Poneđeljak, 25. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20948 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
INTERVJU: Miro Kovač, bivši šef hrvatske diplomatije
Kad sam posljednji put bio službeno u Crnoj Gori, na vlasti je bila opcija koja je prije skoro dva desetljeća izvojevala državnu nezavisnost , dakle raskid državne zajednice sa Srbijom. Orijentacija tadašnje vlasti u Crnoj Gori, nazovimo je „procrnogorskom“, bila je prozapadna. Pokrenuti su pregovori o članstvu u Evropskoj uniji, a 2017. godine Crna Gora ušla je i u NATO. Danas je na vlasti prosrpska opcija koja zagovara stvaranje ekskluzivnih odnosa Crne Gore sa Srbijom i, da se diplomatski izrazim, ne pokazuje entuzijazam za postojeće članstvo u NATO
Od 42 države, u kojima je ruska dijaspora glasala, Putin dobio najmanje glasova u Crnoj Gori
STR. 9.
NASTAVAK KRIZE VLASTI U PODGORICI: Bivši odbornici PES-a neće prisustvovati sjednici SO
STR. 13.
DESNIČARI UNUTAR EVROPSKE UNIJE: Od saradnje sa političarima na Zapadnom Balkanu koji gaze civilizacijske vrijednosti do otvorene podrške Putinu
Piše: Slobodan JOVANOVIĆ
SKANDALOZNO: Autorsko veče kolumniste opskurnog portala
IN4S Mihaila Medenice i književnika Nenada Milkića u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“
Autori su poručili da su došli u „svoju Crnu Goru“ da govore o stradanju Srba. Među 30-ak prisutnih bile su i direktorica Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić i bivša ministarka Vesna Bratić, poznate po promovisanju četničke ideologije
STR. 13.
Poznati bosanskohercegovački pisac i scenarista Abdulah Sidran preminuo u 80. godini
STR. 4. i 5.
Iako je ministar Dukaj tvrdio da će se zakon o informacionoj bezbjednosti pred parlamentom naći već krajem 2023, tog akta nema ni na vidiku
STR. 7.
Bivši šef hrvatske diplomatije Miro Kovač kaže da na putu ka EU jedino Crna Gora može sebe da blokira
PODGORICA – Nekadašnji hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Miro Kovač kaže da današnja vlast u Crnoj Gori, za razliku od one bivše, koju naziva ,,procrnogorskom“, zagovara stvaranje ekskluzivnih odnosa Crne Gore sa Srbijom i ne pokazuje entuzijazam za postojeće članstvo u NATO.
U r azgovoru za Pobjedu, ugledni političar (HDZ) i istoričar kaže da je za vrijeme pregovaračkog procesa dobro imati što više prijatelja unutar Evropske unije, ali primjećuje da Crnoj Gori do toga nije stalo.
- Osjećam neku vrstu indiferentnosti prema Hrvatskoj –ističe naš sagovornik. Kovač, govoreći o propagiranju ,,srpskog sveta“ u Crnoj Gor i, kaže da se to više i ne skriva, te da je naša zemlja najrecentniji trofej tog koncepta.
POBJEDA : Od našeg posljednjeg razgovora 2019. godine, kada ste bili u Crnoj Gori, promijenilo se dosta stvari. Prije svega vlast, a sa njom i sve ostalo. Kako gledate na promjene u zemlji?
KOVAČ: Promjena je fundamentalna. Kad sam posljednji put bio službeno u Crnoj Gori, na vlasti je bila opcija koja je prije skoro dva desetljeća izvojevala državnu nezavisnost Crne Gore, dakle raskid državne zajednice sa Srbijom. Bio sam tom prilikom u Podgorici, ali i u Kotoru na susretu s predstavnicima hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Orijentacija tadašnje vlasti u Crnoj Gori, nazovimo je „procrnogorskom“, bila je prozapadna. Pokrenuti su pregovori o članstvu u Evropskoj uniji, a 2017. godine Crna Gora ušla je i u NATO savez. Danas je na vlasti prosrpska opcija koja zagovara stvaranje ekskluzivnih odnosa Crne Gore sa Srbijom i, da se diplomatski izrazim, ne pokazuje entuzijazam za postojeće članstvo u NATO.
POBJEDA: Za prethodne četiri godine promijenile su se tri vlade. Jesu li, prema Vašem mišljenju, uspjele da se primaknu cilju, za koji se svaka od njih deklarativno zalagala - brže EU integracije, afirmisanost države kao pouzdane NATO članice?
KOVAČ: Već sam konstatovao da u današnjoj državnoj vlasti nema entuzijazma za članstvo u NATO, ono se u biti tolerira, takav se dojam stječe izvana. A što se Evropske unije tiče, o stupnju entuzijazma za nju
Kad sam posljednji put bio službeno u Crnoj Gori, na vlasti je bila opcija koja je prije skoro dva desetljeća izvojevala državnu nezavisnost Crne Gore, dakle raskid državne zajednice sa Srbijom. Orijentacija tadašnje vlasti, nazovimo je „procrnogorskom“, bila je prozapadna. Pokrenuti su pregovori o članstvu u Evropskoj uniji, a 2017. godine Crna Gora ušla je i u NATO. Danas je na vlasti prosrpska opcija koja zagovara stvaranje ekskluzivnih odnosa Crne Gore sa Srbijom i, da se diplomatski izrazim, ne pokazuje entuzijazam za postojeće članstvo u NATO
svjedoči da su zatvorena tek tri od 35 poglavlja, a da je posljednje poglavlje, ono posvećeno tržišnom natjecanju, otvoreno prije skoro četiri godine.
P OBJEDA: Radi li se u Crnoj Gori na obistinjavanju onoga što Milorad Dodik, tokom nedavne posjete našoj zemlji, naziva ,,fenomenalnom idejom, kojoj niko ne bi trebalo da se protivisrpskom svetu“?
KOVAČ: Ne samo da se na tome radi, nego je Crna Gora najrecentniji trofej, i to veliki, ostvarenja koncepta ,,srpskog sveta“. To se uostalom više ni ne skriva. Dovoljno je pratiti glavna javna glasila u Srbiji, pa i u Crnoj Gori.
POBJEDA: Odnosi Crne Gore i Hrvatske zatresli su se nedavno, kada je ministar odbrane g. Krapović rekao da ono što se desilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, već rata u Jugoslaviji. Kako su Hrvati doživjeli ovu izjavu?
KOVAČ: Kako doživjeti izjavu koja negira povijesnu istinu, koja od nje bježi. Manipulacija poviješću onemogućava istinsko povjerenje i dugoročno dobrosusjedske odnose. Idemo stvari postaviti ovako: jesu li devedesetih godina hrvatske vojne snage bile u Crnoj Gori, u Srbiji? Nijesu! Jesu li vojne formacije iz Srbije i Crne Gore napadale Hrvatsku, okupirale djelove Hrvatske? Jesu! Sve je, dakle, jasno. Milo Đukanović imao je dovoljne državničke hrabrosti osuditi zlo naneseno Hrvatskoj, kad je prije osam godina u crnogorskoj skupštini konstatirao da je „Dubrovnik iz 1991. sramota za Crnu Goru“. Na svu sreću, Hrvatska je svojom snagom oslobodila svoj držav-
ni teritorij i svojom se voljom pridružila političkom Zapadu. Hrvati su ponosni na ove državnopolitičke uspjehe. S tom sviješću i na načelima interesa, pravednosti i dobrosusjedstva, Hrvatska je spremna graditi korektne međudržavne odnose s Crnom Gorom, dakako i sa Srbijom. POBJEDA: Odnosi dva ministra i dvije zemlje takođe su se zakomplikovali, odbijanjem sastanka i ocjenama o brodu ,,Jadran“. Crna Gora, vjerujem sa pravom, tvrdi da je ,,Jadran“ crnogorski brod, dok Hrvatska tvrdi isto, u svoju korist. Očekujete li da se oko ovog pitanja može postići kompromis ili je Međunarodni sud rješenje?
KOVAČ: Očekujem da će se to pitanje riješiti, na ovaj ili onaj način. U svakom slučaju treba ga riješiti!
Odbornici budvanskog parlamenta danas bi trebalo da nastave rad Jovanović zakazao sjednicu
PODGORICA – Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović zakazao je za danas dvije sjednice lokalnog parlamenta – prvu u 12 sati, i to nastavak 12. sjednice sa tačkom dnevnog reda „odluka o udaljenju pritvorenog predsjednika opštine Mila Božovića sa rada“.
Jovanović je ujedno zakazao za 14 sati i hitnu 13. sjednicu na čijem dnevnom redu je skraćenje mandata.
Budvanski odbor DPS-a sa-
P OBJEDA: Može li se desiti ono o čemu pojedini već uveliko spekulišu - da Hrvatska, zbog otvorenih pitanja sa Crnom Gorom, blokira zemlju kada na red dođe ozbiljniji pomak u EU integracijama? Hoćete li, kao član vladajuće stranke, pokušati da spriječite takav scenario?
KOVAČ : Crna Gora jedino može sama sebe blokirati. Drugim riječima, ako ne ispunjava kriterije, ne može ići naprijed u integracijskom procesu. Njezina sudbina ovisi u najvećoj mjeri o njoj samoj. Ako istinski želi ostvarenje članstva u Evropskoj uniji, onda će se potruditi da u što kraćem roku ispuni pregovaračke kriterije. Ako to ne želi, stagniraće, a što je trenutno slučaj. Ponavljam, ne vodi Hrvatska pregovore o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji. Pregovo-
re s Evropskom komisijom vodi Vlada Crne Gore, a o tome jesu li ispunjeni kriteriji odlučuju države članice Evropske unije, među njima i Hrvatska. Na Crnoj Gori jeste da ispunjava uslove, dakako ako to hoće. Uvijek je dobro imati što više prijatelja unutar Evropske unije za vrijeme pregovaračkog procesa. Pretpostavljam da bi za Crnu Goru bilo dobro ako bi uspjela imati Hrvatsku kao jednu od svojih zagovarateljica. Ali trenutno ne osjećam da je Crnoj Gori do toga stalo. Osjećam neku vrstu indiferentnosti prema Hrvatskoj.
P OBJEDA: Kakva sudbina, prema Vašem mišljenju, čeka Balkan u narednom periodu? Je li Evropa, nakon rata u Ukrajini, zaista svjesna što se ovdje dešava i da li autoritarni lideri, poput Vučića i Dodika, mogu da sprije-
za skraćenje mandata
opštio je juče da parlamentarna većina koja već godinu drži Budvu zarobljenom u međusobnim sukobima i optužbama mora konačno da pokaže minimalnu odgovornost prema građanima i skrati mandat Skupštini na inicijativu 340 građana – koju je
DPS predala u skupštinsku proceduru. - Budva je danas jedina opština na svijetu kojom se, skoro punu godinu, upravlja iz pritvora. Lokalna vlast faktički ne postoji i njena nespremnost da se odrekne funkcija i privilegija izaziva
zgražavanje svakog stanovnika Budve. Takođe, ova kriza samo je repriza svega što se u Budvi događa još od 30. avgusta, kada je nakon krize vlasti bivšeg predsjednika opštine Bata Carevića došlo do organizacije vanrednih lokalnih izbora. Zbog svega
če da region konačno krene naprijed?
KOVAČ : Pozdravljam najnoviju odluku Evropskog savjeta da Bosna i Hercegovina krene u pregovarački proces vezano za članstvo u Evropskoj uniji. Nedostaje samo još da i Kosovo krene tim putem. Međutim, u svijesti mnogih dužnosnika Zapadne Evrope tzv. Zapadni se Balkan i dalje doživljava kao neka vrsta crne rupe. Jedine dvije države proizašle iz bivše jugoslovenske federacije, koje su izmakle sudbini te „crne rupe“, su Hrvatska i Slovenija. Kako su u tome uspjele? Voljom državnih politika i nacionalnim konsenzusom kad je riječ o evropskoj integraciji. U državama Zapadnog Balkana ne vidim trenutno ni da se vodi takva državna politika, ni da postoji odgovarajući nacionalni konsenzus. Međutim, Crna Gora, ali i druge zemlje tzv. Zapadnog Balkana imaju šansu izdići se, napustiti politiku inspiriranu prošlošću i prestati biti asocijacija za tu „crnu rupu“. A što se tiče Vučićeve politike „srpskog sveta“, ona se očito u nekim svjetskim centrima donekle tolerira, u nekima štoviše podržava. Vidjeli smo to na primjeru Crne Gore. Inače, Vučić kupuje vrijeme i odugovlači s formiranjem nove vlade Srbije jer kalkulira s mogućnošću da Donald Tramp ponovno bude izabran za predsjednika SAD. U međuvremenu radi sitan vez s obitelji Donalda Trampa, konkretno s njegovim zetom Džaredom Kušnerom, ali i s Ričardom Grenelom, bivšim posebnim američkim izaslanikom za mirovne pregovore između Srbije i Kosova. Riječ je o višemilijunskom ulaganju u dogovoru s Vladom u nekretninski biznis na vrlo atraktivnoj lokaciji u Beogradu. Vučićeva računica sastoji se u tome da bi u slučaju Trampove pobjede na američkim predsjedničkim izborima mogao riješiti pitanje Kosova tako da ga podijeli uz američki „blagoslov“ i da Srbiju uspostavi kao neku vrsta hegemona na tzv. Zapadnom Balkanu. Nažalost, ne vidim zasad da Evropljani tom procesu posvećuju dovoljno pažnje. Evropska unija se mora trgnuti i početi djelovati kao pravi stabilizator. Ona na globalnom planu ne djeluje emancipirano. Naprotiv, kao da pognute glave opšti sa ključnim velesilama današnjega svijeta. Jovana ĐURIŠIĆ
navedenog vrijeme je da se mandat ponovo vrati građanima i da Budva konačno dobije pristojnu i funkcionalnu gradsku upravu. Pozivamo odbornike vlasti da pokažu odgovornost makar jednom tokom ovog mandata i da stave interes građana ispred ličnog i partijskog –saopšteno je. R. P.
Crnogorski zvaničnici i partije različito o 25. godišnjici NATO intervencije u SR Jugoslaviji, prvi put tim povodom položeni vijenci u kasarnama u Danilovgradu i Podgorici
Smatra li, možda, Mandić i kao predsjednik Skupštine Crne Gore da je NATO bio agresor na SRJ i da naša zemlja ne treba da bude u toj vojnoj alijansi. Ako je tako, on postaje sigurni teg o vratu prozapadnom putu Crne Gore, što se ne smije dozvoliti –saopšteno je iz Nacionalne albanske unije
PODGORICA – Crnogorski zvaničnici i partije različito su obilježili 25. godišnjicu NATO intervencije u SR Jugoslaviji. Dok su šef parlamenta Andrija Mandić i ministar odbrane Dragan Krapović odvojeno položili vijence u kasarnama u Danilovgradu i Podgorici, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je tu intervenciju nazvao humanitarnom. PES je saopštio da žali za nevinim žrtvama, ali je okrenut budućnosti, dok su iz DPS-a poručili da je jučerašnji dan „podsjećanje na žrtve koje su uzaludno izgubile živote u ratu Miloševićevog režima protiv gotovo cijelog svijeta i opomena novim generacijama političara“. Mandić je vijenac položio u kasarni Danilovgrad „u znak sjećanja na nevine žrtve i heroje koji su prije 25 godina branili nebo i granice Savezne Republike Jugoslavije“. Iz Skupštine je saopšteno da je Mandić vijenac posvetio „herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ i prvoj žrtvi NATO bombardovanja, vojniku Saši Stajiću, ističući da se sa pijetetom sjećamo svih koji su svoj život dali u odbrani zajedničke države, kao i nevinih civilnih žrtava.
- Posebno ističemo činjenicu da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. godine - piše u saopštenju.
Mandić je u izjavi medijima saopštio da „pripremamo novu generaciju branilaca ove zemlje“.
Različite reakcije stigle su iz Vlade. Ministar odbrane Dragan Krapović je položio vijence u kasarnama „Milovan Šaranovic“ u Danilovgradu i „Marko Miljanov Popović“ u Podgorici.
- Kao neko ko se sjeća zvuka aviona i eksplozija koje su parale nebo i zemlju, želim vje-
-Dobro se sjećam večeri 24. marta 1999. godine, kada je počela operacija „Allied Force“ NATO alijanse, kako bi natjerala jugoslovenske i srbijanske snage da se povuku sa Kosova i da se prekine sa gotovo stoljetnim nasiljem i represijom nad albanskim stanovništvom Kosova i da se budućnost regiona skine od ruku Garašanina, Čubrilovića, Miloševića i njihovih šegrta - saopštio je potpredsjednik Nove demokratske snage FORCA i poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni. U saopštenju ističe da je danas, 25 godina kasnije, Crna Gora članica ove alijanse i garant mira i stabilnosti regiona i partnerskih zemalja. Ona je garant da se nijedan narod ne može razviti ugnjetavanjem drugog, već poštovanjem i razumijevanjem svačijih prava.
rovati da je Crna Gora, premda kroz bol i patnju, pronašla put ka izgradnji bolje budućnosti - kazao je Krapović.
On je dodao da danas ta odluka definiše naša strateška i vrijednosna stremljenja.
- Postali smo kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine. Ovo članstvo je afirmacija naše odlučnosti da gradimo društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve građane Crne Gore - kazao je Krapović. Nik Đeljošaj, predsjednik Albanske alternative, potpredsjednik Vlade i ministar eko-
nomskog razvoja, poručio je da je prije 25 godina civilizovani svijet morao humanitarnom vojnom intervencijom da zaustavi politiku zločina Slobodana Miloševića.
- Zaustavljeno je etničko čišćenje i još veći zločini. Intervencija je donijela mir i razvoj Balkana, a 25 godina poslije, većina balkanskih država je pristupila NATO savezu i, zajedno sa njima, čuvamo mir od zločinačkih politika - kazao je Đeljošaj.
PES je saopštio da pamti nevine žrtve.
- Danas, 25 godina od NATO bombardovanja, pamtimo i žalimo sve nevine žrtve i posebno se sjećamo nastradalih građa-
Reis Islamske zajednice u Crnog Gori Rifat Fejzić poslao je poruku na godišnjicu početka NATO intervencije. - Uz žaljenje za svaku žrtvu pi-
tam, šta je nama NATO? Partner i saveznik ili neprijatelj i zločinački klub? Ko je bio meta? Crna Gora ili „miroljubivi“ režim Sloba Miloševića, zbog ko-
ga je region „procvjetao“? Da li Crna Goro ide „druže Slobo, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo“ - napisao je Fejzić na društvenoj mreži Iks (X).
na Murina. Dok odajemo počast žrtvama, usmjereni smo na izgradnju budućnosti utemeljene na miru i solidarnosti. Uradićemo sve da se ovakva vremena nikad više ne ponove, uvjereni da možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj će pomirenje biti trajna stvarnost - objavio je PES na mreži Iks.
Iz SNP-a je saopšteno da su prije 25 godina „avioni NATO-a bombardovali, bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, suverenu zemlju SR Jugoslaviju, čiji je dio bila i naša Crna Gora“.
- Taj 24. mart 1999. godine nikada nećemo zaboraviti i uvijek ćemo čuvati sjećanje na sve nevino nastradale u tom nepotrebnom i duboko nepravednom ratu - saopštili su iz SNP-a.
Iz DPS-a je saopšteno da ovaj dan treba da nas podsjeti kakvu je štetu ovom regionu nanijela politika koja je etnički čisteći druge narode pokušavala da osvoji što veću teritoriju i ostvari nacionalistički san o Velikoj Srbiji.
- Dok je Miloševićev režim sprovodio vojne i paravojne akcije etničkog čišćenja Kosova od Albanaca, NATO je započeo bombardovanje koje je trajalo 78 dana. Srbija je doživjela ogromnu materijalnu štetu, a nažalost veliki broj nevinih građana je poginuo. Zato je današnji dan ujedno i podsjećanje na žrtve koje su uzaludno izgubile živote u ratu Miloševićevog režima protiv gotovo cijelog svijeta i opomena novim generacijama političaranavodi se u saopštenju DPS-a. Iz Nacionalne albanske unije saopšteno je da je NATO intervencija zaustavila zločine režima Slobodana Miloševića nad kosovskim Albancima i spasila ih sigurnog genocida. NAU podsjeća da su neuspješni pregovori s diktatorom Slobodanom Miloševićem primorali lidere demokratskog svijeta da vojnom silom zaustave ubistva i zločine policijskih, vojnih i paravojnih formacija srbijanskog režima.
- Gađanje vojnih ciljeva neizostavno je prouzrokovalo i određeni broj civilnih žrtava, zbog čega su NATO zvaničnici blagovremeno s pravom tražili izvinjenje - navodi se u saopštenju.
Povodom Mandićevog polaganja vijenca, iz NAU navode da „neka što se gospodin Mandić nijednom riječju nije sjetio neuporedivo većeg broja nevinih žrtava Miloševićevog režima među kosovskim Albancima, nego nam nije rekao od koga su branjene granice SRJ“. - Smatra li, možda, Mandić i kao predsjednik Skupštine Crne Gore da je NATO bio agresor na SRJ i da naša zemlja ne treba da bude u toj vojnoj alijansi. Ako je tako, on postaje sigurni teg o vratu prozapadnom putu Crne Gore, što se ne smije dozvoliti. NAU želi na kraju da primijeti da je danas u nekim kasarnama vijence položio, prvi put od NATO intervencije, i ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović - ističe se u saopštenju. R. P.
Godišnjica NATO intervencije
Piše: Miodrag Vlahović
Četvrt vijeka je prošlo od intervencije NATO u tadašnjoj (da ne zaboravimo ni to, poslije toliko godina: takozvanoj) „Saveznoj Republici Jugoslaviji“.
Srbija se u te dvije i po decenije vratila - duhovno i politički - u stanje nerazuma, naci-šovinističkog svjetonazora, agresivnog velikodržavnog narativa i, naravno, bjesomučnog „nedavanja“ Kosova. Pogrešne procjene i krupne greške međunarodne zajednice - prvenstveno SAD, mada se ni neke od uticajnijih evropskih zemalja nikako ne mogu abolirati od odgovornosti za novu retrogradnu istorijsku spiralu u Srbiji, dovele su do situacije u kojoj smo prinuđeni da opet slušamo nacionalističke laži i najokrutniju propagandu iz Beograda. I ne samo te strane - to se zlo, obnovljenom snagom i nesmanjenim zelotskim bijesom, sada emituje i iz Banjaluke, ali i iz Crne Gore, na našu žalost i sramotu. Godišnjica vojne intervencije - koja je uslijedila poslije brojnih pokušaja da se Milošević i njegov režim obuzdaju i uzdrže od pogroma prema etničkim Albancima na Kosovu, koje su, prethodno, dugogodišnjom superdestruktivnom politikom, potpuno segregisali, pa onda počeli da deportuju, tj. raseljavaju, uz politiku brutalnog i ostrašćenog nasilja, sa planskim ubijanjem, počev od uticajnih intelektualaca, do eksterminacije cijelih porodica. Upozorenja nijesu pomogla, Milošević je odbio međunarodne posmatrače, čak je organizovao referendum na kojem je narodtaj čuveni narod – „potvrdio“ volju vođe.
Ostalo je istorija koju, izgleda, moramo iz godine u godinu da ponavljamo, da iznova objašnjavamo onima koji ne pamte te dane, kao i onima koji se prave da ih se ne sjećaju.
Opet smo suočeni sa frazeologijom i pritvorno-„lukavim“ saopštenjima političkih snaga koje su sada dio vladajuće koalicije. I ove godine oni „žale nevine žrtve“ i opet se bore za „pomirenje“, kako se „više nikada ne bi ponovili događaji …“ I bla-bla. Posebno se, što nije iznenađenje, u tim nedefinisano-neodređeno-polu apstraktnim oblicima prizemnog populističkog narativa ističu domaći populisti i njihovi saradnici. Pokret Evropa sad! i Bečić-Bogdanovićeve Demokrate.
To licemjerje je odavno dosadno, providno i odvratno. Ali, kako prolaze godine, ta vrsta narativa - koja ne smije da direktno reče mrskoj Alijansi što joj zaista misli, nego lije prigodne narodnjačke suze za nesrećnim nevinim žrtvama (i uvijek kažu „prije svega one u Murinu“!) - postaje sve opasnija i malignija. Ako, dakle, ćutite o razlozima NATO intervencije - onda vršite vrlo ciljanu i podmuklu reviziju tih povijesnih dešavanja. A kada to dovoljno dugo činite - sada, ne zaboravimo, sa pozicija vlasti (što podrazumijeva i tolerisanje/pomaganje Crkve Srbije da širi svoj antizapadni i nacional-šovinistički nauk; uticaj preko Javnog servisa - odabirom i intonacijom tema, poruka i gostiju; politikom u vezi s medijima, u oblasti kulture i obrazovanja; ćutanjem na najdrastičnije izlive ksenofobije i mržnje prema manjinama i Crnogorcima; montiranim optužnicama i političkom procesima, između ostalog) istovremeno nižete nizove prefabrikovanih fraza o iskrenosti crnogorskog savezništva u Alijansi - onda se ne treba čuditi što podrška crnogorskom članstvu u NATO konstantno pada. Stvari su, dakle, povezane. „Male“ i posredne laži služe onim velikim – „ober-lažima“.
Zato je pomen žrtvama bez pominjanja istorijskog razloga prevara. Na osnovu te prevare se gradi laž da je to bila ničim izazvana agresija Zapada. Koji nas, sljedstveno tome, mrzi do nivoa da nas bombarduje iz čiste dosade.
I onda, lagodno nam kažu novi evropejci i malograđansko-provincijalni populisti – „da se nikada ne ponovi“ - kao da ćutanje i laž o 1999. i onome što joj je prethodilo ne znači upravo vjetar u jedra onim naci-šovinističkim snagama i idejama kojima nije ni do NATO, ni do Crne Gore na Zapadu, ni do Crne Gore u Evropskoj uniji. Mada, eto, moramo slušati kako će nas oni koji su htjeli da ratuju sa NATO uvesti u Evropu. I to je lakše slušati nego ove pritvorne suze nevinim žrtvama njihove i politike njihovih političkih idola i vođa. Njima, danas, na godišnjicu intervencije Alijanse, koju je Crna Gora preživjela sa minimalnim žrtvama, zahvaljujući upravo onoj politici koju su naši novi „evropejci“ proglašavali i proglašavaju „izdajničkom“ i „anticrnogorskom“, treba jasno reći: dok ne progovorite o hladnjačama i krečanama, rasutim po Srbiji, dok ne ispričate o stravičnim zločinima prema Albancima na Kosovu - sve vaše prigodne parole, cvijeće, vijenci, svijeće i rituali, saopštenja i uopštena „mudrovanja“ će biti obična i besprizorna - laž. Dok to ne kažete jasno i javno, dok zaista ne postanete predstavnici one Crne Gore koja je primila u zaklon i pružila utočište za više od stotinu hiljada Kosovara - vaše riječi i djela će biti bezvrijedno „izmijevanje zuba“ - da, na kraju, upotrijebimo jedan tradicionalni crnogorski izraz, iz one Crne Gore i iz one tradicije koju vi uporno negirate i nerazumno zaboravljate.
Ako bismo tražili pojam koji najsažetije definiše slobodna društva, samim tim i demokratiju, onda bi to bio individualizam. I kao pravo na posebnost, tako i kao pravo na individualne slobode i prava.
Organizovanje individualaca na osnovu ideološke osnove i stavova, interesa ili nekih zajedničkih ciljeva čini princip političkog organizovanja u demokratskim društvima. Nasuprot tome, zloupotreba demokratskih resursa u nametanju kolektivnih ideologija, produkovanog opšteg interesa, nacionalnog ili bilo kog drugog, i ciljeva koji proizilaze iz tako grupno formulisanog interesa obično se kreću od simulirane demokratije, tzv. hibridne demokratije do autokratija i otvorenih diktatura. Granice svih tih oblika u kojima je pojedinac jedino važan kao dio grupe uvijek su fluidne i prelaze iz jednog stanja u drugo, u zavisnosti od volje i prilika u koje društvo zapada.
KONTROLA MEDIJA
Nije teško povezati da sve ideologije, religije i organizacije, koje zagovaraju grupne interese, sabornost, potiru individuu i smatraju da su prava individue potpuno efemerna u odnosu na interes čopora, pripadaju političkom desnom spektru i same po sebi su reakcionarne, retrogradne i neprijateljske prema modernosti i uređenim demokratijama u kojima je pojedinac stub sistema. Nerijetko se radi o nasilnim ideologijama i organizacijama koje ili sprovode nasilje nad neistomišljenicima ili podstiču nasilje prema njima. Sistemi u kojima dominiraju takve ideologije uskraćuju svojim građanima pravo na slobodan izbor, na slobodnu informaciju i na slobodnu misao. Iako se često slične pojave u mnogim takvim nedemokratskim društvima poistovjećuju sa istorijskim periodima fašizma, koji je dobio ime simbolički, jer je uvezano pruće (italijanski fascio) mnogo teže prelomiti, za razliku od pojedinačnih grančica, ne bi trebalo bježati od sličnih paralela, jer okolnosti čine da stvari izgledaju benignije nego što jesu. U nekim drugim okolnostima sigurno da bi se pokazale u pravom svjetlu, u kakvom su se već istorijski dokazale.
Jedan od slikovitih primjera je propaganda i zloupotreba medija. Danas nije moguće kao što je to bilo u periodu pred osvajanje vlasti nacista u Njemačkoj i
DESNIČARI UNUTAR EVROPSKE UNIJE: Od saradnje sa političarima na Zapadnom Balkanu koji gaze civilizacijske vrijednosti do otvorene podrške Putinu
Pitanje je - kako smo došli do toga da članice EU, poput Mađarske, ne samo podržavaju Rusiju sa svim antievropskim vrijednostima, nego da budu blijede kopije Putinove vladavine, da mnoge partije u EU budu nansirane ruskim dolarima i blagonaklone prema zločinačkoj agresiji na Ukrajinu
nakon osvajanja vlasti kada su biračima dolazili na vrata i poklanjali tada poprilično skupe radio-aparate na kojima su bile fiksirane frekvencije na kojima su slušaoci u predviđenim terminima mogli slušati partijska obraćanja Hitlera, Gebelsa i drugih. Između njihovih govora emitovana je muzika i radio-drame za koje su njemački nacisti smatrali da su dovoljno njemačke i patriotske po njihovim mjerilima. Sada se koriste suptilnije metode - davanje nacionalnih frekvencija podobnim medijima, vlasničko preuzimanje većine medija, zloupotreba tzv. nezavisnih radio-difuznih organizacija za kontrolu medija i sl. Različita su iskustva u nedemokratskim sistemima, počev od Mađarske u kojoj država preko agencije kontroliše sve elektronske medije, Srbije u kojoj vladajući SNS i predśednik Srbije kontrolišu sve institucije države, a preko njih i propagandu preko uzurpiranih medija, uključujući i Javni servis Srbije, pa do Bjelorusije i Rusije u kojima se mediji kontrolišu teškom represijom, a nije rijetkost da su i ugroženi životi „grešnih“ novinara. Kolika je moć kontrole javnog mnjenja u neslobodnim režimima govori i to da vlast u Mađarskoj i Srbiji opstaje isključivo na selekciji informacija i propagandi koja veliča vlast i njene uspjehe, sa jedne strane, dok sa druge strane od svojih političkih protivnika stvaraju neprijatelje nacije, države, izdajnike i strane plaćenike. To najbolje pokazuje to što gledaoci jedine kablovske televizije u Srbiji, koja nije pod kontrolom vlasti, skoro konsenzusom su protivnici akuelne vlasti, dok većina stanovništva živi u medijskom mraku, bez saznanja o vezama vlasti sa kriminalom, aferama, zloupotrebi pravosuđa itd. Kreira se situacija da svako ko kritički posmatra vlast postaje žrtva ostrašćenosti većine, organizovane po već navedenom principu gruperulje, kojom upravljaju tzv. nacionalne elite i njihove vođe.
ISTORIJSKE ,,ISTINE“ Raspadom velikih socijalističkih tvorevina, poput SFRJ i SSSR-a, na više manjih država, najveće među njima, Srbija i Rusija, umjesto da su krenule putem modrnizacije i demokratizacije, vratile su se na početne tačke, na vremena kad su težili imperijalnoj moći i kad su širile svoje teritorije, ubijeđene da su to njihove istorijske teritorije, bez obzira što su to bile u nekom kratkom perio-
du istorije. I ne samo to, kao mnogo veće i brojnije zemlje uspijevaju da nametnu narative, istorijske „istine“ kojima svojataju tuđu istoriju, asimiluju druge nacije, kao dio imperijalne politike.
Crna Gora je žrtva jedne takve ambicije, kada se istorijske praznine druge države popunjavaju istorijom Crne Gore, iako Crna Gora ima potpuno odvojeni istorijski život od te države, osim u dva perioda kada je bila žrtva njene oružane agresije. Postoji naoko sličnost sa aktuelnim aspiracijama Rusije na Ukrajinu, ali uz prilične razlike, tako da ćemo se time baviti kasnije. Iako je Crna Gora medijski okupirana medijima iz Srbije, nije je moguće poistovjetiti sa medijskom situacijom u Srbiji. Ako je riječ o uticaju iz Srbije na Crnu Goru, onda je to više putem publicistike, izmišljene mitologije, tobožnjih narodnih predanja, internet kvazienciklopedija, itd, nego što to uspijeva „prijemčivost“ Vučićeve vladavine i njegova propaganda. Ono što je karakteristično za Crnu Goru je to što su prosrpski argumenti sve tanji i sve groteskniji, to je dokazivanje srpstva sve agresivnije i sve opsenije, što ide do nivoa lakrdije. Slušajući ih u Crnoj Gori nije bilo nikada nikakvog zajedništva, već smo kroz čitavu istoriju svi bili rogovi u vreći. Jedino što je bilo zajedničko nije ljubav prema Crnoj Gori, već ljubav prema Srbiji, koje nije ni bilo pet stoljeća. Izmišljaju se nošnje, kola, nose se šajkače, mrzi se zastava jer ne liči na srpsku, ... stvara se nova prošlost. Da Crna Gora nije ni demokratska, ni građanska govori to da je ona organizovana ne na individualnim slobodama i pravima, već na grupnim ide-
Dok god vlada licemjerje i dok god se evropski zvaničnici sastaju sa članovima Vlade Crne Gore, dok Andrija Mandić sjedi na mjestu predśednika parlamenta, nema ništa ni od evropskih vrijednosti, ni od EU. Ili dok god se srpski političari ljubakaju sa zločincima u Moskvi, dok se igra fudbal sa reprezentacijom zemlje koja granatama zasipa reprezentativce jedne druge zemlje - mi imamo posla sa običnim ništarijama čiji jedini životni moto je novac
ologijama, bilo da su nacionalne, geopolitičke ili neke treće. Da ne bude zabune ne negira se pravo bilo kojoj zajednici na organizovanje, ali ako polaze od prava individua na udruživanje, a ne na nametnute nacionalne ili druge okvire. Najbolji primjer tog nametanja su neka agresivna ponašanja bošnjačkih političkih predstavnika prema crnogorskim Muslimanima da oni ne mogu biti ništa drugo do Bošnjaci, praćeno ne baš pristojnim epitetima. Elem, politička scena u Crnoj Gori je podijeljena na procrnogorsku, srpsku ili prosrpsku, bošnjačku, albansku, prorusku i prozapadnu. Da stvari budu žalosnije, politički subjekti se ujedinjuju po nekoj iščašenoj logici, po trenutnim političkim interesima. Tako imamo zajedno prozapadne i proruske partije, ali jedino što nemamo to je ujedinjenje proevropskih partija, iako su svima puna usta evropskog puta.
RUSKI UTICAJ
Najteže objašnjivo zdravom razumu je da su u tzv. proevropskoj vladi najbrojniji proruski opredijeljeni političari i poštovaoci Putina Istina da je EU svojim proširenjem izgubila svoj pravi karakter koji je činio najboljim mjestom za življenje na
planeti. EU kakvu pamtim iz vremena kada sam bio pasionirani zagovornik članstva u EU i sebe titulisao sa „najmanje Evropljanin“ krasile su ono što kolokvijalno zovemo evropske vrijednosti. To su one individualne slobode i prava, bez kolektivnih ideologija, bez kolektivnih žrtvovanja i žrtvovanja samo u ime slobode. Te i takve evropske vrijednosti su napadnute potonjih makar dvije decenije u čitavoj Evropi. Ako bismo vrijednosno određivali što su evropske vrijednosti onda bi ono što predstavlja Rusija već duže vrijeme bio pravi primjer antiteze toj sentenci, kao sve suprotno evropskim vrijednostima. Pitanje je kako smo došli do toga da članice EU, poput Mađarske, ne samo podržavaju Rusiju sa svim antievropskim vrijednostima, nego da budu blijede kopije Putinove vladavine, da mnoge partije u EU budu finansirane ruskim dolarima i budu blagonaklone prema zločinačkoj agresiji na Ukrajinu. Evropa, koja postavlja Orbanovog čovjeka za komesara koji daje smjernice u reformama i demokratizaciji, debelo je bolesna. Čini se da svi ti likovi, od Varheljija, Pope, Žofrea, da ih ne nabrajam dalje, samo gledaju da zadrže svoju platicu i simuliraju nekakav
rad, inače ih zabolje ono čuveno uvo jednog našeg ambasadora i za Zapadni Balkan i za demokratiju. Da im je do demokratije ne bi se Ursula fon der Lajen grlila sa Anom Brnabić nakon što su onako bezočno pokrali izbore u Srbiji, niti bi se svjetski državnici srdačno zdravili sa Aleksandrom Vučićem nakon „najčistijih izbora u istoriji“ i dok ih on vrijeđa na najprizemniji način. Dok god vlada licemjerje i dok god se evropski zvaničnici sastaju sa članovima Vlade Crne Gore, dok Andrija Mandić sjedi na mjestu predśednika parlamenta, nema ništa ni od evropskih vrijednosti, ni od EU. Ili dok god se srpski političari ljubakaju sa zločincima u Moskvi, dok se igra fudbal sa reprezentacijom zemlje koja granatama zasipa reprezentativce jedne druge zemlje, mi imamo posla sa običnim ništarijama čiji jedini životni moto je novac.
PRISVAJANJE
UKRAJINE
Ana Brnabić, naviknuta na antologijske intervjue sa Jovanom Jeremić, oduševljena je intervjuom Putina sa Takerom Karlsonom. I ne samo ona, oduševljen je i dobar dio Crne Gore i skoro sva Srbija. Nema veze što nije bilo nijednog pitanja o Navaljnom, Putinovim dvorcima i vinogradima na obalama Crnog mora, podignutim novcem tajkuna koji je tobože dat za prosperitet Rusije, prepunim zatvorima Putinovih protivnika, zabrani medija, zabrani NVO, .... jedino ga interesovao Evan Gerškovič, američki novinar uhapšen za špijunažu. Ono što je meni smiješno u tom intervjuu su istorijska tumačenja od strane Putina. U namjeri da objasni kako se radi o istom narodu, upravo je pokazao da su Ukrajinci (ne pominje Ukre kao izvor imena, već kao da su „ukraj“) poseban narod sa posebnom istorijom do ujedinjenja dijela Ukrajine u XVII stoljeću sa Moskovskim carstvom. Poneki put mu se otelo da je Novgorod bio centar Moskovske velike kneževine, pa je malo brkao pojmove Rusi i Moskoviti, pa Rurika povezao sa knezom Olegom, koji je bio na čelu Kijevske Rosi, itd. Ali ono što je sigurno, istorija Kijevske Rosi ne može pripadati sadašnjoj Rusiji samo zato što je 1654. Bogdan Hmeljnici, nakon višegodišnjih pregovora sa Varšavom, Otomanskim carstvom i Moskvom ipak potpisao sporazum sa Moskvom, jer je Aleksej I obećao punu autonomiju, koju je Petar Ve-
liki kasnije potpuno poništio. Petar Veliki je Moskovite pretvorio u Ruse upravo da bi prisvojio bogatu istoriju Kijevske Rusi, koja je u XI stoljeću bila evropski kulturni, religijski i univerzitetski centar. U to vrijeme je imala oko 400 crkava, uključujući i čuvenu Kijevsku lavru, dok su Moskoviti dijelili kulturu barabar sa Mongolima. Kijev je nastao u V stoljeću, dok Rusija danas slavi godišnjicu postojanja od 859. godine, kada je nastao Novgorod kao centar Moskovske velike kneževine. U Novgorodu postoji i spomenik koji slavi 1000. godišnjicu. To i Putin reče u intervjuu. Nego, u više navrata sam pisao o istoriji Ukrajine, pa se ne bih ponavljao, ona je imala burnu istoriju i nije nikada bila samo dio Ruske imperije, iako Putin daje sebi pravo da je prisvaja. Ukrajina i njen narod su prošli razdoblje najvećih uspjeha u vremenu moćne srednjovjekovne države Kijevske Rusi, zatim tatarsku okupaciju u XIII stoljeću i državno rasulo, a potom duga stoljeća kolonijalne podložnosti moćnim suśednim državama: Tatarskom kaganatu ili Zlatnoj hordi, Poljskoj kraljevini i Republici, Litvanskom vojvodstvu, Moskoviji, odnosno kasnije Ruskoj imperiji, Otomanskom sultanatu, Habsburškoj carevini i Austrougarskoj monarhiji, Rumunskoj kraljevini, Sovjetskoj komunističkoj državi. Po logici Putina svi bi oni danas polagali pravo na djelove Ukrajine. Ono što je meni posebno zanimljivo je crkveno pitanje. Od početaka hrišćanstva u Kijevskoj Rusi, Carigradski patrijarhat je, u crkvenom smislu, bio nadređen Kijevskoj mitropoliji, a Kijevska mitropolija je bila nadređena ostalim istočnoslovenskim eparhijama, uključujuči i mladu Moskovsku eparhiju. Ako se radilo o jednom narodu koji je podijeljen u dvije države zanimljivo je zašto je Moskovska eparhija nekanonski istupila iz Kijevske mitropolije i formirala sopstvenu mitropoliju, ostavši oko 140 godina van kanonskog reda. Znači, nepriznata 140 godina. Za one kojima slabo ide matematika to je skoro pet puta duže od nekanonskog statusa CPC!
Nego, mnogo važnije od Putinovih istorijskih nebuloza jeste nešto što nije fraza. A to je da se u Ukrajini brani evropski sistem vrijednosti. Ako je u miru uspio da ga poremeti, možete misliti što bi se desilo da pobijedi u ratu protiv Ukrajine. Nego me strah ko ih brani! Zamislite da se raširi sistem u kojem vođa mijenja Ustav po svom nahođenju, dodaje mandate, na izborima dobija 87 odsto, da su mu protivnici oni koje vođa izabere, da kritičari, poput Borisa Nadeždina i Jekatarine Duncove, nemaju šanse da ispune uslove za kandidaturu, a da komunista Haritonov, nacionalista iz LDPR (partija Žirinovskog) Leonid Slucki i neki Davankov iz biznisa, poštovalac Putina, budu jedini protivnici. Što će reći – bez protivnika! •
Pridružena članica Odbora za reformu izbornog zakonodavstva poručila da posao tog skupštinskog tijela mora biti inkluzivan i sveobuhvatan
PODGORICA – Izborna reforma treba da bude inkluzivna, sveobuhvatna i sprovedena shodno preporukama OEBS/ODIHR, a ne da se još jednom svede na političku trgovinu i trule političke kompromise među partijama – kazala je za Pobjedu prof. dr Nikoleta Đukanović, pridružena članica u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, poručujući da ,,kada budemo imali partije koje će se odreći svojih uskih interesa u cilju opšteg dobra, tada ćemo imati i mogućnosti za pravu reformu izborne legislative“, te da će se ubrzo vidjeti da li volju i spremnost, ali i stručnost imaju partijski predstavnici u Odboru.
Đukanović je na pitanje očekuje li da će Odbor ovoga puta završiti posao i da li će vlast i opozicija partijske interese ostaviti po strani, kazala da će ovo skupštinsko tijelo imati vrlo važnu ulogu u sveukupnom procesu daljih reformi na putu demokratizacije Crne Gore, ali i da nije optimistična da među političkim akterima, koji su ranije blokirali ovaj proces reforme, postoji politička volja za suštinsku reformu.
Potreba
- Godinama se već govori o potrebi reforme izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori. Iako je bilo više pokrenutih inicijativa i bezbroj obećanja da je prioritet mnogim partijama reforma izbornog okvira, do sada crnogorski zakonodavci nijesu ovom pitanju pristupili sa dovoljnom pažnjom. Sve izmjene izbornih propisa su se dešavale na ad hoc osnovi, kao rezultat političkih pregovora najčešće usljed političkih kriza. Godinama Evropska unija i druge međunarodne organizacije označavaju izborni proces u Crnoj Gori i njegov pravni okvir vrlo problematičnim i sigurna sam da će EU i dalje insistirati da slobodni i fer izbori koji se sprovode u okviru adekvatnih pravnih i institucionalnih rješenja budu preduslov za napredovanje u procesu pregovaranja. Zato mislim da je ova tema izuzetno važna
Izuzetno je važno da reforma obuhvati profesionalizaciju i depolitizaciju izbornih institucija i izborne administracije, sređivanje biračkog spiska, uređivanje izborne kampanje i njenog finansiranja, uređivanje uloge medija u izbornom ciklusu, pri čemu vjerujem da reforma mora obuhvatiti čak i izmjenu izbornog sistema. Dodatno, izborna reforma treba da obuhvati i pitanje selekcije kandidata za poslaničke funkcije – kazala je Nikoleta Đukanović
i da će Odbor imati vrlo važnu ulogu u sveukupnom procesu daljih reformi na putu demokratizacije Crne Gore – kazala je Đukanović. Ukazala je, međutim, da problema ima puno.
- Ono koje je najalarmantnije jeste nizak stepen povjerenja građana u izborni proces i institucije koje taj proces vode. Podaci iz istraživanja koja ukazuju na stepen povjerenja u izborni proces su uvijek bili razočaravajući, dok posljednjih godina svjedočimo i manjem procentu izlaznosti birača. Danas kada imamo stabilnu većinu u parlamentu, postavlja se pitanje da li to utiče na raspoloženje među partijama kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva. Izuzev pojave par novih aktera i političkih partija, danas u Skupštini sjede, ipak, ljudi i partije koji su i u svim ranijim sazivima ovo pitanje marginalizovali, te reformu svodili na trgovinu do one mjere do koje je to odgovaralo njihovim partijskim interesima. Budući da govorimo o, u najvećem broju slučajeva, istim političkim
akterima koji su ranije blokirali ovaj proces reforme, nijesam optimistična da među njima postoji politička volja za suštinsku reformu – istakla je Đukanović.
Poručila je da to, međutim, ne znači da civilni sektor ne može i ne treba da utiče na taj proces, da ga podstiče, kontroliše i doprinese što boljim rješenjima.
– To je upravo bio razlog moje prijave za poziciju pridružene članice – kazala je Đukanović. Na pitanje za šta će se kao pridružena članica zalagati u Odboru i šta je, po njenom mišljenju, prioritet u izbornoj reformi, Đukanović je istakla da je izuzetno važno da reforma obuhvati profesionalizaciju i depolitizaciju izbornih institucija i izborne administracije, sređivanje biračkog spiska, uređivanje izborne kampanje i njenog finansiranja, uređivanje uloge medija u izbornom ciklusu, pri čemu vjerujem da reforma mora obuhvatiti čak i izmjenu izbornog sistema. Đukanović je kazala da, dodatno, izborna reforma treba da obu-
hvati i pitanje selekcije kandidata za poslaničke funkcije. - Zaista cijenim da je reforma izbornog okvira presudna za dalji proces reformi i zato je važno da ona bude inkluzivna, sveobuhvatna i sprovedena shodno preporukama OEBS/ODIHR, a ne da se još jednom svede na političku trgovinu i trule političke kompromise među partijama – kazala je Đukanović.
Komentarišući to što je parlamentarna većina pokušala da uvrsti u dnevni red sjednice Skupštine izmjene i dopune Zakona o biračkom spisku, kao i tvrdnju predsjednika parlamenta Andrije Mandića da taj akt ne spada u izborne zakone, Đukanović je istakla da ,,nažalost, živimo u državi u kojoj se polemiše šta čini pravni okvir ove oblasti, a odgovor je vrlo jednostavan“. - Ustav Crne Gore i Zakon o izboru odbornika i poslanika predstavljaju osnovne pravne propise kojima se uređuje način ostvarivanja biračkog prava i postupak organizacije izbora na svim nivoima u Crnoj Gori. Zakonom o izbo-
ru odbornika i poslanika uređuje se način i postupak izbora odbornika u Skupštinu opštine, glavnog grada i prijestonice i poslanika u Skupštinu Crne Gore; organizacija, sastav i nadležnost organa za sprovođenje izbora; utvrđivanje rezultata glasanja i raspodjela mandata; zaštita biračkog prava i druga pitanja od značaja za organizaciju i sprovođenje izbora. Međutim, pored Ustava i Zakona o izboru odbornika i poslanika, set zakona u oblasti izbornog zakonodavstva čine još i: Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja; Zakon o biračkom spisku i Zakon o političkim partijama. Pored toga, od značaja su i zakoni iz oblasti radio-difuzije – Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore, kao i Zakon o registrima prebivališta i boravišta – kazala je Đukanović. Na pitanje može li kriza u Vladi, uzrokovana izborom v. d. direktora Uprave policije, uticati na rad Odbora i buduće dogovore, Đukanović je istakla da ,,ako postoji politička volja partija, nezavisno sjede li u pozicionim ili opozicionim klupama, onda je reforma izbornog zakonodavstva neupitna“. Interes
- Međutim, pitanje je koliko će partijama biti u interesu da istinski reformišu ovaj proces i procedure koje ga čine. Uzmimo samo za primjer rad izbornih komisija: da li će i kada partije pristati da izborne komisije i birački odbori budu depolitizovani i profesionalizovani, da u njima sjede osobe od znanja i integriteta koje će odluke donositi samostalno u odnosu na važeću zakonsku regulative, a ne po instrukcijama partija, kao do sada. Kada će partije dozvoliti da imamo sve članove DIK-a koji donose odluke shodno zakonu, a ne partijskim interesima? Mislim da je to ključno pitanje, i kada budemo imali partije koje će se odreći svojih uskih interesa u cilju opšteg dobra, tada ćemo imati i mogućnosti za pravu reformu izborne legislative. Vjerujem da će se ubrzo vidjeti da li ovu volju i spremnost, ali i stručnost imaju partijski predstavnici u Odboru – dodala je Đukanović. I. KoPrIVICa
INTERVJU: Vanja Kljajević, savjetnica za mala i srednja preduzeća u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD)
Primjećujemo sve veće interesovanje preduzeća za konsultantske usluge i to u podizanju nivoa poslovanja kroz unapređenje menadžerskih vještina, a u posljednje vrijeme sve veće je interesovanje i u dijelu nasljeđivanja u porodičnim kompanijama. Posebno mi je drago što imamo mogućnosti da podržimo mlade preduzetnike kroz program „Mladi u biznisu“ koji, pored savjetodavne podrške kroz naš program, nudi i mogućnost finansiranja putem partnerske finansijske institucije Alter Modus - poručuje Kljajević
PODGORICA - Sve je veće interesovanje crnogorskih malih i srednjih preduzeća za konsultantske usluge sa ciljem unapređenja poslovanja putem poboljšanja menadžerskih vještina. Osim toga, primjećuje se rastuće interesovanje, naročito u kontekstu nasljeđivanja porodičnih kompanijakazala je u intervjuu za Pobjedu Vanja Kljajević, savjetnica za mala i srednja preduzeća u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).
Ona ističe kontinuirano interesovanje crnogorskih preduzeća za EBRD-ov program podrške i ključne inicijativepoput programa ,,Mladi u biznisu“, ali i značajnu ulogu donatora, kao što su EU-IPA, Vlada Crne Gore, Švedska, Italija, Luksemburg i Small Business Impact fond.
Razgovarajući o primjeni vještačke inteligencije (AI) i baze podataka u donošenju informisanih poslovnih odluka, Kljajević ističe da su ova dva segmenta postala integralni dio svakog biznisa, ali da je ključno ciljano usmjeravanje dostupnih informacija za strateške odluke.
POBJEDA: Da li se ove godine prijavilo više preduzeća za podršku kod EBRD-a? Vidite li neki pomak i u kom smjeru?
KLJAJEVIĆ: Postoji kontinuirano interesovanje za program podrške malim i srednjim preduzećima koji EBRD realizuje uz podršku donatora poput EU-IPA i Vlade
Crne Gore, Švedske, Italije kroz Centralnoevropsku inicijativu, zatim Luksemburga i Small Business Impact fonda. U Crnoj Gori godišnje podržimo skoro 40 preduzeća da unaprijede poslovanje u jednoj od devet oblasti - strategija, marketing, digitalizacija (IT), organizacija, sistemi menadžmenta kvalitetom, zaštita životne sredine itd. Osim toga, svaki projekat se prati i
kroz tri strateške oblasti, a to su digitalizacija, inkluzija i „zelene“ teme. Ponosna sam na činjenicu da sam sarađivala sa više od 150 preduzeća u Crnoj Gori i kroz te projekte naučila mnogo o izazovima sa kojima se susrijeću. Primjećujemo sve veće interesovanje preduzeća za konsultantske usluge i to u podizanju nivoa poslovanja kroz unapređenje menadžerskih
vještina, a u posljednje vrijeme sve veće je interesovanje i u dijelu nasljeđivanja u porodičnim kompanijama. Posebno mi je drago što imamo mogućnosti da podržimo mlade preduzetnike kroz program „Mladi u biznisu“ koji, pored savjetodavne podrške kroz naš program, nudi i mogućnost finansiranja putem partnerske finansijske institucije Alter Modus.
POBJEDA: Što su bili ključni transformativni koraci ka uspjehu malih i srednjih preduzeća?
KLJAJEVIĆ: Svijest da je malim i srednjim preduzećima potrebna pomoć eksperata i konsultanata da usvajaju nova znanja kako bi svoj biznis podigli na sljedeći nivo je ključ ka uspjehu. Tehnologije tj. digitalizacija zapravo su samo alati koji mogu jako puno doprinijeti boljoj produktivnosti, efikasnosti i slično, ali ključno za razvoj biznisa leži upravo u organizaciji, ali i strategiji poslovanja, koja mora uzeti u obzir da su ključna ulaganja upravo u ljude i procese.
POBJEDA: Koji su poslovni trendovi aktuelni?
KLJAJEVIĆ : Svjedočimo ogromnim promjenama u svijetu biznisa, ubrzanom procesu digitalne transformacije koja je postala centralno pitanje tokom i nakon pandemije, ali i sve većim promjenama izazvanim vještačkom inteligencijom. Sve to dovodi do novih poslovnih modela i potrebno je pratiti trendove kako bi preduzeća bila konkurenta na tržištu i mogla da odgovore zahtjevima potrošača.
Radulović: Sanirano klizište „Bukovik“ na putu Petrovac - Podgorica
PODGORICA - Završeni su radovi na sanaciji klizišta „Bukovik“ na magistralnom putu Petrovac - Podgorica, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Rekonstruisanu dionicu, kako navode, obišao je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović - Klizište je prijetilo da prekine ovaj putni pravac, koji je veoma značajan u ljetnjim mjesecima, kada ga veliki broj vozača koristi kao alternativni putu kroz tunel Sozina. Sanacijom klizišta i rekonstrukcijom ovog dijela puta stvoreni su uslovi za nesmetano odvijanje saobraćaja i bolju i sigurni-
ju povezanost Podgorice sa Petrovcem - rekao je Radulović. On je, dodaje se, naglasio da je ova dionica puta od posebne važnosti tokom ljetnje turističke sezone zbog čega je nužno da se učesnicima u saobraćaju obezbijedi dobra putna infrastruktura. Rekonstruisanu dionicu pu-
ta sa ministrom Radulovićem obišao je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović - Ovo je bilo veoma složeno klizište, koje smo uspjeli da saniramo. Ukupna vrijednost ovog projekta bila je oko milion i trista hiljada eura - rekao je Vuksanović. R.P.
Oglasili se iz najjače opozicione partije povodom novih imenovanja u energetskom sektoru
Naročito su mi dragocjena iskustva naših startapova, poput Uhura Solutions i Flourish koji su dio EBRD Star Venture programa. Oni pokazuju, svojim primjerom, koliko se tehnologija može upotrijebiti u pravcu rješavanja važnih izazova u biznisu, od automatizacije tj. pametnih ugovora, kojima Uhura Solutions mijenja način funkcionisanja korporacija i bitno ubrzava i optimizuje procese, do unapređenja emocionalne inteligencije kod zaposlenih kroz jedinstvenu Flourish aplikaciju.
POBJEDA : Kako preduzetnici mogu iskoristiti AI i bazu podataka za donošenje poslovnih odluka?
KLJAJEVIĆ : Na nedavno održanoj konferenciji na Fruškim termama, koja je okupila 200 vlasnika biznisa iz regiona, moderirala sam panel baš sa ovom temom, a zaključili smo da su AI i baze podataka u nekom smislu postale urođene svakom biznisu i da je na samom preduzeću način na koji će ih iskoristiti.
Ove baze predstavljaju izuzetno važne resurse za kompanije na bazi kojih mogu bolje komunicirati sa svojim kupcima, dobavljačima, bolje targetirati marketing kampanje, ali i optimizovati svoj portfolio. AI donosi nebrojene mogućnosti, ali potrebno je ciljano usmjeriti dostupne informacije i na bazi njih donositi strateški važne odluke.
POBJEDA: Koji trendovi će dominirati u 2024. godini?
KLJAJEVIĆ : Iz moje perspektive, vjerujem da ćemo u narednoj godini nastaviti da svjedočimo razvoju AI i primjeni raznih alata u oblastima poput marketinga, IT, ali i drugih industrija. Takođe, važna tema za biznis će biti održivost, a naročito implementacija ESG standarda koji se odnose na zaštitu životne sredine, inkluziju i korporativno upravljanje. N. K
DPS Nikšić: Stigla Marina Jočić da u novim štiklama do kraja zgazi Solar gradnju i EPCG
PODGORICA – I mada onda nije uspjela da zgazi političke neistomišljenike, Marina Jočić će sigurno u Solar gradnju došetati u novim štiklama da do kraja uništi kćerku firmu EPCG, stvorenu za zapošljavanje partijskih vojnika koalicije koja je u nazivu imala imenicu budućnost, a koja godinama i ovaj grad i državu vuče u ambise prošlosti, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Iz te partije komentarisali su dolazak članice Nove srpske demokratije (NSD) Marine Jočić na mjesto čelnice Odbora direktora EPCG Solar gradnje.
- Dok se prst pred okom sinoć u gradu pod Trebjesom nije vidio, usljed efekta koji (ne) proizvode sijalice koje po komadu plaćamo 881 euro, bljesnu vijest o imenovanju prve štikle Nove srpske demokratije na čelo Odbora direktora Solar gradnje. Odjeknu vijest kako uhljebiše opet Marinu Jočić u novu direktorsku fotelju. Koga li će sad, koristeći direktorske privilegije, ona dalje uhljebiti ostaje da vidimo, jer je, još kao direktorica UO NP Crne Gore, priznala da zapošljava samo po partijskom ključu. No ne znamo gdje će s tim novim kadrovima, jer u Solar gradnju i EPCG nema gdje više igla da stane - navode u saopštenju.
Nikšiću je, ocijenili su, uz novo imenovanje Marine Jočić - trajno mrklo. R.P.
Iako je ministar Maraš Dukaj u septembru uvjeravao javnost da će se zakon o informacionoj bezbjednosti pred parlamentom naći već krajem 2023. godine, primjene nema ni na vidiku
PODGORICA – Na zakon o informacionoj bezbjednosti, odnosno njegovu potpunu primjenu, sudeći prema odgovorima koje je Pobjeda dobila od Ministarstva javne uprave (MJU), Crna Gora će čekati duže od godinu i po, iako je ministar Maraš Dukaj, još od septembra prošle godine, više puta uvjeravao javnost da će se taj akt pred parlamentom naći već krajem 2023. godine.
Na pitanje naše redakcije - što se dešava sa zakonom i zbog čega se kasni u odnosu na najavljene aktivnosti, iz MJU nam je odgovoreno da je prijedlog izrade zakona u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i Poslovnikom Vlade Crne Gore, kompeksan i da zahtijeva „određene procedure i usaglašavanja, te se sami rok usaglašavanja Prijedloga zakona sa svim relevantnim institucijama, uklučujući i Evropsku komisiju (EK), ne može predvidjeti“.
- Proces usaglašavanja Prijedloga zakona sa NIS 2 Direktivom Evropske komisije i Tabelom usklađenosti transponovanih odredbi Direktive odvija se na način što EK postavlja određena pitanja, traži određena pojašnjenja, eventualno daje sugestije, smjernice i slično – navodi se u odgovorima Pobjedi.
sugestije
Na pitanje - kakav je opšti karakter mišljenja Evropske komisije na tekst Prijedloga zakona, iz MJU su kazali da je mišljenje pozitivno, uz jednu određenu sugestiju.
Iz MJU nam je saopšteno da su, u skladu sa tim, od strane Evropske komisije date „određene smjernice, u jednom dijelu, u cilju jasnijeg određene odredbe Prijedloga zakona, koju sugestiju je Ministarstvo javne uprave u saradnji sa ostalim ministarstvima definisalo i inovirani tekst Prijedloga zakona uputilo Evropskoj komisiji na mišljenje“.
Za pojedine aktivnosti, kao što je implementacija ISO standarda, ostavljen je rok od 18 mjeseci, na zahtjev privrede, koji smo prihvatili u procesu javnih konsultacija. U krajnjem, dinamika primjene će najviše zavisiti od opredijeljenosti Vlade da ojača navedene mehanizme, među kojima će stručni nadzor i inspekcija za informaciono društvo, koja će se formirati, biti od ključnog značaja – navode u odgovorima Pobjedi iz MJU
U pogledu mišljenja EK, Pobjeda je tražila od MJU da objasni da li su njihovi eksperti prepoznali neka rješenja iz zakona koja je potrebno mijenjati ili prilagoditi sa direktivama EU, na što su iz resornog ministarstva odgovorili da EK uvijek insistira na punom transponovanju Direktive u cjelini.
- Obaveza crnogorskih predlagača je da pojasne ukoliko pojedine članove Direktive nije moguće transponovati. Konkretno, u našem slučaju, neophodno je bilo objasniti da crnogorsko zakonodavstvo pojedine članove Direktive NIS2 propisuje kroz druge zakone, kao što su, na primjer, Zakon o prekršajima, Zakon o elektronskim komunikacijama i slično. Nijesu prepoznata nikakava rješenja koja treba mijenjati u odnosu na pripremljeni tekst Prijedloga zakona. Pohvalan je koncept novog zakona o informacionoj bezbjednosti koji predstavlja veliki iskorak u oblasti sajber bezbjednosti – ističu iz MJU. U iščekivanju konačnog formalnog mišljenja Evropske komisije Crnu Goru očekuju i brojni izazovi u primjeni novog zakonskog rješenja. - Kada govorimo o potencijalnim izazovima s kojma se m ožemo susresti prilikom primjene predmetnog zakona, oni se ne razlikuju od izazova sa kojima se suočavamo u ovom domenu, ne samo mi,
već i ostale zemlje u regionu i šire - nedovoljni ljudski i tehnički resursi, a ponekad i finansijski – kažu u Ministarstvu. Kako navode, glavni izazovi tiču se formiranja i jačanja dva ključna mehanizma.
- To su buduća agencija za sajber bezbjednost, njeno opremanje, obezbjeđivanje adekvatnog prostora za rad Vladinog CIRT-a (tim za od-
govor na računarske incidente) i SOC-a (bezbjednosni operativni centar) Vlade Crne Gore, kao i edukacija kadrova, njihovo zadržavanje u institucijama zaduženim za ovu oblast, te prepoznavanje pozicija službenika koji se bave sajber bezbjednošću u novom Zakonu o zaradama u javnom sektoru – navode u Ministarstvu.
Oni će, kako kažu, težiti po-
punjavanju svih pozicija u što hitnijem roku i u Vladinom CIRT-u i budućoj agenciji i vjeruju da će za to dobiti punu podršku Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore. Kada je riječ o dinamici primjene zakona, jednom kada bude usvojen, za implementaciju ISO standarda biće neophodno najviše vremena. - Potpuna implementacija predviđa formiranje agencije za sajber bezbjednost, njeno kadrovsko popunjavanje i opremanje objekta, obezbjeđivanje redundantnosti
CI RT-a i agencije, jačanje nadzora - stručnog i inspekcijskog, uspostavljanje zbirnog registra ključnih i važnih subjekata, te obaveznost uvođenje ISO standarda u odnosu na ključne subjekte – navode u Ministarstvu.
Prema njihovim riječima, u odnosu na dinamiku implementacije zakona, od njegovog stupanja na snagu, Ministarstvo finansija će iz budžetske rezerve finansirati dio aktivnosti neophodnih za formiranje agencije, a Ministarstvo javne uprave za Vladin CIRT i dijelom agencije.
- Za pojedine aktivnosti, kao što je implementacija ISO standarda, ostavljen je i rok od 18 mjeseci, na zahtjev privrede, koji smo prihvatili u procesu javnih konsultacija. U krajnjem, dinamika će najviše zavisiti od opredijelje-
Media centar uputio prigovor ombudsmanu Javnog servisa povodom izostavljanja informacija o zvaničnom boravku komesarke za ljudska prava Savjeta Evrope Dunje Mijatović u Crnoj Gori
Vuković: TVCG nastavlja da skriva neugodnu istinu o nezakonitom generalnom direktoru
PODGORICA - Media centar je prekjuče uputio prigovor ombudsmanu RTCG povodom izostavljanja informacija o zvaničnom boravku komesarke za ljudska prava Savjeta Evrope Dunje Mijatović u Crnoj Gori i njene kritičke ocjene o ponašanju menadžmenta nacionalnog javnog emitera RTCG, saopštio je predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković.
-Media centar smatra da skrivanje informacija koje javnost ima pravo da zna u centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2 TVCG predstavlja još jedno grubo kršenje osnovnih etičkih principa novinarske profesije i standarda koje je propisao Pravilnik o programskim principima i profesionalnim standardima RTCG - navodi Vuković. U centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2, emitova-
noj 22. marta, izostala je, ističe Vuković, informacija da je komesarka Mijatović bila u Crnoj Gori i da je, pored ostalog, ocijenila da „nesprovođenje odluka domaćih sudova o imenovanju direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) postavlja pitanja u pogledu poštovanja vladavine prava, što je pitanje koje, takođe, treba hitno rješavati“. -U Pravilniku o programskim principima i profesionalnim
standardima RTCG se kaže da „kreatori radio i televizijskih programa krše profesionalne standarde ako kriju, zanemaruju ili u neadekvatan kontekst stavljaju (plasiraju) informacije sa kojima se lično ne slažu“, kao i da „novinari i urednici (su) odgovorni ne samo za ono što objave, već i za ono što prećute, a od interesa je za javnost“ - navodi Vuković. Nažalost, poručuje Vuković, nije prvi put da TVCG
izbjegava da svoje gledaoce obavijesti o argumentovanim kritikama na račun menadžmenta nacionalnog javnog medijskog servisa. -Učinjeno je to krajem oktobra prošle godine, kada TVCG nije objavila informaciju o rezoluciji koju je donio Parlament Evropske unije, a koja se odnosila na Crnu Goru. Ta rezolucija sadrži ocjenu i kritiku u vezi sa ponovnim izborom generalnog direktora RT-
nosti Vlade da ojača navedene mehanizme, među kojima će stručni nadzor i inspekcija za informaciono društvo, koja će se formirati, biti od ključnog značaja – navode u odgovorima Pobjedi iz MJU.
softver
Iz Ministarstva ističu i da je neophodno obezbjeđivanje prostorija i informacionih sistema smještenih na lokacijama u skladu sa mjerama informacione bezbjednosti koje su definisane Zakonom o informacionoj bezbjednosti. Kako su objasnili, to obuhvata opremu i softver za monitoring i zaštitu podataka, upravljanje rizicima sajber bezbjednosti, kao i obezbjeđivanje opremljenosti redundantnim sistemima i rezervnim radnim prostorom, kako bi se obezbijedio kontinuitet rada u skladu sa Direktivom Evropske unije o mjerama za visoki zajednički nivo sajber bezbjednosti širom Unije.
- Važno je naglasiti da je Ministarstvo javne uprave već u susret donošenju zakona pokrenulo neke pripremne aktivnosti kako bi implementacija išla što boljom dinamikom.
Na konkretno pitanje - kada se može očekivati da se zakon konačno nađe u plenumu crnogorskog parlamenta, ovoga puta iz Ministarstva nema tvrdih obećanja, poput onih iz septembra prošle godine. Iz MJU su kazali da su njihova očekivanja da se nakon dobijanja mišljenja Evropske komisije zakon uputi Vladi na utvrđivanje, a odmah zatim i u skupštinsku proceduru, gdje bi zakon na odborima i plenumu trebalo da bude razmatran, a nakon toga i usvojen.
D. MiHAiLoviĆCG Borisa Raonića nakon donošenja pravosnažne presude Višeg suda, a povodom njegovog nezakonitog imenovanja 2021. godine - ističe Vuković.
TVCG je, navodi Vuković, tada sakrio od javnosti informaciju o dijelu rezolucije Parlamenta EU u kojoj se „izražava zabrinutost zbog izbora generalnog direktora RTCG kojim se krši pravosnažna sudska odluka“. -Nadamo se da zaštitnica prava gledalaca i slušalaca RTCG, ombudsmanka Danijela Popović, neće sada prihvatiti neko nesuvislo objašnjenje „uredništva TVCG“, kao što je uradila povodom prethodnog prigovora Media centra, koji je odbila - zaključio je Vuković. r.P.
Peticija podrške iz Crne Gore novosadskom profesoru i novinaru
PODGORICA- Grupa građanskih aktivista, intelektualaca, novinara iz Crne Gore pokrenula je peticiju podrške Dinku Gruhonjiću, novinaru iz Novog Sada.
U tekstu za potpisivanje peticije navodi se da je programskom direktoru Nezavisnog društva novinara Vojvodine i univerzitetskom profesoru Dinku Gruhonjiću ugrožen život, a državne institucije Srbije na spiralu zla koja se širi i dalje ćute.
-Danima traju otvorene prijetnje ubistvom profesoru
Gruhonjiću, a većinski režimski mediji u Srbiji samo dodatno pojačavaju intenzitet napada i manipulativnih optužbi, vodeći do usijanja. Sve je počelo prije nekoliko dana, kada se na društvenim mrežama pojavio montirani snimak sa prošlogodišnje tribine u okviru festivala „Rebedu“, koji se održava u Dubrovniku, a na kojem je govorio i Gruhonjić. Snimak traje 59 sekundi i na njemu se nalazi izjava istrgnuta iz konteksta, kojoj je dato novo značenje i novi kontekst. Odmah nakon distribucije montiranog snim-
ka Gruhonjiću su počele stizati prijetnje smrću - piše u tekstu peticije. Ističe se da zvanični državni vrh stoji iza ovog progona i da se to vidi po raspravi koja je povedena u Skupštini Srbije, gdje su bezumno polemisali na temu - da li Gruhonjić slavi ustaške zločine.
-Sinhronizovano, na društvenim mrežama su brojne „nacionalno osviješćene“ stranice zahtijevale da bude izbačen s fakulteta na kojem radi. Neistinitim i manipulativnim video konstrukcijama izazvan je bijes srpskih nacionalista,
U Podgorici održan marš mira u znak podrške Palestini
zbog čega su na ulazu zgrade u kojoj živi profesor Gruhonjić ispisani prijeteći grafiti, koji jasno ukazuju da je nacionalističko zlo, državno njegovano, sada dobilo šire razmjere – direktno je ugrožena bezbjednost profesora Gruhonjića i njegove porodice. Riječ je o još jednom sistemskom progonu kritičara srpske zvanične politike, ratnohuškačke retorike i nacio-
PODGORICA - Pokret solidarnosti sa Palestinom u Podgorici je organizovao marš mira i skup podrške. Okupljeni su krenuli od kružnog toka ispred izraelske „Capital Plaze“ prema zgradi Skupštine, gdje su se obratili govornici skupa.
Civilni aktivista Elvis Beriša kazao je da su se okupili da pokažu solidarnost sa Palestinom, ali i ogorčenost prema takozvanim demokratskim državama i institucijama koje su zatajile kada je u pitanju zaštita ljudskih prava, prenosi Media biro. - Razočarani smo u velike ze-
mlje i institucije koje je trebalo da budu zagovornice mira i pravde. Naše okupljanje nije samo odraz zabrinutosti, ono takođe predstavlja oštru kritiku inertnosti u rješavanju situacije u Palestini. Moramo se suočiti sa realnošću, postoji veliki broj država saučesnica koje podržavaju Izrael. Prodaja oružja, politička podrška i ekonomska saradnja sa režimom koji sistemski krši ljudska prava palestinskih civila čini nas saučesnicima u genocidu - kazao je Beriša. On je u svom govoru poručio da zahtijevaju ne samo osudu nasilja, već i preduzimanja konkretnih mjera, te podsje-
tio poslanike u Skupštini na konvencije koje su potpisane. - Pozivamo na prekid vojne pomoći Izraelu, na uvođenje sankcija protiv političkih i ekonomskih institucija koje podržavaju okupaciju i genocide nad Palestinom. Pozivamo poslanike i poslaničke klubove koji odbijaju da podrže rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini da ispune zahtjeve građana koji mjesecima iskazuju solidarnost sa Palestinom u svim gradovima u Crnoj Gori - poručio je Beriša. Prisutnima se obratio i reditelj i aktivista Mladen Ivanović i podsjetio da su nam sva
velika učenja data na korišćenje kako bismo imali orijentir, odnosno „uputstvo“ za ispravan život.
- Kada nam to uputstvo postane dogma - postajemo neznalice, postajemo gluvi i gubimo mjeru za drugo i drugoga. Tako nastaju izgovori za ratove. Nijedan od velikih učitelja i mislilaca u istoriji ljudskog roda nije rekao da se u njegovo ime smije ubijati. Podsjetiću vas da se upravo u ovom trenutku vodi na desetine ratova na planeti, većina njih su naizgled vjerski i ideološki, a mi znamo da u korijenu svih ratova leži pohlepa i borba za resurse - kazao je on. Ivanović je podsjetio da svi zajedno možemo pokazati solidarnost sa patnjom i stradanjem naroda u Gazi.
- Zato zahtijevamo da se iskonski osjećaj pravde koji je oblikovao naš narod kroz vjekove sprovede u djelo. A to je da naši političari usvoje rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini. Ne plašite se, dragi naši vlastelini, kad ste već zaboravili slavna djela vaših predaka, ugledajte se na vaše kolege iz Evropske unije, iz Španije, Irske, Slovenije i Malte koji ne samo da osuđuju izraelske zločine, nego i pripremaju priznanje palestinske države - kazao je on. Skup je završen ispred Skupštine, protekao je mirno, uz veliki broj policijskih službenika. N.K.
nalizma koji je Balkan koštao na stotine hiljada života. Mi, dolje potpisani, upozoravamo da je scenario koji ovih dana preživljava profesor Gruhonjić i njegova porodica već viđen početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada su zbog organizovanih hajki Srbiju morali napustiti Mirko Kovač, Vidosav Stevanović, Ranko Radović i brojni drugi. Nakon organizovanih
progona tada i ućutkivanja, tjeranja i progona neistomišljenika Srbija je „zaronila“ u ratove, sprovodeći genocide i etnička čišćenja na prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Da se ne ponovi - piše u tekstu peticije. Link za potpisivanje peticije je https://www.onlinepeticija.com/peticija_podrke_novosadskom_profesoru_dinku_gruhonjiu. R.P.
Zajednica opština pozvala zainteresovane da predlože grad za nagradu Zeleni šampioni ZB
PODGORICA - Zajednica opština pozvala je sve zainteresovane institucije i pojedince iz Crne Gore da kandiduju crnogorske gradove koji imaju uspjeha u realizaciji zelene agende za dobijanje prestižne nagrade Zeleni šampioni Zapadnog Balkana za prošlu godinu. Iz ZOCG su saopštili da su organizatori tog takmičenja Mreža asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Evrope i Savjet za regionalnu saradnju. Poziv za dostavljanje nominacija otvoren je do 31. marta ove godine. Kako su naveli iz ZOCG, da bi grad ispunio uslove da bude nominovan, potrebno je da je prošle godine sproveo izuzetnu praksu u nekoj od šest kategorija. Jedna od njih odnosi se na dekarbonizaciju - održivo urbano planiranje i infrastruktura, smanjenje otiska ugljenika, integracija obnovljive energije i inicijative za energetsku efikasnost. Druge kategorije odnose se na promovisanje ekološki prihvatljivog transporta i rješenja za mobilnost, podsticanje angažovanja zajednice i podizanje ekološke svi-
jesti o cirkularnoj ekonomiji. U te oblasti spadaju i inovacija i kreativnost u suočavanju s izazovima životne sredine – smanjenje zagađenja, promovisanje prakse održive poljoprivrede, kao i posvećenost očuvanju i zaštiti životne sredine.
Iz ZOCG u saopštenju su naveli da dodjeljivanjem tog priznanja NALAS i RCC žele da odaju priznanje gradovima koji pokazuju izuzetnu posvećenost i inovativne pristupe za održivost životne sredine, urbano zelenilo, zeleni razvoj i ekološke inicijative. -Organizatori takmičenja izabraće šest zelenih gradova/opština, po jedan iz svih zemalja Zapadnog Balkana - kaže se u saopštenju.
Prijavljivanja grada/opštine za nagradu može se obaviti na linku: https://docs.google. com/forms/d/e/1FAIpQLSeutEPSb3f0HSQ6TX5LB-xS-TItXWQRrG6Vxq7hTa-cnKuRRA/ viewform?pli=1 Priznanja će, kako se navodi, izabranim dobitnicima biti uručena tokom Drugog foruma lokalnih samouprava 19. aprila ove godine u Baru. R.P.
Od 42 države, u kojima je ruska dijaspora glasala, Putin dobio najmanje glasova u Crnoj Gori, opozicioni aktivisti zadovoljni rezultatom
PODGORICA - Od čak 42 države u svijetu, u kojima je ruska dijaspora glasala na izborima, ubjedljivo najmanje glasova Vladimir Putin je osvojio u Crnoj Gori. Samo 8,4 odsto ruskih državljana je glasalo za Putina, 69 odsto za Vladislava Davakova, a 19 odsto je bilo nevažećih listića. Jedan od onih koji je napustio Rusiju zbog represije i nepotrebnog rata u Ukrajini je opozicioni ruski aktivista Aleksej
Dmitriev
On je član inicijative „Glasajte u inostranstvu“, pokrenute 2021. godine, koja ohrabruje ruske državljane da glasaju. Sproveli su nadzorne i izlazne ankete u brojnim zemljama širom svijeta kako bi obezbijedili transparentnost rezultata glasanja u inostranstvu. Inicijativa ujedinjuje hiljade istomišljenika, među kojima su ljudi različitih profesija i političkih stavova. Dmitriev kaže da su se ujedinili da zaštite demokratske i univerzalne vrijednosti, prava i slobode koje Rusi zaslužuju.
- Aktivno učešće na izborima je temelj demokratije zbog čega smo pokrenuli ovaj projekat. Smatramo da politička pasivnost uništava civilno društvo, pa je naš cilj popularizacija učešća u političkom životu zemlje kroz demokratske mehanizme kao što su izbori - kaže Dmitriev i objašnjava da ih u Crnoj Gori ima oko trideset i da je većina članova iz Budve, Bara i Podgorice.
Ističe da je ubijeđen da su izbori namješteni i pokradeni, jer je tolika represija u Rusiji da ljudi izvana ne znaju prave stavove ruskog naroda. Ljudi se, prema njegovim riječima, plaše da slobodno glasaju. – Važno je podsjetiti da je Vladimir Putin, koji je vladao zemljom 24 godine, izašao na ove izbore nakon što je nezakonito izmijenio Ustav. Umjesto referenduma, 2020. godine organizovano je glasanje o posebno usvojenom zakonu, a birači nijesu imali mogućnost da se o izmjenama izjasne posebno. Da su Rusi 2020. godine shvatili da im je, pored zaštite djece i maternjeg jezika, dat i amandman na dva nova še-
Važno je podsjetiti da je Vladimir Putin, koji je vladao zemljom 24 godine, izašao na ove izbore nakon što je nezakonito izmijenio Ustav. Umjesto referenduma, 2020. godine organizovano je glasanje o posebno usvojenom zakonu, a birači nijesu imali mogućnost da se o izmjenama izjasne posebno. Da su Rusi 2020. godine shvatili da im je, pored zaštite djece i maternjeg jezika, dat i amandman na dva nova šestogodišnja mandata Putina, možda bi istorija krenula drugim putem - ubijeđen je Dmitriev
stogodišnja mandata Putina, možda bi istorija krenula drugim putem - ubijeđen je Dmitriev. Objašnjava da je čak i sistem obrazovanja u potpunosti
Cetinje šetalo za Ukrajinu
podredio ličnim političkim interesima.
- Kolika je diktatura u Rusiji dokazuje činjenica da se djeci u školama od 2022. predaju posebne lekcije o patriotiz-
CETINJE – Na dvije godine i mjesec od početka sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu, građanke i građani Cetinja zajedno s Ukrajinkama i Ukrajincima su još jednom protestnom šetnjom pružili podršku herojskom ukrajinskom
narodu u njihovoj borbi za slobodu. Glavne poruke s protesta glasile su: ,,Svijete, probudi se!“ i ,,Još jedan Putinov mandat pogroma“. Građani su nosili i transparente: ,,Podrška Bobanu, vidimo se u utorak“, „Daniloviću, samo da si ti živ i zdrav“ i „Voda je ukrv“.
Pred zgradom bivšeg Ruskog poslanstva na Cetinju otpjevana je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom, zatim minutom ćutanja odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, čime je završen protest. Slava Ukrajini! Herojima slava! R. P.
mu koje nazivaju ,,Razgovory o vazhnom“ (pričajmo o onome što je najvažnije). Predaje se kako je Rusija velika nacija, koja mora da se izbori za taj status, govori se
afirmativno o sukobima i invazijama. Tako rano se djeci usađuju vojne doktrine i polako se stvara vojna nacija. I sve se to servira uz stav da je ratovanje najbolje za ruski
narod. Volio bih da sa porodicom živim u zemlji gdje ne svjedočim takvim pojavama - kaže Dmitriev. On je ubijeđen da je Putin sposoban da započne rat u Moldaviji, ali i da provocira Poljsku i baltičke zemlje. - Rat u Ukrajini neće trajati dugo, jer se ne radi o tome da nedostaje novac, već nedostaje ljudstvo. Nema mobilizacije jer ruski narod neće da ide u rat. Vlada se plaši da ponovo proglasi mobilizaciju. Teško je davati bilo kakva predviđanja kada je Putin u pitanju, jer pred početak invazije niko nije vjerovao da će on napasti Ukrajinu, ali je to ipak uradio - kaže Dmitriev. Dio njegove porodice je u malom ruskom gradu blizu granice sa Kazahstanom Astrakhanu, a dio je ostao u Sankt Petersburgu. Oni ne planiraju da bježe iz Rusije. Dmitriev kaže da se on i njegova ćerka osjećaju bezbjedno u Crnoj Gori i da su baš ovdje pronašli utočište. - Našu budućnost vidimo u ovoj prelijepoj zemlji za koju se nadamo da će postati članica EU. Veoma je važno za sigurnost i razvoj zemlje to što je Crna Gora članica Alijanse i ovdje je ipak drugačija situacija, nego u susjednoj Srbiji. Ipak, ljudi ovdje razumiju procese i mnogo njih je protiv Putina i njegove diktature - kaže Dmitriev. On se nada da će dobiti trajnu dozvolu boravka, a nakon dužeg vremena i državljanstvo Crne Gore.
M. JOVIĆEVIĆ
PODGORICA - Bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarista Abdulah Sidran preminuo je u subotu, 23. marta, u 80. godini, javili su mediji pozivajući se na izvore bliske porodici.
Sidran je rođen 1944. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zvorniku i Sarajevu. Apsolvirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, prenosi Anadolija. Povremeno je radio kao urednik omladinskih listova i javnih tribina te, do 1992. godine, na Televiziji BiH kao vodeći dramaturg. Između tih povremenih uposlenja, živio je i radio kao profesionalni pisac. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima, prenosi Fena. Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, Godišnje nagrade Udruženja književnika BiH, Godišnje nagrade Izdavačkog preduzeća „Svjetlost“, Zmajeve nagrade…. Za knjigu poezije „Sarajevski tabut“, koju je objavio tokom rata u Bosni i Hercegovini, dobio je „Nagradu slobode“ PEN-centra Francuske. Jedan je od najznačajnijih scenarista u kinematografiji bivše Jugoslavije. Napisao je scenarije za filmove „Sjećaš li se Dolly Bell?“ i „Otac na službenom putu“ Emira Kusturice, „Kuduz“ Ademira Kenovića Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Sidran je bio i član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.
Nerijetko je bio gost Crne Gore, a jednom prilikom, tokom gostovanja na „Ratkovićevim večerima poezije“ 2017. godi-
PODGORICA - Projekat
„Uporedna iskustva kroz praktični rad, preporuke i smjernice za kvalitetniji razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva i očuvanja nematerijalne kulturne baštine, tradicionalnih kulturnih i etno-kulturnih osobenosti“, koji će realizovati NVU Crnogorsko-makedonsko prijateljstvo „Kirjana“, dobio je 15.904 eura na javnom konkursu „Kultura spaja: Od amatera do profesionalaca“ Ministarstva kulture i medija.
Realizacija projekta počela je 1. februara i shodno planiranim aktivnostima trebalo bi da traje šest mjeseci, zaključno sa 31. julom. Predsjednik NVU „Kirjana“ Dragan Brajović Pobjedi je kazao da se projekat naslanja i u skladu je sa usvojenim ,,Programom saradnje u oblasti kulture između Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Ministarstva kulture Republike Sjeverne Makedonije za period 2023-2026“, koji je potpisan 1. marta 2023. u Skoplju i u potpunosti korespondira sa Nacionalnim programom razvoja kulture Crne Gore 2023-2027.
ne, Sidran je govorio i za Pobjedu. U opširnom intervjuu za naš list, Sidran je govorio o svom golemom književnom, filmskom i životnom iskustvu. Na pitanje kako vidi Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine, a kako iznutra, kada dođe na nekoliko dana, Sidran je od-
govorio da se, kad je u Crnoj Gori, trudi da bude „oprezan u jeziku, jer ono što se izvana može čuti i znati jeste da je ovdje, kao i svugdje, situacija veoma iznijansirana, delikatna, a negdje u miligram preteže neka nijansa koju stranac ne može prepoznati“.
- Stranca, kad dođe bilo gdje u Crnu Goru, ono što se izvana vidi obavezuje da bude veoma oprezan u odnosu prema ljudima, u izražavanju, jer ima sličnosti sa situacijom u Bosni i Hercegovini. Ta sličnost je u tome što su često mišljenja, politička opredjeljenja i sta-
U intervjuu za Pobjedu, u septembru 2017. godine, Sidran je, odgovarajući na pitanje ima li nade za ove naše male postratne države kada prođe period tranzicije i detoksikacije, odgovorio kako se njegova generacija nema čemu nadati.
- Mi smo izgubili ne samo sadašnjost i budućnost, već nam je uništena i prošlost time što su snage, poražene u Drugom svjetskom ratu, praktično u Beogradu i Zagrebu prvo amnestirane, a u drugom koraku preuzele vlast. Time se poništava smisao naših života. Sa druge strane, putujem gdje god me zovu, ne mogu se požaliti da sam igdje imao neku bitnu neprijatnost. Bio sam i u Banjaluci, u Beogradu. U Beogradu me prepoznaju jednako kao
u Sarajevu, pogotovo mladi ljudi koji se sjećaju filmova koje sam pravio sa Kusturicom – rekao je Sidran.
vovi veoma različiti, čak i ekstremno različiti. U Bosni smo naučili da, ako nam je stalo do normalnog života i prijateljstava koja su se ideološki pomutila, unaprijed osjetimo da se bližimo jednoj crti koju ne valja prelaziti. Razvili smo reflekse koji učine korak-dva unatrag da se ne bi ni raspravljalo o onome u čemu se ne možemo sporazumjeti – kazao je Sidran. A sporazumjeti se ne možemo, prema njegovim riječima, o prirodi, karakteru i uzrocima ratova na teritoriji bivše Jugoslavije.
- Mnogo godina prije početka tih ratova, za koje mislim da su bili dogovoreni, razvijana je u dva naša najvažnija metropolska južnobalkanska centra, Zagrebu i Beogradu, propagandna mašinerija koja je odradila žestok posao indoktrinacije ljudi. Ako proces trovanja traje 20 godina, onda je sigurno da proces detoksikacije, rastrovavanja, mora trajati dvostruko duže. Osim ako bismo
zamislili neke diktatorske uvjete u kojima bi se to radilo pod bičem, po skraćenom postupku. Ako se ide ovako kako se misli da mora, onda smo obavezni na ovu vrstu ponašanja. Dakle, maksimum opreznosti u izražavanju, jeziku, da bi se izbjegli konflikti koji nijesu neophodni – kazao je Sidran. Objašnjavajući zašto toliko javno istupa, gostuje, komentariše društveno-političke prilike, poznati pisac je kazao da se „ne bori za živog Sidrana, nego za mrtvog Sidrana.“ - Meni je jako važno šta će o meni pisati u enciklopedijskoj jedinici, ma u kojoj državi. Dakle, važna mi je ona posljednja rečenica koja je suma sumarum svega. U tom smislu, hoću u enciklopediju da uđem kao čovjek koji je posljednje godine svog života posvetio društvenom djelovanju jer me na to obavezuje katastrofalno stanje u kojem živimo – rekao je Sidran za Pobjedu 2017. godine. J. N.
NVU „Kirjana“ realizuje projekat koji je podržan sa 15.904 eura na konkursu ,,Kultura spaja“
Cilj je stvaranje nacionalnog folklornog ansambla
- U cilju dobijanja stručnog i profesionalnog kadra kroz realizaciju projekta ponudiće se rješenja i dati smjernice za osnivanje smjera u srednjem muzičkom obrazovanju - za tradicionalnu muziku i igru po uzoru na Srednju muzičku školu ,,Ilija Luj Nikolovski“ iz Skoplja – rekao je Brajović. Ukazao je i da je na Muzičkoj akademiji na Cetinju potrebno osnovati smjer za etnokoreologiju, etnomuzikologiju i tradicionalno pjevanje, po uzoru na UDG ,,Goce Delčev“ iz Štipa. - Kao kruna obrazovanja u kulturno-umjetničkom stvaralaštvu bi se išlo prema osnivanju nacionalnog folklornog ansambla Crne Gore kao organizacionog dijela Ministarstva kulture i medija Crne Goreistakao je Brajović. Partner na projektu je Folklorni ansambl ,,Nikola Đurković“
iz Kotora, koji će aktivno učestvovati u organizaciji i realizaciji edukativne radionice u Kotoru, prevodu, lekturi i štampanju knjige ,,Da nam kolo ne zastane“ - Tradicionalne igre i plesovi Boke Kotorske u društvu i kulturi 19-21. vijek, autora Predraga Šušića. Sa svojom pjevačkom grupom nastupiće u okviru manifestacije ,,Skopsko ljeto“ u Skoplju 13. jula, kao dio manifestacije proslave Dana državnosti Crne Gore.
Brajović ja najavio da su planirali da u okviru projekta realizuju tri edukativne radionice (Kotor, Cetinje, Berane) sa predavačima (instruktorima) iz Sjeverne Makedonije. - Uporedo sa održavanjem ra-
dionica radićemo na prevodu sa crnogorskog na makedonski, lekturu, štampanje i na kraju i promociji knjige ,,Da nam kolo ne zastane“ - kazao je Brajović. On smatra da je trenutno stanje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva i očuvanja nematerijalne kulturne baštine, tradicionalnih kulturnih i etnokulturnih osobenosti loše, s obzirom na nedovoljan osvrt i ulaganje institucija Crne Gore u prethodnom periodu. - U pogledu prethodnog formalnog muzičkog obrazovanja članova organizacija – kulturno-umjetničkih društava imamo stanje da su svi članovi muzički obrazovani kod 16,7 odsto organizacija, djelimično su muzički obrazovani članovi 58,3 odsto evidentiranih društava, dok su bez muzičkog obrazovanja članovi 25 odsto organizacija (izvor Udruženje folklornih ansambala). Iz ovog problema i dolazimo do potrebe realizacije ovog projekta i organizacije edukativnih radionica sa profesionalnim predavačima - istakao je, između ostalog, Brajović. A. Đ.
Nakon što je 2020. godine zaboravila na arheološki lokalitet, te dala saglasnost za otvaranje kamenoloma, Uprava za zaštitu kulturnih dobara ipak stavila pod zaštitu nalazište u Bijelom Polju
PODGORICA – Praistorijski arheološki lokalitet u Bijedićima, u opštini Bijelo Polje, kroz svoje trajanje štošta je „preturio preko glave“, a najveće negativne promjene pretrpio je u novijem periodu, kada su ga otkrile naše službe zaštite kulturne baštine, pa zaboravile, te onda ponovo spasavale što se spasiti može.
Ovaj neolitski lokalitet u Bijedićima, koji je registrovan pod imenom Trnje, odnedavno je proglašen kulturnim dobrom Crne Gore od nacionalnog značaja, a na tom putu prošao je kroz brojna neshvatljiva postupanja, koja samo još jednom ističu našu nebrigu i nezainteresovanost za baštinu.
ZABORAV
Najapsurdnija situacija, koja je direktno prijetila da uništi ovo nalazište, dogodila se sredinom prošle godine, kada je Uprava za zaštitu kulturnih dobara morala da se suoči sa činjenicom da je samo dvije godine ranije dala pozitivno mišljenje da se u neposrednoj blizini ovog lokaliteta otvori kamenolom. Sporno mišljenje, podsjetimo, Uprava je donijela 30. novembra 2020. godine, na zahtjev Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja iz Podgorice, a za potrebe „koncesionog akta za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na lokaciji Ober“.
- Uvidom u dokumentaciju
Uprave za zaštitu kulturnih dobara konstatovano je da u ovom obuhvatu nema zakonom zaštićenih kulturnih dobara, kao ni dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima, a u vezi sa članom 92 Zakona o zaštiti kulturnih dobara - navodi se u mišljenju
Uprave, koje je potpisao tadašnji direktor Božidar Božović Trebalo je da bager, u maju prošle godine, zaore prvu brazdu u Bijedićima i utaba zemlju za potrebe pristupnog puta kamenolomu da bi se uzbunila struka i obavijestila javnost da se na toj lokaciji nalazi vrijedno neolitsko nalazište koje je istraživano 2012. Ovaj „crveni alarm“ bio je buđenje i za Upravu za zaštitu kulturnih dobara, čiji v. d. direktora Balša Perović u maju 2023. godine nije za Pobjedu imao valjano obrazloženje kako je ustanova na čijem je čelu mogla praktično da zaboravi da na toj lokaciji postoji „dobro sa potencijalnim kulturnim vrijednostima“?! Štaviše, da
Najapsurdnija situacija, koja je direktno prijetila da uništi ovo nalazište, dogodila se sredinom prošle godine, kada je Uprava za zaštitu kulturnih dobara morala da se suoči sa činjenicom da je samo dvije godine ranije dala pozitivno mišljenje da se u neposrednoj blizini ovog lokaliteta otvori kamenolom
Arheološka istraživanja na lokalitetu i ostaci neolitske peći Dio arheološkog materijala koji je pronađen na lokalitetu „Trnje“
zaboravi na dobro za koje već više od decenije u njihovoj arhivi stoji zaprimljen zahtjev za njegovu zaštitu?!
Oćutao je Perović pitanja Pobjede, ali je morao pokrenuti svoj stručni tim i spasavati što se spasiti može. Brže-bolje donijeli su Rješenje o prethodnoj zaštiti, koje je zaustavilo radove na izgradnji pristupnog puta, a Upravi dalo rok od godinu da naloži arheološka istraživanja i odluči hoće li valorizovati ovo nalazište. Nakon istraživanja koje je tokom ljeta 2023. sproveo Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Uprava je, u ostavljenom roku, sačinila Elaborat o valorizaciji nepokretnog kulturnog dobra arheološki lokalitet Trnje u Bijedićima i potom donijela Rješenje kojim se ovo nalazište stavlja pod zaštitu države. U Elaboratu, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je nalazište oštećeno u više navrata. Prvo oštećenje značajnih razmjera za koje se pouzdano zna desilo se prilikom izgradnje prilaznih puteva do betonskih bazena ( kaptaža) za vodu, kojih ima na desnoj obali Kurtovog potoka. - Da se pretpostaviti da je tom prilikom uništena minimum
jedna od terasa koje opisuje Marković (Čedomir, nap. aut.), na čijem profilu su bili vidni građevinski horizonti sa ostacima kućnog lepa i drugim konstruktivnim elementima. Ovim radovima je trajno uništen najniži plato lokaliteta koji se nalazio neposredno uz korito rijeke - navodi se u Elaboratu. Oštećenja manjeg obima nastala su iskopavanjem rupa za postavljanje stubova za struju i prekopavanjem kanala u koje su položena plastična crijeva za potrebe vodovoda. Najnovije oštećenje desilo se pro -
bijanjem nove trase puta, koji mahom ide sjeverozapadnim i sjevernim obodom platoa na kojem se nalazi praistorijsko naselje. - Veći dio probijenog puta napravio je oštećenja u ograničenoj mjeri, jer nije zadirao u dublje slojeve, što se vidjelo na profilu u okviru sonde otvorene za potrebe zaštitnih arheoloških istraživanja – navodi se u Elaboratu.
KUĆE, PEĆI
Tokom posljednjih istraživanja, koje je obavio Centar
za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, otvorene su dvije sonde, u okviru kojih je pronađena velika količina keramičkog materijala, dok su u profilu uočeni ostaci nadzemnih kuća, te radne površine ognjišta i peći u gornjim slojevima koji pripadaju periodu ranog eneolita. Po završetku istraživanja, sonde su pokrivene paropropusnom folijom i zaštitnim slojem zemlje. Arheolozi Centra za konzervaciju i arheologiju zaključili su da se radi o naselju otvorenog tipa, koje je na osnovu pro-
Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nakon dostavljenog arheološkog izvještaja, zaključio je da je ovo dobro, iako oštećeno, u velikoj mjeri zadržalo svoju autentičnost. Takođe, prema njihovom mišljenju, sačuvalo je značajne elemente po kojima je prepoznatljivo i koji mogu služiti za dalja arheološka i naučna istraživanja, te stoga ispunjava kriterijum stepen očuvanosti.
- Budući da dobro predstavlja jedan od rijetkih primjera eneolitskog naselja na otvorenom, vrste staništa koju je teško uočiti, a još teže sačuvati u okviru raznih geomorfoloških i antropogenih uticaja, može se zaključiti da ovaj lokalitet posjeduje jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste. S obzirom na to da su rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja uputili na zaključak da se
radi o naselju otvorenog tipa, datovano u period ranog eneolita, odnosno vremenu nastanka rane metalurgije, da će dalja arheološka istraživanja upotpuniti sliku o ovoj vrsti nalazišta na prostoru Crne Gore, dobro posjeduje arheološki značaj, antropološki i istorijski značaj i ispunjava kriterijum starost dobra – navodi se u Elaboratu o valorizaciji lokaliteta Trnje.
nađenog arheološkog materijala datovano u period sredine ili druge polovine V milenijuma prije nove ere. U profilu su uočeni ostaci nadzemnih kuća, te radne površine ognjišta i peći u gornjim slojevima koji pripadaju periodu ranog eneolita, odnosno vremenu nastanka rane metalurgije. Preliminarnom analizom keramičkog materijala pronađenog tokom istraživanja utvrđeno je da se uglavnom radi o većim keramičkim posudama grube fakture. Pored raznih tipova lonaca, česte su i forme zdjela, od kojih su neke imale kanelovane ukrase na jednom od konusa i bile su blago polirane. Česti su takođe bradavičasti ukrasi, razne vrste rožastih drški, dok su pojedine zdjele imale fino brušene perforacije.
- Zaključuje se da određeni dio keramičkog materijala pripada kasnim fazama Vinčanske kulture, dok dio upućuje na postvinčanski horizont, odnosno na ranu fazu kulturnog kompleksa Bubanj
- Salkuca - Krivodol, koji je u drugoj polovini V milenijuma prije nove ere bio raširen na prostoru istočnog i centralnog Balkana. Radi se, dakle, o vremenu intenzivnog razvoja rane metalurgije – navodi se u izvještaju Centra za konzervaciju i arheologiju, koji je i sastavio dio Elaborata o valorizaciji ovog nepokretnog kulturnog dobra.
IZMJESTITI PUT
Uprava je predložila da je u cilju unapređenja stanja ovog kulturnog dobra potrebno predvidjeti izmještanje puta formiranog preko lokaliteta u cilju očuvanja svih arheoloških struktura koje se nalaze ispod njega i u njegovoj neposrednoj okolini, zatim planiranje zaštitne ograde oko arheološkog lokaliteta, te sprovođenje arheoloških istraživanja sa ciljem otkrivanja svih kulturnih slojeva. - Na osnovu rezultata istraživanja definisati precizne konzervatorske mjere otkrivenih ostataka. Kontinuirano, poslije svake faze arheoloških istraživanja, sprovoditi mjere preventivne konzervacije. Arheološki materijal pronađen tokom arheoloških istraživanja na adekvatan način sistematizovati, obraditi i konzervirati – navodi se u Elaboratu o valorizaciji ovog nalazišta, uz konačnu ocjenu da je stanje ovog „kulturnog dobra srednje očuvano“. J. NIKITOVIĆ
Američka potpredsjednica Kamala Haris o terorističkom napadu u Rusiji
Ni Putin ni ruske službe bezbjednosti nijesu optužile Islamsku državu, već su saopštili da su osumnjičeni za napad imali „kontakte na ukrajinskoj strani“ i da su planirali da pobjegnu u tu zemlju. Nijesu dali detalje o prirodi tog kontakta niti dokaze o njegovom postojanju
ISLAMSKA DRŽAVA SNOSI PUNU ODGOVORNOST
VAŠINGTON/MOSKVA
- Vlada SAD saopštila je juče da „nema umiješanosti Ukrajine“ u masakr u predgrađu Moskve, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin spominjao moguću vezu terorista sa Ukrajinom, zbog toga što su oni navodno pokušali da pobjegnu u tu državu.
Nema dokaza da je Ukrajina umiješana u masakr u kojem je stradalo 137 ljudi, a odgovornost za napad je preuzela džihadistička grupa Islamska država, izjavila je američka pot-
predsjednica Kamala Haris. -Islamska država snosi punu odgovornost za napad. Nije bilo umiješanosti Ukrajine - rekao je neimenovani portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Vašington je komentarisao jučerašnji govor ruskog predsjednika koji je osudio „varvarski teroristički“ čin i dodao da su „četvorica izvršilaca“ napada uhapšena „dok su išli ka Ukrajini“, ne pominjući Islamsku državu.
Napad se dogodio u petak u koncertnoj dvorani koja se na-
Ne stišava se kriza u Hrvatskoj
ZAGREB- Hrvatski premijer i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković pozvao je juče predsjednika Republike Zorana Milanovića da podnese ostavku i kandiduje se na parlamentarnim izborima, navodeći da je nakon toga odmah spreman na sučeljavanje.
Plenković je rekao novinarima, nakon što je prisustvovao misi na Cveti u Crkvi Svetog Blaža, da je svih pet protestnih skupova opozicije u subotu bilo sa jako malim brojem učesnika, prenijela je Hina. -Ne zna se koji je bio slabiji, dakle, sve se razvodnilo jer u osnovi ničega ni nema. Ti pokušaji fabrikovanja kriza kojih u Hrvatskoj, realno, nema. Hrvatska danas živi mnogo bolje nego što se živjelo prije- naveo je Plenković Plenković je ocijenio da je Milanović “otjerao birače opoziciji” i još jednom ga optužio da krši Ustav. Milanović mu je poručio danas da neće podnijeti ostavku na tu funkciju jer neće da, kako je naveo, prepustiti Hrvatsku premijeru Andreju Plenkoviću i “njegovoj kriminalnoj organizaciji”. -Moja je odgovornost i dužnost prema građanima koji su me izabrali, kao i prema svima onima koji ne žele da trpe Plenkovićevu diktaturu, da spriječim HDZ da potpuno ovlada Hrvatskom- napisao je Milanović na Fejsbuku. R.P.
lazi u Krasnogorsku, sjeverozapadno od Moskve. To je najsmrtonosniji teroristički napad u Rusiji u posljednjih 20 godina i najveći napad Islamske države u Evropi.
Islamska država, protiv koje se Rusija bori u Siriji i koja je takođe aktivna na ruskom Kavkazu, već je sprovodila napade na ruskom tlu, još od kraja 2010. Međutim, ta džihadistička grupa nikada nije preuzela odgovornost za jedan tako veliki napad. Islamska država je u petak uveče na Telegramu saopštila da je odgovorna za napad i da je to
U Rusiji je zabilježeno nekoliko očitih ksenofobnih incidenata usmjerenih na migrante iz Srednje Azije dok zemlja obilježava dan žalosti zbog terorističkog napada prije dva dana na koncertnu dvoranu. Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon je u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom osudio napad.
-Teroristi nemaju nacionalnost, nemaju domovinu niti vjeru - rekao je Rahmon. Ambasada Tadžikistana u Moskvi upozorila je građane da ne napuštaju svoje domove zbog
dio „rata sa zemljama koje se bore protiv islama“. Međutim, ni Putin ni ruske službe bezbjednosti nijesu optužile Islamsku državu, već su saopštili da su osumnjičeni za napad imali „kontakte na ukrajinskoj strani“ i da su planirali da pobjegnu u tu zemlju. Nijesu dali detalje o prirodi tog kontakta niti dokaze o njegovom postojanju.
-Ukrajina nema nikakve veze sa tim - rekao je savjetnik ukrajinskog predsjedništva Mihailo Podoljak, koji je optužbe Rusije ocijenio „apsurdnim“.
zabrinutosti zbog mogućeg osvetničkog nasilja. U Blagoveščensku na ruskom dalekom istoku navodno je zapaljen kafić u vlasništvu osobe koja vodi porijeklo s prostora Srednje Azije (Avganistan, Kazahstan, Kina, Kirgistan, Mongolija, Turkmenistan i Tadžikistan), navodi se u nekoliko objava ruskih kanala na Telegramu. U zapadnom gradu Kaluga, tri tadžikistanska migranta su napadnuta, a jedan je hospitalizovan. U moskovskoj regiji jedna grupa mladih ljudi izbacila je četiri tadžikistanska migranta iz prigradskog voza nakon što su navodno
prijetili ubistvom. Ruski Telegram kanal Baza izvijestio je da su neke regionalne podružnice Ministarstva unutrašnjih poslova uspostavile posebne jedinice za praćenje migranata, pojačavajući provjere dokumenata i inspekcije u spavaonicama i drugih mjesta gdje se okupljaju migranti iz Srednje Azije. Demokratska stranka Tadžikistana i neki članovi tadžikistanskog parlamenta pozvali su Putina da preduzme mjere u cilju sprečavanja ksenofobije i nasilja. Stotine hiljada Tadžikistanaca i ruskih državljana tadžikistanskog porijekla žive u Rusiji.
Generalni sekretar Palestinske nacionalne inicijative optužio Izrael
Tvrdi da je 560 ljudi ubijeno dok su čekali humanitarnu pomoć u Gazi
TEL AVIV - Mustafa Barghouti, generalni sekretar Palestinske nacionalne inicijative, rekao je da je izraelska vojska ubila 560 ljudi dok su pokušavali doći do hrane i humanitarne pomoći u Gazi. U objavi na mreži Iks rekao je da je još 1.523 ranjeno. Izrael je od 7. oktobra napao nekoliko konvoja humanitarne pomoći i okupljene oko njih. U svom govoru u Savjetu bezbjednosti UN-a, izraelski ambasador u UN-u tvrdi da velika većina Palestinaca „želi uništiti Izrael po svaku cijenu“ te da se stoga moraju „deradikalizovati“. -Obrazovna transformacija kroz koju je njemački narod prošao nakon Trećeg rajha ono je što Palestinci treba da
prime kako bi konačno podržali suživot sa Jevrejima i Izraelom. Tako obrazujemo našu djecu - rekao je Gilad Erdan Ambasador je rekao da Savjet bezbjednosti UN-a – koji raspravlja o još jednoj rezoluci-
ji o okončanju izraelskog rata protiv Gaze nakon što je kritikovana američka rezolucija odbijena – mora zahtijevati da palestinska uprava „okonča huškanje“ protiv Izraela među Palestincima.
Tokom rata, najviši izraelski zvaničnici, uključujući premijera Bendžamina Netanjahua, više su puta odbacili dvodržavno rješenje kojim bi se Palestina priznala kao suverena država i okončala izraelska decenijama duga okupacija. Palestinsko društvo Crvenog polumjeseca saopštilo je da je izraelska vojska ubila 364 medicinska radnika, uključujući ljekare, medicinske sestre i bolničare od početka rata protiv Gaze. Izraelska vojska je takođe sistematski gađala zdravstvene ustanove i vitalnu infrastrukturu širom opkoljene enklave uprkos međunarodnom negodovanju.
Priredila: Mr. J.
SKANDALOZNO: Autorsko veče kolumniste opskurnog portala IN4S Mihaila Medenice i književnika Nenada Milkića u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“
U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ - domu svih Podgoričana organizovana je sinoć svojevrsna promocija nacionalizmaautorsko veče Nenada Milkića i Mihaila Medenice. Autori su poručili da su došli u „svoju Crnu Goru“ da govore o stradanju Srba. Milkić je autor više romana (,,Kolona“, ,,Kosti“, ,,Zovem se Dunja“, ,,Distimija“ i trilogije ,,Mi smo branili Košare“), u kojima je, po njegovim riječima, opisana geneza mržnje, sukoba i stradanja Srba tokom ratova na prostoru bivše SFRJ. Mihailo Medenica je novinar i komentator, povremeni je kolumnista prorusko-srpskog portala IN4S, čiji je jedan od osnivača aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović
Veče je bilo posvećeno obilježavanju 25 godina od početka intervencije NATO u tadašnjoj SRJ, ali je, kako je u uvodu rekao Milkić, posvećeno i ,,dešavanjima na drugim teritorijama, prije svega Sarajevu“. Među 30-ak prisutnih bile su i direktorica Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić i bivša ministarka Vesna Bratić Trilogija koju čine ,,Zov karaule“, ,,Besmrtni bataljon“ i ,,Poslednja straža“ posveće-
na je bici za nekadašnju karaulu na granici SRJ i Albanije tokom intervencije NATO, ali i ličnim dramama aktera i porodica koje su tamo izgubile svoje članove i njihovoj kasnijoj administrativnoj borbi sa državom Srbijom. - Važno je reći da ima vojnika koji su tamo ostavili živote i koji nikad nijesu izvučeni. Te kosti koje tamo trunu, na tim planinama koje danas nijesu pod našom kontrolom, to su međaši. To su mjesta koja su naš kamen temeljac, mjesta kojima mi moramo da težimo i ja se, kao čovjek i kao Srbin, nadam da ćemo se jednoga dana tamo i vratiti – poručio je između ostalog Milikić na kraju predstavljanja svojih djela, pozdravljen aplauzom. Mihailo Medenica je kazao da su ovakve večeri važne kako se
Među 30-ak prisutnih bile su i direktorica Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić i bivša ministarka Vesna Bratić
ne bi zaboravilo da su Srbi narod pravednika, koji su postradali da bi drugi bolje živjeli. On je kazao da se u martu, pored Košara, ne može preskočiti ni priča o početku rata u Bosni i stradanju Srba u Sarajevu, koji su, kako je rekao, sa 200.000 prije rata danas svedeni na 200. - Nažalost, mi o tome manje govorimo i od naših dušmana. Zato su ove večeri važne, zato 24. mart mora biti svaki dan naših života, ne zbog stradanja, ne zbog kukanja, nego da nam se ne bi ponovilo – poručio je Medenica. Pričajući o događanjima u Sarajevu za vrijeme rata, Milkić je ponovio mnogo puta izrečene teze da zapravo nije ni postojala opsada grada, da je riječ o ,,izmišljotini i konstrukciji tadašnjih vlasti i njihovih zapadnih saveznika“, te relativizovao broj civilnih žrtava u gradu. Gostovanje Milkića i Medenice u JU Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ za Pobje-
Medenica je kazao da ga je začudilo što je ispred biblioteke, navodno, bilo i nekoliko policajaca.
- Oni su valjda očekivali da bi moglo doći do nekih nemira jer su ovi ,,ništa“ što bi da budu ,,neko“, da se prozovu nekom nacijom, nas prozvali fukarama, fašistima, četnicima… Mi smo došli u svoj grad, u svoju Crnu Goru, da govorimo o stradanju srpskog naroda… Nastavićemo o tome da govorimo, zbog onih koji su bili prije nas i zbog onih koji će doći poslije nas. Kome smo zbog toga četnici i fašisti, neka izvole - jesmo i ponosimo se time – kazao je Medenica.
du je kratko prokomentarisao književnik Milorad Popović - Ja ne znam ništa o njima. Međutim, tema kulturne politike nove vlasti, potpuna trivijalizacija i amaterizam, forsiranje nacionalističkog kiča i diskriminacija autora, projekata i subjekata koji pripadaju crnogorskom kulturnom krugu je ozbiljna priča koja prolazi ispod radara. Niko se nije osvrnuo da je ministarka kulture fizijatar. Uglavnom se reaguje na neke incidente... – kazao je za Pobjedu Popović. N. S.
Nastavak krize vlasti u Podgorici: Bivši odbornici PES-a neće prisustvovati sjednici
Dragan Radović
PODGORICA - Dragan Radović iz novoformiranog odborničkog kluba u Glavnom gradu kazao je da su pokrenuli proceduru za odlaganje sjednice i da neće prisustvovati onoj koja je bila zakazana za danas. Oni su se juče sastali sa dojučerašnjim kolegama i gradonačelnicom Oliverom Injac, ali dogovor nije postignut.
-Mi smo ispred kluba pokrenuli inicijativu prema predsjednici Skupštine da se sjednica odloži. Nećemo prisustvovati sve dok ne budu ovi dogovori završeni. Tako da mislim da, što se nas tiče, naš klub neće biti sjutra na sjednici - kazao je Radović. Kaže da je narativ koji je prisutan ovih dana vezan za njihovu borbu za funkcije, ali „mi smo tu samo zbog funkcija i raspodjele funkcija. Međutim, ne, kao što sam i rekao i ponavljam ponovo, pričamo o politikama, o projektima, o gradu, o nastavku onih zacrtanih projekata i obećanja pred izbore koje smo dali građanima Po-
dgorice“, naveo je Radović. Kazao je da su imali razgovor sa gradonačelnicom koji je „bio sa naše strane ocijenjen jako uspješnim“.
-Ono što mi možemo, i ponovo naglašavam, što možemo istaći, to je da se mi ne bavimo ovim funkcijama, ne bavimo se raspodjelom za sada niti smo davali nekakvu ponudu, niti o tome pričali. Pregovori će teći ovih dana, intenzivno, u komunikaciji klubova i pojedinačno, tako da će biti u kontinuitetu - naveo je Radović. Vasilije Čarapić iz PES-a kazao je nakon sastanka da će se pregovori nastaviti. -Mislim da će se pregovori dalje nastaviti. Ne bih se sada izjašnjavao o detaljima, budući da, eto, dogovorili smo se sa partnerima da usaglašavamo izjave, onda kada sve bude gotovo, tako da u ovom trenutku nemamo značajnih vijesti za javnost - istakao je Čarapić. Pet bivših odbornika PES-a nije se pojavilo na posljednjoj sjednici Skupštine glavnog grada koja je, nakon što nije bilo kvoruma, odgođena za danas. H.P.
U parku Univerziteta Crne Gore uživao veliki broj visokoškolaca, ljubitelja dobre svirke, sporta i boravka u prirodi
Park Univerziteta Crne Gore pogodno je mjesto za odmor i druženje, ali i za učenje.
To su neke od poruka studenata iz svih krajeva Crne Gore koji su prethodne sedmice, u okviru devetog Studentskog piknika (prvi u ovoj godini), u dobrom raspoloženju, uz muziku i sportske igre, na pravi način obilježili početak proljeća na ovoj lijepo uređenoj zelenoj površini. U cjelodnevnom druženju i koncertima, od 14 h do 21 h, osim studenata uživali su i mlađi i stariji ljubitelji boravka na otvorenom, dobre svirke, sporta i druženja. Iz Studentskog kulturnog centra, koji je organizator ove manifestacije, iskazuju zadovoljstvo što je Studentski piknik postao tradicionalan događaj na kome studenti, kroz zabavu i kvalitetnu muziku, obilježavaju započeti semestar. Na ovaj način žele da na
zelenim povšinama okupljaju što veći broj mladih ljudi, kako bi uz druženje, dobru muziku i prirodu stvarali svijest o očuvanju prirode i valorizaciji mjesta kao što je Kampus UCG-a. Vjetar u leđa imaju upravo od onih za koje organizuju ovaj događaj, a koji poručuju da su ovakva druženja upravo ono što im treba u pauzama između napornih učenja, jer im više odgovara da se druže u okviru ovakvih manifestacija u parku, nego u kafićima po gradu.
Nikšićanin Miloš Mrkajić, koji je brucoš na Fakultetu političkih nauka u našem glavnom gradu, ćebe na kojem je sjedio u hladovini borovine dijelio je sa drugaricama i drugovima sa Biološkog fakulteta.
- Prvi put sam ovdje, izvanredno je organizovano. Ovo nam dobro dođe kao odmor između učenja – kazao je Mrkajić. Sa njim je saglasan i brucoš na Biološkom fakultetu, Cetinja-
nin Balša Jovanović, koji smtra da ovakve događaje treba češće organizovati. Njegova koleginica, Bjelopoljka Ajla Šabović ističe da je park kod Univerziteta, osim za ovako lijepa druženja, ,,dušu dao“ i za rekreaciju i učenje.
- Veoma je lijep park, često boravim ovdje na pauzi između predavanja – kazala je Ajla. I njena koleginica sa fakulteta,
Kristina Vlahović kaže da svrati ponekad u toku pauze između predavanja do ovog parka.
- Danas se ovdje baš lijepo provodimo, ovakve manifestacije treba organizovati češće, ljepše nam je ovdje, nego da smo negdje u gradu – kazala je Kristina. U parku Univerziteta CG uživao je i student druge godine Prirodno-matematičkog fakul-
teta, Podgoričanin Igor Vujošević, koji je došao sa drugovima sa fakulteta Matijom Bakićem i Savom Raičevićem.
- Prvi put sam na ovoj manifestaciji, odlično se provodimo. Park je odličan za ovakve događaje, ovdje često sjednem s društvom između predavanja, ponekad ponovim gradivo – kazao je Vujošević. Nedaleko od njih, ćebe na travnjaku dijelile su studentkinje arhitekture, Podgoričanke Jana Nikolić i Iva Parača.
- Odlična organizacija, ovo nam dođe kao mali odmor između učenja. Inače, često ovdje provodimo vrijeme, jer nam je fakultet u blizini. Sjedimo, družimo se, postoje druga mjesta unutar fakulteta gdje ponavljamo gradivo – kazala je Jana.
Manifestacija Studentski piknik prvi put je održana u dijelu parkovskih površina u okviru Univerziteta Crne Gore u zimskom semestru 2019. go-
dine. Ideja je bila da se kroz umjetnost i zabavu obilježi početak godine i da se studenti upute u jedan novi urbani koncept slobodnog vremena, koji predstavlja standard stila života mladih u ostalim evropskim državama.
U okviru ovogodišnjeg prvog Studentskog piknika nastupili su muzičari Peđa Radović, Sancho Pansa trio, kao i bend Crveno i crno. Druženje je upotpunjeno sportsko-rekreativnim programom, pa su ljubitelji sporta mogli da se oprobaju u stonom tenisu, odbojci i drugim sportovima za što su rekviziti, posebno za ovu priliku, bili postavljeni širom parka. Za njihov potpuni ugođaj organizatori su se potrudili i obezbijedili ćebad, a tu je bila i raznovrsna ponuda hr ane i pića. Ovu manifestaciju organizovao je Studentski kulturni centar, zajedno sa svojim partnerima. I. MITROVIĆ
Izgradnja mostića preko Širalije ni nakon skoro četiri mjeseca nije u potpunosti gotova
Budući da su putevi kroz Pipere relativno uski i da je to sve zemlja koja je još mokra, kada dođu teški kamioni s asfaltom, mogli bi napraviti više štete nego koristi. Želim biti praktičan, smatram da kada se već do sada čekalo, asfaltiranje treba ostaviti za jun, da se zemlja osuši. Ali da nam iz Puteva čvrsto obećaju kada će to tačno biti, a ne da to bude kao prethodno obećanje - da će završiti do 5. februara, pa još uvijek nijesu – poručuje mještanin Drezge Mijo Nikolić
Most na Širaliji
Izgradnja mostića preko Širalije na putu Drezga –Đurkovići u Piperima, koja je počela 20. novembra prošle godine i trebalo da bude završena za desetak
dana, ni nakon skoro četiri mjeseca nije u potpunosti završena. U novembru i decembru dinamiku posla poremetio je kišni period. Izgradnja kon-
strukcije mosta završena je u decembru prošle godine, dok je nasipanje šljunkovito-pjeskovitog materijala iza krilinih zidova mosta završeno krajem januara, od kada je
Očekuju da im asfaltiraju i put od Đurkovića do Cerovice
Mijo Nikolić kaže da mještani Pipera očekuju od Glavnog grada i Puteva da im asfaltiraju i dva i po kilometra puta od Đurkovića do Cerovice, koji je praktično usko grlo, a koji prolazi preko Drezge, odnosno pored Mjesnog centra, gdje su i Osnovna škola ,,Vojin Popović“, Dom kulture, stadion... - Taj put od mosta preko Širalije, istočno, nastavlja preko Liške glavice i povezuje glavni put sa Đurkovićima. Tu je bio veoma uzan put, svega dva i po metra, mi mještani smo se organizovali da ga proširimo. Oko 80 odsto te dionice smo proširili na nekih šest metara. Tako da sada očekujemo da se
Rupa na mostiću na Drezgi
Mještanin Drezge Mijo Nikolić ukazao je i na rupu na putu, koja se otvorila na mostiću. Kako navodi, nadležni bi trebalo da saniraju ovo oštećenje na putu, prije svega zbog bezbjednosti najmlađih, jer se nalazi na stotinjak metara od Osnovne škole ,,Vojin Popović“.
ovaj most prohodan za saobraćaj. Nakon tih radova, radnici Agencije za stanovanje su
ne asfaltira samo taj dio na mostu preko Širalije i prilazi njemu, nego i ovaj dio puta do Đurkovića da napravimo kvalitetnu vezu između Đurkovića i Cerovice i povežemo taj prsten kroz Pipere, od Vranićkih Njiva, preko Duklje, Rogama, Đurkovića, dalje preko mosta na Širaliji, Drezge… – poručuje Nikolić.
prije mjesec izradili metalne ograde na mostu. Međutim, asfalterski radovi, koje su radnici gradskog preduzeća Putevi trebali da počnu prije mjesec i po (nakon naknadnog završetka izgradnje potpornih zidova koje su od investitora zatražili mještani Drezge), još nijesu počeli. Stanovnici Pipera očekuju da im iz Glavnog grada kažu kada će završiti ovaj posao. Smatraju da asfaltiranje, kad već do sada nije završeno, ne bi trebalo započinjati prije juna, kada će biti suv teren, najpogodiniji za te radove.
OBEĆANJE
Kako za Pobjedu prenosi mještanin Drezge Mijo Nikolić, još uvijek nijesu završeni asfalterski radovi.
- Direktor preduzeća Putevi bio je ovdje kada su završavali radove na konstrukciji mosta. Tad nam je rekao da će njihove mašine biti u Piperima oko 5. februara, uz napomenu da imaju neke poslove u gradu koje računaju da će do tada završiti. Međutim, prošlo je mjesec i po, a od tih radova ništa – kazao je Nikolić. Iskazujući zadovoljstvo zbog toga što su Putevi preuzeli da završe izgradnju kružnog toka na Starom aerodromu. - Ohrabrujuće je to što je to preduzeće ozbiljno i radi kvalitetno. Ali kao stanovnik Pipera sam duboko razočaran, pitam se da li će zbog tako velikih poslova odugovlačiti ove naše male u Piperima, koje su nam obećali prije mjesec i po – kazao je Nikolić.
PRIJEDLOG
Smatra da ovaj posao, kad već nije završen, ne bi trebalo započinjati prije juna, kada će biti suv teren, odnosno najpogodniji za asfalterske radove. - Budući da su putevi kroz Pipere relativno uski i da je to sve zemlja koja je još uvijek mokra, kada dođu teški kamioni sa asfaltom mogli bi napraviti više štete, nego koristi. Želim biti praktičan, smatram da, kada se već do sada čekalo, asfaltiranje treba ostaviti za jun, da se zemlja osuši. Ali da nam iz Puteva čvrsto obećaju kada će to tačno biti, a ne da to bude kao što su nam obećali da će završiti 5. februara, pa još uvijek nijesu – poručuje Nikolić. Vrijednost radova na mostu, koji su u nadležnosti Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, iznose 43.132 eura, sa uračunatim PDV-om, a izvođač radova je Koding d.o.o. iz Podgorice. Novi most ima dvije kolovozne trake i prostor za pješačku stazu. Zbog radova na mostu na Širaliji, mještani Pipera morali su da kruže petnaestak kilometara kako bi stigli do grada, a zbog toga su ispaštali i učenici i zaposleni u školi u Drezgi koji su zbog radova morali znatno dužim putem školskim autobusom.
I. MITROVIĆU Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ izložbom obilježili Svjetski dan poezije
Za tačne odgovore učenicima će poklanjati broševe
Povodom Svjetskog dana poezije, profesorica Crnogorskog–srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti Maja Sekulović, zajedno sa svojim kreativnim timom učenica, postavila je interaktivnu izložbu „Ne znam za drugo nebo sem njenog kišobrana“ u holu ispred bibliote-
ke u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“. Izložba je posvećena pjesnicima svjetske, ali i južnoslovenskih književnosti. Na s tubovima su, u vidu kolaža, izdvojeni stihovi, koji su vješto ukomponovani sa crno-bijelim slikama i crvenim detaljima.
- Posebnost ovogodišnje izložbe čine ručno rađeni broševi na kojima su naslikani prepoznatljivi motivi i stihovi iz širokog pjesničkog opusa. U narednim danima će za sve učenike naše škole biti organizovan kviz na temu poezije gdje će se za tačne odgovore dobijati broš na poklon – kazala je profesorica Sekulović.
Iskazala je zahvalnost učenicama koje su učestvovale u izradi broševa i postavljanju izložbe: Andrei Pajović, Ivoni Popović, Aniki Vujović, Tatjani Novak, Teodori Bojani Jovanović, Hristini Živković, Sari Vukotić, Bobani Otašević, Mini Bošković i Simoni Brnović. I. M.
Karate reprezentacija Crne Gore uspješna na turniru „Zlatni pojas“
PODGORICA – Karate reprezentacija Crne Gore nastup na 53. internacionalnom turniru ,,Zlatni pojas Čačka“ završila je sa četiri medalje – dvije zlatne i po jednom srebrnom i bronzanom.
Zlatne medalje osvojili su Ognjen Bjelajac u kategoriji do 60 kilograma i ženski kata tim u sastavu Mila Mraković, Maša Đukanović i Džena Canović. Srebrni je bio Matija Bojić (do 60), dok je bronzanu medalju osvojio muški kata tim za koji su nastupali Lazar Sekulić, Aleksa Janjić i Benjamin Aljošević Nadomak pobjedničkog postolja bili su i Lazar Jovović (do 75) i Mila Mraković u katama pojedinačno, ali su izgubili mečeve za medalju i nastup završili kao petoplasirani. R. P.
PODGORICA – Crnogorska odbojkaška reprezentativka Nikoleta Perović do kraja sezone igraće u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nakon što je nedavno završila sezonu u Kini, u Šandongu, naša odbojkašica je u subotu otputovala za SAD, gdje će igrati za Kolumbus Fjuri iz Ohaja. – Dva nova pojačanja smo Mišel Barč-Hekli i ja. Liga ima sedam ekipa, a trenutno smo na četvrtom mjestu. Cilj je, naravno, da uđemo u finale. Imamo velike šanse, ali idemo korak po korak. Ove godine se igra prva američka „Pro odbojkaška liga“ u istoriji. Svi klubovi su doveli jako dobre igrače, trenere i sve je na visokom nivou. Sistem je jako dobar i presrećna sam što sam dobila šansu da budem dio novog projekta – rekla je Nikoleta Perović za sajt Odbojka.me. Bivša odbojkašica Luke Bar je inostranu karijeru počela u jesen 2014. godine u norveškom Stod voleju. Potom je igrala za rumunske timove Targu Mureš i Bakau, njemački Štutg-
art, mađarsku Bekeščabu (u kojem je bila najbolji smečer i poenter CEV Kupa). Prije povratka u Evropu, u AEK, Nikoleta je igrala u Kini (Junan) i Indoneziji (Bankunk bank), u
kojem je naša odbojkašica igrala i dio sezone nakon AEK-a, kao i u turskom Ted Kolijeru iz Ankare. Pretprošle sezone je bila članica italijanskog San Đovanija. S. JONČIĆ
Golbal klub Nikšić pobjednik kvali kacionog turnira Lige šampiona
Golbal klub Nikšić pobjednik je kvalifikacionog turnira Lige šampiona u Berlinu.
U finalnom meču crnogorska ekipa je savladala domaćina turnira – Berlin – 12:7. Obje ekipe plasmanom u finale obezbijedile su plasman na završni turnir, a pridružio im se i njemački Čemnicer pobjedom u meču za treće mjesto protiv Liona 6:5. Nikšić je trofej osvojio sa maksimalnim učinkom. Kao prvoplasirani u grupi izborio je direk-
tan plasman u finale, nakon što je slavio protiv britanske ekipe Nodern Ol stars (14:5), njemačkog Čemnicera (11:7), holandskog Herkulesa (12:4) i francuskog Liona (12:9). U finalu crnogorski predstavnik je potpuno nadigrao rivala, a i rano je stekao ubjedljivu prednost. Nikola Nikolić sa devet golova je bio najefikasniji, a Miloš Ranitović postigao tri gola. Nikolić je drugi na listi strijelaca sa 39 postignutih golova.
Dres Golbal kluba Nikšić na turniru u Berlinu branil su Goran Macanović, Marko i Nikola Nikolić, Miloš Ranitović, Matej Ledinek i Velizar Obradović, a predvodili su ih trener Nikola Čurović i asistent Branislav Bulatović Finalni turnir na programu je od 27. juna do 1. jula u Belgiji. R. A.
Prva SBbet liga za rukometašice (16. kolo)
PODGORICA – Rudar ne griješi, 16 mečeva, toliko i pobjeda u Prvoj SBbet ligi za rukometašice. Filijala Budućnost Bemaksa je u laganom ritmu osvojila je nove
Švajcarac osvaja i kada nema ski trke
Posljednji spust sezone Svjetskog kupa alpskih skijaša u Zalbalu je otkazan zbog loših vremenskih uslova, a Mali kristalni globus podigao je Švajcarac Mark Odermat
Zbog snijega i vjetra je početak trke nekoliko puta odgađan, a kako se uslovi nijesu popravljali organizator je otkazao trku.
Švajcarac je obezbijedio prvu titulu u spustu na Svjetskom kupu, a iza sebe je ostavio, sa 42 boda više, Siprijana Sarazina iz Francuske.
Odlična sezona za Odermata je krenula osvajanjem Malog globusa u veleslalomu i trećeg uzastopnog Velikog kristalnog globusa, namijenjenog ukupnom pobjedniku Svjetskog kupa. Sezonu snova je kompletirao Malim globusom u superveleslalomu. R. A.
Veliki derbi obilježio 25. kolo Druge lige
U podgoričkoj ekipi sve igračice, osim golmanka Marija Marsenić, (upisala 15 odbrana) dale su golove, Nikolina Marković najviše – pet, a gol manje postigle su Anđela Milošević, Sara Burić, Andrea Brajović, Ema Kolić, Nina Ramusović U ekipi iz Tivta četiri gola dale su Božidarka Delibašić i Maša Pavlović
I Budućnost II Bemaks je upisala bodove u Ulcinju za drugo mjesto – sa 11 trijumfa, remijem i četiri poraza. „Plave“ su slavile 32:30, uz devet golova, sa jednim promašajem Anđele Guberinić. U domaćem timu najraspoloženija sa 12 pogodaka je bila Sara Škrelja
Levalea 2010 je upisala 10. pobjedu u Baru (24:22), a sa 11 golova je bila najefikasnija Jelena Kuzman. U domaćem timu Dina Pepić je sa pet golova odskočila.
Zetu je do ukupno sedme pobjede u gostima protiv Nikšića vodila Maja Ceklić sa 16 golova. Ostatak ekipe je postigao 11! Slavila je Zeta 27:20, a kod domaćina Marija Terzić sa devet golova je bila ispred svih. A. M.
PODGORICA – Fudbaleri
Otranta i Bokelja igrali su 0:0 u derbiju 25. kola Druge lige. Na taj način drama na vrhu se produžava, pa je jasno da će se do kraja voditi žestoka bitka kada je u pitanju borba za prvo mjesto i direktan plasman u Prvu ligu. Ovo je treći put ove sezone da se duel dva prvoplasirana tima na tabeli završava bez pobjednika samo što su prethodni dueli završavani rezultatom 1:1. Oba tima su nastavila svoj niz bez poraza. Otrant sada nije poražen na 15 mečeva u nizu, dok Kotorani nijesu osjetili gorčinu poraza već osam utakmica. Nije bilo golova u Ulcinju, ali je bilo uzbuđenja. Već u petom minutu Halil Muharemović istrčao je sam pred golmana Stefana Spasojevića, pokušao je da asistira Ajumu Nišimuri, ali je Japanac zakasnio na drugoj stativi. Gosti su uzvratili u 22. minutu, kada je sjajni Igor Poček povukao kontru i odlično uposlio Marka Bojovića, koji je izašao ispred golmana Jasmina Agovića, koji mu je prvobitno odbranio, ali se lopta vratila igraču Bokelja koji je ponovo pokušao, ali je Otrant sa gol linije spasio
Svjetski kik boks kup u Italiji
PODGORICA – Crnogorski kik bokser Jovan Lipovina osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom kupu u italijanskom Jezolu.
Član cetinjskog Lovćena je do trofeja došao u disciplini lou kik, u kategoriji do 54 kilograma.
Lipovina je u Jezolu zabilježio tri trijumfa, a eliminisao je predstavnike Moldavije, Bugarske i u finalu Italije. – Dominantan nastup potvrdio je pobjedom u finalu, prekidom u prvoj rundi. Ostvaren je veliki rezultat za naš klub, grad i državu Crnu Goru – saopšteno je iz cetinjskog kik boks kluba. R. P.
Stefan Vico U 62. minutu ponovo je Poček bio u centru pažnje. Nikšićanin je izveo slobodan udarac, centrirao, najviši u skoku je bio
Balša Ćetković, ali je njegov udarac zaustavio Agović. Posljednju priliku na meču vidjeli smo u 86. minutu. Ponovo je Bojović istrčao sam pred golmana domaćih, ali je Agović još jednom fenomenalno intervenisao i spasio Otrant poraza. Grbalj je golom Čavora u 24. minutu uspio da dođe do važnih bodova protiv Lovćena, čime je tim iz Radanovića sačuvao nadu da može do baraža. Minimalac je viđen i derbiju začelja. Internacional je golom Adžovića u 47. minutu bio bolji od Iskre, dok golova nije bilo u meču između Berana i Igala. R.P.
Za Arenu iz Antalije: Neđeljko Kostić
Utakmicom protiv Sjeverne Makedonije večeras od 18 sati po našem, a 20 po lokalnom vremenu, završava se sedmodnevni „kamp“ crnogorskih fudbalera u luksuznoj i suncem okupanoj Antaliji.
Seniorska reprezentacija je u Antaliji i čeka je drugi prijateljski meč, mlada se sprema za kvalifikacioni duel sa Finskom, ali glavna tema crnogorskog fudbala su – omladinci.
Ekipa GoranaPerišića sjutra će imati priliku da postane prva naša selekcija koja se plasirala na veliko takmičenje – potrebno je da savlada Bosnu i Hercegovinu, a Norveška prije toga ne pobijedi Izrael.
- Vjerujem u njih, odlična su generacija i nadam se da će uspjeti da nas obraduju i probjju led odlaskom na
O GREŠKAMA DRUGI PUT Nije, ipak, sve bilo idealno. Pobjeda je zamaskirala greške, a ishod bi sigurno bio drugačiji da na golu nije blistao Milan Mijatović, koji je odbranio jedanaesterac i tri zicera.
Ocjena urađenog u turskom mondenskom ljetovalištu neće se bitno promijeniti kakav god bio ishod prijateljskog duela sa ekipom Blagoje Milevskog protiv koje će naš selektor Robert Prosinečki izvesti 99 odsto drugačiji tim u odnosu na onaj koji je ostavio dobar utisak u pobjedu nad Bjelorusijom (2:0) prije četiri dana. - Biće čak 10 promjena i u startnih 11 ostaće samo Stevan Jovetić, kojem želimo da damo minutažu koju nema u Olimpijakosu – objasnio je Prosinečki. - Čeka nas malo jači protivnik od Bjelorusije, ali ključno je da su momci proteklih šest dana radili odlično, atmosfera je dobra, a uvijek je još bolja kad se pobijedi. Tako je u fudbalu. Vidio sam odmah da je odnos među igračima odličan, mnogo je lakše tako raditi. U tome je suština svega – dodao je naš ,,izbornik“. - Upoznali smo se, pokušali da nametnemo drugačiji stil, da igramo, a sve to je bilo vrlo dobro u prvom meču – naveo je Veliki Žuti.
Makedonije igraju drugi prijateljski meč u Antaliji
veliko takmičenje. Želim im da se što prije dokažu i budu nosioci igre A reprezentacije – poručio je Stefan Savić iz Antalije.
Gol za trijumf nad Izraelom dao je VasilijeAdžić, supertalenat Budućnosti koji će na ljeto otići u Juventus.
- Adžić je odličan igrač, iznenađuje me što ne igra u klubu, šteta je da takav biser nema minutažu jer je mnogo važno da lansiramo nove igrače s obzirom na to da se naše vrijeme bliži kraju. Trebaju nam nove snage koje će unaprijediti igru naše reprezentacije – istakao je Savić.
- Bilo je grešaka, posebno u defanzivi, i sigurno ćemo raditi na tome. Bjelorusi su imali prilike, nijesu iskoristili jedanaesterac, da jesu, možda bi meč otišao drugim smjerom. Ali generalno sam zadovoljan, prvi put smo na okupu. Ponavljam, težimo da imamo loptu u posjedu, želimo da dominiramo. Dali smo dva odlična gola, naročito je prije drugog bila izvanredna akcija. Važno je pobijediti, ali to nam nije bilo najbitnije. Ne bih pričao o pozicijama gdje nam možda ne-
O Adžiću je govorio i selektor A tima Robert Prosinečki. - Juventus nije tek tako odlučio da ga dovede. Žao mi je što nije igrao u prvenstvu u posljednje vrijeme, u tri meča koja sam pratio nijednom nije bio starter. Ne znam da li su ga čuvali da se ne povrijedi, ali sigurno je da se radi o pravom igraču. Mora naporno da radi i dobiće minutažu u Juventusu. U reprezentaciji razmišljamo o njemu i sigurno će imati minutažu i kod nas – naveo je popularni Robi. Savić je svojevremeno iz Partizana vrlo mlad otišao u Mančester siti, pa može
dostaje kvalitet za ono kako želim da igramo, to ćemo ostaviti za neki drugi put – istakao je Prosinečki.
TRKA, BORBA, MOTIV Makedonci su dan nakon crnogorsko-bjeloruskog okršaja remizirali sa Moldavijom – 1:1.
- Gledali smo utakmicu, nijesu izgledali dobro. Protiv nas će sigurno biti više motivisani, željeće da pobijede i poprave utisak. Imaju veliki individualni kvalitet, njihovi igrači prave razliku u dobrim klu-
da procijeni da li je Adžić napravio dobar potez jer je razlika između crnogorske i italijanske lige, Budućnosti i Juventusa – nebo i zemlja. - Kad sam bio u Partizanu i dobio ponudu Sitija, zar je trebalo da kažem – neću, nijesam spreman? Zgrabite takvu šansu kako znate i umijete, a siguran sam da će Adžić uspjeti da se dokaže i izbori za minutažu jer je ozbiljan potencijal i ima kvalitet da se ubrzo nađe u A selekciji. Zadovoljan sam što je nakon dugo vremena naš igrač potpisao za veliki klub – prokomentarisao je Savić.
bovima. Neće biti nimalo laka utakmica, čeka nas zanimljiv duel – najavio je Prosinečki. Prijateljske i takmičarske utakmice teško da mogu i po čemu da se porede, niti se nakon kontrolnih mogu izvoditi zaključci, ali sada je situacija specifična.
- Tek sam došao i normalno je da svi žele da se dokažu. Protiv Bjelorusije smo trkački bili izvanredni, borbe i motiva nije nedostajalo. Igrači su zaista željeli da pobijede. Jeste uvijek drugačije na prijateljskim
SAVIĆ – TATA KOD KUĆE, ,,TATA“
Kćerka novi motiv, doći će dan za Crnu Goru na velikom
(4-2-3-1)
Stefan Savić je u madridskom Atletiku igrao finale Lige šampiona, osvajao Ligu Evrope i špansku La Ligu, u karijeri mu nedostaje uspjeh sa reprezentacijom.
- Svakako, ni mi nijesmo svjesni naših dometa, a uvijek ćemo težiti da se domognemo velikog takmičenja. Treba biti svjestan da ima selekcija sa većim brojem igrača, nosiocima u velikim klubovima, ali uz malo sreće i kvaliteta siguran sam da će doći dan da se Crna Gora kvalifikuje na evropsko ili svjetsko prvenstvo. Ako ne moja, onda sigurno neka naredna generacija.
Sjajni Mojkovčanin nedavno je postao otac. Dobro mu je došlo malo više sna u Antaliji.
- Ritam života mi se malo promijenio, ali presrećan sam što sam dočekao taj trenutak i uživam u svakom trenutku provedenom sa kćerkicom – naveo je Savić.
utakmicama nego kad su takmičarske, ali za naš prvi meč je bilo odlično. Imaćemo motivisanog protivnika i ne sumnjam da će naši igrači i danas pružiti maksimum – rekao je Prosinečki. Protiv Bjelorusije je debi u A selekciji upisao DemirŠkrijelj iz Mornara, protiv Sjeverne Makedonije šansu za to imaće vezista Budućnosti MilošBrnović - Najavio sam da će svi dobiti šansu. Škrijelj je pokazao da nema strah, odigrao je pola sata vrlo iznenađujuće. Ni u jednom trenutku nije se osjetilo da je prvi put u reprezentaciji. Sada će prve minute dobiti i Miloš Brnović – kazao je Prosinečki.
ANTALIJA PUN POGODAK
Stefan Savić je protiv Bjelorusije 90 minuta bio na klupi, protiv Sjeverne Makedonije će od prvog biti na terenu. - Očekujem još jedan pozitivan rezultat, prije svega da sprovedemo zamisli selektora kako bismo bili što spremniji za start Lige nacija u septembru. Zadovoljni smo uslovima i radom. Pravi je potez što smo sve vrijeme ovdje kako bismo se što bolje upoznali sa selektorom, koji je naišao na grupu pravih momaka koji imaju pošten odnos prema reprezentaciji. Daćemo maksimum da olakšamo posao selektoru i pokušamo da napravimo ekipu koja će biti konkurentna svima – kazao je fudbaler Atletika.
S. Makedonija (3-5-2)
Stadion: Mardan. Kapacitet: 7.428.
Sudija: Z. Kičik. Pomoćnici: A. Ezkra i M. T. Džurbaj. Početak: 18 sati
Šarkić
Vujačić
M. Vukčević
Jovović
Savić
M. Bakić
Mitrovski Radunović Camaj
Mugoša
MiovskiĆamili
Velkovski Serafimov Jovetić
Selektor Robert Prosinečki
Šiškovski
Lončar Manev
Atanasov Kostadinov Elmas Dimoski
Selektor Blagoja Milevski
Selektor reprezentacije
Sjeverne Makedonije
BlagojaMilevski rekao je da je njegov tim mora da igra bolje nego protiv Moldavije.
- Očekujemo izuzetno kvalitetnog protivnika, sa vrlo kvalitetnim fudbalerima koji igraju u jakim evropskim timovima. Moramo da podignemo nivo, posebno u završnoj fazi realizacije. Biće promjena u sastavu. To je svrha ovih utakmica. Hajde da vidimo druge fudbalere i njihov kvalitet i potencijal – rekao je Milevski.
,,Sokoli“ su od ponedjeljka u Antaliji, što je promjena u odnosu na sva dosadašnja okupljanja. Krupna promjena je i teren na kojem treniraju. Takvog u Crnoj Gori – nema. Ni za treninge, ni za utakmice. - Uvijek volimo da dođemo u Crnu Goru, da igramo pred familijom, prijateljima, našim navijačima. Ipak, boravak u Antaliji je odlična odluka jer provodimo 12-13 sati dnevno zajedno. Imamo sjajne uslove, koje nemamo u Crnoj Gori. Znamo svi da smo u deficitu što se tiče terena, u tome zaostajemo za drugim reprezentacijama. Ne smatram, ipak, da je to razlog što smo nekad imali rezultate lošije od očekivanih –naveo je Stefan Savić.
Košarkašice
PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 2.000. Sudije: Marko Mustapić, Bojan Kruljac, Krešimir Katić (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 13:14, 24:15, 13:16, 9:19.
BUDUĆNOST BEMAKS:
Drobnjak 14, Baošić, Savković, Ma. Bigović, Šćepanović 14, Mi. Bigović, Radonjić 8, Radević, Bulajić 3, Domuzin 17, Ilić 3, Vukčević.
CELJE: Bartelme 18, Jelenc 7, Čeh 6, Beker 8, Silva 11, Gbemutor 13, Isenoski, Anžić, Uranker 1, Žibert, Demirović, Krenk.
Košarkašice Budućnosti i četvrtu godinu u nizu poražene su u finalu WABA lige. Baš kao i prethodne dvije godine bolje u finalu od Podgoričanki bila je Cinkarna Celje, 64:59, koja je došla do treće uzastopne titule, a ukupno pete, po čemu su se izjednačile sa Šibenikom, koji je rekorder po broju titula u regionalnom takmičenju. ,,Vučice“ su dobro otvorile meč, imale i +14, ali su u nastavku totalno pale, kao da su se uplašile podviga i onda još jednom bile bez sreće u finišu... U prvoj četvrtini oba tima imala su ofanzivnih problema. Igrale su se čvrste odbrane, a timovi su se smjenjivali u vođstvu. Tim Dragana Radovića odlično je ušao u drugu dionicu. Od rezultata 16:16 Podgori-
MOTO GP: Španac
ubjedljiv u Portugalu
Španac na Apriliji je na VN Portugala trijumfovao u Moto GP šampionatu.
Horhe Martin je ostvario šesti trijumf u najjačoj klasi i nije imao konkurenciju, a sve iza njegovih leđa je bilo mnogo interesantnije. Na podijumu je završio Enea Bastijanini koji je imao sreće jer je u finišu Maverik Vinjales pao sa motora. Velika nada Pedro Ajkulica Akosta, u svojoj drugoj trci, osvojio je treće mjesto i postao treći najmlađi vozač u istoriji Moto GP koji je stigao do podijuma.
čanke su napravile seriju 19:6 i na tri minuta do kraja prvog poluvremena polaganjem Jelene Bulajić otišle na rekordnih +14 (35:21). Ekipa iz Celja do isteka prvog poluvremena spustila je zaostatak na 37:29. Ipak, brzom serijom 5:0 u prvom minutu treće četvrtine Cinkarna je prišla na samo tri poena zaostatka (37:34). Bio je to alarm za klupu Budućnosti, koja je zatražila tajmaut. Minut odmora apsolutno je pri-
jao našem predstavniku, koji je uzvratio serijom 8:0 i ponovo stekao dvocifrenu prednost, 45:34. U samom finišu treće dionice Cinkarna se primakla na 50:45 i pokazala da se neće predati tako lako. Evidentno je bilo da se nervoza uvukla među „vučice“, a ruka se skratila na početku posljednje dionice. Slovenački predstavnik prišao je na samo poen zaostatka na šest minuta do kraja poslije poena Nije Beker,
Veliki asovi Banjaja i Markes na tri kruga do kraja završili su van staze. Markes je nastavio i bio tek 16, a Banjaja je odustao. Bred Binder je zadovoljan četvrtom pozicijom, a među deset su završili Džek Miler , Marko Bezeki, Fabio Kvartararo, Aleš Espargaro, Migel Olivera i Fabio di Đanantonio. U generalnom plasmanu, na-
kon dvije
vodi
Malo je falilo da šampionke Crne Gore osvoje trofej
56:55. Savršeni odgovor na to u pravom momentu imala je Ksenija Šćepanović, koja je trojkom ponovo odlijepila Budućnost na dva posjeda prednosti, ali će se ispostaviti da je to bio posljednji koš Budućnosti u ovom meču.... Ipak, potpuna drama nastala je na tri minuta do kraja poslije polaganja Blaže Ceh kojom je situacija na terenu otišla u potpuni egal, 59:59. Bez ikakve ideje u napadu bile su doma-
Jelena Dubljević, predsjednica KSCG i Katarina Bulatović ispred COK-a, podijelile su medalje najboljim ekipama
će u posljednjih pet i po minuta meča, a Cinkarna je to iskoristila i preokrenula stvari na terenu te došla do pobjede i treće uzastopne titule. R.PEROVIĆ
Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks još jednom je pokazao da je sjajan organizator. Drugi dan zaredom ,,Bemaks arena“ bila je gotovo puna, a ,,vučice“ su imale i posebnu podršku. Posebna podrška stigla je od kolega i koleginica – na finalnom meču bile su rukometašice Budućnosti, košarkaši Budućnosti, rukometaši Budućnosti, odbojkaši i odbojkašice Budućnosti, čime je ,,plavo-bijela“ porodica pokazala sjajan odnos.
MVP fajnal fora je Lea Bartelme (Cinkarna Celje), najbolji strijelac F4F Aleksandra Mužević (Orlovi) – 43, najbolji skakač Hana Predojević (Orlovi) – 19, a najbolji asistent Blaža Čeh (Cinkarna Celje) – 10. Najbolja petorka je Nataša Filipović (Sloga Požega), Aleksandra Mužević (Orlovi), Dragana Domuzin (Budućnost Bemax), Sofija Gbemoutor (Cinkarna Celje) i Lea Bartelme (Cinkarna Celje). MVP regularnog dijela Thajna Silva (Cinkarna Celje), najbolji strijelac regularnog dijela Aleksandra Mužević (Orlovi) – 20.5. Najbolji skakač regularnog dijela Marina Radović (Sloga Pozega) – 8.4, najbolji asistent regularnog dijela Lea Bartelme (Cinkarna Celje) – 6.8
Ferstapena izdale kočnice na VN Australije, dupli trijumf Ferarija
Maksu Ferstapenu otkazale su kočnice poslije trećeg kruga, pa je trostruki šampion morao da parkira bolid i da se oprosti od rekorda da će kao prvi vozač Formule 1 doći do desete uzastopne pobjede. Australija očigledno nije ,,mazila“ vozača Red Bula koji je startovao sa prve pozicije. Samo 13 krugova kasnije i Mercedes je ,,izdao“ Luisa Hamiltona koji je zbog problema sa motorom odustao od trke. Zato je Ferari poentirao, i to dvostruko – Karslos Sains je lagano došao do pobjede, već je u drugom krugu zaobišao šampiona, a kasnije bez problema odbijao je napore Šarla Leklera koji je završio kao drugoplasirani. Tandem iz Meklarena Lando Noris i Oskar Pjastri bili su treći i četvrti na VN Australije. Čast Red Bula, koliko-toliko, spasio je Serhio Perez, a do bodova su došli vozači Aston Martina – Fernando Alonso i Lens Strol, zatim
Jukiju Cunodi iz Ar-Bea i Nik Hulkenberg iz Hasa.
Zanimljvo da su ostali vozači kasnili krug, a neki i malo više… Kraj piste ,,Albert parka“ vijorile su se zastave Ferarija, trku je posmatralo oko 132 hiljade navijača, a rekord VN Australije je oboren jer je za vikend, procjenjuje se, bilo oko 453 hiljade posjetilaca! Španac je imao puo razloga za slavlje, jer je 17 dana nakon
manjeg operativog zahvata, zbog kojeg je propustio prethodnu trku, bio silan i bez greške prošao kroz cilj. Holanđanin je prvi u generalnom plasmanu, ali ima samo četiri boda više od Leklera (47), Perez je treći (46), Sains četvrti (40), slijede Pjastri sa 28, Noris sa 27 bodova, a Hamilton ima samo osam! Naredna trka je 7. aprila u Japanu. A. M.
SC Derbi poražen u ,,Morači“ od Beograđana u 24. kolu ABA lige
PODGORICA – Kao i najčešće u protekle skoro tri sezone, posebno u „Morači“, košarkaši SC Derbija su ponovo pružili jak otpor Partizanu.
Izabranici Dejana Jakare su 35 minuta bili u igri za pobjedu, ali je šampion ABA lige na kraju opravdao ulogu favorita. Iako bez Alekse Avramovića i Zeka Ledeja (zbog smrti oca je u Sjedinjenim Državama), i nakon duplog kola u Evroligi (Baskonija, Real), tim Željka Obradovića je u drugom poluvremenu našao snagu i motivaciju da stigne do pobjede od 84:78, kojom je, s istim skorom (18-6), preuzeo drugo mjesto na tabeli, iskoristivši poraz Budućnost Volija u Železniku od FMP-a.
„Crno-bijeli“ će iduće neđelje ponovo gostovati u ,,Morači“, upravo protiv Budućnosti, kada će, moguće, pasti i odluka o drugom mjestu. Ako pobijedi Partizan, sve je odlučeno, jer će imati pobjedu više i bolji međusobni skor (slavio je i u Beogradu), dok Budućnosti treba pobjeda od 14 razlike da bi osigurala drugu poziciju za plej-of, dok bi svaka pobjeda sa manjom razlikom značila da u posljednjem kolu treba da pobijedi i SC Derbi, koji se bori za mjesto u plej-ofu.
Osim snage i iskustva gostiju, porazu SC Derbija doprinijela je i slaba realizacija slobodnih bacanja u drugom poluvremenu, jer su ,,studenti“ promašili
(26:20,
Skokovi
sedam penala (21-14), posebno u odlučujućim momentima, a Partizan nijedno (6-6), a konačna razlika je bila šest poena u korist Beograđana. Nakon ovog poraza, SC Derbi je ostao u zoni plej-ofa, na diobi osmog mjesta sa Splitom (od koga ima bolji međusobni skor), sa po 11 pobjeda i 13 poraza, ali u posljednja dva kola gostuje Crvenoj zvezdi i u ,,Morači“ igra protiv Budućnosti…
VOĐSTVO DO ODMORA
Od koša Vasilija Baćovića za 15:14, na četiri minuta i 37 sekundi prije kraja prve četvrtine, SC Derbi u prvom poluvremenu samo jednom nije vodio, i to nepuna četiri minuta prije odmora, kada je Partizan izjednačio na 33:33. Od sredine prve dionice ,,studenti“ su zaigrali bolje u oba pravca od gostiju, posebno u odbrani, i to u periodu u drugoj polovi-
Poznati parovi četvrt nala plej-ofa ABA 2 lige
PODGORICA – Košarkaši Podgorice će u četvrtfinalu plej-ofa ABA 2 lige igrati protiv Zlatibora, dok će rival Sutjeske biti Vojvodina, epilog je posljednjih mečeva na posljednjem „balonu“ u Širokom Brijegu. Podgorica je zauzela šesto mjesto sa skorom 8-5, dok je trećeplasirani Zlatibor imao 10 pobjeda i tri poraza.
Sutjeska je bila sedma (skor 6-7), a Vojvodina druga (103). U ostalim četvrtfinalnim parovima sastaju se Spartak – Helios i Široki – MZT Skoplje. Mečevi četvrtfinala plej-ofa igraju se 10. i 12. aprila, a pobjednika u dvije utakmice (kod kuće i na strani) odlučiće bolja koš razlika. Revanš se igra na terenu bolje plasirane ekipe… S. J.
ni prve dionice i prva tri minuta druge, kada su ,,crno-bijeli“ za nešto više od osam minuta postigli svega 10 poena! Partizan je bolje otvorio meč (5:0), vodio je do koša Danila Anđušića pod faulom (promašio je dodatno bacanje) za 14:13, ali je onda SC Derbi, predvođen Obrijem Dokinsom (10 poena u ovom kvartalu) i Bornom Kapustom (pet asistencija), napravio seriju od 9:0, za nepuna dva minuta i poveo osam razlike (22:14). Tu prednost su Podgoričani imali u još dva navrata u ovoj četvrtini, posljedni put 59 sekundi prije kraja kada je David Mirković pogodio oba bacanja za 26:18, nakon čega je Kaminski smanjio, sa linije penala, na 26:20.
Luka Bogavac je odmah na startu druge, neefikasne četvrtine pogodio trojku za domaće i maksimalnu prednost od devet poena (29:20), koli-
Trener SC Derbija Dejan Jakara je „čestitao Partizanu na zasluženoj pobjedi“. - Dali smo sve od sebe, borili se koliko možemo. Borićemo se i daćemo sve od sebe da se plasiramo u plej-of. Sa tim moram da budem zadovoljan. Mislim da smo u drugom poluvremenu primili 30 poena iz reketa, računajući i zicere na kraju. Naravno, moramo da naučimo što više iz ovoga, ima još taktičkih stvari koje nijesmo odigrali na najbolji
ko su „studenti“ vodili sedam minuta i 39 sekundi prije poluvremena (33:24). Tada se Partizan probudio, za četiri minuta je vezao devet poena i izjednačio na 33:33. Ipak, SC Derbi je imao bolju završnicu poluvremena, za posjed prednosti (41:38), zahvaljujući zakucavanju Dokinsa, što su američkom beku bili jedini poeni u drugoj dionici.
KOPRIVICA ,,IKS FAKTOR“
SC Derbi je i u trećem kvartalu imao napadačkih problema, kao u prethodnom, jer je ubacio samo pet koševa iz igre, četiri za dva i jedan za tri poena. Koš Dokinsa za 44:42 bio je posljednji kojim je domaćin imao vođstvo ne samo u ovoj četvrtini, već i do kraja meča. Pre-
način. Nadam se da ćemo iz utakmice u utakmicu biti bolji – rekao je nakon Jakara. Trener Partizana Željko Obradović je istakao da je utakmica bila zanimljiva.
- SC Derbi je otvorio veoma dobro. Inače, SC Derbi igra veoma dobro ove godine, čestitam igračima i treneru, jer se vidi njegova ruka, kako taj tim izgleda. Izuzetno su agresivni sa veoma jasnim idejama. Mi smo uspjeli da okrenemo utakmicu kad smo promijenili odbranu, na
dvođen sjajnim Balšom Koprivicom u ovoj četvrtini (14 poena, pet skokova, po jedna asistencija i blokada za devet minuta), Partizan je preokrenuo serijom 7:0 i poveo 49:44, i tu prednost je sačuvao do kraja dionice (63:58). Partizan je čuvao prednost tokom cijele posljednje četvtine, ali je SC Derbi mogao barem do izjednačenja, ali su prvo Mateo Drežnjak, a potom i Igor Drobnjak promašili po jedno bacanje, kada su Podgoričani smanjili minus na dva poena (65:67), skoro osam minuta prije kraja. ,,Studenti“ su držali priključak do sredine kvartala (68:74), a onda je Partizan parcijalom 8:1 stigao do nedostižnih 13 razlike (82:69), dva minuta i 12 sekundi prije kraja… S. JONČIĆ
kraju smo uspjeli da napravimo razliku i to je najvažnije. Poslije prve četvrtine koju smo izgubili, ostale tri smo dobili. Svaka utakmica do kraja nam je važna. Probaćemo da nastavimo da radimo i da se borimo do kraja, pa ćemo da vidimo gdje ćemo da završimo. Iskoristio bih priliku da zahvalim na gostoprimstvu i da zahvalim ljudima koji su došli u dvoranu, navijačima SC Derbija i Partizana –kazao je Obradović.
Rezultati i tabela
24. kolo: FMP – Budućnost Voli 84:76, Borac – Zadar 89:81, Split – Cibona 76:83, Cedevita Olimpija – Mornar Barsko zlato 105:89, Igokea – Krka 90:84, SC Derbi –Partizan 78:84. Danas: Crvena zvezda –Mega (20h).
Denver može bez najboljeg dvojca, Tristan Vukčević debitovao za Vašington
Vučevićev Čikago bez odgovora protiv lidera
Čikago je poražen na svom parketu protiv Bostona, lidera NBA lige – ekipa iz Masačusetsa je slavila 124:113 i nastavila da gazi sve pred sobom, pošto je zabilježila devetu uzastopnu pobjedu, a 18. u posljednjih 20 utakmica. Naš Nikola Vučević je za Bulse, za 31 i po minut igre, upisao 14 poena (10-7 za dva, 3-0 za tri), pet asistencija, po dva skoka i blokade, te jednu ukradenu loptu.
I bez Džejlena Brauna, Seltiksi su bili efikasni i razigrani, i dodatno su popravili učinak (57-14) i sa vodećeg mjesta „izazivaju“ sve konkurente za najviši plasman. Džejson Tejtum je bio najefikasniji kod Seltiksa sa 26 poena, uz šest asistencija. Kod Čikaga je prednjačio Demar Derozan sa 28 poena.
Najefikasniji u ekipi Denvera bio je Redži Džekson sa 23 poena, Aron Gordon imao dabldabl od 22 poena i 12 skokova.U timu Portlanda Duop Rit, bivši košarkaš Crvene zvezde, ubacio je 24 poena.
I bez dvojice najboljih igrača, povrijeđenih Nikole Jokića (upala kuka i bol u donjem dijelu leđa) i Džamala Mareja (distorzija lijevog članka), Denver je u gostima pobijedio Portland (114:111), koji je postao prvi tim od sezone 1971/1972. koji je utakmicu počeo sa pet rukija u startnoj postavi.
Košarkaši Finiksa nanijeli su težak poraz San Antoniju (131:106) u duelu ,,mačke i miša“ u Teksasu. Ekipa Grega Popoviča ima još 11 utakmica da ostvari pet pobjeda i tako izbjegne najgori učinak franšize u istoriji. Sparsi trenutno imaju skor 15-56. Ne pomaže mnogo ni prvi pik sa prethodnog drafta Viktor Vembanjama koji je, kao i ostatak njegovog tima, gledao nadmoć tima iz Arizone i čas košarke koji su držali Devin Buker i Kevin Durent. Buker je predvodio napadački stroj Sansa sa 32 poena, Durent je dodao 25. Vembanjama je, na drugoj strani, za 21 minut u igri, upisao 13 poena, pet skokova i četiri asistencije, a efikasniji je bio Keldon Džonson sa 14 poena. Rezultati: Orlando – Sakramento 107:109, Atlanta – Šarlot 132:91, Čikago – Boston 113:124, Hjuston – Juta 147:119, San Antonio - Finiks 106:131, Vašington – Toronto 112:109, Portland –Denver 111:114. S. J.
Piše: Vladimir KEKOVIĆ
– Vlada RCG (predsjednik dr Radoje Kontić) pripremila je po skraćenom postupku predlog zakona o ukidanju Leksikografskog zavoda CG bez razmatranja rada i zadataka tog zavoda i bez učešća legitimnih predstavnika i stručnonaučnih tijela. Argumentovanu ali neravnopravnu bitku sa Vladom i Skupštinom SCG za opstanak LZ vodili su njegov direktor Sreten Perović i radnici Zavoda ukazujući da je „kultura u Crnoj Gori zajedničko dobro svih, a ukidanje institucija kulture zločin prema svima“ pa dalje da su „Vlada i Skupština CG sproveli genocidnu radnju nad institucijom koja je obezbjeđivala objektivnu valorizaciju doprinosa i međuodnosa nacionalnih kultura Crnogoraca, Muslimana, Albanaca i svih drugih koji žive u Crnoj Gori“. – U procesu obnove crnogorske autokefalne pravoslavne crkve, na Cetinju je 6. januara 1991. godine, ispred Dvora Kralja Nikole, održan svecrnogorski zbor, na kome je bilo prisutno više hiljada građana iz svih krajeva Crne Gore. Vijorili su se krstaš barjaci i državne zastave crnogorske kraljevine. Naložen je badnjak, koji su po tradiciji donijeli predstavnici bratstva Martinović iz Bajica. Okupljenu masu prvi je pozdravio Dušan Gvozdenović , osvjedočeni animator za crnogorsku nezavisnost i slobodu, predsjednik Odbora, i energično tražio obnovu Crnogorske pravoslavne crkve. Policija je intervenisala, a vozač oklopnih kola krenuo je prema organizatorima zbora i govorniku. Jedan od starješina milicije prilazi Gvozdenoviću, i ometa ga da dalje govori. Na zboru je pročitana Poslanica svecrnogorskog narodnog zbora, upućena Skupštini SRCG, koja je, uz glasno oduševljenje, usvojena aklamacijom. U Poslanici se pored ostalog kaže i ovo: „Mi pristalice Crnogorske pravoslavne vjeroispovijesti današnjim danom i zvanično postavljamo zahtjev za obnavljanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, kojeg je naša crkva nasilno lišena 1920. godine dekretom tadašnjeg regenta Aleksandra Karađorđevića. Neosporiva istorijska činjenica da je CPC nekoliko krvavih vjekova bila stožer crnogorske državnosti i duhovnosti, pa je nerazumno i civilizacijski
U procesu obnove crnogorske autokefalne pravoslavne crkve, na Cetinju je 6. januara 1991. godine održan svecrnogorski zbor sa koga je poslata poruka: „Neosporiva istorijska činjenica da je CPC nekoliko krvavih vjekova bila stožer crnogorske državnosti i duhovnosti, pa je nerazumno i civilizacijski neprihvatljivo potčinjavati crkvi druge države“
Na zboru na Cetinju 6. januara 1991. dominirale su parole: „Nećemo okupatore i uzurpatore na tronu Svetog Petra“. Policija ipak nije uspjela da rasturi zbor. Već 8. januara počelo je privođenje i saslušanje članova odbora za obnovu CPC
neprihvatljivo potčinjavati crkvi druge države“. Na ovom zboru dominirale su parole: „Amfilohije vi nijeste naš mitropolit“, „Nećemo okupatore i uzurpatore na tronu Svetog Petra“. Policija ipak nije uspjela da rasturi zbor. Živi zid štitio je i govornike i badnjak. Već 8. januara počelo je privođenje i saslušanje članova odbora za obnovu CPC, zatim je procesuiran prekršajni postupak i izrečene novčane kazne. Ovaj svecrnogorski zamajac rezultiraće obnovom CPC, a kao njen obnovitelj, 31.10.1993. godine javiće se Antonije Abramović,
kao Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorski, koji je „iako već u poodmaklim godinama ispoljio divovsku snagu u ostvarenju tog svetog čina, ponijevši na svoja staračka leđa krst golgote i stradanja“ (dr V. Nikčević). Na torturu i maltretiranja od strane pripadnika policije, otelo mu se iz dubine duše „to nijesu ljudi“. Upokojio se 19. novembra 1996. godine. – Na Cetinju je u organizaciji LSCG, SDP, pred Dvorom Kralja Nikole, 1. februara 1992. godine održan Miting za suverenu Crnu Goru, uprkos medijskoj i drugoj propa-
gandi, a bilo je i ovakve sadržine „da suveren znači biti sam“, a „samostalan ograđen bodljikavom žicom“. Scenografija je bila spoj prošlosti i budućnosti: stara crnogorska znamenja, Crna Gora u svojim granicama okružena zvijezdama i plavom bojom Evropske Zajednice. Snažno se zaorila pjesma iz hiljade grla, mahom mladih: „Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče, a vidno su se isticale parole „bratski vas molimo sjašite“ i „Crnogorci ne jedu svoje korijene“. Bio je to otpor Miloševićevom militantnom populističkom režimu, sramnom ratu na Dubrovnik i crnogorskoj vlasti i njihovom anticrnogorskom sloganu „rat za mir“. Prvi govornik bio je potpredsjednik LSCG i zlatno pero crnogorskog novinarstva Miodrag Vukmanović, suspendovani novinar Radija CG, pa Žarko Rakčević, predstavnik SDP reformista, potom narodni heroj Jovo Kapičić, pa Predsjednik LSCG Slavko Perović i Đerd Đokaj iz Demokratske koalicije. Govorili su
snažno, nadahnuto, beskompromisno, za suverenu Crnu Goru. Izjava o suverenoj Crnoj Gori na ovom mitingu prihvaćena je aklamacijom. – A 10. februara 1992. godine u Titogradu je formiran Demokratski građanski forum, kao vanstranački oblik okupljanja nezavisno-demokratsko orijentisanih građana. Velika sala Doma omladine u Titogradu, bila je mala da primi sve pozvane i zainteresovane za ovaj skup. Forum je usvojio osnivačku Povelju i Deklaraciju, kao i Obraćanje Skupštini, Predsjedniku i Vladi CG, domaćoj i svjetskoj javnosti u kojem se kaže i sljedeće: „Reintegracija Jugoslavije u vidu nekog saveza jugoslovenskih zemalja istorijski je interes crnogorskog naroda i svih građana Crne Gore. Ali, stvaranje i održavanje zablude, da je ujedinjenje CG i Srbije u jednu tzv. federalnu državu, čin očuvanja Jugoslavije, je zloupotreba tragične situacije u kojoj se našla Crna Gora. To je čin protiv Jugoslavije i svake jugoslovenske ideje, jer ponavlja ideju okupljanja jugoslovenskih naroda oko jednog tzv. vodećeg naroda.“ Za predsjednika foruma imenovan je Stanislav Ćano Koprivica – Matica Crnogorska osnovana je 1993. godine na Cetinju
Kako su tek diskreditovani državotvorni Crnogorci i narodni heroji Savo Brković i Jovo Kapičić zbog toga što su otvoreno, bez dlake na jeziku, prkosili velikosrpskim pučistima i novim čelnicima crnogorske vlasti. U odbrani crnogorske vrijednosti ulazili su u duele bez zazora, misaono jasno
kada je uveliko tekao proces nestajanja i asimilacije crnogorske nacije, odnosno prisajedinjenja Crne Gore Srbiji kao tragične 1918. godine. Suočeni sa takvim stanjem Matica okuplja najkreativnije suverenističke kadrove nudeći viziju nezavisne i suverene Crne Gore koju promoviše kroz program „Crna Gora pred izazovima budućnosti“, a koji predstavlja cjeloviti nacionalni i kulturni program Crnogorskog naroda. Bilo je to teško vrijeme jer su prvaci Matice i njeni članovi nemilice satanizovani, ali i uspješno istrajavali svjesni da je cijena progresa – smjeti. Prvi predsjednik Matice bio je profesor dr Božina Ivanović – Kako su tek diskreditovani državotvorni Crnogorci i narodni heroji Savo Brković i Jovo Kapičić zbog toga što su otvoreno, žestoko, bez dlake na jeziku, prkosili velikosrpskim pučistima i novim čelnicima crnogorske vlasti. U odbrani crnogorske vrijednosti ulazilu su u duele bez zazora, misaono jasno, sigurni u ono što čine.
– A kakva je svjetlost izbijala iz slikara i akademika Voja Stanića najbolje govori njegovo pismo upućeno CANU (1991) u vrijeme bombardovanja Dubrovnika: „Neizdrživi pritisak na savjest me natjerao da napišem ovo pismo zbog događaja oko Dubrovnika a naročito u samom Dubrovniku koji je juče bombardovan. Taj slavni grad koji se, više od ma kojeg drugog može podičiti kontinuitetom kulture i civilizovanog života, u surovom vjekovnom okruženju, najezda najmoćnijih siledžija svijeta, danas doživljava najgore dane u cijeloj svojoj istoriji. Taj grad koji je ponos cijelog slovenstva danas se uništava iz razloga koji to nemogu nikako opravdati. To uzbuđuje, kako nam je poznato, cio kulturni svijet pa je izazvalo plemenitu reakciju i velikog broja uglednih članova SANU. Kako je to slučaj koji se najviše odnosi na odgovornost i savjest Crne Gore, mislim da bi ćutanje CANU bilo nešto neoprostivo. Ja bih bio do krajnosti razočaran na našu Akademiju ako bi se o ovome oglušila“. Gdje je mnogo mraka svjetlost sporo prodire. Akademija se o ovaj apel oglušila a na Stanića je krenula medijska haranga praćena provokacijama pritiscima i prijetnjama.
(Nastavlja se)
Montenegro
Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management
Specific Procurement Notice
Request for Bids Small Works (One-Envelope Bidding Process)
Country: Montenegro
Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)
Contract Title: Renovation works on Biotechnical Faculty laboratory
Loan No: 8820-ME
RFB Reference No.: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFBN-W-24-2.2.2.
1.The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds toward payments under the contract for Renovation works on Biotechnical Faculty laboratory.
2.The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, through Technical Service Unit (TSU), now invites sealed bids from eligible bidders Renovation works on Biotechnical Faculty laboratory consisting of: Construction works, Water system and canalization, Electrical installation high voltage, Electrical installation low voltage, Thermotehnical installation, Fire protection, etc.
3.Bidding will be conducted through National competitive procurement using a Request for Bids (RFB) as specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Bidders as defined in the Procurement Regulations.
4.Interested eligible bidders may obtain further information from Technical Service Unit, Mirko Ljesevic, email: tsu@epa.org.me and inspect the bidding document during office hours (8,00h to 14,00h, local time) at the address given below.
5.The bidding document in English may be purchased by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete Set of Bidding Documents will be sent by e-mail, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.
6.Bids must be delivered to the address below on or before May 10, 2024, 10,00h. Electronic Bidding will not be permitted. Late Bids will be rejected. Bids will be publicly opened in the presence of the Bidders’ designated representatives and anyone who chooses to attend at the address below on May 10, 2024, 10,05h.
7.All Bids must be accompanied by a Bid-Securing Declaration.
8.Attention is drawn to the Procurement Regulations requiring the Borrower to disclose information on the successful bidder’s beneficial ownership, as part of the Contract Award Notice, using the Beneficial Ownership Disclosure Form as included in the bidding document.
9.The address referred to above is:
Ministry of Finance/Technical Service Unit
Attention: Mr. Mirko Lješević, Procurement officer
Street Address: Jovana Tomaševića 2 (Stara zgrada Vlade)
Floor/Room number: office no. 48, ground floor
City: 81000 Podgorica
Country: Montenegro
Telephone: + 382 68046929
Email: tsu@epa.org.me
DOO „AKADEMIJA ZNANJA“ BUDVA Broj: 240/1 Budva, 22.03.2024.godine Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini (,,Sl. list CG” broj 21/09 i 40/11), člana 11 Odluke o osnivanju DOO ,,Akademija znanja” Budva, člana 5 i člana 10 Statuta DOO ,,Akademija znanja” Budva, DOO ,,Akademija znanja”
Budva objavljuje
J A V N I P O Z I V za davanje u zakup poslovnih prostora prikupljanjem ponuda
IPredmet ovog poziva je prikupljanje ponuda za davanje u zakup sljedećih poslovnih prostora:
1.Poslovni prostor, označen kao A7, koji se nalazi na prizemlju objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 113,58 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva.
Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 13,00 € po m2 mjesečno, bez pdv-a, odnosno ukupno sa pdv-om– 1.786,61 EUR mjesečno;
IIPoslovni prostor koji je predmet javnog poziva daje se u zakup u viđenom stanju, na period do 12 mjeseci uz mogućnost produženja nakon isteka roka na koji je ugovoren zakup.
Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača za zakup poslovnog prostora je najveći ponuđeni iznos zakupnine, koji ne smije biti manji od minimalnog iznosa zakupnine naznačenog ovim javnim pozivom. Ugovor o zakupu, kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze Zakupodavca i Zakupca, će se zaključiti sa najpovoljnijim ponuđačem u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja ponuda i izbora najpovoljnijeg ponuđača. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od zakupa nepokretnosti, ugovor će se zaključiti sa sljedećim najpovoljnije rangiranim ponuđačem itd.
IIIPrijave po javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu, neposredno na arhivi DOO ,,Akademija znanja”, ul. Žrtava fašizma bb Rozino, Budva. najkasnije do 29.03.2024. godine do 09:00 časova, sa obaveznom naznakom »Prijava po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnog prostora – ne otvaraj« kao i oznakom poslovnog/poslovnih prostora za koji/koje se dostavlja prijava.
Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.
Ponuda treba da sadrži:
Za pravna lica:
1.Naziv i sjedište ponuđača, potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata, Poreske uprave za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica;
2.Iznos mjesečnog zakupa;
3.Priložena dokumenta moraju biti original ili ovjerene kopije od nadležnog organa.
Za fizička lica:
1.Ime prezime ponuđača, jedinstveni matični broj, broj lične karte ili broj pasoša, adresu stanovanja;
2.Iznos mjesečnog zakupa;
3.Priložena dokumenta moraju biti original ili ovjerene kopije od nadležnog organa
IV Zakup će dobiti ponuđač koji ponudi najveći iznos zakupnine za poslovni prostor koji je predmet javnog poziva.
U slučaju da dva ili više ponuđača dostave istu cijenu zakupa, prednost će imati onaj ponuđač čija je ponuda ranije zavedena u arhivi DOO “Akademija znanja” Budva.
V Javno otvaranje ponuda, kojem mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici, će sprovesti Komisija za otvaranje vrednovanje ponuda DOO ,,Akademija znanja” dana 29.03.2024.g., a održaće se u kancelariji B4, u sjedištu DOO ,,Akademija znanja” Budva, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva, sa početkom u 10:00 časova. Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od osam dana od dana provedenog postupka. Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti razgledanje poslovnog prostora koji je predmet javnog poziva, svakog radnog dana u periodu od 08:00 do 15:00 časova.
VI Sva bliža obavještenja informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti u kancelariji B4 DOO ,,Akademija znanja” Budva, svakim radnim danom u periodu od 11:00 do 13:00 časova.
Kontakt osoba: Jasna Božović, telefon: 067073457
DOO ,,AKADEMIJA ZNANJA” BUDVA Valentina Dabović, izvršna direktorica
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, nonstop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1
Обавјештавамо родбину, пријатеље, кумове и комшије да је дана 24. марта 2024. године преминула наша драга
СОЊА РАДУЛОВИЋ-ДРАГОЈЕВИЋ
1. 1. 1971 – 24. 3. 2024.
Саучешће примамо у капели на Чепурцима 25. марта од 9 до 14.30 часова, након чега ће се на градском гробљу Загорич обавити сахрана у 15 часова.
Sa neizmjernim bolom i tugom obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je poslije duže bolesti, u 73. godini, preminuo naš dragi
Saučešće primamo u kapeli Vrbice 25. marta od 10 do 16 časova i 26. marta 2024. od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju Vrbice.
Ožalošćeni: supruga MARIJA, sin DUŠKO, ćerka MILICA, sestre ZORKA, OLGA i VIDE sa porodicama, brat od strica VLADAN sa porodicom, bratanić DAMJAN sa porodicom, snaha SARA, zet STEFAN, unučad VASILISA, JOVAN, LANA, BOGDANA i ostala mnogobrojna rodbina
Ожалошћени: супруг СЛАВЕН, ћерка САРА, син ЈАНКО, сестре РАДМИЛА и СЛОБОДАНКА са породицама, свекар МИШКО, ђевер СРЂА са породицом и породица покојног ЛУКЕ РАДУЛОВИЋА 1237
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav dragoj kumi
1252
KATARINI DAVIDOVIĆ
Kumovi STANIŠIĆI
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 24. marta 2024, u 33. godini života, poslije duge i teške bolesti, preminula naša voljena
19. 5. 1991 – 24. 3. 2024.
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 25. marta od 10 do 16 časova i 26. marta u kapeli Straševina – Nikšić, od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: majka NATAŠA, brat VASILIJE, sestra KRISTINA, sestrići i sestrične MATEJ, MONIKA, JAKOV i ISKRA, zet BORIS BOŽOVIĆ i ostala rodbina DAVIDOVIĆ i MARAŠ
Dana 24. marta 2024, u 83. godini, nakon teške i kraće bolesti, napustio nas je naš voljeni
1258
Njegov plemeniti i snažni duh, pun životne radosti i ljubavi, zauvijek će ostati u našim srcima i mislima.
Kremiranje će se obaviti u Francuskoj.
Ožalošćeni: supruga GORDANA, sinovi ŽELJKO i BORIS, kćerka TAMARA, snaha MILANKA, zet JEAN-PHILIPPE, unučad DANILO, IVA, MILENA, IRENA, JELENA i MARGOT, bratanići DEJAN i DARKO, sestrić DRAŽEN, sestrične MARINA, BRANKA, RANKA i ŽANA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina
1230
Дана 24. марта 2024, послије краће болести, у 85 години, преминула је наша вољена
КОВИЉКА пок. Матије РАДОВИЋ рођена ЈОВОВИЋ
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 24. марта од 14 30 до 16 часова и 25. марта од 11 до 15 часова.
Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу – село Орах, у 16 часова.
Ожалошћени: синови: РАДОСАВ – БАТО и ДРАГОСЛАВ – КОЛЕ, браћа ВЕЛИМИР, МИЛОШ и ТОМА, ђевер МИЛОРАД – РАКА, унучад, снахе, јетрве, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне и остала многобројна породица РАДОВИЋ и ЈОВОВИЋ
Oglasi i obavještenja
Posljednji pozdrav
Majci našeg druga Janka. Počivaj u miru.
VESELIN USKOKOVIĆ i DANILO ÐOKIĆ
Posljednji pozdrav dragom ujaku
Od DRAGANA BASOROVIĆA
1242
Posljednji pozdrav dragom ujaku
JOVU DUDIĆU
Pamtićemo te i sjećati se tebe, počivaj u miru.
Sestrić MIODRAG, SABRINA, MAJA i VANJA
Posljednji pozdrav bratu i šurjaku
JOVU DUDIĆU
Sa ponosom te pominjemo, po dobroti pamtimo, ljubavlju čuvamo od zaborava. Počivaj u miru.
Sestra ZORKA, zet TODOR
Dragi kume JOVO
Tvoj će lik biti uvijek u našim sjećanjima. Čuvaćemo te od zaborava pamćenjem svih radosnih trenutaka koje smo proveli zajedno, a bilo ih je mnogo. Počivaj u miru.
MILOŠ i SLAVICA TOMOVIĆ sa porodicom
1238
Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku
Prerano si nas napustio i tako smo ostali uskraćeni za veliku ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjao
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava
1253
Sestra OLGA i sestrići ŽELJKO i ŽARKO sa porodicama
1250
Voljenom tati i svekru
JOVU DUDIĆU
1243
1247
Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom spominjati i od zaborava čuvati. S ljubavlju, tvoj sin DUŠKO i snaha SARA
Posljednji pozdrav bratu, ujaku i đedu
JOVU DUDIĆU
Bio si nam oslonac i podrška. Ponosni smo što smo tvoji i što si dio naših života.
1248
VIDE, JELENA i JANKO sa porodicama
1249
1246
Posljednji pozdrav dragom tati, đedu i tastu
JOVU
Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Zauvijek češ biti sa nama u mislima.
S najvećim poštovanjem i tugom, STEFAN, MILICA, VASILISA i BOGDANA
Voljenom đedu
1251
Utjehu nam daje misao da si sada na boljem i ljepšem mjestu, mjestu svijetlom, u mjestu spokoja i mjestu odmora, gdje nema bolesti, briga i uzdisaja, na mjestu beskrajnog blaženstva.
Hvala ti na svemu. Nikad te zaboraviti nećemo.
1244
Posljednji pozdrav dragom tati
JOVU
Dragi tata, ja se od tebe ne opraštam i nikad neću.
Hvala ti za sve što si me naučio, a samo zašto mi nisi rekao kako dalje poslije tebe...
Dio mog srca odlazi sa tobom.
Najponosnije ću nositi tvoje ime i nastavljam tvojim stopama hrabro i ponosno.
Zauvijek tvoja.
Zauvijek moj.
Tvoja MILICA
Posljednji pozdrav striku
JOVU
Hvala na bratskoj i očinskoj pažnji koju si nam uvijek davao.
Posljednji pozdrav mom
JOVU
Godine su prošle kao tren. Uvijek će mi nedostajati još jedan dan, još jedan razgovor, još jedan pogled.
1254
Tvoji
NIKO i MARKO sa porodicama
1257
Tvoja MARIJA
1245
Posljednji pozdrav dragom đedu
JOVU
Naša priča sa tobom se teško može prenijeti na papir, ali moramo ti reći jedno veliko hvala, za najsrećnije djetinjstvo sa tobom ova riječ je mala!
Tvoje VASILISA i BOGDANAS ljubavlju, tvoj unuk JOVAN i unuka LANA
Oglasi i obavještenja
Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu
Sjećanje na tebe ostaće vječno. Tvoj lik ostaće zauvijek sa nama.
Počivaj u miru.
Supruga MARIJA, sin DUŠKO, kćerka MILICA, snaha SARA, unučad VASILISA, JOVAN, LANA i BOGDANA
Posljednji pozdrav bratu i ujaku
Hladno ti je, brate moj.
I meni je bez tvog zagrljaja.
A sad, brate, nema sunca da me grije, nema tvoje blage riječi da me pitaš ,,Kako mi je“?...
Sa velikim bolom, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomene na tebe.
Nemoj da ti naše suze remete vječni mir.
Tvoja sestra JOVANKA sa porodicom
1231
Posljednji pozdrav dragom stricu
Počivaj u miru.
1232
Posljednji pozdrav dragom ujaku
Ujače, otišao si tiho iz našeg života, ali iz srca nećeš nikad. Neka tvoja duša nađe mir koji zaslužuješ.
MLADEN, MAJA, DANIJELA i BILJANA
Dragi
DAMJAN DUDIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom stricu
S ljubavlju i poštovanjem,
SRĐANA IVANOVIĆ sa porodicom
1239
MIKELI
Sa tobom je život u Đurmanima bio pun ljubavi, smijeha i radosti.
Puno je lijepih uspomena kroz koje ćemo pominjati i čuvati tvoj lik od zaborava.
Za nas si bio više od prijatelja. Zauvijek putuj.
Tvoji Đurmanci: NINA i BORIS, ZOKA i MEDO, NATAŠA i BOBO, BOJANA i VLADO, MAJA i BIŠKE sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku
MIKICA, TANJA i IVO
1228
1233
Posljednji pozdrav
Bila je čast i privilegija imati te za prijatelja. Počivaj u miru.
BLAŽO MILOŠEVIĆ sa porodicom
LJILJO
Kako dani znaju biti dugi, predugi, a godine se ipak tako brzo nižu... Kako tišina zna pričati glasnije od najglasnije riječi... samo bol i praznina nikako ne prolaze... Nedostaješ, nedostaje sve ono naše...
Zauvijek tvoji MARINA, MARIJANA, NIKOLA sa porodicama
1234
25. 3. 2017 – 25. 3. 2024.
Naš voljeni
1235
Samo dani prolaze, sve ostalo stoji. Prođoše tako tri godine, praznina sve dublja, a ja na istom onom mjestu čekam u nadi da ćeš se odnekud pojaviti i objasniti ovo crnilo. Ne dam te zaboravu, živiš sa svakim mojim dahom...
Tvoja neutješna majka DARE
25 godina od preranog odlaska voljenog našeg
Ostavio si tako jake uspomene, da su one kao divlje cvijeće nikle svuda oko nas.
Zauvijek tvoje SUPRUGA i ĆERKE
1226
Navršava se pet godina od kad nije sa nama
Čuvamo te u našim mislima i sjećanjima.
Supruga OLGA i sinovi PETAR i GORAN sa porodicama
Danas se navršava četrnaest godina od smrti našeg dragog
Sjećanja ne blijede godinama... Nedostaješ... TVOJI NAJMILIJI
Uvijek u našim srcima. Sa ljubavlju i tugom
1223
1227
Sedam godina od kad nije sa nama
DRAGOLJUB – DRAGO RAŠOVIĆ
Nedostaješ mnogo.
ZORAN i SREĆKO
Godina dana je od smrti našeg dragog brata
MILENTIJE – MIDE M. VUJOTIĆA
Tvojim časnim životom i plemenitom dušom zaslužio si naše vječno sjećanje.
1225
1229
Dana 25. marta 2024. navršava se godinu dana od gubitka našeg
MILENTIJE – MIDE VUJOTIĆA
Tata, neprolazan si nam. Volimo te. Tvoji IVANA i MAŠAN
Tvoji: braća MILIVOJE – PUCO i SLAVKO i sestra SLAVKA PRELEVIĆ sa porodicama
Oglasi
