Utorak, 12. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20935 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Inicijativa DPS-a za razrješenje predsjednika Skupštine nije dobila većinsku podršku – protiv nje bila 44 poslanika
Opozicija oštro kritikovala lidera Nove srpske demokratije, poručujući da on zloupotrebljava državnu funkciju za uskostranačke i nacionalističke ciljeve, urušava evropski put Crne Gore i kompromituje Skupštinu... Mandić odgovorio: ,,Takav sam, kakav sam, ne bih se mijenjao ni sa kim od vas“. Pokret Evropa sad ćutao, nakon što je na početku sjednice odustao od zahtjeva da se povuče inicijativa za Mandićevu smjenu
Disciplinsko vijeće Sudskog savjeta kaznilo sutkinju Višeg suda zbog izjave, kojom je problematizovala drugostepenu presudu u slučaju „pokušaj terorizma“
Mugoši izrekli zabranu napredovanja i 30 odsto od plate u naredna tri mjeseca
SKANDAL: Lider DNP-a pogazio riječ da će napustiti politiku ako se dokaže da je 1998. htio da ide naoružan na Tuzi Živković pustio snimak na kojem
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Pripadnici vladajućih partija cinično podsjećaju na Zetsku banovinu i prizivaju Hitlera za svoje ,,šale“. Istovremeno, moramo vjerovati evropskim prijateljima da nas upravo ta politička družina - može uvesti u Evropu?!
STR. 4.
POLITIČKA TRGOVINA: Vlada danas bira novog vršioca dužnosti direktora Uprave policije, nakon što je za nepunu godinu Zoran Brđanin treći put nezakonito razriješen
Nakon izrečene kazne za težak disciplinski prekršaj, Mugoša ima pravo da se na odluku žali Vrhovnom sudu Crne Gore. Tokom postupka pred Disciplinskim vijećem Sudskog savjeta odbijen je prijedlog Mugoše da vijeće uporedi njenu i presudu Apelacionog suda u predmetu „pokušaj terorizma“. Mugoša je smatrala da bi se time uvjerili u osnov sumnji koje je izrekla. Obrazloženje vijeća bilo je da taj aspekt nije od uticaja na konkretan disciplinski postupak
STR. 8. i 9.
Građevinske kompanije ove godine ne očekuju pad cijena nekretnina
Investitori većinu stanova prodaju prije završetka izgradnje
U Muzejima i galerijama Podgorice ušli u sedmu godinu rada na reviziji muzejskog materijala
Najviše kasne zbog manjka dokumentacije
Inicijativa DPS-a za razrješenje predsjednika Skupštine nije dobila većinsku podršku – protiv nje bila
PODGORICA – Andrija Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore, nakon što se većina poslanika, njih 44, tajnim glasanjem izjasnila protiv inicijative za njegovo razrješenje. Inicijativu za razrješenje Mandića, koju su podnijeli
DPS, SD, HGI i DUA, podržalo je 27 poslanika, dok je jedan listić bio nevažeći.
Iako je Ura najavila da će glasati za smjenu Mandića, prilikom glasanja u sali nijesu bili Dritan Abazović i Miloš Konatar, dok su Ana Novaković -Đurović i iFiip Adžić glasali za smjenu.
Od 17 poslanika DPS-a, jučerašnjoj sjednici parlamenta nije prisustvovala Aleksandra Vuković Kuč
Tokom zasijedanja poslanici iz opozicije, a najviše iz DPS-a, oštro su kritikovali Mandića, uz tvrdnje ,,da je teg o vratu građanskoj i evropskoj Crnoj Gori“, da je zloupotrijebio funkciju za uskostranačke, nacionalističke i antievropske ciljeve, i da nezakonito posjeduje crnogorsko državljanstvo.
Na opozicione optužbe Mandić je lakonski odgovorio: „Takav sam, kakav sam, ne bih se mijenjao ni sa kim od vas“, te da „o Evropi više zna Varhelji od opozicije“.
Iz Pokreta Evropa sad niko se nije javio za riječ, osim na početku sjednice, kada su iznenada odustali od zahtjeva za povlačenje inicijative sa dnevnog reda?!
RAZLOZI ZA SMJENU
Obrazlažući opozicionu inicijativu za smjenu, Andrija Nikolić (DPS) poručio je da je Mandić teg o vratu evropskoj Crnoj Gori. - Poziciju predsjednika parlamenta zloupotrijebio je za uskostranačke, nacionalističke i antievropske ciljeve i u tome je dobijao bezrezervnu podršku koalicionih partnera koje je i danas obesmislio puštajući ih da predlažu povlačenje ove tačke sa dnevnog reda, da bi im rekao – ne, ova tačka će biti na dnevnom redu, ja sam šef parlamentarne većine – kazao je Nikolić.
Opozicija oštro kritikovala lidera Nove srpske demokratije, poručujući da on zloupotrebljava državnu funkciju za uskostranačke i nacionalističke ciljeve, urušava evropski put Crne Gore i kompromituje Skupštinu... Mandić odgovorio: ,,Takav sam, kakav sam, ne bih se mijenjao ni sa kim od vas“. Pokret Evropa sad ćutao, nakon što je na početku sjednice odustao od zahtjeva da se povuče inicijativa za Mandićevu smjenu
Ukazao je da je osnovni problem, koji je bio prepreka za izbor Mandića za šefa Skupštine, bila činjenica da je on u nelegalnom posjedu crnogorskog državljanstva, jer je prema sopstvenom priznanju potvrdio da je vlasnik državljanstva Srbije postao nakon 2. juna 2006. Nikolić je rekao da Mandić svjesno krši Zakon o crnogorskom državljanstvu i upitao zašto još ne reaguje MUP. Istakao je da je Mandić sa mjesta predsjednika parlamenta pokušao da dezavuiše i kompromituje Skupštinu.
- Odlazak u Beograd da slavi sa tamošnjim pobjednicima izbora u ime Skupštine Crne Gore i svrstavanje na jednu političku stranu, ne samo da je diplomatski incident jer ga čini neko od nosilaca tri grane vlasti, već je debela kompromitacija svakog poslanika u ovom parlamentu – kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, flagrantna zloupotreba službenog položaja je uvođenje zastave druge države u kabinet predsjednika Skupštine.
- Rukovodstvo Nove srpske demokratije je prilikom izra-
Ako BS glasa za Mandićevu smjenu, DNP neće podržati da uđu u Vladu
de programa DF-a pristalo da u 435. tačku uđe zahtjev za ustavno ozvaničenje trobojke sa plavetnom bojom – pokazao je Nikolić logo DF-a i rekao da to znači da Mandić svjesno uvodi zastavu druge države u kabinet, provocirajući građansku Crnu Goru i pretvarajući Skupštinu u ,,pokrajinski parlament Republike Srbije i u predstavnički dom samo jedne nacije“. Nikolić je kazao da je u kabinetu Mandića narodna zastava Republike Srbije.
- Na kraju, čestitka predsjednika Skupštine povodom neustavnog dana Republike Srpske i organizacija posjete deklarisanog negatora genocida u Srebrenici Milorada Dodika, lica sa crne liste SAD i koje je od EP i EU označeno kao lice koje destabilizuje region i zaustavlja proces integracija. Time se Skupština i većina svrstavaju na stranu onih koji žele da sruše BiH, imajući u vidu da je to ključni cilj Do-
dika – istakao je Nikolić.
Poručio je PES-u da njihov šef nije Milojko Spajić, nego - Andrija Mandić. Ivan Vuković (DPS) kazao je da je Mandić otvoreni promoter velikosrpskog nacionalizma.
- Vi radite u političkom smislu uporno 30 godina, pa i sad, iste stvari zbog kojih predstavljate teg o vratu građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Danas ste politički zaštitnik onih koji neskriveno sprovode nacionalšovinističku politiku u jednom broju opština. Predsjednik ste partije čiji potpredsjednik, a Vi nijeste na to reagovali, fašistički vrijeđa jednog poslanika – kazao je Vuković. Rekao je da su za Mandića heroji Radovan Karadžić i Ratko Mladić, a politički sponzor Aleksandar Vučić Damir Gutić (BS) naglasio je da će Bošnjačka stranka glasati za smjenu Mandića, te da će podržavati smjene svakoga ko
ne poštuje zakon i radi protiv evropske Crne Gore. Boris Mugoša (SD) kazao je da postoji najmanje 132 razloga da Mandić ne bude na funkciji, jer je to broj dana koliko on obnaša funkciju. - Oni koji su izabrali Mandića duguju odgovore – pošto u njihovoj izvedbi ja produkujem podjele, a Mandić pomirenje, navedite mi jednu izjavu u kojoj sam produkovao podjele. To je toliko licemjerno, politički tužno za nekoga ko treba da vodi računa o svom političkom integritetu. Ko je otvorio priču o zastavama u parlamentu, o jeziku, o državljanstvu, o posjeti čovjeka koji negira genocid u Srebrenici, ko je govorio o odnosu dvije države, a ne o državi i entitetu, Boris Mugoša ili Andrija Mandić – upitao je Mugoša. Filip Adžić (Ura) kazao je da je mnogo razloga za smjenu Mandića i većine.
- Mandić je neko ko, bez obzira na pokušaj promjene narativa i okretanje EU, izaziva ogromne podjele – kazao je je Adžić, dodajući da je konačno i PES pokazao pravo lice, da ne odstupaju mnogo od Mandićeve politike.
Jevto Eraković (DPS) kazao je da je jasno da inicijativa neće imati uspjeha u smislu izglasavanja, ali da će imati uspjeh jer ćemo, kako je rekao, još jednom ogoliti politiku koja vlada Crnom Gorom i neprincipijelne saveze iz predizborne kampanje koji podržavaju politiku Mandića. Poručio je da je PES „najveća politička prevara koju je Crna Gora mogla da ima“.
Nikola Rakočević (DPS) istakao je da je posljednjih 30 godina Mandić bio na čelu politike koja je veličala ratne zločince, negirala genocid u Srebrenici, nije osudila agresiju na Ukrajinu. Branislav Nenezić (SD) i Oskar Huter (DPS) pozvali su da glasanje o inicijativi bude javno. Huter je rekao da je Skupština grubo zloupotrijebljena od Mandića za uskostranačke, nacionalističke i antievropske politike, te da našoj državi prijeti destabilizacija. Istakao je da se „iz dalajlamskog pokreta priča o tenzijama na Cetinju tokom prvog redovnog zasijedanja“.
- Đe bijaste da progovorite o nezapamćenoj opsadi koju Cetinje ne pamti? Đe bijaste svih ovih mjeseci na rafale šovinističkog govora, govora mržnje koji su izgovarani i iz vaših klupa. Je li vam to projekat „mržnja sad 1“, „mržnja sad 2“ ili „mržnja sad 3“, je li vam to novi identitetski program – pitao je Huter poslaniku PES-a. Pitao je ko unosi tuđe zastave u Skupštinu, ko dovodi fašiste i zagovara „srpski svet“ na godišnjicu zločina u Štrpcima, ko atakuje na sve crnogorsko, ko gasi FCKJ, ko pokazuje srednji prst dok se intonira himna, a govori da namješta sat. Adrijan Vuksanović (HGI) kazao je da je Mandić postao nježniji u izrazu, a u sadržaju ostao isti, te da će DUA i HGI glasati za Mandićevu smjenu. Ervin Ibrahimović (BS) kazao je da je glasanje o povjerenju Mandiću „još jedan test evropskog i evroatlantskog puta Crne Gore“. Upitao je da li je dobro rješenje da čovjek koji ne priznaje suverenitet dvije prijateljske države –BiH i Kosovo, vodi parlament.
KO SE SVE ,,DRUŽIO“
SA MILEM DODIKOM
Milan Knežević (DNP) upitao je da li možemo u Evropu „sa ovakvim narativom, ostrašćenom ideologijom, zagledanom u jedan vid srednjovjekovog, plemenskog, rekao bih, i kanibalizma sadržanog u obrazloženju koje je antisrpsko i antidemokratsko, imaju kavlifikacije koje podsjećaju na totalitarne režime“.
- Možemo li sa ovim ljudima u Evropu? Ja mislim da ne možemo ni u Rusiju – rekao je Knežević, dodajući da je Dritan Abazović postao lider crnogorske opozicije.
Knežević je pokazao fotografije na kojima je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović sa Dodikom, zatim Milo Đukanović sa Dodikom, na šta je Andrija Nikolić reagovao, ističući da su u pitanju uglavnom bili - sastanci u Briselu.
- Ne zaboravite da govorite o susretima koji su, neki od njih, bili organizovali u Briselu gdje je Dodik bio jedna od učesnika, pa o susretima u RS u sklopu državne posjete BiH – istakao je Nikolić.
Nikola Rovčanin (Demokrate) rekao je da je ta partija protiv smjene Mandića, a prvi razlog je - koalicioni sporazum parlamentarne većine. Slađana Kaluđerović (SNP) rekla je da će i SNP glasati protiv inicijative jer je posmatra i prijedlogom za blokadu parlamenta.
PES ,,KAO VAZDUH“
Danijel Živković (DPS) kazao je da su podnijeli inicijativu da bi razriješili dilemu da li će Crna Gora ostati na evropskom putu ili skrenuti sa njega. Poručio je PES-u da je ćutanjem poistovijetio sa ideološkim vrijednostima koje predstavlja Mandić.
- Mandić je ideološki lider PES-a. Suštinski, o bilo kom važnom pitanju treba da se do-
Lider DNP-a pogazio riječ da će napustiti politiku ukoliko se dokaže da je 1998. htio da ide naoružan na Tuzi
Danijel Živković
Iako je Milan Knežević dao riječ da će napustiti politički život, ako Danijel Živković pronađe dokaz za svoje tvrdnje - da je on u Skupštini izjavio da je 1998. godine tražio oružje da bi išao na Tuzi – lider DNP-a nije održao obećanje javno dato tokom jučerašnjeg skupštinskog zasijedanja. - Tražim da mi se izvinite, jer ste saopštili neistinu da sam ja izjavio u Skupštini: „da sam imao oružje 1998. godine išao bih na Tuzi“. Nikad to nijesam izjavio, niti bih to pomislio. Ako nađete tu izjavu, napustiću
govaramo sa Mandićem, a ne Spajićem – rekao je Živković. Poručio je PES-u – da ima imalo političkog dostojanstva, ustali bi da kažu nešto.
- Ćutite, pognuli ste glave, ne znate ništa o ,,Evropi sad 2“, najviše me podsjećate na vazduh. Samo lebdite reda radi, kao da nijeste u sali. Koliko god mislite da je to dobar pristup, vidjećete kako će vam se vratiti na izborima – kazao je Živković.
Rekao je da je Mandić predano radio da Crna Gora ne postane članica NATO, da je štrajkovao kada je trebalo da bude priznato Kosovo, da je rekao da ciljevi ostaju isti, samo su putevi drugačiji.
- Do podne se pokušava dopasti međunarodnim partnerima, od podne stavlja prst u oko građanskoj Crnoj Gori. Fokus ove čitave priče je na onima koji se predstavljaju za evropske partnere i u nazivu subjekta imaju naziv Evropa sad. Danas je izgubio integritet, dostojanstvo, politički legitimitet. Stavili ste tačku na evropski put Crne Gore – kazao je Živković, dodajući da će se „izmjeriti na izborima na jesen“.
MANDIĆEV ODGOVOR
Andrija Mandić je, nakon opozicionih optužbi, kazao da su, u odnosu kada je biran
politički život – rekao je Knežević tokom polemike sa poslanikom Danijelom Živkovićem. No lider DPS-a ostao je pri tvrdnji da postoji video i audio zapis i podsjetio Kneževića da je to bilo kada je tadašnji predsjednik Milo Đukanović obrazlagao u parlamentu prijedlog za izbor ombudsmana.
Na samom kraju skupštinskog zasijedanja Živković je pustio audio snimak na kojem se čuje kako Đukanović govori da su neki ljudi „nakon zloslutnih poziva da se ide na Tuzi i odlazaka
pred kasarnu Vojske Jugoslavije tražili oružje“, usred čega se jasno čuje dobacivanje Milana Kneževića iz skupštinske klupe: ,,Ja sam tražio“.
Nakon puštanja snimka, Knežević je pokušao da objasni da je ,,policija zajedno sa kriminalcima“ krenula da ih juri, te da su otišli u kasarnu da traže zaštitu od Vojske i tražili da im se da oružje.
Lider DNP-a više nije pominjao obećanje da će napustiti politiku ako se dokaže da je 1998. htio da ide naoružan na Tuzi.
Nikola Rakočević (DPS) istakao je da je posljednjih 30 godina Mandić bio na čelu politike koja je veličala ratne zločince, negirala genocid u Srebrenici, nije osudila agresiju na Ukrajinu
za predsjednika Skupštine, sada dva nova elementa koji se odnose, kako je rekao, „na posjetu predsjednika RS Dodika i jednu od istorijskih zastava Crne Gore koja se nalazi u mom kabinetu“.
- Želim da citiram S. M. Ljubišu. „Draga gospodo, bolji i viši odoše boljima i višima, a ja ovakav jedva i vas dopadoh“. Takav sam, kakav sam, ne bih se mijenjao ni sa kim od vas, ali bih želio zbog građana, a promovisao sam pomirenje, da oštre rečenice izbjegavamo – rekao je Mandić. Zahvalio je građanima Cetinja, ističući da je među građanima koji su protestovali najmanje bilo Cetinjana. Naveo je da je tako jer građane zanimaju povećane plate i penzije. Naveo je da je odblokirano pravosuđe, što se, kako kaže, vrednuje u Evropi.
- Šta je Evropa valjda više zna Varhelji, nego opozicija. Ovi napadi su rezultat onih starih političara koji su navikli da osiono vladaju Crnom Gorom – rekao je Mandić, dodajući da „ništa nije ukrao i da svakoga može da pogleda u oči“.
Poručio je da nije šef PES-u, ni parlamentarnoj većini već da je predsjednik Skupštine. Vasilije Čarapić (PES) je na početku sjednice kazao da je podnio zahtjev da se inicijativa povuče sa dnevnog reda jer „nema prohodnost“, „nije usaglašena na nivou čitave opozicije“, ali i da se „sačuva društvena stabilnost“. Mandić je, međutim, kazao da je on spreman za raspravu, da nema potrebu da bježi, ni da se zacrveni, te je Čarapić odustao od zahtjeva. Poslanici Demokrata povukli su iz procedure prijedlog dopuna Zakona o biračkom spisku. Sjednica je počela prikazivanjem kratkog filma u kojem je predstavljeno šta je sve urađeno u procesu digitalizacije Skupštine Crne Gore. Mandić je kazao da je Skupština najnapredniji parlament u regionu kada je u pitanju digitalizacija. Iz DPS-a su zamjerili što na listi jezika nedostaju albanski, bosanski i hrvatski, na šta je Mandić rekao da će zamoliti Službu da isprave taj nedostatak.
Ivana KOPRIVICAPiše: Milorad PUSTAHIJA
I pored spektakularnog dočeka policije nas trista-četiristo Spartanaca i Spartanki, uglavnom penzionerske ili pretpenzionerske dobi, ja sam se osjećao jadno i poželio sam da napravim neki gaf, ali sam se bojao da ne ispadnem smiješan. No, zar nije bolje biti smiješan nego jadan, te sam poput Sirana de Beržeraka išetao ispred kordona policije i isukao lumbrelu i viknuo put njih: „En garde“! Nije bilo nikakve reakcije samo se jedan blago nasmijao. Jebiga, zaboravio sam da oni ne čitaju i ne idu u pozorište
Razočaran našom rodoljubivom demagogijom, neslogom i nejedinstvom, obećah u prethodnoj kolumni da više neću pisati o tome do nekog sljedećeg Belvedera ili sličnog protestnog hepeninga. Kad ono, međutim. Tog istog dana uveče na mrežama su se pojavili pozivi za učešće u protestu na Cetinju 7. marta ujutro. Naravno da sam se odazvao, i to sabahile early in the morning, i sad evo opet pišem o onome iz prve rečenice ovoga teksta, iako se nije dogodio baš Belveder. Ma nije ličilo ni na „B“ od Belvedera, ali i pored naše malobrojnosti to nije uticalo na veličinu skupa, jer smo se i po onom kijametu odazvali na zov otadžbine. Veličinu i značaj tome skupu dale su i legije oklopljene i do zuba naoružane policije postrojene oko Skupštine, u koju se izgleda pod okriljem noći ušunjala njegova uzvišena presedatelnost četnički vojvoda Andrija Izgleda nas vojvoda sanja. To je ono kao u pjesmi „Tri hajduka“ od Jove Zmaja: „U po tamne zimske noći/ Feriz paša iz sna skoči/ Žižak dršće ko da čita/ Blijedu stravu sa tog lica...“. Zato svi oni ne rade ništa bitno oko državnih pitanja, već samo pljačkaju i biju se oko komande nad organima sile i bezbjednosti. I pored spektakularnog dočeka policije, nas trista-četiristo Spartanaca i Spartanki, uglavnom penzionerske ili pretpenzionerske dobi, ja sam se osjećao jadno i poželio sam da napravim neki gaf, ali sam se bojao da ne ispadnem smiješan. No, zar nije bolje biti smiješan nego jadan, te sam poput Sirana de Beržeraka išetao ispred kordona policije i isukao lumbrelu i viknuo put njih: „En garde“! Nije bilo nikakve reakcije samo se jedan blago nasmijao. Jebiga, zaboravio sam da oni ne čitaju i ne idu u pozorište. I onda mi dođe na um duboki filozofsko etički uvid da su policijske falange civilizovanije i etičnije od svetosavske inteligencije. Naravno, samo dok ne dune zviždaljka i onda krene teferič sa suzavcem i pendrecima. Ovoj svetosavskoj inteligenciji, sastavljenoj uglavnom od migrantskog zahumsko-travunijskog mediteranluka, ne treba pištaljka. Njima je brutalno nasilje u krvi, instinktu, obrazovanju i vaspitanju. To su prenijeli i u primorske karnevalske običaje. Čuli su da je Andrej Nikolaidis dobio nagradu Engleskog PEN centra i onda se uplašili da će morati da ga oslovljavaju sa Ser Andrej, pa su odmah smislili narodnu karnevalsku umotvorinu Androser. Joj, baš pukoh od smijeha... I crnogorsku književnost na čelu sa Ser Andrejem nazvaše fekalna književnost. Joj, i to je baš neka šega... U suštini, ta primitivna svetosavska inteligencija, na čelu sa literarnim brabonjkom Mićovićem i ne može imati druge vidike i kriterije - osim fekalnih. Najveća tuga je u tome što su Herceg Novi, grad pisaca, pjesnika i slikara pretvorili u kloaku, a ne šta oni misle o Andreju i crnogorskoj književnosti. Za utjehu Herceg Novom, koji je grad skorojević u odnosu na bar tri hiljade godina stariju Budvu, i u njoj je stanje slično. Što se spaljivanja tiče nije to prijetnja samo Andreju, nego cijeloj populaciji koja ga čita i respektuje. E sad nijedan autodafe, odnosno ritualno žrtveno spaljivanje jeretika, nije moguće bez saglasnosti vrhovnih autoriteta inkvizicije, kao što je bio Torkvemada. Nijesam komentarisao događaj nekoliko dana da svaka zvjerka pokaže trag i načitao sam se svakakvih jadnih odbrambenih mudrolija svetosavaca i strašnih zgražavanja naših nježnih intelektualnih dušica koji su nebrigom i neradom i nekompetencijom dopustili da više naših kulturnih i identitetskih vrijednosti bude uništeno memlom nego vatrom hercegnovskih krkana.
No, na kraju sam utvrdio da njegova uzvišena skupštinska presedatelnost, vojvoda Andrija, nije bijelio zuba po ovom pitanju, niti ga se novski primitalni varvarizam uopšte dojmio. Automatski sam zaključio da je on glavni inkvizitor i da podržava i odobrava ove varvarizme. Kako nemam nadležnosti u organima gonjenja niti u pravosudnim organima, odlučio sam da ga kaznim onako kako to jedino moja malenkost može da njegovo ime napišem kao – Androser TorkveManda. I molim ove građanske, proevropske, demokratske čimbenike da nas ubuduće pozivaju odgovornije i ozbiljnije i sa naznakama namjeravanih djelatnosti.
Lapidarni opis i definiciju crnogorske političke zbilje dobili smo na (ne) očekivanom mjestu, tokom saslušanja (hearing) u Komitetu za vanjsku politiku Senata SAD. B. Biks Aljiu, naš stari znanac, po zvanju ministar-savjetnik u Stejt departmentu, a već godinu i po, čak i duže, kandidat za novog ambasadora u Podgorici, u kojoj je već služio prije nekoliko godina na mjestu zamjenika šefa misije, dao je ocjenu političkih prilika u našoj zemlji i delikatnog momentuma u kojem snage bliske Beogradu i Moskvi, konstituenti vladajuće većine, predvode evropske integracione procese (Aliu: „… moramo biti jasni u pogledu rizika koji za ovaj cilj predstavlja crnogorska vladajuća koalicija …“).
Podržan je, u takvom pristupu, sasvim očekivano, od senatora iz Merilenda, Bena Kardina i njegove koleginice, senatorke iz Nju Hempšira, Dženin Šahin - koji spadaju u najbolje poznavaoce prilika u našem dijelu Evrope na Kapitol Hilu.
Biksovo svjedočenje je donijelo nove tonove i jasne poruke - čak i izvan uobičajenog okvira, uglavnom optimističnog, koji diplomate spreme za tako značajnu priliku - svojevrsno polaganje testa pred senatskim komitetom. Zato je, vjerovatno, naišao na izvjesnu neprijatnost kada je jedan od članova tog komiteta iz redova Republikanske stranke pročitao izvode iz anonimne prijave protiv g. Aliua, povodom navodnog mobinga prema potčinjenima u Generalnom konzulatu SAD u Krakovu.
Tako je proces imenovanja g. Aliua (opet) doveden u pitanje, jer ostaje nejasno u kojoj će mjeri republikanci (dominantno onaj dio koji je vjeran Trampovoj MAGA frakciji u Senatu) biti spremni da i definitivno onemoguće njegovo imenovanje. U svakom slučaju, kandidat za ambasadora u Podgorici je pokazao da u Stejt departmentu, ali i u samom Kongresu, postoji svijest i znanje o suštini političkih i bezbjednosnih prilika (i) u našoj zemlji. To je, priznaćemo, uz neke izjave i postupke novoimenovanog pomoćnika
Pripadnici vladajućih partija cinično podsjećaju na Zetsku banovinu i prizivaju Hitlera za svoje ,,šale“. Istovremeno, moramo vjerovati evropskim prijateljima da nas upravo ta politička družina - može uvesti u Evropu?!
državnog sekretara SAD, g. Džima O Brajena (istina - prevashodno u vezi s Bosnom i Hercegovinom), prvo svjedočenje, poslije nekoliko godina, u kojem jedan američki diplomata, na jasan i jezgrovit način definiše situaciju u Crnoj Gori bez povlađivanja onim snagama koje - predstavljaju izazov evropskoj i evroatlantskoj orijentaciji naše zemlje. Hvala, g. Aliu!
EVROPSKA ODLUKA
Za to vrijeme, na našoj strani Atlantika, evropski političari, birokrate i diplomate su, po svemu sudeći, ozbiljni u namjeri da Crnoj Gori zaista pruže šansu za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji. Stvar je toliko optimistična u svojoj zamisli i ozbiljna i vjerodostojna u izvedbi, da je, i kod najiskrenijih dugogodišnjih zagovornika i poklonika crnogorske evropske agende, dočekana sa početnom nevjericom. Ali pošto je potvrđena sa praktično svih relevantnih adresa i ponovljena dovoljno puta - i u Briselu i u Podgorici, ali i u Berlinu i Parizu, čak - teško je braniti tezu da se radi o prigodnom i kurtoazno optimističnom evropskom narativu. Stvari su još i bolje: evropski zvaničnici, pa i oni koji nastupaju u ime diplomatija zemalja-članica EU, pokazuju povećani stepen zainteresovanosti da promovišu pozitivne vijesti iz Crne Gore - sa razlogom i/ili bez velikog razloga i povoda. Vladajuća crnogorska politička struktura - i PES ucijelo i PES oslabljen/ ,,oslabljen“ odlaskom Milatovićevih snaga; njihovi aktuelni saveznici Demokrate, kao i njihov odbačeni, a, istovremeno, zadržani ministar pravde
Milović; SNP i ostale nove Evropejce da ne pominjemo - dobila je veliki politički kredit i povjerenje o kojima ranije vlade nijesu mogle ni da sanjaju: Evropa sad i ovdje, pa kud puklo, da puklo! Čini se da bi samo poremećaj najvećeg reda i samo najgori scenario u samoj Crnoj Gori (da se uzdržimo, za svaki slučaj, od pominjanja što bi sve moglo da spadne u tu grupu nepoželjnih opasnih stvari koje bi omele i dezavuisale taj novi evropski optimizam) mogao da promijeni tu namjeru zvaničnog Brisela. Tj. da zadržimo dozu opreza: ili je tako, ili se samo tako čini.
CRNOGORSKA
RETORIKA I
DINAMIKA
Na crnogorskoj strani pršti od optimizma, koji je uglavnom satkan od opštih mjesta i tehničko-logističkog nabrajanja uslova koje smo već ispunili ili samo što nijesmo ispunili.
koji nose opterećenja ksenofobnih, naci-šovinističkih i fašistoidnih sadržaja i značenja.
rezultatima … Bilo bi anti-evropski da toj retorici tražimo mane, zar ne?
S druge strane okeana nas očekuju američki predsjednički izbori, koji (opet) imaju dramatičnu notu. Povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću bila bi najgora vijest za istinske pobornike evropskih integracija - i u Briselu, i u Parizu i Berlinu, ali i u Crnoj Gori. U tom slučaju evropska agenda u našoj zemlji bi bila brutalno zaustavljena, a koncepcije i platforme tipa „Otvoreni Balkan“ i drugi eufemizmi za anti-evropske programe i planove bi odnijeli prevagu
Izbori za Evropski parlament će pokazati koliko će se evropsko političko klatno odnjihati na desnu stranu i kako će to uticati na pomenuti novi entuzijazam u vezi s malenom Crnom Gorom i njenom evropskom perspektivom
Crnogorska opozicija je na vrijeme shvatila da treba da prihvati tu igru - delikatna je razlika - ali ipak jasna i neporeciva - između opozicionog otpora destruktivnim politikama vladajuće strukture - kako u Vladi, tako i u Skupštini, ali, što je najgore i najvažnije, izvan njih, u tzv. običnom životu i u svakodnevnoj političkoj i društvenoj komunikaciji, koja svakim danom tone sve dublje - zbog retorike i postupaka
Pripadnici vladajućih partija, uz izvinjenje zbog ogavnih izraza, među nama traže ,,Švabe“, cinično podsjećaju na Zetsku banovinu i prizivaju Hitlera za svoje ,,šale“. Istovremeno, moramo vjerovati evropskim prijateljima da nas upravo ta politička družina može uvesti u Evropu. Utisak o takvom ,,sijanju soli“, da se i mi prisjetimo Njegoša, dobija na svom surealističnom karakteru kada ,,privatna“ posjeta izvjesnog Milorada Dodika, koincidira sa tužnom i tragičnom godišnjicom magnum crimen-a u Štrpcima, a odmah potom nam u goste dođe evropski komesar za dobrosusjedske odnose i proširenje Oliver Varhelji, koji se neće sjetiti da jednom riječju pomene posjetu nezvanog gosta iz Banjaluke, via Minsk i Moskva, niti će pomenuti svoje višegodišnje odobravanje i zalaganje za tzv. Otvoreni Balkan, već će, kao da ne postoji naše sjećanje na njegove ranije izjave i pozive, ojačanim entuzijazmom promovisati evropsku ideju. Neće se g. Varhelji osvrnuti ni na narušavanje odnosa sa Hrvatskom, niti na Mandićeve provokacije i uvrede prema domaćoj i inostranoj javnosti (prije svega onoj u Bosni i Hercegovini). I Varhelji i Mandić su zadovoljni napretkom i ostvarenim
U taj novi i usiljeni optimizam se savršeno uklopio i ministar vanjski g. Filip Ivanović, koji ne nalazi za shodno da komentariše i odgovori na protestnu notu koja je stigla iz Sarajeva. Najbolji način da se problem riješi je - da se ne smatra problemom.
TRKA S VREMENOM
Tako je bilo i povodom hrvatskih reakcija na revizionističke stavove povodom teksta na komemorativnoj tabli u nekadašnjem ratnom logoru u Morinju. Ministar će i tokom nedavne posjete Grčkoj održati taj optimistični narativ - ne samo o dobrosusjedskim odnosima - u kojima se jedino prema Srbiji upražnjava popustljivost i „međusobno poštovanje“, koje će ministar još jednom potvrditi prilikom susreta sa novoimenovanim ambasadorom Srbije - već i povodom malignih uticaja na Zapadni Balkan, pa i na Crnu Goru, đe će, pored Rusije i Kine, g. Ivanović pred Grcima nabrojati i Tursku, u rečenici u kojoj se za uticaj u našem regionu sa pomenutim zemljama takmiče i EU i SAD. Balansirano, do kraja! Pravo pitanje o održivosti i realističnosti evropske agende u Crnoj Gori, na kraju, može biti postavljeno na dva nivoa.
Prvi je, naravno, vezan za unutrašnji plan: da li će Spajićeva vlada (i sami PES) i
kako preživjeti najavljenu rekonstrukciju Vlade? Da li je ulazak Bošnjačke stranke moguć, poslije njenog glasanja za opoziv Andrije Mandića? Kako će Demokrate reagovati na eventualnu namjeru PES da budu isključeni iz Vlade? Pod kojim uslovima (čitaj: sa kakvim koncesijama) Mandić-Knežević grupacija može ući u izvršnu vlast? Može li Spajić sve to iskontrolisati, tj. ko će koga tu uslovljavati i natjerati na pristanak? (Ovdje nećemo pominjati predstojeće „konsultacije“ o novim ambasadorskim namještenjima - mada će i to biti interesantno - kada god da uslijedi.) Drugo - na vanjskopolitičkom planu - Evropu i svijet očekuju dva važna glasanja. Izbori za Evropski parlament će pokazati koliko će se evropsko političko klatno odnjihati na desnu stranu i kako će to uticati na pomenuti novi entuzijazam u vezi s malenom Crnom Gorom i njenom evropskom perspektivom.
S druge strane okeana nas očekuju američki predsjednički izbori, koji (opet) imaju dramatičnu notu. Povratak
Donalda Trampa u Bijelu kuću bila bi najgora vijest za istinske pobornike evropskih integracija - i u Briselu, i u Parizu i Berlinu, ali i u Crnoj Gori. U tom slučaju evropska agenda u našoj zemlji bi bila brutalno zaustavljena, a koncepcije i platforme tipa „Otvoreni Balkan“ i drugi eufemizmi za anti-evropske programe i planove bi odnijeli prevagu. Od te nevesele stvarnosti ne možemo pobjeći, niti na nju možemo da utičemo, ali joj moramo biti naredni. Ako to može biti bilo kakva utjeha - tada bi se bar vidjelo ko je u ovoj zemlji zaista evropski orijentisan, a kome je Evropa bila samo uslužna i pritvorna privremena poštapalica. (Autor je vanjsko-politički komentator Pobjede)
POLITIČKA TRGOVINA: Vlada danas bira novog vršioca dužnosti direktora Uprave policije, nakon što je za nepunu godinu Zoran Brđanin treći put nezakonito razriješen
PODGORICA – Aleksandar Radović i Petar Šestović kandidati su za vršioca dužnosti direktora Uprave policije za koje lobiraju u Pokretu Evropa sad premijera Milojka Spajića, dok Demokrate insistiraju da to bude ili Lazar Šćepanović ili Miloš Peković – potvrdilo je Pobjedi više izvora iz Vlade, a u susret današnjoj sjednici na kojoj bi trebalo da se izabere novi čelnik javne policije, nakon što je Vlada, na hitnoj telefonskoj sjednici, u neđelju kasno uveče, 3. marta - treći put, za manje od godinu - nezakonito razriješila Zorana Brđanina. Konačan dogovor, prema informacijama Pobjede, do zaključenja ovog broja, još nije postignut, a za slučaj da tako ostane Vlada može odgoditi stupanje na snagu rješenja o Brđaninovoj smjeni po kojem je naloženo da će on rukovoditi policijom do 12. marta, odnosno do danas.
Što god da bude odluka Vlade ono što je izvjesno jeste da će Zoran Brđanin ponovo tužiti državu i još izvjesnije – dobiće i ovaj spor kao i prethodna dva.
KANDIDATI
Kandidat kojeg za v. d. direktora Uprave policije protežira PES - Aleksandar Radović, dugogodišnji je službenik koji je kao oficir za vezu i predstavnik Uprave policije u Europolu u Hagu bio u dva mandata. U Specijalno policijsko odjeljenje, koje djeluje u okviru Specijalnog tužilaštva, prekomandovan je 2021. godine. Na poziciju pomoćni-
ka direktora Uprave policije –Sektor za finansijsko-obavještajne poslove imenovan je u januaru 2023, na prijedlog tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića
PES je istakao i kandidaturu Petra Šestovića koji je godinama radio u Posebnoj jedinici policije, bio je i šef bjelopoljske policije, a sada je angažovan u Graničnoj policiji, gdje je glavni inspektor.
Demokrate bi na čelu policije željele Lazara Šćepanovića, sadašnjeg v. d. pomoćnika direktora Uprave policije Sektora za borbu protiv kriminala.
Šćepanović se dovodi u vezu sa partijom bivšeg premijera Abazovića, Urom, odnosno, kako tvrde naši izvori, u bliskim je prijateljskim odnosima sa nekadašnjim funkcionerom ove partije, koji je pod istragom za državni šverc duvana - Radem Miloševićem
Krajem novembra, novi ministar Šaranović unaprijedio je Šćepanovića u zvanje pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, kojim je do tada koordinirao šef SPO Predrag Šuković, takođe čovjek blizak Uri.
Drugi „pik“ Demokrata je Miloš Peković koji je do 2021. godine obavljao poslove pomoćnika komandira stanice saobraćajne policije i pomoćnika komandanta Posebne jedinice policije. I on slovi za čovjeka bliskog Abazovićevoj Uri. Osim njih na konkurs su se, prema dostupnim podacima, prijavili i Milentije Doderović, koji je napredovao u službi zahvaljujući nekadašnjem šefu nikšićke policije Draganu Blagojeviću. Supruga mu je Ana Doderović, tužiteljka, koja je postupala u predmetu Stefana Simijanovića, ame-
ričko-srpskog državljanina, najvjerovatnije špijuna koji je bio u kontaktima sa Abazovićem i njegovom Urom. Ona je Simijanoviću, u jeku istrage o njegovim lažim dokumentima, dozvolila da napušti Crnu Goru, iako je strani državljanin. Doderović je, takođe, kako kažu naši izvori, blizak Uri. Demokrate, prema riječima naših izvora, stoje i iza kandidature Željka Pavićevića, koji je od 2015. bio na poziciji šefa Jedinice za tajno praćenje u Sektoru kriminalističke policije. Kada su Demokrate preuzele MUP, ministar Šaranović ga je postavio za komandanta Protivterorističke jedinice.
Na konkurs se prijavio i višedecenijski inspektor za privredni kriminal Zoran Braunović , sada načelnik kolašinske policije, imenovan na tu poziciju dolaskom
Šef Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović sinoć je, u 21.15 sati, uputio intrigantno saopštenje medijima: upozorio je premijera Milojka Spajića da bi izbor v. d. direktora Uprave policije - koji ne bi bio kandidat kojeg će predložiti ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović - „pored pravnih problema, bio i politički problem, praktično nepremostiv“. - Vjerujemo da informacija koju je objavio RTCG u dijelu najave da će Vlada pribjegnuti pravnom nasilju na način da preuzme nadležnosti ministra unutrašnjih poslova, i bez njegovog prijedloga izabere nekog policijskog službenika za v. d. direktora Uprave policije, nije tačna –saopštio je on u reagovanju.
Kako je istakao, u Demokratama se nadaju „da niko od članova Vlade nije spreman ući u zonu krivične odgovornosti ‘zloupotrebe službenog položaja’, jer pored pravnih problema, imali bi i politički problem, praktično nepremostiv“.
Ovo kasno noćno reagovanje funkcionera Demokrata potvrđuje informacije Pobjede da PES i Demokrate nijesu postigle dogovor ko će biti Brđaninov nasljednik.
na vlast proruskih i prosrpskih političkih snaga. Izvori Pobjede kažu da je on blizak strukturama nekadašnjeg Demokratskog fronta.
REAKCIJE
- Izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije uticaće dodatno na loše i nekoordinisane odnose u vladajućoj većini - ocijenio je juče poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević i dodao da očekuje da v. d. direktora ni danas neće biti izabran, uz konstataciju da je suludo da se za ovaj izbor raspisuje konkurs. - Ne djeluje mi da postoji dogovor između PES-a i Demokrata - rekao je on. - Za vršioca dužnosti direktora policije treba izabrati kandidata koji nema partij-
ske afilijacije i spreman je za neselektivnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije – saopštili su juče iz PES-a. Istakli su da oni nemaju partijskog kandidata, kao i da podržavaju transparentan proces izbora.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević smatra da izbor v. d. direktora policije preko konkursa može izazvati nove tenzije u bezbjednosnom sektoru i između koalicionih partnera, uz ocjenu da je ovakav izbor protivzakonito i protivustavno rješenje. - Jer se v. d. direktora policije ne može birati ni na javnom ni internom konkursurekao je on.
Dodao je „da mišljenje o izboru tog v.d. direktora policije kada bude došao na Odbor za bezbjednost i odbranu neće dobiti podršku poslanika DNP-a“.
Bivši ministar unutrašnjih poslova, sada poslanik Ure Filip Adžić ocijenio je da je „Uprava policije postala predmet političkog raskusuravanja“ i da ne bi bilo iznenađenje da danas ne bude izabran v. d. direktora policije.
Naglasio je i da su ponuđeni kandidati značajno bolji nego trenutno rješenje, te da su za njegovog mandata „imali značajne funkcije i obavljali složene zadatke“.
K. KRSMANOVIĆ/ A. RAIČKOVIĆ
PODGORICA – Vlada će osnovati koordinaciono tijelo za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni Luke Bar, koje će predvoditi premijer Milojko Spajić, sa ciljem da riješi ovaj problem, saopšteno je iz premijerovog kabineta.
To je odlučeno na sastanku Spajića i potpredsjednika Vlade Moma Koprivice sa ministrom finansija Novicom Vukovićem i predstavnicima Uprave za carinu, a u rad će biti uključeni još ministar policije Danilo Šaranović, te predstavnici SDT-a, ANB-a, uprava carine, policije i za državnu imovinu.
Podaci
Prosječan račun
36,6 eura
PODGORICA – Domaćinstva su u februaru potrošila 17,35 odsto manje električne energije u odnosu na januar, odnosno za 5,2 odsto manje u odnosu na prošli februar. Prosječan februarski račun bio je 36,6 eura, a najmanje je potrošeno na Žabljaku (18,79 eura), a najviše u Tivtu u prosjeku (46,8 eura). Račun do 30 eura platiće 60 odsto domaćinstva, između 30 i 50 eura 15,5 odsto, od 50
Domaće
Na sastanku je konstatovano da je SDT naložio popis zaplijenjene robe koji mora biti urađen u najkraćem roku, a ključeno je utvrditi brendove i sve ostale podatke u vezi s zaplijenjenim cigaretama. - Sprovođenje tih aktivnosti stvoriće jasnu sliku o karakteru oduzete robe i svim njenim nelegalnim aspektima, iz čega bi proizilazile i radnje na njenom definitivnom uništenju, čime bi se pokazala snažna volja da se trajno riješi taj gorući problem. Uništenje zaplijenjenih cigareta radilo bi se u saradnji sa partnerima iz Velike Britanije i EU, koji bi donirali sred-
do 100 eura 18,3 odsto, dok je 6,2 odsto potrošača potrošilo preko 100 eura struje. Popust je dobilo 243.600 potrošača, odnosno 62 odsto domaćinstava u Crnoj Gori. r. e.
stva i opremu za čitav proces – navodi se u saopštenju i dodaje da je time Crna Gora, kao potpisnica Sporazuma za suzbijanje nelegalne trgovine duvanom, poslala snažnu poruku međunarodnim partnerima koji su spremni da pruže pomoć, a to bi bio i korak ka vraćanju povjerenja građana u institucije. Istakli su da se time daje podrška nezavisnom radu SDT-a i i čine odlučujući koraci da se rasvijetle sve činjenice o krijumčarenju i brojnim drugim nelegalnim poslovima u Slobodnoj zoni Luke Bar i najavili izradu novog zakona o slobodnim zonama. r e
Prijedlog DPS-a Porez na dobit izmiriti u ratama
POBJEDA- Pozivam Ministarstvo finansija i novog vršioca dužnosti direktora Poreske uprave Savu Laketića da omoguće preduzećima u Crnoj Gori da obavezu po osnovu poreza na dobit izmire u više mjesečnih rata - naveo je Andrija Klikovac (DPS) u objavi na platformi Iks. On je poručio da Vlada mora voditi računa o nivou likvidnosti crnogorske privrede, a posebno malih i srednjih kompanija.r. e.
PODGORICA - Građevinske kompanije s kojima je Pobjeda kontaktirala očekuju da cijene nekretnina neće padati ove godine, već najavljuju njihov rast. Investitori većinu stanova prodaju prije završetka izgradnje stambeno-poslovnih objekata, saopšteno je našoj redakciji iz najvećih crnogorskih građevinskih kompanija. Investitori smatraju da će buduća potražnja umnogome zavisiti od uslova za dobijanje stambenih kredita, odnosno od visine kamatnih stopa.
Izgradnja
- Uglavnom se 60 do 70 odsto stanova, u objektima koje gradimo, proda prije završetka gradnje – kazao je našoj redakciji vlasnik Zetagradnja Blagota Radović i dodao da njegova kompanija trenutno gradi stanove u Podgorici i sprema se da počne gradnju na Primorju.
Iz Bemaksa su saopštili da trenutno izvode radove na stambeno-poslovnom objektu u Podgorici (370 stanova), kao i na stambeno-poslovnim objektima u Budvi (500 stanova).
- U Podgorici je do sada prodato 55 odsto stambeno-poslovnih jedinica, a u Budvi dva odsto. Sve ove stambene jedinice su prodate prije završetka izgradnje objekata – rekli su iz Bemaksa
I iz kompanije Čelebić poručili su da većinu stanova prodaju prije završetka gradnje objekta. U njihovim objektima u izgradnji u Podgorici prodato je trenutno 30 odsto stanova. Naveli su da u Podgorici grade naselje Verde Village sa 630 stanova, dva trga sa stambenim zgradama i podzemnim garažama, dva javna parkinga, 77 vila koje čine indvidualne i vile sa tri i devet apartmana, sve povezano pješačkim stazama.
- U prvoj fazi projekta, koja se trenutno realizuje, u ponudi je 16 individualnih vila, 166 stanova i 22 poslovna prostora na trgu, 1.300 parking mjesta u podzemnoj garaži i 52 stana u vilama sa tri i devet apartmana – kazali su iz Čelebića. U Čanju, opština Bar, Čelebić gradi Amma Resort sa hotelom sa pet zvjezdica sa 198
Građevinske kompanije ove godine ne
Ako dođe do rasta kamatnih stopa, sigurno će pasti tražnja za nekretninama, saopštio je vlasnik Zetagradnje Blagota Radović koji, ipak, ne očekuje promjenu cijena stanova u ovoj i narednoj godini. U Bemaksu očekuju rast cijena stanova i navode da će potražnja umnogome zavisiti od uslova za dobijanje stambenih kredita, dok u firmi Čelebić očekuju rast cijena stanova i stabilnu tražnju targetiranih grupa kupaca
hotelskih jedinica i osam objekata sa 242 apartmana namijenjenih prodaji i rentiranju. Van Crne Gore su upravo završili gradnju stambene zgrade u Ljubljani (RB Elipsa) sa 64 apartmanske jedinice, poslovnim prostorima i podzemnom garažom.
CIjene Radović je kazao da Zetagradnja prodaje stanove u Podgorici po cijeni od 1.700 do 2.400 eura po kvadratnom metru. - Na početku ove godine u prva dva i po mjeseca je došlo do blagog smanjenja interesovanja na tržištu nekretnina, ali ni-
Sektor ugostiteljstva Instituta ,,Dr Simo Milošević“ najavio minimalan Kuvari
Dizel pojeftinio četiri centa
PODGORICA - Eurodizel je od danas jeftiniji četiri centa, dok su cijene benzina ostale nepromijenjene, saopšteno je iz Ministarstva
energetike i rudarstva. Cijene eurosupera 95 i 98 ostaće nepromijenjene i u narednih 15 dana će koštati 1,57 eura, odnosno 1,61 eur a. Cijena eurodizela je
manja četiri centa i iznosi 1,48 eura. Cijena lož ulja je niža dva centa i iznosi 1,43 eura. Posljednje promjene cijena bile su 26. februara, kada je cijena benzina povećana četiri centa, a eurodizela jedan cent. r. e.
PODGORICA - Zbog neisplaćenih zarada, sektor ugostiteljstva Instituta „Dr Simo Milošević“ predao je menadžmentu dopis u kojem od četvrtka najavljuju štrajk uz minimalan proces rada. Ukoliko se i ostali sektori pridruže štrajku, biće ugrožen prijem pacijenta, o čemu će sindikalna organizacija donijeti odluku u narednim danima, prenosi portala RTHN. Predsjednica Sindikata Marija Obradović navela je da
očekuju pad cijena nekretnina
šta drastično – rekao je Radović i dodao da će situacija na tržištu nekretnina zavisiti od stanja ekonomije u Evropi i Crnoj Gori. - Ako dođe do rasta kamatnih stopa, sigurno će pasti tražnja za nekretninama – saopštio je Radović i ocijenio da ne očekuje promjenu cijena u ovoj i narednoj godini, jer nema preveliku intenzivnu gradnju. Dodao je da Zetagradnja sarađuje sa sa svim bankama u Crnoj Gori, koje kreditiraju kupce stanova. - Kamatne stope su malo porasle u zadnje vrijeme. Stanje sa svjetskog tržišta se prelilo malo i kod nas, ali nijesu sad nešto ekstremno visoke – rekao je Radović. U Podgorici se cijena stanova, koje prodaje Bemaks, kreće od 1.800 do 3.000 eura po kvadratu, a u Budvi od 8.000 eura. Kažu da je trenutna situacija na tržištu nekretnina ista kao i u prethodnom perio-
minimalan proces rada
du, te da je potražnja za stanovima skoro nepromijenjena. - Smatramo da će doći do povećanja cijena stanova, a da će potražnja ostati na istom nivou, a umnogome će zavisiti od uslova za dobijanje stambenih kredita kod banaka – kazali su iz Bemaksa i dodali da izgradnju finansiraju dijelom iz sopstvenih sredstava, a dijelom iz kredita banaka. Najavili su da su u pripremi projekti koje će raditi sa novim partnerima u Ulcinju, Baru i Tivtu. Iz firme Čelebić su precizirali da stanove u Podgorici nude za 1.800 do 2.200 eura po kvadratu, zavisno od spratnosti i pozicije, dok se u Čanju cijene kreću od 3.630 do 5.000 eura, zavisno od objekta i pozicije apartmana.
- Budući da se radi o dva jedinstvena i nesvakidašnja projekta, interesovanje i prodaja su na zadovoljavajućem nivou –saopšteno je iz firme Čelebić. Navode da kretanje cijena zavisi od više faktora (od ponude i tražnje, cijene materijala, cijene rada i slično).
- Cijene materijala nijesu u padu, kao ni cijena rada, pa očekujemo da cijene nekretnina neće padati. S obzirom na kvalitet naših projekata, cijene će rasti, a kako nudimo jedinstvene proizvode za tržište Podgorice i Bara, očekujemo stabilnu tražnju targetiranih grupa kupaca – istakli su iz firme Čelebić i dodali da će se projekat u Podgorici graditi iz tri faze narednih nekoliko godina.
- Projekte Verde Village u Podgorici i Amma Resort u Čanju, kao i RB Elipsa u Ljubljani, finansiramo iz sopstvenih sredstava i aranžmana sa AIK i Gorenjskom bankom – rekli su iz ove firme. S. POPOVIĆ
su zaposleni sa menadžmentom juče održali zbor radnika na kom je konstatovano da je stanje izuzetno teško, da radnici nemaju odakle da namire račune i rate za kredite, ali i da je ugrožen rad pojedinih odjeljenja, zbog čega će biti smanjen ili obustavljen prijem pacijenata. Navela je da će se sa ostalim sektorima i na nivou Sindikata dogovoriti da odluka o eventualnom stupanju u štrajk bude zajednička. Izvršni direktor Zoran Kovačević je na zboru upo -
znao zaposlene o detaljima razgovora sa operativnim timom komisije za rješavanje statusa Instituta, kao i sa zaključcima Vlade i planiranim sastankom sa premijerom ove sedmice, navodeći garancije potpredsjednika Vlade Srđana Pavićevića i ministra zdravlja Vojislava Šimuna da stečaj nije opci ja. – Očekujem da će nadležni shvatiti jasnu poruku menadžmenta i Sindikata Instituta – kazao je Kovačević.R. E.
Analiza poslovanja finansijskih institucija u Crnoj Gori tokom 2023. godine
Podgorica – Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju decembra prošle godine zabilježilo je svih 11 poslovnih banaka, s ukupnim profitom od 145,9 miliona eura.
Najveći profit od 55,5 miliona eura imala je Crnogorska komercijalna banka, pa slijede NLB i Adriatic banka sa 26,6 miliona, odnosno 15,7 miliona eura, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Centralne banke. Erste banka je imala profit od 15,6 miliona eura, Hipotekarna 12,2, a Universal Capital 8,2 miliona eura. Dobit Addiko banke bila je 4,4 miliona, Zapad banke 3,5 miliona, Lovćen banke 3,3 miliona, Ziraat 597.000, a Prve banke 76.000 eura. Aktiva ukupnog bankarskog sektora u Crnoj Gori je, prema analizi portala bankar.me, na godišnjem nivou povećana za 330 miliona eura u odnosu na 2002. godinu. Najveću aktivu od 1,7 milijardi ima CKB banka, što je 25,7 odsto tržišnog učešća. Ipak, tržišno učešće ove banke blago pada, imajući u vidu da joj je nakon preuzimanja Podgoričke banke 2020. godine bilo 28,5 odsto, na kraju 2021. godine 26,1, a 2022. godine 25,9 odsto. Druga banka po tržišnom učešću od 14,4 odsto je NLB, koja ima 972 miliona eura aktive. NLB je nakon preuzimanja Komercijalne banke AD Budva na kraju 2021. godine imala 14,1 odsto ukupne aktive bankarskog sektora, da bi 2022. zabilježila blagi pad na 13,3 odsto, ali je prošle godine uspjela da vrati taj izgubljeni procenat tržišnog učešća. Na trećem mjestu sa 13,7 odsto bilansne sume svih banaka je Hipotekarna, koja je lani ojačala svoju
tržišnu poziciju i u bilansima ima 921 milion eura vrijednu imovinu. To znači da tri najveće banke u sistemu raspolažu sa čak 54 odsto ukupne aktive bankarskog sektora.
Na četvrtom mjestu je Erste banka, koja drži 12,2 odsto tržišta i u bilansima ima 819 miliona eura.
Tržišno učešće ostalih sedam banaka je ukupno 34 odsto. Dvije banke su prethodne godine smanjile bilanse i to Universal Capital Bank za 73 miliona, a Zapad banka za 21 milion eura.
Najveći procenat ukupne aktive banke drže u kreditima, ali je zanimljivo da to učešće godinama bilježi blagi pad.
CBCG o koeficijentima likvidnosti banaka
Tako su krediti 2020. godine činili 61,1 odsto ukupne aktive, pa 54 odsto 2021, da bi na kraju 2023. taj udio pao na 50,5 odsto. Iako kamatne stope na kredite rastu, pad učešća kredita u ukupnoj aktivi govori da na tržištu nema toliko dobrih projekata i aplikanata koji bi omogućili bankama da jačaju stavku kredita identičnim tempom kao prethodnih godina. Dok učešće kredita u bilansima pada, evidentan je rast pozicija hartija od vrijednosti u koje banke plasiraju viškove sopstvene likvidnosti, te ujedno i rast učešća ovih pozicija u odnosu na cjelokupnu aktivu sektora. Na kraju decem-
Likvidna aktiva 1,6 milijardi
Podgorica - Likvidna aktiva banaka u decembru prošle godine je iznosila 1,6 milijardi eura, to je 5,41 odsto manje nego u novembru i 19,6 odsto nego u decembru 2022. godine.
Koeficijenti likvidnosti za ban-
karski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma. Bilansna suma banaka na kraju decembra iznosila je 6,7 milijardi i na godišnjem nivou je ojačala 5,15 odsto.
U strukturi aktive banaka do-
minantno učešće od 60,8 odsto imaju ukupni krediti, slijede depoziti kod centralnih banaka sa 18,5 odsto, hartije od vrijednosti sa 19,4 odsto, dok se 1,2 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive dominan-
Odluka Upravnog odbora Asocijacije menadžera (AMM)
Podgorica - Menadžer godine u velikim preduzećima, prema odluci Upravnog odbora Asocijacije menadžera (AMM), je Branko Mitrović, direktor One Crna Gora. Menadžer godine u akcionarskim društvima je predsjednik UO Universal Capital Bank Miloš Pavlović, u oblasti korporativnog upravljanja Mladen Bajković (ETG grupa), a menadžerke godine u
srednjim preduzećima Anđela Radoičić (Auto-Čačak Podgorica) i Ana Radonjić (Entext).
Za menadžera/ku godine u malim preduzećima izabrani su Nikola Milić (Talija Company) i Kornelia Santai Nagy (Yellow Event Service), a u mikro preduzećima Dijana Marković (Monte-Plod), a u drža vnim preduzećima Ivan Asanović (CGES). Mladi menadžer godine je
Mladen Rak onjac ( Infinum), a preduzetnici godine Nazif Cungu (Cungu & Co) i Hasan Ramović (Put Gross). Naj poslodavac po mjeri djece i porodice je kompanija M:tel, institucija za obrazovanje i edukaciju Ekonomski fakultet Univerzitet CG, a nagradu za životno djelo dobio je Branko Diki Kažanegra Planirano je da se centralna svečanost dodjele nagrada održi 8. maja u Podgorici.R.E.
bra prošle godine, 11 aktivnih banaka je u svojim knjigama držalo 1,3 milijarde eura vrijedne hartije od vrijednosti, što na godišnjem nivou čini rast od skoro 390 miliona eura. Najveće povećanje depozita bilježi sektor stanovništva koji je na kraju prošle godine u bankama čuvao 1,9 milijardi eura (584 miliona eura više nego 2019. godine). Najznačajnije procentualno povećanje depozita u ovom četvorogodišnjem periodu zabilježio je sektor privrede koji je na kraju prošle godine u bankama držao 1,59 milijardi eura, kao i sektor ,,nerezidentnih klijenata“, koji su u domaćim bankama pohranili 1,29 milijardi eura. N.K.
tno učešće od 81,2 odsto ostvarili su depoziti, slijedi kapital sa 12,1 odsto, pozajmice sa 3,2 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,3 odsto ukupne pasive. Ukupan kapital banaka na kraju decembra iznosio je 820,2 miliona eura, koji je na mjesečnom nivou veći za pola procenta, a na godišnjem za 21,4 odsto. R. E.
Najava ministra ekonomije
Ograničavanju marže 21. marta
PODGORICA - Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi naći će se na dnevnom redu sjednice Vlade 21. marta, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. - Dijalog koji je započet na Odboru za trgovinu Privredne komore će biti nastavljenunarednimdanima,njihovaradnagrupa planira da predloži neka rješenja - naveo je Đeljošaj. R.E.
Pomoćnik direktora Vodovoda Nikšić, koji je 6. februara pretukao stražara na radnom mjestu, juče se vratio na posao
Kolegi Kilibardi je izrečena disciplinska mjera, koja suštinski podrazumijeva da on u narednih šest mjeseci ne smije učiniti bilo kakav prekršaj, odnosno ukoliko bi ga učinio, izgubio bi radno mjesto u našem preduzeću – pojasnio je direktor Željko Cicmil
NIKŠIĆ – Stevo Kilibarda, pomoćnik direktora u nikšićkom preduzeću Vodovod, na radnom mjestu fizički je napao kolegu Mustafu Kajevića, koji radi kao stražar. On je zbog toga procesuiran 6. februara, a juče se vratio radnim obavezama. Zbog toga što je Kajevića udarao zatvorenim šakama po glavi, ODT je formiralo predmet pa Kilibarda sada čeka i odluku suda, a Vodovod je pokrenuo interni disciplinski postupak.
Izvršni direktor Vodovoda Željko Cicmil je Pobjedi kazao da se Kilibarda juče vratio radnim obavezama i da je interni disciplinski postupak okončan u petak.
- Kolegi Kilibardi je izrečena disciplinska mjera, koja suštinski podrazumijeva da on u narednih šest mjeseci ne smije učiniti bilo kakav prekršaj, odnosno ukoliko bi ga učinio, izgubio bi radno mjesto u našem preduzeću – pojasnio je Cicmil. Rekao je da se Kilibarda vratio obavezama, a da u međuvremenu teče rok za njegovu žalbu i da može da se obrati i agenciji za mirno rješavanje sporova...
- Otkako se dogodio incident u našem preduzeću, pa do okončanja disciplinskog postupka Kilibarda je bio suspendovan. Naravno, vrlo smo zainteresovani i za postupak koji se vodi pred nadležnim pravosudnim organima, pa i od njegovog epiloga moglo bi zavisiti kako će se okončati cijela priča u Vodovodu - kazao je juče Pobjedi direktor Željko Cicmil. U nikšićkom Vodovodu 6. februara Kilibarda, koji pokriva mjesto pomoćnika izvršnog direktora, fizički je napao kolegu Mustafu Kajevića i tom prilikom mu zadao više udaraca zatvorenom šakom u predjelu glave. Kajević u Vo-
dovodu radi 40 godina, zbog povreda je završio u bolnici. On je medijima nakon napada rekao da ne zna zbog čega je napadnut i da Kilibardu zna 36 godina. Ispričao je da je Kilibarda ušao u prostoriju i nekoliko puta ga udario šakom, te se zbog toga Kajoviću zatvorilo oko, povrijeđena mu je vilica, a i slabije je čuo nakon udarca.
- Nas dvojica smo zajedno 36 godina toliko popili i pojeli zajedno da ovo ne bi uradio ni krvniku, a ne meni. Zvao je da se izvini, ali ne prihvatam izvinjenje – rekao je Vijestima nakon napada šezdeset četvorogodišnji Kajević. Ra.P.
Nove lažne dojave o bombama u tri škole u Herceg Novom
PODGORICA – Osnovne
škole u Herceg Novom
„Dašo Pavičić“ i „Milan Vuković“, te srednja „Ivan Goran Kovačić“ ponovo su juče primile prijeteće imejlove - dojave o postavljenim bombama.
Nakon toga, zaposleni i učenici su evakuisani, pa se produžava nesigurnost koja traje već nekoliko mjeseci. - Sve tri prijave su bile lažne. U srednjoj školi smo jutros prije početka redovne nastave pregledali sve. Ostavili smo i obezbjeđenje. Međutim, kada su se đaci nakon višednevne onlajn nastave vratili u klupe, opet je upravi stigao imejl da je postavljena eksplozivna naprava. Djeca i osoblje su odmah evakuisani. Uradili smo opet sve po protokolu, obavili kontrolu i utvrdili da je škola bezbjedna. Učenici su opet vraćeni u srednju školu, sada rade normalno – rekao je juče rukovodilac Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi Slobodan Đokić Službenici policije su i dalje u toj školi, koja je najviše na uda-
ru dojava o bombama. Međutim, osnovci iz škola na Toploj i Savini su, nakon evakuacije, vraćeni kućama.
Više od mjesec u Herceg Novom traje uzbunjivanje, prijetnje bombama, panika među djecom, angažovanje specijalnih timova iz Podgorice, uz konstantno djelovanje hercegnovske policije, te pokušaja da se nađe rješenje, piše Novski portal.
P rijave o lažnim dojavama o bombama dobijaju škole u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru. Konkretno, prošle nedjelje, nakon što je utvrđeno da je riječ o lažnim dojavama u tri osnovne škole u Herceg Novgom nastava je redovno nastavljena, dok se u Srednjoj školi „Ivan Goran Kovačić“ odvija onlajn. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović je prošle nedjelje obišla obrazovno-vaspitne ustanove u Herceg Novom i izrazila nadu da će počinilac biti brzo pronađen i adekvatno sankcionisan. Ministarka prosvjete podsjetila je tom prilikom da su počini-
Disciplinsko vijeće Sudskog savjeta kaznilo sutkinju kojom je problematizovala drugostepenu presudu
Nakon izrečene kazne za težak disciplinski prekršaj, Mugoša ima pravo da se na odluku žali Vrhovnom sudu Crne Gore. Tokom postupka pred Disciplinskim vijećem Sudskog savjeta odbijen je prijedlog Mugoše da vijeće uporedi njenu i presudu Apelacionog suda u predmetu „pokušaj terorizma“. Mugoša je smatrala da bi se time uvjerili u osnov sumnji koje je izrekla. Obrazloženje vijeća bilo je da taj aspekt nije od uticaja na konkretan disciplinski postupak
PODGORICA - Sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša odgovorna je jer je počinila teži disciplinski prekršaj iz člana 108 stav tri tačka 13 - odluka je Disciplinskog vijeća Sudskog savjeta koju je saopštio predsjednik tog vijeća Fikret Kurgaš. Nezadovoljna strana, kako je istakao, ima pravo žalbe Vrhovnom sudu - koji je dužan da donese odluku u roku od 30 dana od podnošenja žalbe. - Kazna je 30 odsto na platu to-
kom tri mjeseca i zabrana napredovanja dvije godine - dodao je Kurgaš. Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka pred Sudskim savjetom inicirao je u novembru prošle godine predsjednik Višeg suda Boris Savić zbog stavova Mugoše da su neke sudije u Apelacionom sudu primile pare da ukinu njenu osuđujuću presudu u predmetu „pokušaj terorizma 2016. godine“, nakon čega je slučaj vraćen na ponovno suđenje drugim sudijama.
oci pronađeni za Kotor i Tivat i da je riječ o maloljetnim licima, sedamnaestogodišnjacima koji očigledno, kako ističe, na taj način provode slobodno vrijeme. Dodala je da sarađuju s Upravom policije i nada se da će se uskoro otkriti i počinilac kada je u pitanju Herceg Novi. - Važno je da se adekvatno sankcionišu mladi koji učestvuju u ovim pričama i roditelji, jer smo došli u situaciju da je onemogućena organizacija nastave u primorskim gradovima upravo zbog ovakvih stvari. Po posljednjim informacijama koje smo dobili nadamo se da će i u Herceg Novom brzo biti pronađen počinilac –rekla je ona.
Ministarka je kazala da će se primjenjivati onlajn nastava jer se ni u kom slučaju ne smije ugroziti bezbjednost djece. Onlajn nastava remeti i učenike i roditelje i cijeli obrazovni sistem.
- Insistiraćemo na vrlo strogim kaznama jer sve ove situacije koje smo imali dosad dovode do zaključka da se radi o maloljetnim licima koja na ovaj način ugrožavaju funkcionisanje obrazovnog sistema – rekla je Jakšić-Stojanović.
J.MARTINovIĆ
Savić je u obrazloženju prijedloga naveo da su njene izjave, koje su prenijeli mediji, neprimjerene sudijskoj funkciji i nijesu dostojne jedne sutkinje jer je iznijela stavove, iako odluka nije pravosnažna. Saslušanje Mugoše pred Disciplinskim vijećem Sudskog savjeta održano je u dva navrata, 15. i 23. februara. Optužni prijedlog protiv Mugoše podnijela je disciplinska tužiteljka Dijana Radulović Mugoša je prethodno kazala da je izjavu o kupovini drugostepene presude dala kao odgovor na izjavu optuženih da je korumpirana. Ranije je pojasnila da na to sumnja i zato što imovinsko stanje sutkinje izvjestiteljke Seke Piletić ne odgovara njenim prihodima.
Povod
Spornu izjavu da je odluka Apelacionog suda kupljena, Mugoša je dala u novembru 2023. godine, nakon što je optuženi u slučaju „pokušaj terorizma 2016“, jedan od lidera nekadašnjeg DF-a, ujedno i predsjednik Skupštine Cr-
Direktor Media centra tvrdi da RTCG sprovodi političku propagandu
PODGORICA - Media centar je dostavio je ombudsmanu nacionalnog javnog emitera RTCG Danijeli Popović i Agenciji za elektronske medije (AEM) prigovor, jer je na Parlamentarnom kanalu emitovan opširan izvještaj sa skupštine Nove srpske demokratije, koja je održana 25. februara 2024. godine.
- Izvještavanje sa redovne skupštine Nove srpske demokratije, prema mišljenju Media centra, spada u političku propagandu, a ne u
,,sveobuhvatno, objektivno, uravnoteženo“ novinarsko izvještavanje. U Pravilniku Agencije za elektronske medija o programskim standardima u elektronskim medijima piše da ,,programskim sadržajima se ne smiju tendenciozno promovisati interesi jedne političke stranke ili bilo koje grupe ili pojedinca…“, a izvještavanje o skupštini Nove srpske demokratije upravo je ilustrativan primjer takvog izvještavanja – kazao je direktor Media centra Goran Đurović. Ističe da je RTCG postupi-
la suprotno svom Programsko produkcionom planu za 2024, Pravilniku o programskim principima i profesionalnim standardima, Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG, Zakonu o elektronskim medijima, Pravilniku o programskim standardima u elektronskim medijima i Statutu RTCG.
- U Programsko produkcionom planu za 2024. godinu ne piše nigdje da će na Parlamentarnom kanalu biti izvještavano sa stranačkih skupova. Izvještavanje ovog tipa ne uklapa se u jedan od cilje-
sutkinju Višeg suda zbog njene izjave, presudu u slučaju „pokušaj terorizma“
PR CENTAR
ne Gore Andrija Mandić kazao da je uvjeren da je kupljena prvostepena presuda, koju je, u maju 2019, izrekla sutkinja Mugoša.
- U odbrani sebe od zlonamjernih tvrdnji i nečovječnog napada da sam ,,podmazana“, iako znam da su okrivljeni svih sedam godina istraživali i mene i članove moje porodice i našu imovinu, ipak su se drznuli da ovako nešto javno kažu, a da za to nema dokaza. Jasno je da su to radili da bi me diskreditovali jer je slijedio izbor za VDT-a, a ja sam bila jedan od kandidata - rekla je Mugoša.
Zato je, kako kaže, morala reagovati i bila je, kako kaže, saglasna sa okrivljenima da SDT treba da utvrdi sve činjenice i okolnosti donošenja i prvostepene i drugostepene presude, jer je i ona uvjerena da je odluka Apelacionog suda kupljena. Mugoša je tokom saslušanja
va markiranih u Pravilniku o programskim principima i profesionalnim standardima, koji glasi: ,,c) pravovremeno, sveobuhvatno, objektivno, uravnoteženo i vjerodostojno obrađuju događaje u Crnoj Gori, regionu i šire, podržavajući fer i konstruktivan dijalog na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou“ – podsjeća Đurović.
On je rekao i da se u pomenutom pravilniku referiše na Zakon o elektronskim medijima, član 74 tačka 7, i Zakon o izboru odbornika i poslanika, član 51, i kaže da ,,u programi-
Kazala je tada da su je nakon njene izjave ujedinjeno napali Apelacioni sud i Udruženje sudija, „a nije im smetalo da im predsjednik Skupštine kaže da smo ′pravosudno smeće′“. - Ipak, nijesam komentarisala sudsku odluku u suštinskom smislu i ulazila u komentare da li je neko kriv ili nije, da li je nešto krivično djelo ili nije. Izrazila sam sumnju da je konkretna sudska odluka donijeta usljed moguće korupcije i pominjanje sudske odluke u tom kontekstu ne može biti u suprotnosti sa Kodeksom sudijske etike, već smatram suprotno - ćutanje na moguću korupciju ne bi bilo etično. Imam indicije da je presuda kupljena, jer po mojim saznanjima imovno stanje sudije izvjestioca ne odgovara njenim prihodima. Tvrdim da je unošenjem ovakvih neistinitih sadržaja i dokaza učinjeno da ne bi bilo štetnih posljedica za njenu odluku, zato što se drugostepeno ukidno rješenje ne može ukidati. Jer da se unosila istina bilo bi ogoljeno da je u pitanju zloupotreba - naglasila je Mugoša.
NEGIRALA PREKRŠAJ
ukazala na formalne nedostatke odluke Apelacionog suda koju, kako kaže, karakteriše zamjena teza, unošenje neistinitih navoda koji ne postoje u prvostepenoj presudi, a što je detaljno predstavila na četrdesetak strana bez ulaženja u to da li je neko kriv, da li je nešto krivično djelo ili ne. Istakla je da je vijeće tog suda izvodilo činjenice bez otvaranja pretresa što je, napominje, suprotno Zakonu o krivičnom postupku. - Ako sudija, koji je pisao drugostepenu presudu netačno i neistinito, prenosi riječi i djelo iz prvostepene presude sa očiglednom namjerom da promijeni suštinu, takve stvari se ne rade slučajno, jer ovako napisana odluka nije proizvod spisa predmeta. Pri tome, pominje se samo dio dokaza i iskaza kao da ostali dokazi ne postoje u spisima predmeta - naglasila je Mugoša.
ma RTCG nije dozvoljena politička propaganda, osim u vrijeme predizborne kampanje“. - Parlamentarni kanal treba da prati rad skupštinskih tijela, a ne partija koje imaju svoje skupove i koji nijesu od javnog interesa. RTCG mora prema svim političkim partijama imati isti odnos, što podrazumijeva da se sa njihovih skupova mogu dati kratke vijesti u informativnim programima, ali ne reportaže koje predstavljaju političku propagandu van izbornih procesa – smtra Đurović. Media centar zato ističe da su vanparlamentarne političke partije (oko 50 partija koje nijesu dio Skupštine) diskriminisane, jer se na Parlamentarnom kanalu ne prenose njihovi kongresi.
- Ne može biti opravdanje da će Parlamentarni kanal emi-
Još se čeka izmijenjeni ili novi zakon o visokom obrazovanju
Ona je tokom saslušanja bila kategorična da nije počinila prekršaje, jer izjavu nije dala na javnom mjestu, već iz kuće, te da u tom trenutku nije nije vršila sudijsku funkciju. Takođe, kazala je da nije iznijela mišljenje o ishodu postupka bilo kog predmeta, niti o činjenicama, okolnostima, dokazima, pravnim zaključcima, a posebno o odluci u predmetu. Prema njenim riječima, navedena izjava nije prepoznata kao mogući prekršaj, jer spada u korpus ljudskih prava, odnosno predstavlja slobodu izražavanja. Disciplinsko vijeće je tada odbilo prijedlog sutkinje Mugoše da se, u dopuni dokaznog postupka, obavi uvid u prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici, koju je ona donijela, i drugostepenu presudu Apelacionog suda. Vijeće je obrazložilo da uvid i upoređenje sadržaja presuda nije od uticaja na donošenje odluke u konkretnom slučaju. I. PERIĆ
tovati reportaže sa kongresa drugih političkih partija, jer se i na taj način krše zakoni –izričit je Đurović. On je podsjetio i na Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG koji propisuje da, kada se javnosti u programima RTCG predstavljaju političke stranke, a to su predizborne kampanje, tada se, u skladu sa posebnim pravilima, obezbjeđuje ravnomjerno predstavljanje političkih stranaka, koalicija i pojedinaca.
- Pošto nema nikakve predizborne kampanje, za ovakvo izvještavanje nema profesionalnog opravdanja niti uporišta u zakonima i pravnim aktima nižega reda, te smatramo da Agencija za elektronske medije mora sankcionisati ovakvo postupanje – istakao je Đurović. J. M.
bili su
PODGORICA – Bivša poslanica Branka Bošnjak apelovala je na nadležne da što prije pokrenu proceduru izmjene Zakona o visokom obrazovanju kako bi bio spreman za narednu studijsku godinu. Kaže da mnogo odredbi treba izmijeniti, ali da sve što je reformsko uvijek nailazi na - otpor.
Na novi zakon o visokom obrazovanju čeka se tri godine. Dok je Ministarstvom prosvjete upravljala ministarka Vesna Bratić formirana je komisija koja je sačinila nacrt, ali je taj dokument potom korigovan i nikada nije javno prezentovan. Radna grupa se konfrontirala sa Bratić i nije prihvatala rješenja ministarke. Ključne izmjene su se ticale uvođenja novog načina izbora rektora, korigovanja modela studiranja, te unapređenja izbora u akademska zvanja... Ni po dolasku ministra Miomira Vojinovića nije se promijenilo stanje, a aktuelna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović najavila je ove godine da će se obaviti izmjene svih akata u obrazovanju i da nas očekuje sveobuhvatna reforma, koja će se, navodno, razlikovati od svih pređašnjih. Skupština je ranije odbila da usvoji predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju koje je ponudila tadašnja poslanica Branka Bošnjak. Ona je tražila da rektora Univerziteta Crne Gore bira akademska zajednica, a ne Upravni odbor, jer smatra da bi se na taj način suzbio dugogodišnji politički
uticaj na rukovodstvo ustanove visokog obrazovanja, te da bi konačno dobila autonomiju. Poručivala je učestalo da UCG ne smije da ima partijske rektore.
-Žao mi je što izmjene zakona koje sam predložila i koje su bile na dnevnom redu Skupštine, a koje su propisivale najdemokratskije rješenje izbora rektora, nijesu usvojene, jer su se, nažalost, predomislile kolege, koje su dok smo bili opozicija u potpunosti podržavale moj prijedlog. Očigledno da onda kad su postali dio vladajuće većine žele kontrolu nad Univerzitetom, a ne njegovu demokratizaciju. No, to govori o njima, o njihovoj neiskrenosti i nedosljednosti, da ne kažem o kalkulanstvu – rekla je Bošnjak. Ona je javno u više navrata kritikovala aktuelnog rektora Vladimira Božovića zato što je, kako je govorila, podržavao da se izmijeni model izbora rektora, sve dok on nije izabran da obavlja tu funkciju. - Kada se smjeste tu gdje je ugodno, toplo, sada im odgovara ovako kako jeste – govorila je tada Bošnjak u Skupštini. Juče je kazala Pobjedi da sve što je reformsko uvijek nailazi na otpor, bilo javni ili tajni, a opstrukcije reformama postoje, jer sigurna je da bi davno imali novi zakon u proceduri. Bošnjak je rekla da smo odavno kao država „zreli“ za dubinske izmjene ili novi zakon o visokom obrazovanju. -Koliko sam informisana, nacrt novog zakona bio je spreman još u 42. vladi, da je radna grupa završila rad, ali nikada ni-
je ugledao svjetlo dana, niti je javnost upoznata šta je novo inkorporirano u navedeni nacrt. Zbog čega je došlo do zastoja nije mi poznato – kazala je ona. Bošnjak kritikuje što Skupština ,,samo podržava obesmišljavanje studiranja tako što se iz godine u godinu samo prave izmjene da bi se „studentima“ koji su prije više od dvadeset godine upisali fakultet omogućilo da završe po tadašnjem modelu studiranja, što već postaje besmisleno.
- Prvo, kako neko može imati status studenta više od dvadeset godina, pa još da se takvom nekom udovoljava da se posebno organizuju ispiti koji možda u više i ne postoje, a i pitanje koliko je profesora aktivno, da nijesu otišli u penziju ti koji su njima tada držali nastavu… Ali to je samo jedan u nizu apsurda – istakla je ona.
I civilni sektor, ali i predstavnici univerziteta u Crnoj Gori negodovali su ranije što se još ne usvaja novi zakon o visokom obrazovanju.
Centar za građansko obrazovanje bio je dio radne grupe i tražili su od Ministarstva da obrazloži zašto neki prijedlog, koji je unutar tog tijela dogovoren, nije usvojen. Smatrali su da ima nepreciznosti i kontradiktornosti u dijelu izbora članova Upravnog odbora, rektora i dekana na Univerzitetu Crne Gore, te da je tada i ostao nejasan i nedorečen model studiranja, što će u praksi izazvati konfuziju. -Resorno ministarstvo demonstrira samovolju – saopštavali su tada iz ove NVO.
N.ĐURĐEVAC
UMHCG poziva ministarku Naidu Nišić da odgovori na zahtjeve, jer su osobe sa invaliditetom ugrožene zbog neaktivnosti Ministarstva
PODGORICA – Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić duže od mjesec ne odgovara na zahtjeve Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), kako bi se riješio problem sa personalnim asistentima, koji su nezamjenljiva podrška osobama sa invaliditetom.
Iz tog udruženja kažu da im Ministarstvo nije dalo tumačenje zakonske regulative u vezi s pružanjem usluge podrške za život u zajednicipersonalna asistencija, te da nije odgovoreno ni na zahtjev za sastanak sa ministarkom Nišić.
Kazali su da su osobe s invaliditetom zbog ovakvog odnosa Ministarstva direktno ugrožene. jer UMHCG, kao licencirani pružalac usluge, po međunarodnim standardima, više ne ispunjava pravno-formalne uslove (standarde) za pružanje usluge osobama s invaliditetom, koje centri za socijalni rad - nakon priznavanja prava – ipak upućuju na UMHCG. Ovo udruženje je licencu personalnog asistenta dobilo od Ministarstva rada i socijalnog staranja u februaru 2020, kada im je rečeno da će licenciranje usluge obezbijediti njenu održivost i potpuno finansiranje od strane države.
U međuvremenu, država Crna Gora je uvela i participaciju za osobe s invaliditetom koje ostvaruju ovu uslugu, na način što ih je obavezala da, „u odnosu na svoje prihode”, učestvuju i u plaćanju usluge.
- Ova nepravedna praksa direktno krši princip ravnopravnosti i jednakosti, postavljajući osobe s invaliditetom u tešku finansijsku situaciju. Pritom se u prihode ubraja skoro svako „primanje koje ostvaruje pojedinac po bilo kojem osnovu“, izuzev - kada je riječ o personalnoj asistenciji - primanja ostvarenih po osnovu materijalnog obezbjeđenja i jednokratne novčane pomoći – pojasnili su iz UMHCG
Jedini, kako kažu, pozitivan izuzetak, država je napravila kada je riječ o dnevnom bo-
babović
m.
Naida
Iako državne institucije i centri od njih traže pomoć i upućuju korisnike na tu NVO, nijesu dobili podršku, pa su od 20. februara ostali bez stručnog radnika te više ne mogu da obezbjeđuju uslugu – jer nemaju novca za platu
ravku, koji je za korisnike besplatan. S druge strane, participacija za personalnog asistenta je nerazumna, a UMHCG ističe da to stvara nepodnošljivo opterećenje za korisnike/ce. Tako, na primjer, u slučaju 176 sati personalne asistencije mjesečno (osam sati dnevno), i prihoda od 660 eura, participacija iznosi 585,24 eura. Ukoliko su prihodi 730 eura, participacija je 731,28, a ukoliko prihodi iznose 800 eura, participacija je 877,53. - Dakle, participacija za uslugu je približna prihodima ili, za prihode od 730 eura i više je veća od samih prihoda, čime se ugrožava egzistencija i osobe s invaliditetom guraju u dodatno siromaštvo – pojašnjavaju u UMHCG. Ova organizacija naglašava da nikada nijesu dobili novac iz budžeta za obezbjeđivanje, pružanje i održivost . Ističi da to udruženja posjeduje Program obuke za stručne radnike/ce i saradnike/ce o usluzi personalne asistencije, koji je prvi put akreditovan kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu u decembru 2018, a reakreditovan početkom 2024.
- Međutim, centri za socijalni rad i druge institucije i ustanove socijalne i dječje zaštite nikada do sada nijesu naručili akreditovane programe obu-
PODGORICA – Ilir Đokaj juče je u podgoričkom Višem sudu ustvrdio da su polučasovno trpljenje uvreda porodice Bakija i primljeni udarac ispod lijevog oka bili okidač da ubije bivšu nevjenčanu suprugu, devetnaestogodišnju Šejlu Bakiju
Ovo je bilo njegovo izjašnjenje na video-snimak tragedije koji je odgledan u sudnici na prošlom ročištu. Sa druge strane, vještak psihijatar dr Željko Golubović je kazao da verbalni i fizički konflikt kod Đokaja u konkretnoj situaciji nije mogao izazvati pomućenje svijesti, stanje razdraženosti jakog intenziteta i straha.
Krivični postupak protiv Đokaja za ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije i ranjavanje njenog oca Šabana ispred porodične kuće Bakija u Tuzima posljednjeg dana septembra 2021. godine vodi sudija Veljko Radovanović
VIDEO-SNIMAK
Đokaj, koji se na prošlom suđenju nije izjašnjavao na sadržaj video-snimka jer mu je pozlilo juče je pred vijećem sudija, kazao je da je kritičnog dana doživio nezamislive uvrede od porodice Bakija koju je poštovao, cijenio i volio.
ke od strane UMHCG, uključujući i Program obuke o usluzi personalne asistencije, dok redovno, i po više puta mjesečno, od nas traže podršku i pomoć u tumačenju odredbi, navodeći da istu nijesu dobili od nadležnog ministarstva, a najskoriji zahtjevi odnosili su se i na to da UMHCG, kao licencirani pružalac usluge, sprovede procjenu potreba i izradi Plan pružanja usluge, kako bi centar donio rješenje – navode iz ove organizacije.
Iako državne institucije i centri od njih traže pomoć i upućuju korisnike na tu NVO, nijesu dobili podršku, pa su od 20. februara ostali bez stručnog radnika te više ne mogu da obezbjeđuju uslugu – jer nemaju novca za platu. Upozoravali su, kažu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, u dva navrata.
- Ministarstvo nas do današnjeg dana nije udostojilo ni odgovora, a kamoli podrške i sprečavanja posljedica koje su nastupile – kazali su iz UMHCG
Apelovali su na ministarku Nišić da Ministarstvo preispita svoj pristup i preuzme odgovornost, osiguravajući potpuno finansiranje personalne asistencije i ispunjavanje međunarodnih standarda propisanih Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom. J. M.
– Vaspitan sam da se prije svega poštuje porodica i vjera. Tog dana sam doživio ono što sam mislio da neću nikada. Bio sam ponižen, uvrijeđen i shvatio sam da sam za porodicu koju sam volio i cijenio samo čovječuljak, a ne čovjek iako sam se trudio da ugodim i Šejli i njenoj porodici na svaki način – kazao je optuženi Đokaj.
On je dodao da je zbog ljubavi prema Šejli prestao da jede svinjetinu i da pije alkohol, ali da jedino što nije mogao to je bilo da se odrekne svoje vjere i prihvati islam.
– Upravo to je dovelo do ove tragedije. Snosiću posljedice za ono što sam učinio, ali moram iznijeti ono što se cijelo vrijeme pokušava sakriti, a to je da sam udaren ispod lijevog oka. Na pregledanom snimku se pred kraj čuje tupi udarac. Osjetio sam strašan bol nakon čega sam reagovao i iza-
devetnaestogodišnje
zvao tragediju za obje porodice – kazao je optuženi Đokaj, ponudivši sudu da ove njegove riječi provjeri poligrafskim testiranjem.
U nastavku suđenja vještak psihijatar dr Željko Golubović je odgovarao na pitanja odbrane.
Pošto je sud zabranio vještaku da odgovori na više pitanja odbrane, advokat Srđan Lješković je kazao da krivično vijeće ne dozvoljava optuženom da se brani i predložio sudu da naloži novo psihijatrijsko vještačenje Đokaja. – Sud ne dozvoljava optuženom da se brani. Odbrana osporava ovaj nalaz vještaka i predlažem novo, nezavisno vještačenje koje bi odradio tim iz neke od zemalja u regionu – kazao je Lješković. Obrazlažući predlog, on je naveo da dosadašnji tim vještaka nije vodio računa kako se optuženi osjećao kada su mu upućivane uvrede i da li je to uticalo na njegovo ponašanje koje je dovelo do kobnog događaja.
Takođe, istakao je i da vještaci nijesu analizirali i tumačili da li je udarac, za koji odbrana tvrdi da je optuženi dobio u predjelu oka, uticao na njegov postupak.
ODBRANA
On smatra da se vještaci nijesu uopšte izjasnili o eventulanoj motivaciji okrivljenog da počini djelo koje mu se stavlja na teret, niti su uopšte pokušali da sagledavajući njegovu intrapsihičku dinamiku u sporno vrijeme utvrde šta se stvarno dogodilo i zašto je počinio djelo koje mu se stavlja na teret.
- Povredu oka koju zadobija su potpuno previdjeli, odnosno, izostavili logičnu i jasnu psihijatrijsku mogućnost da ona njega povređuje, ali ne fizički nego psihički i kako to djeluje na njega. Nisu objasnili ni njegovo ponašanje neposredno prije samog djela, zašto ćuti ima spuštenu glavu i ne govori ništa dok traje vrijeđanje njega i verbalni napad na njega. Šta se tu događa, kakva je tu njegova, kako već govorimo više puta, intrapsihička dinamika. I da li to može da donese i kako je to uticalo na njegovo dalje djelovanje – naveo je Lješković. Za odbranu je problematično i objašnjenje ljubomore
Više osoba učestvovalo u tuči ispred noćnog kluba
Nikšićanin uhapšen zbog ranjavanja sugrađanina nožem
bjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić identifikovali lica koja su 10. marta, dva sata nakon ponoći, učestvovala u tuči u Ulici Gojka Garčevića, nedaleko od jednog noćnog kluba. -Nikšićka policija je postupajući po prijavi, u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom, pre-
duzela niz mjera i radnji, te su tom prilikom prikupljena obavještenja od većeg broja građana, izuzet je i pregledan veći broj snimaka video-nadzora sa lica mjesta, a što je rezultiralo rasvjetljavanjem činjeničnog stanja predmetnog krivičnog djela. Policija je došla do sumnje da je prvo došlo do verbal-
devetnaestogodišnje Šejle Bakije Golubović:
Đokaja prema pokojnoj Šejli. – Vještaci govore da su neka osjećanja poput ljubomore normalana osjećanja što nije utemeljeno u struci. Pored toga, nije jasno ko je na koga i zašto ljubomoran, a nema logičnijeg objašnjenja da je Đokaj ljut na nekoga što brani vezu... Na koga bi on mogao da bude ljubomoran. Manji problem u vještačenju, ali i dalje jeste problem i propust je to što koriste dijagnoze koje ne postoje u klasifikacionom sistemu koji se kod nas koristi i dvije dijagnoze iz iste grupe poremećaja F 43 prevode na naš jezik kao potpuno iste, a one nisu iste, ima razlike izme-
đu njih – naglašava advokat Lješković.
Lješković je navo da ,,zaključno gledano vještaci nalaze da se ovdje radi o osobi sa narcističim crtama ličnosti, to je osoba niže tolerancije na frustraciju, povredljivija, sujetnija i sklona da se lako uvrijedi i da doživi povredu sebe kao ličnosti...“
OPTUŽNICA
Sud će o ovom predlogu odlučiti na narednom ročištu. Prema navodima optužnice, Šejla je ubijena pred očima svoje porodice: oca, majke, babe i sestara.
Devetnaestogodišnja djevojka se prema ocjeni tužilaštva
Nikšić
nog, a potom do fizičkog konflikta između L.K., M.M., B.B. i V.V. sa jedne strane i D.K., B.B., V.K., M.P., A.Š. i A.K. sa druge strane – saopšteno je iz policije. Osumnjičeni će uz krivičnu
prijavu biti sproveden nadležnom tužiocu, dok će se državni tužilac u odnosu na ostale učesnike ovog događaja naknadno izjasniti o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela. C. H.
Vještaci utvrdili da je Đokaj dominantno narcisoidna ličnost
Ilir Đokaj nema psihološko ili duševno oboljenje, ali je dominantno narcisoidna ličnost što ne predstavlja oboljenje već odliku karaktera koja u kritičnom događaju nije uticala na smanjenje razuma, navodi se u nalazu tima vještaka psihijatrijske struke.
Vještaci su na osnovu dokaza iz spisa predmeta i intervjua koji su obavili sa optuženim Đokajem utvrdili da kod njega ne postoji duševni poremećaj, te da je u vrijeme počinjenog ubistva bio uračunljiv.
Oni su pojasnili da dominantno narcisoidna ličnost u određenim stresnim situacijama reaguje manipulacijom, impulsivnošću i agresijom te da je kod ovog tipa evidentan prebrz prelaz od intenzivne ljubavi do njenog izostanka.
Psiholog Jelena Raspopović je komentarišući snimak tragedije navela da optuženi Đokaj nije pucao iz straha, te da se ne uočava bilo kakav vid afekta kod njega.
Psihijatar dr Željko Golubović je naveo da se emocionalna veza preplitala duže vrijeme između optuženog Đokaja i pokojne Šejle
– Kako je veza odmicala, emocionalna selekcija postaje otežana. Kada pokojna Šejla biva odbačena, dovedena iz Budve i predata ocu ona racionalizuje svoje ponašanje, a sa druge strane optuženi oštećenoj prijeti, vrijeđa je, upada u kuću, uznemirava preko društvenih mreža, pišući joj da među njima nije gotovo, da se neće razvesti i da je njen život u njegovim rukama – kazao je dr Golubović, pojašnjavajući da je optuženi bio ljut na ponašanje pokojne Šejle, ali i njene porodice koja ju je štitila.
našla na meti optuženog Đokaja jer je odbijala da obnovi nekoliko mjeseci ranije prekinutu vanbračnu vezu.
Za to vrijeme, optuženi Đokaj je proganjao Šejlu, slao poruke preko lažnih profila, prijetio, govorio da među njima nije gotovo i da je njen život u njegovim rukama.
Pošto je ispalio smrtonosne hice, otac Šejle Bakije je prišao
Đokaju i pokušao da ga uhvati za ruku, ali je optuženi okrenuo pištolj ka njemu i ispalio jedan projektil u grudi. Đokaj je nakon vatrenog pira ušao u svoj automobil i ispalio još dva metka prema Šabanu Bakiji koji se uputio ka optuženom.
Jedan od ispaljenih projektila pogodio je Šabana u trbuh. B. ROBOVIĆ
Kolašinska policija podnijela prekršajnu prijavu
KOLAŠIN - Prekršajna prijava podnijeta je protiv maloljetnika (16), kod kojeg je kolašinska policija pronašla manju količinu marihuane.
- Kolašinska policija je kontrolisala maloljetnika u Ulici Boška Rašovića, te pregledom lica pronašla i oduzela manje pvc pakovanje sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga
marihuana - navodi se u saopštenju Uprave policije. O događaju je, kako su kazali, obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u navedenim radnjama ne stiču elementi krivičnog djela, te je protiv maloljetnika podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zlupotrebe droga. C. H.
Usvojen prijedlog specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da se ukine pritvor osumnjičenima za šverc cigareta
PODGORICA - Barskom biznismenu Đorđiju Pavićeviću, Nikoli Kovačeviću i carinicima Veljku Đuričiću i Ivani Kovačević, koji su uhapšeni 28. decembra prošle godine zbog sumnje da su švercovali cigarete, ukinut je pritvor.
Kako je Pobjedi kazao Pavićevićev advokat Zoran Piperović, ukidanje pritvora njegovom klijentu, Nikoli Kovačeviću i dvojici pripadnika nekadašnje Uprave prihoda i carina predložio je specijalni tužilac Vukas Radonjić On je, kako navodi Piperović, predložio istražnoj sutkinji Suzani Mugoši ukidanje pritvora Pavićeviću i ostalim osumnjičenima u ovom predmetu.
-Danas je u okviru istražne radnje održano saslušanje posljednjeg svjedoka, kojoj je prisustvovao kolega advokat Stefan Jovanović. U saznanju sam da je sudija Mugoša poslala rješenje o ukidanju pritvora upravi UIKS-a. Dakle, pritvor za pomenuta lica je ukinut i pitanje je trenutka kada će oni napustiti Istražni zatvor, ako već nijesu - rekao je Piperović. Predsjednik KK Mornar i direktor preduzeća ,,Playmaker“ iz Bara Đorđije Pavićević uhapšen je krajem decembra prošle godine po nalogu Specijalnog tužilaštva zbog sumnje da je organizovao kriminalnu organizaciju radi šverca više tona cigareta 2020. godine preko Luke Bar. Pored Pavićevića, uhapšeni su Nikola Kovačević, bivši špediter zaposlen u kompaniji ,,Playmaker“, kao i carinici Veljko Đuričić i Ivana Kovačević. Svi su prilikom saslušanja pred tužiocem Vukasom Radonjićem negirali optužbe Specijalnog tužilaštva, nakon čega im je određeno zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od uticaja na svjedoke.
- Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, a nakon pretresanja prostorija privrednog društva „P“ d.o.o. Bar, Specijalno policijsko odjeljenje je uhapsilo Ð.P., osnivača i odgovorno lice društva, kao i bivšeg zaposlenog u društvu N.K.
i dva službenika Uprave prihoda i carina I.K. i V.Ð. zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, falsifikovanje službene isprave i krijumčarenje putem pomaganja - saopštio je juče tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
U saopštenju SDT-a navodi se i da će Specijalno policijsko odjeljenje podnijeti krivičnu prijavu protiv kompanije ,,Playmaker“ d.o.o. i tri osumnjičena pravna lica, ,,ADC development“, ,,Amenusa“ i ,,Lenore International“ sa sjedištem u inostranstvu, jer i za njih postoje sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Lažni zapisnici
Specijalno tužilaštvo sumnjiči Pavićevića da je u drugoj polovini 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju radi šverca više tona cigareta milionske vrijednosti, a čiji pripadnici su postali špediter Nikola Kovačević i carinici Veljko Đuričić i Ivana Kovačević Pavićević se konkretno sumnjiči za pet radnji šverca cigareta. Prema saznanjima Pobjede, Specijalno tužilaštvo sumnje protiv Pavićevića i za sada identifikovanih pripadnika njegove grupe temelji na zapisnicima o pregledu robe i odlazećim manifestima brodova koji su sa tovarima cigareta pristajali u Luku Bar.
Prema stavu SDT-a, u zapisnicima i odlazećim manifestima se lažno navodi da su osumnjičena kompanija ,,Plejmejker“ u vlasništvu Pavićevića i špediter Nikola Kovačević izvršili pretovar cigareta u vlasništvu inostranih kompanija ,,ADC development“, ,,Amenusa“ i ,,Lenore International“ sa broda na brod, koji su plovili pod stranim zastavama radi tranzita i odvoza u Albaniju i Libiju.
Cigarete su, kako smatra SDT, umjesto na destinacije koje se navode u dokumentaciji, na neutvrđen način završavale na crnom tržištu.
Izvor Pobjede navodi da se sumnje SDT-a protiv Pavićevića i ostalih temelje na proračunima o vremenu zadržavanja brodova u Luci Bar. B. Đ.
Budva: U Domu zdravlja zabrinuti zbog lošeg odziva za imunizaciju
BUDVA – Broj djece koja su imunizovana MMR vakcinom je alarmantno mali. Uzrok su dezinformacije o povezanosti te vakcine i autizma koje roditelji dobijaju putem medija, najčešće društvenih mreža, koje se lako i brzo šire – kazali su za Pobjedu iz budvanskog doma zdravlja.
U brojkama od 1. januara 2017. do 31. decembra 2022. godine rođeno je u Budvi 2.360 djece. Od tog broja prvu dozu MMR vakcine primilo 1.073 djece, odnosno 45 odsto.
– Taj broj je veoma zabrinjavajući, ako uzmemo u obzir da je za sticanje koletivnog imuniteta preporuka da procenat djece vakcinisane MMR vakcinom bude 99 odsto – naveli su oni.
PROMOCIJA
MMR je bezbjedna i djelotvorna vakcina koja pruža zaštitu protiv virusa malih boginja, zauški i rubeole. Prema kalendaru imunizacije prva doza vakcine se prima između 12. i 15. mjeseca života, a druga pred polazak u školu. U
Od januara 2017. do januara 2023. godine rođeno je u Budvi 2.360 djece, a prvu dozu MMR-a primilo je 1.073. Roditelji vjeruju dezinformacijama, a da bi se to promijenilo treba nastaviti promovisanje vakcinacije, organizovati vakcinalne kampanje, kao i savjetovališta za roditelje – ocijenili su iz Doma zdravlja
ZaBRINJavaJuĆa STaTISTIKa: Dom zdravlja
upotrebi je širom svijeta duže od tri decenije, a kod nas od 1994. godine. Na pitanje što učiniti da se poveća broj imunizovane djece, odnosno, kako da roditelji vje-
ruju nauci, a ne antivakcinalnim lobijima, iz budvanskog Doma zdravlja preporučuju rad na poboljšanju saradnje i povjerenja.
– Svakako treba nastaviti pro-
Iz budvanskog doma zdravlja ističu da je broj djevojčica koje su primile HPV vakcinu dobar.
– HPV-om je imunizovano 279 djevojčica. S obzirom na to da HPV nije obavezna,
već preporučena vakcina, zadovoljni smo njenim obuhvatom u našoj opštini –saopštili su oni. HPV je, definiše Institut za javno zdravlje, skraćenica za humani papiloma virus, koji
inficira kožu ili različite sluznice. Većina infekcija nije opasna, ali određeni tipovi HPV-a mogu izazvati genitalne bradavice i nekoliko vrsta raka od kojih je najopasniji rak grlića materice.
movisanje MMR vakcine. Takođe, moraju se organizovati i vakcinalne kampanje, kao i savjetovališta za roditelje, kako bi se što bolje upoznali sa benefitima vakcinacije – naveli su iz
budvanskog Doma zdravlja. I ta zdravstvena ustanova ima problem nedostatka kadra. – Što se tiče dječijeg dispanzera imamo nedostatak kadra. Imamo dovoljno medicinskih sestara, ali nam fali pedijatara – naveli su oni.
INSTITUT
Pobjedi je nedavno iz Instituta za javno zdravlje saopšteno da zabrinjava nizak obuhvat vakcinisanih MMR-om u Crnoj Gori. – Od 14.592 djece rođene 2021. i 2022. godine njih 4.524 je vakcinisano, dok 10.055 nije primilo MMR. Ukupni obuhvat vakcinisane djece ovog uzrasta je oko 31 odsto. Od komplikacija malih boginja u posebnom riziku su djeca uzrasta do pet godina, a djeca mlađa od jedne godine još uvijek nijesu stekla uslov za započinjanje vakcinacije.
Ba R: Voda nije za piće Kajnak zamutila kiša
BAR – Iz Vodovoda je saopšteno da je, usljed obilnih padavina, došlo do blagog zamućenja Kajnaka, pa preporučuju potrošačima koji se snabdijevaju sa tog izvorišta da vodu ne koriste za piće.
Sa vodoizvorišta Kajnak se snabdijeva uži centar grada, Bjeliši, Ahmetov Brijeg, Popovići, Marovići, Polje, Stari Bar – barake, Rena, Gornja Čeluga, Žukotrlica i Sutomore.
Kako su dodali, njihovo preduzeće će vršiti pojačano praćenje svih parametara vode za piće i o eventualnim promjenama blagovremeno informisati javnost. C. G.
Pl J evl Ja: Opština podstiče razvoj sela Mladim parovima po 1.200
Prva doza MMR vakcine se prima između 12. i 15. mjeseca života, a druga pred polazak u školu
Prema elektronskoj evidenciji Instituta za javno zdravlje, imamo oko 22.000 osjetljive, odnosno, djece uzrasta do pet godina koja nijesu vakcinisana. Od oko 37.000 djece do pet godina, njih 15.000 je vakcinisano, dok je kod oko 14.500 djece vakcinacija neopravdano izostala. Izraženo u procentima, oko 50 odsto djece uzrasta do pet godina je primilo MMR vakcinu – kazali su iz Instituta. I. RADONJIĆ
N IK šIĆ: Lovačka organizacija „Dr Zoran Kesler“ upravljaće lovištem i narednih deset godina
PLJEVLJA – Sekretarijat za privredu objavio je javni poziv za dodjelu podrške u okviru mjere „Finansijska podrška mladim bračnim parovima u ruralnim područjima“, a rok za prijavu traje do 30. decembra.
Podršku mogu ostvariti bračni parovi koji žive na selu, isključivo se bave poljoprivredom, nalaze se u Registru poljoprivrednih gazdinstava u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i mlađi su od 45 godina, kao i oni koji ispunjavaju te uslovi, a dobiju prinovu u 2024. godini. U oba slučaja podrška iznosi 1.200 eura. I. R.
NIKŠIĆ – Lovištem u Nikšiću i narednih deset godina gazdovaće Lovačka organizacija „Dr Zoran Kesler“. To je odlučeno na posljednjoj sjednici Vlade, kada su i verifikovani rezultati konkursa na koji su kao koncesionari učestvovali nikšićki lovci. Ugovorom o korišćenju najprostranijeg lovišta na Balkanu, pa i šire, lovačka organizacija iz grada podno Trebjese obavezaće se da naredne decenije realizuje ulaganja i mjere predviđene programom koji je sama ponudila.
Čelnik nikšićkih lovaca Milan Vujović smatra da je dodjela gazdovanja lovištem društvu „Dr Zoran Kesler“ logičan slijed, jer su oni i u prethodom periodu dokazali odgovornost
i vrednovanje značajnog resursa kojim raspolažu opština Nikšić i Crna Gora. – Nijesmo mi to samo zavrijedili brojnošću lovaca, već aktivnostima koje smo preduzimali u cilju zaštite i uzgoja divljači, planskom i racionalnom korišćenju potencijala, ali i promovisanjem lovstva, lovnih običaja i etike – kaže predsjednik LO „Dr Zoran Kesler“ Milan Vujović. Ova organizacija broji 700–800 stalnih članova, ima sedam stalno angažovanih zaposlenih među kojima su sekretar, upravnici lovišta i lovočuvari. Vujović kaže da u njihovom lovišu, koje se prostire na gotovo 140.000 hektara, ima dovoljno divljači, da je raznovrsna, te
da se još nijesu susretali s problemom afričke kuge kod divljih svinja kao njihove kolege i komšije iz LD „Bratogošt“ koje gazduje područjem uz granicu sa BiH. Vujovića raduje i što su nedav-
uSKORO
no sa lokalnom upravom postigli dogovor da kao organizacija preuzmu gazdovanje lovačkim domom koji je sagra-
đen prije dvije decenije, a koji je pravno-formalno vlasništvo njihovo i Opštine u jednakim procentima.
R.
– Nadamo se da će uskoro u funkciji biti zdanje koje je na izvanrednoj lokaciji u podnožju Trebjese, koje ima adekvatno opremljene prostorije da se mogu sastati lovci, ali i da možemo dočekati goste iz drugih crnogorsih gradova i inostranstva, a imamo mnogo društava sa kojima njegujemo višedecenijsku saradnju. Prostor oko lovačkog doma smo, samoinicijativno, očistili, ozelenjeli, a sad ćemo zgradu i dodatno urediti i dobićemo lijep kutak pored šetališta, uklopljen u cjelinu čije uređenje je lokalna uprava već započela, a za preostali prostor u podnožju zaštićene park šume, takođe, postoje ambiciozni planovi – kaže Vujović. R. PEROŠEVIĆ
KOLAŠIN: Rad osnovca iz Gornje Morače pobijedio na literarnom konkursu JU Zahumlje
KOLAŠIN – Jednoga dana, na času jezika i književnosti, učiteljica je saopštila da je otvoren konkurs za dječiji festival na temu ,,Mama je glagol od glagola raditi“. Takođe, saopštila je i to da možemo napisati poetski ili prozni tekst, i učestvovati.
Zamislio sam se na tren i zapitao „A šta ja da pišem?“ Jedino su ostala sjećanja… Sjećanja na majku koja je meni bila najdraža riječ i najdraži glagol. Volio sam kada me zagrli, pomiluje i poljubi. Volio sam kada mi napravi omiljeni kolač, volio sam kada mi spremi omiljeno jelo. Volio sam…Bio sam srećan dok nas je, nas petoro, pazila i brinula o nama. Možda joj nije bilo lako, ali ona to nije pokazivala. Uvijek nas je dočekivala sa njenim, za mene, najljepšim osmijehom. O, kako sam samo bio srećan! Sjetio sam se i naših rođendana. Uvijek bi nam napravila kolač, makar i najobičniji, jer živjeli smo na selu i nije uvijek bilo potrebnog materijala, a ni novca da se kupi. Bez obzira na sve to, bio sam srećan. Mama, tata i mi…Život mi je bio kao bajka, a onda…Onda sam se jednog jutra probudio i rekli su mi da majka nije više tu. Moj omiljeni glagol je prestao da „vrši radnju“. Mama je odlučila da ne bude više sa nama, da ne bude više izvor moje sreće i sigurnosti. Odlučila je da mi bude samo sjećanje, a ne „omiljeni glagol“. Nijesam želio, a ni mogao da povjerujem u sve ovo. Danima sam se nadao da je to samo nešto što će proći. Činilo mi se često da je čujem kako dolazi i smije se. Činilo mi se da me zove onako kako mi je uvijek tepala –„Nešo!“ Sanjao sam je često. Ali…Na kraju su ostala samo
,,Mama je odlučila da ne bude više sa nama, da ne bude više izvor sreće i sigurnosti. Danima sam se nadao da je to nešto što će proći. Činilo mi se da me zove onako kako mi je uvijek tepala - Nešo… Sanjao sam je često“. Ove rečenice osmogodišnjeg dječaka ganule su region
sjećanja kao i vječito pitanje –„Zašto?“ Zar je toliko bilo teško vršiti sve ove radnje i biti nečiji omiljeni glagol…? Zar je toliko bilo teško…?
KONKURS
A Nešo je – Nenad Bojić , učenik trećeg razreda OŠ ,,Vojin Čepić“ u Dragovića Polju. A navedene rečenice dio njegovog rada kojim je učestvovao na konkursu JU Zahumlje iz Nikšića povodom Osmog marta. Tema konkursa je bila „Mama je glagol od glagola raditi“. Na konkursu je učestvovalo preko 400 učenika iz osnovnih škola iz cijele Crne Gore. U konkurenciji nižih razreda, Nenad Bojić je osvojio prvo mjesto. Međutim, nagrade za prvo mjesto nijesu bile samo knjige o Nikšiću i propagandni materijal turističke organizacije Nikšića, obilazak grada sa turističkim vodičima. Iskrena i pismena slova osmogodišnjeg dječaka iz Gornje Morače, „nagrađena“ su hiljadama čitanja na crnogorskim i regionalnim portalima koji su prenijeli nagrađeni Nenadov rad. I nije bilo ravnodušnih i rutinskih čitalaca o sinovom pita-
BERANE: Komunalno preduzeće
nju „zašto je majka napustila nas petoro“. Jelena Janković, direktorica OŠ ,,Vojin Čepić“ iz Dragovića Polja, kaže da je Nenad
BERANE – Počelo je renoviranje gradske kapele. Kako je objavljeno na sajtu Opštine, radovi će, pored unutrašnjeg uređenja, obuhvatiti i uspostavljanje sistema za grijanje.
– Tokom renoviranja, gradska kapela neće biti u mogućnosti da pruži svoje uobičajene usluge. Očekuje se da će trajanje radova biti oko 15 dana. Iz Komunalnog preduzeća mole građane za razumijevanje tokom
ovog perioda. U slučaju potrebe građani se mogu obratiti mjesnim zajednicama Dolac, Pešca, Lužac ili drugim mjesnim zajednicama u blizini za korišćenje mjesnih domova i kapela – navedeno je u informaciji. C. G.
bio presrećan kada je dobio informaciju da mu je pripala prva nagrada.
– Prošle godine je takođe učestvovao na sličnom konkursu.
Pisanje je nešto po čemu se već prepoznaje. Inače je odličan đak koji pokazuje veliku zainteresovanost za rad, za nova znanja. Škola će se potruditi da ga prigodno nagradi jer je ovo priznanje za naš kolektiv, za nastavnike, učenike – kazala je Janković. Nenadova nagrada je potvrdila koliko su bili opravdani napori rukovodstva škole,
učenika pohađa
Osnovnu školu ,,Vojin Čepić“ u Dragovića Polju, u Gornjoj Morači
ali i donatora koji su pomogli da se obnovi rad područnog odjeljenja u Ljevištima. Dvije učiteljice, Darka Bošković i Sanja Vešković i 11 učenika. Darka Bošković je učiteljica, odnosno, profesorica razredne nastave Nenadu i njegova mentorka kad učestvuje na konkursima.
PRIZNANJE
- Ovo je veliko priznanje za sve nas i podsticaj za dalji rad. Nenad je talenat za pisanje pokazao i prošle godine kada je prvi put napisao pjesmu koju smo poslali na konkurs koji je bio sličnog karaktera. Često ga „zaposlim“ da nešto čita i piše. Navodim ga na razgovore kako bi što više razvijao izražajnost. Kod njega izuzetno motivaciono djeluju pohvala i uvijek je zasluži. Tako se stvara i posebno samopouzdanje kod nekog ko ima samo osam godina – objasnila je Bošković. A samopouzdanje osmogodišnjeg Nenada Bojića prepoznaju i tri sestre, brat i otac Milovan D. DRAŠKOVIĆ
BIJELO POLJE – Parking servis d. o. o. prošlu godinu je završio sa dobitkom u iznosu od 43.072 eura. Izvršni direktor Ismar Ćorović kaže da će taj iznos usmjeriti za smanjenje obaveza prema državi, za poreze i doprinose.
- Cilj je dalje stabilizovanje finansijske pozicije preduzeća i osiguranje njegovog održivog razvoja. Susretali smo se sa izazovima, uključujući potrebu za proširenjem kapaciteta parkirališta i unapređenjem tehnoloških rješenja. Uprkos izazovima, naš menadžment je pokazao izuzetnu posvećenost i sposobnost da ih prevaziđe, čime je osigurano da Parking servis i dalje pruža visokokvalitetne usluge korisnicima. U budućem periodu fokusirani
smo na kontinuirano poboljšanje usluga, proširivanje kapaciteta i tehnološke inovacije. Istovremeno održavamo stabilnu finansijsku strukturu –precizirao je Ćorović. Planiraju, kaže, nastavak ulaganja u održive prakse koje doprinose boljem kvalitetu života u Bijelom Polju. - Prvenstveno smanjenju saobraćajnih gužvi i promociji alternativnih oblika transporta. Puni doprinos ovakvim rezultatima nose zaposleni, a veliku zahvalnost dugujemo osnivaču, lokalnoj upravi, te korisnicima i našim partnerima – zaključio je Ćorović. B. Č.
Filmski centar i Crnogorska kinoteka realizovaće projekcije crnogorskih filmova
PODGORICA - Filmski
centar Crne Gore i Crnogorska kinoteka, u partnerstvu sa digitalizovanim bioskopima i centrima za kulturu, najavili su program „Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film 2017-2023“, koji će trajati od 14. marta do 6. juna. Upravo će u tom periodu biti organizovane projekcije filmova u Podgorici - svakog četvrtka u 19 sati u maloj sali Crnogorske kinoteke „Gojko Kastratović“. U okviru manifestacije, publika će imati priliku da pogleda dugometražne i kratkometražne igrane, dokumentarne, animirane filmove, kao i koprodukcijske projekte, koje je Filmski centar Crne Gore posredstvom različitih konkursa podržao od 2017. do 2023. godine. Program će 14. marta biti otvoren ostvarenjem „Poslije zime“, u režiji Ivana Bakrača. Nakon projekcije, svakog četvrtka u Crnogorskoj kinoteci (mala sala „Gojko Kastratović“) biće organizovani i razgovori sa umjetnicima koji su učestvovali u stvaranju filma, koje će moderirati novinarka Svetlana Višnjić Gost prve večeri biće reditelj Ivan Bakrač.
Sredinom aprila Filmski centar Crne Gore sa Crnogorskom kinotekom i KIC „Budo Tomović“ organizovaće i crnogorske premijere filmova „Supermarket“ reditelja Nemanje Bečanovića, koji je prvi susret sa publikom imao na festivalu u Talinu, kao i ostvarenja „Neka cvjeta rosno cvijeće“ Ivana Bakrača, koji je premijerno prikazan na Sarajevo film festivalu. Filmovi će biti prikazani u salama centara za kulturu u kojima je Filmski centar Crne Gore, u partnerstvu sa Ministarstvom kulture i medija, završio proces digitalizacije - u opštinama Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Nikšić, Kotor, Tivat, Bar, Herceg Novi i Podgorica. Osim toga, tokom aprila i maja, zahvaljujući putujućem bioskopu Filmskog centra Crne Gore, projekcije će biti upriličene i u gradovima koji još nemaju digitalizovane bioskopske sale - u Rožajama, Gusinju, Petnjici, Andrijevici, Plavu, Kolašinu, Plužinama, Žabljaku, Šavniku, Danilovgradu, Zeti, Tuzima, Cetinju i Ulcinju. Ulaz na sve projekcije je besplatan, a o repertoaru će publika biti blagovremeno obaviještena. A. Đ.
Održana sjednica povodom inicijative za izgradnju Hadži Danušine džamije
BIJELO POLJE - Skupština opštine Bijelo Polje krajem marta organizovaće međunarodni naučni simpozijum na kojem će naučnici iz Crne Gore i regiona, kao i zainteresovani predstavnici građana imati mogućnost da, između ostalog, učestvuju u raspravi o valorizaciji ostataka Hadži Danušine džamije.
To je saopšteno na sjednici Odbora za planiranje, uređe-
PODGORICA – Revizija muzejskog materijala u Javnoj ustanovi Muzeji i galerije Podgorice još traje, a konačni rezultati trebalo bi da budu poznati u maju ove godine. To je bar plan komisije za reviziju, koja je formirana 13. februara 2023. godine, ali će teško biti ostvarljiv budući da je pred komisijom revizija još četiri obimne muzejske zbirke.
- Prema planu i metodu rada koji je donijela predsjednica komisije, predviđeno je da revizija traje godinu, a da se nakon okončanja postupka tri mjeseca piše izvještaj, što znači da bi konačni rezultati revizije trebalo da budu poznati početkom maja 2024. godine – kazala je Pobjedi direktorica Muzeja i galerija Ivana Ćupić Maratonski postupak revizije, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, započet u vrijeme direktora Seada Đokaja, nakon nekoliko postupanja i urgencija inspektora za kulturnu baštinu. Posao je završen u januaru 2020, izvještaji su bili gotovi, što je zapisnikom ozvaničio i inspektor za kulturnu baštinu Uprave za inspekcijske poslove Veselin Krstićević. Međutim, Đokajev nasljednik na poziciji direktora Vučić Ćetković reviziju je vratio na početak jer je, kako je ranije objasnio za Pobjedu, uočio „određene nedostatke sa metodološkog aspekta, odnosno u pogledu usklađenosti sa važećim okvirom u kulturi“.
VIŠE RAZLOGA
Aktuelna direktorica Muzeja i galerija Ivana Ćupić tvrdi da postoji više razloga zbog kojih proces revizije teče sporije nego što su planirali. Jedan od ključnih razloga, prema njenim riječima, jeste nedostatak dokumentacije za pojedine neinvetarisane predmete. - Iako je tim muzeja u periodu koji je prethodio početku revizije radio na prikupljanju
dokumentacije i pripremljena je elektronska popisna lista na osnovu knjige invetara, komisija se u svakodnevnom radu povremeno suočava, između ostalog, s izazovima utvrđivanja pripadnosti izvjesnih predmeta odgovarajućoj zbirci. Primjera radi, isti tip predmeta se nalazi u Etnografskoj zbirci, Muzeju Marka Miljanova i Istorijskoj zbirci, pa je u nekim slučajevima vrlo zahtjevno utvrditi kojoj zbirci pripada određeni predmet –kazala je Ćupić.
Za određene neinvetarisane predmete, kako je kazala direktorica, ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosjei ili ugovori o poklonu. - Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara jer,
kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je Ćupić. Ona tvrdi da je cilj komisije da vrlo temeljno uradi ovu reviziju kako bi u ustanovi konačno imali precizne podatke o fondu, pa se, prema njenim riječima, povremeno troši dosta vremena na pokušaje nalaženja bilo kakvog validnog pisanog traga o tim predmetima. - U nekim slučajevima nam to polazi za rukom, u nekim ne.
U dosadašnjem radu smo imali situacije da na 20-ak predmeta potrošimo nedjelju dana, a potom za dan pređemo 100 ako je sve u redu. Još jedan razlog sporog procesa je i taj što je formirana samo jedna komisija, jer je u muzeju zaposlen jedan dokumentarista, a po Pravilniku o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala, u komisiji je obavezan dokumentarista. Pravilnik dopušta angažovanje stručnih lica iz drugih institucija, međutim, nije moguće na tako dug period angažovati iskusnog dokumentaristu (kakvih u Crnoj Gori nema mnogo) iz drugog muzeja – rekla je Ćupić. Članovi komisije su, kako tvrdi direkorica, gotovo svakodnev-
nje prostora i stambeno-komunalnu djelatnost opštine Bijelo Polje, na kojoj su razmatrana mišljenja Sekretarijata za izgradnju i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora u vezi s inicijativom koju su podnijeli građani, vezano za izgradnju Hadži Danušine džamije. Na sjednici je potvrđeno da Opština ima senzibilitet prema inicijativi jer se radi o ostacima vjerskog objekta i u tom pravcu je preduzela niz aktivnosti kako bi ih zaštitila od daljeg propadanja i uništavanja usljed prirodnih i ljudskih faktora. Zaključak je da treba nastaviti aktivnosti kako bi se stvorili uslovi za potpunu valorizaciju prostora na kojem se nalaze ostaci džamije. B. Č.
Na pitanje Pobjede šta je uprava Muzeja preduzela kako bi se u ovoj ustanovi konačno vodila dokumentacija o muzejskom materijalu na propisan način, budući da je afera o krađi 150 arheoloških predmeta razotkrila haotično stanje u muzejskoj dokumentaciji i odgovornosti zaposlenih koji bi trebalo da se staraju o muzejskim zbirkama, Ćupić je odgovorila da će „nalazi
revizije pokazati da li su zaista tih 150 arheoloških predmeta nestali ili su, kao što se to dešavalo i u drugim muzejima, nažalost, neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“.
- Uvedene su interne procedure još prije nekoliko godina kojima se propisuju stroga pravila ulaska u depoe, redovni obilasci stalne postavke, obavezno
dokumentovanje kretanja predmeta za potrebe privremenih izložbi i pozajmice drugim institucijama, dostavljanje kopija svih dokumenata vezanih za predmete Odjeljenju dokumentacije i niz drugih pravila. Ove procedure se poštuju, a mi i dalje radimo na uvođenju novih i poboljšanju postojećih internih procedura koje će, vjerujemo, u konačnici, doprinijeti maksimalnoj pro-
fesionalizaciji rada muzeja i isključiti ubuduće ovakve propuste – kazala je Ćupić. Pobjeda je, podsjetimo, krajem avgusta prošle godine objavila da je uprava Muzeja i galerija u decembru 2022. protiv NN lica podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kultur-
PODGORICA - Veče sjećanja na bubnjara Dragoljuba Đuričića biće održano večeras u 20 sati u Dvorani „Park“ u Herceg Novom. Programom, koji će biti održan iz dva dijela, biće obilježeno tri
godine od njegove smrti. U prvom dijelu programa biće emitovan dokumentarni film Bobana Jovanovića u kome o Dragoljubu Đuričiću govore Vlatko Stefanovski, Bodan Arsovski i Kokan Dimuševski (Leb i sol), Žika Jelić
(JU grupa) Rambo Amadeus, Bilja Krstić (Bistrik), rok novinari Petar Peca Popović i Ivan Ivačković, novinar i producent Boban Jovanović i dr Aleksandar Ljuboja, ljekar koji je proveo posljednje dane pored Dragoljuba.
godinu rada na reviziji muzejskog materijala
no od polovine februara prošle godine angažovani na poslovima revizije, o čemu svjedoči i kontrolni dnevnik rada koji se vodi u kontinuitetu.
- Kako se radi o specifičnom poslu za koji je potrebna koncentracija, a kako članovi komisije imaju i druge dužnosti, napravljen je interni dogovor članova komisije da se svakog dana radi pola radnog vremena, dok su drugu polovinu angažovani na tekućim obavezama. Nedavno je rad na reviziji prekinut zbog uvođenja klimatizacije u muzej, jer su određeni predmeti izmješteni iz stalne postavke u depoe – rekla je Ćupić i najavila da će revizija biti nastavljena čim se završi instalacija klima uređaja.
NADMAŠIĆE BROJ
Komisija je u toku prethodne godine završila revizije Etnografske zbirke, Umjetničke zbirke i Legata Rista S tijovića. Revizija Muzeja Marka Miljanova je, kako je
no-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Između ostalih činjenica, tada smo objavili i da su zaposleni, prije podnošenja krivične prijave, pretražili sve depoe i prostore koje koriste Muzeji i galerije, ali predmete nijesu našli. Tužilaštvo je u međuvremenu saslušalo podnosioca krivične prijave i zaposlene koji su bili odgovorni za arheološku zbirku i kretanje muzejskog materijala.
PODGORICA - Ovogodišnja, 96. dodjela Oskara u Dolbi teatru prošla je apsolutno u znaku filma „Openhajmer“, koji je osvojio sedam nagrada Američke filmske akademije, a bio je nominovan u čak 13 kategorija.
Filmu koji je na bioskopskim blagajnama prihodovao skoro milijardu dolara pripao je Oskar za najbolji film, režiju ( Kristofer Nolan ), glavnu mušku ulogu (Kilijan Marfi ), sporednu mušku ulogu (Robert Dauni Džunior), te nagrade za originalnu muziku (Ludvig Geranson), fotografiju ( Hojte van Hojtema) i montažu (Dženifer Lejm).
objasnila Ćupić, prekinuta u oktobru zbog neadekvatnih uslova (hladnoće i čestih nestanaka struje).
- U međuvremenu se pristupilo reviziji Istorijske zbirke, koja je jako obimna, prije svega zbog više hiljada fotografija koje su u njenom fondu. Do sada je komisija obradila 2.825 predmeta. Na popisnoj listi ima oko 3.390 predmeta koji imaju urednu dokumentaciju, u smislu osnovnih listova i knjige invetara. Međutim, kako je izvjestan broj predmeta neinvetarisan, konačna lista muzejskih predmeta će uveliko nadmašiti postojeći broj. Kada se završi revizija Istorijske zbirke, nastaviće se revizija Muzeja Marka Miljanova, potom slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka, u kojoj, kao najkompleksnijoj zbirci, očekujemo najviše izazova – kazala je Ćupić.
Iako je Zakonom o muzejskoj djelatnosti propisano da se revizija vrši jednom u pet godina, Ćupić ne misli da Muzeji i galerije maratonskom revizijom već više od decenije krše zakon, objašnjavajući to tvrdnjom da pomenuti propisi „ne propisuju vrijeme trajanja revizije“.
- Pravilnik o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala jasno propisuje redovne revizije jednom u pet godina, a po potrebi mogu se i češće vršiti, što je takođe precizirano Pravilnikom. Mi ćemo kasniti sa ovom revizijom u odnosu na naš plan i metod rada iz objektivnih razloga –rekla je Ćupić. J. NIKITOVIĆ
Film je realizovan u produkciji Most. Kokan Dimuševski je svirao sa Dragoljubom Đuričićem u grupi Leb i sol, a prošle godine je objavio solo album koji je hrvatska kritika proglasila za „Najbolju jazz ploču stoljeća“, na kom
se nalazi kompozicija „Remembrance of a Great Man“, posvećena upravo Dragoljubu Đuričiću. U drugom dijelu programa biće održan koncert Kokana Dimuševskog, pod nazivom „Sjećanje na velikog čovjeka“. A. Đ.
Uoči ceremonije dodjele Oskara ispred Sinerama doma u Los Anđelesu (par kilometara od Dolbi teatra) održan je protest nekoliko stotina ljudi zbog rata u Gazi. U protestnoj šetnji uzvikivali su
Reditelj Nolan, koji je prethodno pet puta nominovan za Oskara za režiju ili scenario, podsjetio je da je filmska umjetnost stara tek nešto više od 100 godina, te da niko ne zna gdje se to putovanje može završiti.
U konkurenciji su bili filmovi „Američka fikcija“, „Anatomija pada“, „Barbi“, „The Holdovers“, „Ubistva pod cvjetnim mjesecom“, „Maestro“, „Prošli životi“, „Jadna stvorenja“ i „Zona interesa“.
- Ali znati da sam ja njegov bitan dio puno mi znači - rekao je Nolan. Marfi je nagrađen za ulogu fizičara Roberta Openhajmera, tvorca atomske bombe, koja mu je ranije donijela trijumfe na dodjeli Zlatnih globusa i Bafta nagrada. Istakao
„Primirje sada“ i „Živjela Palestina“, a istakli su da žele da iskoriste medijsku pažnju povodom dodjele Oskara kako bi skrenuli pažnju na dešavanja u Gazi, prenio je Njujork tajms.
je da „živimo u svijetu Roberta Openhajmera“.
- Zato bih ovu nagradu želio posvetiti mirotvorcima širom svijeta – rekao je irski glumac. Očekivalo se da će nagradu za najbolju žensku ulogu osvojiti prva nominovana glumica indijskog porijekla Lili Gledston (za ulogu u filmu „Ubistva pod cvjetnim mjesecom“), no Oskar je ipak pripao Emi Stoun za maestralnu glumu u filmu „Jadna stvorenja“. Osim za najbolju glavnu žensku ulogu, drama „Jadna stvorenja“ grčkog reditelja Jor-
U Kolašinu predstavljena knjiga „Koraci“ Gordane Vuković
KOLAŠIN - Knjiga „Koraci“, autorke Gordane Vuković, predstavljena je u sali Doma kulture u Kolašinu. - Ovoj knjizi se vraćamo više puta jer donosi promišljanje o životu koje nam svima trebakazala je istoričarka umjetnosti Gorica Ilinčić Prema njenim riječima, autobiografska proza je oduvijek prisutna u istoriji književnosti i kada je pišu obični ljudi,
onda dobija drugu dimenziju. - U ovoj knjizi je Gordana Vuković autentični kazivač vlastite sudbine isključivo literarnim sredstvima. Pitkim književnim jezikom, kratkom jednostavnom naracijom, priče iz knjige su lirski dnevnici sjećanja. Vode jedna u drugu, otvaraju brojna pitanja, ali daju odgovore – rekla je Ilinčić. Profesorica crnogorskog jezika Snežana Šćepanović-
Đurasović naglasila je da su „Koraci“ zapravo skup priča-fragmenata, proživljenog u protekle dvije godine.
- Autorka zna šta hoće da napiše, zna šta hoće da ispriča i zna šta hoće namjerno da prećuti. Detalje iznosi u šta kraćoj formi. Takvo joj je sjećanje, san, ispriča bol, ustihuje tugu i prazninu, naruga se sopstvenim slabostima i nastavlja da korača. Poručuje nam - hodaj, preživi, izbori se jer vrijedi - istakla je Šćepanović-Đurasović. Autorka je zahvalila publici na prisustvu i podršci, ističući da život kao talasno kretanje ima svoje maksimume i minimume. - Najteže je uspostaviti ravnotežu, balans sa samim sobomporučila je Vuković. Djelove iz knjige „Koraci“ kazivao je glumac i pisac Nikola Lića Šćepanović, dok je grupa Rudolf prigodnim muzičkim „obraćanjima“ stvorila posebnu atmosferu na ovoj uspjeloj promociji. Dr. D.
Za razliku od dodjele Zlatnog globusa, Emi i Gremi nagrada, koje su protekle uz svega par kraćih osvrta na rat, na dodjeli Oskara su pjevačica Bili Ajliš i glumac Remi Jusef nosili crvene bedževe sa znakom kojim simbolično traže prekid vatre u Gazi.
gosa Lantimosa osvojila je još tri Oskara – za scenografiju (Džejms Prajs, Šona Hit i Žuža Mihalek), šminku i frizuru (Nadija Stejsi, Mark Kulijer i Džoš Veston), te kostimografiju (Holi Vedington). Davajn Džoj Randolf nagrađena je Oskarom za najbolju sporednu žensku ulogu u filmu „Bartonova akademija“. U kategoriji za najbolji originalni scenario nagrađeni su Žistin Trije i Artur Harari za francuski film „Anatomija pada“. Nagrada za najbolji adaptirani scenario pripala je Kordu Džefersonu za „Američku fikciju“. Britanska drama „Zona interesa“, smještena u period Drugog svjetskog rata, koju je režirao Džonatan Glejzer, osvojila je Oskar za najbolji strani film, ali i za najbolji zvuk (Tarn Vilers i Džoni Bern). Oskar za najbolji dugometražni dokumentarni film pripao je potresnom ukrajinskom filmu „Dvadeset dana u Marijupolju“ Mstislava Černova, snimljenom na početku ruske invazije na Ukrajinu. Film Martina Skorsezea „Ubistva pod cvjetnim mjesecom“ je i pored dvocifrenog broja nominacija ostao bez Oskara. Priredio An. R.
PODGORICA – Numere iz kultnog mjuzikla ,,Ljepotica i zvijer“ večeras će, pod vođstvom dirigentice Vesne Šarac, izvesti nastavnici i učenici JU Muzička škola ,,Dara Čokorilo“, na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore.
Ovaj mjuzikl, kompozitora Alana Menkena i Hauarda E. Ešmana, nastao je prema istoimenom Diznijevom dugometražnom crtanom filmu. Premijerno je izveden na Brodveju 1994. godine, dočekavši čak oko 5.500 repriza, što ga čini jednim od najuspješnijih iz tog žanra. Iz Muzičke škole ,,Dara Čokorilo“ saopštili su da je izdavačko-edukativni sektor škole, nakon sjajnog izvođenja u Nikšiću, prepoznao entuzijazam, zalaganje i talenat učesnika programa, te organizovao novi nastup. Cijena karte je pet eura.An. R.
Autorski članak ministra vanjskih poslova Republike Češke Jana Lipavskog
Prije 25 godina, 12. marta, Češka, Poljska i Mađarska postale su prve zemlje iz bivšeg „istočnog bloka“ koje su pristupile NATO. Ovaj događaj je promijenio tok istorije i za Češku i za NATO
Naša je zajednička svrha da, tokom vremena, uradimo za istok Evrope ono što je NATO već pomogao da se uradi za zapad Evrope. Stalno i sistematski, nastavićemo da brišemo liniju povučenu u Evropi Staljinovom krvavom čizmom – rekla je tadašnja državna sekretarka Medlin Olbrajt prije dvadeset pet godina, pozdravljajući prve nove članice NATO od završetka Hladnog rata.
Nažalost, danas se u Evropi povlači nova crta – diktator drugog imena, koji se, međutim, ne libi da počini iste gnusne zločine kao i prethodni.
Lekcija iz prošLosti
Prije 25 godina, 12. marta, Češka, Poljska i Mađarska postale su prve zemlje iz bivšeg „istočnog bloka“ koje su pristupile NATO. Ovaj događaj je promijenio tok istorije i za Češku i za NATO.
Uspješna integracija ove tri zemlje u politike i strukture NATO pomogla je da se otvore vrata drugim zemljama Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. Već 2002. Prag je bio domaćin NATO samita na kom je donijeta odluka o novom talasu proširenja.
Širenje NATO na centralnu i istočnu Evropu bilo je od većeg značaja i hitnije nego što su njegovi tvorci mogli zamisliti. Kako bi Evropa izgledala danas da je tadašnjim liderima Zapada trebalo 10 godina da o tome razmisle?
Da Češka, na čelu sa Vaclavom Havelom, nije iskoristila svoju novostečenu slobodu, politički kapital i odlučnost da se pridruži Zapadu? Mož-
da NATO nikada ne bi smogao hrabrosti da se posveti odbrani Centralne Evrope. Možda bismo se danas plašili da će prevladati zamor Zapada od Centralne Evrope i da bi, u interesu mira, Zapad prihvatio ruski uticaj ili kontrolu nad Rigom, Varšavom, pa čak i Pragom?
posvećeni bezb jednosti
Mi demonstriramo našu odlučnu posvećenost zajedničkoj bezbjednosti kroz naše svakodnevne diplomatske napore, naše aktivno učešće u aktuelnim i istorijskim savezničkim operacijama – kao što su one na Zapadnom Balkanu i Bliskom istoku – i našu nepokolebljivu podršku odbrani Ukrajine, o čemu govore inicijative poput nedavnog programa za nabavku municije. Ruska invazija na Ukrajinu 2014. i kasnija eskalacija 2022. godine poslužile su kao oštar podsjetnik na ključnu ulogu NATO u kolektivnoj odbrani. Sada se pripremamo za novo poglavlje u istoriji NATO alijanse. Ukrajina, koja se hrabro suprotstavlja ruskoj vojsci, nalazi se u zbunjujućoj situaciji. Iako nije integrisana u NATO ili EU, Ukrajina je žrtvovala mnogo više za zapadne vrijednosti nego bilo koja druga zemlja od Drugog svjetskog rata. Ne smijemo odustati od našeg partnera. Moramo mu ponuditi kredibilne bezbjednosne garancije. U današnjem svijetu, pošto autoritarni režimi predstavljaju prijetnju našoj bezbjednosti i načinu života, svjedočimo posljedicama nedostatka pravila. Uz sumnji u koheziju i budućnost Alijanse koje se pojavljuju na raznim mjestima u Evropi i SAD, jasno je da je jači NATO sada od suštinskog značaja više nego ikad. Iako je svijet oduvijek bio komplikovano mjesto, dođe vrijeme kada je neophodna akcija. Odgađanje rješenja problema može izgledati lakše, ali često vodi u ćorsokak. Od 1999. Češka stoji rame uz rame sa svojim saveznicima i zajedno djelujemo, utirući put ka naprijed. Ruska invazija na Ukrajinu 2014. i kasnija eskalacija 2022. godine poslužile su kao oštar podsjetnik na ključnu ulogu NATO u kolektivnoj odbrani. Sada se pripremamo za novo poglavlje u istoriji NATO alijanse. Ukrajina, koja se hrabro suprotstavlja ruskoj vojsci, nalazi se u zbunjujućoj situaciji. Iako nije integrisana u NATO ili EU, Ukrajina je žrtvovala mnogo više za zapadne vrijednosti nego bilo koja druga zemlja od Drugog svjetskog rata. Ne smijemo odustati od našeg partnera. Moramo mu ponuditi kredibilne bezbjednosne garancije
BRISEL – Švedska zastava zavijorila se juče ispred sjedišta NATO u Briselu, a ceremoniji su prisustvovali generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg i premijer Švedske Ulf Kristerson.
Švedska je i zvanično postala 32. članica NATO 7 marta, deponovanjem sporazuma o pristupanju i sjedištu američke administracije u Vašingtonu, objavljeno je na sajtu Alijanse. Stoltenberg je poručio da je Švedska zauzela mjesto za stolom NATO i pod okriljem člana pet o zaštiti – ultimativnoj garanciji slobode i sigurnosti. – Svi za jednog i jedan za sve, rekao je Stoltenberg. Zastava Švedske pridružila se ostalim saveznicima, uz intoniranje nacionalne i himne NATO.
Podizanje zastave simultano je održano u Monsu, sjedištu Zajedničke operativne komande, kao i komandi u Norfolku, američkoj državi Virdžinija.
Stoltenberg je dodao da prijem Švedske još jednom pokazuje da vrata NATO ostaju otvorena i da ih niko ne može zatvoriti.
– Svaka nacija ima pravo da izabere svoj put, a svi mi smo izabrali put slobode i demokratije – dodao je on. Mađarski parlament je 26. februara posljednji ratifikovao Protokol o pristupanju Švedske NATO i time otvorio vra-
Švedska postala 32. članica NATO
Zastava Švedske pridružila se ostalim saveznicima, uz intoniranje nacionalne i himne NATO
ta za ulazak te skandinavske zemlje u zapadni vojni savez.
Za ratifikaciju Protokola glasalo je 188 poslanika, a protiv je bilo šest. Mađarska je duže od 18 mjeseci odlagala ratifikaciju zbog stavova švedskih političara o stanju demokratije u Mađarskoj. Da bi neka zemlja ušla u NATO, potrebna je podrška svih
članica Alijanse. Otkako je Turska prije mjesec ratifikovala Protokol o pristupanju Švedske NATO, Mađarska je među 31 članicom Alijanse do 26. februara bila jedina koja to nije učinila.
To glasanje u mađarskom par-
Desničari pobijedili i na izborima u Portugalu
lamentu uklonilo je posljednju prepreku za ulazak u NATO Švedske, koja je zajedno sa susjednom Finskom podnijela zahtjev za pridruživanje u maju 2022. godine, tri mjeseca poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
LISABON – Opozicija desnog centra odnijela je sa malom razlikom pobjedu na prijevremenim parlamentarnim izborima u Portugalu održanim poslije pada socijalističke vlade zbog korupcijskog skandala, prenio je preliminarne rezultate javni servis RTP.
Tri mjeseca prije evropskih izbora, ovi izbori ubrzani ostavkom odlazećeg premijera Antonija Koste, koji nije tražio novi mandat, potvrđuju da ekstremna desnica napreduje preko Starog kontinenta, što su pokazali Italijani i Holanđani. Demokratski savez desnog centra (AD) na čelu sa Luisom Montenegrom, prema rezultatima koje je iznio RTP osvojio je od 29 do 33 odsto glasova
Luis Montenegro
i ne može samostalno da formira većinu.
Socijalistička partija (PS), koja je na prethodnim parlamentarnim izborima u januaru 2022. dobila apsolutnu većinu sa rezultatom od 41,4 od-
sto, sada je na drugom mjestu sa od 25 do 29 odsto glasova. Krajnje desničarska partija Šega (Dosta) ojačala je svoju poziciju treće političke snage u zemlji, osvojivši od 14 do 17 odsto glasova.
Stopa apstinencije, procijenjena između 32 i 38 odsto prema projekciji RTP-a, najniža je od 2005. godine.
Izbori se održavaju zato što je socijalistički vođa Antonio Kosta podnio ostavku u novembru nakon osam godina kao premijer zbog istrage o korupciji u koju je uključen i njegov šef kabineta. Protiv Koste nema nikakvih optužbi. Socijaldemokrate su takođe bile zahvaćene skandalom o korupciji neposredno prije izborne kampanje, zbog čega su ostavke podnijela dva istaknuta partijska zvaničnika. Istovremeno, glasači su izrazili zabrinutost zbog pada životnog standarda sa porastom finansijskih pritisaka.
Priredila: r.U.-i.
Izlazeći u susret zahtjevima mještana Stare varoši, u Ulici Petra Prlje biće uklonjena mjesta za parkiranje i prostor ,,zaštićen“ gumenim stubićima, kako bi bio obezbijeđen prostor za bezbjedno kretanje pješaka.
To je epilog sastanka koji je Mitar Radulović iz Stare varoši juče imao sa predsjednicom Skupštine glavnog grada Jelenom Borovinić-Bojović, sekretarom za saobraćaj Ninoslavom Kaluđerovićem i odbornikom Goranom Šćepanovićem, takođe stanovnikom Stare varoši.
Riječ je o privremenom rješenju do temeljne rekonstrukcije ove ulice koja bi obuhvatila ugradnju kaldrme i izgradnju širih trotoara, što je u planovima za narednu godinu.
RADOVI
Radulović kaže da mu je na sastanku saopšteno da će Sekretarijat za saobraćaj naložiti uklanjanje parking mjesta na kolovozu nakon što dobiju zvanični zahtjev sa potpisima stanara.
- Tražili su da pokupimo potpise stanara Ulice Petra Prlje, što ćemo uraditi ovih par dana i dostaviti im zahtjev, tako da će već ove sedmice moći da završe taj posao. Ugradiće zaštitne gumene stubiće, od Trga Bećir-bega Osmanagića do džamije, kako bi se obezbijedilo više prostora za pješake. U pitanju je privremeno rješenje dok se ne pristupi temeljnoj rekonstrukciji ulice. To neće izgledadi estetski najljepše, ali nam znači jer će pješaci biti bezbjedni, a ne da moraju zbog parakiranih automobila da hodaju kolovozom, kao sada. Na taj način zaštitiće i ulicu od nepropisnog parkiranja. Taj prostor će kasnije kompletno biti
Predstavnici Glavnog grada izašli u susret zahtjevima mještana Stare varoši da uklone mjesta za parkiranje sa kolovoza u Ulici Petra Prlje
Riječ je o privremenom rješenju, dok se ne pristupi temeljnoj rekonstrukciji Ulice Petra Prlje koja, između ostalog, podrazumijeva ugradnju kaldrme i izgradnju širih trotoara, a planirana je za narednu godinu
iskorišten za izgradnju trotoara – kazao je Radulović.
ULAGANJA
On je kazao da su ga predstavnici gradske uprave obavijestili kako je za narednu godinu u planu temeljna rekonstrukcija Ulice Petra Prlje, što će obu-
hvatiti ugradnju kaldrme i izgradnju širih trotoara, kao i uvođenja jednosmjernog režima saobraćaja cijelom dužninom, što je takođe jedan od zahtjeva starovarošana.
- Saopšteno mi je da saobraćaj iz smjera Bulevara crnogorskih serdara ne može biti obustav-
ljen do završetka rekonstrukcije Ulice Špira Mugoše koja je u toku. Bili su, međutim, saglasni da Ulica Petra Prlje nakon temeljne rekonstrukcije treba da bude jednosmjerna cijelom dužinom, od Trga Bećir-bega Osmanagića do Bulevara crnogorskih serdara na
Na jučerašnjem sastanku predstavnici Sekretarijata za saobraćaj saopštili su da dio Ulice Petra Prlje ne može biti zatvoren za saobraćaj do završetka radova u Ulici Špira Mugoše, jer je potrebno obezbijediti alternativni protok saobraćaja i prilaz mehanizacije gradilištu. - Vozači koji dolaze iz pravca Bulevara crnogorskih serdara trebalo bi da skreću u prvu ulicu desno (Crnogorskih serdara). Ali do završetka radova, saobraćaj iz tog smjera odvijaće se i malo niže, do Ulice Ljubović (kod novih zgrada u izgradnji). Tako je omogućen prolazak mehanizacije do Ulice Špira Mugoše, ali omogućen i prilaz stanarima koji sada ne mogu da priđu kućama jer je ulica raskopana – naveo je Radulović
drugoj strani. Rekonstrukcija ove ulice nije planirana za ovu, već za narednu godinu, ali mi ćemo tražiti od Glavnog grada i taj projekat realizuju ove godine – zaključio je Radulović. Stanovnici Stare varoši posljednjih mjesec-dva poslali su desetak imejlova na adresu Glavnog grada, u kojima su ukazivali da ponovno obilježavanje parking mjesta u Ulici Petra Prlje nema smisla niti potrebe. S obzirom na to da im
niko nije odgovarao, prije dvije sedmice grupa starovarošana je u znak protesta blokirala saobraćaj u toj ulici. Ubrzo nakon toga dobili su poziv iz Glavnog grada, nakon čega je protest obustavljen i dogovoren sastanak sa nadležnima. Povodom ove situacije Pobjeda je tražila stav Glavnog grada i Sekretarijata za saobraćaj, ali do zaključenja broja odgovore nijesmo dobili.
I. MITROVIĆ
Sekretarijat za socijalno staranje, u saradnji sa gradskim privrednim društvom Čistoća i Crvenim krstom Crne Gore organizovao je postavljanje kontejnera za odlaganje polovne garderobe. Prvi kontejner postavljen je na zadnjem ulazu (iz garaže) u TC ,,Big Fashion“. – Pozivamo građane da se pridruže ovoj humanitarnoj akciji tako što će upotrebljivu
odjeću i obuću, čistu i u kesama, odložiti u kontejner, kako bi ista posredstvom Crvenog krsta bila distribuirana onima kojima je potrebna. U narednom periodu kontejneri za odlaganje polovne garderobe biće postavljeni i na drugima lokacijama u Podgorici, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – navedeno je u saopštenju Sekretarijata za socijalno staranje. H. P.
Prije nekoliko dana, u Ulici Iva Andrića u Zagoriču vozač autobusa na liniji br. 9 morao je da vozi slalom između kontejnera koji su bili oboreni na kolovoz. Zahvaljujući umijeću vozača, a prema informacijama koje su bile dostupne Pobjedi, nije bilo posljedica ni po putnike, ni po autobus.
Do ove situacije došlo je jer su pomenuti kontejneri već petnaestak dana iz zidane niše pomjereni 15–20 metara prema ulazu u dvorište OŠ ,,Branko Božović“ i prebačeni na trotoar/zelenu površinu. Iako je niša napravljena tako da ekipe Čistoće mogu normalno da obavljaju pražnjenje kontejnera, a da istovremeno njihovo pozicioniranje ne ometa odvijanje saobraćaja, nekome je izgleda više odgovaralo da se do njih ne može prići sa kolovoza zbog metalnih stubića koji su postavljeni ivicom trotoara. U obijesti se otišlo i korak dalje kad su kontejnere gurnuli i izvrnuli ih na kolovoz. Pobjeda je od gradskog preduzeća Čistoća zatražila informaciju kada će kontejneri biti vraćeni na mjesto koje im je namijenjeno kako bi građani mo-
gli normalno da odlažu otpad, ekipe Čistoće da prazne kontejnera, a gradski autobusi bezbjedno da prolaze ovom ulicom. - Povodom situacije sa pomjeranjem kontejnera u Ulici Iva Andrića u Zagoriču, obavještavamo Vas da je lokacija predvi-
đena elaboratom o postavljanju kontejnera, na istoj je izgrađena visoka niša za smještaj pet kontejnera koji se prazne dva puta svakog dana. Dislokaciju kontejnera izvršili su samoinicijativno pojedini mještani, koji na ovaj način izražavaju neza-
dovoljstvo lokacijom, iako ista već godinama nije bila sporna. Imajući u vidu sve navedeno, o problemu ćemo obavijestiti Upravu za inspekcijske poslove kako bi reagovali u okviru svojih nadležnosti – odgovoreno je iz Čistoće. I. R.
SC
Tri i po četvrtine su vodili rovovsku borbu za FMPom, koji je bio raspoložen da se revanšira za poraz kod kuće, a onda je proradila „dalekometna paljba“, pa su košarkaši SC Derbija, sa četiri trojke za 122 sekunde, slomili otpor „pantera“ i upisali pobjedu sa 94:85, 11. u sezoni ABA lige, i veoma važnu u borbi za mjesto u plej-ofu.
Nakon druge sezonske pobjede protiv FMP-a, treće u isto toliko mečeva sa tim rivalom u „Morači“, SC Derbi je ostao u zoni plej-ofa, sa pobjedom više od devetoplasiranog Splita, od koga su „studenti“ bolji međusobno.
Za podgorički tim do kraja ligaškog dijela slijedi serija teških mečeva, gostovanja Megi i Crvenoj zvezdi, te mečevi u „Morači“ protiv Partizana i Budućnost Volija...
DOBAR POČETAK
SC Derbi je u prvoj četvrtini odigrao bolje u odbrani, dok je u drugoj FMP bio bolji u defanzivi, pa je rezultat toga bio izjednačen rezultat na poluvremenu (39:39), iako su „studenti“ vodili skoro cijelo
vrijeme, do osam poena. Zahvaljujući boljim procentima šuta iz reketa (63,6 – 28,6 odsto), Podgoričani su kontrolisali igru i rezultat u prvoj četvrtini, u kojoj su gosti poveli samo na startu (3:2, 6:5). Serijom 7:0, SC Derbi je nakon nešto manje od četiri minuta poveo 12:6, a novom serijom od 8:0 je stigao do maksimalnih 22:13, minut i po prije kraja kvartala. Napadački post domaćin u posljednjih devedesetak sekundi pomogao je gostima da do kraja dionice smanje na 22:16 i najave obrnute uloge u drugoj četvrtini. Istina, Podgoričani, predvođeni Mateom Drežnjakom (12
poena i četiri skoka u prvom poluvremenu) i Tomislavom Ivišićem (devet poena u prvih 20 minuta), početkom druge četvrtine su u dva navrata imali po osam poena prednosti (24:16, 26:18), tri posjeda prednosti su čuvali do 30:24, a onda je FMP uzvratio serijom 8:0 i poveo 32:30. U posljednja četiri minuta se igralo koš za koš, a za goste je izjednačio Rebec polaganjem uz zvuk sirene. Oba tima su na poluvremenu, interesantno, imala iste procente šuta za tri poena (po 113), SC Derbi je bolje šutirao iz reketa (55,6 – 45,8 odsto), bio je bez promašaja sa linije bacanja (10-10), imao je više asistencija
(10-7) i skokova (19-15), ali skok manje u napadu (4-5), zbog čega su gosti imali više poena iz drugog napada (6-2). Podgoričani su, međutim, imali dvije izgubljene lopte više (7-5) i samo jednu ukradenu (gosti pet).
TROJKAŠKA SERIJA
I nakon trećeg kvartala nijedan tim nije imao prednost (60:60), iako je SC Derbi vodio skoro cijelu četvrtinu, najviše sa osam poena, nakon što je Drežnjak dva puta uzastopno pogodio koš pod faulom i imao dodatno bacanje za vođstvo od 55:47, nakon nešto više od pet minuta igre. Međutim, „studenti“ su nakon toga stali u napadu, što je FMP još jednom iskoristio i do kraja četvrtine vratio stvari na početak. Smanjila se prednost Podgoričana u skoku (2624), oba tima su u trećem kvartalu ubacila po jednu trojku, a domaćin je i dalje imao bolje procente šuta iz reketa (54,8 – 45,2 odsto), dvije asistencije više (13-11), i bolju realizaciju kontranapada (13-4), dok je broj izgubljenih lopti bio izjednačen (7-7).
FMP je vodio na startu posljednje četvrtine, do 74:72, a alejup Emira Hadžibegovića, na asistenciju Drežnjaka, za 74:69
najavio je konačan epilog. Tada su domaći igrači počeli da „sipaju“ trojke, pa je prvo dva puta uzastopno sa perimetra pogodio Ivišić, nakon njega Luka Bogavac, a seriju je zaključio Drežnjak za nedostižnih 86:72. Podgoričani za nešto više od dva minuta ubacili jednak broj trojki koliko uku-
Danas u Zagrebu vanredna skupština ABA lige sa važnim dnevnim redom za budućnost ovog takmičenja
PODGORICA – Odluka o ulasku Dubaija u regionalno takmičenje od naredne sezone, prijem tri nova kluba u vlasničku strukturu preduzeća ABA liga j.t.d. (SC Derbi, Split, Borac Čačak) i promjena sistema takmičenja za narednu sezonu, neke su od najvažnijih tačaka dnevnog reda na vanrednoj skupštini ABA lige, koja će biti održana danas u Zagrebu, sa početkom u 12 časova.
U pozivu za Skupštinu, u predloženom dnevnom redu koji je potpisala predsjednica ABA lige Vana Dundov, inače v. d. direktorice Zadra, jeste devet tačaka, računajući i onu „razno“.
BOGATA PONUDA IZ
EMIRATA
Prema najavama, klubovi vlasnici ABA lige bi trebalo da se pozitivno izjasne o ulasku Dubaija u regionalno takmičenje. Klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je izrazio želju da uđe u ABA ligu, jer je to preduslov za njegov krajnji cilj, a to je učešće u Evroligi (u narednoj sezoni bi prvo igrao Evrokup),
za šta je neophodno da bude dio neke evropske lige. ABA liga je, po svemu sudeći, otvorila vrata za tu opciju, jer je Dubai ponudio primamljive finansijske uslove (govori se o cifri od milion i po eura po sezoni), koji podrazumijevaju pokrivanje svih troškova putovanja i boravka timova prilikom gostovanja u Dubaiju. Uz to, učešće ovog kluba neće uticati na prohodnost klubova iz regiona ka Evroligi i Evrokupu, što je bitan faktor za timove iz ABA lige. Iako bi trebalo da prezentacija, koju je pripremila delegacija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, bude na početku skupštine, diskusija i odluka o tome kako i pod kojim uslovima Dubai ulazi u ABA ligu, te da li će ABA liga u sezoni 2024/25. imati 15 ili 16 ekipa, biće ostavljena za sedmu tačku dnevnog reda.
TRI NOVA VLASNIKA
Nakon otvaranja skupštine, usvajanja dnevnog reda i verifikacije zapisnika sa skupština održanih 9. septembra u Banjaluci i 20. septembra prošle godine u Podgorici, uslijediće važna tačka dnevnog reda, a
to je regulisanje vlasničkih prava u ABA ligi. Trenutno, pravo glasa ima 11 klubova osnivača preduzeća ABA liga j.t.d. (Crvena zvezda, Partizan, Budućnost Voli, Mega, FMP Železnik, Mornar Barsko zlato, Cibona, Zadar, Cedevita Olimpija, Krka i Igokea). Potrebna je jednoglasna odluka da se vlasnička prava upišu klubovima SC Derbi, Split i Borac Čačak.
LIGA SA 15 ILI 16 TIMOVA
Uz odluku o prijemu Dubaija u ABA ligu, ostaje dilema koja treba da se riješi na skupštini, a to je da li da u narednoj sezoni elitno regionalno takmičenje broji 15 ili 16 klubova, što bi uticalo i na ovogodišnji sistem takmičenja. Liga trenutno broji 14 ekipa, od kojih posljednja ispada direktno u ABA2 ligu, dok pretposljednja igra baraž protiv poraženog finaliste ABA2 lige. Međutim, u tom pravilu postoji izuzetak, a problem nastaje zbog „nacionalnog ključa“, prema kome u ABA1 ligi može da igra maksimalno pet ekipa iz iste zemlje. Ukoliko odluka bude da naredne sezone ABA liga ima 15 klu-
želi
Miris arapskih petrol-dolara, međutim, mogao bi i da posvađa abaligaše. I to zbog raspodjele ponuđenog novca. Partizan, naime, želi da on i Crvena zvezda isto dobiju po milion i po eura.
- Zastupaću stav da Zvezda i Partizan, koji su podigli ABA ligu, treba da uzmu najviše novca od njihovog
pno u prethodne tri četvrtine... Drežnjak je bio MVP meča, sa 26 poena (12-8 za dva, 2-1 za tri), šest asistencija, pet skokova i dvije ukradene lopte za indeks 36. Hadžibegović je imao 18 poena i po četiri skoka i asistencije, dok je Ivišić upisao 17 poena, šest skokova i dvije asistencije. S. JONČIĆ
bova, računajući i Dubai, posljednjeplasirani tim iz ABA lige ove sezone će ispasti iz elitnog društva, a šampion ABA2 ide gore bez obzira na to iz koje je države. Pretposljednja ekipa ABA lige igraće baraž mečeve sa finalistom ABA2, osim u slučaju da obje ekipe budu iz Srbije. U tom slučaju, kako javljaju srpski mediji, jedan prijedlog je da 13. na tabeli ABA lige igra baraž protiv najbolje plasirane ekipe iz ABA2 konkurencije, a da to nije srpski tim (koji već ima maksimalnu kvotu od pet timova u eliti). Druga opcija je da posljednjeplasirana ekipa iz Srbije u ABA ligi odigra baraž mečeve sa finalistom ABA2 lige, ako ta eki-
ulaska. Mi smo je učinili popularnom, zato je njima zanimljivo. Tu ne smijemo da se svađamo, treba da dođemo do zajedničkog finansiranja – rekao je Ostoja Mijailović, predsjednik Partizana. Pitanje je kako će se prema tome postaviti vlasnici ostalih klubova u ABA ligi. A na izjavu Mijailovića reagovao
pa bude takođe iz Srbije. Ukoliko bude donijeta odluka da liga naredne sezone broji 16 klubova, novi članovi postaće Dubai i šampion ABA2 lige. U tom slučaju za opstanak će se boriti samo posljednji tim na tabeli ABA lige protiv poraženog finaliste iz ABA2, bez obzira na to iz koje zemlje dolazi. Ovaj prelazak na 15 ili 16 klubova bi trebalo da bude privremeno rješenje do sezone 2025/26. kada će regionalna liga biti smanjena na 14 klubova.
DRUŠTVA
Prije i poslije odluke o Dubaiju i eventualnoj promjeni sistema takmičenja, na dnev-
je i legendarni Aco Petrović, tvrdeći da ostalim klubovima treba da pripadne „veći dio kolača“ od novca koji bi Dubai donio. - Evo, moj stav je suprotan ovome. I Zvezda i Partizan imaju najveći benefit od ABA lige, jer kroz tu ligu dobijaju ili plasmanom ili pozivnicom igranje u Evroligi. Zato bi veći dio kolača trebalo da pripadne ostalim klubovima u ligi, kako bi postala još jača i interesantnija – napisao je Petrović.
nom redu vanredne skupštine su donošenje odluke o izmjenama i dopunama društvenog ugovora Društva, te donošenje odluke o formiranju radne grupe za proces transformacije Društva iz j.t.d. u d.o.o. shodno ranije započetoj proceduri i pripremljenoj dokumentaciji za transformaciju. Pripremu izmjena Statuta uradiće advokati članova radne grupe u kojoj su predstavnici Crvene zvezde, Partizana, Budućnosti Voli, Cedevita Olimpije i Cibone. Prije tačke ,,razno“, na dnevnom redu je i donošenje odluke o procesu izrade strategije prodaje medijskih i marketinških prava nakon 30. juna 2025. godine. S. JONČIĆ
HOĆE LI BARSELONA ,,PRESKOČITI“ NAPOLI: Robert Levandovski na treningu
OSMINA FINALA LIGE ŠAMPIONA: Napoli na ,,Monžuiku“, Porto brani prednost u Londonu
PODGORICA - Barselona je prije 20 dana imala prednost na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“, ali je Napoli izjednačio na 1:1 i šanse za prolaz pred večerašnji revanš (21 h) učinio ravnopravnim, iako Katalonci i dalje važe za favorita.
- Napoli je spreman – poručio je trener ,,azura“ Franćesko Kalcona pred okršaj na ,,Monžuiku“.
- Nekoliko dana smo analizirali detalje i igrači su spremni da daju apsolutno sve da pobijede Barselonu. Istina je da i dalje imamo problem sa primljenim pogocima, međutim, polako ali sigurno postajemo sve čvršći –dodao je Kalcona.
Barselona igra promjenljivo ove sezone, ali je i dalje ,,živa“ na dva najvažnija fronta, prije svega u Ligi šampiona budući da u španskoj La Ligi zaostaje osam bodova za prvoplasiranim Real Madridom.
- Ovo nam je najvažnija utakmica u dosadašnjem toku sezone. Motivisani smo i uzbuđeni jer su prošle četiri godine otkad smo posljednji put bili u četvrtfinalu Lige šampiona. Igramo sa sjajnim protivnikom, aktuelnim šampionom Serije
A. Nadam se da će ovo biti magična noć za navijače Barselone – izjavio je trener Katalonaca Ćavi Ernandes.
- Očekujem hrabar Napoli koji će vršiti visok presing i željeti što više loptu u nogama, kao i mi. Biće otvorena utakmica i vjerujem da će biti izuzetan spektakl. Ponavljam, ovo je velika utakmica protiv fantastične ekipe – istakao je Ernandes.
Za Napoli je Liga šampiona šansa da spasi sezonu jer nije izvjesno da će naredne sezone igrati u elitnom takmičenju, iako je donekle stabilizovao formu u posljednje vrijeme – nije poražen na posljednjih šest mečeva, s tim što je remizirao u četiri.
- Barselona ima jasan identitet, i Ćavi je rekao da neće mijenjati pristup. Pričamo o timu sa mnogo taktičkih opcija i igrača. Moramo ih limitirati – poručio je Napolijev strateg
Večeras
Raspored
21.00 – Arsenal – Porto (prvi meč 0:1)
21.00 – Barselona – Napoli (1:1)
Sjutra
21.00 – Borusija D. – PSV (1:1)
21.00 – Atletiko M. – Inter (0:1)
Franćesko Kalcona. Meč u Barseloni je sportska tema dana, ali ništa manje zanimljivo moglo bi da bude u Londonu, gdje Arsenal dočekuje Porto s pogotkom zaostatka sa Pirineja (1:0). ,,Tobdžije“ su nakon tog duela upisale sve tri pobjede u Premijer ligi, gdje su i dalje kandidati za titulu – mogu li i u Evropi da nastave sjajnu sezonu?
- Moraćemo da popravimo nekoliko stvari kako bismo stvorili više šansi nego u prvoj utakmici. Ovo je Liga šampiona, poseban nivo, igramo sa vrhunskim timovima. Moraćemo da budemo bolji u svim segmentima. Nadam se da će navijači napraviti sjajnu atmosferu i da zajedno možemo stići do četvrtfinala. Možda nijesu ni svjesni koliki uticaj mogu da imaju – izjavio je MikelArteta, trener Arsenala. Porto je napravio odličnu uvertiru za gostovanje na ,,Emirejtsu“ – prošao je u polufinale portugalskog Kupa, pa u dva prvenstvena meča dao ukupno osam pogodaka. Arsenal je, ipak, mnogo ozbiljniji nivo.
- Znamo da imamo veoma težak zadatak. Govorimo o ekipi koja je druga po tržišnoj vrijednosti u Ligi šampiona, a mi smo tim sa najmanjom vrijednošću nakon eliminacije Lacija. Ali to je jedan ugao gledanja, drugi je da su svi timovi u osmini finala Lige šampiona vrlo konkurentni. Arsenal ima ogroman kvalitet, stalno vrši pritisak, ko god da je na terenu donosi nešto izuzetno. Gledamo na to s poštovanjem, ali ne s bilo kakvim strahom – naveo je Seržo Konseisao, trener Porta.
Plasman u četvrtfinale Lige šampiona prošle sedmice izborili su Bajern, Mančester siti, Pari Sen Žermen i Real Madrid. Ne. K.
PODGORICA – Tokom vikenda su odigrani mečevi 24. kola Meridianbet 1. CFL, a rundu je obilježila Budućnost, koja je protiv Arsenala prekinula niz bez trijumfa i to na način što je upisala pobjedu od čak 6:0.
Dečič je trijumfom protiv Rudara sačuvao vrh, Mornar je osvojio samo bod protiv Jedinstva, dok je Sutjeska brejkom u Petrovcu najavila bolja izdanja, a istovremeno ,,neboplave“ otpisala iz trke za gornji dio, dok je Jezero pobjedom u gostima protiv Mladosti sačuvalo nadu da može da se bori za Evropu.
Budućnost je prvi put slavila nakon uvodna četiri kola.
– I u prva četiri meča stvarali smo šanse, ali nismo imali sreću da povedemo, pogotovo protiv Jezera ovdje kada je trebalo da vodimo 2:0 ili 3:0 do poluvremena, i na kraju smo surovo kažnjeni. Ovoga puta se to vratilo. Međutim, bitno je da ne upadnemo u neku euforiju, niti imamo pravo na to jer nismo na mjestu na kojem želimo da budemo, ali se nadamo da ćemo biti na kraju prvenstva – poručio je šef stručnog štaba Mladen Milinković, koji je dodao: – Sigurno je jako bitno što smo prekinuli rezultatski loš niz i sigurno će to značiti momcima u nastavku prvenstva. Imamo težak period od tri utakmice u sedam dana – već u srijedu je Bijelo Polje, potom Bar. Svaka utakmica je novo dokazivanje, ako momci pokažu kao sada
volju, želju, htjenje, nadam se da ćemo, uz malo sreće, nastaviti sa dobrim rezultatima. Ipak, Milinković ne želi euforiju, ima dovoljno iskustva da ne upada u nju...
– Lijepo je kad pobijedite ubjedljivo, ali da nam je neko prije utakmice ponudio 1:0 ili 2:0 – sigurno bismo bili zadovoljni. Bitno je da nismo primili gol, po prvi put u nastavku prvenstva. To me raduje, a raduju me i igrači koji su ušli u toku igre – imali su želju, enegriju i jako dobar doprinos. Već u srijedu imamo ponovo pritisak. Za nas je svaka utakmica važna i mislim da ćemo iz utakmice u utakmicu podizati formu – jasan je Milinković, koji je u posljednjih 15 minuta šansu pružio debitantima Savoviću i Kostiću
– Debitovao je mali Kostić, debitovao Savović, a oba napadača su dala golove. Imamo dobar roster. Mnogi od njih su imali pauze, nijesu igrali dugo, ali vjerovali smo da će da prorade. Proradila su oba napadača, Ivanović takođe. Kompletna ekipa zaslužuje čestitke. Sa druge strane, Arsenal je prvi put u nastavku sezone razočarao.
– Razočarani smo rezultatom i svim onim što se desilo u Podgorici. U polju smo igrali sasvim pristojno, ali sve greške koje se se dešavale u fazi odbrane brutalno su kažnjene. Nijedna mana nije ostala, a da ne izađe na vidjelo u ovom meču. Razlog zašto je tako, potražićemo ovih dana i analizirati. Ovu utakmicu što prije treba zabo-
Preliminarna runda kvali kacija za Evropsko
Litvanija 2
Crna Gora 3
KOTOR – Stadion pod Vrmcem. Sudija: Vanja Janković (Slovenija). Golovi: 0:1 Nikčević u 7, 1:1 Blaževičute u 16, 1:2 Čižek u 17, 1:3 Luković u 70, 2:3 Blaževičute u 90. minutu. Žuti kartoni: Kiškunaite (Litvanija), Beatović (Crna Gora). LITVANIJA: Daujote, Jonelite, Valikevičius, Jokubaite, Ivančiute, Grucite (od 80. Grauslite), Šapaite (od 66. Donevičuite), Tamošaskuaite (od 80. Šmit), Grausli-
te, Blaževičute, Kiškunaite. CRNA GORA: Kalač, Krstevska, Boričić, Bojanić, Vlahović, Vikčević, Balević (od 46. Luković), Bralić (od 68. Orahovac), Tomašević, Drešaj (od 82. Spahić), Čižek (od 68. Radović). Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore trijumfalno je otvorila nastup u grupi B1 preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Ekipa Mirka Marića savladala je nakon velike borbe Litvaniju u Kotoru sa 3:1. Kiša koja je padala parethodnih dana otežala je uslove za igru, ali je naša selekcija, ipak, došla do tri
raviti i okrenuti se duelu sa Petrovcem u srijedu u Tivtu. Dolazi nam jedna kvalitetna ekipa koja ima dobrih pojedinaca u svojim redovima. Protivnik sa kojim možemo da se nadigravamo i iskupimo se za ružan utisak u Podgorici – rekao je Milija Savović, šef stručnog štaba Arsenala. Mornar je propustio šansu da napravi dodatni bijeg – Barani su na ,,Topolici“ igrali bez golova protiv Jedinstva, ali svakako čuvaju treće mjesto. – Očekivano težak meč. Ali, nijesmo uspjeli neke šanse da realizujemo i ostaje žal. Međutim, već sjutra očekuje nas novi duel, tako da moramo što prije da zaboravimo Jedinstvo i fokusiramo se na ono što slijedi. Biće uzbudljiva bitka do kraja, svaki bod je dragocjen, a mi moramo ići od utakmice do utakmice i nastojati da držimo pozitivnu seriju – objasnio je vezista Mornara Andrija Kaluđerović
TUZANI LIDER
Dečić je sačuvao prvo mjesto. Tuzani su imali dosta muke protiv Rudara, ali su sjajnim golovima u finišu meča opravdali očekivanja i stigli do dragocjenog trijumfa. – Važna pobjeda u duelu protiv neugodnog rivala. Bitno je da smo ispunili cilj, osvojili važne bodove i odmah se okrenuli narednom meču. Gostujemo Jezeru, tradicionalno nezgodan protivnik za nas, ali naše ambicije su jasne u svakom meču, tako da ćemo i protiv Plavljana nastojati da potvrdimo dobru
seriju i formu – jasan je Brazilac Čagas Augusto
REAKCIJA SUTJESKE
Ljepši debi na klupi Sutjeske Miljan Radović nije mogao poželjeti. Sutjeska je slavila protiv Petrovca kao gost i do sva tri boda je stigla iz preokreta.
Ne krije trener Nikšićana zadovoljstvo, prije svega, zbog reakcije fudbalera kojima je dao šansu, a kaže da se kraj Bistrice vratio s uvjerenjem da ova ekipa može nizati bolje rezultate od onih koje je imala tokom šampionata. Početak proljećnog dijela šampionata nije obećavao, ali nijesu se mnogi iz gornjeg dijela tabele proslavili, pa su zahvaljujući posljednjim rezultatima „plavo-bijeli“ zadržali mjesto koje ih vodi ka evropskoj sceni. – Zadovoljan sam. Teren je bio izuzetno loš, primili smo gol, ali uslijedila je prava reakcija moje ekipe. Vjerujem tim momcima, prije nego što sam odlučio da dođem u moju i njihovu Sutjesku, sve sam dobro proanalizirao i došao do zaključka da ti momci imaju individualan kvalitet, da samo treba da steknu samopouzdanje. Trudili su se i to je donijelo rezultat, a Petrovac nije naivna ekipa. Sad treba protiv Mladosti kod kuće da slavimo, a onda nas očekuje derbi sa Tuzanima. Kada bismo upisali pozitivne rezultate, to bi prilično popravilo utisak koji je Sutjeska ostavila u jesenjem dijelu sezone – riječi su Miljana Radovića. R. P. – Ra. P.
boda. Jelena Nikčević u sedmom, Darija Čižek u 17. i Amra Luković u 70. minutu pogađale su mrežu Litvanije. – Čestitam djevojkama na zasluženoj pobjedi po ovako teškom terenu, a važno je što nije bilo povreda u takvim uslovima. Najbitnije je da se poslije ovako teške utakmice što bolje
odmorimo i pripremimo za Andoru – kazao je selektor Marić. U narednom kolu, 14. marta u Petrovcu, Crna Gora igra s Andorom, čiji je današnji meč protiv Bjelorusije prekinut zbog obilnih kišnih padavina i jakog vjetra. Taj duel nastaviće se danas od 11.30 časova na ,,DG areni“ u Podgorici. R. P.
Minule neđelje odigran deveti vikend sedme sezone projekta ,,EKO mini odbojka“
U neđelju je odigran deveti vikend sedme sezone projekta ,,EKO mini odbojka“ u konkurenciji djevojčica rođenih 2010/2011. i 2013/2014. godine i dječaka 2011. godište i mlađih.
Odbojkaški savez Crne Gore već sedmu sezonu organizuje najmasovniji sportski projekat za đecu uz sponzorstvo kompanije ,,Jugopetrol“ a. d. i podršku Ministarstva sporta i mladih, Evropske odbojkaške konfederacije (CEV), Crnogorskog olimpijskog komiteta i Glavnog grada Podgorica.
Rezultati:
DJEČACI 2011. GODIŠTE
I MLAĐI
Budućnost
BUDUĆNOST VOLLEY: Cimbaljević, Milić, Papakostas, Martinović, Milivojević, Peković. Trener: Pajović
MEDITERAN: Karanović, Prijović, Pima, Ristić, Bokić
Mornar 0
Mediteran 2
MORNAR: Andrović, Pečal, Joketić, Vasović
Trener: Dedić
MEDITERAN: Karanović, Prijović, Pima, Ristić, Bokić
Budućnost volley 0
Mornar 2
BUDUĆNOST VOLLEY: Cimbaljević, Milić, Papakostas, Martinović, Milivojević, Peković. Trener: Pajović
MORNAR: Andrović, Pečal, Joketić, Vasović. Trener: Dedić
DJEVOJČICE 2011/2012.
GODIŠTE
Libero CT III 0
Albatros II 2
LIBERO CT III: M. Ivanišević, Andrić, T. Ivanišević, Martinović. Trener: Radunović
ALBATROS II: Žanetić, Gavrilović, Pešić, Matković, Obradović, Grgurović, Ćetković, Radanović
Trener: Obradović
Libero CT IV 2
Albatros I 1
LIBERO CT IV: Živković, Martinović, Knežević, Sbia, Marković. Trener: Radunović
ALBATROS I: Kokotović, Adrović, Obradović, Đukić, Marčeta, Nagaieva, Bajčić, Bezjak. Trener: Obradović
Libero CT I 2
Gimnazijalac II 0
LIBERO CT I: Milić, Martinović, Nikolić, Kapičić, Konatar. Trener: Radunović
GIMNAZIJALAC II: Spiranović, Usanović, Mračević, Branković, Krašovec, Nikolić, Radunović, Veselinović
Trener: Čović
Libero CT II 2
Gimnazijalac I 1
LIBERO CT II: Jaketić, Milanović, Vujović, Martinović, Kapričić. Trener: Radunović
GIMNAZIJALAC I: Đonović, Smolović, Krašovec, Grbović, Folić, Konatar, Blagojević. Trener: Čović
Tempo II 2
Ivangrad 2011 1
TEMPO II: Pejović, Peković, Perović, Backović, Rovčanin, Vuković, Ivljanin, Perišić, Kovačević, Kosović, Mitrović, Abramović, N. Nikčević, M. Nikčević, Knežević, Vujačić, Krivokapić, Todorović, Čvorović. Trener: Vulanović
IVANGRAD 2011: Obadović, Adrović, Ličina, Spasojević, Mićović, Adrović, Šćekić, Dević, Bošković, Spalević, U.Dragović, K.Dragović, Vujović, Dubak, Praščević, Aković, Asović, Damjanović, Zekić. Trener: Tmušić
Ivangrad 2011 2
Tempo I 0
IVANGRAD 2011: Obadović, Adrović, Ličina, Spasojević, Mićović, Adrović, Šćekić, Dević, Bošković, Spalević, U.Dragović, K.Dragović, Vujović, Dubak, Praščević, Aković, Asović, Damjanović, Zekić. Trener: Tmušić
TEMPO (1): Ružičić, Marojević, Abramović, Glušica, Radojičić, Nikolić, Pejović, Bojanić, Di. Mrdak, Da. Mrdak, Pejaković, Mi. Doderović, Janičić, Me. Doderović, L. Roćenović, J. Roćenović
Trener: Vulanović
Mrkojevići I 2
Tempo IV 0
MRKOJEVIĆI I: Đurđević, Čobić, Rašketić, Radončić, Gojak, Striković, Međedović, Curanović, Boreli, Višnjić.
TEMPO IV: Blagojević, Mitrović, Kovačević, Dragičević, Krković, Vujačić, Marković, Jokić, T. Radojević, Bećirović, S. Radojević, Tomić, Ćetković, Kočan, Radojičić, Kne-
žević. Trener: Vulanović.
Mrkojevići II 1
Tempo III 2
MRKOJEVIĆI II: Aj. Dreković, En. Dreković, Vuković, Kalamperović, Šabović, Useinović, Šukurice, Vuković, Perazić. Trener: Bajramović TEMPO III: Vukotić, Jauković, Jasikovac, Perović, Knežević, Vučetić, Ostojić, Baković, Šapurić, Škuletić, Šundić. Trener: Vulanović
Gimnazijalac II 0
Libero CT II 2
GIMNAZIJALAC II: Spiranović, Usanović, Mračević, Branković, Krašovec, Nikolić, Radunović, Veselinović
Trener: Čović
LIBERO CT II: Jaketić, Milanović, Vujović, Martinović, Kapričić. Trener: Radunović
Gimnazijalac I 2
Libero CT III 0
GIMNAZIJALAC I: Blagojević, Grbović, Đonović, Folić, Konatar, Mračević, Krašovec, Smolović. Trener: Čović. LIBERO CT III: M. Ivanišević, Andrić, T. Ivanišević, Martinović. Trener: Radunović
Albatros I 0
Lovćen I 2
ALBATROS I: Kokotović, Adrović, Obradović, Đukić, Marčeta, Nagaieva, Bajčić, Bezjak. Trener: Obradović LOVĆEN (1): Stojanović, Vujović, Vukadinović, Tomašević, Muratović, Kovač, Milošević, Živković
Trener: Martinović.
Albatros II 2
Libero CT IV 1
ALBATROS II: Žanetić, Gavrilović, Pešić, Matković, Obradović, Grgurović, Ćetković, Radanović. Trener: Obradović.
LIBERO CT IV: Živković, Martinović, Vujović, Knežević, Sbia, Marković Trener: Radunović
Tempo IV 1
Mrkojevići II 2
TEMPO IV: Blagojević, Mitrović, Kovačević, Dragičević, Krković, Vujačić, Marković, Jokić, T. Radojević, Bećirović, S. Radojević, Tomić, Ćetković, Kočan, Radojičić, Knežević Trener: Vulanović. MRKOJEVIĆI II: Dreković
Aj., Dreković En., Vuković, Kalamperović, Šabović, Useinović, Šukurice, Vuković, Perazić. Trener: Bajramović
Tempo V 1
Mrkojevići I 2
TEMPO (5): K. Bogdanović, S. Bogdanović, Zečević, Đurović, Raičević, Blagojević, Ivanović, L. Žugić, Branin, J. Žugić, Vukićević, Đurković, Goranović, Gvozdenović, Vešović. Trener: Vulanović
MRKOJEVIĆI I: Đurđević, Čobić, Rašketić, Radončić, Gojak, Striković, Međedović, Curanović, Borrelli, Višnjić. Trener: Bajramović
Gorštak 2
Tempo II 1
GORŠTAK: Ćetković, Rakočević, Lukovac, B. Rakočević, Ivanović, Medenica, Vlahović, Perović, Rovčanin, K. Bulatović, A. Rakočević, Šćepanović, V. Bulatović. Trener: Šćekić.
TEMPO II: Pejović, Peković, Perović, Backović, Rovčanin, Vuković, Ivljanin, Perišić, Kovačević, Kosović, Mitrović, Abramović, N. Nikčević, M. Nikčević, Knežević, Vujačić, Krivokapić, Todorović, Čvorović. Trener: Vulanović
Tempo I 2
Libero CT I 0
TEMPO I: Ružičić, Marojević, Abramović, Glušica, Radojičić, Nikolić, Pejović, Bojanić, Di. Mrdak, Da. Mrdak, Pejaković, Mi. Doderović, Janičić, Me. Doderović, L. Roćenović, J. Roćenović. Trener: Vulanović
LIBERO CT I: Milić, Martinović, Nikolić, Kapičić, Konatar. Trener: Radunović
Tempo III 1
Gorštak 2
TEMPO III: Vukotić, Jauković, Jasikovac, Perović, Knežević, Vučetić, Ostojić, Baković, Šapurić, Škuletić, Šundić. Trener: Vulanović
GORŠTAK: Ćetković, Rakočević, Lukovac, B. Rakočević, Ivanović, Medenica, Vlahović, Perović, Rovčanin, K. Bulatović, A. Rakočević, Šćepanović, V. Bulatović Trener: Šćekić
Lovćen I 2
Lovćen II 0
LOVĆEN I: Stojanović, Vujović, Vukadinović, Tomašević, Muratović, Dapčević, Kovač,
Živković. Trener: Martinović
LOVĆEN II: Vukadinović, Stanojević, Zvicer, Zvicer, Perović, Strugar, Muhadinović. Trener: Martinović
Tempo V 1
Lovćen II 2
TEMPO V: K. Bogdanović, S. Bogdanović, Zečević, Đurović, Raičević, Blagojević, Ivanović, L. Žugić, Branin, J. Žugić, Vukićević, Đurković, Goranović, Gvozdenović, Vešović. Trener: Vulanović
LOVĆEN II: Vukadinović, Stanojević, Zvicer, Zvicer, Perović, Strugar, Muhadinović. Trener: Martinović
DJEVOJČICE 2013/2014. GODIŠTE
Barbana 2
Mediteran II 0
BARBANA: Aloši, Bajraktari, Kasneci, M. Aslani, L. Aslani, Hajdani, Gjoni, Sela. Trener: Sinani
MEDITERAN II: Jovović, Vejnović, Pejović, Vuković, Stijović, Petričević
Mornar II 1
Mediteran III 2
MORNAR II: Bevenja, Stanović, Hot, Pelinković, Maksimović, Bogićević, Latković
Trener: Dedić
MEDITERAN III: Ivančević, Ristić, Mijatović, Jovović, Ostojić, Živković
Net 2
Mediteran I 1
NET: Tomić, Ivezić, Mirković, Pašić, Bubanja, Đelević.
Trener: Joldić
MEDITERAN I: Došljak, Antović, Jabučanin, Ostojić, Jakovljević
Top volley 1
Mediteran I 2
TOP VOLLEY: Pavićević, Alković, Lakić, Malović, Raičević, Markićević, Miranović
Trener: Popović
MEDITERAN I: Došljak, Antović, Jabučanin, Ostojić, Jakovljević
Budućnost volley 2
Mediteran II 1
BUDUĆNOST VOLLEY: Zeković, Vlahović, Sarančić, Ege, Laković, Rajković, Vujošević, Kraljević. Trener: Šofranac. MEDITERAN II: Jovović, Vej-
nović, Pejović, Vuković, Stijović, Petričević
Net 2
Mediteran III 0
NET: Đuretić, Lipovina, Gazivoda, Kovačević, Radonjić, Pođanin, Radomirović. Trener: Bogojević.
MEDITERAN III: Ivančević, Ristić, Mijatović, Jovović, Ostojić, Živković
Herceg Novi 2
Akademija 0
HERCEG NOVI: Radović, Aranzulo, Vujačić, Mračević, Milošević, Radanović, Ćetković, T. Janković, S. Janković, Stanišić, Đuričić. Trener: Krunić
AKADEMIJA: Lakčević, Bujišić, Brajković, Prelević, Mitrović, Mišović. Trener: Marković
Top volley 2
Herceg Novi 1
TOP VOLLEY: Pavićević, Alković, Lakić, Malović, Raičević, Markićević, Miranović Trener: Popović
HERCEG NOVI: Radović, Aranzulo, Vujačić, Mračević, Milošević, Radanović, Ćetković, T. Janković, S. Janković, Stanišić, Đuričić. Trener: Krunić
Mornar I 2
Mornar II 1
MORNAR I: Mavrić, Radončić, Nikolić, Latkovoć, Vukčević, Lihari, Hadžimola Trener: Dedić
MORNAR II: Bevenja, Stanović, Hot, Pelinković, Maksimović, Bogićević, Latković Trener: Dedić.
Barbana 2
Mornar I 0
BARBANA: Aloši, Bajraktari, M. Aslani, L. Aslani, Kasneci, Gjoni, Hajdari, Sela Trener: Sinani
MORNAR I: Mavrić, Radončić, Nikolić, Latkovoć, Vukčević, Lihari, Hadžimola. Trener: Dedić
Budućnost volley 0
Akademija 2
BUDUĆNOST VOLLEY: Zeković, Vlahović, Sarančić, Ege, Laković, Rajković, Vujošević, Kraljević. Trener: Šofranac
AKADEMIJA: Lakčević, Bujišić, Brajković, Prelević, Mitrović, Mišović. Trener: Marković
Crnogorski rukometaši okupili se u okviru EHF sedmice, selektor Vlado Šola poručio
PODGORICA - Crnogorski rukometaši okupili su se prvi put nakon Evropskog prvenstva u januaru, gdje su nastup završili već u preliminarnoj rundi poslije dva poraza i pobjede.
Dramatičan trijumf nad Srbijom ipak je bio vrlo bitan jer je ,,lavovima“ donio prvi šešir na žrijebu baraža za Svjetsko prvenstvo. Na kraju su sjajno prošli pri izvlačenju parova jer će u maju igrati sa Italijom ili Belgijom.
Selekcija Vlada Šole će se za dvomeč baraža ,,zagrijati“ prijateljskim duelima sa Gruzijom, u petak i subotu u dvorani ,,Verde“.
- Imali smo želju da igramo s Islandom i bili smo na korak od dogovora, ali su oni otkazali, a s obzirom na to da je većina reprezentacija zauzeta kvalifikacijama za Olimpijske igre ili Svjetsko prvenstvo, dogovorili smo se sa Gruzijom. Učestvovali su na Evropskom prvenstvu i solidna su ekipa, moraćemo dobro da se potrudimo da bismo ih pobijedili. Cilj je i da probamo mlade i nove igrače, ukupno ih je sedam u ovoj EHF sedmici. Moramo širiti bazu, posebno kad su u pitanju pozi-
cija ,,trojke“ i ,,četvorke“ u odbrani, tražiti igrače koji mogu da igraju u oba smjera i polivalentni su – rekao je Šola. U odnosu na januarsko EP u timu nema Miloša Božovića i Boža Anđelića, dugogodišnjih reprezentativaca koji su na šampionatu u Njemačkoj imali zanemarljivu ulogu. - Dajemo priliku novim igračima, nikome vrata nijesu zatvorena. Pružamo šansu
STONI TENIS: Masters u Kosta Bravi Bakić
PODGORICA - Paraolimpijac LukaBakić plasirao se u četvrtfinale stonoteniskog Mastersa u Kosta Bravi.
Takmičenje u grupi završio je sa dva trijumfa i porazom. Slavio je protiv Čeha IvanaKarabeca 3:0 (11:3, 12:10, 11:8) i Luksemburžanina FilipaHeina 3:0 (11:3, 11:9, 11:3).
Jedini poraz doživio je od Japanca MahiraFunajame, direktnog rivala za olimpijsku vizu, 3:2 (7:11, 11:5, 13:11, 8:11, 11:8).
U reprizi prošlosedmičnog finala Mastersa u Linjanu, Bakić je bio blizu novog trijumfa, ali je ispustio rivala i propustio priliku da napravi odlučujući korak ka Igrama u Parizu, naveli su iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Novu priliku imaće danas u četvrtfinalnom duelu. Mečevi za plasman u polufinale na programu su u 11 sati, a tokom dana biće odigrani i polufinalni i finalni dueli. R. A.
mlađim, ima još njih koji nijesu ni na širem spisku, a volio bih da ih vidim, ali ne možemo preko noći sve da ih stavimo u ekipu. I u drugim reprezentacijama nema nekih igrača, pa nema drame oko toga. Moj posao je da na svakom okupljanju težim da vidim koliko mogu novi igrači, a kad dođe trenutak biramo one koji mogu da nose igru u kvalifikacijama ili na prvenstvu – rekao je Šola.
Božović je nakon objavljivanja spiska rekao da nije odbio poziv, već da ga nije dobio, ali da saradnja sa Šolom ,,nije na nekom nivou, na kojem je bila sa prošlim selektorima“, dok je Anđelić poručio da neće igrati za Crnu Goru dok je aktuelni selektor na klupi.
- To je Anđelićev stav i poštujem ga. I dalje kažem da su vrata reprezentacije svima otvorena, pa i Anđeliću ako
,,Lavovi“ u drugom šeširu na žrijebu kvalifikacija za EP 2026. godine
Crnogorski rukometaši iz drugog šešira čekaju žrijeb kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.
Žrijeb će biti obavljen 21. marta u Kopenhagenu, a Evropska rukometna federacija (EHF) juče je objavila sastave šešira.
Prvi šešir: Njemačka, Španija, Mađarska, Hrvatska, Island, Slovenija, Portugal, Holandija.
Drugi šešir: Austrija, Crna Gora, Srbija, Poljska, Češka, Sjeverna Makedonija, Farska Ostrva, Grčka.
Treći šešir: Bosna i Hercegovina, Slovačka, Belgija, Švajcarska, Rumunija, Litvanija, Ukrajina, Italija.
Četvrti šešir: Finska, Izrael, Estonija, Gruzija, Turska, Luksemburg, Kosovo, Letonija.
Plasman na završnu smotru izboriće po dvije prvoplasirane selekcije iz svih kvalifikacionih grupa, kao i četiri trećeplasirane reprezentacije.
se predomisli – prokomentarisao je Šola. Crna Gora će biti apsolutni favorit u baražu za SP, ali Šola upozorava da ne smije da bude opuštanja u pripremi.
- Baraž će biti zanimljiv. Znam da mnogima na prvu zvuči kako Belgija i Italija nijesu neke ekipe, ali danas u Evropi nema loših reprezentacija. Obje selekcije su zbog poraza od jedan, dva ili tri razlike ostale bez Evropskog prvenstva, tako da mogu da budu konkurentne. Moramo ih shvatiti najozbiljnije moguće – naveo je legendarni Hrvat.
- Obaveza nam je da odemo na Svjetsko prvenstvo i nastavimo dugogodišnji kontinuitet plasmana na velika takmičenja. Nadam se da ćemo izgledati bolje nego na Euru gdje smo imali greške koje ćemo pokušati da ispravimo. Radićemo da unaprijedimo igru i da rezultat bude što bolji. Šola je za duele sa Gruzijom pozvao pet pivota, s tim da je dvojica najiskusnijih dobila poštedu – Vuk Lazović i Nemanja Grbović (kao i
Muškarci u grupi sa Češkom i Norveškom, dame protiv Bosne i Hercegovine i Letonije
N. KOSTIĆbek Vuko Borozan). Priliku će tako dobiti Miodrag Ćorsović iz ekipe Trimo Trebnje koji nije prošao posljednji filter za prethodno EP, te tandem Lovćena – Mihailo Šćekić i Luka Vujović - Imamo dva mlada pivota i oni su ovdje da ih edukujemo kako je to biti u reprezentaciji. To ne znači da sada mogu da nose igru, ali oni su naša budućnost. Lazović ima 36 godina, Grbović 33, prije ili kasnije će završiti karijeru i moramo spremati nove pivote. Neko od njih će vjerovatno biti u timu za baraž. Stav stručnog štaba i Saveza je da moramo širiti bazu –kazao je Šola. Pozvana su i po tri igrača na lijevom i desnom krilu. - Idealna prilika da damo više šansu AleksandruBakiću, FilipuVujoviću i Vojislavu Vukiću, te da rasteretimo MilošaVujovića koji je igrao mnogo na EP i nastavio tako u Njemačkoj na vrhunskom nivou. Ovo su prilike koje mladi igrači treba da iskoriste i pokažu što mogu – naglasio je Vlado Šola.
PODGORICA – Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026. godine igraće u grupi C sa selekcijama Češke i Norveške, dok će naša ženska selekcija za rivale u grupi D imati nacionalne timove Bosne i Hercegovine i Letonije, objavila je Evropska odboj-
kaška konfederacija (CEV). Kako je ove godine prijavljena po 21 selekcija u obje konkurencije, mjesto na EP izboriće pobjednici sedam kvalifikacionih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija. Naše najbolje odbojkaše i odbojkašice ovog ljeta očekuju po dvije kvalifikacione utakmice, a naredne godine još toliko.
Seniori će ove godine u prvom kolu gostovati Norveškoj (17. ili 18. avgusta), a zatim dočekati Češku (24. ili 25. avgusta). Iduće godine, 13. avgusta, tim Ivana Joksimovića će gostovati Češkoj, a onda će 16. ili 17. avgusta dočekati Norvešku. Seniorke kvalifikacije kreću iz Letonije (17. ili 18. avgusta 2024. godine), dok
će drugu utakmicu igrati kod kuće protiv selekcije Bosne i Hercegovine (24. ili 25. avgusta). Naredne godine, izabranice Milorada Krunića gostovaće selekciji Bosne i Hercegovine 6. avgusta, dok će u posljednjem kolu biti domaćini reprezentaciji Letonije (9. ili 10. avgusta 2025. godine). S. J.
„MAKEDONAC“
Mardarije je postao mitropolit početkom jula 1637. godine. U dokumentima iz 1640. i 1645. godine koje je objavio Jovan Radonić, potpisivao se kao: „Jas episkup kir Mardarije ot predel makedonskih ot zemlje Crne Gore ot manastira Cetinja“, „Smireni u Hristu sluga Mardarije, vladika crnogorski i vsega primorja“, kao i „Ja episkup kir Mardarije ot zemlje Crne Gore ot manastira Cetinja“ (Jovan Radonić, Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka”, Beograd, 1950). Potpisivao se i kao „Episkopus Montisnigri et totius orae maritime“ i „Mardarije biskup cetinjski“. U Mardarijevom pismu papi Urbanu VIII iz 1640. godine, čiji se prevod na latinski čuva u arhivu Kongregacije za propagandu vjere u Rimu, vladika se potpisao kao „Marderius Dei gratia Episcopus Macedoniae, patriae Magni Alexandri, Montisnigri in Monasterio D. Ioannis Cernovichii in Campo Cetinae“ (Nikodim Milaš, „Sveti Vasilije Ostroški – Razjašnjenje jednog pitanja iz svetiteljevog života“, Srpska dubrovačka štamparija, Dubrovnik, 1913, 35). Daniel Vranešić donosi i dokument od 28. septembra 1640. u kojem se Mardarije tituliše kao „vladika Makedonije, Crne Gore i Cetinja”.
Mardarije je, dakle, za sebe koristio istu odrednicu „ot predel makedonskih“, koju je jedan vijek prije njega, u periodu 1520-1539, upotrebljavao Božidar Vuković Podgoričanin. Naš slavni štampar je na više mjesta naveo svoje porijeklo, pa je tako u Zborniku za putnike iz 1520. godine zapisao: „Otišavši iz moje otadžbine, iz zemlje Dioklitijske, koja je u predjelima makedonskim, iz grada zvanog Podgorica, blizu bivšeg grada zvanog Dioklitija“. Božidar Vuković je ovo ponovio u Oktoihu Petoglasniku iz 1536. godine: „Ja griješni Božidar Vuković, porijeklom iz Dioklitije, koja je u predje -
I vojvoda Božidar Vuković Podgoričanin i mitropolit Mardarije su pisali da se njihova zemlja (Dioklitija ili Crna Gora) nalazi „u predjelima makedonskim“. Mardarije je u odnosu na vojvodu Božidara načinio izmjenu samo u tome što je naveo da je porijeklom „ot zemlje Crne Gore ot manastira Cetinja“, a ne „iz zemlje Dioklitijske“
lima makedonskim“. Takođe i u Prazničnom Mineju iz 1536. godine: „Ja griješni, sluga Hristov, Božidar Vuković, rodom iz Dioklitijske zemlje, u predjelima makedonskim, baš iz grada zvanog Podgorica“ (vidi: S. Čukić, „Nekoliko riječi o Vukovićevom zavičaju“, prilog sa Okruglog stola posvećenog Božidaru Vukoviću Podgoričaninu održanog u Podgorici 26. decembra 2016).
Dakle, i Božidar Vuković i mitropolit Mardarije su pisali da se njihova zemlja (Dioklitija ili Crna Gora) nalazi „u predjelima makedonskim“. Mardarije je u odnosu na Božidara Vukovića načinio izmjenu samo u tome što je naveo da je porijeklom „ot zemlje Crne Gore ot manastira Cetinja“, a ne „iz zemlje Dioklitijske“. Jovan Radonić je, začudo, na osnovu navedenih Mardarijevih riječi zaključio da je ovaj porijeklom bio Makedonac (sic!) pa je, pored ostalog, pisao: „Rekao sam ranije da se Makedonac, episkop Mardarije, pustio u razgovore...“
Radonić ovo nije razumio pravilno i svojim zaključkom je stvorio strahovitu zbrku oko Mardarijevog „makedonskog“ porijekla. Ovo dalje ukazuje da Radonić vjerovatno nikada nije vidio autobiografske napomene Božidara Vukovića. Da mu je to bilo poznato, bez sumnje bi drugačije pisao o Mardarijevom porijeklu.
MANASTIR U KORNETU
Prema zapisu crnogorskog učitelja Janka Uskokovića iz 1886. godine, u selu Kornet se nalazio „manastir vladike Mardarija Kornećanina“, kao i „mala kapela na trista koraka od manastira“. Janko Uskoković navodi da je „od manastira do kapele napravljena lijepa džada“, te da „ima kamenja u kojijema je izsječeno ime vladike Mardarija i ikona hrama sv. Đorđija“ (Janko Uskoković, Neke starine u Lješanskoj nahiji, „Glas Crnogorca“ od 20.5.1886).
Ova bilješka ukazuje da se tesano kamenje sa uklesanim Mardarijevim imenom kra-
Mardarije se potpisivao kao: „Jas episkup kir Mardarije ot predel makedonskih ot zemlje Crne Gore ot manastira Cetinja“. Jovan Radonić je na osnovu navedenih riječi zaključio da je ovaj porijeklom bio Makedonac pa je pisao: „Rekao sam ranije da se Makedonac, episkop Mardarije, pustio u razgovore...“
jem 19. stoljeća još moglo viđeti u Kornetu. To je i jedini konkretan pomen materijalnih ostataka manastira u Kornetu. Deset godina nakon Uskokovića, 1896. godine, opis tog lokaliteta načinio je i učitelj Mitar S. Vukčević: „Na najljepšem mjestu u zapadnom dijelu Korneta nalazio se je manastir, od kojeg se i danas poznaju ruševine. Crkva je manastirska bila, po izgledu ruševina, koje su krčenjem poremećene i postale dosta nejasne, srednje veličine.”
(U fusnoti se navodi: „Neki su mi govorili, da se je manastirska crkva nalazila za nekih 5-6 minuta istočno, na mjestu gdje se danas nalazi seocka crkva; ali po mom mnjenju i uvjeravanju drugih, tamo je
pa je stvorio strahovitu zbrku oko Mardarijevog porijekla. Ovo ukazuje da Radonić vjerovatno nikada nije vidio autobiografske napomene Božidara Vukovića. Da mu je to bilo poznato, bez sumnje bi drugačije pisao o Mardarijevom porijeklu
bila samo kapelica među grobljem za opijelo i sahranjivanje mrtvih.”) „Jedini je ostatak od manastirskih zgrada: poveće gomile krša i još dosta svježe predanje. Većinom su danas ta mjesta prokrčena, očišćena i u njive pretvorena. Jedne su se manastirske zgrade nalazile u prisoju sa sjev. strane, a druge u blizini crkve sa zapada. Prve su danas tako prokrčene i očišćene, da se nikakvog traga od ruševina ne poznaje, tako
da je kao i voda, koja je među istima i bila, sve zemljom poravnato, te se danas obrađuje, kao plodna oranica. (U fusnoti se kaže: „Nazad nekoliko godina, vlasnik ovog zemljišta, krčeći ga naiđe na gorelu šenicu. Otprilike, kad je Turčin (?) izgorio ovo mjesto, pošto su zdanja pogorela, strpao se je krov povrh šenice, te se je ova zatrpala, zbog čega nije istrula, nego se nađe još u zrna tvrda, kao okamenjena”) Druga manastirska voda – nastavlja Vukčević - i danas postoji, samo je zabataljena, u blizini crkve za 11 kroka, i zove se „Nerandža”. Za jedan četvrt niže na jugo-zapadu od manastira, na jednom pitomom, jugu otvorenom mjestancu, koje se zove Sjeroš, bile su kuće za manastirsku stoku, za koje je bila osobita voda u Plana brda, i koja se je zvala Mliječna voda. (u fusnoti se dodaje: „Govori se, da je stoka više mlijeka davala, kad je pila ovu vodu, nego obično, otud da se je i prozvala „Mliječna“.) „Već po dosadanjem opisu vidi se, da je kornetski manastir bio bogat, a okolina mu pitoma i plodna, jer tamo uspijeva pored južnog žita i povrća: loza, jabuka, dunja, šipak, smokva i dr. Ovaj je manastir za vrijeme teokratije u Crnoj Gori bio stan vladike Mardarija Kornećanina…” Tako je 1896. godine pisao gradački učitelj Mitar S. Vukčević. (Nastavlja se)
Na osnovu člana 32v stav 3 Zakona o nevladinim organizacijama („Službeni list CG“, br. 39/11 i 37/17), Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava daje s lj e d e ć e
O B A V J E Š T E NJ E
Dana 11. marta 2024. godine Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je objavilo 6 (šest) Javnih konkursa za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija za 2024. godinu, u sljedećim oblastima:
•Zaštita prava osoba sa invaliditetom, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni Konkurs: https:// www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-nvo-oblast-osi-2024 )
•Rodna ravnopravnost, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni Konkurs: https:// www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-nvo-oblast-rodna-ravnopravnost-2024 )
•Zaštita i promovisanje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni Konkurs: https:// www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-nvo-oblast-manjine-2024 )
•Zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, zaštita prava Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni Konkurs: https:// www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-nvo-zastita-prava-romaromkinja-i-egipcana-egipcanki-2024 )
•Zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, zaštita i unapređenje ljudskih prava LGBTI osoba, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni Konkurs: https:// www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-nvo-oblast-lgbti-2024 )
•Zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava – interkulturalizam, (internet adresa stranice na kojoj se nalazi Javni Konkurs: https:// www.gov.me/clanak/javni-konkurs-za-nvo-oblast-interkulturalizam-2024 )
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost da je preduzeću „EXPO COMMERCE” d.o.o. Kotor donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-395/7 od 05.03.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta mješovite namjene –centralne djelatnosti (hladnjača) na katastarskim parcelama br. 257/2 i 249/2 KO Sutvara, u zahvatu PUP-a Opštine Kotor. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.
„EXPO COMMERCE” d.o.o. Kotor može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
„EXPO COMMERCE” d.o.o. Kotor je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
POTREBNA žena za
čuvanje dvoje djece.
Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1
Poslovni broj: Ivm 343/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „NLB banka“ AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, protiv izvršnog dužnika Lalević Vidak iz Bara, Vladimira Rolovića br. 11, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 3.066,14 eura, dana 11.03.2024. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Lalević Vidak iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br 343/24 od 30.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 11.03.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Poslovni broj: Ivm 514/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „NLB banka“ AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, protiv izvršnog dužnika „E. S. Group“ DOO Bar, Ronkula br. 51, PIB 03161030, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 9.320,05 eura, dana 11.03.2024. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik „E. S. Group“ DOO Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm. br. 514/24 od 07.02.2024. godine i rješenje o troškovima od 11.03.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https:// montenegro.un.org/en/262248-fao-national-consultant-livestock-production 2
Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeDirektorat za vodoprivredu, Rimski trg 46, Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekta: Regulacija lijeve obale rijeke Lim na potezu od Vatrogasnog doma do ulice Limske u opštini Bijelo Polje.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc.br.32, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova.
Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje. co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.
dužniku Knežević Milanu iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, vrši se dostavljanje Zapisnika od 11.03.2024.godine i Rješenja I.br.1926/2017 od 11.03.2024.godine. Izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju
da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 11.03.2024.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić
Ul.Slobode,Bijelo Polje
Iv.br. 1814/2023
Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić – FC Snadbijevanje protiv izvršnog dužnika Kojović Dejana iz Bijelog Polja. radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 11.03.2024. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniiku Kojović Dejanu iz Bijelog Polja sa poslednjom poznatom adresom Kovren br.35 vrši se dostavljanje pismena: Rješenja o izvršenju od 18.10.2023.godine sa prilozima, Rješenja o troškovima izvršnog postupka od 11.03.2024.godine. Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnici u ostavljenom roku ne preuzmu pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 11.03.2024.godine JAVNI IZVRŠITELJ
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić
Ul.Slobode,Bijelo Polje
Iv.br. 1121/2023
Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioac Elektroprivreda Crne Gore AD
Nikšić – FC Snadbijevanje protiv izvršnog dužnika Anđelić Milovana iz Bijelog Polja radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 11.03.2024. godine,
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniiku Anđelić Milovanu iz Bijelog Polja sa poslednjom poznatom adresom Pape br.30. vrši se dostavljanje pismena: Rješenja o izvršenju od 13.06.2023.godine sa prilozima, Rješenja o troškovima izvršnog postupka od 11.03.2024.godine.
Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnici u ostavljenom roku ne preuzmu pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 11.03.2024.godine JAVNI IZVRŠITELJ
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić
Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br. 1091/2023
Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić – FC Snadbijevanje protiv izvršnog dužnika Femić Gorana iz Bijelog Polja radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 11.03.2024. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniiku Femić Goranu iz Bijelog Polja sa poslednjom poznatom adresom Brzava bb. vrši se dostavljanje pismena: Rješenja o izvršenju IV.br.1091/23 od 13.06.2023.godine sa prilozima, Rješenja o troškovima izvršnog postupka IV.br.1091/23 od 11.03.2024.godine. Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnici u ostavljenom roku ne preuzmu pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 11.03.2024.godine JAVNI IZVRŠITELJ
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić
Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br. 1147/2023
Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioac Elektroprivreda Crne Gore AD
Nikšić – FC Snadbijevanje protiv izvršnog dužnika Radojević Rada iz Bijelog Polja radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 11.03.2024. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniiku Radojević Radu iz Bijelog Polja sa poslednjom poznatom adresom Čokrlije vrši se dostavljanje pismena: Rješenja o izvršenju IV.br.1147/23 od 13.06.2023.godine sa prilozima, Rješenja o troškovima izvršnog postupka IV.br.1147/23 od 11.03.2024.godine.
Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnici u ostavljenom roku ne preuzmu pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 11.03.2024.godine JAVNI IZVRŠITELJ
Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O ,,TELEMACH “ sa sjedištem u Podgorici, ul. Bulevar Revolucije br.50/5, PIB: 02811618 koga zastupa punomoćnik AOD ,,VUKOVIĆ I PARTNERI” Teodora Drajzera br.34, Beograd, protiv izvršnih dužnika Aleksandra Markulevskog dr, u smislu čl. 7. i 45. ZIO-a, dana 11.03.2024.godine, donio je ZAKLJUČAK (dostavljanje javnom objavom) Kod ovog izvršitelja u toku je izvršni postupak po predlogu ovog izvršnog povjerioca protiv sledećih izvršnih dužnika, Aleksandar Markulevski, sa poslednjom poznatom adresom, Herceg Novi, ul. Save Kovačevića br.64 (Iv.br. 257/2022 od 19.05.2022.); Dobrila Vidaković sa poslednjom poznatom adresom, Herceg Novi, ul. Jovana Vavića Buturova br.24 (Iv.br. 255/2022 od 19.05.2022); Ana Radovanović sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Narodnog fronta br.35, (Iv.br. 250/2022 od 19.05.2022.); Aleksandr Tupeka sa poslednjom poznatom adresom, Herceg Novi, ul.Orjenski bataljon br.13 (Iv. br. 247/2022 od 19.05.2022.); Miloš Mrkaić sa poslednjom poznatom adresom, Herceg Novi, ul. X Hercegovačke brigade br.42 (Iv.br. 242/2023 od 19.05.2022.); Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrate Javnom izvršitelju radi preuzimanja rješenja o izvršenju sa predlogom I prilozima. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraće se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, u skladu sa čl. 8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 11.03.2024. godine Javni izvršitelj Marko Đaković
DOO PODGORICA
„Pogrebne usluge“- Podgorica
562
Posljednji pozdrav dragom bratu
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo i da te nikad ne zaboravimo.
Počivaj u miru sa anđelima.
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
Tvoj brat DEJAN MUGOŠA sa porodicom
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Dana 11. marta 2024. preminula je u 64. godini naša draga
547
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 11. marta od 12 do 16 časova i 12. marta od 9 do 13.30 časova.
Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.
Ožalošćeni:
Дана 11. марта 2024. умрла је у 89. години
НЕВЕНКА Вељкова МУШИКИЋ рођена ЖАРИЋ
Дана 11. марта 2024 у 62. години, након краће болести, преминуо је наш драги
БРАНКО Шћепанов ПЕРИШИЋ
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 12. марта од 11 до 16 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу иза Манастира.
Ожалошћена породица ПЕРИШИЋ
559
Obavještavamo vas da je dana 11. marta 2024, poslije duže bolesti, u 83. godini preminula naša voljena
Saučešće primamo u kapeli Reževići 12. marta od 10 do 16 sati i 13. marta od 9 do 10 30 časova Sahrana će se obaviti 13. marta u 11 sati na mjesnom groblju u Reževićima.
Ožalošćeni:
sin MARKO, nevjesta SANDRA, unuci LUKA i MARTIN, sestrične JADRANKA i SLAVICA sa porodicama, kao i ostala rodbina
sinovi IVAN i IGOR sa porodicama, brat NIKOLA, sestra MIRJANA, sestrić MIHAJLO sa porodicom, snaha STEVANKA sa porodicom, sestra od strica VASILJKA sa porodicom i ostala rodbina 551
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 11. марта од 12 до 16 часова и 12. марта од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу.
Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени: син МИРКО, кћерке БРАНКА, ВЕСНА, РАДМИЛА и НАДА, брат НЕШКО, снаха ВЕСНА, унучад и остала родбина
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Dana 10. marta 2024. u 87. godini preminula je naša draga
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 11. marta od 10 do 16 časova i 12. marta od 10 do 12 časova i u crkvi u Sotonićima od 13 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.
Ožalošćeni:
sinovi RADOVAN i KRSTO, kćerke RADMILA i LJILJANA, snahe JOVANA i IRINA, unučad, bratanići, bratanične i ostala rodbina
Тужним срцем јављамо рођацима, пријатељима, кумовима, комшијама и познаницима да је наша драга БРАНКА Милова РАДОВИЋ
преминула послије краће болести 11. марта у 62. години.
Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 12. марта од 11 до 17 часова и 13. марта од
10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду.
Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени:
мајка ОЛГА, браћа БОРО и ВАСО, снахе МИЛЕНКА и ВАЛЕНТИНА, братанићи МИЛОШ и МИХАИЛО, братаничне НАЂА, АНА и МИЛИЦА, браћа и сестра од тетке, браћа и сестре од ујака и остала многобројна родбина РАДОВИЋ
Тужним срцем јављамо да је дана 10. марта 2024. преминула наша вољена у 71. години
РАДОЈКА Милорадова ВУЈАЧИЋ рођена ЛАЗОВИЋ
Саучешће примамо у породичној кући Голубовци (Вујачић мала) 11. и 12. марта до 13 часова, када ће се и обавити сахрана у породичној гробници код Никољ цркве у Голубовцима.
Ожалошћени: син МИЛАН, кћерка ДРАГАНА, браћа ДРАГАН и ВАСКО, сестра ВЕРА, снахе СЛАЂАНА, РАДМИЛА и МИРЈАНА, унучад КРИСТИНА, КАТАРИНА, ФИЛИП и ДАРКО, праунучад, заове БРАНКА и ДИКА, ђевер МИЋКО, јетрва ВЕРА, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне и остала бројна породица ВУЈАЧИЋ и ЛАЗОВИЋ
Тужним срцем јављамо да нас је дана 11. марта 2024, након краће болести, у 79. години напустила наша драга
Саучешће примамо у градској капели у Будви 11. марта од 12 до 16 часова и 12. марта од 9 до 13 30 часова Сахрана ће се обавити 12. марта у 14 часова на сеоском гробљу у Марковићима – Будва.
Ожалошћени: син ЈОВАН, кћерке ЈАСНА и МАЈА, браћа ВЛАДО и МИЛОРАД, сестре МИЛИЦА, МАРИЈА и ДЕСЕ, снаха НАТАША, зет ДАВОР, ђеверичић ИЛИЈА, јетрва СЛАВКА, унучад ИВАН, РАШКО, ЈОВАН, ЛАЗАР, ЛУКА, АЛЕКСАНДРА и АНАСТАСЈА, праунук НИКОЛА и остала многобројна родбина
NENA i SUZANA
528
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage tetke
Neka tvoja dobra duša počiva u miru
MILICA, VESNA, MARIJA, STANKA i OLJA
Posljednji pozdrav našoj dragoj
BRANKI – BULI
S ljubavlju, tugom i poštovanjem pamtićemo te po dobroti i plemenitosti.
Porodica pok. VESELINA SIMONOVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj
NEVENKI MUŠIKIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S poštovanjem, CMILJKA, SNEŽANA i SANJA sa porodicama
Прерано нас је напустио наш племенити
ДАНИЛО Душанов ДРАШКОВИЋ
и преселио се у вјечност и наша сјећања.
Тугују за њим: брат ДРАГОЉУБ - ДРАГАН, сестра ЈЕЛЕНА, снаха РАНКА, синовица ЈОВАНА и синовци КОСТАНТИН и ДИМИТРИЈЕ
558
530
STANI
Sa poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo sjećanje na tebe.
SVETLANA ŠKULETIĆ sa porodicom
Наш племенити пријатељ ДАНИЛО Д. ДРАШКОВИЋ Нас је прерано напустио, али остаје сјећање на његову непоновљиву доброту и честитост. ЉИЉАНА и МИЛУТИН КОРАЋ са дјецом
544
Преселио се у вјечност мој дивни и поштовани пријатељ ДАНИЛО Д. ДРАШКОВИЋ Сјећање на његову племенитост и честити живот чува ДЕСАНКА ФЕМИЋ
545
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Počivaj u miru… PRIJATELJU.
KOLEKTIV KOTLARNICE SLOBO, SAŠA, MILOŠ, TANASIJE i DEJO
Posljednji pozdrav dragom kolegi
ZORANU
IGOR LAKIĆ, VLADIMIR STANIĆ, ŽARKO ZEČEVIĆ i MILOŠ MRĐENOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom i iskrenom drugu
ZORANU VUKČEVIĆU
Nek ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodao.
PREDRAG PEJOVIĆ
Dragi naš
533
Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju
Zoki, na nebu je bilo upražnjeno mjesto i čekalo je tvoju plemenitu dušu da dođe.
Za iskreno prijateljstvo nema puno riječi u našem rečniku, ali će u mom srcu ostati puno lijepih uspomena na naša druženja.
RAJKO BURIĆ sa porodicom
536
546
534
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i tetku
Čuvaćemo te od zaborava.
BRANO, MILAN, VELJKO, KSENIJA i VIKTOR
Posljednji pozdrav dragom i iskrenom drugu
ZORANU VUKČEVIĆU
Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
ŽELJKO KAVAJA sa porodicom
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog prijatelja
Tvoja dobrota i plemenitost vječno će ostati u našim srcima.
JORO, BRANO i BISA ĐURANOVIĆ i MILKA IVANOVIĆ
561
ZOKI
Ode nam i ti. Brzo i prebrzo, moj Zorane. Ne stigosmo ni da povjerujemo da neko kao ti može otići, a danas te već nema. Znam da će tvoja dobra duša naći zagrljaj svih onih koje još ne ožalismo.
Počivaj u miru, ponosu i srećo naša.
Tetka STANKA - TANJA ĐURANOVIĆ sa porodicom
535
Sa bolom se opraštamo od našeg dobrog zeta
531
552
557
Posljednji pozdrav ZORANU
Počivaj u miru, moj dragi prijatelju.
S poštovanjem, DRAGANA
Čovjeka plemenite duše, velikog srca i srdačnog osmijeha. Hvala ti, dragi Zoki, za sve ljudsko i pošteno.
Porodica pok. DRAGOLJUBA TOMAŠEVIĆA
556
542
550
Posljednji pozdrav dragoj majci
MARIJANI BELKO
Od sinova IVANA i IGORA sa obitelji
Posljednji pozdrav dragoj sestri
MARIJANI BELKO
Počivaj u miru, draga Marijana, i neka te anđeli čuvaju.
Tvoja sestra MIRJANA
Posljednji pozdrav dragoj tetki
MARIJANI BELKO
Od MIHAJLA sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
ZORANU VUKČEVIĆU
Počivaj u miru.
Od porodice pokojnog VASKA LAĐIĆA
Dana 12. marta 2024. navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog
Uvijek ćeš biti u našim srcima. Sjećanje na tebe ispunjeno je ponosom i nezaboravom.
Dana 12. marta navršavaju se četiri godine od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda
Kažu da nas naši voljeni gledaju iz raja. Ako je to istina i ako nas sada vidiš znaš koliko nam fališ!
Tvoja PORODICA548
Još jedna godina… vrijeme neumoljivo teče, sve prolazi, ali ti nikada
12. 3. 2003 - 12. 3. 2024
549
541
Beskrajno nam nedostaješ. Sjećanje na tebe je glas koji traje, a tvoj častan život, veliko srce i plemenita duša je trag koji si ostavio i koji će vječno živjeti u našim srcima.
Tvoj kraj ostaće naša vječita tajna, bolna istina, naša bolna svitanja i naša želja beskrajna.
Tvoje dostojanstvo, velika ljudskost, čovječnost i poštenje, tvoja ljubav i snaga izvor su našeg trajanja i časnog življenja.
Bio si oličenje istinske ljudskosti, dobrote, bio si najveći od svih. Nikada te nećemo zaboraviti i iznevjeriti tvoj primjer dobrote i poštenja velikog čovjeka.
Tvoje časno življenje ostaće zapisano vječno.
S tugom, čežnjom i ponosom Volimo te.
MILANKA, IVANA, MAJA, RADE i tvoji unučići koji su te ostali željni
555
RADULE - RAJKO DESANKA
PEROVIĆ
Godine ne brojimo više, brojimo decenije, sa jednakim osjećanjima ljubavi i tuge, za naše voljene i neprežaljene roditelje.
Дана 12. марта 2024. године навршава се 40 дана
од када није са нама
ЗДРАВКО Владимиров ВОЈВОДИЋ
Успомене на твоју доброту и племенитост чуваћемо трајно. Почивај у миру.
Твоја сестра СОЊА ВУЈАНОВИЋ са породицом
Tata, đede... Ponosni smo i na bol, jer je zbog tebe...
Vole te tvoji: BILJANA, STEFAN i MAŠA
Uvijek i u svakom trenutku si sa nama... Nedostaješ...
Tuguju za tobom tvoji NAJMILIJI
Kćerke MACA, LOLA i LILA
Vole te tvoje: ZLATA, VESNA i ŽANA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br.2855/21
Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (“Službeni list Crne Gore” broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca “ERSTE BANK” AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Petar Minić, advokat iz Podgorice, protiv kreditnog dužnika Sinđić Igora iz Podgorice, Bjelopoljska br.25, i hipotekarnog dužnika Keković Danila iz Podgorice, Prištinska br.26, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 23,439.50€, dana 19.02.2024. godine, objavljuje OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI
Prva vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Keković Danila iz Podgorice, Prištinska br.26, održaće se putem javnog nadmetanja dana 21.03.2024.godine, sa početkom u 12:00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica.
Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti koje su upisane u LN br. 1947, KO Podgorica III, PJ Podgorica, na kat. parcelama na kojima Glavni grad Podgorica ima pravo svojine u obimu prava 1/1 a hipotekarni dužnik pravo korišćenja u obimu prava 1/1 i to:
- kat. parcela br.5898, br. zgrade 1, potes Ćemovsko polje, porodična stambena zgrada, površine 120m2, kat. parcela br.5898, br. zgrade 2, potes Ćemovsko polje, pomoćna zgrada, površine 36m2, kat. parcela br.5898, potes Ćemovsko polje, dvorište, površine 500m2, kat. parcela br. 5898, plan 24, skica 157/89, potest Ćemovsko polje, livada 3 klase površine 98m2, kao i nepokretnosti koje su upisane u LN br. 1947, KO Podgorica III, PJ Podgorica, na kojima hipotekarni dužnik ima pravo svojine u obimu prava svojina 1/1 i to:
- objektu na kat. parceli br.5898, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, PD/godina izgradnje 987, dvospratna zgrada sa podrumom, površine 120m2, teret: prekoračenje dozvole za prizemlje i prvi sprat;
- objektu na kat. parceli br.5898, broj zgrade 1, stambeni prostor, dvije sobe, PD 1, prva etaža podruma, površine 43m2, - objektu na kat. parceli br.5898, broj zgrade 1, stambeni prostor, trosoban stan, PD 2, prizemlje, površine 96m2, - objektu na kat. parceli br.5898, broj zgrade 2, pomoćna zgrada, PD/godina izgradnje 985, prizemna zgrada, površine 30m2, teret: nema dozvolu;
Na navedenim nepokretnostima je u korist hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Ugovora o hipoteci Ov.br. 17988/2011 od 25.05.2011.godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku osnovom Ugovora o kreditu br LD/11147/00109 od 25.05.2011.godine.
Procijenjena vrijednost i početna prodajna cijena navedene nepokretnosti iznosi 98.000,00€. Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 6.787,63€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 27.07.2021. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.391,87€.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljka br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije dana prodaje. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.
Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod “Erste bank” AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.
Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem u navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja.
Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca.
Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula br. 18, Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222.
U Podgorici, dana 19.02.2024. godine
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Mojkovac
O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost
da je ‚‚INGENIUM” D.O.O. Podgorica, dana 07.03.2024. godine podnio zahtjev broj 09-322/24-279 za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat - Izgradnja nove hidrotehničke infrastrukture – vodovodne infrastrukture na trasi od vodoizvorišta Gojakovići do objekta za izvršenje krivičnih sankcija Opština Mojkovac u zahvatu Prostorno-planskog rješenja Prostorno urbanističkog plana Opštine Mojkovac .
U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva u prostorijama Sekretarijata za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Mojkovac, Trg Ljubomira Bakoča bb, na drugom spratu, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i na web adresi: www.mojkovac.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opštine Mojkovac, Sekretarijat za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, je 15.03.2024. godine.
Na osnovu člana 149. i člana 151 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020”) i člana 53. Statuta, Odbor direktora Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva saziva
za 12.04.2024. godine u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska 4 sa početkom u 10,00 časova;
1.Upoznavanje prisutnih sa jedinstvenim spiskom akcionara koji se vodi kod Centralno klirinško depozitnog društva AD Podgorica (CKDD), kao i sa brojem prisutnih na Vanrednoj skupštini akcionara i izboru radnih tijela;
2.Razmatranje i donešenje Odluke o povećanju osnovnog kapitala Filmskog preduzeća “Zeta film” AD Budva; 3.Odluka o emisiji akcija s pravom preče kupovine postojećim akcionarima “Zeta film” AD Budva; 4.Odluka o usvajanju izmjena i dopuna Statuta “Zeta film” AD Budva.
–Akcionari i njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Ovlašćeno lice
Javna izvršiteljka Snežana Pavličić
–Identifikacija akcionara utvrđuje se na osnovu lične isprave. –Ovlašćeni punomoćnik, sa ovjerenim punomoćjem na način propisan Zakonom, prilaže svoju ličnu ispravu i ličnu ispravu ili fotokupiju iste vlasnika akcija koji ga je opunomoćio –Za donošenje odluka po tačkama 2, 3 i 4 dnevnog reda potrebno je da na Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi punomoćnici koji posjeduju najmanje dvije trećine akcija. –Sve, Zakonom propisane informacije o održavanju skupštine nalaze se na sajtu Društva www.zetafilm.me –Materijali za Skupštinu, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Mediteranska br.4 i biće na raspolaganju akcionarima 20 dana prije održavanja Vanredne skupštine akcionara, od 8 do 11 časova. Telefon: 033/451-656
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, Branislav Mićunović s.r
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br. 2767/2023
Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić – FC Snadbijevanje protiv izvršnog dužnika Drobnjak Radojka iz Bijelog Polja. radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 11.03.2024. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniiku Drobnjak Radojku iz Bijelog Polja sa poslednjom poznatom adresom Rasovske Bune br.36 vrši se dostavljanje pismena: Rješenja o izvršenju od 23.01.2024..godine sa prilozim,, Rješenje o troškovima izvršnog postupka od 11.03.2024.godine. Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnici u ostavljenom roku ne preuzmu pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim,a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 11.03.2024.godine JAVNI IZVRŠITELJ
Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu
