima anđeo koji nagovještava Mariji O tome je govorio predsjednik Udruge dr. sc. Krunoslav Kovačević, s rođenje sina u ruci drži maslinovu grančicu, simbol čistoće. naglaskom na njezinim ciljevima- od okupljanja ljubitelja maslina i proiTijekom vremena i kod Hrvata se prihvaćaju neka zvoda na bazi maslina pa do organizacije smotri i simbolička značenja masline kao što je simbol drugih manifestacija. Ujedno je najavio 3. festival mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti, maslina u Zagrebu, koji će se održati od 23. do Tijekom vremena i u mudrosti, besmrtnosti.Danas je maslinovo ulje 25. veljače 2018. na Zagrebačkom velesajmu, te je Hrvata se prihvaćaju postalo sinonim zdravog načina prehrane i mopozvao sve zainteresirane da se priključe Udruneka simbolička znadernog življenja. zi, o kojoj se više može saznati na internetskoj čenja masline kao što Govoreći o povijesti hrvatskog maslinarstva, prof. stranici http://www.zagreboliveinstitute.hr/hr/ je simbol mira, života, Benčić upozorava kako su novija istraživanja poNakon izlaganja razvila se duga diskusija u kojoj obilja, vječnosti, zdravsu sudjelovali mnogi, a nakon tribine sudionici su kazala da je maslina u današnju Hrvatsku došla nastavili druženje uz degustaciju vina članova izravno preko Turske, a ne preko Italije, kao što lja, učenosti, mudrosti, Zagrebačkog maslinarskog instituta. U ugođaju se donedavno mislilo. Oko 95% proizvodnje mabesmrtnosti. Danas je kakav se samo može stvoriti među prijateljima slinova ulja dolazi iz mediteranskog bazena, gdje maslinovo ulje postalo koje spaja ljubav prema maslini i maslinovu ulju. su vodeće zemlje Turska, Italija, Španjolska te po sinonim zdravog načikakvoći i Hrvatska. Još u 1. stoljeću nakon Krista

na prehrane i modernog življenja

broj 17 / prosinac 2017.

Gospodarice Prstena okupile Prstenovu družinu Marija TROGRLIĆ

Nije riječ o novom nastavku čuvene trilogije Gospodar Prstenova, nego o proljetnom druženju Kluba žena Udruge Prsten, održanom 26. travnja u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Tim su se povodom okupile članice Prstena s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije te predstavnice osječke podružnice, kao i gošće članica te uzvanice koje su se odazvale pozivu Kluba žena. “Lijepo je na jednom mjestu vidjeti ovoliki broj žena koje na različite načine povezuje naša prva domovina, Bosna i Hercegovina. Pozdravljam Derventu, Bosanski Brod, Orašje, Bosanski Šamac, Odžak, Vareš, Vitez, Usoru, Livno, Mostar, Ljubuški, Sarajevo, Tuzlu... To su samo neka od mjesta koja se večeras ovdje susreću,“ kazala je na početku svojeg obraćanja predsjednica Kluba žena Gordana Jelavić, koja je okupljene pozdravila i u ime Udruge, budući da muških predstavnika nije bilo. Njima je to veče pristup bio “zabranjen“, pa je čak i za potrebu da se trajno zabilježi ovo događanje angažirana fotografkinja. Gordana je ukratko predstavila aktivnosti Kluba žena i što je sve postigao u proteklih šest godina od kako je osnovan, istaknuvši kako je rad Kluba zamišljen na nekoliko područja: edukativnom, humanitarnom i kulturnom, uz očuvanje tradicije krajeva iz kojih potječemo. Navodeći samo neke od događaja i akcija koje su organizirane i provedene u proteklom razdoblju, posebno je istaknula pomoć koju su članice Kluba žena pružile dvjema studenticima, a one su im uzvratile na najbolji mogući način - završivši fakultet s izvrsnim uspjehom. Poručivši kako je to samo dio djelovanja Kluba žena, kojemu je cilj proširiti djelovanje i osnažiti ulogu, Gordana je zaključila: “Nažalost, nismo puno toga zabilježile, no ono što mi se čini važnije jest dobar osjećaj koji dijelimo, osjećaj pripadnosti u našoj Udruzi, dobar osjećaj što se poznajemo i što drugima pomažemo jer Život nam vraća ono što drugima dajemo, rekao je naš Andrić.“ Kako je biti članicom Kluba žena i zašto je dobro biti baš u tom klubu, kao i u Udruzi, govorila je Marina Hus, jedna od članica novoosnovanog Izvršnog odbora Kluba žena i, uz predsjednicu Gordanu Jelavić, organizatorica Proljetnog okupljanja. “U ljudskoj prirodi je želja za okupljanjem i pripadanjem nekoj grupaciji ili skupini. Tako se dobro osjećamo kad smo Hrvati, Bosanci, Hercegovci pa imamo osjećaj da pripadamo naciji, zatim smo Posavljaci, Dalmatinci, Zagorci, pa onda Dervenćani, Travničani, Livnjaci, Splićani, Zagrepčani, ponekad smo “odozda“, a ponekad “odozga“, ali je na kraju bitno da

Fotostudio Badrov

Članice Kluba žena s predstavnicama Foruma mladih

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

smo svi okupljeni oko Prstena,“ kazala je Marina, izrazivši nadu da će se i gošće koje nisu članice pridružiti u Klubu ili Udruzi. “Ima nas večeras ovdje rođenih na svim stranama svijeta - u Austriji, Belgiji, BiH, Hrvatskoj, Libiji, Makedoniji, Njemačkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Engleskoj, Americi, Pakistanu... Ovdje su večeras kćerke, majke i bake, supruge, zaručnice, bivše supruge, udovice, profesorice, studentice, umirovljenice, domaćice, doktorice, pravnice, arhitektice, prodavačice, učiteljice, akademske glazbenice, spisateljice, novinarke, zaposlene i nezaposlene žene. Doista raznoliko društvo, ali s jednom zajedničkom poveznicom. Zajedničko svima nama okupljenim ovdje jest nedvojbeno ljubav ili simpatija prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini ili iz Bosne i Hercegovine,“ zaključila je Marina Hus. Priznavši kako se i sama pitala koja je svrha Kluba žena, kazala je kako se tijekom desetogodišnjeg članstva u Prstenu spoznala da se ta potreba nekako prirodno nametnula i da su čelni ljudi u Udruzi shvatili da je dobro, ako ne i nužno, formirati jedno takvo tijelo u kojem bi bile isključivo žene. Osvrnula se i na aktualne projekte Kluba žena, s posebnim naglaskom na formiranje virtualnog prostora na internetskoj stranici Udruge ekskluzivnog i osmišljenog samo za komunikaciju članica Kluba žena. “Cilj ovog projekta, a u konačnici rekla bih i cilj postojanja Kluba žena, kao i ovog okupljanja je još bolje povezivanje nas žena, još bolje i aktivnije sudjelovanje u osmišljavanju i realiziranju projekata Udruge i Kluba, međusobno pomaganje i razumijevanje bez obzira tko smo i odakle smo, koje smo vjere ili koje smo životne dobi,“ kazala je Marina, zaključivši: “Bitno je da smo dobrog i otvorenog srca i da spoznamo ovu prekrasnu, možda sada još neprepoznatljivu mogućnost koju imamo u našem okupljanju, ali i moć i sinergiju koju ćemo, uvjerena sam, imati počevši od ovog okupljanja.“ Prigodni program vodila je stipednistica Zaklade “Prsten“ Klara Barišić te je na kraju pozvala okupljene na koncert povodom 10. obljetnice Zaklade, koji će se održati 11. svibnja u Muzeju Mimara. Nakon obraćanja organizatorica i projekcije spota Zaklade te fotografija iz fundusa Kluba žena, uslijedilo je druženje na terasi restorana koje je potrajalo do kasnih sati. Sve je vrvjelo ženskim žamorom i odisalo ljepotom kojom žene zrače, prostor su krasili i prekrasni cvjetni aranžmani za koje se pobrinula predsjednica Kluba žena, a ugođaj je upotpunila i glazba, uglavnom bosanskih sevdalinki i hrvatskih pjesama “naše mladosti“. No, kad je tehnika “zakazala“, žene predvođene osječkim “Jaranicama“ dale su si oduška pa je i potekla pjesma, a nije izostala ni “himna“ Kluba žena - Pamtim još. I dok su se pod budnim okom Gordane i Marine, koje su pazile na svaki detalj, družile stare znanice i sklapala nova poznanstva, činilo se kao da je cilj već postignut. Projekt okupljanja starih i novih te potencijalnih članica Kluba žena svakako je uspješno realiziran, a tome su uz voditeljice projekta pridonijele i članice Foruma mladih, s kojim Klub inače izvrsno surađuje. U večeri ionako prepunoj emocija posebno dirljivo bilo je opraštanje s trima djevojkama koje odlaze iz Hrvatske i kojima su tom prigodom uručeni darovi kao uspomena na Udrugu uz koju su stasale. Bio je to ujedno simobličan pokazatelj da Klub žena nije samo “ukras“ u Prstenu, nego mnogo više od toga. Gospodarice Prstena okupile su Prstenovu družinu i nastavljaju svoju “misiju“, kako Gordana reče, u korist Prstena i svih kojima možemo i želimo pomoći pa i nas samih.

Fotostudio Badrov

Obilježena 6. obljetnica Kluba žena Radno-svečanim sastankom u prostorijama središnjice UBH Prsten u Zagrebu 24. je svibnja obilježena šesta obljetnica utemeljenja Kluba žena, jedne od sastavnica Udruge. Na početku sastanka okupljene članice i prijateljice Kluba žena pozdravila je predsjednica Kluba Gordana Jelavić. Ukratko se osvrnula na proteklih šest godina, zaključivši kako je mnogo toga postignuto u tom razdoblju. Zahvalila je svima na dosadašnjoj suradnji te ujedno najavila buduće projekte, koje su potom predstavile članice Izvršnog odbora Kluba žena, voditeljice pojedinih projekata. Uz već realizirani projekt - definiranje članstva Kluba žena, u sklopu kojeg je potkraj travnja održano i proljetno okupljanje, a koje su organizirale i realizirale Gordana Jelavić i Marina Huss, predstavljeni su i ostali projekti kroz koje će djelovati Klub žena. Tako je u tijeku redefiniranje dijela internetske stranice Udruge i pokretanje foruma Kluba žena, svojevrsne platforme na kojoj će članice Kluba moći razmjenjivati korisne informacije. Voditeljica tog projekta je Ana Djak, ujedno članica Foruma mladih. Zatim, organizacijska i logistička potpora tijelima upravljanja UBH Prsten, koja je postojala i prije te se dodatno razvija pod vodstvom Verice Biškić, a realizirana je i prigodom nedavno održanog humanitarnog koncerta ”Ja ljubim” za Zakladu ”Prsten“. U sklopu projekta Organizacija stručnih predavanja, za koji je zadužena Eva Mijatović, u planu je nekoliko predavanja eminentnih predavača, od kojih će jedno biti realizirano u jesen ove godine, a ostala iduće. Projekt Očuvanje tradicije pod vodstvom Vere Rede podrazumijeva različite radionice na kojima bi zainteresirane članice naučile neke tradicijske vještine poput tkanja i izrade tradicijskog nakita te se pobliže upoznale s pojedinim običajima kao što je, primjerice, tradicionalno tetoviranje Hrvatica u BiH. Projekt Kultura, koji vodi zamjenica predsjednice Kluba žena Dragica Šamija,

uz promociju Udruge obuhvaća organizaciju i održavanje raznih kulturnih događanja, a trenutačno je u planu promocija književnih djela autora podrijetlom iz BiH. U sklopu tog projekta bit će objavljen na internetskoj stranici Udruge i Nagradni natječaj za najbolju priču i najbolju fotografiju na temu BiH. Za kontakt sa srodnim udrugama, projekt koji također podrazumijeva promociju Udruge Prsten, zadužena je Marija Trogrlić, a za ovu je godinu u planu posjet dvjema udrugama - ”Kragulj“ u Svetoj Nedelji i ”Vukovarske majke“ u Zagrebu i Vukovaru. Svaki od navedenih projekata uz voditeljicu ima i tim zadužen za provedbu, a kako je istaknula i predsjednica Kluba, novi prijedlozi i ideje uvijek su dobrodošle, kao i nove članice i prijateljice Kluba žena. Nakon predstavljanja plana rada za tekuću godinu po projektima, uslijedilo je međusobno upoznavanje i druženje okupljenih članica uz prigodan domjenak, s domaćim proizvodima koje su pripremile članice Kluba žena.

Članice Kluba žena posjetile Udrugu ”Kragulj“

U sklopu realizacije projekta Kluba žena "Promocija Udruge - kontakti sa srodnim udrugama", kojemu je cilj povezivanje UBH Prsten sa sličnim i srodnim udrugama u RH i BiH pa i šire, članice Kluba žena posjetile su 7. lipnja Udrugu za očuvanje hrvatske kulturne baštine "Kragulj" u Svetoj Nedelji. Udruga “Kragulj” osnovana je 2008. godine s ciljem poticanja, razvijanja i unapređenja kulture i čuvanja etnobaštine toga kraja i šire. Svoje ciljeve Udruga ostvaruje održavanjem raznih radionica, a osobitu važnost pridaje uključivanju djece i mladih te povezivanju sa

starijim osobama, koje su “riznice sjećanja” starih običaja i umijeća. Članice ”Kragulja“ dočekale su gošće iz Prstena u prostoriji u kojoj se okupljaju svake srijede. O njihovu radu i djelovanju govorila je predsjednica Udruge Iris Otmačić, a Udrugu Prsten predstavila je predsjednica Kluba žena Gordana Jelavić. Tridesetak žena, domaćica i gošći, vrlo brzo je našlo ”zajednički jezik“ te su nakon međusobnog predstavljanja i upoznavanja uslijedile razmjene korisnih informacija poput onih - kako napraviti baklavu i hurmašice, koja je razlika između pite u našem i njihovu kraju te kako izraditi kraluž. Svetonedeljski kraluž raskošna je pletena ogrlica i dio nakita narodne nošnje tog kraja, a upisom u registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH postaje i hrvatski suvenir. Žene su uživale u druženju i kušanju ponekih ”specijaliteta“ - od samoborskih kremšnita do sarajevskih baklava, a domaćice su pripremile materijal i počele podučavati gošće umijeću izrade kraluža. No, kako je za to pa i sve druge spomenute aktivnosti potrebno više vremena i praktičnog rada, dogovorena su druženja i ubuduće uz zajednički rad i međusobno podučavanje. broj 17 / prosinac 2017.

KLUB ŽENA

Čuvarice tradicije uz riječi i djela Iako je ljeto već počelo i smanjio se intenzitet aktivnosti Udruge Prsten, koja je tijekom godine iznimno angažirana na raznim područjima djelovanja, neki su i u radu pronašli odmor pa i zadovoljstvo. Naime, u prostorijama središnjice u Zagrebu 5. srpnja okupilo se 20-ak žena kako bi u sklopu projekta Kluba žena Očuvanje tradicije sudjelovale na radionici izrade tradicijskog nakita. Riječ je o jednom od projekata koje su osmislile i provode članice Kluba žena, a voditeljica projekta je Vera Rede, dopredsjednica Ogranka Sveta Nedelja. U realizaciji su aktivno sudjelovale i predstavnice Udruge za očuvanje hrvatske kulturne baštine ”Kragulj“, koje su članice Kluba žena Udruge Prsten nedavno posjetile u njihovim prostorijama u Svetoj Nedelji. ”Ponesite osmijeh i dobru volju“, stajalo je u pozivu na ovu radionicu, a toga doista nije nedostajalo na ovom višesatnom druženju. Uz prekrasne ogrlice te narukvice i naušnice koje su nastajale iz ruku naših žena, bilo je vremena i za razgovor, smijeh i veselje. Uostalom, poznato je da žene mogu istodobno uspješno obavljati više radnji

pa je nizanje perlica te njihovo pletenje i štrikanje pratio veseli žamor i smijeh. I ovaj put ”pao je dogovor“ za nastavak druženja na nekoj od budućih radionica, kad će se izrađivati i tradicijski nakit koji je resio narodne nošnje u nekim krajevima Bosne i Hercegovine, a u planu su i još neke radionice te druge aktivnosti Kluba žena koje se nastavljaju provoditi od jeseni.

Predstavnici Prstena kod Vukovarskih majki

U organizaciji Kluba žena predstavnici Udruge bosanskih Hrvata Prsten posjetili su 13. studenog Udrugu roditelja i članova obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja ”Vukovarske majke“ sa sjedištem u Zagrebu. Susret je organiziran u prostorijama Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, u sklopu kojeg djeluje sedam udruga, među kojima i ”Vukovarske majke“, udruga koja ima sjedište u Vukovaru, Puli i Zagrebu. Članice Prstena predvođene predsjednicom Kluba žena Gordanom Jelavić došle su u posjet punih ruku, s prigodnim darom, ali i punog i otvorenog srca, a pridružio im se i glavni tajnik Udruge Marjan Biškić. Tim povodom u prostorijama Saveza okupile su se predstavnice Vukovarskih majki, kao i drugih udruga koje djeluju u sklopu Saveza. U ime domaćina predstavnike Prstena primila je predsjednica Saveza Ljiljana Alvir, ujedno tajnica Udruge ”Vukovarske majke“. Upoznala ih je s nastankom i radom Udruge u proteklih 25 godina te s aktivnostima i djelovanjem PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Saveza, koji je utemeljen kako bi okupljao sve udruge nastale s istim ciljem - traganjem za istinom o sudbini osoba koje se vode kao nestale. Iako članovi obitelji, koji većinom više od 25 godina tragaju za svojim najmilijima, nisu nikad u potpunosti prihvatili izraz nestali, vjerujući te pokušavajući uvjeriti i sve druge kako čovjek ne može nestati, a što je vidljivo i iz naziva Udruge ”Vukovarske majke“, taj ”status“ im je nametnut te je s vremenom postao i općeprihvaćen. No, ono što se predstavnicima Prstena činilo potpuno neprihvatljivim i neprimjerenim jesu uvjeti u kojima rade i borave članovi Saveza i udruga ”Vukovarske majke“ i ”Hrvatski feniks“, čiji su uredi smješteni u prostorijama iste zgrade u Mutimirovoj ulici u Zagrebu. O djelovanju Hrvatskog feniksa, jedne od članica Saveza, govorila je predsjednica Jasna Jug, a u razgovor su se aktivno uključili svi okupljeni, razmjenjujući iskustva i dojmove, kojih je bilo napretek. Predsjednica udruge ”Vukovarske majke“ Manda Patko susrest će se s predstavnicima Prstena u Vukovaru, gdje organizirano odlaze 18. studenog povodom obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Susret u Zagrebu organiziran je u sklopu projekta Kluba žena Kontakti sa srodnim udrugama, a dogovoren je i nastavak druženja, kako u Zagrebu, gdje su predstavnice Vukovarskih majki i Saveza pozvane u uzvratni posjet, tako i u Vukovaru, gdje se uskoro očekuje i obnavljanje Podružnice UBH Prsten Vukovarsko-srijemske županije.

U simulaciji terapije za parove sudjelovala je Eva Mijatović, članica Kluba žena i organizatorica ovog predavanja, dok je njezina partnera Petra glumio Tomislav Piasevoli

Pod okriljem Kluba žena uspješno održano stručno predavanje Marija TROGRLIĆ

U organizaciji Kluba žena UBH Prsten 27. rujna u Europskom domu u Zagrebu održano je predavanje terapeuta Tomislava Kuljiša pod nazivom ”Emocije u partnerskim odnosima”, a koliko je zanimanje za ovu temu, koja je bila ”pogodak u sridu“, najbolje je pokazao odaziv brojnih članica i prijateljica Udruge Prsten. Na početku predavanja okupljene je u ime Udruge Prsten pozdravila Klara Barišić, stipendistica Zaklade Prsten, koja je ukratko predstavila Udrugu i predavača. Predsjednica Kluba žena Gordana Jelavić izrazila je zadovoljstvo golemim odazivom te pozvala nazočne da se pridruže i uključe u rad Udruge Prsten i Kluba žena. Posebno je zahvalila Tomislavu Kuljišu, koji je ovo predavanje darovao Klubu žena, te mu je tim povodom uručila zahvalnicu. Što su emocije i koja je njihova funkcija u odnosima? Uvid u emocionalne rane kao najčešći izvor konflikta u odnosima. Zašto su neki vrlo osjetljivi, lako ostaju silno povrijeđeni i imaju jake reakcije tuge ili ljutnje, a neki postanu krajnje bezosjećajni i emocionalno hladni? Koncept obrambenih mehanizama koji nas čine hladnim, nedostupnim ili odbojnim prema drugima. Neki od nas su vrlo emotivni, a neki su gotovo bezosjećajni, emocionalno nedostupni i zatvoreni. Kako produbiti ili ostvariti dobar odnos i u takvoj vezi?

MUŠKARCI SU "SLABIJI SPOL" Mnogo je pitanja bez odgovora, a bilo je mnogo i onih koji su tim povodom došli na predavanje. U prepunoj dvorani Europskog doma okupilo se više od stotinu uglavnom žena, uz nekolicinu predstavnika ”jačeg“ spola, koji su se morali suočiti s činjenicom izrečenom na predavanju - da su muškarci ustvari ”slabiji“ spol. No, svojim dolaskom pa i aktivnim sudjelovanjem na predavanju, pokazali su ipak zavidnu hrabrost . Naime, ovo dinamično i osvješćujuće predavanje bilo je interaktivno i imalo je iskustvenu komponentu, a cilj je poboljšanje kvalitete (su)života. Kako bi nam lakše pojasnio razumijevanje emocionalnih rana i obrambenih mehanizama, koje su bile u fokusu ovog predavanja, Kuljiš je u pomoć pozvao par koji je uprizorio izmišljene uloge i situaciju. Bila je to svojevrsna simulacija terapije za parove u kojoj je u ulozi Maje sudjelovala Eva Mijatović, članica Kluba žena i organizatorica ovog predavanja u sklopu projekta stručnih predavanja, dok je njezina partnera Petra glumio Tomislav Piasevoli, kojemu dodatno valja čestitati na odvažnosti. Pojašnjavajući kako nas u partnerskim odnosima vode emocije, a ne razum, Kuljiš je zaključio kako odnosi determiniraju i naše zdravlje pa u konačnici određuju i naš život. Ukazao je na rezultate određenih istraživanja prema kojima su među pet najstresnijih situacija u životu upravo odnosi - prekidi tih odnosa, razvodi brakova, razdvojenost partnera, smrt supružnika,… Nizom zanimljivih primjera pojasnio je kako uglavnom većina pokušava

bezuspješno mijenjati ponašanje i navike partnera, što je nemoguća misija, umjesto da mijenjamo sebe, odnosno sagledamo naizgled nedokučive dijelove vlastite osobnosti. Istaknuo je i spoznaje da emocionalne odnose vučemo iz najranijeg djetinjstva, čak iz dobi od 1 do 2-3 godine, uglavnom vezanim uz odnos s majkom, te da svi imamo određene emocionalne rane s kojima ulazimo u odnose, uglavnom toga potpuno nesvjesni.

RJEŠENJA MOŽEMO POTRAŽITI SAMI U SEBI Iako je bilo nemoguće u tako kratkom, a ipak prilično opsežnom predavanju očekivati konkretne odgovore i rješenja zamršenih emocionalnih problema u partnerskim odnosima, Kuljiš je ipak dao naslutiti kako rješenja možemo potražiti sami u sebi, dakako uz pomoć stručnjaka i poželjnu potporu partnera. Naime, kako bismo od sekundarnih doprijeli do primarnih emocija, koje su nam uglavnom nedokučive, a određuju naše emocije pa i ponašanje, nužan je terapeutski rad. ”Kako bismo razumjeli čovjeka i njegove probleme, trebamo sagledati okoliš i iskustva koja su ga formirala u ranom razdoblju,” poručuje nam Kuljiš na naslovnici svoje internetske stranice za cjeloviti rani i osobni razvoj. I to se odnosi ne samo na ovu temu - emocije u partnerskim odnosima, nego i mnogo šire - na roditeljstvo i razvoj djeteta odnosno čovjeka od njegova rođenja.

Tomislav Kuljiš je terapeut i predavač, autor programa Roditeljstvo i rani razvoj te četverogodišnjeg programa Osobni razvoj. Osnivač je centara Prirodno roditeljstvo i Integral Personal Development u Zagrebu, Rijeci i Beogradu. Po struci doktor veterine, iskoristio je svoje formalno zvanje za napredovanje u odabranom zanimanju, i to u području boljeg razumijevanja neurobiologije, koja je također dio naobrazbe u sklopu njegova životnog poziva.

Svima koji nisu bili u mogućnosti odazvati se pozivu Kluba žena omogućeno je praćenje predavanjaputem interneta, uživo (live stream), te se ono i nadalje može pogledati na linku https://www.youtube.com/watch?v=8nLmVMplIZI Također, svi koji su više zainteresirani za ovu temu i željeli bi se podrobnije informirati, mogu posjetiti internetsku stranicu predavača Tomislava Kuljiša www.tomislavkuljis.com ili mu se obratiti elektroničkom poštom na adresu tomislav@ipd-center.eu

broj 17 / prosinac 2017.

KLUB ŽENA

SVETI NIKOLA DARIVAO M Marija TROGRLIĆ

U središnjici UBH Prsten u Zagrebu na blagdan svetog Nikole, 6. prosinca, okupilo se tridesetak djece u pratnji roditelja, baka i djedova kako bi zajedno okitili božićno drvce i dočekali svetog Nikolu, koji ih je tom prigodom i darivao. Darove za djecu osigurali su supružnici Anita i Hrvoje Soldan, angažirani članovi Udruge Prsten, koji su ujedno inicirali i u suradnji s Klubom žena Udruge Prsten organizirali ovaj događaj, a svetog Nikolu utjelovio je djelatnik Udruge Tonči Visković. Odavno nije bila ovakva gužva u prostorijama Udruge Prsten, gdje se povodom blagdana svetog Nikole okupilo nekoliko

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

desetaka članova Udruge, među kojima su bila djeca svih uzrasta, od beba do onih malo starijih, te njihovi roditelji, bake i djedovi. Bilo je pravo zadovoljstvo gledati kako kite božićno drvce ”kad se male ruke slože“, kao i uzbuđenje dok su s nestrpljenjem iščekivali dolazak glavnog gosta, a veselju mališana nije bilo kraja kad se na vratima Udruge pojavio sveti Nikola. Teško je itko, osim dobro upućenih, mogao prepoznati Tončija Viskovića u ruhu svetog Nikole, a cijeli njegov performans – od pozdravljanja s dječicom i dijeljenja slatkiša do postavljanja

O MALIŠANE U PRSTENU pitanja i davanja odgovora – bio je toliko uvjerljiv i zanimljiv, da su i odrasli pozorno pratili cijelo događanje. Sveti se Nikola u svojem predavanju djeci posebno osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu, domovinu njihovih roditelja, baka i djedova, prisjetivši se kako je nekoć i njima nosio darove, i to skromne, baš kakve su bile i njihove želje. Ujedno je poručio djeci kako trebaju biti dobri i poslušni, ali i skromni, a na komentare mališana kako im je on već donio darove, koje su tog jutra pronašli u svojim ulaštenim čizmicama, pojasnio je da oni ustvari imaju dvije domovine pa tako i pravo na dvostruke darove.

Kad se male ruke slože…

Iako su djeca propitivala zna li što im je darovao tog jutra, sveti Nikola nije se dao zbuniti, pravdajući se kako je mnogo kuća obišao i mnoštvo darova podijelo pa se ne sjeća baš što i kome. Nakon podjele darova i fotografiranja sa svetim Nikolom, mališani su ga s pjesomom ispratili i pozvali da im dođe i dogodine. Ovaj događaj u ozračju veselja i zajedništva članova Prstena svih uzrasta najbolji je uvod u predstojeće božićne blagdane, a zahvaljujući obitelji Soldan i našem Tončiju te svima koji su se odazvali još jednom smo pokazali kako je snaga Prstena upravo u zajedništvu njezinih članova.

… božićno drvce se okititi može! broj 17 / prosinac 2017.

ZAKLADA “PRSTEN”

HUMANITARNIM KONCERTOM O 10. OBLJETNICA ZAKLADE “ Marija TROGRLIĆ

Humanitarnim koncertom pod nazivom ”Ja ljubim“ u izvedbi sopranistica Sandre Bagarić i Danijele Pintarić te tenora Ivana Jelića i pijanista Darka Domitrovića, održanim 11. svibnja 2017. u Muzeju Mimara, obilježena je jubilarna, deseta obljetnica djelovanja Zaklade “Prsten”. U maestralnom nastupu vrsnih umjetnika uživali su brojni gosti i uzvanici, članovi i prijatelji Udruge Prsten te donatori Zaklade, a sredstva prikupljena organizacijom već tradicionalnog koncerta namijenjena su fondu za stipendiranje studenata i učenika, sadašnjih i budućih stipendista Zaklade. Koncert je održan pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a u njezino je ime okupljene pozdravio izaslanik Milijan Brkić, dopredsjednik Hrvatskog sabora. U svojem je obraćanju ukazao na problem iseljavanja mladih iz obje naše domovine, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, poručivši kako moramo zaustaviti taj negativni trend, te je napomenuo da je u Uredu Predsjednice RH upravo tog dana osnovano Vijeće mladih. Istaknuo jevažnost Domovinskog rata kao temelja za našu sadašnjost i budućnost, a zajedništvo i jedinstvo kao preduvjet našeg opstanka.Podsjetivši kako je upravo međusobno pomaganje odlika našeg naroda u BiH, te dio naše kulture, vjere i tradicije, ujedno je izrazio uvjerenje kako će i stipendisti Zaklade Prsten biti u prilici u budućnosti i sami nekome pomoći. Organizatorima je čestitao i saborski zastupnik Drago Prgomet, koji se obratio u ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.“Kažu da bi svijet bio puno bolji kad bi svatko od nas učinio samo malo više od onog što mora, a u UdruziPrsten puno je ljudi koji su upravo učinili taj korak,“ kazao je Prgomet, izrazivši nadu da ćemo nastaviti graditi zajednicu u kojoj su “oni koji imaju darežljivi, oni slabiji zaštićeni, a napredak zajednički.“ U ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića okupljenima se obratio

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, koji je ujedno bio supokrovitelj koncerta. “Ulaganje u djecu i mlade, u učenike i studente, u obrazovanje - to je nemjerljiva vrijednost. I to ne samo ulaganje u njihovo školovanje, nego i u odgoj, kako bismo osposobili mlade ljude za samostalan život,“ kazao je Barišić, dodavši kako je upravo Udruga Prsten uspjela povezati odgoj i obrazovanje, dajući kroz Zakladu potporu potrebitima tijekom izobrazbe te im ujedno pruža priliku da se kroz Udrugu povežu sa svojim korijenima, baštineći vrijednosti tradicije kraja iz kojeg potječu. Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, koji je tom prigodom istaknuo kako i sam zna što znači činiti dobro, govoreći o osobnom iskustvu bolesti i osnivanju Zaklade te potom i Centra za prevenciju moždanog udara. Čestitao je Zakladi i Udruzi Prsten i zahvalio na dosadašnjem djelovanju, zaključivši kako svi moramo pomagati našim ljudima u Bosni i Hercegovini “jer svaki koji dolje ostane vrijedi više nego nas pet koji smo otišli.“ Čestitke Zakladi povodom jubilarne obljetnice uputio je i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, čestitajući i svim stipendistima Zaklade na upornosti i ustrajnosti koji su svojim uspjehom pokazali da su vrijedni i čestiti ljudi na ponos svojih dviju domovina. “Znanje je doista moć,“ zaključio je Milas, dodavši kako i njegov Ured pomaže mladima u školovanju, kako u BiH tako i u RH. U ime UBH Prsten okupljene je pozdravio predsjednik Udruge Mijo Marić. Zahvalio je izvođačima koji su i ovaj koncert održali besplatno, u korist Zaklade, kao i svim sponzorima i donatorima koji su svojim političkim, javnim i medijskim djelovanjem pomogli i pomažu rad Zaklade. “Ovom prigodom želimo zahvaliti i svim članovima Udruge Prsten koji dvanaestu godinu sudjeluju u financiranju Udruge i deset godina Zaklade Prsten,“ kazao je Marić, zaključivši kako i s malim

45 ulaganjima postižemo nešto značajno i veliko. Upravitelj Zaklade Vlado Guberac pozdravio je okupljene u ime predsjednika Upravnog odbora Zaklade Marka Pipunića i svoje osobno te zahvalio svima, fizičkim i pravnim osobama, kao i izvođačima humanitarnog koncerta koji su tijekom protekloga desetljeća pomagali i pomažu rad Zaklade, materijalno i duhovno. Istaknuvši kako je socijalni aspekt ključni kriterij u odabiru stipendista, zaključio je: “Dok je ovakvih prigoda i donacija, bit će i Prstena!“ Među uzvanicima su bili ministar pravde BiH Josip Grubeša i predsjednik Vlade Županije Posavske Marjan Klaić, veleposlanik RH u BiH Ivan Del

M OBILJEŽENA E “PRSTEN” Vecchio i veleposlanica BiH u RH Renata Paškaljte brojni gosti i prijatelji Udruge. Medijski je pokrovitelj Večernji list i emisija HRT-a Pogled preko granice- Hrvati u BiH. Prigodan program vodili su stipendisti Zaklade “Prsten” Klara Barišić i Edo Pleše, koji su i u svoje ime zahvalili na potpori svim donatorima Zaklade. Nakon prigodnih obraćanja organizatora i visokih uzvanika, “prvoligaški četverac“ poveo je okupljene na nesvakidašnje glazbeno putovanje svijetom mašte, bajke i iluzije kroz cvjetne poljane Teatra marmelade. Bio je to koncert za dušu i s dušom, a potom je uslijedilo druženje uz prigodan domjenak.

ZAKLADA PRSTEN NA SAJMU STIPENDIJA Na 13. sajmu stipendija i visokog obrazovanja, održanom 13. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, sudjelovala je i Zaklada Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Drugu godinu zaredom Zaklada sudjeluje na Sajmu stipendija, a nositelji su projekta članovi Foruma mladih UBH Prsten, koji su posjetiteljima predstavili rad Zaklade i Udruge. Na prošlogodišnjem sajmu osmišljen je Hrvatski kutak, prostorno izdvojen i vizualno istaknut dio Sajma na kojemu se predstavljaju isključivo neprofitne organizacije, udruge i zaklade koje studentima nude stipendije za studiranje u Hrvatskoj. Kako je u tijeku bio natječaj Zaklade “Prsten” za akademsku godinu 2017./2018., raspisan za 11 stipendija i otvoren do 27. listopada 2017., predstavljanje je bilo u pravom trenutku. Osim u Zagrebu, Sajam stipendija i visokog obrazovanja održan je i u Rijeci, a nakon Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Francuske, Slovenije i Njemačke, ovogodišnja zemlja partner bila je Austrija. Koncept partnerstva osmišljen je s ciljem promicanja sustava visokog obrazovanja određene zemlje na sajmu i povećanja interesa hrvatskih studenata za studiranje u toj zemlji. Osim promoviranja specifičnih studijskih i stipendijskih programa dostupnih hrvatskim studentima zainteresiranim za studiranje u partnerskoj zemlji, Sajam je izvrsna prilika za promociju zemlje kao atraktivne odgojno-obrazovne destinacije za studente iz Hrvatske.

Svi zainteresirani više o Sajmu mogu saznati na internetskoj stranici http://www.stipendije.info/hr/sajam/o_sajmu

Zaklada “Prsten” osnovana je 2007. godine sa svrhom stipendiranja učenika i studenata Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i onih podrijetlom iz BiH koji žive u Hrvatskoj. Do sada je stipendirala 104 studenta i učenika slabijeg imovinskog statusa tijekom cijelog školovanja te dijelom više od stotinu, za što su članovi i prijatelji UBH Prsten osigurali više od tri milijuna kuna. U svrhu prikupljanja sredstava za daljnji rad Zaklade u organizaciji Udruge do sada je održano pet humanitarnih koncerata, od kojih četiri pod nazivom “Ja ljubim”, uključujući i ovaj zadnji, u realizaciji poznatih glazbenika i supružnika Sandre Bagarić i Darka Domitrovića, članova Udruge i zakladnika Zaklade “Prsten”. Članovi Foruma mladih na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja

broj 17 / prosinac 2017.

Klara BARIŠIĆ, fotografije iz privatnih albuma

FORUM MLADIH

FORUM MLADIH – ŠKRINJA POTENCIJALA

Ve ina lanova Foruma mladih studenti su koji su, uz uglavnom uspješno studiranje, uklju eni u mnoge projekte i perspektivne udruge baš poput Prstena. Neki od njih bili su dovoljno hrabri prijaviti se za nastavak studija ili dijela studija izvan granica Lijepe Naše Forum mladih Udruge bosanskih Hrvata Prsten jedan je od klubova koji djeluju u sklopu Prstena. Kao što i sam naziv upućuje, okuplja mlade bosanskohercegovačkog podrijetla, no generalno se malo o njima zna. Često ih viđate ako redovito posjećujete događanja u organizaciji Udruge - to su oni mladi, nasmijani ljudi koji vas dočekaju na ulazu, koji vas usmjeravaju i stoje vam na raspolaganju. Teško bi bilo izvesti bilo koji događaj bez njihove potpore i logistike. Većina članova su studenti koji su, uz uglavnom uspješno studiranje, uključeni u mnoge projekte i perspektivne udruge baš poput Prstena. Neki od njih bili su dovoljno hrabri prijaviti se za nastavak studija ili dijela studija izvan granica Lijepe Naše. Tako su naši Filip Biškić i Sabina Jakupović otišli na diplomski studij na Wirtschaftsuniversitätu u Beču, a naša Blanka Bilić na Universität Potsdam. David Pranjić je na studentskoj razmjeni u Wiesbadenu na EBS Universität für Wirtschaft und Recht, Marko Špiranović proveo je nekoliko mjeseci na razmjeni u Sjedinjenim Američkim Državama, a Ilijana Čović ljetovala je u školi poljskog jezika u Poljskoj. Impresivno zvuči i impresivno jest. Stoga smo odlučili predstaviti neke od njih, razgovarali smo s Blankom, Ilijanom i Davidom, pitali ih o njihovu boravku u inozemstvu, kao i o mogućem povratku u Hrvatsku.

nastavila sam školovanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer južna i zapadna slavistika, tj. slovenski, makedonski i poljski jezik s književnostima. Ove sam godine upisala treću godinu studija. David: Rođen sam u Njemačkoj, ali već 21 godinu živim u Zagrebu. Preko majčine strane podrijetlom sam iz Teslića, a s očeve strane iz Makedonije. Za vrijeme praznika često idemo kod djeda u Bosnu pa moja povezanost nije samo genetske prirode, već i sentimentalne. Iako sam završio srednju građevinsku školu i stekao zvanje, studiranje mi je bilo prioritet i s mnogo sreće uspio sam dobiti stipendiju na ZŠEM-u za studij poslovnog prava i ekonomije. Trenutačno sam u sklopu četvrte godine otišao na studentsku razmjenu u Wiesbaden na EBS Universität für Wirtschaft und Recht, jedan od najboljih fakulteta ekonomije i prava u Njemačkoj.

Kako ste se i kad priključili Forumu mladih? Blanka: Za Forum mladih čula sam još prije nego što sam se učlanila, a preko prijateljice, svima nama drage Ružice, došla sam i ja. Nazvala sam je i rekla da se želim učlaniti, ona je to objeručke prihvatila i dovela me na prvi sastanak. Tada sam susrela mnogo nepoznatih ljudih, a danas ih zovem prijateljima. Ilijana: S Forumom mladih povezala me elementarna nepogoda i moja sestra Ana. To je bilo 2014. kad je Prsten skupljao humanitarnu pomoć Možete li nam se ukratko predstaviti? za poplavljena područja u BiH. I već na sljedećem sastanku FM-a odBlanka: Ja sam 24-godišnja studentica germanistike na Filozofskom govarala sam na pitanje na koje mora odgovoriti svatko tko se želi fakultetu na Sveučilištu u Potsdamu (Universität Potsdam), u jednom učlaniti: ”Od čijih si ti kuća?’’ manjem gradu pokraj Berlina. Rođena sam 1992. u Banja Luci, odakle David: Prije dvije godine djed mi se učlanio u Prsten i rekao mi da postoji sam već s nekoliko mjeseci morala izbjeći, najprije u Rijeku, a zatim u Forum mladih. U početku sam bio nezainteresiran, ali ipak znatiželjan i Berlin. U Berlinu smo živjeli kao izbjeglice do 2000. željan novih izazova otišao sam na jedan sastanak. godine kad smo došli u Daruvar, mjesto na koje Tada sam shvatio da je to ambiciozna i perspektivmislim kad kažem: ”Idem kući’’. Moji roditelji i cijela na ekipa mladih ljudi spremna napraviti promjene U perjanici naše obitelj živjeli su u Banja Luci, međutim nakon rata i djelovati. Nije bilo puno priče, nego uglavnom Udruge, Forumu svi smo se razišli. Neki su i dalje u Bosni, većina izvještaji o raznim aktivnostima. Svidjela mi se mladih, ima još njihova proaktivnost i spremnost na djela pa sam je u Hrvatskoj, a dio je u Njemačkoj i Švicarskoj. mnogo mjesta odlučio ostati. Prva aktivnost koju sam predložio U Daruvaru sam završila osnovnu i srednju školu, za one koji žele bila je volontiranje u bolnici Gornja Bistra. Mnogo nakon toga upisala sam germanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje sam sam naučio i radio, ali i upoznao osobe s kojima raditi i družiti se. završila preddiplomski studij. U listopadu prošle sam u konačnici izgradio snažna prijateljstva. Dođite i pozovite godine preselila sam se u Berlin i upisala diplomski Recite nam nešto o programima koje pohađate ili svoje prijatelje, studij na Sveučilištu u Potsdamu. ste pohađali, o preprekama s kojima ste se susreli djecu, rođake i Ilijana: Rođena sam u Konjicu, u BiH. U Zagreb sam i pozitivnim stranama koje ste otkrili. poznanike, budite došla 2006. godine i nakon završene gimnazije Blanka: Još tijekom studija odlučila sam da diPRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

s nama, uz nas i dio nas.

plomski neću nastaviti u Zagrebu. Bila je to čvrsta odluka kojom sam željela pokazati sebi i drugima da ja to itekako mogu. Berlin je bio moj san, tu imam rodbinu i prijatelje i vežu me uspomene još iz djetinstva. Iskreno, ”papirologija“ me u početku stvarno umorila. Nijemci su poznati po pedantnosti i takvi su u svemu. Hrpa papira i potvrda. Međutim jako su pristupačni i spremni pomoći, na svaki upućeni e-mail dobila sam odgovor i zatraženu pomoć. Jako puno studenata dolazi u ovaj grad od četiri milijuna ljudi različitih nacija i vjera, u kojem stalno ima nekih događanja. Način studiranja potpuno je drugačiji nego kod nas, mnogo je više posla tijekom semestra, ali manje stresa na kraju. Velika se važnost pridaje diskusiji i poticanju studenata na razmišljanje i kritički osvrt. Grupe su znatno manje i kvalitetnije se radi. No, veliki nedostatak je manjak studentskih domova, tako da čar studiranja u Zagrebu i Berlinu nije ista. Ilijana: Srpanj ove godine provela sam u Poljskoj, u malom gradu Siedlce nedaleko od Varšave. Ni loša hrana ni naporna predavanja ne mogu zasjeniti trenutke provedene sa studentima polonistima iz 15 različitih krajeva svijeta: Brazila, Irske, Škotske, Slovačke, Tajvana, Makedonije, Bugarske, Srbije, Ukrajine, Rusije, Bjelorusije, Češke, Gruzije... Mnogo sam naučila, ali sam se najviše koncentrirala na nesmetanu komunikaciju s Poljacima, što mi je i polazilo za rukom jer sam tijekom putovanja s

Blanka Bilić: Svaki je pad prilika za novi početak

000 Hrvata i često se naš jezik čuje na ”bauštelama“ i na ulici. Priključio sam se hrvatskoj Frami u Wisbadenu, folkloru i crkvenom zboru, a i postao sam navijač malog nogometnog kluba Hajduk. Dobro je što u početku nisam poznavao mnogo Hrvata pa sam usavršio engleski i vježbao njemački, a i odlučio sam istražiti Wiesbaden tako da sam bio na nekoliko utakmica SV Wiesbaden, na nekoliko predstava i opera te na sajmu auta u Frankfurtu. Razmišljate li se u budućnosti vratiti u Hrvatsku? Kad bi vam se pružila prilika ostati u inozemstvu, biste li ostali i zašto? Blanka: Kad sam se tek preselila, rekla sam nema šanse, ali sad nakon godinu dana nisam toliko sigurna. Nakon što završim fakultet, ako mi se pruži prilika raditi posao u Hrvatskoj koji me usrećuje, nije isključeno da ću se vratiti. Nije sve u karijeri i novcu. Ljudi i osjećaji su ti koji nas ispunjavaju. Ilijana: Poljski je moja velika ljubav i ostvarenje sna bi mi bilo da se možemo družiti duže od mjesec dana, što znači da bi objeručke prihvatila takvu priliku jer nakon studija polonistike mi se to čini nekako logično. David: Kada bi morao ostati ovdje, to ne bi bio kraj za mene niti odricanje od svoje domovine. To bi samo bio novi izazov u kojem bi bio

David Pranjić: Postavite prioritete i planirajte aktivnosti te ostavite prostora za improvizaciju

još trima kolegicama ja bila ta koja je pitala za smjer, kupovala karte itd. Iako mjesec dana nije puno da bi čovjek mogao ovladati jezikom, mogu reći da mi je boravak u Poljskoj dosta pomogao. David: EBS Sveučilište održava program ”Transnacionalno trgovačko pravo“, koje uključuje konvencije, sporazume i druga pravna područja od posebne važnosti za međunarodnu trgovinu. Budući da je to zanimljivo golemoj većini pravnika diljem svijeta, na program je primljeno 45 studenata iz 27 različitih zemalja, tako da sad imam prijatelje iz Kanade, Kolumbije, Kine, Izraela, Australije, Singapura i većine europskih zemalja. Doslovno sa svih kontinenata osim Antarktike. Jedini sam iz Hrvatske, a jedino su društvo iz naše regije dvije Slovenke. U grupi vlada multikulturalno okruženje i zabavna, kreativna atmosfera. Svakodnevno međusobno raspravljamo o kulturi, politici i pravnim sustavima pa na kraju kad shvatiš koliko je sve relativno, možeš mnogo objektivnije gledati na određene stvari i razmišljati racionalnije ili jednostavno shvatiti zašto voliš Lijepu Našu unatoč svim njezinim nedostacima. Putovao sam u Luxembourg i Strasbourg s fakultetom u sklopu programa kako bismo vidjeli Europski sud i Parlament. U pokrajini Hessen ima oko 40

Ilijana Čović: Upornost je ključ svega, marljiv se rad s vremenom uvijek isplati

bolje plaćen za ono što radim, sigurniji u vladavinu prava i manje se živcirao zbog politike i predstavnika vlasti. Nedostajala bi mi obitelji i prijatelji, ali globalizacija i razvoj tehnologija smanjuje i povezuje svijet pa vjerujem da udaljenost više neće značiti mnogo, a životni je standard svima na prvom mjestu. Za kraj, što možete poručiti našim čitateljima? Blanka: Svaki je pad prilika za novi početak. Modrice su tu samo da te podsjete da si pao, ali i da si se uspio ponovno dići. Mladi, nikad ne odustajte od svojih snova, jer ako odustanete oni će ostati snovi i neće moći postati realnost. Ilijana: Upornost je ključ svega, marljiv se rad s vremenom uvijek isplati. Potrudite se uvijek biti ono što jeste jer onda ćete postati nezamjenjivi i uvijek primijećeni. David: Postavite prioritete i planirajte aktivnosti te ostavite prostora za improvizaciju. Kao što kolega iz Kine kaže: “Tko god može ustati prije zore 360 dana na godinu, obitelj mu mora biti bogata.“ Nema tajne uspjeha, samo trud i zalaganje. broj 17 / prosinac 2017.

FORUM MLADIH

BOŽIĆNA HUMANITARNA Gordana JELAVIĆ i Marija TROGRLIĆ, foto Ivan Sajević

Božićna akcija Mladi mladima jedna je od najuspješnijih i najdugovječnijih humanitarnih akcija koju već tradicionalno uoči božićnih blagdana provodi Prstenov Forum mladih, a u akciji treću godinu zaredom sudjeluje i Gradsko kazalište mladih Vitez, izvodeći humanitarnu kazališnu predstavu. Tim povodom u prepunoj kinodvorani Forum Studentskog doma “Stjepan Radić“ u večernjim satima 9. prosinca okupili su se i brojni članovi i prijatelji Udruge Prsten kako bi podržali ovu hvalevrijednu akciju Foruma mladih, koju uz pomoć Kluba žena organiziraju već devetu godinu zaredom. Sve okupljene pozdravio je Edo Pleše, stipendist Zaklade Prsten koji je rekao nekoliko riječi o predstavi. Predsjednik Foruma mladih Ivanko Zekić pozdravio je okupljene u ime organizatora, kratko je predstavio Udrugu te zahvalio gostima iz Viteza, Gradskom kazalištu mladih, i svima koji su se odazvali i kupnjom ulaznica po simboličnoj cijeni podržali ovu akciju, kao i svim donatorima humanitarne akcije Mladi mladima. Sva sredstva prikupljena od kupovine ulaznica iskoristit će se za darove djeci i mladima u Kući nade u Odžaku, a dio sredstava uplatit će se kao donacija za njihove potrebe.

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

MLADI M U sklopu humanitarne akcije Mladi mladima naši Forumaši do sada su darivali više od 150-oro djece odlazeći u domove diljem Bosne i Hercegovine. Prošle su godine organizirali dolazak šesnaestero djece iz Stadlerove kuće “Egipat” - Doma za nezbrinutu djecu iz Sarajeva na Advent u Zagreb te s već tradicionalnom akcijom nastavljaju pomagati djeci i mladima u potrebi

AKCIJA FORUMA MLADIH

I MLADIMA 2017. Glumci Gradskog kazališta mladih iz Viteza ove su se godine zagrebačkoj publici predstavili s predstavom “Don Quijote“ prema romanu Miguela de Cervantesa i u režiji Mirne Mišković, a koliko su u tome bili uspješni najbolje je potvrdila reakcija publike koja ih je nagradila gromoglasnim pljeskom. Predstava “Don Quijote“ put je od parodije do travestije i natrag, u kojoj su glumci mladog bosanskohercegovačkog kazališta sjajnom glumom i izvedbom oživjeli velike likove španjolske književnosti i oblikovali

sasvim nove osobnosti. Radnja romana obuhvaća putovanja i avanture Don Quijotea i njegova štitonoše Sancha Panze. Don Quijote odlazi u misiju oživljavanja viteštva u svijetu, a prati ga Sancho Panza, jednostavan čovjek iz naroda koji je naučen poštivati autoritet, ali ne i razmišljati o dubokim temama… Nakon predstave dodijeljene su zahvalnice: upravitelju Studentskog centra Mirku Bošnjaku, voditelju GKM Vitez Ivanu Sajeviću, predsjedniku Kluba bosanskih studenata Ivanu Kapetanoviću te Printera Grupi.

DONACIJA ZA HUMANITARNU AKCIJU MLADI MLADIMA Svi koji žele poduprijeti akciju Mladi mladima, mogu tijekom cijele godine uplatiti sredstva na račun Udruge Prsten IBAN HR03 2390 0011 1003 28241 (Hrvatska poštanska banka) ili IBAN: HR50 2340 0091 1106 6523 7 (Privredna banka Zagreb) s naznakom “Donacija za humanitarnu akciju Mladi mladima”

broj 17 / prosinac 2017.

PODRUŽNICE

RADNO U FORUMU MLADIH OSJEČKE PODRUŽNICE Članovi Foruma mladih Podružnice Osijek, poznati po svojoj radišnosti i timskom duhu, i ove su akademske godine krenuli ”punom parom“. Počeli su već tradicionalnim posjetom Vukovaru, gdje su obišli sve znamenitosti vezane uz Domovinski rat. Jedan od najvećih njihovih projekata, koji traje već duže vrijeme i na koji su posebno ponosni, svakako je Kulturnoumjetničko društvo ”Prsten” iz Osijeka u kojem su aktivni od osnutka. KUD trenutačno broji 20 članova, a dosad je nastupao na svečanim večerama Udruge Prsten u Osijeku, Zagrebu i Đakovu, a ovo se ljeto planira predstaviti i na Đakovačkim vezovima. Forumovci iz Osijeka nisu zaboravili ni mlade ni stare u Bosni i Hercegovini. Naime, za Božić 2016. godine posjetili su djecu u Kući nade u Odžaku, s kojima surađuju i kojima

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

pomažu već dugi niz godina. Darovali su im 50-ak prigodnih poklon-paketa, kao i pribor potreban za održavanje radionica. Također, darivali su i obitelji na području Županije Posavske s paketima robe široke potrošnje potrebne u svakom kućanstvu. Mladi iz osječke podružnice Prstena redoviti su darivatelji krvi u KBC-u Osijek, i to najmanje triput godišnje. Ne treba zaboraviti ni rekreaciju koju redovito provode od početka studenog i koja im je ujedno svojevrsni teambuilding. Osječki Forumaši sastaju se dvaput mjesečno u prostorijama Podružnice, gdje održavaju službene sastanke i druže se uz razne društvene igre. Posebno njeguju tradicionalnu igru Prsten te su i ove godine održali turnir, čime ujedno pokazuju kako nisu zaboravili svoje korijene ni običaje svojih predaka.

U OSIJEKU ODRŽAN TRADICIONALNI TURNIR U IGRI PRSTENA Forum mladih osječke podružnice UBH Prsten organizirao je 18. veljače 2017. u Osijeku već tradicionalni turnir u Igri prstena. Sudjelovalo je 16 ekipa, a tri najbolje osvojile su pehare i novčane nagrade. Uz organizatore i natjecatelje, u Šećeranskom domu u osječkom Donjem gradu okupili su se i drugi članovi Udruge Prsten te gosti i uzvanici, njih oko 150. Kako i dolikuje ovakvim susretima, izvorne i narodne pjesme mogle su se čuti još s ulaza, gdje su domaćini dočekivali goste nazdravljajući šljivovicom. Bilo je to tek zagrijavanje uoči početka turnira u prstenu, staroj igri Posavljaka koji su taj običaj uspjeli sačuvati sve do danas. Igra prstena bila je omiljena u Bosanskoj Posavini među tamošnjim Hrvatima i ima dugu tradiciju. Stoljećima se prenosila ”s koljena na koljeno“, a igrala se uglavnom u zimskim mjesecima. Vrijeme je to kad utihnu poljski radovi i stegne studen, dani postanu kraći, a noći duže. Također je karakteristična za vrijeme uoči korizme jer igrači žele zapjevati i zaigrati posavska i bosanska kola te “zameziti” i popiti prije nego nastupi vrijeme odricanja i kreposti korizma. Igra prstena uvijek se igra na podu, može i na tepihu. Prva ekipa sakrije prsten u jednoj od deset ili dvanaest kapa, a druga ga ekipa traži. Kroz to pronalaženje rezultati se boduju, a ako je riječ o više ekipa i natjecanju turnirskog tipa, onda potraje i do jutarnjih sati. To je zanimljiva igra koja zahtijeva psihološke i detektivske vještine kako bi se prsten pronašao. Na početku turnira u ime domaćina i organizatora natjecatelje i goste pozdravio je predsjednik osječke podružnice Foruma mladih Ivan Dominković, a potom se okupljenima obratio i zamjenik gradonačelnika Osijeka Denis Ambruš. Nakon prvog kola turnira uslijedio je zajednički ručak natjecatelja i

navijača uz veselu izvornu glazbu. Okupljene su zabavljali tradicijski svirači Ilija Marić (šargija) i njegov sin Stjepan (violina) te ostali veseli izvođači izvorne glazbe Bosanske Posavine. Igra je trajala sve do ranih jutarnjih sati kad je uslijedilo proglašenje najboljih ekipa. Pobjednici turnira su ”Špionjaci“ u čijem su sastavu bili Ivan i Marko Mijić te Ivan Pejić i Anto Arlović. Drugo je mjesto osvojila ekipa ”Đakovo“ u sastavu Matija, Ilija i Bono Zrakić te Željko Ivančić, a trećeplasirana je ekipa ”Osijek“ za koju su igrali Marko Iličević, Božo Jurić, Marko Zrakić i Jurica Antunović. ”Zahvaljujemo svima koji su došli i uveličali ovaj događaj. Posebno nas veseli odaziv od oko 150 ljudi, od najmlađih do najstarijih, koji su sudjelovali ili navijali na turniru,” poručio je Ivan Dominković. Izražavajući zadovoljstvo provedbom turnira, zahvalio je predstavnicima Foruma mladih iz Zagreb na dolasku i potpori, kao i na sudjelovanju, napose članicama FM-a. Naime, Igru prstena igraju uglavnom muškarci, a zanimljivost ovogodišnjeg turnira jest prvi revijalni nastup ekipe natjecateljica, koju su činile članice Foruma mladih iz Zagreba. U ekipi je bilo i muških članova, no oni su ubrzo prepustili svoje mjesto djevojkama koje su se, iako prvi put sudjeluju u Igri prstena, pokazale kao teške protivnice čak i najstarijim pa i najiskusnijim ekipama.

PODRUŽNICA OSIJEK

Izborna skupština Podružnice Osijek Redovita Izborna skupština osječke podružnice UBH Prsten održana je 10. listopada 2017. u prostorijama društva Žito d.o.o. u Čepinu (Ovčara). Za novu predsjednicu Podružnice Osijek jednoglasno je izabrana Ana Stanić, tadašnja predsjednica Kluba žena osječke podružnice, a za zamjenika Jurica Antunović. Skupštinu je otvorila Snježana Rebuš, dotadašnja predsjednica podružnice. Osvrnuvši se na protekle dvije godine mandata, zahvalila je svim suradnicima i članovima Izvršnog odbora koji su uvijek bili na raspolaganju, kao i počasnom predsjedniku Prstena Marku Pipuniću, koji je davao veliku potporu stabilnosti Podružnice. Podnijela je izvješće za razdoblje od 11. lipnja 2015. - 10. listopada 2017., zaključivši: “Uz naše gospodarstvenike i osobe iz javnog života, koji su članovi Izvršnog odbora, podružnica se može pohvaliti i velikim zalaganjem, radom i djelima Kluba žena, Foruma mladih i Ogranka Đakovo“. Skupštinu je vodio član Izvršnog odbora prof. dr. sc. Vlado Guberac, a zamjenik predsjed-

Tradicionalna svečana večer Podružnice Osijek

Oko 400 gostiju i uzvanika družilo se do kasnih sati uz nastup glazbenog sastava Lyra i KUD-a Prsten Osijek te sastava ”Jaranice“ (na fotografiji)

Na blagdan svete Katarine, 25. studenog 2017. godine, u Osijeku je u prelijepom ambijentu svečane dvorane ”Kristal“ održano tradicionalno godišnje druženje članova i prijatelja Udruge bosanskih Hrvata Prsten - podružnice Osijek. Na početku svečane večere predsjednica Podružnice Ana Stanić pozdravila je goste i uzvanike te zahvalila svima koji su svojim angažmanom pridonijeli radu Podružnice kroz cijelu godinu. Istaknula je kako smo svi jednom otišli iz Bosne, ali Bosna u našim sjećanjima i dalje živi te poručila da ne zaboravimo sve one koji su ondje ostali. Sličnu je poruku s govornice uputio i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, koji je nazočne zamolio da ne zaboravljaju svoje korijene i poručio im da su u svojoj Bosni i Hercegovini uvijek dobrodošli. Župan osječko-baranjski Ivan Anušić, koji je i član Podružnice, zahvalio je svima na potpori i izrazio nadu u bolje sutra, a kao dobar primjer naveo je uspješne poduzetnike podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, a

Izabrana nova predsjednica osječkog Kluba žena Dragica Pavlović nova je predsjednica Kluba žena Podružnice Osijek UBH Prsten, a njezina je zamjenica Kata Ravnjak. Novoizabrana predsjednica osječkog Kluba žena na tom je mjestu naslijedila Anu Stanić, koja je pak na nedavno održanoj Izbornoj skupštini izabrana za predsjednicu osječke podružnice, nalijedivši na tom PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

mjestu Snježanu Rebuš. Uvijek aktivne članice Podružnice Osijek i tamošnjeg Kluba žena pokazale su kako su spremne nositi se s izazovima i odgovornošću čelnih pozicija unutar Prstena te vjerujemo kako će novoizabrane predsjednice nastaviti s uspješnim radom u korist Kluba žena i cijele Udruge.

53 nice Podružnice Slavko Lozić podnio je financijsko izvješće. Istaknuo je dobro stanje financija, ali i zamolio sve članove da redovito obnavljaju svoju članarinu iz koje se ponajviše financira podružnica. Novoizabrana predsjednica Ana Stanić u svojem je govoru zahvalila svima na ukazanom povjerenju i časti te je zamolila da i ubuduće budu maksimalna potpora u svim akcijama. U idućem razdoblju planira se posvetiti povećanju članstva te organizaciji druženja i edukativnih predavanja. Želi da i Forum mladih i Klub žena i Ogranak Đakovo budu i dalje aktivni nositelji organizacije i okupljanja širokog kruga članova. Nakon službenog dijela Skupštine Vlatko Kopić, zamjenik ravnatelja KBC-a Osijek obavijestio je članove Skupštine o deblokadi upućivanja pacijenata iz Bosanske Posavine u KBC Osijek, što će sigurno iznimno pomoći svim žiteljima tog područja. U ulozi domaćina sve članove i prijatelje osječke podružnice pozdravio je Marko Pipunić, čestitao na dosadašnjem radu i zaželio puno uspjeha u daljnjem radu. Druženje je nastavljeno na svečanom domjenku.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović s članovima KUD-a Prsten iz Osijeka

gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić pohvalio je sudjelovanje u društvenom i poslovnom životu pojedinih članova Podružnice, zaželjevšiim puno uspjeha u daljnjem radu. Okupljene je pozdravio i predsjednik Udruge Mijo Marić, koji je istaknuo zadovoljstvo odazivom i dao punu potporu radu osječke podružnice. Oko 400 gostiju i uzvanika družilo se do kasnih sati uz nastup glazbenog sastava Lyra i KUD-a Prsten Osijek te sastava ”Jaranice“. Podružnica UBH Prsten Osijek i tom je prigodom pokazala svoju humanitarnu stranudoniravši hranu humanitarnoj udruzi ”Rijeka ljubavi“ i Domu za beskućnike ”Sv. Vinko Paulski“.

Članice Kluba žena Osijek posjetile Sombor Nakon nedavnog posjeta Orašju u Bosni i Hercegovini, članice Kluba žena iz Podružnice Osijek uoči Dana žena posjetile su i Sombor, grad u Bačkoj u Vojvodini (Srbiji) u kojem žive i brojni Hrvati. Osječanke predvođene čelnicom tamošnjeg Kluba žena Anom Stanić primio je dogradonačelnik Sombora Antonio Ratković. Sastali su se u zgradi nekadašnjeg sjedišta Bač-Bodroške županije, sadašnje Općine Sombor. Somborski dogradonačelnik upoznao ih je s radom i planovima Općine Sombor, a u razgovoru su saznale kako se živi i radi u tom malom vojvođanskom gradu, ujedno administrativnom središtu Zapadnobačkog okruga. Sombor je i važno kulturno središte, a dio kulturne tradicije toga kraja predstavlja i Kulturno-umjetničko društvo ”Silvije Strahimir Kranjčević“ iz susjednog sela Bereg, naseljenog potomcima bunjevačkih Hrvata. KUD njeguje hrvatsku tradiciju i običaje, a kako se Klub žena Osijek teži povezati sa srodnim udrugama, ovo je bila prilika za bolje upoznavanje. Članice Kluba žena u društvu su domaćina obišle grad, a nakon cjelodnevnog izleta i druženja sa Somborcima iz KUD-a te dogradonačelnikom Sombora zaključile su kako je ovo prekrasno iskustvo poticaj za daljnje aktivnosti u sklopu Kluba žena, a sve u cilju promicanja naših tradicijskih vrijednosti i kulture te ujedno upoznavanja drugih, pa i izvan granica Lijepe Naše.

Prstenovke iz Osijeka posjetile Bijelo Brdo Predstavnice Kluba žena Podružnice Osječko-baranjske županije posjetile su 6. svibnja Bijelo Brdo kod Dervente u povodu 25. obljetnice spomena na nestale i poginule branitelje derventskog kraja. Tim se povodom kod spomenika poginulim braniteljima okupilo dvjestotinjak mještana i gostiju. Spomenik je podignut 2004. godine u spomen na 62 poginula branitelja tog kraja, no 2008. je srušen te ponovno podignut 2010. godine. Na tom je mjestu služena i misa zadušnica, a potom su položeni vijenci. Komemorativnom skupu nazočili su brojni dužnosnici iz BiH, među kojima i dopredsjednik RS-a Josip Jerković, a u ime organizatora skupa predsjednik Udruge “Posavljak“ Franjo Blažević zahva-

lio je svim nazočnim, kao i članicama Kluba žena Udruge Prsten, koje su također položile vijenac i zapalile svijeću kod spomenika. Bijelo Brdo bilo je nekad veliko selo u kojem je prije rata živjelo oko 2000 stanovnika, a danas tek 19-oro ljudi. Krajolik prekriven šumama bagrema pravi je raj, kako za ljude tako i za pčele. Kako i samo ime govori, selo je smješteno na prekrasnom brdu, pogled s jedne strane otkriva grad Derventu, a s druge se vide Sava i Hrvatska. Okolno prostranstvo nekad je bilo prošarano s puno krovova, a sada se, nažalost, prostire šikara,bagrem i pokoji voćnjak.

PODRUŽNICA OSIJEK

Prstenovke iz Osijeka na Posavskim večerima u Derventi

Klub žena Osijek donirao knjige Osnovnoj školi Orašje Klub žena Osijek nastavlja s aktivnostima i humanitarnim akcijama, a jedna od njih je i donacija knjiga Osnovnoj školi Orašje u Orašju. Tim povodom 25. veljače 2017. predstavnice Kluba žena iz Osijeka posjetile su Osnovnu školu Orašje, gdje su stigle s punim kombijem knjiga za školsku knjižnicu. Orašje je kao mjesto nastalo u XIX. stoljeću, poslije raspada Osmanlijskog Carstva, a danas je i sjedište istoimene općine na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u kojem živi oko 88 % Hrvata i 12 % Bošnjaka. Most između Županje i Orašja spaja Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom, a preko tog mosta stigle su i vrijedne članice Kluba žena iz Osijeka s hvalevrijednom donacijom knjiga. Među osam prstenovki iz Osijeka bile su predsjednica Podružnice Snježana Rebuš i voditeljica Kluba žena Ana Stanić, a dočekala ih je ravnateljica Škole Tatjana Kopić, s kojom su i koordinirale ovu akciju, zajedno s djelatnicama Škole. Osnovna škola Orašje smještena je u prekrasnom dijelu grada i pohađa je 490 učenika. Škola je lijepo uređena, u što su se uvjerile i gošće iz Hrvatske koje su zaključile kako svaka učionica na svoj način odiše kreativnošću nastavnika i učenika. U Orašju postoji i srednja škola te vrtić za predškolsko obrazovanje. Uz dobrodošlicu i zahvalu domaćina, bila je to prilika i za ugodno druženje te nostalgična prisjećanja. ”Sve to podsjetilo nas je na dane kad smo i same bile školarke i kad nam je jedina briga bila škola,“ poručila je Ana Stanić, zaključivši: ”Bilo je to još jedno lijepo i zanimljivo iskustvo.”

Manifestacija pod nazivom Posavske kulturne večeri, koja se šestu godinu zaredom održava u Derventi u organizaciji Udruge Posavljaka Bijelo Brdo, održana je 30. rujna, a u ime Udruge Prsten sudjelovale su i predstavnice Kluba žena iz Podružnice Osijek. U prigodnom programu nastupilo je 15 kulturno-umjetničkih društava, mogla se vidjeti sva ljepota i raskoš narodnih nošnji, a čula se i izvorna pjesma posavskog kraja. U sklopu večeri organizirana je i izložba umjetničkih slika i ručnih radova. Kao što su i obećale na prošlogodišnjim Posavskim večerima, i ove su godine u kulturno-umjetničkom programu nastupile članice glazbene skupine ”Jaranice“, koja djeluje pri osječkoj podružnici Prstena. Svojim su nastupom ponovno oduševile goste i uzvanike, među kojima su bili i njemački parlamentarac hrvatskih korijena Josip Juratović, bosanskohercegovački ministar Davor Čordaš, slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara i mnogi drugi. Uz posljednju pjesmu ”Pamtim još“,koja je svojevrsna himna Kluba žena UBH Prsten, Jaranicama se pridružio i dobar dio ženske publike. ”Bilo je to još jedno lijepo iskustvo i poticaj da se i dalje njeguje bosanska tradicija, jer čovjek ne može poštovati tuđe ako ne zna od kuda je i kamo ide,” zaključile su Prstenovke iz Osijeka.

Donacija Kluba žena Domu za beskućnike u Osijeku Članice Kluba žena iz osječke podružnice Prstena posjetile su 18. siječnja Dom za beskućnike ”Sveti Vinko” u Osijeku kako bi im donirale razne potrepštine. U Domu su smještene 22 osobe, od kojih je dvadeset muškaraca i dvije žene, a naše su članice posebno bile motivirane željom za pomoć dvojici mladića. Riječ je o braći Slijepčević podrijetlom iz Vukovara, koji tu borave od 2015. godine. Djetinjstvo su proveli u raznim domovima i život im zasigurno nije bio lak. No, Grad Vukovar im je nedavno dodijelio stan te uskoro planiraju odlazak iz Doma za beskućnike. Jedan od braće bolestan je i prepušten je brizi drugog brata,

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

koji je po zanimanju kuhar te se nada i skorom zaposlenju. Potaknute njihovom željom za osamostaljenjem, naše su članice odlučile pomoći u skladu sa svojim mogućnostima. Prikupile su donaciju u obući i odjeći te hrani, kao i raznim kućnim potrepštinama. Njihov je dolazak razveselio sve korisnike osječkog Doma ”Sv. Vinko”, a napose braću Slijepčević, i to ne samo donacijom nego i brigom koju su pokazale članice Kluba žena iz Osijeka. Njihov posjet pratila je i Slavonska televizija. ”Radosne smo što smo barem malo uljepšale svakodnevicu ljudi u domu,” poručuju naše vrijedne članice, zaključivši: ”Lijepo je i dobro činiti dobro.”

Predstavnici Prstena na proslavi 22. obljetnice oslobođenja Jajca Povodom obilježavanja 22. obljetnice oslobođenja kraljevskoga grada Jajca 13. rujna održana je prigodna proslava kojoj su, uz brojne uzvanike i goste iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nazočili i predstavnici Udruge Prsten.

Proslava je počela svečanim mimohodom uz nošenje ratnih barjaka postrojbi koje su sudjelovale u vojno-redarstvenoj akciji Maestral, u kojoj su združene snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane nakon trogodišnje

Predstavnici osječke podružnice odali počast vukovarskim žrtvama Članovi Foruma mladih UBH Podružnice Osijek zajedno s članicama Kluba ženaveć tradicionalno odlaze u Vukovar povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. te su i ove godine, 28. studenog 2017., posjetili Grad Heroj. Iako je prošlo deset dana od obilježavanja 26. obljetnice okupacije Vukovara, u gradu je još uvijek bila tužna atmosfera, kao i mnogo posjetitelja. Među njima bili su i prstenovci iz Osijeka, koji su došli u Vukovar kako bi odali počast svim žrtvama Domovinskog rata i prisjetili se zločina koje su počinili velikosrpski agresori i JNA na tom području. Posjet je počeo obilaskom Muzeja u Općoj bolnici Vukovar, gdje su uz pratnju vodiča mogli čuti o svim strahotama koje su se događale od prvog dana pristizanja ranjenika pa sve do ulaska neprijateljskih snaga u prostore bolnice na sam dan okupacije grada, 18. studenog 1991. godine. Potom su se uputili na Memorijalno gro-

blje žrtava Domovinskog rata, gdje su zapalili svijeće i pomolili se za sve žrtve, te su posjetili i Spomen-dom Ovčara, gdje su bili zatočeni civili i ranjenici odvedeni iz vukovarske bolnice. Od njih 261 zasad su pronađeni posmrtni ostaci 200 osoba, ekshumirani iz masovne gorbnice na Ovčari, dok se za ostalima još traga. Kod spomen-obilježja na mjestu masovne grobnice paljenjem svijeća i molitvom predstavnici Foruma mladih i Kluba žena odali su počast i žrtvama stradalim na Ovčari.

okupacije oslobodile Jajce. Nakon mimohoda služena je misa zadušnica za poginule hrvatske branitelje koju je predvodio fra Jure Tokalić, a počast žrtvama odana je i polaganjem vjenaca kod spomenika u središtu Jajca. U sklopu obilježavanja te veličanstvene akcije održana je i svečana akademija, a proslava je završila prigodnim domjenkom uz bogat kulturnoumjetnički program upriličen za sve okupljene. Svečanosti u povodu obljetnice oslobođenja nazočili su brojni uzvanici i gosti, među kojima i politički dužnosnici iz Hrvatske i BiH. Tim je povodom predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kazao kako se na taj dan u njemu miješaju osjećaji tuge zbog svih stradanja i ponosa zbog konačne pobjede. U izaslanstvu Udruge “Prsten” bila je predsjednica osječke podružnice Snježana Rebuš s dogradonačelnikom Đakova Antunom Galićem, a zajedno s njima bili su i Prstenovci Slavko Lozić, Drago Bagarić, Antun, Ivanka i Ivo Tubanović, Franjo Milković, Vjeko Barišić i Mario Leonard Rebuš.

Hodočašće u Dragotin Drugo hodočašće u Dragotin u organizaciji Marijanskog svetišta Dragotin - župe Trnava i Udruge bosanskih Hrvata Prsten - Ogranka Đakovo održano je 22. travnja, a na hodočašću su sudjelovali brojni članovi đakovačkog ogranka i osječke podružnice. Dragotin je najstarije marijansko svetište u Slavoniji, u koje pod okrilje Žalosne Gospe Dragotinske od 1332. godine hodočaste tisuće vjernika, a drugu godinu zaredom organizirano je hodočašće za članove i prijatelje Udruge Prsten. Na početku hodočašća hodočasnici su se mogli ispovjediti, a potom je služena misa koju je predvodio vlč. Davor Tomić, župnik u Drenju. Nakon misnog slavlja krenula je procesija sa svijećama kroz svetište, u kojoj je sudjelovalo više od stotinu članova i prijatelja Udruge. Nakon misnog slavlja i procesije uslijedilo je druženje hodočasnika, uz najavu ponovnog susreta.

broj 17 / prosinac 2017.

PODRUŽNICA OSIJEK

KUD “Prsten“ iz Osijeka na Danima Tolise i Đakovačkim vezovima KUD UBH Prsten osnovan je 2015. godine i njeguje tradicionalne plesove Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Društvo broji tridesetak članova, većinom studenata iz Bosanske Posavine koji ponosno predstavljaju tradicionalne vrijednosti svojeg zavičaja. Ove su godine nastupili na dvjema kulturno-umjetničkim manifestacijama, Danima Tolise i Đakovačkim vezovima. “Dani Tolise” tradicionalna je manifestacija koja se održava tijekom lipnja jedanaestu godinu zaredom, uz niz sportskih, kulturno-umjetničkih i zabavnih sadržaja, a pokrovitelj je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara. U sklopu manifestacije održava se i Međunarodna smotra folklora na kojoj je sudjelovalo desetak KUD-ova, među kojima i KUD UBH ”Prsten“ iz Osijeka. Mimohod se kretao kroz dijelove sela do igrališta, na kojemu je održana završnica smotre. Brojni mještani častili su članove povorke svakojakim domaćim delicijama, a povorka je uzvratila pjesmom i plesom. Uz bogat i raznovrstan program prvi je put održan i izbor najljepše sudionice Smotre. Iz svake skupine sudjelovala je po jedna članica, predstavljajući svoju nošnja.Smotru su zatvorili domaćini nastupom pred oko 1000 gledatelja, a na kraju

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

su u kolu zaigrali i sudionici i gledatelji. Tijekom večere u dvorani Dvor uručena su priznanja i zahvalnice organizatorima, sudionicima i sponzorima Dana Tolise, a voditelj KUD-a UBH ”Prsten” Osijek Ivan Mijić u znak zahvalnosti uručio je organizatorima prigodan dar. Početkom srpnja osječki je KUD ”Prsten“ sudjelovao i na Đakovačkim vezovima, čuvenoj manifestaciji izvornog narodnog folklora. Ta međunarodna manifestacija njeguje tradiciju i izvornost tog kraja, kao i ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva. Brojne folklorne skupine sudjelovale su na ceremoniji otvaranja i zatvaranja manifestacije pod nazivom ”Slavonijo, zemljo plemenita”, s bogatim glazbenim programom i izborom za najbolje nošeno narodno ruho, a u svečanoj povorci bilo je i dvadesetak članova KUD-a UBH “Prsten“ iz Osijeka. Nastupili su u nošnjama Bosanske Posavine s područja općine Orašje te su uz zvukove violine i šargije bili jedni od najveselijih u povorci. Violinist je Stjepan Marić, šargijaš Ilija Marić, koji je ujedno predsjednik KUD-a, a koreograf Andrija Iža. Društvo redovito održava probe te radi na novim koreografijama, a svoje umijeće pokazuju i na svečanim večerima Udruge Prsten.

57 VARAŽDIN Novoizabrani predsjednik Podružnice Varaždin Ivica Andrić i njegov prethodnik Mario Paurević

Obilježena 6. obljetnica KUD-a “Prsten“ iz Varaždina

Izabrano novo vodstvo Podružnice Varaždinske županije Izborna Skupština podružnice UBH Prsten Varaždinske županije održana je 22. travnja 2017. u društvenom domu u Turčinu, gdje se tim povodom okupilo tridesetak članova Podružnice. Na početku 4. redovne skupštine okupljene je pozdravio aktualni predsjednik podružnice Mario Paurević, a potom je iznio rezultate dvogodišnjeg rada u svojem mandatu, nakon čega je uslijedilo biranje novog vodstva Podružnice na dvogodišnji mandat. Za predsjednika Podružnice izabran je Ivica Andrić, a za zamjenika predsjednika Ilija Ponjavić. U izvršni odbor izabrani su: Stjepan Stjepić, Zdravko Stanić, Marko Dusper, Daniel Gavran, Slavko Pavlović i Ivan Jandrijević; u Nadzorni odbor Anto Babić, Dragan Ilić i Ivica Grgić, za blagajnika je izabran Alen Ilić, a za tajnika dosadašnji predsjednik Mario Paurević. Prigodnim govorom okupljenima se obratio i glavni tajnik Udruge Prsten Marjan Biškić, koji je prenio pozdrave Predsjedništva te naglasio kako trebaju biti ponosni na kulturno bogatstvo i vrijednosti koje su donijeli sa sobom iz BiH i kojim mogu obogatiti sredinu u kojoj sada žive. Nakon završetka radnog dijela Skupštine članovi i gosti nastavili su druženje na prigodnom domjenku.

Kulturno-umjetničko društvo “Prsten“ podružnice Varaždin obilježio je 28. listopada 2017. šestu obljetnicu rada. Tim povodom u Gornjem Knegincu okupili su se članovi KUD-a i prijatelji, a u ime UBH Prsten obratio im se predsjednik podružnice Ivica Andrić. Čestitajući svim članovima koji su dali svoj doprinos u radu KUD-a, zaželio im je i mnogo uspjeha u budućem radu. Uz ples i pjesmu, druženje okupljenih tim povodom uvijek prati i bogata trpeza, na kojoj su razni specijaliteti i tradicionalne kulinarske delicije bosanskih Hrvata pa su se i ovom prigodom mogle kušati razne pite, meza, baklave, hurmašice, klipići,…

KNJIGOVODSTVENI PROGRAM ZA TVRTKE I KNJIGOVODSTVENE SERVISE IZRADA WEB STRANICA I WEB TRGOVINA SERVIS RAČUNALA, TABLETA I MOBITELA

e-Sustavi d.o.o. LOPATINEČKA 5, 10000 ZAGREB www.e-sustavi.hr info@e-sustavi.hr

PODRUŽNICA VARAŽDIN

Blagdansko druženje u Donjem Knegincu I ova je godina u Udruzi Prsten počela tradicionalnim blagdanskim druženjem koje već sedmu godinu zaredom organizira Podružnica Varaždin, a tim su se povodom 7. siječnja u Donjem Knegincu okupili članovi iprijatelji Udruge Prsten i Podružnice Varaždin. U ime domaćina uzvanike i goste pozdravio je predsjednik Podružnice Varaždin Mario Paurević koji se u svojem govoru posebno osvrnuo na problematiku iseljavanja brojnih obitelji, napose mladih s djecom. Tom je prigodom uručio priznanja za doprinos u radu Udruge Prsten Stjepanu Stjepiću i Slavku Pavloviću. Na blagdanskom druženju Podružnice Varaždin bili su i predsjednik UBH Prsten Mijo Marić, glavni tajnik Udruge Marjan Biškić, član Predsjedništva

Ljeto može početi

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Ivan Marčeta, predsjednik i zamjenik predsjednika Foruma mladih Filip Biškić i Ivanko Zekić. Predsjednik Marić pohvalio je rad Podružnice Varaždin izrazivši zadovoljstvo njihovim dosadašnjim aktivnostima i rezultatima te zaključio kako su u skladu s postignutim”dostigli punoljetnost“. Okupljenima se obratio i zamjenik načelnika Općine Gornji Kneginec Robert Đuranec poručivši da Udruga Prsten s obzirom na aktivnosti koje provodi treba više aplicirati na natječajima koje nude lokalne zajednice. U zabavnom dijelu programa nastupili su Izvorna grupa Baščovani i poznati izvođači narodne glazbe Braća Jurk te KUD Prsten iz Varaždina, kao i mladi plesači latino plesova iz Kluba Takt.

Već osam godina zaredom varaždinska podružnica Udruge bosankih Hrvata Prsten organizira druženje na otvorenom, na Haliću, za svoje članove. Postao je to neizostavni dio života i rada Podružnice, a interes ne jenjava. ”Unaprijed se traži datum druženja kako se ne propustio, a ljeto i godišnji odmor planira se poslije toga. Znak je to da je ljudima važno vidjeti se, družiti, a za organizatore dodatna motivacija,” istaknuo je predsjednik Podružnice Ivica Andrić pozdravljajući nazočne. Glavni tajnik Udruge, članice Kluba žena, članovi Foruma mladih nisu više gosti na druženju nego se osjećaju domaćima što je još jedan dokaz dobre atmosfere. Ugodan ljetni dan bio je popunjen brojnim sadržajima za sve uzraste. U nogometu su odmjerili snage ”oženjeni” protiv ”neoženjenih”, žene u igri picado, a djeca u utrci s vrećama. Iako su nagrade bile bogate, bilo je najvažnije sudjelovati. Pjesme, kola i violina nije nedostajalo ni ovaj put jer spajaju sjećanja na zavičaj s varaždinskim bregima.

59 RIJEKA

Izabrano novo vodstvo Podružnice PGŽ-a Oko sedamdeset članova Podružnice UBH Prsten Primorsko-goranske županije nazočilo je Izbornoj skupštini 3. veljače 2017. godine u dvorani Euroherca u Rijeci. Za novog predsjednika Podružnice izabran je Krunoslav Kapetanović, poznati poduzetnik u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, a za zamjenika dr. Goran Hauser, ugledni liječnik zaposlen u KBC-u Rijeka. Na početku Skupštine okupljene je pozdravio aktualni predsjednik Podružnice Jozo Stanić, a potom je iznio rezultate dvogodišnjeg rada u svojem mandatu. Bila je to prigoda da se nakon dvije godine ponovno sagledaju rezultati rada i djelovanja Podružnice PGŽ-a. U svojem je izlaganju Stanić istaknuo da je broj članova povećan za 60 fizičkih i sedam pravnih osoba te da je u protekle dvije godine prikupljeno i dodijeljeno oko sto tisuća kuna raznih donacija, ustanovama i pojedincima. Održana su dva humanitarna malonogometna turnira, na kojima je sudjelovalo dvadeset ekipa uz pokroviteljstvo župana PGŽ-a Zlatka Komadine. Također, osiguran je i opremljen prostor za potrebe Podružnice, čime su stvorene kvalitetne pretpostavke za daljnji rad. Iskazano je zadovoljstvo postignutim rezultatima, koji su evidentni u Izvješću o radu Podružnice za razdoblje od veljače 2015. do veljače 2017. godine. U ime središnjice Udruge na Izbornoj su skupštini bili član Predsjedništva Ivica Nuić i glavni tajnik Marjan Biškić. Uz nove čelnike Podružnice PGŽ-a izabran je i novi Izvršni odbor od petnaest

članova, koji uglavnom čine ugledni pojedinci u ovoj županiji porijeklom iz BiH, kao i novi sastav Nadzornog odbora. Novoizabrani predsjednik Podružnice Krunoslav Kapetanović izložio je članstvu Plan i program aktivnosti za iduće razdoblje, koji je ocijenjen ambicioznim te ga je podržala Skupština. Usvojeni su i svi ostali dokumenti sukladno statutarnim odredbama. Nakon završetka radnog dijela Skupštine članovi i gosti nastavili su druženje na prigodnom domjenku.

Četvrti humanitarni turnir riječke podružnice Prstena za Komušinu i Kondžilo

Humanost na djelu Uoči predstojećih božićnih blagdana Klub žena Podružnice UBH Prsten Primorsko-goranske županije organizirao je 30. studenog 2017. još jedno ugodno i kreativno druženje s naglaskom na humanost na djelu. ”Želimo uljepšati Božić i nadolazeće blagdane darivanjem adventskih vijenaca i ukrasa, ali i novčanih sredstava ostvarenih njihovom prodajom,” izjavila je voditeljica Kluba žena Podružnice PGŽ-a Ana Babić, te je zahvalila svim članicama Prstena koje su se odazvale u želji za pomoći potrebitima. Uz izradu prekrasnih adventskih vijenaca, koji su nastali kao rezultat rada vrijednih ruku prstenovki, ova je radionica ujedno bila još jedna prigoda za ugodno druženje članica Prstena okupljenih u Klubu žena primorsko-goranske podružnice.

Humanitarni malonogometni turnir pod nazivom ”Spomenici budućnosti“ održan je 5. i 6. kolovoza u Sportsko-rekreativnom centru Ronjgi u Viškovu pokraj Rijeke. Turnir su četvrtu godinu zaredom organizirali UBH Prsten - Podružnica Primorsko-goranske županije i Humanitarno-organizacijski odbor Komušina te Župa sv. Mateja i KUD Izvor, a svrha je prikupljanje sredstava za izgradnju nove zavjetne kapele na brdu Kondžilo, čuvenom marijanskom svetištu, kao i spomen-parka poginulim hrvatskim braniteljima Komušine i Teslića. Na turniru je sudjelovalo 16 malonogometnih ekipa, a bodrilo ih je oko 1500 gledatelja pristiglih iz cijele Hrvatske pa i šire. Kako se turnir održava ljeti, svake godine posjećuju ga i Hrvati iz Austrije, Njemačke, Švicarske i drugih europskih zemalja, a ove godine bilo ih je čak i iz Kanade. Svi zajedno družili su se i nakon utakmica, uz izvornu glazbu i domaće specijalitete, a prihod prikupljen od kotizacija te prodaje hrane i pića, kao i donacija, procjenjuje se na oko 25 tisuća kuna. Organizatori će sredstva donirati Župi Komušina.

PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Podružnica Krk - najbrojnija udruga na Krku Podružnica Krk UBH Prsten nakon svojeg utemljenja 2014. godine postala je sa 75 članova najbrojnija udruga na području otoka Krka. U lokalnoj zajednici prepoznata je po svojim humanitarnim djelatnostima, posebice za vrijeme uskrsnih i božićnih blagdana kad posjećuju socijalno ugrožene osobe. Tako je 9. prosinca 2017. organiziran božićni domjenak pod nazivom "Što su jeli naši stari", a druženju su se odazvali brojni članovi i simpatizeri Udruge Prsten. Također, Podružnica Krk tradicionalno sudjeluje na Čakavskom saboru Kornić pod nazivom "Fešta od presnaca". To je izložba autohtone delicije na kojoj su naše članice pripremile i izložile delicije s područja Bosne i Hercegovine, zasluživši priznanje organizatora. Jednom godišnje organizara se posjet Bosni i Hercegovini. Podružnica je ostvarila svoj cilj jer smo više povezani s rodnom grudom, kao i sa središnjicom Prstena u Zagrebu te s podružnicama u Rijeci i Lošinju.

Donacija Podružnice PGŽ-a Dječjem domu u Lovranu Izaslanstvo Podružnice UBH Prsten Primorsko-goranske županije uoči božićnih blagdana posjetilo je Dječji dom “Ivana Brlić Mažuranić” u Lovranu, u kojem su smještena nezbrinuta djeca i djeca s posebnim potrebama. Tom prigodom uručili su im 40 pari novih tenisica raznih veličina u vrijednosti oko šest tisuća kuna, a donaciju su osigurali članovi Podružnice PGŽ-a. Predsjednik Podružnice Jozo Stanić predstavio je voditeljima Dječjeg doma rad i aktivnosti Podružnice u sklopu Udruge Prsten, posebno se osvrnuvši na humanitarni aspekt Udruge, kao i na djelovanje Zaklade ”Prsten”. ”Ispunjeni smo zadovoljstvom ako smo barem malo uspjeli unijeti radosti i sreće u ove blagdanske dane u ovaj Dječji dom,” kazao je Stanić, a ravnateljica Suzana Mravinac zahvalila je na donaciji i posjetu. U toj ustanovi smješteno je oko trideset djevojčica i dječaka u dobi od sedam do petnaest godina. Bio je to dirljiv susret s djecom, kojima ravnateljica i odgajateljice pružaju utočište i ozračje toplog obiteljskog doma.

Podružnica Mali Lošinj Početkom adventa u prosincu članovi Podružnice angažirali su se kako bi pomogli u organizaciji programa na središnjem gradskom trgu. Dio naših članova zaposlenici su gradskog poduzeća “Lošinj usluge“ i pomogli su u organizaciji programa Udruge “Naša djeca“, koja također nastupa na adventskim svečanostima u središtu Malog Lošinja. Sjednica Upravnog odbora i većeg broja članstva podružnice, njih 42, održana je 9. prosinca te su tom prigodom svi informirani o Izvještajnoj skupštini održanoj u Zagrebu,

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

kao i o razlozima otkazivanja Svečane večeri članova i prijatelja UBH Prsten. Također, skrenuta je pozornost članstvu koje još uvijek nema valjane dokumente, da ih ishode u nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini kako bi mogli glasovati na općim izborima u BiH koji će se održati 2018. godine. Nakon službenog dijela sjednice održano je prigodno predblagdansko druženje uz violinu i šargiju te glazbu našeg kraja, kao i uz bosansko-primorske gastronomske delicije.

61 SVETA NEDELJA

Bosanska kuhinja u Svetoj Nedelji Očuvanje tradicije jedna je od ključnih vrijednosti koje povezuju članove UBH Prsten, a promicanje i zaštita tradicije istaknuta je i kao prva zadaća u viziji Udruge. Na tom tragu djeluju i sve sastavnice Prstena te se često organiziraju razna druženja upravo s tom svrhom. Tako je nedavno u organizaciji Ogranka Sveta Nedelja organizirano druženje članova i prijatelja Udruge Prsten uz Igru prstena, a potom i uz demonstraciju pravljenja pite - kraljice bosanske kuhinje. Tim povodom 23. ožujka 2017. u Društvenom domu u Kerestincu pokraj Svete Nedelje okupili su se brojni članovi i prijatelji Prstena, koje je kao domaćin pozdravio predsjednik Ogranka Pavo Ćorluka. Zahvalio je svima na odazivu te napose članicama koje su donijele gotove pite, kao i onima koje su pokazale kako se pravi i razvija pita. Posebno je zahvalio tajniku Udruge Marjanu Biškiću na potpori u radu. Biškić je istaknuo da je Sveta Nedelja najmlađi ogranak Udruge, čime se pokazalo kako ima još prostora za širenje Prstena. ”U ovih 11 godina postojanja, zahvaljujući pojedincima i brojnom članstvu Udruge, Prsten nikada nije uzimao nego samo davao,” zaključio je, dodajući da će s brojnim humanitarnim i drugim aktivnostima nastaviti i ubuduće. I ovom je prigodom istaknuo važnost potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini kako bi ostali ”svoji na svome“, u suživotu sa svima, ali i u jednakopravnosti s ostalim dvama narodima u BiH. Predsjednica Kluba žena Gordana Jelavić istaknula je važnost njegovanja tradicijskih običaja krajeva iz kojih dolaze članice i članovi Prstena te je u tom pogledu najavila i nove aktivnosti Kluba, a potpredsjednica Ogranka Vera Rede, koja je zajedno s Ćorlukom i organizirala ovo druženje, pozvala je na kušanje pita, što su svi okupljeni zdušno prihvatili te prešli s riječi na jelo, kako je komentirao netko od okupljenih, dok je nekoliko vrijednih članica Prstena prešlo s riječi na djelo kako bi pokazale kako se razvija, razvlači i puni pita. Posebne gošće večeri bile su vrijedne članice Udruge Kragulj iz Svete Nedelje. Sve su pite pitice, samo je burek pitac - čuvena je bosanska izreka i stoga ne čudi što se ljudi iz Bosne bune kad nepoznavatelji ondašnje kuhinje, iako ljubitelji pita, nazivaju razne pite burekom: burek sa sirom, burek s krumpirom, burek s jabukama... A nedavno je u jednoj pekarnici ”osvanuo“ i burek s pizzom! Elem, burek je burek, dakle s mesom, a pite su pite, sa svim i svačim. I dok će većina žena iz BiH reći kako je ”skuvati“ pitu najlakše, za one koji je ne znaju napraviti to se čini pravim umijećem. Stoga je ova mala škola spravljanja pite bila pun pogodak. Te večeri u Kerestincu, zahvaljujući vrijednim prstenovkama, mogla se kušati krumpiruša, sirnica, zeljanica i još poneka zanimljiva kombinacija pite, a vidjeli smo i kako one nastaju, uz vješte ruke iskusnih, ali i mladih kuharica. Kako se pravi pita pokazale su nam Marija Pavlić, Julijana Božić i Mare Brekalo, a asistirala je i mlada Martina. Bio je to pravi užitak za sva čula - od samog pogleda na pite do mirisa koji je neodoljivo mamio na kušanje. Uz razgovor, šalu i smijeh, kao što i priliči u takvim prigodama, nastavljeno je druženje do kasnih sati, a domaćini su pozvali sve da se i ubuduće odazivaju na događaje koje će priređivati, najavivši i preduskršnje ukrašavanje pisanica.

Tradicijsko ukrašavanje pisanica Uoči uskršnjih blagdana u Ogranku Sveta Nedelja priređeno je druženje članova i prijatelja Udruge Prsten uz ukrašavanje pisanica, i to po starim običajima, onima iz BiH i ovdašnjima. U Društvenom domu u Kerestincu pokraj Svete Nedelje 6. travnja okupilo se petnaestak žena, među kojima su bile članice Ogranka i predstavnice Kluba žena iz Zagreba te članice Udruge Kragulj iz Svete Nedelje, a i ovom prigodom pridružio im se i glavnik tajnik Udruge Marjan Biškić, koji je ponovno pohvalio aktivnosti Ogranka Sveta Nedelja. Predsjednik Ogranka Pavo Ćorluka osigurao je mnoštvo jaja za ukrašavanje, a njegova zamjenica Vera Rede okupila je vrijedne žene u čijim su se vještim rukama jaja pretvarala u prekrasne pisanice. Neke su nastale šaranjem voskom - vosak se stavlja u ručno izrađenu spravicu i topi na plamenu svijeće te se potom otopljenim voskom ukrašava jaje, nakon čega se jaja kuhaju u boji pri čemu se vosak otopi, a mjesta koja su bila pokrivena voskom ostanu neobojena. Posebno je zanimljiva tehnika grecanje već obojenih jaja, uglavnom prirodnim bojama - u ljusci luka, cikle ili koprive. Na tako obojenom jajetu skalpelom ili drugim oštrim predmetom skida se boja i tako iscrtavaju različiti crteži. Osim općenitih slika poput ptica i cvijeća, najviše pisanica ukrašeno je tradicijskim simbolima koje su Hrvatice katolkinje za vrijeme turske opsade u Bosni i Hercegovini tetovirale na tijelu kako bi se znalo kojoj vjeri i kojem narodu pripadaju. I dok je nekima ukrašavanje pisanica išlo od ruke kao i spravljanje pita te su nastajala prava mala umjetnička djela, neki su se malo pomučili, no i ponešto naučili, a svi su se zajedno i ovaj put dobro zabavili i ugodno družili, što je također već običaj pa i tradicija u Prstenu.

OGRANAK SVETA NEDELJA

Udruga Prsten odala počast žrtvama Vukovara Na inicijativu Ogranka UBH Prsten Sveta Nedelja, i u njihovoj izvrsnoj organizaciji, predstavnici Udruge povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. organizirano su 18. studenog posjetili Vukovar, gdje su sudjelovali u komemorativnom programu i Koloni sjećanja. Autobus s pedesetak članova i prijatelja Udruge krenuo je u ranim jutarnjim satima od Kerestinca preko Zagreba do Vukovara, u koji je tog dana hodočastilo više od 60 tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa i šire, kako bi se poklonili žrtvama velikosrpske agresije na taj pitomi slavonsko-srijemski grad. “Vukovar - mjesto posebnog pijeteta” geslo je ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., a tim povodom u Gradu Heroju okupili su se i najviši državni dužnosnici - predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OSRH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. “Danas se trebamo pokloniti žrtvi Vukovara, ali prije svega osigurati budućnost Vukovara, da Vukovar ostane ovdje i da ljudi ostanu u Vukovaru,” poručila je Predsjednica Republike. Osvrćući se na suradnju Hrvatske sa susjednom Srbijom, istaknula je kako je Deklaracija o suradnji dviju država potpisana u dobroj vjeri te kako ima i malih pomaka, no kako je još uvijek i mnogo otvorenih pitanja, među kojima ponajprije bolno pitanje nestalih kao najveće humanitarno pitanje. ”Još će puno vode proteći Dunavom prije nego što Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države,” zaključila je Predsjednica. Predstavnici Prstena zajedno s brojnim građanima pristiglim iz svih krajeva Hrvatske i šire okupili su

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

se u dvorištu Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana u Vukovaru, otkud već tradicionalno kreće Kolona sjećanja. U krugu bolnice održan je prigodan program u kojem je nastupila Klapa “Sveti Juraj”, HRM-a, glumac Darko Milas, koji je čitao recitale i moderirao program, te kantautor Hrvoje Hegedušić. Potom je uslijedio Križni put - Kolona sjećanja predvođena stjegonošama koji su nosili zastave Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije te Grada Vukovara, kao i 204. vukovarske brigade. Kolonu sjećanja predvodili su branitelji Vukovara te članovi obitelji poginulih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja Vukovara, za njima pripadnici Oružanih snaga RH noseći brojne zastave postrojbi iz Domovinskog rata, a potom su se pridružili gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i najviši državni dužnosnici RH, izaslanstva županija i gradova, predstavnici Vojno-diplomatskog zbora u RH, Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica, te tisuće građana koji su i ove godine pohodili Vukovar kako bi odali počast žrtvama velikosrpske agresije na taj grad, a među njima i članovi Udruge Prsten. Kod središnjeg spomen-obilježja polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast žrtvama odali su i najviši državni dužnosnici te predstavnici MORH-a, MUP-a, MHB-a i OSRH, kao i Grada Vukovara i hrvatskih branitelja Vukovara, a nakon izaslanstava na tom su mjestu svijeće zapalili i predstavnici Prstena. Molitvu i misu za žrtve iz Domovinskog rata predvodio je požeški biskup mons. Antun Škvorčević. Prisjećajući se stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, kao i herojstva hrvatskih branitelja te brojnih vukovarskih žrtava, poručio je: “Pristupimo žrtvi Vukovara suzdržano i nježno, s

poštovanjem i divljenjem, zahvalno i s ljubavlju. Vukovarska žrtva zavrijedila je da ju slavimo.”Posebno je naglasio važnost otklanjanja svih oblika mržnje, zaključivši kako je nužno i povijest očistiti od svake mržnje, kako bismo mogli iz nje učiti. Također, izrazio je nadu da će Katolička i Pravoslavna crkva u Hrvatskoj uz pomoć Isusa Krista razoriti zlo i podjele te je pozvao katoličke i pravoslavne vjernike, kao i sve građane pa i političare, na promicanje međusobnog povjerenja, poštovanja, plemenitosti i dobrote, kao i na oprost. Nakon mise prstenovci su organizirano krenuli put Zagreba, noseći sa sobom pregršt dojmova. Osim u Vukovaru, povodom Dana sjećanja počast vukovarskim žrtvama iz Domovinskog rata članovi i prijatelji Udruge Prsten odali su i u Kerestincu, gdje je dan prije, 17. studenog, u crkvi Uzvišenja Svetog Križa služena misa za hrvatske branitelje Vukovara. Misu je predvodio župni vikar na Plehanu i prvi poslijeratni gvardijan fra Ivan Ćurić, koji je i ovom prigodom dao potporu svojim Posavljacima. Također, u organizaciji Ogranka Sveta Nedjelja te je večeri organizirana i projekcija dokumentarnog filma ”Slike iz života ratnika“redatelja Silvija Mirošničenka o ratnom putu vukovarskog branitelja Ivana Anđelića - Doktora. Tim povodom u Društvenom domu Mala Gorica okupili su se članovi i prijatelji Udruge, a projekciji je nazočio i glavni akter filma, kao i njegov suborac Pero Perić. Na početku projekcije okupljene je pozdravio predsjednik svetonedeljskog ogranka Pavo Ćorluka te je ukratko predstavio Udrugu, a prikazan je i film o Prstenu snimljen povodom desete obljetnice. Nakon projekcije okupljenima su se obratili Anđelić i Perić, hrvatski branitelji bosanskohercegovačkih korijena, koji su svojim svjedočanstvima, kako u filmu tako i tijekom razgovora, potaknuli golemo zanimanje pa i divljenje nazočnih. Na kraju im je u ime Prstena zahvalio Pavo Ćorluka, uručivši im prigodne darove. Na svim događanjima u organizaciji Udruge Prsten povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara - posjet Udruzi ”Vukovarske majke“ u Zagrebu i Gradu Vukovaru na Dan sjećanja te misi u Kerestincu i projekciji filma u Maloj Gorici - nazočio je glavni tajnik Udruge Marjan Biškić, pružajući ne samo organizacijsku nego i moralnu potporu inicijatorima događanja, Klubu žena i Ogranku Sveta Nedelja.

Na Adventu s Ogrankom Sveta Nedelja Paljenje četvrte adventske svijeće ispred župne crkve Blaženog Alojzija Stepinca u Bestovju pokraj Samobora 17. prosinca 2016. okupilo je brojne mještane te župe, a u organizaciji su sudjelovali i članovi Ogranka UBH Prsten Sveta Nedelja. Molitvu je predvodio župni vikar, vlč. mr. Borna Puškarić, a okupljenima se obratio i župnik, vlč. Božidar Cindori, koji je posebno zahvalio članovima Prstena što su upotpunili taj događaj posebnim ugođajem. Naime, članovi svetonedeljskog ogranka dijelili su okupljenima pečene kobasicei kuhanu rakiju koju su pripremali na starom šporetu. S njima je bio i predsjednik Ogranka Pavo Ćorluka te njegova za-

mjenica Vera Rede, koja je za tu prigodu napravila domaći kruh kakav se za Božić priprema u nekim krajevima Bosne. Na području Župe Blaženog Alojzija Stepinca, koja okuplja vjernike s područja Bestovja i Novaka te Rakitja, žive i brojni Hrvati doseljeni iz Bosne i Hercegovine te je stoga potkraj lipnja 2016. utemeljen Ogranak Sveta Nedelja UBH Prsten. U proteklih godinu i pol dana od početka rada bili su iznimno aktivni, što se vidi i po brojim aktivnostima koje su inicirali i organizirali, a i ovu 2017. godinu završavaju sudjelovanjem na Adventu gdje će ponovno predstaviti Prsten, i to uz svjetlo četvrte adventske svijeće.

Koncert klasične glazbe u Svetoj Nedelji Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji u suradnji s Ogrankom UBH Prsten Sveta Nedelja organizirao je 21. travnja koncert klasične glazbe pod nazivom ”Musique de chambre à deux“. U prepunoj župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca nastupili su glazbenici Carolina Blašković na violini i Ermin Tkalec na glasoviru. ”Večerašnjim koncertom na kojem će nastupiti vrhunski mladi glazbenici nastavljamo tradiciju održavanja koncerata klasične glazbe u našem gradu. Iznimno nam je drago što naši umjetnici dolaze direktno iz Londona gdje se usavršavaju na prestižnoj glazbenoj akademiji ‘Royal College of Music’, a za svoj su koncertni program odabrali neka od najzahtjevnijih djela koja su vrhunac komornog muziciranja dua violine i glasovira,” kazao je tom prigodom predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ivica Kapuđija te istaknuo: ”Posebno nam je zadovoljstvo što nam se u organizaciji i realizaciji ovog koncerta pridružila Udruga Prsten - Ogranak Sveta Nedelja, uz čiju smo pomoć uspjeli ostvariti gostovanje uspješnih mladih umjetnika u našem gradu.“ U ime Udruge zadovoljstvo ostvarenom suradnjom izrazio je i predsjednik Ogranka Pavo Ćorluka, koji je također nazočio koncertu, kao i brojni članovi svetonedeljskog ogranka. Bio je to prvi koncert iz 4. ciklusa koncerata klasične glazbe po svetonedeljskim crkvama i kapelicama, a ovom su prigodom violinistica Carolina Blašković i pijanist Ermin Tkalec izveli program s djelima Ludwiga van Beethovena i norveškog skladatelja Edwarda Griega. Projekt koncerata po svetonedeljskim crkvama i kapelicama pokrenut je 2014. godine, a glavni programski ciljevi tog ciklusa koncerata klasične glazbe jest potreba ostvarivanja projekata koji promoviraju mlade glazbenike i stvaraju platformu za suradnju s njihovim renomiranim kolegama, uz očuvanje bogate hrvatske glazbene baštine koju je prijekopotrebno predstaviti široj publici. Glavni pokrovitelji bili su Grad Sveta Nedelja i Turistička zajednica grada Svete Nedelje te Zagrebačka županija, a koncert je organiziran u suradnji sa župama na području Svete Nedelje.

OSVRT

Iako svjedo imo ubrzanoj klimatskoj promjeni, žurno treba poraditi na procjeni utjecaja klimatskih promjena na hrvatsku poljoprivredu, ukupno i po pojedinim regijama, ozna iti najugroženije proizvodnje, proizvode i podru ja te utvrditi agrotehni ke mjere koje najbolje podnose naglašena klimatska kolebanja, posebice temperature i vode

Piše: prof. dr. sc. Ivo GRGIĆ Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva, predsjednik Kluba znanstvenika UBH Prsten

KLIMATSKE PROMJENE I Učeni i upućeni već duži niz godina upozoravaju na klimatske promjene kojima je izložen zasad nam jedini planet na kojem se nalazimo, no to najčešće prolazi nezapaženo ili čak i gore, doživljavane su kao hir dokonih istraživača o “nečemu čega je bilo, čega ima i čega će uvijek biti“. Ili kako bismo rekli da je toga uvijek bilo “od velikog potopa naovamo“ ili “od sedam gladnih godina“ naovamo. I da to nije ništa neviđeno na Zemlji, da se ne radi niti o Božjoj kazni, niti rezanju grane na kojoj sjedimo, nego o nečem normalnom kao što se smjenjuju noć i dan ili dan i noć. I tako bijaše sve donedavno dok se nagle klimatske promjene ne učestiše, dok ne dođoše i u naše krajeve te počesmo ozbiljnije slušati, osluškivati i propitkivati je li to ipak posljedica nečega ili…

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

KLIMATSKE PROMJENE− CIKLIČNOST ILI ČOVJEČJI URADAK

E I POLJOPRIVREDA globalne temperature do kraja XXI. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja. Sporazum je stupio na snagu 4. studenog 2016. godine, nakon što ga je ratificiralo 55 zemalja koje zajednički pridonose količini od 55 posto emisije stakleničkih plinova. Profit kao zlatno tele i bogate i one koje to žele postati, potiče na neumjerenu uporabu često neobnovljivih resursa te Zemlja postaje sve više zarobljenica tzv. stakleničkih plinova. Prema novijim izvješćima, doprinos onečišćenju je različit te prednjače Kina koja je odgovorna za 20 posto i SAD za 17,9 posto globalne emisije stakleničkih plinova. Prema emisiji po glavi stanovnika, na prvom je mjestu SAD, a slijede Australija, Kanada, Nizozemska i Japan. Prema spomenutom Pariškom sporazumu, SAD se bio obvezao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto do 2025. godine u odnosu na razine iz 2005. godine. Međutim, od toga za sada ništa. U zadnjih 100 godina globalna temperatura zraka narasla je za oko 0,8 0C, pri čemu je čak 0,6 0C zabilježeno u zadnjih

broj 17 / prosinac 2017.

OSVRT

Poplave u Bosanskoj Posavini - 2014. godina

KLIMATSKE PROMJENE I POLJOPRIVREDA Poljoprivreda je izravno izložena vremenskim prilikama, odnosno klimatskim promjenama pri čemu je izravan utjecaj na biljnu proizvodnju te onda posredno i na stočarsku. Kod toga je posebno značajan upliv vode, pri čemu na poljoprivredu golemi utjecaj ima i manjak (suša) kao i preveliki višak (poplave) vode. Problem je tim veći što ista područja u kratkom razdoblju pogađaju obje nedaće (vidi fotografije). Osim vode, štete poljoprivredi nanose i izrazito niske odnosno visoke temperature zraka. Pri niskim temperaturama dolazi do pojave mraza koji posebno ugrožava voćarsku proizvodnju, ali i visoka temperatura uzrokuje opadanje cvjetnih zametaka. Općenito, visoke, ali i niske temperature u osjetljivim razdobljima za biljke izazivaju toplinski stres. No, ne smije se zaboraviti ni

U zadnjih 100 godina globalna temperatura zraka narasla je za oko 0,8 0C, pri čemu je čak 0,6 0C ubilježeno u zadnjih 70 godina. U istom razdoblju razina mora porasla je za oko 17 cm. Prognoze do kraja stoljeća predviđaju rast globalne temperature između 1,5 i 4,5 stupnja te razine mora od 29 do čak 82 centimetra pogodovanje visokih temperatura razvitku štetnih nametnika, što traži dodatne troškove ili umanjuje urod. Osim vode i temperature zraka, poljoprivreda je izložena i utjecaju snježnih oborina, jakim vjetrovima te tuči. Stradaju ne samo usjevi i nasadi, nego i proizvodne nastambe kao što su staklenici, plastenici, staje i drugo. Postojeća klimatska varijabilnost već je značajno ugrozila hrvatsku poljoprivredu. Donedavno je suša bila najveći pojedinačni uzrok šteta koje hrvatskoj poljoprivredi nanosi varijabilnost klime. No, u zadnjih nekoliko godina, točnije od 2013. do 2016. godine, hrvatskoj su poljoprivredi najviše štete nanijele poplave. PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Suše u Bosanskoj Posavini - 2017. godina

Vrsta nepogode

HRK u mil.

Poplava

1.278

41,8

Mraz

1.009

33,0

Oborine

565

18,5

Tuča

118

3,9

Suša

1,7

Ostalo

1,1

Ukupno

3.055

100,0

Isplaćeno za izravne potpore

7.110

Štete kao % izravnih potpora

43,0

Elementarnim nepogodama posebno su pogođeni manji proizvođači koji nisu u mogućnosti osigurati svoje proizvodnje, a iza njih se najčešće ne pojavljuju ni novčarske institucije koje bi im povoljnim kreditima pomogle za novi proizvodni ciklus. Općenito, u Hrvatskoj je velik problem procjena šteta te se smatra da su one za oko 20 % veće od države priznatih, a u prosjeku se isplati samo oko 10 % priznatih šteta (A Climate for Change : Climate change and its impacts on society and economy in Croatia: Human Development Report – Croatia 2008, United Nations Development programme in Croatia – Agriculture - Znaor). Primjerice, u pojedinim godinama vrijednost prijavljenih šteta bila je za četvrtinu veća od prosječnih godišnjih izravnih potpora u ratarstvu te su sav novac koji je država u tom razdoblju uložila u ratarsku proizvodnju, “pojele” vremenske (ne)prilike.

PRILAGODBA POLJOPRIVREDE KLIMATSKIM PROMJENAMA Europska unija potiče članice na barem smanjenje šteta od klimatskih promjena. U tekućem programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, koju i Hrvatska provodi do kraja 2020. godine, dva najznačajnija programa u okviru

67 kojih postoje mjere prilagodbe na klimatske promjene u sektoru poljoprivrede jesu: 1. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj koji je predvidio do kraja 2020. povećanje navodnjavanih obradivih površina s 0,8 % na 6 % (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske, 2005). 2. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. kroz tri mjere omogućuje potpore za ulaganja ili primjenu određenih agrotehnoloških mjera koje pridonose obnovi oštećene poljoprivredne proizvodnje (Mjera 10: Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11: Ekološki uzgoj i Mjera a: Ulaganja u fizičku imovinu, a više u http://www.mps.hr/ipard/ UserDocsImages/Postpristupno razdoblje EAFRD/PRR 2014-2020 finalna inačica HR/PRR RH 2014-2020_v1.4_finalna inačica.pdf). Iako će se s ovim ili sličnim mjerama nastaviti i u sljedećem razdoblju, očito je da one nisu dostatne za očekivane klimatske izazove. U slučaju ne poduzimanja mjera prilagodbe na klimatske promjene, može se očekivati da će doći do pada prinosa poljoprivrednih kultura. Smanjit će se obujam poljoprivredne proizvodnje i povećati uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što će voditi većoj

Posljedice klimatskih promjena nisu omeđene administrativnim granicama te je prijekopotrebna međudržavna suradnja, čemu smo svjedočili kod poplava prije nekoliko godina, a primjer su i ovogodišnji požari prehrambenoj ovisnosti Hrvatske te će se smanjiti sigurnost opskrbe hranom. Ovo će posebno pogoditi ratarsku, zatim voćarsku, vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju. Smanjenje poljoprivredne proizvodnje imat će posljedice i na industriju prehrambenih proizvoda. Ona će se morati sve više orijentirati na uvoz jer će joj domaća poljoprivreda isporučivati manje sirovina, a u ekstremno sušnim i toplim godinama može i sasvim ostaviti bez sirovina. Smanjenje količine oborina u vegetacijskom razdoblju i povećanje temperature zraka zahtijevat će više vode za navodnjavanje. No, zbog smanjenja izdašnosti raspoloživih izvorišta vode u vegetacijskom razdoblju te potreba kućanstava, turizma i industrije, poljoprivrednici će sve teže dolaziti do vode za navodnjavanje, a takva situacija može voditi socijalnim, pa i političkim napetostima. Sve dulja sušna razdoblja jasan su signal, prije svega voćarima i maslinarima te vinogradarima, da počnu s provedbom mjera prilagodbe na klimatske promjene. Klimatske promjene utjecat će i na dužinu vegetacijskih ciklusa. Prema predviđanjima nekih hrvatskih znanstvenika, do kraja stoljeća moguća je ranija berba kukuruza do mjesec i pol dana, uz pad prinosa zrna do 25 % u odnosu na sadašnje klimatske uvjete. Dakako, ako bi se zadržale jednake agrotehničke mjere i hibridi

kukuruza kao što su danas (Vučetić, V: Modeliranje utjecaja klimatskih promjena na prinose kukuruza u Hrvatskoj, disertacija, PMF Zagreb, 2011.). Predviđanja su da će do 2050. godine zbog klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj biti smanjen za 3–8 % (isto). Samo na kukuruzu štete uzrokovane globalnim zatopljenjem mogle bi iznositi i do 116 milijuna kuna u 2050. godini, odnosno 305 milijuna kuna u 2100. godini (A Climate for Change: Climate change and its impacts on society and economy in Croatia: Human Development Report – Croatia 2008, United Nations Development programme in Croatia). Očekuje se da će primjena određenih mjera prilagodbe na klimatske promjene u poljoprivredi utjecati i na neke druge sektore, ponajprije na upravljanje vodnim resursima, kao i obrnuto. Navodnjavanje i regulacija odvodnje površinskih i visokih podzemnih voda s poljoprivrednih zemljišta spadaju među važnije mjere prilagodbe na klimatske promjene u poljoprivredi u Hrvatskoj. Mjere vezane uz navodnjavanje i odvodnju, sektor poljoprivrede morati će uskladiti sa sektorom upravljanja vodama. No, budući da navodnjavanje i izgradnja sustava odvodnje mogu biti ugroza nekim prirodnim staništima, a posebice šumama, sektor poljoprivrede trebati će ući u otvoreni dijalog sa sektorom zaštite prirode i okoliša te sektorom šumarstva. Primjerice, i dalje je otvoreno pitanje hoće li kanal Dunav-Sava, koji se uvelike gradi radi navodnjavanja poljoprivrednih površina, smanjiti razinu podzemne vode u Slavoniji te neće li ovaj projekt isušiti šume i zaslaniti poljoprivredno tlo. Otvoreno je pitanje i kako će taj kanal utjecati na vodni režim bazena Spačva–Bosut. Riječ je o iznimno važnom retencijskom području koji brani značajan dio Hrvatske (ali i Beograd) od poplava (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske, 2005) . Vrlo važna bit će i suradnja između sektora poljoprivrede i meteorologije, a poznavanje agroklimatskih prilika u Hrvatskoj bit će ključno za budući razvoj poljoprivrede. Potrebno je i istaknuti da posljedice klimatskih promjena nisu omeđene administrativnim granicama te je prijekopotrebna međudržavna suradnja, čemu smo svjedočili kod poplava prije nekoliko godina, a primjer su i ovogodišnji požari.

ČEKATI ILI PREVENIRATI? Iako svjedočimo ubrzanoj klimatskoj promjeni, žurno treba poraditi na: - procjeni utjecaja klimatskih promjena na hrvatsku poljoprivredu ukupno i po pojedinim regijama - mapirati najugroženije proizvodnje, proizvode i područja - utvrditi agrotehničke mjere (obrada, način držanja stoke, odabir sorti i pasmina, navodnjavanje, gnojidba i dr.) koje najbolje podnose naglašena klimatska kolebanja posebice temperature i vode. I što god odlučili, čekali što će se dogoditi ili pokušavali umanjiti štete, pred nama je vrijeme neizvjesnosti. Bilo koji modeli predviđanja onoliko su solidni koliko su solidni podaci i veze između korištenih varijabli. A koliko su svi modeli vjerodostojni, to zna samo Bog, i u konačnici sve će to spoznati oni koji to dožive ili prežive. A često smo za sve sami krivi! broj 17 / prosinac 2017.

PREDSTAVLJAMO

ZEMLJOPISNO−POVIJESNE CRTICE Livanjsko polje pruža se pravcem sjevero-istok-jugozapad uz planinski lanac Dinare. Prostorno to je najveće krško polje u Europi, s više od 400 četvornih kilometara. Dugo je 65 kilometara, s prosječnom nadmorskom vi-

LIVNO Pogled na Livanjsko polje

Ružica BARIŠIĆ, foto Ivo DOLIĆ

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Iako je od poznatih predratnih livanjskih brendova ostalo jako malo ili nimalo, a demografske prilike poražavaju e i livanjske ulice poprili no opustjele, najnoviji statisti ki podaci pokazuju da se na ovim prostorima i dalje živi i radi

UNATOČ SVIM NEDAĆAMA I USPRKOS SVIM NEVOLJAMA

Divlji konji s Kruga

OPĆINA LIVNO U BROJKAMA Iako je od poznatih predratnih livanjskih brendova (tekstilne i drvoprerađivačke industrije, trgovačkog društva, Livanjskog poljoprivrednog dobra, putničkog i teretnog transporta...) ostalo vrlo malo ili nimalo, a demografske prilike poražavajuće i livanjske ulice poprilično opustjele, najnoviji statistički podaci pokazuju da se na ovim prostorima i dalje živi i radi. Općina Livno prostire se na 994 četvornih kilometara i prema statističkim podacima danas u njoj živi oko 33 700 stanovnika. Većinu stanovništva čine Hrvati s više od 85 %, Bošnjaci su zastupljeni s oko 11 % i Srbi s nešto više od 1 %. Prema statističkim podacima u samom gradu Livnu živi nešto više od 9000

Duman, izvor rijeke Bistrice

PREDSTAVLJAMO

Trg kralja Tomislava u Livnu

stanovnika. Ima oko 4000 zaposlenih, a na prostoru općine zabilježeno je više od 780 poslovnih subjekata.

LIVNO − GOSPODARSKO I KULTURNO SJEDIŠTE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Kad je u pitanju gospodarstvo, u Livnu i okolici je aktivna proizvodna i uslužna djelatnost. Iako sa žalom možemo konstatirati da je prva (proizvodna) lošije razvijena, no ne može se zanemariti. Livno je oduvijek bio stočarski kraj, ratarstvo je uvijek bilo lošije razvijeno zbog nepovoljne klime. Povrtlarstvo je također slabo razvijeno, uglavnom se povrće uzgaja za osobne potrebe. Danas je to pogotovo izraženo. Rijetke su mlade obitelji zasnovane na ognjištima rodne grude kojima je uzgoj ratarskih kultura primarna djelatnost. Iako su takvi danas u manjini, zadnjih je godina zabilježen blagi porast obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Značajniji doprinos proizvodnoj djelatnosti daje prehrambena industrija proizvodnje i prerade mesa obiteljske tvrtke Pavić d.o.o.,

Livanjski je kraj, kao uostalom i ostale dijelove zemlje, ponovno zahvatila ekonomska migracija. Netom poslije Domovinskog rata putovi su vodili u Republiku Hrvatsku. Danas je situacija znatno drugačija. Odlaze mladi ljudi i cijele obitelji mahom u Njemačku, Irsku, Englesku, Švedsku... Livno ponovno proživljava katarzu

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Zbog bogate prirode, velikog broja sunčanih dana i nerazvijene industrije livanjski je zrak čist, a kraj obiluje zelenilom i velikim pašnjacima, što je zadnjih nekoliko godina pogodovalo blagom porastu pčelarstva. Livanjski su pčelari ostvarili zapažene rezultate i sa sajmova donijeli kući vrijedna priznanja, a odvažniji među njima bave se preradom voska te proizvodnjom ljekovitih i kozmetičkih preparata

koja je u zadnje vrijeme postala prepoznatljiva na prostoru BiH pa i šire. Livanjsko ime u svijet pronio je čuveni livanjski sir. Poznatoj livanjskoj mljekari, koja je u zadnjih godina češće mijenjala vlasnike, pridružila su se tri jednako respektabilna proizvođača sira - Mljekara Puđa, Orman i Suša, pa se tradicionalna i kvalitetna proizvodnja livanjskog sira nastavlja i danas. Proizvodnjom sira u livanjskim se ruralnim krajevima bave i manje poznati uzgajivači stoke jednako uspješno kao i navedene mljekare. Zbog bogate prirode, velikog broja sunčanih dana i nerazvijene industrije livanjski je zrak čist, a kraj obiluje zelenilom i velikim pašnjacima, što je zadnjih nekoliko godina pogodovalo blagom porastu pčelarstva. Livanjski su pčelari ostvarili zapažene rezultate i sa sajmova donijeli kući vrijedna priznanja, a odvažniji među njima bave se preradom voska te proizvodnjom ljekovitih i kozmetičkih preparata. Šume su bogate divljači, što pogoduje razvoju lovnog turizma,

a bistre i čiste rijeke (Bistrica, Žabljak i Struba – nažalost, sve tri kratka toka) te najveće umjetno jezero u Europi, Buško jezero, i njegova pomoćna jezera Mandek i Lipa obiluju pastrvom, somom i šaranom. Osim sportskog ribolova, na Buškom se jezeru povremeno održavaju i regate. Brojne planine koje okružuju Livanjsko polje pogodovale su razvoju planinarskog, ali i rekreativnog turizma. Danas u Livnu djeluju dva planinarska društva - Cincar i Kamešnica. Istoimene planine omiljene su destinacije planinara iz svih krajeva regije, pa društva redovito organiziraju izlete na njihove vrhove. Također, Livnjaci su ponosni na svoj Aeroklub Livno. Sportski aerodrom s hangarima nalazi se na lokalitetu Brda, a ima pistu dugu 800 metara. U središtu grada nalazi se spomenik kralju Tomislavu koji je izgrađen 1926. godine. U starom dijelu grada nalazi se nekoliko potkupolnih džamija, koje su svjedoci turskih osvajanja (Gavica, Balaguša, Lala-pašina džamija...). Livno ima aktivnu srpsku pravoslavnu crkvu Uspenija Presveta Bogorodice, a nedaleko od središta nalazi se i livanjska župna crkva Svih svetih. Kulturno i duhovno središte livanjskog kraja je na Gorici, a čine ga Franjevački samostan i crkva zajedno s Franjevačkim muzejom i galerijom Gorica – Livno. U Livnu djeluju dvije osnovne i tri srednje škole, od kojih po jedna nose imena hrvatskih pjesnika Ivana Gorana Kovačića, koji je boravio u Livnu, i Silvija Strahimira Kranjčevića, koji je službovao u Livnu. Od 1895. u Livnu djeluje Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Dinara“, koje u svojem sastavu ima limenu glazbu, mažoretkinje, kazališnu scenu Cleuna i uspješan Harmonikaški orkestar. U Livnu se nalazi i Županijska bolnica fra Mihovil Sučić, u čijem je sklopu Dom zdravlja Livno. Livno je grad plavog neba, velikih i slavnih ljudi.* Livno je grad likovnih umjetnika koji su ga, nadahnuti njegovom ljepotom, ovjekovječili. Tu je rođen naš veliki slikar Gabriel Jukrić i još barem tridesetak akademski obrazovanih likovnih umjetnika i više desetaka amatera. Grad je to glazbenika, pjesnika i književnika. Grad je to livanjskih franjevaca, koji su pisanom riječju ostavili traga za buduće naraštaje i

* Iz objektivnih razloga ovdje nismo u mogućnosti pobrojiti sve znamenite i zaslužne Livnjake, no one najzaslužnije ipak moramo navesti. Uz Jurkića moramo navesti slikare Ivu i Luku Šeremet koji su suosnivači Umjetničke galerije BiH, Vladu Marjanovića, Ivicu Šišku, Ivicu Propadala, Vatroslava Kuliša... Što se tiče spisateljske djelatnosti veliki udio od ukupnog broja pisaca, a ima ih puno, pripada livanjskim franjevcima koji su iznjedrili više doktora znanosti i sveučilišnih profesora kao što je fra Vjenceslav Mijo Batinić koji je predavao matematiku i fiziku na prestižnom američkom koledžu, fra Eugen Matić i dr. fra Mihovil Sučić je prvi livanjski diplomirani kirurg. Diplomirao je u Padovi sredinom XIX. st. Livanjskog podrijetla su pjesnikinje Bisera Alikadić i Marija Kujundžić, pjesnici Rapko Orman i Jovan Sundečić, književnik i publicist Vinko Brešić, pisac Stipo Manđeralo i mnogi dr. Velik doprinos u glazbi dala je livanjska obitelj Džaja, Mišo Bartulica, a izvrsne rezultate tijekom ove godine postigao je mladi gitarist Ivan Šušnjar. Livanjskog podrijetla su i nogometaši Niko i Robert Kovač, Davor Šuker, trenutačni selektor hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, rukometaš Zvonimir Bilić, mladi atletičar Filip Mihaljević, biciklisti Ivan Deronja i Antonio Barać. Svoje livanjske korijene naglašava i mladi, planetarno poznati poduzetnik Mate Rimac vlasnik tvrtke Rimac Automobili. Sve one koji nisu poimence navedeni, a dali su svekoliki doprinos u bilo kojoj djelatnosti, molimo za razumijevanje.

Stari most na Dumanu

Brojne planine koje okružuju Livanjsko polje pogodovale su razvoju planinarskog, ali i rekreativnog turizma. Danas u Livnu djeluju dva planinarska društva - Cincar i Kamešnica. Istoimene planine omiljene su destinacije planinara iz svih krajeva regije, pa društva redovito organiziraju izlete na njihove vrhove

Livno noću

Livno je grad plavog neba, velikih i slavnih ljudi. Grad je i likovnih umjetnika koji su ga, nadahnuti njegovom ljepotom, ovjekovječili. Grad je to glazbenika, pjesnika i književnika. Grad je to livanjskih franjevaca, koji su pisanom riječju ostavili traga za buduće naraštaje i koji su zorno čuvali i sačuvali baštinu svojeg naroda broj 17 / prosinac 2017.

PREDSTAVLJAMO

koji su zorno čuvali i sačuvali baštinu svojeg naroda. U Livnu su ponikli brojni poduzetnici i gospodarstvenici, čije tvrtke uspješno posluju u Livnu, Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji te u Americi i dalekoj Australiji. Grad je to velikih i vrhunskih atletičara, biciklista, nogometaša i rukometaša. Livno je po mnogočemu posebno i poznato, a tomu su zadnjih desetak godina pridonijela i krda divljih konja s Kruga, koji su postali prepoznatljiv livanjski brend. U zadnje vrijeme posvećena im je velika pozornost, snimljeno je nekoliko televizijskih reportaža o njima, a u potragu za divljim konjima dolaze profesionalni fotografi i amateri te sve više i više stranih i domaćih turista. Turistima su na raspolaganju hotelski smještaji u gradu (Dinara, Park, B&M Zabrišće) i motelski na periferiji (GMB Vujeva, Bacchus, Panorama /Pavić). Neki od njih uz smještajne kapacitete na jelovnicima imaju i domaće specijalitete, što je izvrsna turistička promocija zavičaja. Dnevno-aktualna zbivanja livanjskog kraja prate dvije lokalne radiopostaje Radio Livno i Radio Studio N, te portali Livno Online, Relax Livno i LivNovine. Livanjski je kraj, kao uostalom i ostale dijelove zemlje, ponovno zahvatila ekonomska migracija. Netom poslije Domovinskog rata putovi su vodili u Republiku Hrvatsku. Danas je situacija znatno drugačija. Odlaze mladi ljudi i cijele obitelji mahom u

Panorama Livna

愀瘀甀Ⰰ 欀稀甀愀洀匀嘀愀愁渀攀℀ 攀樀瀀猀甀愀稀攀爀欀愀瘀愀樀攀

樀

眀眀眀⸀洀攀最愀ⴀ愀氀昀愀⸀栀爀

态椀爀漀氀椀渀愀㠀㄀娀愀最爀攀戀Ⰰ 䠀爀瘀愀琀猀欀愀吀攀氀㨀 ⬀㌀㠀㔀㤀㠀㔀㜀㄀㄀䔀ⴀ洀愀椀氀㨀椀渀昀漀䀀洀攀最愀ⴀ愀氀昀愀⸀栀爀䴀攀最愀ⴀ䄀氀昀愀猀愀洀漀瀀漀猀氀甀縁渀椀愀瀀愀爀愀琀椀

foto Z. Alajbeg

Pogled na Livno s Franjevačkim samostanom na Gorici u pozadini

Njemačku, Irsku, Englesku, Švedsku... Livno ponovno proživljava katarzu. Više je puta Livno umiralo i ni iz čega se ponovno rađalo, veće i sadržajnije. Livno još uvijek ima svoje ljude, livade i šume, sunčeve zrake nad prekrasnim poljem. Slušat će još livanjska djeca zvižduke bura i protjecanje vode njegovim rijekama, gledat će plavetnilo neba i strpljivo čekati bolja vremena. Baš k᾽o nekad šetat će punim ulicama ispunjenim kakofonijom glasova djece i odraslih, popraćenu bukom motornih vozila…

Više je puta Livno umiralo i ni iz čega se ponovno rađalo, veće i sadržajnije. Livno još uvijek ima svoje ljude, livade i šume, sunčeve zrake nad prekrasnim poljem. Slušat će još livanjska djeca zvižduke bura i protjecanje vode njegovim rijekama, gledat će plavetnilo neba i strpljivo čekati bolja vremena

Franjevački muzej i galerija Gorica - Livno sa starom školom

Etnografski postav, FMGG-Livno

Ustanova s pravom nosi naziv Franjeva ki muzej i galerija Gorica - Livno jer su livanjski franjevci vizionarski otvorili svoja vrata svekolikoj javnosti kad su osniva kim ugovorom zajedno s Op inom Livno 1996. godine osnovali muzej, nesebi no nude i brižljivo skupljano, gotovo ljubomorno uvano materijalno blago i zapadno krilo samostana

FRANJEVAČKA BAŠTINA: FRANJEVAČKI MUZEJ I GALERIJA GORICA – LIVNO

Ružica BARIŠIĆ, viša knjižničarka, Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno fotografije: Zoran ALAJBEG i FMGG-Livno

Franjevački je muzej i galerija Gorica – Livno (FMGG-Livno) danas respektabilna ustanova i kroči uz bok vodećih i znatno starijih ustanova ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na Gorici u Livnu, na magistralnom putu Livno – Kupres. Od središta grada udaljen je kojih sedamsto metara. Djeluje u dvama kompleksima i prostire se na oko 3000 četvornih metara, u kojima se nalaze izložbeni, muzejski i uredski prostori, depoi i radionice. Ustanova s pravom nosi naziv Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno jer su livanjski franjevci vizionarski otvorili svoja vrata svekolikoj javnosti kad su osnivačkim ugovorom zajedno s Općinom Livno 1996. godine osnovali muzej, nesebično nudeći brižljivo skupljano, gotovo ljubomorno čuvano materijalno blago i zapadno krilo samostana. Shvativši da su postojeći prostori nedostatni za prezentaciju svih zbirki, 2000. godine pristupilo

se gradnji novog, modernog objekta. Zahvaljujući potpori fra Jakova Kuprešanina, Vlade Republike Hrvatske, federalnih ministarstava i drugih donatora nova je zgrada dovršena i useljena 2005. godine. U muzeju je stalno zaposleno sedam djelatnika, među kojima su stručnjaci iz različitih područja muzeologije (arheolog, etnolog, povjesničar umjetnosti, bibliotekar, dokumentarist i dr.). Djelatnici se, uz osnovnu muzejsku djelatnost skupljanja, obrade i čuvanja muzejskih artefakata, bave i njihovom znanstvenom obradom. A kruna svega je pokretanje muzejskog časopisa Cleune (2014.) koji objavljuje radove s područja arheologije, etnologije, povijesti i povijesti umjetnosti, bibliografije i druge srodne teme. Sustavnim arheološkim istraživanjima u Lipi, Lištanima i Rapovinama provedeno je više kampanja tijekom kojih je pronađeno dosta vrijednih nalaza, što je pomoglo rasvjetljavanju antičke i srednjovjekovne prošlosti Livna. Muzej redovito organizira izložbe privremenopovremenog karaktera, stručne skupove i predavanja, promocije, edukativne radionice za djecu i odrasle i filmske produkcije pa posjetitelji uvijek iznova imaju razlog ponovnog posjeta Muzeju. Kako bi zadovoljio sve aspekte muzeja kao obrazovne i znanstvene ustanove, muzej sve broj 17 / prosinac 2017.

PREDSTAVLJAMO

Pogled u galeriju i stalni postav slika G. Jurkića

svoje aktivnosti prati izdavačkom djelatnošću (monografijama, katalozima i vodičima, deplijanima, i rjeđe kalendarima). FMGG-Livno je samostalno i/ili u suradnji s drugim kulturnim ustanovama realizirao brojne projekte poprativši ih prigodnim publikacijama. Muzej kao kompleksna ustanova posjeduje bogate zbirke prezentirane stalnim postavima: arheološku zbirku s lapidarijem, etnološku, sakralnu zbirku, zbirku oružja i vojne opreme i umjetničku zbirku. Dio zbirki smješten je u zapadnom dijelu Franjevačkog samostana (galerija Gabriela Jurkića, sakralna i umjetnička zbirka, knjižnica i pismohrana), a drugi je dio smješten u novoizgrađenu zgradu Muzeja (lapidarij, arheološka, numizmatička i zbirka staroga oružja), u čijem je okviru višenamjenska dvorana za povremene izložbe te predviđena konzervatorsko-restauratorska radionica. U kompleks novog Muzeja inkorporirana je zgrada iz XIX. st., nekad crkvica i škola, u kojoj je izložen etnografski postav. Svojim kvadratnim oblikom atrij FMGG-a u ljetnim je mjesecima prikladan i iznimno ugodan za organizaciju raznih kulturnih i glazbenih manifestacija. Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno ostavio je iza sebe dva plodna desetljeća kulturnog, stručnog i znanstveno-istraživačkog rada. Relativno mali kolektiv uspio se uspeti na sam vrh kulturne scene BiH. Muzej ima razgranatu suradnju sa srodnim kulturnim ustanovama u zemlji, Republici Hrvatskoj i drugim zemljama našeg okružja. Zadnjih nekoliko godina, kao uostalom i šira zajednica, FMGG protežira razvoj kulturnog turizma i suradnju s posjetiteljima, školama, vrtićima i sveučilištima te poglavito s drugim muzejsko-galerijskim ustanovama, u BiH i izvan njezinih granica. Rezultat te suradnje brojni su organizirani posjeti i razmjene izložbi (Umjetnička galerija BiH, Franjevačka galerija Široki Brijeg, Etnografski muzej Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu i dr.). Na godišnjoj razini Muzej sudjeluje u različitim manifestacijama: Dani obrane Livna, Međunarodni dan i Noć muzeja, Kulturno-vjerski dani Naša Gorica, Livanjsko kulturno ljeto, Dan Općine Livno, a 2015. godine Muzej je bio domaćin manifestacije Dani europskog naslijeđa (posvećeni nematerijalnoj kulturnoj baštini) u organizaciji Federalnog ministarstva kulture i sporta, koja se svake godine održava u drugom gradu u Bosni i Hercegovini. Franjevački samostan i crkva na Gorici zajedno s FMGG-om čine

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

Kronika fra Nikole Lašvanina, 1726., izvornik

duhovno i kulturno središte livanjskog kraja, promičući duhovne i kulturne vrijednosti prezentiranjem materijalne i nematerijalne kulturne baštine ovog kraja. Na taj način svakim danom privlače sve više posjetitelja i turista koji organizirano posjećuju muzej i crkvu.

KRATKO O POSTAVIMA U lapidariju su izloženi antički spomenici s prostora Livanjskog i Glamočkog polja od I. do IV. st., a arheološki je postav prikaz kronološkog i tematskog slijeda unutar povijesnih razdoblja. Postav je popraćen ilustrativnim prilozima. Prezentira eksponate s Livanjskog i susjednih mu polja, od prapovijesti do kraja srednjeg vijeka (kamene sjekire, nalazi iz tumula s Kupreškog polja s najstarijim i najvećim tekstilnim plaštem u Europi, rimske kamene spomenike, ulomke ranokršćanske i srednjovjekovne crkvene arhitekture, grobne priloge i dr.). Etnografskim postavom prikazana je kultura življenja i privređivanja

Muzej redovito organizira izložbe privremenopovremenog karaktera, stručne skupove i predavanja, promocije, edukativne radionice za djecu i odrasle i filmske produkcije pa posjetitelji uvijek iznova imaju razlog ponovnog posjeta Muzeju ruralnog i urbanog prostora Hercegbosanske županije u tematskim cjelinama graditeljske djelatnosti, stočarstva i zemljoradnje s raznim obrtima. Obogaćen je slikovnim prilozima i videoprezentacijama. Sakralni je postav uglavnom kratka povijest franjevačke zajednice u livanjskom kraju upotpunjena franjevačkom pisanom baštinom. Uz sakralna likovna djela starih majstora izložena su Jurkićeva sakralna djela, sakralni predmeti domaćih i stranih majstora te svečano misno ruho. Postav Starog oružja i vojne opreme kronološki i tematski prikazuje hladno i vatreno oružje po razdobljima. Izloženo je oružje orijentalne izrade, Europsko oružje XIX. i XX. st. te oružje II. sv. rata. Postav je upotpunjen slikovnim i katrografskim prilozima.

Anatomski atlas, Bruxelles, 1838., detalj

Laktancije, 1502., naslovna str. najstarije knjige u knjižnici

U umjetničkoj zbirci važno je istaknuti zbirku crteža i slika renomiranog hrvatskog i bosanskohercegovačkog slikara Gabriela Jurkića, sa stalnim postavom, i zbirku suvremene grafike koja se sastoji od Donacije iz Zbirke Biškupić i novoosnovane zbirke suvremene grafike Međunarodnog trijenala grafike Livno. Za grafičku zbirku i pokretanje Međunarodnog trijenala grafike Livno zaslužan je Božo Biškupić koji je od 2013. do danas poklonio samostanu na Gorici 536 grafika. Stalni postav numizmatičke zbirke je u pripremi, a vrijedna filatelistička zbirka čekat će bolja vremena. Kultura življenja uvjetuje stvaranje recentnih muzejskih zbirki koje su još u povojima. Predmeti se zaprimaju, sustavno se obrađuju i pohranjuju u zato predviđene prostore.

KNJIŽNICA I PISMOHRANE Knjižnicu koja je utemeljena 1853. godine franjevci su zajedno sa svim zbirkama ustupili na skrb i korištenje FMGG-u. Danas se knjižnica s čitaonicom prostire na oko 250 četvornih metara. Knjižnični je fond podijeljen u tri odjela (stara knjižnica, suvremena knjižnica i periodika) s više od 35 000 knjiga i oko 1000 naslova periodičnih publikacija. Cjelokupni knjižnični fond katalogiziran je po suvremenim knjižničnim standardima. Knjižnica se bogati franjevačkim ostavštinama, stečevinama, poklonima pojedinaca i razmjenom. U zadnja dva desetljeća uspostavljena je razmjena s mnogim muzejsko-galerijskim i znanstvenim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Stara je knjižnica najvredniji dio naše knjižnice. U njoj je upisano više od 2400 knjiga koje su tiskane od kraja XV. st. do 1850. godine. U knjižnici se čuva jedna inkunabula, a najstarija knjiga tiskana je 1502. (Laktancije, Božanskih ustanova...). Što se sadržaja tiče, riječ je o vrijednim djelima prvih kršćanskih pisaca, crkvenih naučitelja, znamenitih srednjovjekovnih povjesničara, teologa, filozofa i rimskih pjesnika. Iako prednjače knjige tiskane latinskim jezikom i latinicom u knjižnici se nalaze knjige tiskane na grčkom, hebrejskom, arapskom, mađarskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, hrvatskom (latinica i ćirilica) i mnogim drugim jezicima. Temeljem kataloga možemo reći da su zastupljene sve znanstvene discipline, preko društveno-humanističkih do prirodnih i primijenjenih. Iz ostavštine prvog livanjskog diplomiranoga kirurga fra Mihovila Sučića

Natpis popa Tjehodraga iz Lištana, XII. st., Arheološki postav

u knjižnici se čuva medicinska enciklopedija u više svezaka i Anatomski atlas (raritetni primjerak, tiskan litografijom, Bruxelles, 1838.) zajedno s njegovim kirurškim i stomatološkim priborom. Zahvaljujući Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dio najugroženijih i najvrednijih knjiga stare knjižnice obnovljen je i zaštićen u hrvatskim restauratorskim zavodima u Zagrebu i Splitu od 1997. do 2003. godine. Bogato gradivo Pismohrane Franjevačkog samostana na Gorici i FMGG sastoji se od više cjelina od kojih bismo istaknuli matične knjige livanjskih župa, koje su dobrim dijelom obnovljene u HDA i digitalizirane. Među rijetkostima nalazi se rukopis Kronike fra Nikole Lašvanina, brojne rukopisne ljekaruše bosanskih franjevaca, tu je i kopija Fojničkog grbovnika koji je svojeručno načinio fra Anđeo Kaić. Od stečevina ističu se one renomiranog livanjskog slikara Gabriela Jurkića i supruge mu Štefe Jurkić te mnogobrojni glazbeni zapisi livanjskog skladatelja Alde Kezića, koji živi i radi u Njemačkoj. Što se tiče pismohrane FMGG-a, valja istaknuti zbirku svjetlopisa s potpisima Ćirila Ćire Raiča, Ale Terzića, Zorana Alajbega i dr. Riječ je o svjetlopisima Livna, Livnjaka i livanjskog kraja od četrdesetih godina dvadesetog stoljeća te svjetlopisne dokumentacije muzejskih zbirki. Od stečevina vrijedna je zbirka staklenih ploča s pripadajućom fotografskom opremom prvog livanjskog fotoamatera Mate Kaića s početka XX. stoljeća. Zbirku čini više od 320 negativa, pozitiva i dijapozitiva na staklu, a predstavljena je široj javnosti 2015. godine izložbom pod nazivom Mato Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom.

Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno ostavio je iza sebe dva plodna desetljeća kulturnog, stručnog i znanstveno-istraživačkog rada. Relativno mali kolektiv uspio se uspeti na sam vrh kulturne scene BiH. Muzej ima razgranatu suradnju sa srodnim kulturnim ustanovama u zemlji, Republici Hrvatskoj i drugim zemljama našeg okružja

broj 17 / prosinac 2017.

KULTURA

ODRŽANA PREMIJERA FILMA

”BIJELI PUT“ U Lašvanskoj se dolini i Srednjoj Bosni preživljavalo, borilo, ginulo, umiralo od gladi, bolesti, premorenosti, a humanitarni konvoj, u zimu 1993., donio je svjetlost i nadu Hrvatima Lašvanske doline, ali i cijele Srednje Bosne… Priredila Marija TROGRLIĆ

Premijera dokumentarnog filma ”Bijeli put”, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i u organizaciji Udruge Istina – inicijativa za slobodu, toleranciju i nacionalnu afirmaciju te u suorganizaciji s UBH Prsten i Studentskim centrom Zagreb, održana je 29. travnja u kinu Europa u Zagrebu. Redatelj Zdenko Jurilj i članovi produkcijske kuće “Kadar” iz Širokog Brijega, nakon gotovo tri godine istraživanja, snimanja i mjeseci provedenih u montaži, dovršili su film o najvećem humanitarnom konvoju nakon Drugog svjetskog rata. Film u trajanju od 79 minuta realiziran je u suradnji s HRT-om i BHRT-om te ostalim koproducentima.

˝OVDJE SE UMIRALO − DA BI SE ŽIVJELO˝

”Kroz izjave brojnih svjedoka, ali i raritetnu videoarhivu, koja se prvi put prikazuje na platnu, šira javnost konačno može vidjeti što se stvarno događalo te ratne 1993. i na koji su način ljudi u Srednjoj Bosni spašeni od golog izumiranja. Film sadrži i neke poluigrane filmske scene kako bi se na temelju pisanih dokaza i izjava svjedoka, rekonstruirali događaji koje u to ratno vrijeme nije bilo moguće zabilježiti videokamerom. U Lašvanskoj se dolini i Srednjoj Bosni preživljavalo, borilo, ginulo, umiralo od gladi, bolesti, premorenosti, a humanitarni konvoj, u zimu 1993., donio je svjetlost i nadu Hrvatima Lašvanske doline, ali

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

i cijele Srednje Bosne,” stoji u najavi filma, u kojoj je također zabilježeno: ”Zajedništvo hrvatskog naroda tih se ratnih godina najbolje pokazalo u ‘Bijelom putu’ – stotine humanitaraca, medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i drugih osoba, dovezli su humanitarni konvoj pred franjevačku bolnicu u Novoj Biloj. Predvođeni pokojnim Slobodanom Langom, Androm Vlahušićem i Hermanom Vukušićem, pridonijeli su opstanku i ostanku više od 70 tisuća Hrvata koji su gotovo osam mjeseci bili pod opsadom tzv. Armije BiH. Tih osam mjeseci, Hrvati Srednje Bosne, nisu imali nijedan mogući izlaz iz te opsade niti komunikaciju s bilo kojim drugim krajevima u BiH. Tu blokadu probio je Bijeli put. Ipak, njegov prolazak kroz teritorije pod kontrolom Armije BiH bio je dopušten, međutim, dvaput je napadnut, vozač Ante Vlaić ubijen, a drugi ranjen, no, konvoj s 99 šlepera i gotovo dvije stotine članova ipak je stigao u dvorište franjevačke bolnice u Novoj Biloj i donio nadu u opstanak, i baš kako je to naš nobelovac Andrić davno i napisao: ‘Ovdje se umiralo - da bi se živjelo’.“ U filmu govore liječnici i svećenici te drugi sudionici konvoja, a o filmu su uoči premijere u Zagrebu, uz redatelja Zdenka Jurilja, govorili državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te izaslanik premijera Drago Prgomet, ujedno istaknuti član Udruge Prsten. U prepunoj dvorani kina Europa bili su i brojni drugi članovi Prstena, uz čiju je pomoć i suradnju održana zagrebačka premijera.

OPERA ”DIVA GRABOVČEVA” U LISINSKOM Priredila Marija TROGRLIĆ

U Velikoj dvorani Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski” 25. ožujka 2017. održana je premijerna izvedba u Zagrebu prve hrvatske opere u BiH “Diva Grabovčeva”. Opera je izvedena pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar--Kitarović i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, koji su nazočili premijeri te uz potporu Grada Zagreba i Udruge bosanskih hrvata Prsten. Glazbeno-scensko djelo, opera Diva Grabovčeva, istinita je priča iz povijesti hrvatskog katoličkog puka u Bosni i Hercegovini. Diva Virginija, kći Luke i Luce Grabovac iz Rame, mlada je djevojka koja je i po cijenu vlastitog života sačuvala svoju čast, vjeru i narodni identitet. Libreto opere oslonjen je na povijesni događaj, a glazba na etnoslog i glazbeni izričaj Hrvata katolika više hrvatskih naselja u Bosni i Hercegovini. Opera se izvodi u četiri čina, odnosno 14 slika. Libreto je napisao Ante Marić, glazbu skladao Dragan Filipović, a aranžman opere potpisuje Fedor Vrtačnik. Divu Grabovčevu glumi Monija Jarak, njezina oca Luku Davor Radić, a majku Lucu Anita Ljubić. Važne uloge u operi su i Manda, koju glumi Maria Škobić, Tahir-beg,

Divin kojega glumi Marijo Krnić, njegov otac Džafer-beg odnosno Josip Palameta, te Arslan-aga, kum Grabovčevih, kojega glumi Karlo Milićević. Tu su i djevojke/vile te ostale uloge u operi, a za posebno dojmljivu izvedbu zaslužni su Akademski zbor Pro musica i Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru, koje predvode zborovođe Dragan Filipović i Katja Krolo-Šarac, te Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta Mladena Tarbuka. Redateljica opere je Jasna Žarić, scenograf Toni Marić, a kostimografi Ana Ćeškić, Vedran Vidović i Ivan Barać. Opera je praizvedena 15. ožujka 2016. godine u Hrvatskom domu ”Herceg Stjepan Kosača” u Mostaru, a sadje svoju premijeru doživjela i u Zagrebu, i to u prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Uz visoke goste i uzvanike, premijeri opere u Zagrebu nazočili su i čelnici UBH Prsten – predsjednik i potpredsjednik Udruge Mijo Marić i Pavo Zubak te glavni tajnik Marjan Biškić, kao i brojni članovi Prstena kojima je Udruga osigurala ulaznice. ”Uvjereni smo da ćete pohrliti u Dvoranu Lisinski čuti i doživjeti operu koja će vas ispuniti ponosom što ste Hrvati iz zemlje u kojoj se Diva rodila, odrasla, i kao mlada djevojka dala svojem rodu i svijetu svjedočanstvo iskrene moralne i ljudske vrijednosti,” stoji u najavi opere koja je u potpunosti opravdala pa i nadmašila sva očekivanja.

broj 17 / prosinac 2017.

TRADICIJA Cilj ovog projekta je povezivanje Hrvata iz cijelog svijeta u svrhu promicanja naše zajedni ke tradicijske kulture, upoznavanje i pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, posebice u ja anju i o uvanju nacionalnog i kulturnog identiteta

U TOMISLAVGRADU ODRŽANA REVIJA TRADICIJSKE ODJEĆE Priredila Marija TROGRLIĆ

U Gradskoj sportskoj dvorani u Tomislavgradu 1. srpnja 2017. održana je Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Reviju je po četvrti put organizirala Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini “Stećak” u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.

NA REVIJI SUDJELOVALO 27 DJEVOJAKA IZ 21 ZEMLJE

Projekt je održan pod pokroviteljstvom dr. Dragana Čovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Vlade Hercegbosanske županije i Općine Tomislavgrad. Cilj je povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta u svrhu promicanja naše zajedničke tradicijske kulture, upoznavanje i pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, posebice u jačanju i očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Na reviji i natjecanju sudjelovalo je 27 djevojaka iz 21 zemlje, a za titulu najljepše natjecale su se Hrvatice iz Argentine, Australije, Austrije, Belgije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Čilea, Italije, Kosova, Mađarske, Novog Zelanda, Njemačke, Paragvaja, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Srbije, Švedske i Švicarske. Natjecateljice su se tijekom revije predstavile publici, kao i svoje nošnje, pa i zapjevale. Titulu najljepše Hrvatica u narodnoj nošnji izvan RH osvojila je Andrea Radman iz Švedske, koja je nastupila u nošnji Sisačko-moslavačke županije. Prva pratilja je Tanja Croatia Marić Langlois iz Australije u nošnji iz Lukinić Brda –Pokupskog, a druga Nina Vidović iz Njemačke u slavonskobrodskoj nošnji, dok je najfotogeničnijom djevojkom proglašena Antonija Bašić iz BiH, iz Posušja. Tako je odlučio ocjenjivački sud u čijem su sastavu bili: zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, glavni urednik Večernjeg lista u BiH Jozo Pavković, županijski ministar znanosti,

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

prosvjete, kulture i sporta Petar Galić te poduzetnici Marija Perić i Ivan Miloloža, hrvatski poduzetnik podrijetlom iz Livna koji je i član Predsjedništva UBH Prsten. U ime organizatora okupljenima su se obratili Mirjana Piskulić, v.d. ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, i Ivana Perkušić, zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Ukazale su na ljepotu hrvatske kulturne baštine, narodne nošnje i nedjeljivost našeg naroda bez obzira na to gdje živio, što potvrđuje i dolazak djevojaka na izbor. Riječi zahvale svima koji pomažu da se ova manifestacija i dalje održava u Tomislavgradu uputio je načelnik Općine Ivan Vukadin. U sklopu zabavnog dijela programa nastupio je Marko Bošnjak, mlada glazbena zvijezda iz Rame, a događaju su nazočili i pripadnici hrvatskih povijesnih postrojbi koji su boravili u Tomislavgradu povodom 25. obljetnice Brigade kralja Tomislava i Hajdučke družine Mijata Tomića. U ime Udruge Prsten na reviji je bila djelatnica Tajništva Udruge i članica Kluba žena Mirela Mrvelj.

Titulu najljepše Hrvatica u narodnoj nošnji izvan RH osvojila je Andrea Radman iz Švedske, koja je nastupila u nošnji Sisačko-moslavačke županije. Prva pratilja je Tanja Croatia Marić Langlois iz Australije u nošnji iz Lukinić Brda –Pokupskog, a druga Nina Vidović iz Njemačke u slavonskobrodskoj nošnji

Predstavnica Prstena Mirela Mrvelj s pobjednicom natjecanja Andreom Radman i europarlamentarkom Željanom Zovko

IVANI NA KUPRESU OBORILI GUINNESSOV REKORD Guinnessov rekord u okupljanju najviše osoba istog imena na jednom mjestu srušilo je čak 2325 Ivana, koji su se 30. srpnja 2017. godine okupili u Kupresu. Manifestacija je održana u organizaciji Udruge Kupreški kosci i Zavičajnog kluba “Kupres u Zagrebu“, a sudionici su pristigli iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i Hrvatske te drugih zemalja. Na obaranju svjetskog rekorda pojavilo se 2325 osoba s imenom Ivan i izvedenicama toga imena - Ivano, Ivica, Iko, Ivo, Ivek,… Manifestacija je nazvana “Vratio se Ivan s 1000 momaka” prema pjesmi Marka Perkovića Thompsona, koji je bio jedan od izvođača u kulturno-zabavnom programu. Na početku manifestacije služena je misa uz blagoslov Ivana i njihovih obitelji, i to na dan posvete kupreške crkve Svete obitelji. Nakon mise uslijedilo je okupljanje i postrojavanje Ivana na gradskom stadionu HNK-a Kupres te zajedničko fotografiranje. Cijeli je događaj zabilježilo posebno povjerenstvo zaduženo za prijavu u knjigu Guinnessovih rekorda. Guinnessov rekord u toj “disciplini“ prethodno su držali

Marija TROGRLIĆ

Muhamedi, koji su se 10. veljače 2005. okupili u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon obaranja rekorda uslijedio je mimohod ulicama Kupresa te snimanje povijesne fotografije na središnjem gradskom trgu, gdje je održan i prigodan kulturno-umjetnički program. Potporu održavanju ove manifestacije dala je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a organizatori su najavili da će sljedeće godine na Kupresu okupiti i obitelji Ivana. broj 17 / prosinac 2017.

TRADICIJA

“Izvorna se pjesma temelji na porukama iz života, a ‘Baščovani’ su grupa iz naroda, opjevali smo sve - od bašče i majčine pregače do oranja uz vola i trganja kukuruza, perušanje, žetvu pšenice, blatne sokake i staru cestu, prelo i sijelo…,“ kazao je Pavo Ćorluka - Paćo, jedan od najpoznatijih autora i izvođača izvorne glazbe

Baščovani Neke ljude gotovo da i nije potrebno predstavljati, a jedan od takvih je i Pavo Ćorluka – Paćo. Ako nekomu njegovo ime i ne govori baš mnogo, dovoljno je dodati “Baščovani“ i većina našeg naroda znat će o kome se radi. Za one manje upućene valja napomenuti da je Paćo utemeljitelj grupe “Baščovani“, jedan je od najpoznatijih autora i izvođača izvorne glazbe. On je nepresušno vrelo stihova i rima, ni sam ne zna koliko je pjesama napisao i ispjevao, a čini se da još mnoge čuče u njemu…

Baščo moja, davno opjevana Davne 1971. godine snimili su svoju prvu ploču u tadašnjoj najpoznatijoj diskografskoj kući Jugoton u Zagrebu, tzv. singlicu pod nazivom ¨“Baščo moja“ po kojoj su potom dobili i općeprihvaćen naziv “Baščovani“. U toj prvoj postavi uz Paću Ćorluku pjevao je i Luka Anušić, šargiju je svirao Pero Janjiš, a violinu Ilija Škorić. “Odmah smo bili primijećeni kod ljubitelja izvorne glazbe i tradicijskih običaja,“ kazuje Paćo i prisjeća se tih početaka. Uz Braću Begiće, koji su svoju karijeru počeli 1969. godine, Baščovani su najstariji izvornjaci. Prije prve ploče, koja ih je proslavila, nastupali su po prelima, kako se to već običavalo u ona doba, kad nije bilo ugostiteljskih objekata u ovoj mjeri kao danas. “Rodom sam iz sela Komarica, župa Cer između Doboja i Dervente, na ‘staroj cesti’, koju sam dvaput opjevao,“ priča Paćo i povremeno recitira stihove svojih pjesama. On je, naime, autor svih pjesama – teksta i glazbe - koje su “Baščovani“ izvodili tijekom gotovo 50 godina duge karijere. Kao tekstopisac i autor glazbe te izvođač, Paćo je ustvari kantautor. Godine 1972. pjesmom pita “Kuda žuriš, čovječe prokleti?“, a stihovi su i danas više nego aktualni. Na pitanje otkud mu naviru ideje, jednostavno odgovara: “Nadaren Božjom voljom“ te dodaje kako to znaju svi, i glazbenici i narod u Bosni i Hercegovini.

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

melem za dušu ljubitelja izvorne glazbe Od 1971. do 1975. godine izdavali su godišnje jednu do dvije ploče u Jugotonu, što je u to vrijeme bio golem uspjeh. Godine 1986. izdaju i prvu kazetu (mladi neka proguglaju o čemu se radi), a sastav je malo izmijenjen. Tijekom godina mijenjali su se pjevači i svirači, jedina konstanta bio je Paćo. Bojeći se da koga ne izostavi, navodi imena svih koji su ikada nastupali u “Baščovanima“. Uz Paću i Luku, pjevali su Majo Karamatić i Ivica Ćorluka, Paćin brat. Šargiju su svirali Pero Janjiš, Anto Galić, Pejo Čičak, Marinko Lepan, Jovica Stjepanović i Stipica Jelavić, kojemu su posthumno posvetili i svoj prvi kompakt disk (cd). Violinisti su bili Ilija Škorić, Ivo Martić, Perica Ćosić, Perica Opačak, Perica Stjepanović, Jurica Anušić i Velimir Maksimović. U njegovu stvaralaštvu Paću nije čak ni rat zaustavio. Naprotiv, i tada je svu tugu, patnju i stradanja pretvarao u pjesme pa se tako opet vratio i svojoj “prvoj ljubavi“ – bašči. Triput je opjevana – nakon prve uspješnice, godine 1985. nastaje “Baščo moja, davno opjevana“, a ratne 1993. simboličnog naziva “Baščo moja, granatama uzorana“. Tajnu uspjeha bašče Paćo vidi u tome što je svaka kuća u Bosni imala baščicu i u njoj šljive, da makar kazan rakije napravi. Da je riječ o evergreenima izvorne glazbe potvrđuje to što i danas mladići u BiH pjevaju te pjesme. Koliko su bili plodonosni i u najtežim vremenima govori činjenica da su foto Tonči Visković

Marija Trogrlić

81 tijekom rata snimili čak pet kazeta, koje su posvetili Hrvatskoj vojsci i Hrvatskom vijeću obrane. I nisu to bili samo hvalospjevi hrvatskim braniteljima, iskreno su pjevali i o gubicima i neuspjesima: “Branili se, negdje se i nismo obranili“… No, i te su pjesme jednako dobro prihvaćene u narodu, a narod je, vjeruje Paćo, najbolje mjerilo kvalitete i najsigurnije jamstvo uspjeha. Ako te vole, onda si i popularan, a ako si popularan, vrata su ti svugdje širom otvorena. S posebnim ponosom Paćo ističe da su nastupili i u Lisinskom, i to povodom 25. obljetnice 1. gardijske brigade Tigrovi, koju je također opjevao. Tijekom duge i bogate karijere dobili su i brojne nagrade pa spomenimo samo neke: 1990. osvojili su Zlatnu šargiju u Doboju, prvo mjesto u konkurenciji 20 grupa; prvo mjesto osvojili su i u Zagrebu na Saboru Posavine, a pobjednička pjesma proglašena je najboljom izvornom pjesmom; Udruga Rodna gruda dodijelila je Paći plaketu kao najboljem tekstopiscu i umjetniku pjesme i stvaralaštva…

ja Sam oCa SvoGa naSLIjedIo “Nikada nismo pjevali nešto šaljivo, a kamoli bezobrazno, i zato su naše pjesme vječne,“ zaključuje Paćo te dodaje kako je često pisao i za druge, a mnoge su mu i otuđene: “Volim da su se ovjekovječile pa makar ih i drugi pjevali, oprostio sam im.“ Novi nosač zvuka u najnovijem sastavu snimili su 2016. godine. “Zahvalni smo Bogu i našoj majci koja nas je rodila,“ kazuje Paćo, sretan što još uvijek stvara i nastupa, te dodaje: “Obitelj mi je velika podrška“. Osim svoje majke ističe i majku svoje djece, suprugu Jelicu, koja je također pjevačica i kojoj je cijela obitelj zahvalna jer “drži sva četiri ćoška kuće“. Kći Katarina podarila im je i unuku Luciju, a sin Dražen nastavlja očevim stopama. On ima svoju grupu “Cerovečki izvor“, no često nastupa zajedno s ocem, a posebno je zanimljivo što i sin Luke Anušića, pjevača iz prvog sastava koji se vratio u BiH, također nastavlja stopama svojeg oca, s tim da Jurica svira violinu. Tako su očevi i sinovi snimili pjesmu “Ja sam oca svoga naslijedio“. “Baščovani“ nisu nikad koristili ni note niti tekst, to je tradicija koja se prenosi,“ govori Paćo, ističući ponajprije šargije u odnosu na violinu, koja je tek poslije uvrštena, te pojašnjavajući da se kod pravih izvornjaka ne igra kolo uz pjesmu: “Izvorna se pjesma temelji na porukama iz života, a ‘Baščovani’ su grupa iz naroda, opjevali smo sve - od bašče i majčine pregače do oranja uz vola i trganja kukuruza, perušanje, žetvu pšenice, blatne sokake i staru cestu, prelo i sijelo…“ Kaže kako sve nastupe izravno dogovara, dakle nema menadžera ni posrednika, a zahvaljujući pjesmi stekli su i mnogo prijatelja. “Svi koji vole našu pjesmu naši su prijatelji,“ poručuje Paćo, čovjek velikog srca koje je pokazao i prilikom brojnih nastupa u humanitarne svrhe. Pjevali su i na spaljenim ognjištima i ruševinama te ponovno kad su se sagradile nove crkve. Uz to, angažirali su se “Baščovani“ pomažući potrebitim obiteljima i pojedincima: “Mi smo uvijek bili uz svoje ljude, kako nekad tako i danas“. Nemaju čak ni određeni iznos koji naplaćuju za svoje nastupe, sve je stvar dogovora. “Nikada nam nije bila namjera obogatiti se izvornom pjesmom, iako smo mogli,“ ističe Paćo te zaključuje: “Ali nije sve u novcu, iako od toga lijepo živimo, mnogo je važnije što smo stekli brojne prijatelje.“

UDRUGA PRSTEN SVI KOJI SU U BOSNI ROĐENI TO SU LJUDI VRIJEDNI I POŠTENI GDJE GOD DOĐU GOVORE IM STRANCI BAŠ STE DOBRI VI LJUDI BOSANCI U VIHORU DOMOVINSKOG RATA HRVATSKA PRIMI TISUĆE HRVATA POSEBNI SU BOSANSKI HRVATI JER IMAJU ONI DVIJE MATI U HOTELU “ZOVKO“ DVIJE PETE GODINE SASTALI SE LJUDI BOSANSKE POSAVINE PA UDRUGU SVOJU OSNOVALI IME PRSTEN UDRUZI SU DALI ZA UDRUGU BRZO SE PROČULO I MNOGO SE LJUDI UKLJUČILO SAD ČLANOVA STVARNO PUNO IMA PO HRVATSKIM MNOGIM GRADOVIMA USKORO ĆE NA TO SMO PONOSNI PRSTEN BITI I U RODNOJ BOSNI UDRUGA ĆE POMAGATI SVIMA A POSEBNO MLADIM STUDENTIMA MNOGO SRETNIH STUDENATA IMA OD PRSTENA STIPEDNIJU PRIMA ŽELE ČELNI PRSTENA HRVATI SVOME PUKU SVAKU POMOĆ DATI „OBIŠO SAM GRBAVU I LIKU VIDIO SAM ČAK I AMERIKU AL NE VIDJEH ZEMLJE KAO BOSNE NITI NAĐOH STRANCA KO BOSANCA“

HUMANOST

“ ovjek koji je prije stotinu godina shvatio da je za ostanak i opstanak važan i kruh i knjiga, da je svaka mržnja prolazna, a ljubav vje na jer stvara, a ne razara, zaslužuje našu vje nu zahvalnost, a Hrvatska ostaje uz BiH i uz hrvatski narod,“ poru ila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi

U ZAGREBU OBILJEŽENA

100. OBLJETNICA FRA DIDAKA BUNTIĆA Priredila Marija TROGRLIĆ

Svečanom akademijom u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu obilježena je 100. obljetnica jednog od najvećih humanitarnih pothvata u povijesti hrvatskog naroda - spašavanja gladne djece krajem i neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata, koje je predvodio hercegovački franjevac fra Didak Buntić. Njegov je život, osim iznimne humanitarne djelatnosti, obilježila briga za zaštitu i očuvanje hrvatskog naroda u BiH. Uz najviše uzvanike iz RH i BiH, jubilarnoj obljetnici fra Didaka Buntića nazočili su i predstavnici UBH Prsten. Kao ravnatelj širokobriješke gimnazije, fra Didak Buntić u suradnji sa zagrebačkim istaknutim pojedincima poput Josipa Šilovića, Đure Basaričeka i Velimira Deželića, organizira smještaj djece u obiteljima sjeverne Hrvatske, Slavonije i Srijema te Bačke i Banata, koji su ih ugostili i prehranili, doslovno spasili od gladi. Taj je pothvat pokazao neviđeno zajedništvo svih hrvatskih krajeva i omogućio preživljavanje tisućama ispaćene i gladne djece. Bila je to akcija u kojoj se pokazala snaga duha i ljubavi pravih boraca za dostojanstvo svakog ljudskog života, a posebno onog slabog i ugroženog, istaknuto je na akademiji. Organizator svečane akademije bio je Provincijalat hercegovačke franjevačke provincije, suorganizator Manifestacija “Didakovi dani“, a pokrovitelji predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, član Predsjedništva Federacije BiH Dragan Čović i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Tom prigodom uručene su nagrade pojedincima, ustanovama i tvrtkama za njihovo djelovanje u području kulture, glazbene umjetnosti, humanosti, gospodarstva, znanosti, duhovnosti i političkog djelovanja te nagrada za promicanje lika i djela fra Didaka Buntića. Predsjednici Republike uručeno je priznanje Didak za promicanje lika i djela fra Didaka Buntića, a u svojem je obraćanju rekla da je taj “dobri franjevac“ bio vizionar koji je u vrijeme strašne gladi omogućio opstanak naroda šaljući djecu u bogatu Slavoniju kako bi, kad nemani rata i gladi napuste zemlju, mladost mogla u njoj stvoriti novi život. Istaknula je kako su se u vlaku spasa našla djeca svih vjera i nacionalnosti “jer ih fra Didak kao pravi pastir nije dijelio, već prigrlio onako nemoćne i prestrašene pokazujući primjerom da je ljudima živjeti jedni s drugima a ne jedni protiv drugih“. “Takvim je primjerima fra Didak Buntić pokazao što znači ljubiti Boga, ljubiti čovjeka i ljubiti domovinu,“ kazala je Predsjednica, zaključivši kako je njegovo domoljublje danas uzor PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

i nadahnuće da se pobrinemo za zapošljavanje mladih, da im omogućimo podizanje obitelji i povratak iz iseljeništva te ih uključimo u gospodarski napredak.”Čovjek koji je prije stotinu godina shvatio da je za ostanak i opstanak važan i kruh i knjiga, da je svaka mržnja prolazna, a ljubav vječna jer stvara, a ne razara, zaslužuje našu vječnu zahvalnost, a Hrvatska ostaje uz BiH i uz hrvatski narod,“ poručila je Predsjednica. Premijeru Plenkoviću uručeno je priznanje Didak za političko djelovanje, a on je tom prigodom posebno istaknuo humanitarni rad fra Didaka Buntića, njegovo djelovanje s ciljem zaštite i očuvanja hrvatskog naroda u BiH te angažman na opismenjavanju hrvatskog puka, nazvavši ga primjerom prosvjetiteljstva i rada za dobrobit svakog čovjeka. “Ova je nagrada poticaj meni i svim hrvatskim institucijama, ne samo Vladi, za jačanje povezanosti našeg naroda u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim dijelovima svijeta i Europe gdje žive Hrvati,“ kazao je Plenković. Zahvalivši Provincijalat hercegovačke franjevačke provincije i cijeloj Katoličkoj crkvi u BiH na svemu što su kroz povijest činili i danas čine za opstojnost hrvatskog naroda na tim prostorima, premijer Plenković na kraju je poručio: ”Puno puta smo naglasili da su prava Hrvata i njihova opstojnost u Bosni i Hercegovini naše strateško političko opredjeljenje. Zato ćemo se zalagati za ravnopravnost hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda i ostvarivanje svih prava na cijelom području Bosne i Hercegovine.“ Član Predsjedništva Federacije BiH Dragan Čović kazao je kako je ovo prilika primjereno zahvaliti

“Puno puta smo naglasili da su prava Hrvata i njihova opstojnost u Bosni i Hercegovini naše strateško političko opredjeljenje. Zato ćemo se zalagati za ravnopravnost hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda i ostvarivanje svih prava na cijelom području Bosne i Hercegovine,“ poručio je premijer Plenković

83 KatoliÄ?koj crkvi i franjevcima za sve ĹĄto su uÄ?inili za opstojnost katolika, muslimana i pravoslavaca u vrijeme suĹĄe i gladi u BiH. â&#x20AC;?Sestra Slavonija i Hercegovina tad su jedna drugoj pruĹžile ruku i na taj naÄ?in spasile brojne Ĺživote, a danas su na isti naÄ?in sestre BiH i Hrvatska upuÄ&#x2021;ene jedna na drugu kad je u pitanju europski put i opstojnost na ovim prostorima,â&#x20AC;&#x153; zakljuÄ?io je Ä&#x152;oviÄ&#x2021;. GradonaÄ?elniku BandiÄ&#x2021;u uruÄ?eno je priznanje za osobite zasluge u nastanku, razvoju i promicanju manifestacije â&#x20AC;&#x153;Didakovi daniâ&#x20AC;&#x153;, a on je u svojem obraÄ&#x2021;anju

VEÄ&#x152;ER ZAJEDNIĹ TVA ZA HRVATE TUZLE â&#x20AC;&#x153;Ovaj je doga aj prilika da poĹĄaljemo jasne poruke kako se ne emo dijeliti jer svi Hrvati moraju Ĺživjeti kao svoj na svome u jedinstvenoj BiH,â&#x20AC;&#x153; kazao je Dragan ovi , posebno istaknuvĹĄi potrebu za brigom o Hrvatima koji Ĺžive na podru jima u kojima su manjina Priredila Marija TROGRLIÄ&#x2020;

â&#x20AC;&#x153;Sestra Slavonija i Hercegovina tada su jedna drugoj pruĹžile ruku i na taj naÄ?in spasile brojne Ĺživote, a danas su na isti naÄ?in sestre BiH i Hrvatska upuÄ&#x2021;ene jedna na drugu kad je u pitanju europski put i opstojnost na ovim prostorima,â&#x20AC;&#x153; zakljuÄ?io je Ä&#x152;oviÄ&#x2021;

istaknuo da se u javnosti premalo zna o znaÄ?enju fra Didaka. â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝elimo ispraviti povijesnu pogreĹĄku i skinuti praĹĄinu s njegova prekrasnog lika i velebnih djela spaĹĄavanja Ĺživota najslabijih, djece. Fra Didak nije mirovao nego je traĹžio pomoÄ&#x2021; u Mostaru, Sarajevu, BeÄ?u i Zagrebu. I premda je djelovao prije jednog stoljeÄ&#x2021;a, i danas je aktualan, moĹžda viĹĄe nego ikad. U tome je njegova snaga, treba nam biti uzor i putokaz kako Ĺživjeti i raditi,â&#x20AC;&#x153; poruÄ?io je BandiÄ&#x2021;. U ime organizator manifestacije, provincijal HercegovaÄ?ke franjevaÄ?ke provincije fra Mijenko Ĺ teko kazao je kako ponekad olako zaboravljamo da je hrvatski narod puno puta u povijesti iznjedrio nesebiÄ?ne ljude koji su pomagali nevoljnima, bez obzira na narodnosnu i vjersku pripadnost, te je poruÄ?io kako nas to i danas poziva na ujedinjenje oko dobra. Priznanje za humanitarno djelovanje dobila je udruga â&#x20AC;&#x153;Fra Mladen HrkaÄ&#x2021;â&#x20AC;&#x153;, za postignuÄ&#x2021;a na podruÄ?ju gospodarstvaMate Rimac, za postignuÄ&#x2021;a u znanostiprof. dr. sc. Iva ToliÄ&#x2021;, a za postignuÄ&#x2021;a na podruÄ?ju kulture Miro Gavran. U kulturno-umjetniÄ?kom dijelu programa nastupili su ZagrebaÄ?ka filharmonija, Glazbena ĹĄkola Pavla Markovca, glumci Dragan Despot i Robert Pehar, pjevaÄ? Ä?ani StipaniÄ?ev, klapa â&#x20AC;&#x153;Petradaâ&#x20AC;&#x153; i HKUD â&#x20AC;&#x153;Didakâ&#x20AC;&#x153; GradniÄ&#x2021;i.

U zagrebaÄ?kom hotelu Westin 15. lipnja 2017. prireÄ&#x2018;ena je donatorska veÄ?er za zavrĹĄetak izgradnje Hrvatskog kulturnog centra â&#x20AC;&#x153;Sveti Franjoâ&#x20AC;? u Tuzli, koji grade franjevci Bosne Srebrene. Donatorskoj veÄ?eri odazvali su se predstavnici svih podruÄ?ja javnog Ĺživota, kao i predstavnici UBH Prsten, koji su na veÄ?eri sudjelovali s donacijom od 20.000,00 kn. Pokrovitelji veÄ?eri, kojoj su nazoÄ?ili predstavnici vlasti iz cijele BiH i Republike Hrvatske, bili su predsjednica RH Kolinda Grabar-KitaroviÄ&#x2021;, hrvatski Ä?lan PredsjedniĹĄtva BiH dr. Dragan Ä&#x152;oviÄ&#x2021; i gradonaÄ?elnik Zagreba Milan BandiÄ&#x2021;. Okupljene je pozdravio gvardijan FranjevaÄ?kog samostana u Tuzli fra Mario DivkoviÄ&#x2021;, zahvalio svima na odazivu i pomoÄ&#x2021;i, zakljuÄ?ivĹĄi kako Ä&#x2021;e ova donatorska veÄ?er ispisati novu stranicu samostana, kao i Hrvata Tuzle. Zamjenik ministra sigurnosti u BiH Mijo KreĹĄiÄ&#x2021; istaknuo je kako je cijeli projekt ujedno potpora ostanku i opstanku Hrvata u tom kraju. PodrĹĄku bosanskohercegovaÄ?kim Hrvatima i ovom je prigodom obeÄ&#x2021;ao hrvatski premijer Andrej PlenkoviÄ&#x2021;, kazavĹĄi kako su upravo ovakve veÄ?eri potvrda toga, kao ĹĄto je to, dodao

PodrĹĄku bosanskohercegovaÄ?kim Hrvatima i ovom je prigodom obeÄ&#x2021;ao hrvatski premijer Andrej PlenkoviÄ&#x2021;, kazavĹĄi kako su upravo ovakve veÄ?eri potvrda toga

je, i skoraĹĄnje otvaranje dvaju novih konzulata RH u Vitezu i Livnu te zajedniÄ?ka sjednica VijeÄ&#x2021;a ministara BiH i Vlade RH. Kao izaslanik Predsjednice RH obratio se Mate GraniÄ&#x2021;, nazvavĹĄi poloĹžaj Hrvata u BiH temeljnim ciljem hrvatske vanjske politike, a okupljenima se obratio i Dragan Ä&#x152;oviÄ&#x2021;. â&#x20AC;&#x153;Ovaj je dogaÄ&#x2018;aj prilika da poĹĄaljemo jasne poruke kako se neÄ&#x2021;emo dijeliti jer svi Hrvati moraju Ĺživjeti kao svoj na svome u jedinstvenoj BiH, â&#x20AC;&#x153;kazao je Ä&#x152;oviÄ&#x2021;, posebno istaknuvĹĄi potrebu za brigom o Hrvatima koji Ĺžive na podruÄ?jima u kojima su manjina.

Udruga Prsten sudjelovala u humanitarnoj akciji za Enu Ĺ arac

Udruga bosanskih Hrvata Prsten sudjelovala je 30. studenog u Kongresnoj dvorani ZagrebaÄ?kog velesajma na donatorskoj veÄ?eri u sklopu humanitarne akcije â&#x20AC;&#x153;Izgradimo dom za Enuâ&#x20AC;?. Udruga je donirala 5000 kuna. Donatorska veÄ?era odrĹžana je pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-KitaroviÄ&#x2021;, a inicijator akcije potpredsjednik je Hrvatskog sabora Milijan BrkiÄ&#x2021;.

Tom je prigodom Predsjednica Republike poruÄ?ila da smo jaki samo onda kad smo solidarni i kad smo zajedno, naglasivĹĄi kako je smisao BoĹžiÄ&#x2021;a darivanje i usreÄ&#x2021;ivanje drugog. Ena Ĺ arac mlada je OsjeÄ?anka kojoj je kao 7-godiĹĄnjoj djevojÄ?ici dijagnosticiran tumor na mozgu te se s tom opakom boleĹĄÄ&#x2021;u bori od 2003. godine. Projektom â&#x20AC;&#x153;Izgradimo dom za Enuâ&#x20AC;? prikupljaju se financijska sredstava kako bi joj se sagradio dom jer su roditelji sav novac usmjerili u njezino lijeÄ?enje. Na veÄ?eri za Enu bili su brojni predstavnici javnog Ĺživota RH, a svojim angaĹžmanom u akciji su sudjelovali i voditelji programa donatorske veÄ?ere, Jelena PajiÄ&#x2021; i Miroslav Ĺ koro, kao i glazbenici Mia DimĹĄiÄ&#x2021; & Band i Miroslav Ĺ koro. U izaslanstvu Udruge Prsten bili su predstavnici Foruma mladih koji i sami organiziraju humanitarne akcije.

PRENOSIMO

Prsten se iz Udruge prometnuo u pokret koji gradi mostove između Hercegovine i Bosne Upravo na rušenju regionalnih animoziteta unutar hrvatskog korpusa Prsten se etablirao kao most izme u Hrvata Posavine, Hercegovine, Bosne i Hrvatske. To mu je dalo nacionalni autoritet globalnog zna enja Jozo P PAVKOVIĆ, glavni urednik Večernjeg lista BiH

U privatnoj režiji nedavno su se na jednom izletu okupili najvažniji dužnosnici Hrvata iz BiH. Njih dvadesetak. Domaćini iz Posavine, gosti uglavnom iz Hercegovine. Svi oni, podrijetlom iz BiH, došli su na jedno privatno imanje u zaleđu Senja, u Hrvatsku. Domaćini su bili prvi ljudi Udruge Prsten, a gosti vodeći hrvatski političari i drugi dužnosnici iz BiH. Vodstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) iz BiH. Čelnicima Prstena izlet s HNS-ovcima nije bio samo želja za privatnim okupljanjem. Htjeli su i na takav privatan način jačati mostove Hrvata Posavine, Bosne, Hercegovine. Prsten je prije 12 godina zamišljen kao organizacija koja će okupljati Hrvate Bosanske Posavine i srednje Bosne. Svih ovih godina ispunjava tu ulogu, ali i snažno promiče kulturnu i gospodarsku suradnju između Hrvata u obje domovine. U mnogo čemu su njegovi članovi uspjeli provesti sve ideje koje su zacrtali pri osnutku. Dug je popis onoga što su pokrenuli, realizirali, izlobirali ili financirali. Od Zaklade koja financira studente, do brojnih humanitarnih akcija za sunarodnjake u BiH, znanstvenih i poduzetničkih projekata. Danas, dvanaest godina poslije, Prsten je nadrastao sve ono što je zapisao u svojem Statutu. Nije više ni regionalni, ni nepolitički, a gotovo ni udruga. Više je od svega toga. Postao je pokret. U strateškom umrežavanju svih Hrvata.

Prsten je prije 12 godina zamišljen kao organizacija koja će okupljati Hrvate Bosanske Posavine i srednje Bosne. Svih ovih godina ispunjava tu ulogu, ali i snažno promiče kulturnu i gospodarsku suradnju između Hrvata u obje domovine Nepolitičan je samo u svojem nazivu. No, Prsten itekako, na jedan suptilan način, promovira i mnoge društvene i političke događaje te utječe na njih. Njegovi članovi su i zbog toga što su udruženi u Prsten zauzeli političke dužnosti, postali moćni gospodarstvenici ili utjecajni društveni djelatnici. Zajedno su izrastali. Oni su postali moćni što su dio Prstena, a Prsten je utjecajan što su mu oni članovi. U Prstenu, kao i svakoj drugoj organizaciji, među članovima ima i onih koji na različite načine promišljaju način djelovanja. Ta je Udruga zbog regionalnog karaktera lako mogla upasti u zamku obračuna s drugom regijom u toj domovini - Hercegovinom. Možda je upravo to nekima i bio motiv da osnuju udrugu koja će okupljati bosanske Hrvate. Osobito što se nakon rata stvorio stereotip kako su za sve nevolje bosanskih Hrvata krivi Hercegovci. Zahvaljujući mudrosti vodstva, destruktivno nastrojene uvjerilo se kako se samo zajedništvom može izboriti opstojnost hrvatskog naroda u BiH. Prsten se

PRSTEN / Udruga bosanskih Hrvata

upravo na rušenju animoziteta etablirao kao most između Hrvata Bosne, Posavine, Hercegovine, Hrvatske. To mu je dalo nacionalni autoritet globalnog značenja. Zbog svega toga i današnja očekivanja od te udruge daleko nadmašuju ono što piše u Statutu. To je, prije svega, strateška sinergija s Hrvatskim narodnim saborom u BiH i svim relevantnim hrvatskim institucijama u obje domovine. Nepolitička bosanska udruga itekako je potrebna ravnoteža hercegovačkim političarima. Hrvatske stranke, koje dominantno imaju sjedište u Hercegovini, s autoritetima bosanskih Hrvata, odnosno Udrugom

Dug je popis onoga što su pokrenuli, realizirali, izlobirali ili financirali. Od Zaklade koja financira studente, do brojnih humanitarnih akcija za sunarodnjake u BiH, znanstvenih i poduzetničkih projekata Prsten, i drugim referentnim nacionalnim i vjerskim institucijama, mogu stvoriti kritičnu masu hrvatskog zajedništva iz kojeg će izrastati jasna strategija koju će podjednako svojom doživljavati i Posavina i Hercegovina i Bosna. Plan nestanka Hrvata u BiH njihovi neprijatelji ponajviše grade na podjelama među samim Hrvatima. Te pukotine u mnogo čemu Hrvati i sami produbljuju. Zaslijepljeni propagandom međusobno se optužuju, a da za to često nemaju argumenata. Mržnju potiču i oni što bi trebali propovijedati ljubav. Megafon im drže najveći neprijatelji Hrvata. U zaglušujućoj buci optužbi sve dublje ispod porušenih mostova tonu u provaliju nestanka. Dramatičan zaokret na putu opstanka može se napraviti gradnjom zajedništva. Iskrenog. U kojem će kao nekad unutar istog naroda prevladati ljubav. Zato privatno okupljanje vodstva Prstena i HNS-a u “kolijevci bure” strateški je nacionalno važno. Za mirnodopske Oluje. Borba za hrvatsko zajedništvo u mnogo čemu će ovisiti i o osobnim odnosima. Upravo u takvom duhu čelnici Prstena birali su goste za večeru. Jer, za stvaranje idealnog braka Hercegovine i Bosne potrebno je obostrano upoznavanje, razumijevanje, dogovaranje, uvažavanje, ljubav i, naravno, kao i za svaki brak - Prsten.

Danas, dvanaest godina poslije, Prsten je nadrastao sve ono što je zapisao u svojem Statutu. Nije više ni regionalni, ni nepolitički, a gotovo ni udruga. Više je od svega toga. Postao je pokret. U strateškom umrežavanju svih Hrvata

MI STVARAMO. OSTALI SAMO TISKAJU.

ULTRAHD

PROIZVEDEN U HRVATSKOJ Odabrao Đelo Hadžiselimović