poslovna očekivanja 2016
Potrebno je determinirati propise koji predstavljaju prepreke, a to se može kroz ponovno pokretanje projekta “hitrorez” koji je HGK već imao kmicu, a ne na zaštitu monopola državne tvrtke koja onda bez konkurencije iskazuje dobit. Na primjer, Hrvatska ima četiri puta više brodica nego vezova, a cijelo more je pod
nadzorom države. Ako bi se u kratkom roku raspisale koncesije za privez brodica, krenula bi privatna inicijativa koja bi rezultirala povećanim gospodarskim aktivnostima na svim nivoima i sređivanjem stanja u ovoj oblasti. Slično je sa šumama kod kojih nema planske eksploatacije i proizvodnje drvne mase kao obnovljivog izvora energije. Slično je s čitavim nizom djelatnosti servisnih usluga koje se u pravilu rješavaju formiranjem tvrki za uslužne djelatnosti te postavljanjem politički dobro plaćenih kadrova na svim radnim mjestima, što je drugi vid političke korupcije i oduzimanja novca poreznih obveznika.
Dobri prema neprofitnim udrugama, zli prema poduzetnicima
Unatoč nedostatku novca u državnom proračunu, te uz veliku galamu i medijski pritisak Hrvatska izdvaja stotine milijuna kuna za nevladine organizacije, koje se postavljaju u ulogu korektora političkih aktivnosti i moralne vertikale društva, mada za to od nikoga i nikad nisu dobile legitimitet. S druge strane, novi poduzetnici se susreću s nepremostivim preprekama u državnom sustavu, a za potporu im se nude ekstremno skupa rješenja kroz sustav savjetovanja, odobravanja ili lobiranja putem monopolističkih tijela koja ne mogu koristiti. Suočeni s ovakvim skrivenim reketom, povlače se ili propadaju. Stoga je nužno institucionalizirati savjetodavnu ulogu za poduzetničku skrb, uz obvezu da ta tijela strukovnih udruga ili HGK redovito izvješćuju regulatora o preprekama za poduzetnički uspjeh. U 2016. godini očekujemo korjenite promjene u strukturi putnika s obzirom na to da će sjevernoafrička nesigurnost, kao i odnosi između Rusije i Turske, osigurati Hrvatskoj još bolju poziciju na tržištu nego što je bila u protekloj godini. Iskreno se bojim mogućeg terorističkog individualnog ispada tijekom ljetne sezone koji bi nam mogao potopiti sve nade.
Hrvatska izdvaja stotine milijuna kuna za nevladine organizacije, koje se postavljaju u ulogu moralne vertikale društva, mada za to od nikog i nikad nisu dobile legitimitet. S druge strane, novi poduzetnici se susreću s nepremostivim preprekama u državnom sustavu.
isi op pr
hrvatskih zakona. U našem sustavu treba razlučiti opravdanost propisa i procedura, te ustanoviti gdje propise liberalizirati i koje propise ukinuti kao nepotrebne. U uvjetima velike krize, može se donijeti i moratorij na neke propise u trajanju krize, te ih nakon krize ponovno aktivirati. Moratorij je dobar jer omogućuje liberalniji rad za vrijeme krize, uz sveopću spoznaju koji će se uvjeti tražiti kad kriza prođe, te time nema trajne štete za sustav. Svaki razgovor, a da ne govorimo o sastancima s poduzetnikom, za dužnosnika može biti sporan, a često i predmetom istražnih radnji. U takvom ozračju dužnosnici se nisu u stanju informirati o poduzetničkoj inicijativi, a time niti definirati opći interes za poduzetničko investiranje, koji u pravilu traži određeno pogodovanje poduzetniku. No budući da ne postoji sustav mjerenja novostvorene javne vrijednosti nakon poduzetničkih investicija, svako pogodovanje je kriminalizirano i time odbija potencijalne investitore. Postoji čitav niz alata i postupaka za izračun privatnog i javnog rizika kod pogodovanja te postoje i vrste financijskog i drugog osiguravanja od rizika prijevare ili neizvršenja obveza. Hrvatska država u usporedbi s drugim državama Europe ima u svom portfelju ogromne uspavane vrijednosti, kojima ili ne gospodari ili istima gospodare neefikasne državne tvrtke koje uglavnom služe za uhljebljenje i podjelu plijena nakon izbora. Često se političari hvale profitabilnim državnim tvrtkama što je samo po sebi sukob interesa, jer onaj koji piše propise, treba u kapitalizmu misliti na tržnu uta-
e procedur 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 63