Poslovna očekivanja 2016 by NEstar

posebno izdanje

433

tvrtke koje su sudjelovale u anketi pravi su barometar poslovne klime u nas

150

vlasnika i čelnika hrvatskih tvrtki piše o poslovnim očekivanjima

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

4. siječnja 2016., godina LXII, broj 3909

POSLOVNA OČEKIVANJA

Uvjeti poslovanja moraju se mijenjati na bolje! Gotovo 93 posto gospodarstvenika predviđa Hrvatskoj gospodarski rast

2016.

POSLOVANJE S OBRTNICIMA, MALIM I SREDNJIM PODUZETNICIMA

SVIJET MOGUĆEG.

poslovna očekivanja 2016

UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

Optimizam u raljama realnosti Je li BDP rastao zbog očekivanja ili su očekivanja porasla zbog BDP-a, pitanje je sad? Odgovor stiže u prvim mjesecima 2016.

radicionalno istraživanje Privrednog vjesnika o poslovnoj 2016. provedeno je u doba izbora i postizbornih dogovaranja. Kad to kažem, svakom je čitatelju jasno da je trenutak u kojem su naši gospodarstvenici odgovarali na anketna pitanja za Poslovna očekivanja bio uvjetovan ponajprije njihovim subjektivnim osjećajem u vezi s time hoće li se i u kojem smjeru nešto mijenjati. Bez obzira na to što se u vrijeme našeg anketiranja nije znalo tko će u konačnici sastaviti vladu, svaka promjena, izbori kao takvi, u ljudima bude nadu, neki optimizam da se nešto mora mijenjati. Zato očekivanja shvatimo kao u jednom posebnom vremenu uhvaćen trenutak razmišljanja gospodarstva. Bi li odgovori danas bili isti, bi li očekivanja bila veća ili manja, drugačija, to nitko ne zna. Mogli bi nas iznenaditi u svakom slučaju. Gledam li iz te perspektive ocjenu gospodarstva, lako je uočiti da je gospodarsko stanje u odnosu na godinu ranije dobilo nešto bolju ocjenu, ukupno 2,43. Ali kako nešto boljom ocjenom nazvati stanje koje je i dalje dvojka? Pa čak nije došlo ni do labave prevage od 2,51, dakle ni do ocjene s kojom bismo, da je riječ o

školskoj ocjeni, mogli govoriti o klimavoj trojci. I kada je klimava, trojka i dalje znači “dobar”. Ah, dobar. To bi bio rezultat koji pojačava nadu, koji daje prostora da neke male, ali bitne promjene mogu povećati ukupnu ocjenu prema vrlo dobroj. Ne kažem da će se to dogoditi, ali čini se da naše gospodarstvo ipak ide prema tome. Zasad nam ostaje ocjena koja ide tek prema - trojci. E sad, s jedne strane imamo trenutak u kojem analitičari postavljaju pitanja u smjeru je li BDP rastao (i) zbog očekivanja ili su očekivanja porasla zbog rasta BDP-a. U svakom slučaju, već s prvim potezima pratit ćemo s kojim uspjehom nova Vlada donosi optimizam koji dolazi s promjenama. Gospodarstvenici, po istraživanju Privrednog vjesnika, očekuju rast, poboljšanje uvjeta poslovanja, manje administracije. Dovoljno je pročitati iznimne tekstove 150 gospodarstvenika, od kojih svatko iz svoje perspektive, iz vlastitog iskustva, posla i nadasve uvida u odnose na tržištu, nudi pogled, osvrt ali i rješenje. Svi ti tekstovi mogu poslužiti kao konkretna smjernica vladajućima što treba i kako napraviti. I svi oni mogu im poslužiti kao besplatni konzultanti, iza čijih se riječi krije - rad.

Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika

Realnost suzdržanog optimizma traje Realnost suzdržanog optimizma - naslov je to teksta kojim je popraćena analiza prvih poslovnih očekivanja koje je Privredni vjesnik objavio točno prije 40 godina. Naravno u ono doba, bez šire ankete, kroz razgovore s tridesetak čelnika značajnih poduzeća - poput Podravke, Prvomajske, Industrogradnje, Đure Đakovića, Atlasa, Jugoplastike, Iskre, Gorenja, Plave lagune, Plive, Slovenijalesa, Varteksa... U tih 40 godina istraživanja mijenjalo

se puno toga, od države, ekonomskih sustava i industrijskih politika, do ljudi. Ostala je “realnost suzdržanog optimizma” kao pokazatelj da su i tada kao i danas problemi gospodarstva vezani uz iste sadržaje - zakone, odluke i pravilnike vlade, promjene uvjeta poslovanja, izvozne i uvozne kriterije, kao i da su mjere ekonomske politike “uopćene” i “nedovoljno poznate”. Uvijek je pred nama “izazovna godina”, “suzdržani optimizam”, “mnogo mogućnosti za ra-

zvoj”, ali i “troškovi se češljaju”, gradimo “pritisak na racionalniju proizvodnju”, jer “naše tržište nije dovoljno”, pa “tko želi izvoziti, mora biti čvrst s proizvodnjom na domaćem tržištu”, uz poruku da je “prevladavanje krize dugoročan posao”. Gospodarstvenici “ne grade optimizam na očekivanju iznimno dobrih tržišnih uvjeta”, već “unutranjim snagama i prilagodbi”. Zvuči tako poznato, zar ne? I tako svakodnevno. I za hrvatske prilike, očito, svevremeno.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 3

Sadržaj uvodni dio 06 Analiza Poslovnih očekivanja 2016. 22 Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore 24 Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca 26 Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Gospodarstvenici kažu... 29 Gordana Kovačević, Ericsson Nikola Tesla 30 Nedo Pinezić, Agencija Quanarius 32 Ivan Pavlović, Luka Ploče 33 Ivica Radović, PZ Potomje 34 Andreja Kaša Kovač, Podrum Vineda 35 Tomislav Debeljak, Brodosplit 36 Željko Goja, HSTEC 37 Jasminka Biliškov, Biliškov nekretnine 38 Denis Matijević, AgroFructus Grupa 39 Anamarija Cicarelli, Interligo 40 Ivan Gligora, Sirane Gligora 41 Marinko Došen, AD Plastik 42 Zdravko Jelčić, Spin Valis 44 Sergey Yeskov, Zagrebačka pivovara 45 Damir Bulić, Kraš 46 Hrvoje Kolarić, Belupo 47 Robert Mišeta, Infosistem 48 Stjepan Radović, Manas 49 Mateo Tramontana, Brodotrogir 50 Damir Skender, Saponia 51 Dajana Mrčela, Kandit 52 Živko Dražin, Riba Dražin 53 Ante Duvnjak, Centar maslinovog ulja Sveti Ivan 54 Damir Mihanović, Croatia zdravstveno osiguranje 55 Nada Orbanić Sapundžić, IPR 56 Rašeljka Maras, CroMilk - Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka 57 Joško Mikulić, Viadukt

4 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

58 Gordan Kolundžić, Borovo 59 Christoph Schoefboeck, Erste&Steiermärkische Bank 60 Strahimir Filipović, Mandarinko 61 Trpimir Renić, Cemex Hrvatska 62 Tonči Peović, Zračna luka Brač 64 Zoran Miliša, RWE Energija 65 Ante Raspudić, Meteor, Labud 66 Domagoj Nobilo, Mediterra Natura 67 Ante Mandić, IN2 Grupa 68 Stjepan Pezo, Galeb 69 Malin Holmberg, Tele2 Hrvatska 70 Damir Zec, IBM Hrvatska 72 Robert Čamak, Baor 73 Domagoj Karadjole, Hrvatska poštanska banka 74 Mario Fraculj, McCann 76 Perica Jukić, HEP 78 Slavko Rajnović, Brana Željko Vrbos, APIS 79 Marko Sever, Eko Sever 80 Jozo Rabušić, PZ Putnikovići 81 Damir Pernar, Paška sirana 82 Vedran Antoljak, Sense Consulting 83 Mario Abramović, Drvene konstrukcije 84 Branka Slaveska, Heineken Hrvatska Davorin Štetner, Kreator TV 85 Vedrana Jelušić Kašić, EBRD u Hrvatskoj Jiří Dvorjančanský, Vipnet 86 Željko Uzelac, Kotar superior consulting 87 Ivica Zoković, Movran

88 Sanja Vuković Veić, Sajam Split 89 Mato Violić Matuško, Matuško vina 90 Branko Roglić, Orbico Grupa 91 Dunja Bua Maričević, Pragma komunikacije 92 Olivija Jakupec, Podravka 93 Albert Šestan, Grupa Alca 94 Josip Berket, Marina Kaštela 95 Matija Žulj, Agrivi 96 Ivan Šarić, Nichi 97 Kata Barišić, PokloniMe Pavle Jović, Ortran 98 Goran Stanišić, ITS Consulting 99 Alan Šišinački, Holcim Hrvatska 100 Ante Jurišić, Sedam IT 101 Kai-Ulrich Deissner, Hrvatski Telekom Hana Breyer Priselac, Poliklinika Breyer

poslovna očekivanja 2016

102 Rajko Stilinović, Croming Ivan Gabrić, Combis 103 Ivica Mudrinić, Nacionalno vijeće za konkurentnost 104 Marijan Kavran, Hrvatski drvni klaster 105 Zvonimir Akrap, Societe Generale - Splitska banka 106 Ivana Kolar, Terme Tuhelj 107 Plamenko Barišić, KING ICT 108 Goran Rameša, BKS Banka 109 Davor Hauptmann, Kreiranje 110 Mario Petrović, MPR+ 112 Nenad Nizić, Ecco ing 113 Ana Ivančić, BNP Paribas Cardif osiguranje 114 Domagoj Marinić, Zračna luka Osijek 115 Dijana Bojčeta Markoja, UMFO 116 Tomislav Tadić, Optima Telekom 117 Nataša Trslić Štambak, Grayling 118 Damir Gregorović, Rudan 119 Malvin Villabo, CroNoMar 120 Marinko Biškić, Luxor 121 Jasmin Huljaj, JGL 122 Lordan Ljubenkov, Zadružni savez Dalmacije 123 Renata Suša, HŽ Infrastruktura 124 Ksenija Plantak, Višnjica Mario Bobanac, Zanatpromet-trgovina 125 Mihael Furjan, Pliva Hrvatska 126 Manuel Grgec, Relago 127 Marko Brnčić, STP 128 Davorin Posavac, Bjelovarski sajam 129 Hrvoje Prpić, Trillenium Matija Mandić, Lesnina Hrvatska 130 Neven Vranković, Atlantic Grupa 131 Klaus Dieter Martin, European Coastal Airlines 132 Marinko Vladić, PZ Vrbnik 133 Boris Žgomba, Uniline

134 Kristina Bocak Gojun, Badel 1862 136 Alma Harašić Bremec, Savez kuhara mediteranskih europskih regija 137 Joško Škokić, Škokić 138 Vlado Krauthaker, Krauthaker 139 Igor Pureta, GRAWE Hrvatska 140 Đuro Horvat, Visoko učilište Effectus 142 Ljubomir Jelić, Jelić konzalting 143 Domagoj Njegovan, Keramika Modus 144 Alojzije Jukić, Comping 145 Mislav Bezmalinović, Sardina 146 Ljubo Puđa, Puđa 147 Krešimir Mlinarić, Adacta 148 Jadranko Pongrac, Barikada 149 Damir Kelava, Pan Parket 150 Vlado Čondić Galinčić, PP Orahovica 151 Ante Radoš, Spačva 152 Saša Hederić, Veam 153 Željko Mažuran, Kordun Grupa 154 Mladen Škomrlj, Obstinatio 155 Enver Sediković, Biomedis 156 Marijo Miletić, Maestro Media

157 Mirza Šabić, Obrtnička komora Zagreb 158 Danko Venturini, Ventex 159 Maja Zelić, Poduzetnički inkubator Klis 160 Ozren Hodanić, Jadranimpex (JAX) 161 Tonči Škratulja, Felicita 162 Ivan Sarajlić, Milenij hoteli Opatija 163 Sanela Šamanović, Zvrk 164 Vladimir Mozetić, Poliklinika Medico 165 Alen Varenina, Karolina Damir Podhorski, Escape 166 Darko Špelić, Prestige 167 Vladimir Mezak, Lučka uprava Rijeka 168 Igor Andrović, Viroexpo 169 Barbara Bolf, BB Natura Vera 170 Siniša Vizentaner, Čarobni tim 171 Milan Vrdoljak, Ricardo 172 Nikola Nikšić, Konter 174 Damir Dujmović, Montelektro 175 Tomislav Antunović, TA Antunović 176 Goran Ražnjević, Ilirija 178 Stefania Skender, Pametan rast 179 Franjo Mihelčić, Lokve 180 Vladimir Ivanović, Ivanal

analitičari predviđaju... 184 Dubravka Jurlina Alibegović, Ekonomski institut Zagreb 186 Predrag Bejaković, Institut za javne financije 188 Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb 190 Sanja Madžarevic Šujster, Svjetska banka

192 Željko Mrnjavac, Ekonomski fakultet Split 194 Damir Novotny, ekonomski analitičar 196 Žarko Primorac, ekonomski analitičar 198 Dubravko Radošević, Ekonomski institut Zagreb 200 Guste Santini, ekonomski analitičar

202 Zvonimir Savić, HGK 204 Anton Starčević, Raiffeisen banka 206 Zdeslav Šantić, Societe Generale – Splitska banka 208 Vuk Vuković, Zagrebačka škola ekonomije i managementa

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 5

analiza

6 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. sijeÄ?nja 2016.

poslovna očekivanja 2016

Analiza Poslovnih očekivanja 2016.

Uvjeti poslovanja se moraju mijenjati na bolje! Čak 92,77 posto gospodarstvenika očekuje da će gospodarski rast u Hrvatskoj u 2016. godini biti veći ili najmanje jednak onome iz 2015. godine piše Darko Buković, analiza podataka Nikola Kleut

Prosječna ocjena stanja u gospodarstvu 2,43

I dalje dvojka. Odgovori gospodarstvenika zapravo su sliku koja se često u javnosti prikazuje kao crno-bijela, odnosno dovodi do krajnjih rezultata (od jako lošeg do odličnog) stavili čini se - na pravo mjesto. Opće stanje u gospodarstvu koje se moglo ocjenjivati ocjenama

Pregled kumulativnih ključnih pokazatelja respondenata Kumulativno respondenti

zaposleni neto dobit (mlrd hrk) prihodi (mlrd hrk) imovina (mlrd hrk)

46.912 1,37 35,83 54,74

O dnos respondenata po veličini tvrtke

13+2859I

velike tvrtke

13,27%

ukupno

male tvrtke

58,9%

433

Kumulativno ekonomija

Relativno respondenti / ekonomija

5,48% 14,05% 5,79% 5,10%

855.241 9,75 618,79 1.072,91

O dnos respondenata po starosti tvrtke (20+) godina

(1-3) godina

45,95% ukupno

srednje tvrtke

27,83%

2,59%

3+133846I

a tradicionalno istraživanje Privrednog vjesnika o poslovnoj 2016. pristigla su 433 odgovora. Odgovore smo razvrstali prema različitim administrativnim, registracijskim i financijskim kriterijima kako bismo presjekom razlučili snagu i reprezentativnost dobivenih odgovora. Kao prvi sloj deskriptivnih kriterija uobičajeno je uzorak promatrati pomoću ključnih financijskih pokazatelja kako bi se stekao osjećaj o veličini, snazi i reprezentativnosti odgovora. Tvrtke koje su sudjelovale u našem istraživanju zapošljavaju ukupno 46.912 zaposlenih, što je oko 5,5 posto od ukupno zaposlenih u gospodarstvu, a imale su oko 36 milijardi kuna prihoda, što predstavlja 5,8 posto prihoda gospodarstva, i time su ostvarile čak 14,05 posto neto ukupne dobiti (odnosno 1,37 milijardi kuna). Imovina kojom upravljaju tvrtke sudionice ankete iznosi oko 55 milijardi kuna. Napominjemo da su financijski pokazatelji o stanju ukupne imovine, ostvarene neto dobiti, ukupnih prihoda i broja zaposlenih preuzeti iz pojedinačnih godišnjih financijskih izvještaja za poslovnu 2014. godinu za one subjekte koji su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja i koji su uredno i u skladu sa zakonskim rokovima predali godišnje financijske izvještaje.

(11-20) godina

38,19%

433

(4-10) godina

13,27%

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 7

analiza

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2015. godini: 46,20%

43,67% prosječna ocjena

2,43 6,33%

2,53% 0%

Napomena: Bez odgovora 1,27% anketiranih

U 2016. ukupni gospodarski rast će u odnosu na 2015. biti:

od 1 do 5, ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,43. Usporedimo li to s ocjenom o stanju gospodarstva u 2014. koju su gospodarstvenici ocijenili ocjenom 2,16, vidljiv je pomak za nekoliko decimalnih polja iza zareza (0,27 bodova), ali i dalje je to stanje koje ne ulijeva sigurnost u poslovanje, niti je to stanje koje bi moglo jamčiti snažniji iskorak gospodarstva. Podsjećamo i da je gospodarsko stanje u 2013. bilo ocijenjeno ocjenom 2,24, u 2012. ocjenom 2,09, dok je 2011. prosječna ocjena stanja u gospodarstvu bila 2,31. Najmanjom ocjenom odnosno ocjenom jedan (1) opće stanje u gospodarstvu ocijenilo je 6,33 posto gospodarstvenika, dok je najveća postignuta ocjena ove godine bila ocjena četiri (4) koju je dalo 2,53 posto gospodarstvenika. Očekivano, nitko ne smatra da je stanje u gospodarstvu odlično, a 1,27 posto respondenata nije dalo ocjenu o općem stanju u gospodarstvu za 2015. godinu. Porastao je postotak onih koji smatraju da stanje u gospodarstvu zaslužuje čistu jedinicu. U odnosu na 2014. taj je postotak porastao za 1,54 postotnih bodova, pa sada 6,33 posto

ocjenu 4 gospodarstvu dalo je 2,5% ispitanih, a ocjenu 5 nije dao baš nitko

61,01% gospodarstvenika smatra da nam stanje u gospodarstvu ne zaslužuje prolaznu ocjenu.

31,76%

1,89% puno veći malo veći približno jednak

Gospodarski rast ipak malo veći

3,14%

0,63%

malo manji

puno manji

Napomena: Bez odgovora 1,57% anketiranih

Više od 60 posto (točnije 61,01 posto) anketiranih gospodarstvenika ocjenjuje ili procjenjuje da će gospodarski rast u poslovnoj 2016. biti malo veći u odnosu na 2015. Pribrojimo li tomu gotovo trećinu gospodarstvenika, njih 31,76 posto, koji su ocijenili da će gospodarski rast u 2016. ostati jednak onom godinu prije, možemo zaključiti da čak 92,77 posto gospodarstvenika očekuje da će gospodarski rast u Hrvatskoj u 2016. godini biti veći ili najmanje jednak onome iz 2015.

Učinke krize vaša tvrtka će u 2016.: 36,48%

35,53%

velike tvrtke

48,78%

sve tvrtke

19,81% 26,83%

17,07% 6,60%

4,88%

0,94% spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

Napomena: Bez odgovora 0,63% anketiranih

8 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

2,44% vrlo teško prevladati

poslovna očekivanja 2016

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2016.: 48,11%

44,65%

2,83%

1,57%

puno malo ostati isti malo puno poboljšati poboljšati pogoršati pogoršati Napomena: Bez odgovora 1,26% anketiranih

Usporedimo li to s istraživanjem za 2015., uočavamo da je tada više od 67,52 posto gospodarstvenika odgovorilo kako očekuju približno jednak gospodarski rast kakav je bio u 2014., dok je broj onih koji su procjenjivali da će rast u 2015. biti malo veći bio 15,26 posto. Ti podaci, dodamo li im i podatke da je 15,26 posto gospodarstvenika očekivalo i malo manji rast, govore da je među gospodarstvenicima bilo više pesimizma, odnosno pitanje je jesu li očekivanja bila lošija zbog prethodnih godina bez rasta ili su se stvari počele pomicati s mrtve točke. U svakom slučaju samo 3,14 posto predstavnika gospodarstva smatra da će gospodarski rast u 2016. biti malo manji nego li je bio u 2015. Ako promatramo razdiobu odgovora ocjene očekivanja gospodarskog rasta, optimističnost, odnosno pozitivne ocjene gospodarskog rasta, grupiraju se u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Najviše neutralnih odgovora dobivamo iz prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo što je u skladu s očekivanjima i inicijalnom razdiobom subjekata po djelatnosti.

Vaša tvrtka će se u 2016. krizi oduprijeti: 34,65%

22,83%

11,81%

povećanjem plasmana

srednje tvrtke

39,53%

21,78%

promjenom proizvodnog programa

reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova proizvodnje

8,92%

smanjenjem troškova rada

male tvrtke

39,68% 32,80%

31,40% 24,42% 18,52%

7,94%

4,65%

1,06%

0% spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

spremno i uspješno prevladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 9

analiza

Prerađivačka industrija, odnosno više od petine tvrtki tog sektora, očekuje približno jednak, a dodatnih 15,38 posto njih malo veći rast.

Negativan utjecaj krize na Vašu tvrtku 2016. godine bit će:

Nikako iz krize, ali nema odustajanja

Više od polovine anketiranih gospodarstvenika, točnije 56,29 posto njih ocjenjuje da će učinke krize uglavnom prevladati

57,86%

više je nego prepolovljen broj tvrtki koje misle da će uspješno prevladati krizu

26,42%

7,55%

3,77% vrlo velik

osjetan

prihvatljiv

malen

3,46% zanemariv

Napomena: Bez odgovora 0,94% anketiranih

10 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

(36,48 posto) i spremno i uspješno prevladati (19,81 posto). Nešto više od 35,5 posto poduzetnika borit će se sa svim učincima krize na njihovo poslovanje i pokušat će takvo stanje prevladati.

poslovna očekivanja 2016

I dok je u odgovorima o 2015. prevladavala ocjena kako će gotovo 46 posto tvrtki spremno i uspješno prevladati krizu, broj takvih odgovora je ove godine više nego prepolovljen. Odlučnost i spremnost na uspješno prevladavanje učinaka krize dolazi iz prerađivačke industrije, potom građevinarstva te od zagrebačkih poduzetnika i izvoznika. Sektorski je vidljiv oprez, a dobar je i podatak da je kod velikih i srednjih poduzetnika razvidna odlučnost da uglavnom prevladaju, odnosno pokušaju prevladati sve učinke krize. Gotovo osam posto malih poduzetnika (7,94 posto) smatra kako će teško prevladati učinke krize, dok se broj velikih i srednjih koji smatraju da će je teško prevladati vrti od 4,88 posto do 4,65 posto.

Uvjeti poslovanja se moraju mijenjati - na bolje!

Nakon nekoliko godina u kojima gospodarstvenici nisu očekivali da će doći do promijenjenih (poboljšanih) uvjeta za in-

većina ispitanih s krizom će se nositi povećanjem plasmana i promjenom programa vestiranje i poslovanje, gospodarstvenici sada očekuju da će doći do malog poboljšanja uvjeta za rad, odnosno poboljšanja poduzetničke klime u 2016. Tako 44,65 posto gospodarstvenika očekuje da će se uvjeti malo poboljšati, dok njih 48,11 posto očekuje da se u tome segmentu neće ništa bitno dogoditi. Ako to usporedimo s očekivanjima od godinu prije, tada je u nepromijenjeno stanje bilo uvjereno više od 73 posto poduzetnika, a u malo poboljšanje vjerovalo je njih 16 posto. Ako pogledamo i na stranu onih koji su očekivali i malo pogoršanje, a takvih je za 2015. bilo 7,83 posto, u 2016. malo pogoršanje poslovanja očekuje 2,83 posto poduzetnika, a takav je rezultat i kod ocjene za puno pogoršanje jer za 2016. tek 1,57 posto poduzetnika smatra da će se uvjeti za investiranje i poslovanje puno pogoršati. Optimizam je prisutan u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.

Recept za odupiranje krizi

Upitani kako će se njihova tvrtka oduprijeti krizi, odnosno što smatraju da će im u tome najviše pomoći, gospodarstvenici su većinom izabrali jedan odgovor - s krizom će se nositi povećavajući plasman svojih proizvoda ili usluga, uz snažnu usmjerenost promjeni proizvodnog/uslužnog programa. To pak govori o unutarnjim pripremama i fleksibilnosti kojom treba reagirati na zahtjeve tržišta. Jedna od stvari koja se često spominjala kao problem hrvatskog gospodarstva, sada po odgovorima posebno prerađivačke industrije i građevinarstva može značiti onu prednost kojom se može opstati na tržištu - mijenjamo proizvodni program što donosi povećanje plasmana. Sve to prati reorganizacija poslovanja, što kao prvu stvar koju moraju učiniti u svojim poslovnim aktivnostima drži 21,78 posto gospodarstva. I dok je za 2015. bilo indikativno da će oko 31 posto

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2016.: 54,29%

34,92%

8,57% 2,22%

0% znatno povećati

malo povećati

ostati isti

malo smanjiti

znatno smanjiti

Likvidnost vaše tvrtke u 2016. godini bit će: 65,19%

25,00% 6,96%

2,22% puno bolja

malo bolja

ostat će ista

malo lošija

0,63% puno lošija

Grana djelatnosti Vaše tvrtke u 2016. godini bit će: 69,13%

20,26% 9,00% 1,29% puno bolje

0,32% malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 11

analiza

Vaša tvrtka je u 2015. u odnosu na 2014. ostvarila... Ukupni prihod

39,05% 27,62% 18,10% 8,57%

puno veći

6,67%

malo veći

približno jednak

34,21%

33,55%

malo manji

puno manji

Neto dobit

16,45% 7,89%

puno veću

7,89%

malo veću

Broj zaposlenih

približno jednaku

malo manju

49,00%

24,00%

20,00%

5,00% puno veći

puno manju

2,00% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

12 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Poslovna 2015. ipak Poslovni rezultati za 2015. godinu trebali bi biti, po procjeni sudionika ankete, ipak nešto bolji nego u 2014. Očekivani ukupni prihod trebao bi biti malo veći kod 39,05 posto gospodarstvenika, a približno jednak kod 27,62 posto. Puno veći ukupni prihod od onog godinu prije očekuje 8,57 posto gospodarstvenika. Istodobno, 18,1 posto očekuje malo manji ukupni prihod. Kod neto dobiti distribucija odgovora pokazuje da čak 67,76 posto gospodarstvenika očekuje približno jednaku neto dobit (33,55 posto) odnosno malo veću dobit (34,21 posto). Puno većoj dobiti nego u 2015. nada se 7,89 posto gospodarstvenika. Sve to prate i podaci koji govore kako većih otpuštanja ne bi trebalo biti. Dapače, čak četvrtina gospodarstvenika očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim tvrtkama povećati, a da će kod polovine broj ostati isti. Dobar je i podatak da je u godinu dana smanjen broj onih kompanija kod kojih će broj zaposlenih biti manji i sada je takvih 20 posto, dok je godinu prije bilo gotovo 27 posto. Broj onih koji očekuju puno manji broj zaposlenih i dalje se kreće oko dva posto. Još jedan podatak daje malo optimizma. Broj onih koji očekuju malo povećanje izvoza iznosi oko 32 posto, dok izvoznici koji to već duže rade namjeravaju ostvariti približno jednak izvoz (44,20 posto). Kad je pak o uvozu riječ, podatak da se očekuje približno jednak uvoz, a takva su očekivanja 55,71 posto ispitanih, ili malo veći (što očekuje 20,09 posto anketiranih gospodarstvenika), treba promatrati i kroz prizmu podatka da malo manji uvoz očekuje gotovo 12 posto gospodarstvenika, a puno manji 6,85 posto njih. Kad se pogleda pokrivenost uvoza izvozom, pokazuje se kako će kod 59 posto predstavnika gospodarstva izvoz biti na istoj razini kao i godinu prije, kako će kod njih 22,44 posto doći do gospodarstvenika izlaz tražiti u smanjenju troškova proizvodnje, u očekivanjima za 2016. smanjenje troškova proizvodnje kao izlaz vidi 11,81 posto predstavnika gospodarstva. No, smanjenje troškova rada kao svoj način izlaska iz krize vidi 8,92 posto gospodarstvenika, dok ih je godinu dana prije bilo 5,9 posto. Odgovori na pitanje o negativnom utjecaju krize na poslovanje tvrtke kriju odgovore koji najbolje ocrtavaju sve probleme hrvatskog gospodarstva. S jedne strane čak 57,86 posto

poslovna očekivanja 2016

uspješna godina blagog povećanja. Malo manju pokrivenost očekuje 7,8 posto gospodarstvenika, a puno manju njih 5,85 posto. Gospodarstvenici su se u 2015., temeljem podataka o poslovanju, približno jednako ili malo više (ukupno 86,33 posto) financirali vlastitim sredstvima, oni koji su to radili fondovima EU-a to su nastavili raditi približno jednako (56,73 posto), kao i kreditima banaka (53,36 posto). Pritom je zanimljiv podatak da se njih 16,81 posto sada puno manje financira kreditima banaka, kao i sredstvima iz drugih izvora kojih je kod 22,62 posto gospodarstvenika puno manje.

Vaša tvrtka je u 2015. u odnosu na 2014. ostvarila... izvoz

44,20% 31,25%

9,82%

8,48%

puno veći

malo veći

približno jednak

6,25%

malo manji

puno manji

prihod ostvaren izvozom

46,26%

29,91%

10,75%

6,54% puno veći

malo veći

uvoz

gospodarstvenika ocjenjuje da im je eventualni negativni utjecaj na poslovanje prihvatljiv odnosno da su ga već uključili kao varijablu u donošenju odluka o poslovanju u 2016. Pritom se najveći dio odgovora s prošlogodišnjih 40,96 posto i ocjene

približno jednak

malo manji

“malen” prelio u odgovor “prihvatljiv” jer je lani za takvu ocjenu bilo 33,90 posto gospodarstvenika, a sada je tek 7,55 posto gospodarstvenika s ocjenom “malen”. Nešto je povećan broj tvrtki koje smatraju da će osjetiti negativne učinke krize, takvih je 26,42 posto, dok se 3,77 posto gospodarstvenika izjasnilo kako će utjecaj krize na njihovo poslovanje i dalje biti vrlo velik, a kod gotovo istog broja tvrtki, 3,46 posto, zanemariv. Usporedimo li podatke o starosti tvrtki, uočavamo da prihvatljivost utjecaja krize dolazi s odgovorima gospodarstvenika čije tvrtke djeluju već dulje od 20 godina, pa kod onih između

puno manji

55,71%

20,09% 11,87%

čak 57,9% ispitanih kaže kako su negativne utjecaje krize već uključili kao varijablu

6,54%

5,48% puno veći

malo veći

pokrivenost uvoza izvozom

približno jednak

6,85%

malo manji

puno manji

7,80%

5,85%

malo manju

puno manju

59,02%

22,44% 4,88% puno veću

malo veću

približno jednaku

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 13

analiza

Planirate u 2016. u odnosu na 2015. ostvariti... Ukupni prihod

56,37%

U 2016. se planiraju - i u pogone i u ljude

28,34%

8,60%

puno veći

5,10% malo veći

približno jednak

malo manji

1,59% puno manji

Neto dobit

51,79%

34,85%

6,19%

5,86% puno veću

malo veću

Broj zaposlenih

približno jednaku

malo manju

1,30% puno manju

55,52% 11 do 20 godina. Upravo tvrtke te starosti su i ocijenile, sa 11,73 posto odgovora, da će osjetiti krizu u poslovanju, što treba promatrati i kroz prizmu promjena koje svaka tvrtka prolazi u određenom razdoblju, uz dodatna restrukturiranja i mijenjanja poslovnog prioriteta.

33,12%

8,12%

2,60% puno veći

0,65% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

izvoz

49,11%

8,04%

malo veći

približno jednak

trgovci i izvoznici smatraju kako će ipak doći do malog smanjenja poreznog opterećenja Porezi i doprinosi će se smanjiti

35,71%

puno veći

U planovima za 2016. većina anketiranih pokazuje optimizam. Većina ispitanih očekuje (njih čak 56,37 posto) malo veće ukupne prihode nego što su imali u 2015. S gotovo sličnim postotkom (51,79 posto) gospodarstvenici očekuju malo veću dobit, pri čemu bi broj zaposlenih ove godine trebao biti kod 55,52 posto ispitanih isti, a kod trećine gospodarstvenika i malo veći. Te ipak optimističnije brojke oslanjaju se na procjene o ulaganjima u modernizaciju kapaciteta, istraživanje i razvoj, obrazovanje i edukaciju te preuzimanja i akvizicije. Iako će oni koji su i dosad preuzimali i akvirirali i dalje to raditi (a takvih je nešto

4,02%

3,13%

malo manji

puno manji

14 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Odgovor na pitanje o porezima je uvijek vezan uz nešto što se, kako kaže narodna poslovica, “babi snilo”. Gospodarstvenici često u ovom odgovoru iznesu svoje strahove da će doći do promjena uvjeta rada ili - kao lani - ostaju u najmanju ruku uvjereni da porezi i doprinosi neće rasti. Vežemo li to uz odgovore oko prioriteta u kojima je kao prioritet jasno iskazan podatak da je za novi gospodarski rast potrebno smanjiti poreze i doprinose, ipak su očekivanja od dijela smanjenja poreza i doprinosa ovdje blaža. Najveći broj gospodarstvenika, gotovo

poslovna očekivanja 2016

ulaganja te veći izvoz više od polovine) vidljivo je da će dio anketiranog gospodarstva, oko 19 posto, to raditi puno manje. Pohvalan je i podatak da će u obrazovanje i edukaciju njih 31,63 posto ulagati više, a da će četvrtina gospodarstvenika uložiti malo više sredstava u istraživanje i razvoj. Modernizacija kapaciteta zasigurno će biti jedna od poslovnih sastavnica poduzeća. Naime, čak njih 35 posto planira malo veća ulaganja od dosadašnjih, a njih gotovo 13 posto planira puno veća ulaganja. Među malim i srednje velikim tvrtkama predviđa se najviše promjena, posebno kod modernizacije kapaciteta. Planovi za 2016. kod gotovo 50 posto tvrtki polaze od malog povećanja izvoza, a kod njih osam posto od puno većeg izvoza. Postotak ispitanih koji očekuju puno veće povećanje veći je od postotka onih koji očekuju malo manji i puno manji izvoz (takvih je ukupno 7,15 posto). Uvoz će, prema očekivanjima, biti na istoj razini kao i dosad; četvrtina gospodarstvenika računa na malo veći uvoz, a njih 11,41 posto na malo ili puno manji uvoz. Pokrivenost uvoza izvozom na ukupno promatranim gospodarskim subjektima bit će uglavnom nepromijenjena (58,54 posto), a dobrim se može ocijeniti i podatak da će pokrivenost kod gotovo 26 posto tvrtki biti i malo veća. Kod prihoda ostvarenog izvozom postotak onih koji računaju na nešto veći prihod je povećan na 45,37 posto. Ostaje za vidjeti koliko je to vezano uz rast tečaja i obračuna.

Planirate u 2016. u odnosu na 2015. ostvariti... uvoz

61,64%

25,57% 7,76%

1,37% puno veći

malo veći

približno jednak

58,54%

malo manji

puno manji

pokrivenost uvoza izvozom

25,85% 8,29%

5,37% puno veću

1,95% malo veću

približno jednaku

malo manju

39,35%

8,33%

puno veći

4,63% malo veći

približno jednak

puno manju

prihod ostvaren izvozom

45,37% 55 posto, smatra da će ostati isti, no da bi do malog smanjenja moglo doći očekuje 35 posto. Djelatnost trgovine, a pogotovo veći predstavnici ove grupe, uvjereni su da će doći do manjeg smanjenja poreznog opterećenja, a njihovi istomišljenici su i tvrtke izvoznici. Male i srednje tvrtke dijele stav prerađivačke industrije i Jadranske Hrvatske o tome da je vjerojatnost da se to dogodi relativno mala, dok su građevinari uvjereni da će po tom pitanju stanje ostati nepromijenjeno te da se porezi i doprinosi u 2016. godini neće mijenjati. Prerađivačka industrija, gotovo trećina tvrtki, drži otvorenom mogućnost malog povećanja poreza i doprinosa.

3,65%

malo manji

2,31% puno manji

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 15

analiza

Procijenite koliko će Vaša tvrtka ulagati tijekom 2016. u odnosu na 2015. godinu u...

34,44%

37,09%

modernizaciju kapaciteta

52,72%

obrazovanje i edukaciju

31,63% 12,91% 7,95%

puno više

Vaša tvrtka je u 2015. godini financirana u odnosu na 2014. godinu...

malo više

Vlastitim sredstvima

približno jednako

malo manje

7,62%

puno manje

6,46% puno više

5,78% malo više

Fondovima EU-a

66,00%

približno jednako

malo manje

23,39%

10,67%

Struktura financiranja Vaše tvrtke u 2016. godini u odnosu na 2015. (plan)...

malo više

Vlastitim sredstvima

puno manje

56,73%

20,33%

puno više

3,40%

približno jednako

2,67%

0,33%

malo manje

puno manje

7,02%

puno više

malo više

Fondovima EU-a

62,12%

5,85% približno jednako

malo manje

puno manje

44,63%

28,25% 26,28% 13,56%

11,30% 7,17% puno više

malo više

približno jednako

3,07%

1,37%

malo manje

puno manje

Likvidnost će ostati većinom ista ili malo manja

Postotak onih koji smatraju da će likvidnost poduzeća ostati ista, smanjen je u godinu dana za 4,76 postotnih poena, na 65,19 posto onih koji to smatraju. No, došlo je do povećanja broja gospodarstvenika koji očekuju malo povećanje likvidnosti i njih je sada 25 posto. Ako gledamo odgovore tvrtki prerađivačke

16 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

2,26% puno više

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

industrije, razvidno je da će za njih likvidnost biti u najvećoj mjeri jednaka, dok bi za 15 posto tvrtki trebala biti i nešto bolja. Podatak koji pomalo upozorava na moguće žarište problema je i ocjena kojom sedam posto poduzetnika smatra da će doći do manjeg smanjenja likvidnosti njihovih tvrtki. To je nakon dužeg vremena ipak podatak koji je promijenjen u pozitivnom smjeru jer je riječ o gotovo 10 postotnih

poslovna očekivanja 2016

istraživanje i razvoj

preuzimanje i akvizicije

54,58%

59,44%

24,18% 18,88% 6,23% puno više

5,49% malo više

Kreditima banaka

približno jednako

malo manje

11,24%

9,52%

8,03%

2,41% puno manje

puno više

malo više

Obveznicama i dionicama

53,36%

približno jednako

malo manje

puno manje

Vlastitim sredstvima

62,91%

63,10%

33,11% 10,92%

3,78% puno više

malo više

Kreditima banaka

22,62%

16,81%

15,13%

približno jednako

malo manje

puno manje

1,32%

2,65%

puno više

malo više

Obveznicama i dionicama

53,48%

2,98%

8,93%

2,38%

0% približno jednako

malo manje

puno manje

puno više

malo više

Vlastitim sredstvima

63,70%

približno jednako

malo manje

puno manje

65,85%

27,40% 14,35%

13,04% 5,65% puno više

19,51%

13,48% 0,68%

malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

puno više

poena. Dakle, malo bolju, čak i puno bolju likvidnost očekuje 90,19 posto gospodarstva.

Bez velikih promjena po djelatnostima

Gotovo 70 posto poduzetnika vjeruje da će grana djelatnosti u kojoj posluje njihova tvrtka kotirati približno isto, a njih 20,26 posto smatra da će biti malo bolje. Zbrojimo li ta dva podatka,

9,76%

5,48% malo više

2,74% približno jednako

malo manje

2,44% puno manje

puno više

2,44% malo više

približno jednako

malo manje

puno manje

možemo zaključiti da približno isto ili malo bolje stanje očekuje 89,39 posto kompanija. Nastavak negativnog trenda za svoju granu djelatnosti i dalje najavljuju građevinari, ali u manjem postotku. Ni prerađivačka industrija ne očekuje veće promjene u svojoj djelatnosti, njih 73 posto smatra da će sve ostati gotovo isto. Malo lošije stanje u djelatnosti očekuje devet posto predstavnika gospodarstva.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 17

analiza

Proriteti su jasni - čekaju se odluke Smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu prioritetna je mjera koju gospodarstvenici očekuju od nove vlade, odnosno misle da je to mjera koja bi se trebala dogoditi u 2016. To je na prvom mjestu odgovora 37,82 posto gospodarstvenika. S druge pak strane jeftiniji poduzetnički krediti predstavljaju relativno malo značajni prioritet poduzetnicima (među navedenih šest prioriteta), kao i ograničenje trajanja sudskih postupaka. Nakon duljeg vremena kada je gotovo svih šest priorieta bilo postavljeno u manje-više sličnu poziciju, odnosno da su svi jednako važni, očekivanja od prioritetnih poteza nove administracije s Markova trga sada jače pozicioniraju tri mjere. Zanimljivo je da se pritom u distribuciji glasova uočava kako su to isti prioriteti kod svih tvrtki bez obzira na veličinu, kao i kod sektora. Gospodarstvenike smo pitali koliko njih smatra da je prioritet broj jedan jedna od mjera. Uz smanjenje poreza i doprinosa, po prioritetima, poduzetnici su na prioritetnu listu pozicionirali potom znatno smanjivanje državne administracije, kao i rješavanje nelikvidnosti, što je zasigurno potaknuto problemima naplate u kriznim vremenima, predstečajnim postupcima kao i pokretanjem stečajnih postupaka za nelikvidne. Ti prioriteti su zapravo naputci za tri mjere Vlade koje će izravno utjecati na poboljšanje poduzetničke klime. Rješavanje likvidnosti koju možemo dovesti u korelaciju s mjerom ograničenja sudskih postupaka, opcija je koju su s najvećim postotkom podržale male tvrtke. Privlačenje stranih investicija je također prioritet, ali je prvo potrebno riješiti ove prije navedene kako bi i privlačenje ulaganja moglo zaživjeti.

18 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Prvi prioritet gospodarstvenika za izlazak iz krize u 2015. godini? smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu

37,82%

znatno smanjivanje državne administracije

29,32%

rješavanje nelikvidnosti

24,33%

privlačenje inozemnih investicija

jeftiniji poduzetnički krediti ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja

17,72%

11,10%

10,4%

poslovna očekivanja 2016

privredni vjesnik

Više od 60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

godina 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

centar za istraživanja

pv multimedija

pVinternational

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

TV emisije Web, društvene mreže www.privredni.hr

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

POSLOVNA OCEKIVANJA

Rang-ljestvice banaka, godinE osiguranja, leasinga i fondova

Barometar gospodarstva

pv digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

Izbor ekonomskog analitičara godine

zeleni in magazin

godina

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Zeleno je – IN

Regionalni poslovni klub

www.privredni.hr

Magazin o poslovnom životnom stilu

utemeljeno 1953.

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić

Lektura Tajana Novosel

Direktor Darko Buković

Novinari Ilijana Grgić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Vladimir Rončević,

PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 19

analiza

Tko je odgovorio?

ada govorimo o reprezentativnosti respondenata, iste valja prikazati pomoću ostalih administrativnih, registarskih i teritorijalnih kriterija. Koristan način deskripcije respondenata su toplinske mape pomoću kojih se otkrivaju zanimljivi uzorci razdiobe unutar uzorka respondenata. Analizom podataka izrađena je toplinska mapa relativne razdiobe respondenata prema kriterijima djelatnosti i organizacijske forme pomoću koje uočavamo uzorke grupiranja respondenata sukladno navedenim kriterijima. Pogledom na toplinsku mapu uočavamo kako je brojčano najviše odgovora pristiglo iz prerađivačke industrije (38,3 posto), zatim iz trgovine na veliko i malo (14,8 posto) te konačno iz građevinarstva (10,4 posto). S druge strane, u smislu kriterija organizacijske forme uvjerljivo dominiraju odgovori društava s ograničenom odgovornošću, kakvih je dvije trećine (74,4 posto) te dionička društva (18,3 posto). Stigli su i odgovori iz ostalih poslovnih organizacijskih oblika, poput j.d.o.o.-a, zajednice ustanova, ustanova, javnih trgovačkih društava (j.t.d.-a), kao i gospodarskih udruga. Svakako, ovakav rezultat razdiobe prema kriteriju organizacijske forme možemo tumačiti na način da je prisutna selekcijska pristranost, odnosno da je stratificirani uzorak odaslanih anketa utvrđen na onim subjektima koji su

obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja. No, nasuprot navedenome, cilj ankete je procjena poslovnih očekivanja, stoga, prirodno, i očekujemo selekcijsku prisutnost prema gospodarskim subjektima. Više je nego razvidno da su odgovori najviše pristizali iz proizvodnog i uslužnog sektora. Tako je najveći broj odgovora pristigao od društava s ograničenom odgovornošću iz djelatnosti prerađivačke industrije (29,3 posto), zatim od društava s ograničenom odgovornošću iz djelatnosti trgovine na veliko i malo (12,6 posto) te podjednako, po 9,1 posto, od društava s ograničenom odgovornošću iz djelatnosti građevinarstva te dioničkih društava iz prerađivačke industrije. Zaključak je da su društva iz prerađivačke industrije ove godine bila najzainteresiranija dati odgovore na istraživanje Poslovnih očekivanja 2016. Idući kriterij ispitivanja reprezentativnosti je teritorijalna, odnosno geografska raspodjela respondenata prema dva relacijski vezana kriterija, konkretno prema regiji (Jadranska odnosno Kontinentalna Hrvatska) te županijama koje pripadaju potpodjeli administrativnih statističkih regija Hrvatske. Rezultati raspodjele odgovora prema teritorijalnom kriteriju su u okviru očekivanoga te se bilježi veći udio respondenata iz prostorne jedinice regije - Kontinentalne Hrvatske 72,56

Toplinska mapa relativne razdiobe respondenata prema kriterijima djelatnosti i organizacijske forme d.o.o.

d.d.

zajednica ustanova

j.d.o.o.

ustanova

trgovac pojedinac

nepoznat oblik

radnja

j.t.d.

udruga

ukupno djelatnost

0,3%

0,0%

0,3%

29,3%

9,1%

0,0%

0,3%

0,0%

38,8%

opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

0,9%

0,0%

0,9%

opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom

2,2%

0,0%

2,2%

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo prerađivačka industrija

9,1%

1,3%

0,0%

10,4%

12,6%

1,3%

0,0%

0,3%

0,0%

0,3%

0,0%

14,8%

prijevoz i skladištenje

2,2%

0,6%

0,0%

2,8%

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

2,8%

1,3%

0,0%

4,1%

građevinarstvo trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

informacije i komunikacije

3,2%

1,3%

0,0%

4,4%

financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

0,9%

2,2%

0,0%

3,2%

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

5,0%

0,6%

0,0%

0,3%

0,0%

0,3%

0,0%

6,3%

administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

1,9%

0,6%

0,0%

2,5%

javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

0,0%

0,3%

0,0%

0,3%

obrazovanje

0,3%

0,0%

0,6%

0,0%

0,9%

djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

0,0%

0,9%

0,0%

0,3%

1,3%

umjetnost, zabava i rekreacija

0,6%

0,0%

0,6%

ostale uslužne djelatnosti

2,8%

0,0%

0,6%

3,5%

ostalo

0,0%

2,2%

0,3%

0,0%

2,5%

74,4%

18,3%

0,3%

0,6%

1,9%

0,3%

2,2%

0,6%

0,3%

0,9%

ukupno organizacijska forma

20 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

poslovna očekivanja 2016

4+96+N 5+ N + 95 3+97+N 1+99+N 32+68+N 5+95+N 2+98+N 4+96+N 6+94+N 8+92+N 2+ N + 98 3+97+N 3+97+N 8+92+N 3+ 97 N + 2+98+N 2+98+N 2+98+N 2+98+N 5+95+N 2+98+N Varaždinska Krapinsko-zagorska 5,05%

eritorijalna raspodjela T respondenata prema kriteriju regija i županija

Grad Zagreb

Koprivničko-križevačka

0,63%

Zagrebačka

31,55%

Virovitičko-podravska

Bjelovarsko-bilogorska

Karlovačka

1,26%

Požeško-slavonska

Sisačko-moslavačka

2,84%

Osječko-baranjska

4,10%

4,73%

8,20%

Međimurska

2,84%

Primorsko-goranska

Istarska

3,79%

5,36%

1,26%

Vukovarsko-srijemska

2,21%

Brodsko-posavska

2,21%

1,89%

Ličko-senjska

Kontinentalna Hrvatska

73+27D

1,26%

72,56%

Zadarska

74 I 7 19 +

posto naprama 27,44 posto odgovora iz prostorne 1,89% Šibensko-kninska jedinice Jadranske Hrvatske. Jadranska Rezultati relativne razdiobe resHrvatska pondenata prema teritorijalnom kri1,26% 27,44% teriju županija uglavnom su u skladu s Splitsko-dalmatinska očekivanjima koncentracije broja subjekata u Hrvatskoj. Tako se na poduzeća s područja županije Grad Zagreb odnosi 31,55 posto odgovora, zatim sli5,05% jede na drugom mjestu Istarska i Primorsko-goranska županija sa po 8,20 posto te Osječko-baranjska županija (5,36 posto). Zanimljivo je primijetiti kako je najmanje respondeDubrovačko-neretvanska nata odgovorilo iz Kopriviničko-križevačke županije (0,63 posto), manje nego iz Ličko-senjske županije (1,26 posto). Kao četvrti i posljednji kriterij ispitivanja reprezentativno1,58% sti respondenata pripremeljena je i toplinska dvokriterijska mapa prema kriterijima starosti respondenata i prema krite- starosnoj kategoriji riju veličine sudionika (tablica lijevo). Starosni kriterij respon- 11-20 godina, kakvih je denata podijeljen je u četiri grupe, a prema datumu osnivanja 38,19 posto). Analiziramo li veličinu tvrtodnosno upisa respondenta u službeni registar. Veličine subjekata podijeljene su u tri skupine sukladno klasifikacijskoj ki sudionica ankete, uočavamo shemi razvrstavanja subjekata koja je važila do konca 2015. da je najviše malih poslovnih subjekata, njih 58,9 posto. Na godine. Već kratkim pregledom toplinske mape vidljivo je da srednje velika poduzeća odnosi se 27,83 posto, dok je 13,27 većinu sudionika istraživanja predstavljaju tvrtke, etablirani posto odgovora velikih poduzeća. Spojimo li u razmatranje kategorije veličine i starosti, subjekti s trajanjem poslovanja duljim od 20 godina - takvih je gotovo polovina (45,95 posto), a iza njih slijede subjekti u analiza pokazuje kako u istraživanjima sudjeluju u najvećem postotku mala poduzeća koja posluju dulje od 20 godina, na koje se odnosi 27,51 posto odgovora. Slijede mali subjekti u R azdioba starosnoj kategoriji od 11 do 20 godina, 22,33 posto, te konačrespondenata prema d.d no srednje veliki subjekti u starosnoj kategoriji duljoj od 20 organizacijskoj formi godina poslovanja, 12,62 posto. 18,3% Tako mali i srednje veliki subjekti s duljinom trajanja d.o.o. poslovanja većom od 10 godina poslovanja čine dvije trećiostali ne odgovora, dok se ostalo odnosi na velike i srednje tvrtke 74,4% s različitim godinama poslovanja. 7,3%

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 21

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

U 2016. očekujem poz izgradnji povoljnijeg p U 2016. godinu prenose se, na žalost, svi strukturni problemi i rizici koje u godinama recesije, za vrijeme kojih smo izgubili više od 12 posto BDP-a, nismo uspjeli riješiti niti umanjiti

rvatsko je gospodarstvo u ekonomskoj stagnaciji unatoč nekim pozitivnim naznakama; zaustavljanju gospodarskog pada, rastu izvoza, industrijske proizvodnje i osobne potrošnje te dobrim rezultatima turističke sezone. Drugim riječima, rast je u ovoj godini prije svega posljedica povećane inozemne potražnje zbog trenda rasta zemalja Europske unije s kojom najviše trgujemo, a ne proaktivne makroekonomske politike i stvaranja stabilnije i povoljnije poslovne klime ili toliko potrebne promjene modela postojeće nacionalne ekonomske politike. Sve dok gospodarski rast ne prijeđe stopu od tri do četiri posto, koliko je potrebno samo za otplatu kamata, ne možemo govoriti o rastu i razvoju. U 2016. godinu prenose se, na žalost, svi strukturni problemi i rizici koje u godinama recesije, za vrijeme kojih smo izgubili više od 12 posto BDP-a, nismo uspjeli riješiti niti umanjiti. Prije svega mislim na visok proračunski deficit koji, prema prognozama Europske komisije, niti do 2017. godine nećemo uspjeti svesti na maastrichtski dozvoljenih tri posto BDP-a. Štoviše, ove i u naredne dvije godine bit ćemo zemlja s najvišom razinom proračunskog manjka od svih zemalja Europske unije. Visok deficit gura pak javni dug na dugoročno neodržive razine iznad 90 posto BDP-a s visokim obvezama plaćanja kamata koje ograničavaju mogućnost budućeg rasta. Drugim riječima, uz stopu od 1,7 posto, koliko se predviđa rast BDP-a, Hrvatska bi tek za sedam godina dostigla razinu koju je ostvarila u 2008. godini.

sveobuhvatna analiza o stvarnim razmjerima troškova i šteta koje je izazvala. Poznat je dio šteta i to one koje su nastale blokadom granice sa Srbijom koja je u različitim oblicima trajala tjedan dana, međutim u slučaju nastavka ili intenziviranja izbjegličke i migrantske krize, dugoročne bi posljedice mogle biti znatno veće, a doći će do izražaja tek u narednim godinama. U takvim okolnostima nacionalna ekonomska politika mora ozbiljno i odgovorno pristupiti većoj efikasnosti sustava, mora omogućiti stabilnost sustava kroz reforme, kako ne bi došlo do daljnje devastacije gospodarstva i društva u cjelini. Komora je na vlastitom primjeru pokazala da je moguće u kratkom roku provesti strukturne reforme i prilagoditi se onima koji su nositelji gospodarskog razvoja i zbog kojih i postoji.

Omogućiti stabilnost sustava

Kakva će biti 2016. godina ovisi o vlastitim sposobnostima vođenja gospodarske i razvojne politike, ali i o kretanjima u okruženju o kojima smo, kao malo i otvoreno gospodarstvo, uvelike ovisni. Povoljna je okolnost što se očekuje nastavak rasta Europske unije s kojom obavljamo većinu vanjskotrgovinske razmjene. Istodobno, međutim, rastu i rizici povezani s gospodarskom situacijom u Kini i Rusiji, očekuje se postupno dizanje američkih kamatnih stopa, a time i promjene u tokovima kapitala, a prisutni su i visoki geopolitički rizici (Rusija, Sirija, Ukrajina). Da ne govorim o izbjegličkoj krizi za koju ne postoji

22 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Sve dok rast ne prijeđe stopu od 3 do 4 posto, ne možemo govoriti o rastu i razvoju Sustav jednostavno mora prestati biti teret i postati partner gospodarstvu. Treba vratiti povjerenje u ekonomski i politički sustav. Na taj način treba doprinijeti povećanju konkurentnosti, proizvodnje, zaposlenosti te smanjiti proračunski ma-

poslovna očekivanja 2016

itivne pomake u oslovnog okruženja Sažetak godine i najava aktivnosti za 2016. HGK je u veljači 2015. predvodila najbrojnije hrvatsko gospodarsko izaslanstvo. Čak 100 hrvatskih i 250 ruskih tvrtki susrele su se na Gospodarskom forumu u Moskvi. Značajnu ulogu pri sklapanju novih međusobnih poslova i partnerstva odigralo je Predstavništvo HGK-a u Moskvi. Hrvatska kao početna točka poslovanja u Europi - bio je otvoren poziv kineskim tvrtkama i državnom vodstvu koje smo u Šangaju posjetili zajedno s predsjednicom Republike Hrvatske. Trgovina, transport i logistika samo je dio onoga što smo ponudili Kini uz apel da poveća uvoz hrvatskih kvalitetnih proizvoda. Naše aktivnosti i provedene reforme dobile su i svoje priznanje. Na Međunarodnoj poslovnoj konferenciji o unapređenju biznisa u srpnju 2015. HGK je dobila specijalno priznanje za najbolju komoru jugoistočne i srednje Europe zbog svog doprinosa u poboljšanju poslovne klime. No tu ne stajemo! Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti donijela smjernice za reforme

njak i ublažiti dinamiku javnoga duga, odnosno mora ne samo smanjiti državnu potrošnju, nego i restrukturirati proračun na način da on podržava dugoročni rast. Tako se postavljaju temelji održivom rastu.

Jasno je što nam treba

Poslovni se sektor tijekom krize kontinuirano prilagođavao novonastaloj situaciji, velikim je dijelom restrukturirao svoje poslovanje te formirao pretpostavke za rast i razvoj. Isto očekuje i od države i to

koje u kratkom roku mogu stvoriti radna mjesta. HGK također priprema pet nacionalnih projekata za daljnje jačanje hrvatskoga gospodarstva. Projekt Digitalna komora olakšat će poslovanje, ukloniti ograničenja i ubrzati poslovne procese. Razvijamo projekt Dualno obrazovanje, a riječ je o sustavu strukovnog obrazovanja pomoću kojeg se u suradnji sa srednjim školama i Zavodom za zapošljavanje usklađuju potrebe tržišta rada s obrazovnim sustavom. Treće, pod projektom Internacionalizacija hrvatskoga gospodarstva poduzimamo čitav skup dodatnih aktivnosti koji će pomagati poduzetnicima pri izlasku na strana tržišta, osobito malom i srednjem poduzetništvu. Start-up Hrvatska projekt je koji objedinjava nacionalne mreže razvoja malog i srednjeg poduzetništva u kojemu će HGK pružati potporu pri pokretanju i realizaciji poslovnih pothvata. Tu je i CIRAZ – Centar za industrijski razvoj koji će povezati znanstvenike i gospodarstvenike u potpuno novi koncept reindustrijalizacije hrvatskoga gospodarstva.

na način da ga u tome podrži provedbom odlučnih reformi i stvaranjem preduvjeta za gospodarski rast kroz jasnu viziju i strategiju društvenog i gospodarskog razvoja, kreativno i stabilno poslovno okruženje, internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva te osiguranje demografskog opstanka. Drugim riječima, nadam se da smo danas kao društvo zreli i svjesni posljedica koje su nam donijele promašene ekonomske politike u posljednjih dvadeset godina i očekujem da će se političko teži-

I na kraju, posebno nam je važna naša gospodarsko-diplomatska izvozna ofenziva u sklopu koje HGK otvara stalna predstavništva u Kini, Njemačkoj, Italiji, Austriji te zemljama Višegradske skupine. Svi navedeni projekti su u završnim fazama ili se upravo pokreću jer želja HGK-a je da već na samom početku 2016. poslovanje hrvatskih tvrtki bude bolje, lakše i efikasnije. Upravo zato, svoje želje za gospodarskim napretkom Hrvatske Komora pretvara u konkretne planove za budućnost.

šte konačno pomaknuti prema poticanju gospodarskog razvoja i poduzetništva. To uz stabilan makroekonomski okvir podrazumijeva i jasan i stabilan zakonodavni okvir, deregulaciju, bolje korištenje EU fondova, prilagodbu obrazovnog sustava potrebama gospodarstva te poticanje inovativnosti i povezivanje znanosti, istraživanja i razvoja s potrebama gospodarstva. Stoga u 2016. godini očekujem pozitivne pomake u izgradnji povoljnijeg poslovnog okruženja te provedbu snažnijih strukturnih reformi.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 23

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

Možemo reći da smo i kriza još nije iza nas Da smo daleko od pozicije u kojoj se lakše diše govori nam stanje javnoga duga i deficita. Ni jedno ni drugo politika u izbornoj godini nije imala volje rješavati. Populizam i želja za dodvoravanjem biračima su i ovaj put, kao i kod prethodnih vlada, bili jači od odgovornosti

Misija HUP-a je stvoriti društveno i državno okruženje u kojem poslodavci mogu na optimalan način realizirati svoje potencijale, te pomoći poslodavcima da budu (što) konkurentniji na globalnom tržištu. Mislim da bi ovu misiju od nas mogla posuditi i nova vlada.

vijest, nikako nije znak da smo se provukli i da smo bez ozbiljnih reformi uspjeli prevladati krizu. Prije godinu dana Hrvatska udruga poslodavaca poručila je Vladi da u 2015. radi kao da joj je prva, a ne zadnja godina mandata. Suprotno našim nadanjima, cijela je godina bila obilježena predizbornom kampanjom pa ni u njoj nije bilo odlučnijih i dugoročno korisnih reformskih poteza. Sve promjene koje su se događale od 2008. do danas uglavnom su bile plitke i nedovoljno široke da bi riješile strukturne probleme na koje je HUP upozoravao i puno prije pojave svjetske krize. Zato ni u ovoj godini nije bilo i nije ni moglo biti osjetnijeg poboljšanja uvjeta za poslovanje, pa je ostvareni rast BDP-a više rezultat povoljnih vanjskih okolnosti, nego pospremanja vlastite kuće.

Nepopravljivi optimisti

prošloj godini konačno je prekinut dugi niz isključivo negativnih trendova i vijesti. Konačno smo dočekali da i Hrvatska izađe iz recesije. Konačno smo počeli rasti i to su vijesti koje smo svi dugo priželjkivali i očekivali. Međutim, mjesta za veliki optimizam nema. Poslodavci i poduzetnici ove dobre vijesti primaju s oprezom. Jer možemo reći da smo izašli iz recesije, ali još ne možemo reci da je kriza iza nas. I ova je godina, nažalost, bila godina propuštenih prilika za odlučnije rješavanje naših brojnih problema i stvaranje temelja za snažniji, dugoročniji i održiv gospodarski rast. Sadašnji rast BDP-a s kojim završavamo godinu, iako dobra

24 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Da smo daleko od pozicije u kojoj se lakše diše govori nam stanje javnoga duga i deficita. Ni jedno ni drugo politika u izbornoj godini nije imala volje rješavati. Populizam i želja za dodvoravanjem biračima su i ovaj put, kao i kod prethodnih vlada, bili jači od odgovornosti. U takvim okolnostima privatni sektor nastavio je s restrukturiranjima i prilagodbama kako bi do maksimuma iskoristio sve unutarnje rezerve za jačanje konkurentnosti. U privatnom sektoru samo smo tako mogli preživjeti ove teške godine. I biti nepopravljivi optimisti - jedino tako možemo dalje graditi i stvarati. Da je javni sektor odradio barem upola restrukturiranja koliko i mi, vjerujem da bi kriza danas bila iza nas. Ali država svoj dio posla u reformi javne administracije i cjelokupnog javnog sektora još nije odradila pa taj posao sada čeka sljedeću vladu. HUP je uvijek bio i uvijek će biti

poslovna očekivanja 2016

zašli iz recesije, ali

partner Vladi ma koja ona bila. Naše članice koje čine glavninu hrvatskoga gospodarstva žele rast, napredak i razvoj ne samo za svoje tvrtke već za hrvatsko društvo i građane. Nebrojeno smo puta iskazali našu podršku i stavili na raspolaganje sve naše resurse s ciljem kreiranja mjera koje će osigurati održivi rast gospodarstva, otkloniti administrativne i investicijske prepreke i olakšati poslovanje. Upravo uvažavajući važnost idućeg mandata, u ovoj su godini Hrvatska udruga poslodavaca i njene članice pripremili nekoliko smjernica za budućeg mandatara i one koji smatraju da je prioritet pokrenuti gospodarstvo.

Poduzetnici će rado dati podršku

Detektirali smo i istaknuli 16 kritičnih područja kojih se treba prihvatiti jer koče rast i razvoj gospodarstva i objedinili ih u dokumentu HUP-ovih 16 pitanja. Konkretizirali smo i ključne boljke u čak 30 industrijskih sektora i objedinili ih u Bijeloj knjizi koju smo objavili sredinom godine. Učinit ćemo to još jednom, dat ćemo maksimalnu podršku i staviti na raspolaganje sve svoje resurse novoj vladi, ali neka postave jasan i artikulirani plan, imenuju kompetentne ljude koji su spremni preuzeti odgovornost, postave gospodarski oporavak

i fiskalnu konsolidaciju kao najvažnije prioritete. Neka se u radu vode željom za stvaranje bolje hrvatske budućnosti, a ne osobnim i stranačkim ciljevima. Sigurna sam da uz takav pristup uz podršku poslodavaca mogu računati i na podršku svih socijalnih partnera jer su rast hrvatskog gospodarstva i prosperitet zemlje zajednički ciljevi svih nas.

Da je javni sektor odradio barem upola restrukturiranja koliko i mi, vjerujem da bi kriza danas bila iza nas Misija HUP-a je stvoriti društveno i državno okruženje u kojem poslodavci mogu na optimalan način realizirati svoje potencijale, te pomoći poslodavcima da budu (što) konkurentniji na globalnom tržištu. Mislim da bi ovu misiju od nas mogla posuditi i nova vlada jer samo njezina realizacija vodi boljem životu hrvatskih građana. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 25

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Tražimo rasterećenje kako bismo postali ko Za obrtništvo je potrebno prije svega da se obrtnici prestanu stavljati u neki drugi red te da im se omoguće odgovarajuće mjere poticanja i to takve koje će obrtništvu omogućiti konkurentnost, a to znači manje prepreka za ostvarivanje obrtničkih konkurentskih prednosti

S HOK mora biti zastupnik interesa obrtnika, pa zato tražimo povećanje i zastupljenost obrtnika u saborskim odborima, u Koordinaciji Vlade i u radnim grupama ministarstava te priznavanje HOK-a kao poduzetničke potporne institucije.

tanje u gospodarstvu nešto je bolje nego prethodnih godina, što potvrđuju podaci o rastu BDP-a tijekom 2015. Ipak, realno je ocijeniti da je stanje i nadalje teško, posebice u obrtništvu koje je prvo osjetilo nastupanje gospodarske krize, a još ne možemo reći da smo iz nje izašli. Pozitivni pomaci, koji dobrim dijelom proizlaze iz nešto povećane osobne potrošnje, ulijevaju nam nadu da će taj pozitivan trend ipak imati odraza i na obrtništvu. Na nešto bolje rezultate vjerojatno je utjecala dobra turistička sezona, jer je turizam svakako važan pokretač brojnih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj, a dijelom se to može pripisati i promjenama u sustavu poreza na dohodak, jer koliko god malo bilo povećanje raspoloživih osobnih sredstava iz plaće zbog povećanog osobnog odbitka, na razini države radi se o znatnim sredstvima koje kroz osobnu potrošnju povećavaju prihode obrtništva i gospodarstva. Za detaljnu procjenu rezultata poslovanja u obrtništvu tijekom 2015. godine potrebno je ipak pričekati porezne prijave, čijom će se obradom moći preciznije utvrditi jesu li obrtnici ostvarili veći prihod, odnosno jesu li i koliko uspješnije poslovali.

ćih promjena gospodarske politike. To će svakako ovisiti o stavu koji će prema gospodarstvu zauzeti nova vlada kad bude formirana. Prognozirani rast investicija i izvoza, zahvaljujući uzlaznom kretanju gospodarstva u EU, mogao bi i u Hrvatskoj, pa tako i u obrtništvu, imati i nadalje pozitivna kretanja. Ipak, manje je vjerojatno da će se tako brzo dosegnuti razine poslovanja od prije nastupanja gospodarske krize. Za obrtništvo je potrebno prije svega da se obrtnici prestanu stavljati u neki drugi red te

Šest glavnih zahtjeva

da im se kao najmanjim gospodarskim subjektima omoguće odgovarajuće mjere poticanja i to takve koje će obrtništvu omogućiti konkurentnost, a to znači manje prepreka za ostvarivanje obrtničkih konkurentskih prednosti kroz spoj znanja i kvalitete, inovativnosti i tradicije, prilagodljivosti i stabilnog okruženja. Kako bi poboljšali poslovnu klimu u Hrvatskoj i kako bi država stvorila poticajno i konkurentno poduzetničko okruženje te uvjete za

Obrtnici su svojim proizvodima i uslugama usmjereni na velike subjekte s jedne i na krajnje potrošače s druge strane, pa je potrebno više vremena da se u njihovu poslovanju znatnije primijete pozitivni učinci općih gospodarskih kretanja - za razliku od negativnih, koji obrtnike pogađaju među prvima tj. čim veliki subjekti i potrošači počnu rezati troškove. Teško je prognozirati hoće li doista biti ve-

26 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Očekujem da obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo napokon bude u fokusu gospodarske politike

poslovna očekivanja 2016

gospodarstva nkurentni izvorima financiranja. Potrebna je i financijska disciplina tj. bolja naplata potraživanja kroz dosljednu primjenu propisanih rokova plaćanja, neoporezivi otpis nenaplativih potraživanja te uvođenje jamca platca za obveze prema Državnom proračunu.

Dualni sustav obrazovanja

rast i razvoj obrtništva i ukupnog gospodarstva, Hrvatska obrtnička komora oblikovala je šest glavnih zahtjeva budućoj vlasti i pozvala sve koji žele participirati u stvaranju boljeg gospodarstva da se očituju na ove zahtjeve. Hrvatska obrtnička komora očekuje da će se ovi problemi riješiti u partnerskom odnosu nove vlasti i HOK-a. Tako tražimo: jačanje pravnog položaja obrtnika - izjednačavanje statusa obrtnika s ostalim sudionicima na tržištu, postupanje inspekcijskih službi kroz preventivu i edukaciju prije represije, smanjenje administrativnih barijera u poslovanju, zatim fleksibilno radno zakonodavstvo i zapošljavanje kroz jednostavnije zapošljavanje za povremene poslove, izjednačavanje prava obrtnika s radnicima te iskorištavanje potencijala HOK-a za prekvalifikaciju nezaposlenih. Uz to, HOK traži i stabilnu poreznu politiku i financiranje obrta kroz dosljednu provedbu Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, poticajne porezne mjere za poslovanje obrtnika i lakši pristup kreditima i drugim

HOK traži uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja, odgovornost i suradnju svih dionika u strukovnom obrazovanju, promociju i veći značaj strukovnih kvalifikacija te cjeloživotnog obrazovanja. HOK mora biti zastupnik interesa obrtnika, pa zato tražimo povećanje i zastupljenost obrtnika u saborskim odborima, u Koordinaciji Vlade i u radnim grupama ministarstava te priznavanje HOK-a kao poduzetničke potporne institucije. Prije svega, očekujem pozitivne promjene u zakonodavstvu koje će dovesti do smanjenja negativnih trendova u obrtništvu. No, kao realist znam da nam slijedi još jedna teška i izazovna godina, u kojoj će se veliki broj obrtnika primarno baviti preživljavanjem, a rijetki će se odlučiti za nova ulaganja. Nova vlada mora pokrenuti reforme, a ne se baviti sama sobom prvu godinu mandata. Očekujem da obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo napokon bude u fokusu gospodarske politike, kao i da se propisi koji se tiču našeg poslovanja ne donose bez prijedloga i mišljenja struke. Ujedno, za kvalitetno poslovanje bitno je da se propisi ne mijenjaju svaki čas, tu mislim prije svega na porezne zakone kao i Zakon o radu. Ti zakoni ne bi se smjeli mijenjati barem pet godina, kako bi stvorili stabilno okruženje za investicije i rast te novo zapošljavanje. Nadalje, fokus treba staviti na obrazovanje usmjereno potrebama obrtništva i ukupnog gospodarstva, koje je temelj razvoja. Provedbom kurikularne reforme i uvođenjem dualnog sustava obrazovanja u sljedećih 5-7 godina stvorili bi se preduvjeti za povećanje konkurentnosti. Svako rasterećenje gospodarstva s ciljem stvaranja konkurentnosti, mi obrtnici pozdravljamo i podržavamo prijedloge koji su sukladni našim Zahtjevima budućoj vlasti.

Slijedi još jedna teška i izazovna godina u kojoj će se veliki broj obrtnika primarno baviti preživljavanjem, a rijetki će se odlučiti za nova ulaganja.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 27

gospodarstvenici kažu...

Kakva je vaša ocjena poslovne 2015. godine i trenutačnog stanja u gospodarstvu?

Očekujete li da će 2016. godine doći do promjene ekonomske politike? Očekujete li povećanje izvoza, manje poreze i stabilniji rast gospodarskih pokazatelja?

Što mislite, kojim mjerama bi morala pribjeći država (zakonodavna i izvršna vlast) kako bi pomogla oporavku gospodarstva? Jeste li zadovoljni monetarnom i fiskalnom politikom? Što bi tu trebalo mijenjati?

Što očekujete od nove Vlade, kratkoročno i dugoročno?

Što konkretno očekujete od 2016. za svoju tvrtku?

28 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

poslovna očekivanja 2016

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle

Nužne su reforme u svim sektorima Očekujem od nove vlade da bude na usluzi poslovnom sektoru i da nam olakša život i rad na način da budemo veliki i kvalitetni izvoznici te da stvaramo vrijednosti unutar zemlje u kojoj živimo ma ili pak o ljudima u svijetu ili o umreženosti kada su strojevi u pitanju, bit će u funkciji kvalitete života čovjeka. Ericsson Nikola Tesla Grupa ima više od 2700 zaposlenika te zato smatram da imamo što reći u tom području.

Stvaramo novu budućnost

Radimo na čitavom nizu inovativnih rješenja, gradimo organizacijsku kulturu temeljenu na visokim performansama i inovativnosti i vjerujem da ćemo i u godinama pred nama učiniti sve da i dalje stabilno poslujemo. Očekujem da se nova vlada što prije konstituira i da čim prije počne raditi jer ove pauze nisu dobre. Moraju

ompanija Ericsson Nikola Tesla prošle je godine imala stabilne rezultate, a jako sam sretna zbog toga što je Ericsson Nikola Tesla Grupa tijekom 2015. zaposlila 410 novih stručnjaka. Važno je napomenuti kako se taj trend nastavlja i dalje. Više od 200 novih kolega i kolegica radi u našem razvojno-istraživačkom centru koji ukupno broji više od 1000 zaposlenika. Po tome smo, vjerujem, najveći razvojno-istraživački centar u Hrvatskoj. Očekujem da će 2016. biti zahtjevna i teška, puna izazova, međutim za izazove se neprekidno pripremamo i na tržište izlazimo s novim proizvodima, rješenjima i uslugama. Radimo u fantastičnoj industriji koja pruža velike mogućnosti za razvoj ljudi, novih rješenja i usluga. Živimo u vremenu digitalne ekonomije i umreženog društva gdje praktički sve što će imati koristi od umrežavanja, bilo da je riječ o mjestima, našim uredima ili domovi-

Radimo u industriji koja pruža velike mogućnosti za razvoj ljudi, novih rješenja i usluga se donositi odluke i događati snažne reforme u svim sektorima. Očekujem od nove vlade da bude na usluzi poslovnom sektoru i da nam olakša život i rad na način da budemo veliki i kvalitetni izvoznici te da stvaramo vrijednosti unutar zemlje u kojoj živimo. Ovo su veliki transformacijski procesi u kojima radimo i živimo te se ta transformacija mora jednostavno dogoditi. Moramo razumjeti kako to radimo i odgovorni smo za posao koji činimo. To se odnosi i na Vladu, ali i na nas poduzetnike. Važno je znati kako međusobno surađujemo te da s pozitivnim mislima stvaramo novu budućnost.

Očekujem da će 2016. biti zahtjevna i teška, puna izazova, međutim za izazove se neprekidno pripremamo i na tržište izlazimo s novim proizvodima, rješenjima i uslugama. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 29

gospodarstvenici kažu...

Nedo Pinezić, vlasnik agencije Quanarius s otoka Krka i predsjednik Zajedni

Hrvatskoj treba vizija Uz brojna priznanja za inovacije, mi još uvijek funkcioniramo na tehnologijama 20. stoljeća. Golema većina hotela za glavni energent topline još uvijek koristi mazut, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, “zeleni” turizam, gotovo da ne postoje u praksi. Glavno da smo se “okitili” energetskim certifikatima

M Svjedoci smo kulminacije krize vlasti i sukoba dva ekonomska modela potrošačkog, baziranog na prekomjernom deficitu ukupne platne bilance i prezaduženosti i pokušaju obuzdavanja strmoglavog puta nacionalne ekonomije prema izvjesnom bankrotu.

ikro i malo poduzetništvo u znatnoj mjeri ovisi o deregulativnim mjerama općih uvjeta poslovanja, pojednostavljenju fiskalnih obaveza i dostupnosti povoljnog investicijskog kapitala putem HBOR-a. U tom smislu, iako moramo biti zadovoljni održanom razinom poslovnih aktivnosti, ipak ne osjećamo povoljnu klimu za širenje poslovanja i novo zapošljavanje. Glavnina aktivnosti vlasti na svim razinama tijekom 2015. godine bila je usmjere-

Treba korjenito promijeniti osnovu oporezivanja na na pogodovanje velikim investicijama kao polugama rasta - BDP-a, zaposlenosti, izvoza. Rezultati ne idu u prilog takvoj paradigmi, dapače rast se ostvaruje najviše u sektoru uvozno-izvoznih poslova, prometa i turizma u glavnoj sezoni. Dakle, još uvijek su sva kretanja, poput sezonske zaposlenosti, predvidljiva i gospodarstvo se “kotrlja” inercijom po ustaljenom običaju. Nedostaju mlada, nova, inovativna rješenja, stotine novih mikropooduzetnika koji će donijeti nove proizvode, stvoriti novu vrijednost u svim sektorima. Pogledajte samo energetiku - uz brojna priznanja za inovacije, mi još uvijek funkcioniramo na tehnologijama 20. stoljeća. Golema većina hotela za glavni energent topline još uvijek koristi mazut, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, “zeleni” turizam, gotovo da ne postoje u praksi. Glavno da smo se “okitili” energetskim certifikatima.

30 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Sukob dva ekonomska modela

Prognoziranje poslovne 2016. teška je zadaća. Svjedoci smo kulminacije krize vlasti i sukoba dva ekonomska modela - potrošačkog, baziranog na prekomjernom deficitu ukupne platne bilance i prezaduženosti i pokušaju obuzdavanja strmoglavog puta nacionalne ekonomije prema izvjesnom bankrotu. Do sada nas je spašavala činjenica da još uvijek imamo nacionalnih vrijednosti koje možemo založiti u svrhu novog kreditnog zaduženja. No, svemu jednom dođe kraj. Sve do sada propuštene prilike restrukturiranja ekonomskog modela kumulirale su već veliki problem naglog bolnog reza. To znači smanjenje udjela neproizvodnih radnih mjesta u ukupnom broju zaposlenih, osobito u javnom sektoru, privatni se već ra-

poslovna očekivanja 2016

ce obiteljskog turizma HGK

na rok od 30 godina nije znatno reducirao u admistrativnom dijelu. Ako se donesu učinkovite mjere koje će pojednostaviti pokretanje privatnog posla, a među njima su svakako opći uvjeti kao i fiskalni i parafiskalni nameti, može se očekivati manju socijalnu tenziju prouzrokovanu gubitkom radnih mjesta u javnom sektoru, ali i inovativnost u proizvodnji i uslugama što konačno donosi povećanje izvoza i stabilniji rast gospodarstva koji neće ovisiti samo o trenutačnom korištenju financija iz EU fondova. Ovdje prijeti još jedna opasnost. Ako se nova vlast odluči na smanjenje ukupne mase plaća u javnom sektoru i time svima smanji plaću, doći će do negativne selekcije. Iz javnog sektora najprije će otići najproduktivniji ljudi, ostat će oni koji “nemaju kuda” i javni servis će biti još više potkapacitiran. Umjesto takvog pristupa, treba nam uspostava normiranja rada u javnom sektoru, mjerenje učinkovitosti, postavljanje hijerarhijske nadležnosti i odgovornosti. Bolji i učinkovitiji moraju biti bolje plaćeni, a oni koji su neproduktivni na koncu zbog malih primanja bit će dovedeni u situaciju da se “hvataju posla”.

Za jaču kunu

U sferi monetarne politike, mislim da su najavljene mjere ojačavanja kune ispravan put. Hrvatska neće tako skoro u eurozonu, a ne bi nam niti odgovarao takav scenarij jer ne bismo mogli znatnije utjecati na cijenu proizvoda i usluga, odnosno ako bismo postali preskupi, što je karakteristika svih nacionalnih ekonomija koje su ušle u eurozonu, naša konkurentnost na EU tržištu znatno bi se poljuljala. To bi produbilo i unutarnje probleme s izravnim utjecajem na najširi sloj stanovništva. Kod fiskalne politike treba korjenito promijeniti osnovu oporezivanja. Naš je sustav naviknuo na anticipativne porezne prihode među kojima PDV igra najznačajniju ulogu. To izravno potiče kreiranje politike u korist uvoza. Znamo do čega nas je takva politika dovela. Oporezivanje novonastale vrijednosti s većim stopama za neinvesticijski kapital i preferiranje investiranja viška kapitala po cijenu nižih poreznih prihoda, možda bi kratkoročno stvorilo probleme u planiranju državnog proračuna, ali već na srednji rok iniciralo bi povećanje proizvodnje,

izvoza, stvaranja nove vrijednosti, povećanja broja radnih mjesta, zapošljavanje mladih, usporilo bi depopulaciju Hrvatske, smanjilo bi uvoz... Od nove vlade očekujem preuzimanje odgovornosti za nužne reformske mjere o kojima smo govorili, po cijenu nepopularnosti i gubitka vlasti. Takve poteze mogu povući samo ljudi koji nemaju dugova prema nikome, koji su istinski domoljubi, koji su svjesni da će njima biti lošije, ali vjeruju da će njihovoj djeci biti bolje. Tek ćemo vidjeti imamo li takve ljude u izvršnoj vlasti. Osobno imam rezerve i prema našim ekonomskim stručnjacima koji su opterećeni razmišljanjem o kratkoročnim mjerama. Stara poslovica kaže da za povratak na pravi put treba utrošiti onoliko vremena koliko smo išli krivim putem. Hrvatskoj treba vizija na rok od 30 godina i ljudi koji će, bez obzira na cijenu, voditi Hrvatsku putem te vizije. Takvi ljudi su obično osporavani za života, ali ostaju upamćeni u kolektivnoj svijesti naroda.

Prilagodljivi, pa i na loše

Što očekujem od 2016. za svoju tvrtku? Prihvaćanje svih izazova, kao i do sada. Na žalost, do sada sam bio u poziciji da sam bolje prolazio s manjim obimom poslovanja, s manje zaposlenih, s manje osnovnih sredstava za rad, s poslovima izvan Hrvatske... Vjerujte da bih volio doživjeti drugačiju klimu iako se mi mikropoduzetnici u Hrvatskoj silom prilika prilagođavamo i na negativne trendove s kojima se na koncu i pomirimo. A to nije dobro. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 31

gospodarstvenici kažu...

Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče

Ne očekujemo pozitivne pomake Kad pogledamo stanje u tvrtkama koje koriste usluge Luke Ploče, slobodno možemo reći da im situacija nikad u posljednjih 15 godina nije bila ovako teška. Prvenstveno tu mislimo na industriju proizvodnje čelika, aluminija, bakra, koksa...

Vezani smo za euro tako da tečaj kune ne odražava stvarnu vrijednost, a pogotovo nije u funkciji rasta gospodarstva. Imamo dojam da monetarna politika služi jedino za održavanje tečaja bez obzira koju cijenu za to podnosi gospodarstvo.

oslovna 2015. za nas je bila izuzetno zahtjevna. Kad pogledamo stanje u tvrtkama koje koriste usluge Luke Ploče, slobodno možemo reći da im situacija nikad u posljednjih 15 godina nije bila ovako teška. Prvenstveno tu mislimo na industriju proizvodnje čelika, aluminija, bakra, koksa; iz tog tipa industrije i dolaze najveći korisnici usluga Luke Ploče. Taj dio industrije se, pojednostavljeno rečeno, nije u stanju nositi s konkurencijom iz Kine i Azije. Kad je riječ o našim očekivanjima ove godine, moram priznati da mi u Luci Ploče ne očekujemo da će u 2016. doći do promjene ekonomske politike. Ne očekujemo povećanje izvoza, niti smanjenje poreza, a niti stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Neće se dogoditi pozitivni pomaci dok se god ne kreira okruženje poticajno za rast gospodarstva, dok se ne smanji potrošnja na razini države i lokalne samouprave i dok se ne poveća efikasnost državnog sektora, a prije svega carine i ostalih različitih državnih službi. Za sve to je potrebna promjena cjelokupnog mentalnog sklopa... A meni se čini da smo mi još daleko od toga. Monetarnom politikom ne možemo biti zadovoljni jer mi nemamo monetarnu politiku. Vezani smo za euro tako da tečaj kune ne odražava stvarnu vrijednost, a pogotovo nije u funkciji rasta gospodarstva. Imamo dojam da monetarna politika služi jedino za održavanje tečaja bez obzira koju cijenu za to podnosi gospodarstvo.

Ništa bez novih investicija

Što se tiče fiskalne politike, po tom pitanju se pokušava nešto napraviti ali, po mom mišljenu, nedovoljno. Potrebno je ukinuti parafiskalne namete koji su opterećenje kod ishođenja različitih odobrenja i dozvola kod raznih državnih agencija. Očekujem stimulaciju ulaganja u razvoj, nadam se novim investicijama,

32 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

jer to je jedini način da gospodarstvo postane konkurentno. Bez obzira na sastav nove vlade, neće biti neke razlike jer nova vlada neće imati snage

Monetarnom politikom ne možemo biti zadovoljni jer mi nemamo monetarnu politiku za korjenite promjene. Stoga ni kratkoročno, a na žalost niti dugoročno, ne očekujem bitne promjene. Ono što za stranku na vlasti bude dobro - oporba će smatrati lošim, čime će se kreirati loša slika. U konačnici sve će se to loše odraziti na naše gospodarstvo. Što se tiče 2016. godine, odnosno o očekivanjima kad je riječ o radu naše tvrtke, nadamo se da će rezultati Luke Ploče i u 2016. ostati na razini 2015. godine.

poslovna očekivanja 2016

Ivica Radović, upravitelj PZ Potomje, Pelješac

Puno toga ovisi o ministru poljoprivrede Svaki put se iznenadim koliko je neobrađene zemlje u Hrvatskoj, a pogotovo u unutrašnjosti Hrvatske. To mi nije logično jer sam uvjeren da tamo žive vrlo radišni ljudi. Znači, negdje smo strašno pogriješili što se toga tiče

odina koja je završila, odnosno 2015., bila je po mnogo čemu specifična. Pratile su je posljedice loše berbe iz 2014. godine, odlična turistička sezona i izuzetno kvalitetna berba 2015. godine. Plavac mali, naša sorta s najvećim potencijalom, dala je izuzetno visoke šećere u grožđu te čak i solidan omjer kiselina. Vino iz berbe 2015. ima visoke alkohole tako da će se pamtiti kao odlična godina. Čak i količinski berba je bila solidna. Znači, ova odlična godina dala je mogućost da se u mojim vinogradima mogu dobiti desertna vina u značajnoj količini. Osobno imam tri hektara dosta starih vinograda na izuzetnim položajima. Ostali zadrugari odnosno moji partneri imaju isto tako vrhunske položaje i odličnu sirovinu. Tako da mi godišnje na tržište plasiramo oko 50.000 litara, od kojih je 20.000 litara vrhunskog vina. Bez obzira na krizu posljednjih godina imamo lagani porast prodaje. Isto tako imamo i uredniju naplatu. Mi smo zbog jednog većeg nenaplaćenog potraživanja prije šest-sedam godina bili zapali u probleme. Ove godine možda neće biti naplaćeno oko 100.000 kuna, ali ipak to nisu iznosi od 300.000 do 500.000 kuna kako je bilo u nekim godinama. To je bio za promet od nekoliko milijuna kuna, koliko mi ostvarujemo, značajan iznos. Za proizvođače vina je vrlo bitno kako će raditi ministarstvo poljoprivrede i od čelnog čovjeka tog ministarstva ovisi puno. Ne mogu reći da sam zadovoljan s dosadašnjim ministrima poljoprivrede, a isto govore i kolege s kojima se družim.

Uvjeti za investiranje

Svaki put se iznenadim koliko je neobrađene zemlje u Hrvatskoj, a pogotovo u unutrašnjosti Hrvatske. To mi nije logično jer sam uvjeren da tamo žive vrlo radišni ljudi. Znači, negdje smo strašno pogriješili što se toga tiče. Poticajima su financirani veliki sustavi, što s neke strane

mogu i razumjeti, ali se pri tome očito nije mislilo na posljedice takvog načina vođenja državne politike u agraru. Sada imamo rezultat kakav imamo, a to je da je zemlja neobrađena i da se mladi ljudi iseljavaju. Kada bi svaka obitelj dobila poticaj od kojih 100.000 kuna, onda bi sigurno investirala u neku malu proizvodnju i mogla bi živjeti od toga. Od države se ne nadam mnogo čemu, ali eto priželjkujem da nešto učini kako bi sankcionirala neplatiše.

Kada bi svaka obitelj dobila poticaj od kojih 100.000 kuna, onda bi sigurno investirala u neku malu proizvodnju i mogla bi živjeti od toga.

Od države se ne nadam mnogo čemu, ali eto priželjkujem da nešto učini kako bi sankcionirala neplatiše Mi za iduću godinu nemamo velike planove. Već nekoliko godina razmišljam o investiciji u podrum, ali stalno je odgađam. U ovom trenutku nemamo nikakav kredit niti smo dužni ikome od dobavljača, što znači da su se stvorili uvjeti za investiranje. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 33

gospodarstvenici kažu...

Andreja Kaša Kovač, suvlasnica tvrtke Podrum Vineda, Vukosavljevica

Smanjiti poreze za tvrtke Nastavljamo ulaganja u modernizaciju opreme, u veću iskoristivost kapaciteta s tendencijom smanjivanja troškova

ao mali poduzetnici koji djeluju u zahtjevnoj djelatnosti proizvodnje vina, poslovnu 2015. možemo usporediti s godinom prije što se tiče trenutačnog stanja u gospodarstvu. Ipak, vidljivo je da se nešto malo mijenja i događa. Naša očekivanja od 2016. godine su da će kombinacijom mjera i promjene ekonomske politike doći do povećanja izvoza, a uz manje poreze može se osigurati stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Suklado očekivanjima, država bi za oporavak gospodarstva trebala smanjiti poreze za tvrtke i na tvrtke, osigurati povoljne i brže, lakše dostupne kredite, pobrinuti se za to da državna administracija, ali i sve druge potporne institucije i organizacije budu na usluzi gospodarstva, dakle na usluzi onima koji stvaraju nove i dodatne vrijednosti. Od nove vlade očekujem da budu brži u realizaciji svega što doprinosi boljem gospodarstvu. Podrum Vineda, obiteljski podrum koji se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji u malom mjestu Vukosavljevica podno bilogorskih obronaka, u 2016. očekuje veću prodaju, novu proizvodnu ponudu te dolazak novih klijenata. Nastavljamo ulaganja u modernizaciju opreme, u veću iskoristivost kapaciteta s tendencijom smanjivanja troškova, što će sve rezultirati povećanjem kvalitete i s time u vezi adekvatne cijene proizvoda.

rošla godina, kao treća u procesu restrukturiranja Brodosplita, protekla je prema planu. U nepune tri godine od kada je DIV preuzeo Brodosplit doprinos samog Društva restrukturiranju kroz dokapitalizaciju, komercijalne izvore i vlastita sredstva nakon privatizacije iznosi preko milijarde kuna. Glavni ciljevi su nam pozicioniranje Brodosplita na tržištu složenijih brodova i velikih konstrukcija kao što su cruiseri, Vrata Venecije, vojni brodovi, te paralelno ustrajno provođenje promjena svih poslovnih procesa u svrhu povećanja produktivnosti i efikasnosti izvođenja. Brodosplit trenutno ima ugovorenih 17 brodova, niz izvanbrodograđevnih projekata, zapošljava 2241 radnika i ugovara sve poslove koje može izvesti svim svojim potencijalima kojima raspolaže, s pozitivnom kalkulacijom. Konstantno uvodimo nove tehnologije i postupke i stječemo nove reference i povoljnije pozicije na svjetskom tržištu. Statistički pokazatelji gospodarskog te prognoze daljnjeg rasta ukazuju na dobro, pa općim stanjem u hrvatskom gospodarstvu djelomično možemo biti zadovoljni. Uvijek očekujemo i priželjkujemo promjenu na bolje, no isto smo očekivali i ranijih godina kada se ništa značajnije nije realiziralo.

Trebamo promjene

Da bi nam bilo bolje potrebno je provesti značajne promjene u gospodarskoj politici, i to

Brodosplit ima osiguranu punu zaposlenost do kraja 2018. godine tako da se stimuliraju uspješni poduzetnici i one održive gospodarske grane koje mogu za sobom tada povući i druge. Jedan od parame-

34 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

poslovna očekivanja 2016

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, Split

Gospodarski rast se mjeri izvozom Statistički pokazatelji gospodarskog te prognoze daljnjeg rasta ukazuju na dobro, pa općim stanjem u hrvatskom gospodarstvu djelomično možemo biti zadovoljni tara po kojem se mjeri gospodarski rast, po nama ključan, jest - izvoz. Stimuliranje može biti kroz povoljne kredite putem HBOR-a te kroz druge svoje odluke omogućiti gospodarstvu da bude konkurentnije i fleksibilnije kako bi se održalo na tržištu. Kao mala zemlja i malo interno tržište smatramo da je stimuliranje izvoza i time jačanja tržišnog pozicioniranja hrvatskih proizvođača i pružatelja usluga u izvozu presudno za pokretanje kotačića razvoja u dobrom smjeru. Proizvodnja, odnosno stvaranje nove vrijednosti i izvoz tih proizvoda i usluga je ključ rješenja. Porezna politika je mjera discipline koja utječe na prihode države i lokalnih zajednica odnosno svih onih agencija i institucija kojima je namijenjen priljev od toga. Naravno da podupiremo poreznu disciplinu, ali bi ipak bilo bolje kada bi se smanjili troškovi državnog aparata ili da se barem poveća efikasnost državne birokracije. Efekti poreza, naime, imaju značajnu ulogu u motivaciji i rezultatima poslovanja gospodarstvenika, počevši od same odluke do koje mjere i hoćete li uopće krenuti u gospodarski pothvat, te naravno, kroz konkurentnost svakog subjekta na tržištu. Prepreke ulaganjima su brojne, i zbog toga je potrebno donijeti mjere kojima će se poticati proizvodnju i izvoz u trajnom neprekinutom nizu kroz više fiskalnih godina, smanjiti troškove države i parafiskalne namete, te zatim u povoljnom trenutku izjednačiti porezne stope na dohodak, dobit i poreza na dodanu vrijednost. Smatramo da Vlada hitno mora donijeti gospodarsku strategiju koja bi proizvodnju i izvoz stavila na prvo mjesto.

Dobit izvan brodova

Brodosplit je nezaobilazan u svijetu brodogradnje po svojem znanju, iskustvu i kvaliteti, no veličina i iskustvo Brodosplita pružaju nam mogućnosti za još više, pogotovo u isplativim poslovima. Sve ovo što radimo već neko vri-

jeme, a tiče se izvanbrodograđevnih projekata poput Vrata Venecije ili lučkih portalnih dizalica smjer je novog Brodosplita koji gradi svoju budućnost na profitabilnom, disperziranom i održivom poslovanju koje odolijeva trenutnom vrlo teškom stanju na brodograđevnom tržištu. Stoga brodogradnju koja stvara 60 posto naših prihoda držimo samo na specijalnim projektima koji osiguravaju da nećemo imati gubitke na tim poslovima, a dok u izvanbrodograđevnoj i specijalnoj industriji stvaramo dobit, što i je glavni uvjet restrukturiranja kako bio postali dugoročno održivi. Brodosplit ima osiguranu punu zaposlenost do kraja 2018. godine i stalno radi na osnaživanju novih komercijalnih projekata i to isključivo na poslovima čije su ponudbene kalkulacije pozitivne.

Uvijek očekujemo i priželjkujemo promjenu na bolje, no isto smo očekivali i ranijih godina kada se ništa značajnije nije realiziralo.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 35

gospodarstvenici kažu...

Željko Goja, direktor tvrtke HSTEC, Zadar

Rasta će biti, ali ne onoliko koliko želimo Nužne su promjene monetarne i fiskalne politike koje bi dovele do još nižih kamatnih stopa, veće likvidnosti, porasta obujma kreditiranja, poreznih rasterećenja i konkurentnosti izvoza

Z Naša je želja imati poslovne uvjete kao naši partneri u inozemstvu, koji stimuliraju rast i razvoj proizvodnje uz minimalan birokratskoadministrativni sustav.

a HSTEC je 2015. bila jedna od najuspješnijih poslovnih godina. Stalnim ulaganjem u ljude stvoren je tim vrhunskih stručnjaka strojarske i elektrotehničke struke s bogatim iskustvom u razvoju, konstrukciji i izradi specijalnih alatnih strojeva, te implementaciji industrijskih robota. Pored toga orijentacija na izvoz i na individualiziranu proizvodnju uz ponudu usluga razvoja, projektiranja, proračuna, optimizacije i servisa dovela nas je u 2015. godini do rasta prometa od 30 posto. Ovoliki rast generira problem novih visokostručnih kadrova kojih na žalost nema dovoljno na tržištu rada. Naše mišljenje je da postoje i znatni pozitivni pomaci u industrijskom okruženju u obradi metala i proizvodnji strojeva i uređaja. Prema dostupnim informacijama u 2015. nabavljene su i rekordne količine obradnih strojeva čemu su sigurno doprinijeli poticaji iz europskih fondova. Veće promjene ekonomske politike u 2016. još ne očekujem, mada je svako od najavljenih poreznih i parafiskalnih rasterećenja dobro došlo. Mišljenja sam da će gospodarstvo i izvoz rasti i u 2016. godini, ali s obzirom na sve probleme i politike proteklih godina i s obzirom na zaduženost gospodarskih subjekata, ne sa stopama koje bi bile zadovoljavajuće. Po našem mišljenju nužne su promjene monetarne i fiskalne politike koje bi dovele do još nižih kamatnih stopa, veće likvidnosti, porasta obima kreditiranja, poreznih rasterećenja i konkurentnosti izvoza. To bi rezultiralo i značajnijim rastom proizvodnje, potrošnje i investicija. Pri tome je jedna od glavnih uloga

Težimo vodećoj poziciji na globalnom i regionalnom tržištu u područjima pogonske tehnike i robotske automatizacije 36 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

HNB-a u osiguranju povoljnih sredstava bankama, koje one trebaju puno povoljnije plasirati u razvojne projekte gospodarstva. Od vlade očekujemo strukturne reforme koje će dovesti do efikasnije javne uprave i pravosuđa, te poreznog rasterećenja, pojednostavljenja poreznih propisa uz učinkovit porezni nadzor svih gospodarskih subjekata. Naša je želja imati poslovne uvjete kao naši partneri u inozemstvu, koji stimuliraju rast i razvoj proizvodnje uz minimalan birokratsko-administrativni sustav. Pored toga naša očekivanja su vezana za postepeno postizanje realnog i konkurentnog tečaja kune. Naša orijentacija izvozu i vizija inovativnosti uz postepena proširenja područja djelovanja, te uz osvajanja novih tržišta i partnera osigurat će rast i u 2016. godini. U narednoj godini realizirat ćemo za nas značajnu investiciju u proširenje kapaciteta, a ulaganjem u ljude i znanje očekujemo ostvarivati nove tehnički zahtjevne projekte. Cilj nam je daljnje unapređenje tvrtke s težnjom za vodećom pozicijom na globalnom i regionalnom tržištu u područjima pogonske tehnike i robotske automatizacije. Potpora će nam biti i projekti iz EU fondova za koje mislimo aplicirati kako samostalno tako i s našim inozemnim partnerima.

poslovna očekivanja 2016

Jasminka Biliškov, vlasnica i direktorica Biliškov nekretnina, Kaštel Stari

Iz arapskih zemalja javljaju se ozbiljni mogući ulagači Države članice Europske unije bilježe pozitivan rast BDP-a, gospodarstvo u Europi se pomalo oporavlja i stranci kao kupci su ponovno postali važni akteri na našem tržištu

2015. godini je u prometu nekretninama zabilježen porast u prometu na razini cijele Hrvatske. Ovisno o regiji taj porast je iznosio između 10 do 15 posto. Naravno, i nadalje je ostao ustaljeni trend da se najviše prodavalo u Zagrebu, a potom na obali. Tržište nekretnina u Zagrebu svakako je najaktivnije u državi. Zagreb je ipak najnaseljenije područje i samim tim uvijek će biti ljudi koji moraju nekretninu kupiti ili prodati iz ovih ili onih razloga. Cijene nekretnina u Zagrebu teško da će više padati, dok pojedine traženije lokacije bilježe i blagi rast u odnosu na prijašnje godine. Najviše se prodaju manji dvosobni i trosobni stanovi u tramvajskoj zoni sa cijenom do 100.000 eura. Što se tiče tržišta nekretnina na moru, lipanj, srpanj i kolovoz su očekivano bili najprometniji i najaktivniji u godini, s obzirom na to da sezonu prodaje nekretnina na moru prati turistička sezona. Kupci spoje godišnje odmore s razgledavanjem i kupoprodajom nekretnina. Možemo potvrditi da se protekle godine pokazao veći interes stranih kupaca. Države članice Europske unije bilježe pozitivan rast BDP-a, gospodarstvo u Europi se pomalo oporavlja i stranci kao kupci su ponovno postali važni akteri na našem tržištu. U 2016. godini, s obzirom na bolje pokazatelje krajem 2015. godine, očekujem da će doći do pozitivnih pomaka u ekonomskoj politici. Po najavama naših političara očekujem manje poreze, stabilniji rad gospodarstva, a nadam se da bi moglo doći do povećanja izvoza. Da bismo ostvarili ta predviđanja po većim stopama trebalo bi raditi na jačanju ekonomske diplomacije te otvaranju veleposlanstava u arapskim zemljama. Upravo se iz arapskih zemalja u posljednje vrijeme javljaju vrlo ozbiljni potencijalni ulagači u Hrvatsku. Također, smatram da će smanjivanje poreza pomoći oporavku gospodarstva kao i korištenje sred-

stava iz EU fondova za razvijanje manjih i većih projekata. Od nove vlade očekujem da uspostavi motivirajuću ekonomsku politiku za poduzetnike, naročito male i srednje, osigura rast gospodarstva, smanji poreze… Ukratko, očekujem da napravi sve što je u njenoj

Nužno je ojačati srednji građanski sloj koji je temelj svake države

mogućnosti kako bi se oporavilo gospodarstvo. Ono što smatram vrlo važnim, da bi bili stabilno društvo, nužno je ojačati srednji građanski sloj koji je temelj svake države. Što se tiče naše tvrtke Biliškov nekretnine, u 2016. godini očekujemo nastavak rasta iz 2015. te ulažemo maksimalne napore da bismo to i ostvarili. Intenzivno radimo na manjim i većim projektima koje prezentiramo u Hrvatskoj i inozemstvu. Lani smo pokrenuli naš vlastiti časopis koji u ovoj godini namjeravamo još više unaprijediti, a također se spremamo za izlaganje na vodećim europskim sajmovima.

Lani smo pokrenuli naš vlastiti časopis koji u ovoj godini namjeravamo još više unaprijediti.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 37

gospodarstvenici kažu...

Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructus Grupe, Donji Miholjac

Potrebno je definirati ekonomsku politiku AgroFructus Grupa ima jasno zacrtane ciljeve ne samo za ovu godinu nego i za razdoblje od idućih pet godina. Nastavit ćemo s provođenjem strateških ciljeva, te raditi na iskoraku u primarnu proizvodnju

Najviše prostora, u kojem država može utjecati na oporavak gospodarstva, vidimo u smanjenju parafiskalnih nameta, izmjenama u Zakonu o radu i liberalizaciji tržišta.

zatelja, tome stremimo i duboko vjerujemo da će do njih i doći. Prije svega potrebno je jasno definirati ekonomsku politiku i gospodarsku strategiju kako bi se postavile jasne smjernice za daljnji rast i razvoj, što je već objašnjeno prethodno. Najviše prostora, u kojem država može utjecati na oporavak gospodarstva, vidimo u smanjenju parafiskalnih nameta, izmjenama u Zakonu o radu i liberalizaciji tržišta. Kratkoročno očekujemo da se u funkciju stave svi resursi kojima država raspolaže, te da se brzo definiraju jasne strategije u svim granama privrede kako bi se omogućilo kvalitetnije apliciranje na fondove Europske unije,

groFructus Grupa pred sebe je prije nekoliko godina postavila jasnu viziju razvoja, što je dovelo do toga da smo definirali jasne, racionalne i izvedive planove. Za nas je ovo bila godina grupiranja i konsolidacije, pa tek u idućem razdoblju očekujemo konkretnije pomake. Općenito možemo biti zadovoljni poslovanjem u prošloj, 2015. godini. Pozitivni pomaci osjećaju se u cjelokupnom gospodarstvu, što se vidi i po službenim pokazateljima, ali smatramo da treba proći još neko vrijeme prije nego li se osjete pozitivni učinci. Bez obzira na trenutačnu političku situaciju mišljenja smo da ekonomska politika nije nešto što bi se trebalo mijenjati s novom vladom svake četiri godine, već da ju je potrebno definirati konsenzusom i kontinuirano provoditi.

nastavak započetih reformi

Za ovu, 2016. godinu imamo pozitivna očekivanja. Nadamo se daljnjem provođenju započetih reformi i nastavku pozitivnog trenda, te promjenama koje će utjecati na cjelokupno gospodarstvo. Optimistični smo, ali i oprezni prema očekivanjima stabilnog rasta gospodarskih poka-

38 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

ekonomska politika nije nešto što bi se trebalo mijenjati s novom vladom svake četiri godine koji su nužno potrebni da bi se ostvarila konkurentnost. Kroz investicijski ciklus, koji će time biti izazvan, potaknut će se zapošljavanje, a samim time i potrošnja, odnosno generalno povećanje standarda građana. Dugoročno očekujemo da će se jasno definirati, a nakon toga i kontinuirano provoditi kako ekonomske tako i druge politike. AgroFructus ima jasno zacrtane ciljeve ne samo za ovu godinu nego i za razdoblje od idućih pet godina. Nastavit ćemo s provođenjem strateških ciljeva, te raditi na iskoraku u primarnu proizvodnju. Ova godina bi za naše poslovanje trebala biti jedna od boljih, što je posljedica ulaganja i restrukturiranja u proteklim godinama.

poslovna očekivanja 2016

Anamarija Cicarelli, vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Neka se uvedu poticaji i povlastice za poduzetnike Mislim da bi trebalo mijenjati stvari na način da se smanji broj raznoraznih nameta, poreza, prireza i slično, ali da se usporedno poveća broj poduzetnika. Jedino se tako može napraviti zdrava osnova za napredak gospodarstva uopće

obzirom na to da poslovanje temeljimo na turizmu, kao i većina turističkih tvrtki imali smo rast u 2015. unatoč ne baš tako sjajnoj gospodarskoj situaciji. Loše je to što se veliki dio gospodarstva oslanja na turizam, posebno u “morskim” područjima. Znamo koliko je turizam osjetljiv na bilo kakve promjene tako da s obzirom na stanje u EU mnogi gospodarstvenici oprezno izrađuju poslovne projekcije za sljedeću godinu. Ne mislim da će u 2016. godini doći do značajne promjene ekonomske politike u idućoj godini. Očekivanje povećanja izvoza uz trenutačni tečaj kune je potpuno nerealno. Manje poreze u 2016. ne očekujem jer gospodarstvo nije toliko jako i teško da će ojačati, a bez toga nema sniženja stope PDV-a koja nam svima otežava poslovanje. Prije svega treba dovesti tečaj kune na pristojnu razinu kako bismo i u turizmu i u izvoznim proizvodima i uslugama bili što konkurentniji. Bez toga nema konkretnog napretka. Neophodno je sniženje PDV-a koje opterećuje gotovo sve gospodarstvenike, mnogi ga izbjegavaju radom na crno što dovodi do ne-

smanjiti. Uglavnom, potrebno je smanjiti veći broj fiskalnih i parafiskalnih nameta koji toliko opterećuju poduzetnike, posebno početnike da se često odlučuju za zatvaranje tvrtki ili klize u sivo tržište. Mislim da bi trebalo mijenjati stvari na način da se smanji broj raznoraznih nameta, poreza, prireza i slično, ali da se usporedno poveća broj poduzetnika. Jedino se tako može napraviti zdrava osnova za napredak gospodarstva uopće.

Očekivanje povećanja izvoza uz trenutačni tečaj kune je potpuno nerealno

Kratkoročno očekujem uvođenje raznih poticaja i povlastica za poduzetnike kako bi opstali i povećali broj zaposlenih na temelju povećanja prihoda. Dugoročno očekujem povećanje broja poduzetnika, broja zaposlenih u mikro, malim i srednjim tvrtkama, povećanje broja mikro tvrtki. Ujedno očekujem promjenu negativne percepcije koju stanovništvo općenito ima o poduzetnicima. Za svoju tvrtku u 2016. godini očekujem povećanje poslovanja za minimalno 40 posto, na temelju izrađenih poslovnih planova za 2016. godinu i povećanje broja zaposlenih tj. zapošljavanje uz postojeće dvije još dvije osobe.

lojalne konkurencije i u isto vrijeme do loše usluge tj. lošeg proizvoda. Stopu poreza na dobit bi također trebalo

Dugoročno očekujem povećanje broja poduzetnika, ali i promjenu negativne percepcije koju stanovništvo općenito ima o poduzetnicima.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 39

gospodarstvenici kažu...

Ivan Gligora, vlasnik i direktor sirane Gligora, Kolan (Pag)

Zadržati stabilnost kune Što se monetarne politike tiče, držim da država treba zadržati stabilnost kune, jer bi u protivnom gospodarstvo i građani upali u velike probleme zbog kreditne zaduženosti

P Kako možemo očekivati značajniji gospodarski rast ako su plaće u javnom sektoru 25 posto veće nego u privatnom sektoru?

oslovna 2015. godina će vjerojatno biti uspješnija od pretprošle godine. To ponajviše možemo zahvaliti boljem poslovnom okruženju u Europskoj uniji. Za očekivati je da će se takav pozitivan trend, uz uvjet da ne bude krupnih tektonskih poremećaja, nastaviti i u idućoj godini, mada je taj gospodarski rast premalen i prespor tako da, ukoliko ne dođe do značajnijih promjena u gospodarskoj politici, dugoročno možemo očekivati teže stanje u gospodarstvu nego ga sada imamo. Što se monetarne politike tiče, držim da država treba zadržati stabilnost kune, jer bi u protivnom gospodarstvo i građani upali u velike probleme zbog kreditne zaduženosti. Ta je zaduženost, kao što je poznato, uglavnom u eurima. Hrvatska bi u 2016. godini konačno trebala započeti strukturne promjene, ne samo na deklarativnoj razini, nego u praksi. Mada su strukturne promjene potrebne u svim segmentima društva, za nas su najznačajnije one koje bi trebale biti vezane najizravnije za poduzetništvo i njegov što brži razvoj.

Moja pitanja

Zato s pravom postavljam pitanja na koja bi netko trebao odgovoriti. Kako možemo očekivati značajniji gospodarski rast ako su plaće u javnom sektoru 25 posto veće nego u privatnom sektoru? Kako možemo očekivati značajniji gospodarski rast i konkurentnost, ako su kamate na kredite u gospodarstvu u zapadnoeuropskim zemljama jedva od 0,5 do dva posto, a kod nas se kreću između osam i devet posto? Kako možemo očekivati značajniji gospodarski rast u prerađivačkoj industriji ukoliko se PDV na hranu u zapadnoeuropskim zemljama kreće u rasponu od devet do 15 posto, ili ga uopće nema, a kod nas je PDV na hranu isto kao na luksuznu robu 25 posto? Ono što me smeta, a što nitko, ne znam iz kojeg razloga ne spominje, jest činjenica da niti jedna politička opcija, niti jedan ekonomski analitičar ne traži da zapuštene i neiskorištene 40 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Zapuštena zemljišta možda su pokazatelj da su proizvodno gospodarstvo i javni sektor dva potpuno različita svijeta poljoprivredne površine u državnom vlasništvu država ustupi bez naknade u koncesiju poduzetnicima kako bi živnulo poduzetništvo, povećala se zaposlenost itd. To je vrlo zanimljivo, a možda je i pokazatelj kako su proizvodno gospodarstvo i javni sektor dva potpuno različita svijeta. Moje je mišljenje da dobre poslovne rezultate kako na razini države tako i u vlastitoj tvrtki možemo očekivati jedino ako u konačnici doista dobijemo reformsku vladu - vladu koja će provoditi reforme, ali u isto vrijeme štititi domaću proizvodnju. Ne zaboravimo, mi danas uvozimo tri puta više sira nego ga proizvodimo u domaćim siranama.

poslovna očekivanja 2016

Marinko Došen, predsjednik Uprave tvrtke AD Plastik, Solin

Nužan je rast proizvodnje Izostale su ozbiljne gospodarske reforme, a one su nužne kako bi se ubrzao gospodarski oporavak. Za skroman rast uvelike su zaslužni izvoznici

akon dugog niza godina, ove godine može se očekivati blagi gospodarski rast što unosi blagu dozu optimizma među gospodarstvenicima. Činjenica je da su ozbiljne gospodarske reforme izostale, a one su nužne kako bi se ubrzao gospodarski oporavak. Za skroman rast koji bilježimo, uvelike su zaslužni izvoznici. To treba biti jedna od ključnih smjernica buduće gospodarske politike. Ne očekujem značajnije zaokrete u ekonomskoj politici, osim fiskalne konsolidacije koja može utjecati na poreze. Vlada je u osnivanju i svaka ozbiljnija mjera koja bi utjecala na rast gospodarstva iziskuje određeno vrijeme. Ono što očekujem je daljni rast industrijske proizvodnje i povećanje izvoza, kao glavnih čimbenika svekupnog gospodarskog oporavka. Potrebno je ozbiljno podići konkurentnost industrijskog izvoza. To će pokrenuti domaće i strane investicije u izvozni sektor te ubrzati rast gospodarstva. Ključno je pak pitanje može li se postići sporazum s HNB-om oko promjene politike tečaja kune. Uz takav dogovor moglo bi se osigurati postupno slabljenje kune. To bi bio poticaj za privlačenje investicija u izvozni sektor, prije svega u industriju, konkurentnost bi se povećala i realizacija bi imala znatno veće šanse. Alternativno ili sinergijski, treba ozbiljno razmišljati o tome kako smanjiti trošak države. Porezni nameti su preveliki, a poreznim prilagođavanjem poduzetnicima mogu se osigurati manji troškovi poslovanja i povećati izvozna konkurentnost. Međutim, s obzirom na rastuće obaveze prema nezaposlenima, umirovljenicima, reforme i racionalizacija javne uprave biti će jedan od ključnih izazova nove vlade.

Pogledajmo što rade drugi

Teško je govoriti o realnim očekivanjima od Vlade, čiji sastav nam je u ovom trenutku nepoznat, ali rast gospodarstva i zapošljavanja te stvaranje boljeg poslovnog okruženja moraju biti kratkoročni ciljevi svih političkih opcija. Siguran sam da gospodarstvenici mogu doprinijeti definiranju konkretnih mjera i promjena u cilju poboljšanja gospodarske slike Hrvatske.

Dugoročno od Vlade očekujem jasnu i stimulativnu strategiju razvoja koja će za cilj imati privlačenje stranih investicija. Treba pogledati pozitivne primjere zemalja u okruženju i primijeniti ih. Automobilska industrija u kojoj poslujemo, zasigurno može postati jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta. Primjerice, udio autoindustrije u sveukupnoj industrijskoj proizvodnji Slovačke je 43 posto, a udio u izvozu je 35 posto, dok bilježi prosječan godišnji rast proizvodnje automobila u zadnjih pet godina od 17 posto. U Njemačkoj je pak svaki sedmi zaposleni direktno ili indirektno vezan za autoindustriju. No to je već pitanje industrijske strategije gospodarstva Repubike Hrvatske. Prije svega očekujemo nastavak pozitivnog zaokreta u poslovanju AD Plastik Grupe zapo-

Automobilska industrija u kojoj poslujemo zasigurno može postati jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta. četog u 2015. godini, što se primarno odnosi na nastavak trenda rasta poslovanja i ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata u sljedećoj godini. Ozbiljan trogodišnji investicijski ciklus koji je na razini Grupe iznosio oko 50 milijuna eura je iza nas, a razvojni projekti koji su prešli u serijsku proizvodnju uz racionalizaciju i troškova poslovanja razlog su dobrih poslovnih rezultata u 2015. godini. Taj trend ćemo nastaviti i u 2016. godini, što će prema očekivanim projekcijama rezultirati daljnjim rastom. Iako naš trend rasta usporava situacija na ruskom tržištu, to dobrim dijelom kompenziramo rastom ostalih tržišta na kojima poslujemo. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 41

gospodarstvenici kažu...

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa i predsjednik Udruženja drv

Izvoz trupaca mora bi Drvna industrija je glavna snaga i pokretač održivog razvoja baziranog na upotrebi domaćih resursa, primjeni znanja i inovacija, te regionalni lider u proizvodnji drvnih proizvoda i namještaja visoke dodane vrijednosti. Hrvatska drvna industrija 65 posto svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz ovog sektora

S Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju znatno je olakšan izvoz u zemlje EU-a što dokazuje i podatak da je u 2014. godini pokrivenost uvoza izvozom, kad je riječ o drvnoj industriji, iznosila 223 posto.

adašnje stanje hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini, odraz je činjenice da politička elita od samostalnosti Hrvatske do danas nije imala jasnu koncepciju i strategiju razvoja Hrvatske, nego bezrezervno prihvaćen model neoliberalnoga kapitalizma. To znači da smo proces deindustrijalizacije, koji je započet 80-ih godina samo nastavili i još ga produbili. Činjenica je da danas robni izvoz ne čini ni petinu bruto domaćeg proizvoda. Problemi hrvatske ekonomije mnogo su dublji nego što se čini, a proizlaze iz same strukture gospodarstva koja nije tijekom posljednjih dvadesetak tranzicijskih godina restrukturirana. Tu bih se svakako osvrnuo na domaću drvnu industriju koja je glavna snaga i pokretač održivog razvoja baziranog na upotrebi domaćih resursa, primjeni znanja i inovacija, te regionalni lider u proizvodnji drvnih proizvoda i namještaja visoke dodane vrijednosti. Hrvatska drvna industrija 65 posto svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz ovog sektora što potvrđuje njezinu važnost u ukupnom nacionalnom gospodarstvu. Ulaskom Hrvatske u EU znatno je olakšan izvoz u zemlje EU-a što dokazuje i podatak da je u 2014. godini pokrivenost uvoza izvozom iznosila 223 posto. Međutim, očekujem nove ekonomske politike koje bi tu sliku svakako dovele na još bolju razinu. U 2014. godini domaći drvni sektor ostvario je ukupan izvoz od 1,3 milijarde USD izvoza, a u 2015. godini vjerujem da će po konačnim podacima izvoz biti veći nego 2014. godine. Naš cilj je ostvariti dvije milijarde ukupnog izvoza.

Očekivanja od politike

Očekujem da će trenutna situacija na političkoj sceni rezultirati promjenama ekonomskih politika. U tom segmentu očekujem pozitivne ishode po pitanju gospodarskih pokazatelja. Nužna je aktivnija uloga monetarne politike koja je posljednjih dvadesetak godina zakazala. Takvim lošim monetarnim politikama poseb42 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

proces deindustrijalizacije samo smo nastavili i još ga produbili no su pogođeni neto izvoznici. Drvna industrija je najveći neto izvoznik u Republici Hrvatskoj, a u izvozu Hrvatske drvna industrija čini 10 posto ukupnog izvoza. Činjenica je da je rast realnog gospodarstva izvozno orijentiranog jedini pravi put izlaska iz krize u razvijenim gospodarstvima svijeta. Rast izvoza roba i usluga je najsnažniji poticaj rastu nacionalnog BDP-a. Sukladno tome, fiskalne i monetarne politike moraju biti naklonjene povećanju izvoza, a ne rastu neto uvoza što je u našoj državi slučaj. Vrijeme je da izvoznici prestanu biti žrtve neaktivnih mjera o kojima ovisi ekonomija i budućnost zemlje. Boljim monetarnim i fiskalnim politikama utjecali bi na rast izvoza i bolju trgovačku bilancu zemlje, rast zaposlenosti, rast proizvodnje finalnih proizvoda koji ima višestruku multiplikaciju na ukupno gospodarstvo

poslovna očekivanja 2016

no-prerađivačke industrije pri HGK

ti zabranjen! te rast ukupnog nacionalnog gospodarstva. Proizvodnja i izvoz kao najveći aduti svakog gospodarstva nemaju dovoljnu potporu i to je ključni problem. Sektorska infrastruktura nastaje prvenstveno iz državnog programa, nacionalne strategije, kao što je to u razvijenim demokracijama (Austrija, Njemačka, Finska i dr.) gdje privreda ima glavnu riječ. Potrebno je poticati rast drvnog sektora kroz javne politike, a taj sektor ima potencijal da svako ulaganje vrati kroz otvaranje novih radnih mjesta, veću proizvodnju i izvoz. Regionalne strategije, sektorska strategija, novi operativni program hrvatske drvne industrije i Zakon o drvu su dio bolje infrastrukture koja nam treba i to ŽURNO, kao i provedba, operacionalizacija Industrijske strategije koju je Vlada usvojila prošle godine.

Inventura sektora

Ulaganja i proizvodnja finalnih proizvoda mora biti cilj svih politika, a sve kako bi raritetni slavonski hrast i druge vrhunske sortimente pretvorili u namještaj, parket, građevinsku stolariju i druge finalne proizvode koji nose visoku dodanu vrijednost. Cilj nove vlade mora biti da se 40-45 posto izvoza nižeg stupnja prerade (građa, ogrjevno drvo, sirovi elementi, neobrađeno drvo…) pretvore u finalne proizvode i kao takvi plasiraju na tržište. Držim da je važno napraviti inventuru cijelog sektora, od kapaciteta, proizvodnog programa, potencijala. Jednostavno: izvoz trupaca mora biti zabranjen! Za strateški rast moramo svi biti oprezniji i brži u prilagodbama te zahtjevima tržišta i konkurentnosti. Konkurentnost je rezultat učinkovitog i efikasnog korištenja raspoloživih resursa, vještina i sposobnosti s ciljem izgradnje željene strateške pozicije na ciljanom tržištu. U vrlo natjecateljski nastrojenom poslovnom okruženju bitno je u potpunosti se upoznati s karakteristikama ciljanog tržišta, tehnologijom koja egzistira na tom tržištu, izgraditi fleksibilnu proizvodnju, biti inovativan i pružati nove proizvode. Projekt Hrvatsko drvo (Croatia Wood) mora biti i nacionalni projekt, putem kojega ćemo se udružiti u sektoru, te raditi na zajedničkom, organiziranom izvozu, brendiranju hrvatskog finalnog proizvoda za globalno tržište, a time i naše konkurentnosti.

Planovi za 2016.

Spin Valis je ušao u veliko investicijsko razdoblje. Prije 10 godina smo postavili visoke ciljeve rasta i razvoja. Kontinuirano ulažemo u nova postrojenja, opremu, informatiku, nove proizvode i nova tržišta te znanja. U protekle dvije godine smo investirali u opremu i objekte te infrastrukturu 15.000.000 eura. U 2016. godini nastavljamo investicijsko razdoblje jer ulaganjem u modernizaciju naših postrojenja i opreme osiguravamo stabilnu proizvodnju, kvalitetu proizvoda, konkurentnost i zadovoljstvo naših kupaca. Međutim, za veću održivost i uspjeh na tržištu neophodna je veća uloga i podrška države. Suradnja s Hrvatskim šumama kao najvećim dobavljačem osnovne sirovine presudna je za naše poslovanje. Sukladno tome, u prosincu 2012. je potpisano Pismo razumijevanja između Hrvatskih šuma i Hrvatske drvne industrije koje je pozitivno utjecalo na stabilnost te nas ohrabrilo i dalo osnovu za velike investicije. Pismom razumijevanja su utvrđena osnovna pravila igre koja jednako vrijede za sve unutar drvne industrije

Vrijeme je da izvoznici prestanu biti žrtve neaktivnih mjera o kojima ovisi ekonomija i budućnost zemlje i potiču proizvodnju višeg stupnja finalizacije. Najveći stupanj finalizacije donosi i do sedam puta veću dodanu vrijednost u odnosu na vrijednost sirovine. Pismo razumijevanja je samo dobra osnova na kojoj treba dalje raditi, istu modelirati, mijenjati i prilagođavati postavljenim ciljevima. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 43

gospodarstvenici kažu...

Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, Zagreb

Očekujemo još jednu uspješnu godinu Za očekivati je da će se rast BDP-a nastaviti, što će rezultirati smanjenjem nezaposlenosti, a što će dalje imati direktan utjecaj na rast i potrošnju u industrijama roba široke potrošnje, uključujući industriju piva

U 2016. očekujemo rast izvoza, jer organizacija i temelji koje smo postavili na tržištu BiH nastavit će s rastom obujma i u ovoj godini.

ast BDP-a koji je ostvaren u 2015., pozitivno se odrazio na pivarsko tržište, a predstavlja i startnu točku rasta u ovoj godini. Zagrebačka pivovara je imala vrlo uspješnu godinu jer je, uz sam rast tržišta, na naše rezultate, znatan utjecaj imao i rast tržišnog udjela, posebice na obali, te inovacije koje su ponovno izuzetno dobro prihvatili potrošači, kako strani tako i domaći. U prošloj smo godini uložili 116,5 milijuna kuna u kapitalne investicije. Ožujsko pivo nikada nije bilo jače. Rezultat je to cjelokupnog tima ljudi i sustavnog ulaganja u kvalitetu proizvoda. Sretni smo i ponosni što je naša nogometna reprezentacija ponovo postigla sjajan uspjeh, plasiravši se na EURO 2016. Veseli nas i rast kategorije zanatskih i specijalnih piva, za koju vjerujemo da će rasti i ubuduće. U kategoriji zanatskih i specijalnih piva, odnedavno i mi imamo četiri nova brenda, na koja su naši potrošači vrlo dobro odreagirali, a to su Blue Moon, Doom Bar, Worthington’s White Shield i Franciscan Well Rebel Red. Pozitivno gledamo i na razvoj izvoza, koji bilježi dvoznamenkasti rast, ponajprije na tržištima Slovenije i BiH. Promjena ekonomske politike u ovoj godini ovisit će o tome čiji će gospodarski program biti prihvaćen i proveden. U načelu, definitivno nam odgovara smanjenje poreznog pritiska i generalno povećanje prihoda stanovništva Hrvatske, što bi se pozitivno odrazilo na tržište roba široke potrošnje. U 2016. očekujemo rast izvoza, jer organizacija i temelji koje smo postavili na tržištu BiH nastavit će s rastom obujma i u ovoj godini.

44 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Od buduće vlade očekujemo da će donositi kratkoročno i dugoročno izbalansirane odluke na zadovoljstvo svih dionika.

Izražena sezonalnost

Nakon vrlo uspješne prošle godine definitivno imamo razloga za pozitivna očekivanja i u ovoj poslovnoj godini. Za očekivati je da će se rast BDP-a nastaviti, što će rezultirati smanjenjem nezaposlenosti, a što će dalje imati direktan utjecaj na rast i potrošnju u industrijama roba široke potrošnje, uključujući industriju piva. Makroekonomski pokazatelji imaju značajan utjecaj na gospodarstvo i naše poslovne rezultate pa vjerujemo da će se pozitivan trend nastaviti i u ovoj godini. Cijela industrija pića pa tako i pivo kao kategorija, imaju izraženu sezonalnost na hrvatskom tržištu. Najvećim dijelom tome pridonosi velik broj turista koji višestruko povećava broj konzumenata, posebice u ljetnim mjesecima. Uz dobru turističku sezonu na rast tržišta piva veliki utjecaj imaju i povoljne klimatske prilike. Lijepo vrijeme i puno sunca svakako pridonose i izravno utječu na rast tržišta piva. Za očekivati je da će i Europsko nogometno prvenstvo imati direktan utjecaj na potrošnju piva tijekom ovogodišnjih ljetnih mjeseci. U mjesecu lipnju, kada se održava Europsko nogometno prvenstvo, Zagrebačka pivovara očekuje porast prodaje jer je konzumacija piva usko povezana s dobrim igrama naših reprezentativaca. S Hrvatskom nogometnom reprezentacijom sponzorski smo vezani već punih 18 godina, na što smo izuzetno ponosni. Očekujemo da će nam i ova poslovna godina biti uspješna. Zagrebačka pivovara, kao vodeći inovator na hrvatskom tržištu, nastavlja s ulaganjima u ljude, brendove, tehnologiju i beskompromisnu kvalitetu, uz podršku korporacije koja na hrvatsko poslovanje gleda s velikim odobravanjem, s obzirom na iznimne rezultate koje sustavno postižemo.

poslovna očekivanja 2016

Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša

Prehrambena industrija pred izazovom Poslovnu 2015. Kraš zaključuje s kvalitetnim rezultatima, a posebice smo ponosni na uspjehe koje smo postigli na stranim tržištima. Kraš je povećao izvoz za 5,7 posto te sada gotovo polovinu prihoda ostvarujemo kroz izvoz Najznačajniji rezultati protekle godine su pokazatelji gospodarskog oporavka, što će se u periodu koji slijedi odraziti na poslovanje gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj. Poslovnu 2015. Kraš zaključuje s kvalitetnim rezultatima, a posebice smo ponosni na uspjehe koje smo postigli na stranim tržištima. U prvih devet mjeseci 2015. godine ostvarili smo ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 682,8 milijuna kuna, što je za 16,4 milijuna kuna više nego u istom razdoblju godinu prije. Prihodi od prodaje iznosili su 669,6 milijuna kuna, od čega je na domaćem tržištu ostvareno 367,2 milijuna kuna, a na inozemnim tržištima 302,4 milijuna kuna. Kraš je u odnosu na isto razdoblje u 2014. povećao izvoz za 5,7 posto, te sada gotovo polovinu ostvarenih prihoda ostvarujemo kroz izvoz. Najveći rast postigli smo na prekomorskim tržištima Saudijske Arabije i SAD-a te na tržištima Austrije, Švedske, Slovenije i Srbije. I u godini koja je pred nama planiramo nastaviti s aktivnostima usmjerenim na povećanje izvoza, želimo se još snažnije pozicionirati na tržištima na kojima već poslujemo, ali i otvarati nova tržišta. Istovremeno, očekujemo i povećanje potrošnje na domaćem tržištu te da ćemo i tu nastaviti trend rasta.

Velika ulaganja

Stalnim ulaganjem u tehnologiju i unapređenje poslovnih procesa Kraš održava vodeću poziciju u domaćoj konditorskoj industriji, a samo lani smo realizirali velike investicijske projekte modernizacije proizvodnih pogona u Zagrebu, u osječkoj Karolini te u pogonu Mira u susjednoj Bosni i Hercegovini. U protekle dvije godine Kraš je u proizvodnju uložio ukupno 12 milijuna eura, pa su naše proizvodne linije u samom vrhu svjetske tehnologije, a važno je naglasiti da sličan tempo ulaganja planiramo i u 2016. godini. S obzirom na to da je proces formiranja nove vlade, dok ovo pišemo, još u tijeku, nadamo

se da će, neovisno o konačnom sastavu, Vlada biti dosljedna najavama osiguravanja okvira za povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Očekujemo da buduća vlada prepozna prioritete, budući da se prehrambena industrija zbog rasta cijena sirovina, rasta uvoza i pada kupovne moći, suočava s izazovom zadržavanja domaćih potrošača. U proteklom razdoblju bilo je dosta govora i o promjeni porezne politike; rasterećenje od dijela nameta, kao i druge mjere kojima bi se industriji omogućila nova ulaganja, očuvanje radnih mjesta, ali i nova zapošljavanja, svakako bi bilo snažan poticaj domaćem gospodarstvu.

U protekle dvije godine Kraš je u proizvodnju uložio 12 milijuna eura, pa su naše proizvodne linije u samom vrhu svjetske tehnologije, a sličan tempo ulaganja planiramo i u 2016. godini.

Najveći rast postigli smo na tržištima Saudijske Arabije i SAD-a te Austrije, Švedske, Slovenije i Srbije

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 45

gospodarstvenici kažu...

Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa, Koprivnica

Rast trebamo temeljiti na domaćem novcu Poslovni optimizam treba biti temeljen na povećanju domaće proizvodnje, stvaranjem konkurentnih proizvoda na zahtjevnim izvoznim tržištima. Konkurentnost takvih proizvoda treba osigurati različitošću, kvalitetom, znanjem, inovacijom i poreznim rasterećenjem

Farmaceutska industrija već godinama pokušava uspostaviti istinski partnerski odnos s institucijama države i ukazati kreatorima gospodarske i zdravstvene politike da domaća proizvodnja proizlazi iz domaće potrošnje.

rvatska je u 2015. doživjela pozitivne pomake. Ipak, recentni događaji na društvenoj i političkoj sceni upućuju na svijest o potrebi za još hrabrije promjene. Tu ponajprije mislimo na promjenu paradigme upravljanja, napuštanje modela rasta zasnovanog na domaćem tržištu i inozemnom novcu koji treba zamijeniti modelom rasta temeljenog na inozemnoj potražnji i domaćem novcu. Jedino nam taj koncept jamči održivost. Poslovni optimizam treba biti temeljen na povećanju domaće proizvodnje, stvaranjem konkurentnih proizvoda na zahtjevnim izvoznim tržištima. Konkurentnost takvih proizvoda treba osigurati različitošću, kvalitetom, znanjem, inovacijom i poreznim rasterećenjem. Poduzetnicima moramo jamčiti pravnu sigurnost, stabilne i predvidljive zakone i poreze, ali i prilagoditi curriculum obrazovanja tržištu rada. Poreznu politiku ne smijemo više krojiti prema fiskalnim mogućnostima zemlje, nego prema predvidljivim i rastućim rashodima. S obzirom na ozbiljnost trenutka, u isto bi vrijeme trebalo raditi na smanjenju poreznog tereta, u prvom redu PDV-a, i ozbiljnom smanjivanju javnih rashoda - stvarnim reformama u javnom sektoru. Smanjenjem javnih rashoda gospodarstvo će se osloboditi troška parafiskalnih nameta. Farmaceutska industrija, kao dio zdravstvenog sustava, štoviše strateška industrija Hrvatske, već godinama pokušava uspostaviti istinski partnerski odnos s institucijama države i ukazati kreatorima gospodarske i zdravstvene politike da domaća proizvodnja proizlazi iz domaće potrošnje.

Ustrajati na industrijskoj politici

Od nove vlade očekujemo da ustraje na industrijskoj politici kojom se potiče rast domaće 46 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Očuvanje domaće proizvodnje držimo prioritetom, potezom svih poteza proizvodnje, specifičnih i tehnološki zahtjevnih strateških industrija. Očuvanje domaće proizvodnje držimo prioritetom, potezom svih poteza. Za Belupo u ovoj i narednoj godini očekujem dovršetak posljednje faze gradnje i opremanja dviju novih tvornica krutih te polukrutih i tekućih oblika lijekova, koja će označiti dovršenje velikog investicijskog ciklusa vrijednog 400 milijuna kuna. Tvornice će, kada budu dovršene, u prvom kvartalu 2017. godine, zaposliti stotinjak novih zaposlenika. Očekujem otvaranje novih tržišta i uvođenje novih proizvoda u portfelj te novih tehnologija koje će povećati efikasnost, a samim time i profitabilnost naše kompanije.

poslovna očekivanja 2016

Robert Mišeta, predsjednik Uprave Infosistema, Zagreb

Regulativa bi trebala uvažavati posebnosti Tijekom 2016. godine očekujemo završetak restrukturiranja, razvoj novih proizvoda s ciljem povećanja zadovoljstva naših korisnika te izlazak na međunarodna tržišta

nfosistem je u 2015. godinu ušao s poslovnim planom čije su glavne odrednice bile zaustavljanje negativnih trendova i promjena smjera poslovanja. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da smo u tome i uspjeli. Započeli smo s restrukturiranjem tvrtke, usredotočili se na core poslovanje tj. IT, zaposlili nove stručnjake i u konačnici započeli investiranje u razvoj novih proizvoda baziranih na novim tehnologijama. Bez investiranja u razvoj novih usluga nemoguće je zadržati poziciju na tržištu i osvajati nove korisnike. Tržište je izuzetno zahtjevno, s mnogobrojnom konkurencijom koja nudi vrlo slična rješenja pa bez jasne diferencijacije nije moguće osigurati budućnost tvrtke i opstanak na tržištu. Zato smo se odlučili fokusirati na poslovna područja koja izuzetno dobro poznajemo, u kojima imamo preko 20 godina iskustva te možemo svojom kvalitetom i iskustvom korisnicima dokazati da smo najbolji partner za njih. U ta područja spadaju bankarstvo, vodovodi, cestarstvo te lokalna samouprava. Zadnji ekonomski rezultati pokazuju da se trendovi na državnoj razini počinju mijenjati. Rast BDP-a kroz zadnja dva kvartala je hvalevrijedan, a ohrabrujući je i rast izvoza koji traje cijelu 2015. Ne očekujemo da će se porezna politika drastično mijenjati u 2016., ali raduje trend smanjivanja parafiskalnih nameta kao npr. smanjivanje spomeničke rente. S druge strane, usklađivanje regulative s Europom će vjerojatno nametnuti nove zakonske obveze, a samim time generirati i dodatne troškove. Kako sam već spomenuo, teško je očekivati da će se porezi smanjiti, ali svakako treba inzistirati na daljnjem smanjenju parafiskalnih nameta. Mišljenja sam da bi regulativa trebala uvažavati posebnosti svake grane gospodarstva, a ne određivati pravila samo po ključu broja zaposlenih i slično. Tvrtke koje se bave ITjem i koje razvijaju vlastita softverska rješenja bi trebale biti manje regulirane od tvrtki koje se bave proizvodnjom hrane ili čistom preradom robe ili proizvodnjom opreme. Budimo realni,

mi proizvodimo novu vrijednost bez ulaganja u klasične repromaterijale i ne stvaramo otpad, naš jedini repromaterijal je naša pamet.

Hakiraj me ako možeš

Kratkoročno očekujem da se na krilima rasta BDP-a podigne optimizam u Hrvatskoj, a dugoročno da se donesu i krenu provoditi dugoročne strategije razvoja gospodarstva. Tijekom 2016. godine očekujemo završetak restrukturiranja, razvoj novih proizvoda s ciljem povećanja zadovoljstva naših korisnika te izlazak na međunarodna tržišta. U širenju na inozemna tržišta koja smo istraživali tijekom ove godine vidimo velik potencijal. Pri tome ne gledamo prema zapadu nego prema istoku gdje se tek očekuju promjene kroz koje je Hrvatska prošla tijekom zadnjih godina kroz pristupne pregovore s Europskom unijom. Globalna situacija se vrlo lako i brzo mijenja te mi sa svojim partnerima nastojimo biti u trendu i odgovoriti na sve zahtjeve koji nam se postavljaju, pružiti rješenja korisnicima za sve njihove probleme. Novo poslovno područje gdje imamo velika očekivanja je informatička sigurnost gdje nudimo Stealth, inovativno i višestruko nagrađivano rješenje našeg strateškog partnera tvrtke Unisys. Stealth je rješenje koje institucijama i ustanovama omogućuje da na vrlo jednostavan način zaštite svoje najvažnije resurse, a najbolje se može opisati rečenicom: Ne možeš hakirati ono što ne vidiš.

Budimo realni, mi u IT-u proizvodimo novu vrijednost, a naš jedini repromaterijal je naša pamet 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 47

gospodarstvenici kažu...

Stjepan Radović, direktor i suvlasnik tvrtke Manas, Split

Pomaganje gubitašima nije dobro Da bi država potaknula gospodarski dugoročno održiv rast, ona bi, prema mojem mišljenju, trebala još intenzivnije pomagati uspješne proizvodne tvrtke, posebice izvozne

Bilo bi dobro da država olakša tvrtkama pristup EU fondovima, jer smatram da u tom dijelu dosta kasnimo i zaostajemo za uspješnim zemljama.

prošloj je godini, prema mojoj slobodnoj procjeni, iz perspektive splitskih tvrtki napredak vidljiv u industriji turizma i informatike. Napredak možemo pripisati činjenici što su obje industrije povezane sa stranim tržištem koje je odavno izašlo iz recesije. Za turizam su bitne promotivne aktivnosti turističke zajednice za koju smatram da radi dobar posao. Sve političke stranke su na nedavnim izborima najavljivale smanjivanje nekih poreza, te ukidanje parafiskalnih nameta, pa se možemo nadati da će se to i dogoditi. Inače, unatoč teškim uvjetima poslovanja imamo niz naših tvrtki koje su nakon dugo godina uspjele doći i opstati na stranim tržištima, primjerice u vojnoj industriji, informatici, drvoprerađivačkoj...

Trebaju nam stabilni propisi i zakoni

Da bi država potaknula gospodarski dugoročno održiv rast, ona bi, prema mojem mišljenju, trebala još intenzivnije pomagati uspješne proizvodne tvrtke, posebice izvozne. Svaka kuna uložena u te tvrtke će se, dugoročno, višestruko vratiti. Pomaganje gubitašima nažalost neće donijeti ništa dobroga. To je u našoj prošlosti bila redovita praksa koja nije puno toga dobra 48 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

donijela ni za te tvrtke, a ni dugoročno za njihove radnike. Time je samo produživana agonija. Država i danas pomaže tvrtkama, što treba pohvaliti. Tvrtke, država i gospodarska udruženja pomažu financiranjem nastupa na sajmovima, putem HBOR-ovih kreditnih linija te raznim poreznim olakšicama za investitore te, jasno, kroz razne programe poticanja što ne treba zanemariti ni ignorirati. Stoga, od nove vlade očekujem da nastavi podupirati uspješne tvrtke. Očekujem čak da te poticaje uspješnim i inovativnim tvrtkama pojača koliko je to god moguće. Bilo bi dobro da država tvrtkama olakša pristup EU fondovima, jer smatram da u tom dijelu dosta kasnimo i zaostajemo za uspješnim zemljama. Najbolji primjer je Poljska koja ima veliku uspješnost u privlačenju EU fondova. Ljudima često nije jasno što im se nudi i što oni trebaju napraviti da dobiju sredstva i poticaje iz EU-a. Od nove vlade očekujem da dugoročno osigura stabilne propise i zakone jer njihove česte izmjene stvaraju nesigurnost i domaćim i stranim poslovnim ljudima. Kad je riječ o našoj tvrtki Manas, koja je informatička i hotelijerska, očekujem daljnji stabilan rast u hotelijerstvu i informatici. Cilj nam

Država i danas pomaže tvrtkama, što treba pohvaliti je razvijati visokokvalitetne proizvode koji će uvijek naći kupca na domaćem ili stranom tržištu. Predstoji nam dosta ulaganja u razvoj i marketing te moramo biti strpljivi jer ponekad treba čekati da se poklope potrebe kupca s ponudom tvrtke.

poslovna očekivanja 2016

Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira, Trogir

Promjene su spore i komplicirane Na rast gospodarstva i ekonomska kretanja najveći utjecaj ima nastojanje da se restrukturiraju i unaprijede postojeće hrvatske tvrtke u sektorima u kojima je Hrvatska odavna dokazana i prepoznatljiva izvan svojih granica

oslovnu 2015. godina obilježila je, pojednostavljeno govoreći, najbolja turistička sezona od osnutka Republike Hrvatske i početak buđenja brodogradnje nakon nekoliko godina u kojima nije bilo značajnije proizvodnje.

Izvoz je jedini put za preživljavanje hrvatskih gospodarskih subjekata, a time i cijelog gospodarstva Prema objavljenim rezultatima o robnoj razmjeni u prvih 10 mjeseci prošle godine, robni izvoz je rastao visokom dinamikom od preko 11 posto. U najvećoj mjeri na taj rast je utjecala brodogradnja u kojoj je izvoz porastao 36,1 posto na godišnjoj razini u istom razdoblju. Naravno, pritom, ne treba zanemariti rast robnog izvoza i u ostalim sektorima. Dakle, s obzirom na strukturu generatora rasta može se zaključiti da na rast hrvatskog gospodarstva i ekonomska kretanja najveći utjecaj ima nastojanje da se restukturiraju i unaprijede postojeće hrvatske tvrtke u sektorima u kojima je Hrvatska odavna dokazana i prepoznatljiva izvan svojih granica. Bitniju promjenu u ekonomskoj politici teško je očekivati, a dinamika promjena i njihova struktura proteklih godina također su pokazatelj da se u Hrvatskoj promjene događaju sporo i komplicirano pa je za očekivati da će se tako i nastaviti.

Važan je smjer promjena

Naravno da će nova vlada ambicioznije krenuti u promjene, ali se postavlja pitanje koje su to promjene, jer osim ponavljanja da su promjene potrebne i da će se one napraviti, javnosti nije baš najjasnije u kojem će se smjeru te promjene odvijati. Rast izvoza je neizbježan jer je izvoz jedini put za preživljavanje hrvatskih gospodarskih subjekata, a time i cijelog gospodarstva. Osim toga uravnoteženje platne bilance između uvoza i izvoza treba biti imperativ i dugoročno opredjeljenje svih budućih hrvatskih vlada. Danas je problem hrvatskog gospodarstva konkurentnost te mogućnost financiranja proizvodnje i kreditiranje kupaca proizvoda namijenjenih izvozu. Konkurentnost je osim ulaganjima potrebno poticati monetarnim i zakonodavnim putem. Tu u prvom redu mislim na plansku liberalizaciju uvoza deficitarne radne snage i na plansku korekciju tečaja kune u određenom razdoblju. U tom dijelu nam za sada najviše pomaže monetarna politika EU-a, ali indirektno. Kad je riječ o modelima financiranja proizvodnje i kreditiranju kupaca robe namijenjene izvozu bilo bi najbolje da se usvoji neki od dokazanih modela u EU, primjerice nizozemski. U ovoj godini očekujem stvaranje pozitivnog okruženja i pozitivne klime za proizvodnju namijenjenu izvozu, ali prvenstveno pozitivan i proaktivan pristup općenito u svim dijelovima društva. Dugoročno, pozitivan pristup mora dati rezultate. Kad je riječ o Brodotrogiru u ovoj godini očekujem rast i razvoj.

Danas je problem hrvatskog gospodarstva konkurentnost te mogućnost financiranja proizvodnje i kreditiranje kupaca proizvoda namijenjenih izvozu.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 49

gospodarstvenici kažu...

Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije, Osijek

Fokusirani na vlastite snage Uspješni poslovni rezultati Saponije i dinamična investicijska aktivnost proizlaze iz fokusiranja na vlastite snage, ali smatramo da bi neki parametri poslovanja mogli biti i uspješniji da je globalna situacija pozitivnija

Naša poslovna strategija usmjerena je na održavanje stabilnog tržišnog položaja u Hrvatskoj te jačanje pozicija na postojećim izvoznim tržištima i otvaranje novih.

snižavanje cijena i povećanje ulaganja u marketing, a s druge dobavljača koji vrše pritisak na povećanje cijene inputa i imaju alate kojima to nastoje provesti. U takvim uvjetima, troškovna učinkovitost postaje imperativ stabilnog položaja na tržištu. Općenito, možemo reći da je protekla godina bila jednako zahtjevna za poslovanje kao i prethodna joj godina, unatoč određenim pozitivnim pomacima u gospodarstvu. Naime, ti pomaci su bili premali da bi ih hrvatski gospodarstvenici osjetili u svom poslovanju.

Rast izvoza

oslovanje Saponije već se niz godina odvija pod pritiskom negativnih učinaka krize, ali je i netom prošlu poslovnu godinu Saponia uspješno završila. Zahvaljujući cijelom nizu mjera unapređenja poslovanja te daljnjem snižavanju troškova očekujemo da ćemo 2015. godinu zaključiti s povećanjem prihoda od prodaje za 6,5 posto. Povećanje prodaje i proizvodnja preko 103.000 tona proizvoda iz programa deterdženata i sredstava za čišćenje ulijeva vjeru i optimizam, posebno ako uzmemo u obzir promjenu u strukturi potrošnje i pad volumena prodaje

Godinu smo završili s rastom izvoza od 7,8 posto gdje je ostvareno preko 50 posto prihoda od prodaje deterdžentskih kategorija. Sagledavajući situaciju u realnom sektoru kroz prizmu Saponijinog položaja možemo istaknuti da su proizvođači pod višestrukim pritiskom. S jedne strane pritisak je kupaca, a kroz to i krajnjih potrošača, na 50 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Činjenica da vrijednosni volumen hrvatskog tržišta, u kategorijama u kojima Saponia posluje, stagnira ili je u padu, zahtijeva proaktivno djelovanje na izvoznim tržištima. Naša poslovna strategija usmjerena je na održavanje stabilnog tržišnog položaja u Hrvatskoj te jačanje pozicija na postojećim izvoznim tržištima i otvaranje novih. Godinu smo završili s rastom izvoza od 7,8 posto gdje je ostvareno preko 50 posto prihoda od prodaje. Uspješni poslovni rezultati Saponije i dinamična investicijska aktivnost proizlaze iz fokusiranja na vlastite snage, ali smatramo da bi neki parametri poslovanja mogli biti i uspješniji da je globalna situacija pozitivnija. Ukoliko se nova vlada više okrene rješavanju problema u gospodarstvu i zaustavljanju negativnih trendova u zapošljavanju djelovat će i na problem nelikvidnosti te dati zamah i osobnoj potrošnji. Pokretanje tog ciklusa pozitivno će djelovati na realizaciju planiranih razvojnih projekata i na privlačenje inozemnih investitora. Saponia i 2016. godinu dočekuje s optimizmom koji svoje uporište nalazi u brojnim marketinško-razvojnim projektima te kontinuitetu u investicijskim ulaganjima. Često ističemo da su naša snaga – naši brendovi, ali i stručnost ljudi koji su doprinijeli da Saponia bude jedan od najvećih proizvođača deterdženata i sredstava za čišćenje u regiji.

poslovna očekivanja 2016

Dajana Mrčela, članica Uprave Kandita, Osijek

Oživljavanje proizvodnje Nakon toliko godina stagnacije, izlazak hrvatskog gospodarstva iz krize neće donijeti trenutačne rezultate, ali je bitno da svi uočimo pozitivne pomake i namjeru Vlade da se koncentrira na oživljavanje proizvodnje

oslovna 2015. godina za Kandit je bila izuzetno dinamična, ali u pozitivnom smislu. Ulaskom Kandita u sustav Mepas Grupe te pokretanjem proizvodnje u novoj tvornici, promijenila se i poslovna filozofija. Investicija vrijedna 185 milijuna kuna osigurala je za Kandit značajno bolje tehničko-tehnološke uvjete i omogućila realizaciju brojnih projekata. Prošle je godine

Cilj nam je nastaviti proces investicijskih ulaganja razvijeno te na tržište Hrvatske i Adria regije lansirano preko 80 novih i inoviranih proizvoda što je osiguralo rast prihoda od prodaje za čak 28 posto i povećan obujam proizvodnje za 13 posto u odnosu na 2014. godinu. Novi vizualni identitet programa i kvalitativno unapređenje proizvoda rezultirali su rastom tržišnih udjela gotovo svih grupa proizvoda, a posebno čokolada koje su i financijski vrlo značajne u strukturi prodaje. Unatoč višegodišnjim negativnim tržišnim kretanjima u Hrvatskoj, Kandit se u poslovnom planu fokusirao na jačanje pozicija na domicilnom tržištu s jasnom vizijom da marketinško-prodajnim aktivnostima može parirati snažnoj konkurenciji. Već u prvoj godini realizacije tog plana, potvrdili smo ispravnost smjera i već za sljedeću godinu osigurali bolje tržišne pozicije i dobre partnerske odnose s većinom trgovačkih kuća. Fokusiranjem na domaće tržište, nije zanemaren izvoz gdje je ove godine ostvaren rast od 29 posto. Kandit je uglavnom orijentiran na zemlje Adria regije, ali dobre rezultate bilježi i u zemljama EU-a gdje ima višegodišnju suradnju s međunarodnim trgovačkim lancima u proizvodnji privatnih robnih marki. Ekonomska kriza koja već duže

razdoblje vlada u Hrvatskoj, promijenila je i sliku prosječnog potrošača slatkog programa. On se teško odriče čokolada i ostalih konditorskih proizvoda, ali mu je cijena često odlučujući faktor prilikom kupnje. S druge strane, gotovo cjelokupni input u proizvodnji uvoznog je podrijetla, a glavne sirovine su burzovna roba tako da trend snižavanja cijena u maloprodaji negativno utječe na profitabilnost proizvoda.

Nužne strukturne promjene

Naša očekivanja za sljedeću godinu idu u smjeru kvalitativnih promjena profila potrošača i povećanja potražnje, a za to su neophodne strukturne promjene u društvu, osiguranje stabilnosti u poslovanju i povećanje zaposlenosti. Naravno, nakon toliko godina stagnacije,

izlazak hrvatskog gospodarstva iz krize neće donijeti trenutačne rezultate, ali je bitno da svi uočimo pozitivne pomake i namjeru vlade da se koncentrira na oživljavanje proizvodnje. Kandit će i u 2016.godini nastaviti razvijati i realizirati nove projekte fokusirajući se na jačanje pozicija u Hrvatskoj i na izvoznim tržištima te razvijati nove niše koje će osigurati dodatni prostor za rast. Cilj nam je nastaviti proces investicijskih ulaganja jer smatramo da je tehnološka konkurentnost preduvjet stabilnosti u poslovanju i kvalitetnom pariranju konkurenciji.

Prošle je godine razvijeno te na tržište Hrvatske i Adria regije lansirano preko 80 novih i inoviranih proizvoda što je osiguralo rast prihoda od prodaje za čak 28 posto i povećan obujam proizvodnje za 13 posto u odnosu na 2014. godinu.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 51

gospodarstvenici kažu...

Živko Dražin, vlasnik i direktor tvrtke Riba Dražin, Kaštel Kambelovac

Zaštićeni, a bez zaštite Činjenica je da veliki proizvođači kopiraju proizvode malih proizvođača čime ih često dovode u bezizlazan položaj. Žalosti me što takve stvari radi veliki poduzetnik malome, ali i to što mu se to gleda kroz prste

O Mi smo specifična tvrtka koja je krenula od nule i u kojoj ima još uvijek dosta ručnog rada. U segmentu delikatesnog proizvoda postali smo prepoznati isključivo zahvaljujući našem radu i aktivnosti.

ve godine smo, osim naših već poznatih proizvoda koji idu pod našom robnom markom Pepefiš, na tržište izbacili jedan novi proizvod koji je odmah osvojio kupce. Radi se o hobotnici na salatu koju pakiramo u staklenku i obogaćujemo raznim prirodnim dodacima. Potrošači su prepoznali kvalitetu te smo i više nego zadovoljni njihovom reakcijom. Izgleda da smo uspjeli pogoditi omjer svih sastojaka koji ulaze u staklenku i taj proizvod će uz naše ostale proizvode, nadam se, generirati rast koji, doduše, imamo svake godine. Napomenuo bih da smo specifična tvrtka koja je krenula od nule i u kojoj ima još uvijek dosta ručnog rada. U segmentu delikatesnog proizvoda postali smo prepoznati isključivo zahvaljujući našem radu i aktivnosti. Proizvodi Riba Dražin delicije su visoke kvalitete, nastale od svježe ribe iz Jadranskog mora uz pomoć tradicionalne recepture i pripreme. Osim usoljenih te mariniranih inćuna i tunjevine proizvodimo i domaće masline, kapare, matar, suhe smokve punjene bademima i sušene rajčice. Najponosniji smo na Pepefiš - prehrambeni proizvod od paprike i slanih inćuna za koji smo dobili mnoge nagrade za inovaciju i kvalitetu proizvoda, između ostalog i plaketu za inovaciju na međunarodnom sajmu inovacija Agro Arca.

Još novih proizvoda

Pepefiš je vrhunska delicija načinjena od crvenih papričica izuzetne arome punjenih filetima domaćih inćuna pripravljena po patentiranoj recepturi. Od ove godine u ponudi imamo i marinirane ušate. Ta podcijenjena riba, zahvaljujući posebnoj recepturi koju smo mi otkrili, u vrlo kratko vrijeme u ovom obliku postigla je solidan uspjeh. Svoje proizvode plasiramo kroz specijalizirane trgovine i putem raznih događanja poput sajmova. Naše proizvode plasiramo i u trgovački lanac Billa. S njima imamo solidnu suradnju. Iako smo zaštitili svoje proizvode, ne mogu reći da smo ostali mirni. Ono što me zabrinjava 52 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Iako smo zaštitili svoje proizvode, ne mogu reći da smo mirni. očekujem da nadležne službe riješe problem kopiranja i što očekujem da nadležne službe riješe je onemogućavanje kopiranja naših i sličnih inovativnih proizvoda malih proizvođača koji su uspjeli i opstali na tržištu isključivo zahvaljujući svom radu. Problem predstavlja činjenica da veliki proizvođači kopiraju proizvode malih proizvođača čime ih često dovode u bezizlazan položaj. Žalosti me što takve stvari radi veliki poduzetnik malome, ali i to što mu se to gleda kroz prste. Usprkos svemu, i naredne godine namjeravamo na tržište plasirati neke nove proizvode. Isto tako planiramo još više učvrstiti svoju poziciju u Istri i Sloveniji. Ta su nam se tržišta pokazala kao zahvalna za naše proizvode i tu imamo potencijal rasta. Planiramo još investirati i u pogon u koji stalno ulažemo onoliko koliko možemo.

poslovna očekivanja 2016

Ante Duvnjak, vlasnik i direktor Centra maslinovog ulja Sveti Ivan, Vodice

Tko će se snaći u ovoj nabujaloj birokraciji Maslinovo ulje nismo mogli otkupiti po 70 kuna za litru niti je itko od maslinara koji su donijeli masline na preradu htio dati ulje u otkup

erbu maslina koja je bila katastrofalna 2014. godine treba zabilježiti i time bi se u budućnosti trebali baviti stručnjaci te pokušati odgovoriti zašto je do takve berbe došlo. Naravno da je ta loša berba utjecala na ovogodišnje tržište maslinovog ulja, i da zbog nje, i psihološkog učinka koji je ostavila, maslinari ove godine nakon prerade nisu davali ulje u otkup nego su sebi stvarali zalihe. Na području koje gravitira našoj uljari (a naša je uljara najveća u Dalmaciji), i ovogodišnja berba je bila količinski loša. Doduše, kvaliteta ulja je vrlo visoka tako da s te strane možemo biti zadovoljni. Usporedbe radi, 2013. godine preradili smo 1800 tona ploda, prošle godine samo četiri posto od toga znači 74 tone dok smo ove godine preradili oko 510 tona ploda maslina. Znači, prošle godine nismo uspjeli pokriti troškove otvaranja uljare, dok smo se ove godine, rekao bih, provukli. Cijene maslinovog ulja u maslinarskim velesilama poput Italije i Španjolske porasle su za 30 do 40 posto već početkom prošle godine, tako da se nešto slično može očekivati i kod nas. Do smanjenja cijena maslinovog ulja, dakle, neće doći. Mogu samo reći da maslinovo

Naš je ključni problem to što se strani investitori boje investirati kod nas ulje nismo mogli otkupiti po 70 kuna za litru niti je itko od maslinara koji su donijeli masline na preradu htio dati ulje u otkup. Što se konkretno tiče mog maslinika, imao sam odličnu

berbu, ali meni je uljara ozbiljan posao i o njoj mi ovise poslovni pokazatelji.

Optimizam zbog građevine

Drugi naš posao je trgovina građevinskim materijalima. Mogu reći da se u tom dijelu osjetio oporavak i da smo imali blagi rast u listopadu i studenom, što je ohrabrujuće. Taj rast svakako je bio posljedica dobre turističke sezone. Zato osjećam vrlo blagi optimizam i vjerujem da će ove godine doći do nekog oporavka. I to je nešto, budući da moji kolege iz realnog

sektora i ja već duže vrijeme nismo imali razloga za optimizam. Što se tiče javnog sektora očekujem da će se konačno poduprijeti nove poduzetnike da otvaraju tvrtke jer samo tako može doći do rasterećenja ukupnog gospodarstva od raznih nameta. To se može postići jedino proširenjem baze, a ona se može proširiti ili porastom stranih investicija ili povećanjem realnog sektora. Ovako se samo vrtimo u krug i opterećujemo realni sektor. Naš je ključni problem to što se strani investitori boje investirati kod nas. Birokracija je toliko nabujala da se više nitko ne može snaći i dokučiti koji problem je u nadležnosti kojih institucija.

Vjerujem da će ove godine doći do nekog oporavka. I to je nešto, budući da moji kolege iz realnog sektora i ja već duže vrijeme nismo imali razloga za optimizam.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 53

gospodarstvenici kažu...

Damir Mihanović, predsjednik Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja

Čuvanje stabilnosti kune prioritetni je zadatak Raduje rast industrijske proizvodnje i veća pokrivenost uvoza izvozom, ali ostaje problem relativno visoke stope nezaposlenosti te činjenica da najveći doprinos rastu BDP-a daje osobna potrošnja, a izostaju kapitalna ulaganja

Hrvatska još dobro pamti ne tako davna vremena hiperinflacije, a svaka devalvacija može postati okidač.

ri kvartala 2015., prema podacima i izračunima DZS-a, rezultirala su rastom gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Skromnim, doduše, ali nakon punih šest godina recesije ulijevaju nadu da bi se trend mogao nastaviti. Raduje rast industrijske proizvodnje i veća pokrivenost uvoza izvozom, ali ostaje problem relativno visoke stope nezaposlenosti te činjenica da najveći doprinos rastu BDP-a daje osobna potrošnja, a izostaju kapitalna ulaganja. S obzirom na još uvijek neriješeno pitanje postizbornog konstituiranja Sabora i Vlade RH, a što bi u najvećoj mjeri trebalo odrediti strateški pravac kretanja hrvatskog gospodarstva u narednom razdoblju, u ovom trenutku nije moguće predvidjeti u kojem smjeru će se mijenjati ekonomska politika i hoće li do promjene smjera uopće doći. Ako je suditi po kretanjima iz 2015., u 2016. izvoz ima priliku i dalje rasti, pod uvjetom da se i u širem gospodarskom okruženju RH, prije svega članicama EU-a, potražnja nastavi kretati uzlazno. Proračunski deficit RH još je daleko od maastrichtških kriterija, čije bi dostizanje uklonilo potrebu monitoringa, pa nije za očekivati neko značajnije smanjenje poreza. Najave su da će ECB i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku i to bi indirektno trebalo utjecati i na uzlazno i nešto stabilnije kretanje hrvatskog gospodarstva.

Moguće smanjenje opterećenja

Predizborno proklamirane reforme, prije svega javne uprave i regionalnog ustrojstva RH, ako se krenu stvarno provoditi već početkom mandata nove vlasti, trebale bi rezultirati određenim smanjenjem fiskalnog opterećenja

54 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

gospodarstva i stanovništa u cjelini, ili barem učinkovitijom redistribucijom prikupljenih proračunskih sredstava. Njihovim preusmjeravanjem u pore gospodarstva ono bi moglo brže zaživjeti i rasti. Zbog posvemašnje eurizacije hrvatskog gospodarstva, kao i vlasničke strukture bankarskog sektora, HNB nema preveliki manevarski prostor u području monetarne politike. Čuvanje stabilnosti kune prioritetni je zadatak. Hrvatska još dobro pamti ne tako davna vremena hiperinflacije, a svaka devalvacija može postati okidač. Banke bi rado plasirale ogromnu i inertnu prikupljenu štednju, ali stanovništvo je u razdobljima krize sklonije štednji, nego ulaganjima, a gospodarstvo bi trebalo ponuditi atraktivnije programe s kraćim rokovima povrata kako bi se povećala sklonost banaka prema ulaganjima. Veliki infrastrukturni projekti, iako su potrebni i korisni, u tom smislu nisu privlačni. Nova bi vlast, kratkoročno i dugoročno, trebala, prije svega, biti vjerodostojna i dosljedna u provođenju predizbornih obećanja. Dosadašnja iskustva, nažalost, nisu bila ohrabrujuća. Građani ove zemlje su je birali, trebala bi služiti njima.

U CZO-u zaposlenost rasla

U posljednje tri godine Croatia zdravstveno osiguranje postavljalo je pred sebe ambiciozne poslovne planove i u najvećoj mjeri ih ispunjavalo. Rasla je zaračunata premija, rasli su prihodi i dobit, povećan je tržišni udio, a rasla je i zaposlenost – tvrtka je neupitni lider na tržištu dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja u RH. Ambiciozno je postavljen i plan za 2016. Očekujemo, dakle, pozitivno kretanje svih prethodno navedenih pokazatelja, s time što tržištu planiramo ponuditi još širi izbor atraktivnih osigurateljnih proizvoda. Croatia zdravstveno osiguranje uvijek je bilo odgovoran socijalni partner i tu svoju odgovornost i nadalje će iskazivati kroz podupiranje društveno korisnih i potrebnih djelatnosti.

poslovna očekivanja 2016

Nada Orbanić-Sapundžić, direktorica IPR-a, Rovinj

Promjena neće biti Dobivam osjećaj da nam je educiranje i donošenje zakonskih akata postalo samo sebi svrha. A, gdje je vrijeme za stvaranje?

renutačno stanje u gospodarstvu je takvo da sustav ne potiče rad. Guši napredak. Preopsežno, nepotrebno administriranje. Česta nedopustiva ponašanja nadležnih institucija. Teška godina, prepuna novih zakonodavnih akata, otežano naplativ rad, preplavljena ponudama za stručno usavršavanje. Kvaliteta manje bitna, a to je po meni nedopustivo, ako želimo čvrstim korakom naprijed. Lažna mjerila – stvaraju kriva uvjerenja, pada vjerodostojnost, nema pouzdanosti. Dobivam osjećaj da nam je educiranje i donošenje zakonskih akata postalo samo sebi svrha. A, gdje je vrijeme za stvaranje? Što se tržišta tiče, u drugoj polovini godine zamijetila sam neki sasvim maleni pomak u pozitivnom smjeru s primjetnim novim upitima za poslove koji spadaju u razvojne i to daje nadu, polet i volju. Poslovnu 2015. godinu bih ocijenila sa slabašnom trojkom. Kada je riječ o očekivanjima od 2016. godine i promjene ekonomske politike, mislim da bi bilo zaista nužno da dođe do promjene ekonomske politike, ali sam mišljenja da do toga neće doći, sve dok većina ne poklekne ili ne digne glas otpora. Nikada nisam mogla prihvatiti da ekonomska politika kaska za nama gospodarstvenicima, umjesto da paralelno kročimo naprijed. Po meni, naša nas ekonomska politika guši i to je velika boljka naše zajednice. Radi toga su i porezi preveliki, radi toga je i rast gospodarskih pokazatelja mali. Jedino što vidim pozitivno za sljedeću godinu, to je povećanje izvoza, zahvaljujući velikom trudu naših gospodarstvenika koji se sami probijaju na tuđa tržišta. U smislu mjera kojima bi morala pribjeći zakonodavna i izvršna vlast kako bi pomogla oporavku gospodarstva, nadam se poticanju proizvodnje i usluga, a smanjivanju nameta i davanja. To bi nam dalo volju za rad i razvoj. Potrebno nam je i osnivanje vlastite gospodarske banke za razvoj gospodarstva koja bi poslovala na drugim osnovama od sadašnjih banaka. Možda i mi možemo imati održivu Hrvatsku investicijsko-gospodarsku banku. Od nove vlade očekujem sljedeće, kratkoročno: da hitno počne uspostavljati poli-

tiku dobrog gospodara i da to provede u roku od dvije godine, da se usprotivi masi zakonodavne regulative koja nas preplavljuje iz EU-a. Nije potrebno da za svaku stvar donosimo stranice i stranice nekog akta. Može se to riješiti i vrlo kraće. Pa nismo mi priglupi narod da je potrebno propisivati detalje djelovanja kao za djecu osnovne škole, a dugoročno: saborski zastupnici trebali bi se ponašati kao uzorni građani visokog ranga, da postignemo prepoznatljivost u svijetu i uvedemo “red u kući”, odnosno svojoj državi, jer to nam donosi povjerenje klijenata, u sve nas, da smo pouzdani i vjerodostojni, a takvima svi rado povjere svoje poslove pa tada naplata nije više toliki problem. Treba nam i temeljitije promišljanje utjecaja zakonodavstva na gospodarstvo i veliko smanjenje i pojednostavljenje zakonke regulative, čime se potiče opća kreativnost. Ne bi nam škodilo ni da se uvede rotiranje administrativnih službenika svake dvije do tri godine, čime se sprečava zasjedanje u stolicu i stagnacija razmišljanja. U 2016. za svoju tvrtku svakako očekujem smanjenje davanja. Očekujemo pomoć, a ne represivne mjere nadležnih politika u bilo kojoj domeni. Nisu primjerena ponašanja nadležnih administrativnih službi i ponekih inspekcija prema nama gospodarstvenicima. Po meni bi nas prvo trebalo pustiti da radimo, a k tome nam još i pripomoći gdje god se može, radi dobrobiti cjelokupne zajednice, a ne kočiti nas i usporavati zasipajući nas umnogome nepotrebnim administriranjem, zakonskom i podzakonskom regulativom, te neprimjerenim ponašanjem nadležnih institucija. U prvi plan treba staviti stvarna mjerila, gradeći pouzdanost, vjerodostojnost i sigurnost.

Po meni, naša nas ekonomska politika guši i to je velika boljka naše zajednice. Radi toga su i porezi preveliki, radi toga je i rast gospodarskih pokazatelja mali.

Poslovnu 2015. godinu bih ocijenila sa slabašnom trojkom 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 55

gospodarstvenici kažu...

Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka - CroMilk

Za mljekarski sektor teškoće se nastavljaju

Prekomjeran uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda doveo je do deflacije, koja je izuzetno loša za gospodarstvo u cjelini

rotekla je godina za domaći mljekarski sektor bila izuzetno teška. Nastavio se trend pada u mljekarstvu. Proizvodnja je gotovo pa stagnirala, došlo je do ruskog embarga na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz EU zemalja što je rezultiralo velikim uvozom gotovih proizvoda po dampinškim cijenama čemu je doprinijelo i ukidanje mliječnih kvota u EU. Izuzmemo li vrlo specifične događaje u 2015. godini poput ruskog embarga i ukidanja kvota, možemo reći kako je domaći mljekarski sektor u krizi već devetu godinu za redom. Prekomjeran uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda doveo je do deflacije, koja je - iako se na prvu čini dobra za naše građane kojima je pala potrošačka moć - izuzetno loša za gospodarstvo u cjelini. Domaći mljekarski sektor zapošljava oko 20.000 ljudi, koji svakodnevno rade i stvaraju proizvode kako bi domaćim potrošačima ponudili najkvalitetniji mogući proizvod. Dugoročnom deflacijom i drastičnim padom cijena proizvoda u trgovinama, dolazi do nemogućnosti ulaganja u nove proizvode, kvalitetu, profitabilnost mljekara i na kraju – zaposlenost. Nerealno je očekivati pad cijena i povećanje zapošljavanja u istom trenutku. Niti jedna ekonomija na svijetu još nije uspjela to postići.

Prekomjeran uvoz

Situaciji u sektoru pridonio je prekomjeran uvoz gotovih proizvoda iz EU zemalja, koje su svoje viškove morale plasirati na neko drugo tržište umjesto Rusije koja im je zatvorila svoja vrata. Ukidanje kvota dovelo je do unaprijed planiranog povećanja proizvodnje mlijeka, a plasman je izostao upravo ruskim embargom. Logično je da su ti proizvodi morali negdje

takav dojam. Preko 55 posto hrane u Hrvatskoj se uvozi, što nas čini prehrambeno ovisnom zemljom. No upravo kupnjom domaćih mliječnih proizvoda i mlijeka, svi doprinosimo poboljšanju života naših farmera, ljudi koji rade u mljekarskoj industriji i čitavom sektoru, ali i cjelokupnom gospodarstvu. Podizanje svjesnosti o kvaliteti domaćih proizvoda je ključno, jer nemojmo zaboraviti da je 97 posto svog mlijeka prikupljenog na domaćih farmama, najviše, prve EU kvalitete. Prosjek u zemljama EU-a je oko 90 posto.

završiti. Nelogično je da naši potrošači danas kupuju mlijeko iz Nizozemske, Češke, Poljske i zemalja koje niti su susjedne, niti su ikada bile prirodan uvozni partner. Posljedice izlaska iz Cefte

Preko 55 posto hrane u Hrvatskoj se uvozi, što nas čini prehrambeno ovisnom zemljom ulaskom naše zemlje u EU, osjećaju se još danas i tu domaće gospodarstvo nije uspjelo nadoknaditi pad izvozom u, primjerice, EU zemlje. No, u Hrvatskoj ne postoji poljoprivredna strategija kao niti informacija o tome spada li mljekarstvo, stočarstvo i na kraju krajeva proizvodnja hrane, u sam vrh prioriteta naše zemlje i njene politike. Do sada na žalost nismo uspjeli steći

56 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

I dalje bez strategije

U 2016. godini mljekarski će se sektor i dalje suočavati s poteškoćama. Prije svega, moguća smjena vlasti dovodi do neminovnog usporavanja rada i procesa i šteti čitavom gospodarstvu pa tako i poljoprivredi. Strategije i dalje nema, ne znamo koji su nacionalni prioriteti i interesi. Politika je i dalje uteg gospodarstvu, umjesto da bude partner koji stvara uvjete za normalan i nesmetan rad, razvoj i zapošljavanje. Za mljekarski je sektor nužna hitna raspodjela državnog zemljišta, transparentna uplata poticaja koje farmeri dobivaju na vrijeme, smanjenje prezaduženosti domaćih farmera i smanjenje administracije oko svega što se radi. Porezna reforma je nužna za cjelokupno gospodarstvo, a međustopa PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju donijela bi značajan pomak u proizvodnji mlijeka, čemu su pravi pokazatelj gotovo sve EU zemlje koje na poljoprivrednu proizvodnju imaju međustopu PDV-a od pet do 11 posto. Većina ljudi koji rade u mljekarstvu vjeruju u bolje sutra, jer inače u ovom izuzetno teškom sektoru u uvjetima koji su stvoreni, bilo bi vrlo teško preživjeti.

poslovna očekivanja 2016

Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta, Zagreb

Kad je riječ o kvaliteti nema kompromisa U ovoj će godini u našem fokusu i dalje biti širenje poslovanja na inozemnim tržištima, neprestano unapređivanje kvalitete našeg rada i poslovnih procesa te daljnji razvoj vlastite tehnologije, znanja, ljudi i opreme

a Viadukt je 2015. godina protekla u znaku uspješnog okončanja projekata i dobivanja značajnih novih poslova u Hrvatskoj i u regiji. Unatoč tome što smo zabilježili poslovanje s gubitkom, pojavljuju se naznake oporavka gospodarske situacije pa optimistično gledamo u budućnost. U prilog tome idu i podaci o

Jedan je od naših strateških ciljeva jačanje pozicije u inozemstvu prvom porastu građevinskih radova zabilježeni u ožujku 2015. godine, koji ukazuju na dobre trendove i nešto povoljniju situaciju za našu industriju. Ipak, u svim prognozama za sljedeće razdoblje treba biti oprezan i odmjeren. Trenutačno smo u Hrvatskoj angažirani na najznačajnijim infrastrukturnim projektima, pa tako izvodimo radove na novom terminalu Zagrebačke zračne luke, na mostu preko Drave, u lukama u Splitu, Veloj Luci i Pločama te na brojnim prometnicama. Velik potencijal vidimo u natječajima za velike infrastrukturne projekte bazirane na sredstvima iz fondova Europske unije, poput izgradnje mosta Čiovo na kojem smo angažirani i koji Europska unija financira sa 85 posto iznosa, pa smo stoga u Viaduktu osnovali i poseban

odjel usmjeren na takve natječaje. Planiramo i značajniji iskorak u području vodoprivrednih projekata, djelatnosti u kojoj smo već stekli veliko iskustvo i ekspertizu.

Neprestano ulaganje u obrazovanje

Jedna je od naših najvećih vrijednosti i neprestano ulaganje u obrazovanje naših djelatnika, stipendiranje istaknutih studenata i pružanje prilike mladim naraštajima. Ne trpimo kompromise kad je riječ o kvaliteti, a ove smo godine napravili značajan iskorak u tom području kroz certifikaciju sustava kvalitete OHSAS 18001, usmjerenog na upravljanje zdravljem i sigurnošću na radu. U ovoj će godini u našem fokusu i dalje biti širenje poslovanja na inozemnim tržištima, neprestano unapređivanje kvalitete našeg rada i poslovnih procesa te daljnji razvoj vlastite tehnologije, znanja, ljudi i opreme. Svjesni smo da ćemo samo na taj način održati imidž poželjnog poslodavca i vodeće domaće građevinske tvrtke. Od buduće vlade očekujemo proaktivnost u

potrebnim reformama i donošenju mjera koje će potaknuti gospodarski rast, privući ulagački kapital i povećati izvozne kapacitete. Jedan je od naših strateških ciljeva jačanje pozicije u inozemstvu, u čemu važnu ulogu imaju sudjelovanja u izaslanstvima zajedno s Uredom Predsjednice i predstavnicima Vlade. Vjerujemo da će takvi susreti donijeti rezultate i nadam se da ćemo i ubuduće u tome imati podršku vladajućih struktura.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 57

gospodarstvenici kažu...

Gordan Kolundžić, predsjednik Uprave Borova, Vukovar

Poticati domoljubnu ekonomiju Naša je dužnost čuvati svoju ekonomiju te nije dovoljno samo promocijom pokušati mijenjati svijest domaćih potrošača, nego to treba poduprijeti konkretnim mjerama mijenjati svijest domaćih potrošača, nego to treba poduprijeti konkretnim mjerama. Također, veleposlanici i konzularna predstavništva bi trebali biti predstavnici hrvatskog izvoza i gospodarstva.

Velika prilika za Hrvatsku je činjenica da dolar od prošle godine bilježi veliki rast što se jako dobro odražava na zemlje koje svoje poslovanje baziraju na euru. I ovaj put vanjski utjecaji nam idu na ruku, pitanje je samo koliko ćemo to znati iskoristiti.

Inzistiranje na promjenama

ao predsjedniku Uprave društva koje je prošle godine izašlo iz predstečajne nagodbe najviše me pogađa činjenica da banke ne percipiraju takve tvrtke čime nam je, zbog neučinkovitosti banaka, onemogućen pristup kapitalu. U 2015. godini kapital je na svjetskom tržištu bio povoljan, međutim to se nije odrazilo na domaće prilike. U 2016. iskreno se nadam da će do promjena doći. Velika prilika za Hrvatsku je činjenica da dolar od prošle godine bilježi veliki rast što se jako dobro odražava na zemlje koje svoje poslovanje baziraju na euru. Tako da nam i ovaj put vanjski utjecaji idu na ruku, pitanje je samo koliko ćemo to znati iskoristiti. Vjerujem da nam takvi trendovi na svjetskom tržištu garantiraju povećanje izvoza. Što se tiče povećanja odnosno smanjenja poreza, to su administrativne mjere i ovisit će isključivo o novoj vladi. Ono što bi država svakako trebala i morala napraviti je poticati domoljubnu ekonomiju - kupujmo hrvatsko. U svijetu imamo puno takvih primjera koje bismo mogli slijediti. Nažalost, kod nas je uvoz još uvijek bitno veći od izvoza. Naša je dužnost čuvati svoju ekonomiju te nije dovoljno samo promocijom pokušati

58 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Nerealno visok tečaj kune također negativno utječe na povećanje izvoza što bi se monetarnom i fiskalnom politikom trebalo mijenjati. Kratkoročno od nove vlade očekujem inzistiranje na promjenama i definiranje točnih pokazatelja u svrhu praćenja napretka kako bismo u svakom trenutku znali jesmo li na dobrom putu. Dugoročno očekujem smanjenje nezaposlenosti i jačanje gospodarstva. Na osnovu pokrenutih poslovnih suradnji u ovoj godini u 2016. očekujem povećanje izvoza te osvajanje novih tržišta. Na domaćem tržištu očekujem konstantnu prisutnost Borova među hrvatskim potrošačima, ali i povećanje udjela

Želimo povećati udio Borova u prodaji obuće specijalne namjene i radnozaštitne obuće Borova u prodaji obuće specijalne namjene i radno-zaštitne obuće jer za sada u tom segmentu na domaćem tržištu sudjelujemo sa samo tri posto dok se velik dio nekvalitetnije obuće uvozi.

poslovna očekivanja 2016

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke

Više kunskih kredita u budućnosti Na bankarstvo u Hrvatskoj je posebice djelovao politički i pravni okvir vezan uz zakonsko rješenje o švicarskim francima, ali i veliki oprez stranih investitora

oslovna 2015. godina je za Erste banku nešto bolja nego što smo se nadali. Tome je pogodovala i dinamika rasta koja se vratila u hrvatsko gospodarstvo. U četiri ovogodišnja kvartala, Hrvatska konvergira prosjeku Europske unije. Rast dolazi zbog dobre izvozne aktivnosti hrvatskih proizvoda, ali i integracije Hrvatske u tokove EU-a. U posljednja četiri kvartala prošle godine vidljivo je dinamiziranje investicijske aktivnosti u našoj zemlji što će posebice biti vidljivo u nadolazećim godinama. Za 2015. godinu se može reći kako je bila jedna od najinovativnijih za bankarski sektor. No,

Ako želimo ponuditi više bankarskih kunskih proizvoda, tada trebamo potaknuti klijente da štede u kunama nakon šest godina recesije Hrvatska ima najmanju stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali i najviši javni dug te godišnji deficit. Na bankarstvo u Hrvatskoj je posebice djelovao politički i pravni okvir u Hrvatskoj vezan uz zakonsko rješenje o švicarskim francima, ali i veliki oprez stranih investitora za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Osim toga, volim reći kako u Hrvatskoj vlada tzv. “regulatorski tsunami” tj. neprekidna promjena i novi zakoni, o čemu dovoljno svjedoči podatak o 55 zakonskih promjena u posljednjih pet godina. U proteklih pet do 10 godina u bankama u Hrvatskoj neprekidno stagnira profitabilnost. Osim toga, na tržište su ušli i neki novi konkurenti

- financijske start-up tvrtke FinTech koje također žele svoj dio kolača na bankarskom tržištu.

Novi trend u bankarstvu

U ovoj godini u Erste banci bit će promjena u poslovanju s klijentima zbog novog trenda u bankarstvu. Banka će usmjeriti poslovanje na segment privatnih klijenata, ali i davati dodatni zamah poduzetnicima. Sve se to odnosi na servis i kvalitetu usluge kao i komunikaciju i dostupnost informacijama kroz sve raspoložive komunikacijske kanale. To je sve potrebno jer je fizički kontakt s klijentom iznimno važan. Erste banka će i dalje poslovati putem svojih poslovnica, a ne samo kroz digitalne poslovnice kakve u posljednje doba uvode neke druge banke. No, postavlja se pitanje kako zadržati pravac oporavka? Investitorima je najvažnija politička i pravna sigurnost jer tada dolazi do rasta investicija i realne ekonomije. Banke mogu i žele financijski pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora. Upravo privatni sektor mora postati pokretač gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Zbog svega toga, banke se moraju usmjeriti na klijente i njihove potrebe. Pozdravljamo financiranje klijenata u kunama, što se posebice odnosi na kreditna sredstva, ali zasad ne možemo ponuditi dugoročne kunske kredite. Od ukupnog broja kredita, 70 do 80 posto se odnosi na kredite u eurima, no ipak se nadamo kako ćemo moći ponuditi više kunskih kredita u budućnosti. Dok god klijenti žele štediti u eurima, do tada ćemo nuditi i kredite u eurima, a ako želimo ponuditi više bankarskih kunskih proizvoda, tada trebamo potaknuti klijente da štede u kunama.

U Hrvatskoj vlada “regulatorski tsunami” tj. neprekidna promjena i novi zakoni, o čemu dovoljno svjedoči podatak o 55 zakonskih promjena u posljednjih pet godina.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 59

gospodarstvenici kažu...

Strahimir Filipović, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko, Opuzen

Želimo što prije ukidanje ruskog embarga EU je naše domaće tržište. Prilagodbe toj činjenici još traju. Koliko dobro poslovna klima napreduje unutar EU-a, utoliko se ekonomski odnosi poboljšavaju i u Hrvatskoj

oslovna 2015. godina obilježena je predizbornim populizmom i izbjegavanjem vlasti da razumno troši javna sredstva. S druge strane, bila je obilježena ozbiljnim vrućinama i sušnim razdobljem koje je izravno pomoglo ukupnom uspjehu turističkog posla, ali i svih popratnih djelatnosti. U segmentu svježeg voća i povrća, zbog nastavka ruskog embarga prema EU, 2015. godina je i nadalje obilježena tržišnim viškovima i niskim cijenama, što stvara stalan pritisak na profitabilnost. Godina iza nas je također obilježena otvaranjem europskog tržišta rada za hrvatske državljane, što je nakon 1. srpnja 2015. godine dovelo do masovnog odlaska nebrojenih radno sposobnih ljudi iz

Uvijek nakon izbora zavlada euforija dobrih namjera, ali nam je realizacija loša naše zemlje. Posljedice su odmah osjetili sektor logistike i prijevoza, a isti se efekt brzo prenio i kroz ostatak gospodarstva zbog manjka kvalificiranih i motiviranih radnika, raste i pritisak na rast satnice. U našem poslu s mandarinama bilo je manje izazova nego što smo očekivali početkom godine zbog stabilne potražnje i nedovoljne količine plodova. Prepolovljeni urod u odnosu na 2014. godinu izravno nam je odnio četvrtinu prihoda,

ali je imao znatno blaži negativni utjecaj na profitabilnost. Imamo razloga od budućnosti očekivati boljitak. Članstvom u EU smo dobili nove šanse, koje baš svi uspješni gospodarski subjekti iz Republike Hrvatske koriste u sve većem obujmu. Prodajom robe na zajedničkom tržištu EU-a, izvoz više nije izvoz u starom smislu riječi. Nismo više opterećeni čekanjima na granici, carinskim i inspekcijskim postupcima, dodatnim nametima koji opterećuju konkurentnost, itd. EU je naše domaće tržište. Prilagodbe toj činjenici još traju. Koliko dobro poslovna klima napreduje unutar EU-a, utoliko se ekonomski odnosi poboljšavaju i u Hrvatskoj. Izuzetno bitan moment zbog kojeg očekujem poboljšanje uspjeha u 2016. godini jest planirano ukidanje ruskog embarga. Najave o tome sam čuo prije nekoliko mjeseci od strane ruskih sugovornika, a nakon zahlađenja odnosa Rusije s Turskom sam dodatno uvjeren u takav skorašnji ishod. Istovremeno bismo trebali očekivati porast cijene nafte

60 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

kao posljedicu udara na ISIL koji dampinškom prodajom nafte iz područja koje kontrolira urušava dogovorno stabilne cijene. Jedina opasnost makroekonomskim odnosima jest totalno usporavanje kineskog gospodarstva. Zbog mikronske veličine naših nacionalnih poduzeća u odnosu na velike igrače, optimističan sam da će mnogi uspješnije poslovati u 2016. godine jer će pronaći svoje niše. Jasno, ukoliko ne bude neočekivanih meteoroloških nepogoda. Očekujemo rasplet političkih dogovora o slaganju vlasti nakon izbora u Hrvatskoj, kako bismo znali jesu li najave o smanjenju državne neučinkovitosti samo obećanja, ili stvaran cilj novih narodnih zastupnika. Svjedoci smo da uvijek nakon izbora zavlada euforija dobrih namjera, ali nam je realizacija loša. Od obnašatelja najviših funkcija očekujem smanjenje javnih troškova ili zaustavljanje njihovog rasta; uvođenje konkurencije na svim mogućim razinama kao jednog od načina kontrole korupcije i netransparentnih djelovanja; demokratiziranje sudske vlasti i ubrzanje djelovanja pravosuđa. Što se tiče moje tvrtke u ovoj godini očekujem nastavak svakodnevnih napora u utakmici za svakog kupca. Priželjkujem povratak na rusko tržište, za koji se pripremamo proširenjem tehničkih mogućnosti. Ovisno o par povoljnih promjena, nadam se dvoznamenkastom rastu prihoda i proširenju organizacije novim zapošljavanjem.

poslovna očekivanja 2016

Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska, Kaštel Štafilić

Ili bolne reforme ili nam se loše piše Krajnje je vrijeme da se naprave bolne reforme s kojima toliko kasnimo, a koje su nužne da bi kao društvo mogli naprijed. Iskreno i nažalost, a poučen dosadašnjim postupcima, nisam optimist po ovom pitanju

građevinskom sektoru i dalje nema oporavka. I tijekom protekle godine tržište nam je bilo u padu, već sedmu godinu u nizu. Usto, administrativne reforme u državi se nisu dogodile, što znači da birokratske procedure i dalje koče ulaganja, razvoj i izvoz. Također, nedostatak pravne sigurnosti ostaje i dalje velik problem u gospodarstvu, jer bez toga ne može biti ozbiljnog razgovora o poslu. Nažalost, kod nas se ovaj problem ne shvaća previše ozbiljno. Bez obzira tko dođe na vlast, ukoliko se ozbiljno ne pristupi reformama loše nam se piše. Krajnje je vrijeme da se naprave bolne reforme s kojima toliko kasnimo, a koje su nužne da bi kao društvo mogli naprijed. Iskreno i nažalost, a poučen dosadašnjim postupcima, nisam optimist po ovom pitanju. U cementnoj industriji, jedno od najvažnijih pitanja za nas ostaje pitanje smanjenja emisija stakleničkih plinova. Cementna industrija može smanjiti svoje emisije CO2 supstitucijom fosilnih goriva, gorivima dobivenim obradom različitih vrsta otpada. No, s obzirom na to da planirani cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u kojem će to gorivo proizvoditi centri za gospodarenje otpadom nije uspostavljen, teško je reći kako ćemo se u budućnosti moći nositi sa sve strožim europskim zahtjevima za reguliranje naših emisija, što će biti ključno za našu konkurentnost. Ovo je samo jedan od primjera gdje vlast, na svim razinama, ne radi svoj posao.

Pravna država

Funkcioniranje pravne države je prva mjera koja se treba uspostaviti. Osim toga, trošak države na svim razinama,

različiti doprinosi, naknade i porezi značajno opterećuju gospodarstvo i u tom je smislu potrebna korjenita reforma koja će gospodarstvenicima pomoći da “lakše dišu” i da se usredotoče na razvijanje vlastitih proizvoda i usluga koji moraju

U cementnoj industriji, jedno od najvažnijih pitanja je smanjenje emisija stakleničkih plinova biti konkurentni na tržištu. Bojim se da bez rješavanja tih dvaju pitanja u skoroj budućnosti neće biti značajnijih prilika za pokretanje gospodarskog rasta. Da osigura sve preduvjete za olakša-

vanje ulaganja, država treba rasteretiti gospodarstvo silnih nameta i početi strateški poticati razvoj industrije jer gospodarstvo ne može i ne smije počivati samo na prihodima od turizma. Također, gospodarstvenici općenito, a tako i Cemex, žele sudjelovati u kreiranju politika, strategija i planova u segmentima od svog interesa, tako da se nadam da će buduća vlada iskoristiti znanja i iskustva koja se kriju u poduzetništvu i industriji kako bi zacrtala i provodila smjernice ekonomskog razvoja. Volio bih da mogu reći kako će se u idućoj godini tržište oporaviti, da će se pokrenuti infrastrukturni i građevinski projekti u kojima ćemo moći sudjelovati, ali nažalost, takvog optimizma još uvijek nema. Zbog toga nastavljamo s traženjem novih prilika za izvoz naših proizvoda koje kontinuirano razvijamo na način da kupcima donose dodanu vrijednost u odnosu na ponudu konkurencije. Neki od takvih su dekorativni i specijalni betoni te cement specijalnih namjena kao što je onaj za naftne bušotine. Nastavit ćemo razvijati i druge projekte, u velikoj mjeri oslonjene na održivu gradnju, kakav je naš projekt gradnje niskoenergetskih kuća CEMGRA te poticati održivu gradnju infrastrukture kroz betonske kolnike. Također, uvijek tražimo mogućnosti koje će nam osigurati učinkovitiju proizvodnju uz manje troškove kako bismo održali konkurentnost na tržištu, ali uvijek i samo uz poštivanje standarda koje nam postavlja zakonodavac kao i standarda koje sami sebi postavljamo. Stoga ćemo i nadalje ispitivati mogućnosti za zamjenu dijela fosilnih goriva koje sada koristimo, što će donijeti i dugoročne koristi u vidu smanjenja emisija stakleničkih plinova.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 61

gospodarstvenici kažu...

Tonči Peović, direktor Zračne luke Brač, Bol

Razlučiti opravdanost propisa i procedura Naša administracija poduzetništvo tretira kao pokušaj podkradanja države. Očito je da se na gospodarstvo gleda kao na izvor državnih prihoda, a ne kao na aktivnost koja treba osigurati svoju opstojnost i povrat ulaganja

O Svaki razgovor s poduzetnikom za dužnosnika može biti sporan, a često i predmetom istražnih radnji. U takvom ozračju dužnosnici se nisu u stanju informirati o poduzetničkoj inicijativi, a time ni definirati opći interes za poduzetničko investiranje.

cjena 2015. godine je istovjetna ocjeni konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Na ocjenu utječe jednostavnost početka djelatnosti te stanje korupcije u društvu, što u načelu znači da toj godini dajem lošu ocjenu. Hrvatska administracija i dalje nastoji upravljati gospodarstvom. Umjesto da shvati da treba regulirati samo zakone tržišne utakmice, naša administracija u jednom dijelu poduzetništvo tretira kao pokušaj potkradanja države. Gospodarstvo se u takvoj situaciji ponaša logično te smanjuje aktivnosti, dok novi investitori zaobilaze Hrvatsku. Očito je da se na gospodarstvo gleda isključivo kao na izvor državnih prihoda, a ne kao na aktivnost koja prvenstveno treba osigurati svoju opstojnost, povrat ulaganja i profit. Ukoliko se državnim intervencionizmom i dalje bude isključivo gledao interes punjenja proračuna a dođe do ugrožavanja ta tri temeljna oslonca zbog kojih postoji poduzetništvo, ne možemo očekivati svjetliju perspektivu u 2016. godini. Mišljenja sam da je politika precijenjene kune dovela do dva vezana rezultata i uglavnom onemogućila preustroj hrvatskog gospodarstva u vrijeme privatizacije. Jeftin euro uz značajnu podršku neracionalnih kreditnih proizvoda banaka osigurao je dostupnost stranim proizvodima hrvatskim potrošačima, a skupa kuna onemogućila je konkurentnost hrvatskim proizvodima na hrvatskom, ali i stranom tržištu. Time je hrvatsko gospodarstvo doživjelo katarzu i generiralo nezaposlenost, a istovremeno se hrvatsko građanstvo opskrbilo luksuznim potrošačkim potrepštinama koje s teškoćom uz neracionalno skupe kredite otplaćuje. Monetarna politika je vođena bez razmišljanja o posljedicama na gospodarstvo, uglavnom koncentrirano na zaštitu interesa banaka,

62 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

dok se za vrijeme krize niti ne razmišlja o zapošljavanju gospodarstva na projektima državne infrastrukture, financirane iz primarne emisije, što je dovoljno stara i efikasna formula poznata u dvadesetom stoljeću.

Marija Antoaneta

Kako bi se poboljšala klima za poduzetništvo i investiranje, potrebno je pokrenuti korjenite reforme na regulatornom planu i to na deregulaciji, liberalizaciji i moratoriju na primjenu nekih propisa na određeno vrijeme. Sve je očitije da se administracija ponaša kao Marija Antoaneta kad je predložila da narod jede kolače ako nema kruha te se često čuva prostor i država od građana, a ne da se čuvaju građani na način da ne naškode državnim interesima. Potrebno je determinirati propise koji predstavljaju prepreke za početak. Ovo se može determinirati kroz ponovno snažno pokretanje projekta “hitrorez” koji je HGK imao prije nekoliko godina. Osim toga trebaju radni timovi strukovnih udruženja ili HGK izraditi simulaciju start-up tvrtke u Hrvatskoj, te komparaciju s istim procesima u efikasnim EU državama. Ove simulacije ukazat će na preopterećenost i blokadu

poslovna očekivanja 2016

Potrebno je determinirati propise koji predstavljaju prepreke, a to se može kroz ponovno pokretanje projekta “hitrorez” koji je HGK već imao kmicu, a ne na zaštitu monopola državne tvrtke koja onda bez konkurencije iskazuje dobit. Na primjer, Hrvatska ima četiri puta više brodica nego vezova, a cijelo more je pod

nadzorom države. Ako bi se u kratkom roku raspisale koncesije za privez brodica, krenula bi privatna inicijativa koja bi rezultirala povećanim gospodarskim aktivnostima na svim nivoima i sređivanjem stanja u ovoj oblasti. Slično je sa šumama kod kojih nema planske eksploatacije i proizvodnje drvne mase kao obnovljivog izvora energije. Slično je s čitavim nizom djelatnosti servisnih usluga koje se u pravilu rješavaju formiranjem tvrki za uslužne djelatnosti te postavljanjem politički dobro plaćenih kadrova na svim radnim mjestima, što je drugi vid političke korupcije i oduzimanja novca poreznih obveznika.

Dobri prema neprofitnim udrugama, zli prema poduzetnicima

Unatoč nedostatku novca u državnom proračunu, te uz veliku galamu i medijski pritisak Hrvatska izdvaja stotine milijuna kuna za nevladine organizacije, koje se postavljaju u ulogu korektora političkih aktivnosti i moralne vertikale društva, mada za to od nikoga i nikad nisu dobile legitimitet. S druge strane, novi poduzetnici se susreću s nepremostivim preprekama u državnom sustavu, a za potporu im se nude ekstremno skupa rješenja kroz sustav savjetovanja, odobravanja ili lobiranja putem monopolističkih tijela koja ne mogu koristiti. Suočeni s ovakvim skrivenim reketom, povlače se ili propadaju. Stoga je nužno institucionalizirati savjetodavnu ulogu za poduzetničku skrb, uz obvezu da ta tijela strukovnih udruga ili HGK redovito izvješćuju regulatora o preprekama za poduzetnički uspjeh. U 2016. godini očekujemo korjenite promjene u strukturi putnika s obzirom na to da će sjevernoafrička nesigurnost, kao i odnosi između Rusije i Turske, osigurati Hrvatskoj još bolju poziciju na tržištu nego što je bila u protekloj godini. Iskreno se bojim mogućeg terorističkog individualnog ispada tijekom ljetne sezone koji bi nam mogao potopiti sve nade.

Hrvatska izdvaja stotine milijuna kuna za nevladine organizacije, koje se postavljaju u ulogu moralne vertikale društva, mada za to od nikog i nikad nisu dobile legitimitet. S druge strane, novi poduzetnici se susreću s nepremostivim preprekama u državnom sustavu.

isi op pr

hrvatskih zakona. U našem sustavu treba razlučiti opravdanost propisa i procedura, te ustanoviti gdje propise liberalizirati i koje propise ukinuti kao nepotrebne. U uvjetima velike krize, može se donijeti i moratorij na neke propise u trajanju krize, te ih nakon krize ponovno aktivirati. Moratorij je dobar jer omogućuje liberalniji rad za vrijeme krize, uz sveopću spoznaju koji će se uvjeti tražiti kad kriza prođe, te time nema trajne štete za sustav. Svaki razgovor, a da ne govorimo o sastancima s poduzetnikom, za dužnosnika može biti sporan, a često i predmetom istražnih radnji. U takvom ozračju dužnosnici se nisu u stanju informirati o poduzetničkoj inicijativi, a time niti definirati opći interes za poduzetničko investiranje, koji u pravilu traži određeno pogodovanje poduzetniku. No budući da ne postoji sustav mjerenja novostvorene javne vrijednosti nakon poduzetničkih investicija, svako pogodovanje je kriminalizirano i time odbija potencijalne investitore. Postoji čitav niz alata i postupaka za izračun privatnog i javnog rizika kod pogodovanja te postoje i vrste financijskog i drugog osiguravanja od rizika prijevare ili neizvršenja obveza. Hrvatska država u usporedbi s drugim državama Europe ima u svom portfelju ogromne uspavane vrijednosti, kojima ili ne gospodari ili istima gospodare neefikasne državne tvrtke koje uglavnom služe za uhljebljenje i podjelu plijena nakon izbora. Često se političari hvale profitabilnim državnim tvrtkama što je samo po sebi sukob interesa, jer onaj koji piše propise, treba u kapitalizmu misliti na tržnu uta-

e procedur 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 63

gospodarstvenici kažu...

Zoran Miliša, predsjednik Uprave tvrtke RWE Energija, Zagreb

Očekujemo nastavak dosadašnjeg rasta Nadamo se da će se gospodarski rast u Hrvatskoj nastaviti te da će nova vlada započeti s provedbom ekonomskih reformi

G Aktivni smo u opskrbi električnom energijom u Hrvatskoj već dvije i pol godine, a za to vrijeme dosegli smo više od 100.000 korisnika u kategoriji kućanstava, te oko 5000 poslovnih korisnika, odnosno oko osam posto hrvatskog tržišta električne energije.

odina 2015. je bila vrlo dinamična i uspješna za našu tvrtku. Aktivni smo u opskrbi električnom energijom u Hrvatskoj već dvije i pol godine, a za to vrijeme dosegli smo više od 100.000 korisnika u kategoriji kućanstva, te oko 5000 poslovnih korisnika, odnosno ukupno oko osam posto hrvatskog tržišta električne energije. Godine 2015. ušli smo i na tržište opskrbe plinom u Hrvatskoj kroz našu tvrtku RWE Plin, a s fokusom na poslovne korisnike. Nakon uspješno okončanog partnerstva RWE-a i HEP-a u Plominu 2, s HEP-om smo osnovali novo joint venture poduzeće Novenerg putem kojeg namjeravamo razvijati projekte decentraliziranih izvora energije u Hrvatskoj i na ostalim tržištima jugoistočne Europe. U proljeće 2015. godine ušli smo i na tržište opskrbe električnom energijom u Sloveniji, na kojem također nastavljamo uspješno rasti. Naša ambicija je postati jedna od najvažnijih energetskih tvrtki u regiji. Nadamo se da će se gospodarski rast u Hrvatskoj nastaviti te da će nova vlada započeti s provedbom ekonomskih reformi. Kad je riječ o tržištu električne energije, očekujemo da će država napokon riješiti neke probleme koji prate ovaj sektor. Naime, konačno bi trebalo uvesti jedinstven račun za krajnje korisnike umjesto sadašnja dva (za opskrbu i mrežarinu), a konačno bi trebala profunkcionirati i hrvatska burza električne energije, na kojoj će sudionici moći kupovati električnu energiju dan unaprijed. Ukoliko se to dogodi, bit će to značajan korak ka stvaranju jednakih uvjeta za sve opskrbljivače električne energije.

Još nema kupnje HEP-ove struje

Za nas u opskrbi električnom energijom je bitno i da se uspostavi regulatorni okvir koji omogućava pošteno natjecanje između svih sudionika na tržištu. Trebalo bi provesti stvarno razdvajanje HEP-a na zasebna društva, 64 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Ove godine očekujemo da ćemo doseći 10 posto udjela na tržištu električne energije sukladno Trećem energetskom paketu EU-a. HEP je naime još uvijek vertikalno integrirana kompanija, što ostalim opskrbljivačima stvara niz poteškoća u poslovanju. Na primjer, ostali opskrbljivači još uvijek nemaju mogućnost kupnje električne energije iz HEP-ovih proizvodnih kapaciteta. Dakle, očekujemo da nova vlada osigura stabilan i jednostavan zakonodavni i regulatorni okvir. Također smatramo da bi vlada trebala voditi računa o smanjenju poreznog opterećenja te brojnih parafiskalnih nameta koji opterećuju poslovanje. U 2016. godini očekujemo nastavak dosadašnjeg rasta. Očekujemo da ćemo doseći 10 posto udjela na tržištu električne energije, kao što smo i najavili kad smo prije dvije i pol godine ušli na tržište.

poslovna očekivanja 2016

Ante Raspudić, vlasnik Meteora Đakovo, Labuda Zagreb i Badela Sisak

Želimo se oslanjati na unutarnje snage Okrećemo se razvoju novih tehnologija i sigurni smo da će 2016. za nas biti godina rasta, razvoja i povećanja tržišnih udjela

aše gospodarstvo se suočava s velikim izazovima. Trendovi globalizacije i multinacionalne konkurencije su sve prisutniji, trgovački centri pod pritiskom manje kupovne moći stanovništva traže sve niže cijene i akcijske rabate, tržište nabave zbog globalnih nestabilnosti bilježi sve više oscilacija u cijenama što ugrožava dugoročnost planiranja. Mnoge tvrtke nisu se u stanju nositi s tim izazovima, tako da se tržište konsolidira i otvara nove prilike za rast i preuzimanja. Unatoč svemu, Meteor će i ove godine ostvariti dvoznamenkasti rast. Osim toga, Meteor je uočio tržišnu mogućnost za akviziciju u 2015. godini i preuzeo Labud Zagreb i Badel Sisak. Ta akvizicija osnažit će pozicije sve tri tvrtke, sinergijom ćemo povećati njihov tržišni udio i dugoročno osigurati stabilnost poslovanja, rast i razvoj. Analize tržišta pokazuju zaustavljanje trenda rapidnog pada potrošnje i povećanje optimizma potrošača. Gospodarski pokazatelji također bilježe lagani oporavak, stoga vjerujemo da će tržišne okolnosti u 2016. godini biti bolje. Svakako bi dobro došla fleksibilnija ekonomska politika, međutim mi se ne želimo oslanjati na vanjske nego na unutarnje snage. Okrećemo se razvoju novih tehnologija, potrazi za novim izvoznim tržištima, uvodimo nove kategorije proizvoda koje ćemo nuditi kupcima i sigurni smo da će 2016. za nas biti godina rasta, razvoja i povećanja tržišnih udjela u svim kategorijama kojima se bavimo. Puno je segmenata u kojima se gospodarstvenicima može dati jači vjetar u leđa. Zemlje EU-a vrlo se uspješno bore za svoje strateške industrije, štite lokalne proizvodnje, subvencioniraju razvoj proizvodnih kapaciteta kojima se čuvaju radna mjesta, asistiraju poduzetnicima u projektima prikupljanja sredstava iz EU fondova, lobiraju i imaju vrlo jake gospodarske diplomacije. Svaka pomoć uvijek je dobrodošla, a ustrajni rad i razumijevanje svih izazova s kojima se gospodarstvenici svakodnevno bore

može znatno olakšati poslovanje i fokus stvari staviti gdje mu je mjesto, a to je borba za rast i razvoj tvrtke te otvaranje novih radnih mjesta. Od nove vlade očekujemo više ekspeditivnosti u rješavanju gorućih problema u gospodarstvu, više stručnosti i razumijevanja svakodnevnih operativnih opterećenja poslovnih subjekata, očekujemo jačanje gospodarske diplomacije koja će otvarati vrata svojim tvrtkama na najvišoj razini, kako to čine globalne ekonomske sile. Očekujemo porezna rasterećenja i stvaranje okruženja potrošačkog optimizma i stabilnosti, koje bitno utječe na razinu potrošnje kupaca i trendove rasta. Hrvatska ima puno potencijala, pametne i vrijedne ljude, a vjetar u leđa vodećih struktura može našu zemlju učiniti jednom od najrazvijenijih u svijetu. Tvrtke Grupe Meteor – Labud – Badel očekuje uspješna i izazovna godina. Bit će to godina optimizacije i konsolidacije poslovanja, utvrđivanja naših pozicija na hrvatskom tržištu, jačeg širenja u regiju, početak suradnje s novim kupcima u EU i drugim svjetskim tržištima. Čeka nas godina ulaganja u nove tehnologije i razvoj novih proizvodnih linija, jačanje tržišne vrijednosti naših vodećih brendova kojima ćemo zadovoljiti sve želje i potrebe naših vjernih kupaca.

Od nove vlade očekujemo više ekspeditivnosti u rješavanju gorućih problema u gospodarstvu, više stručnosti i razumijevanja svakodnevnih operativnih opterećenja poslovnih subjekata.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 65

gospodarstvenici kažu...

Domagoj Nobilo, direktor tvrtke Mediterra Natura, Zagreb

Ili će se stvari mijenjati, ili ćemo kolabirati Od nove vlade očekujem da kratkoročnim mjerama odtereti poduzetnike svih nepotrebnih fiskalnih i parafiskalnih nameta budući da je to već trebalo biti napravljeno u prethodnom mandatu

R Propisi se preklapaju, pri čemu se gubi snaga i bit pravne norme, a volja zakonodavca postaje nejasna i podložna raznim tumačenjima.

ecesijski trendovi su još uvijek prisutni iako Vlada radi pomake na makroekonomskom planu. Međutim, još nema prave političke volje da se naprave hrabri rezovi troškova, prije svega u javnoj upravi. Istovremeno parafiskalna opterećenja poduzetnika i dalje egzistiraju, krediti su preskupi, a konkretna podrška izvozu nedostaje. Hrvatsko gospodarstvo oslanja se dobrim dijelom još uvijek na “vatrogasne” ekonomske mjere i kupovanje socijalnog mira, dok je realno potrebno ulagati u nova istraživanja, pokretanje proizvodnje, stvaranje konkurentnog proizvoda i zapošljavanje mladih stručnjaka i s druge strane u maksimalno rezanje svih vrsta javnih troškova, pomaganje i financijsko rasterećenje poduzetnika. Ekonomska politika će se u ovoj godini morati drastično promijeniti ili će hrvatsko tržište kolabirati, a time i zaustaviti izvoz. Nova vlada će morati osigurati sve potrebne pretpostavke za povećanje izvoza, manje poreze i stabilniji rast ukoliko je pametna i ukoliko želi da Hrvatska ekonomski opstane i razvija se u budućnosti. Propise treba drastično sadržajno reducirati budući da postoji prereguliranost istih društvenih odnosa s više propisa koji se preklapaju, pri čemu se gubi snaga i bit pravne norme, a volja zakonodavca postaje nejasna i podložna raznim tumačenjima. Također, propisi se ne bi

Bit ćemo vrlo zadovoljni budemo li i dalje bili u mogućnosti servisirati svoje tekuće troškove smjeli često mijenjati jer se time ruši načelo pravne sigurnosti koje je najvažnije za poduzetnike, pogotovo inozemne. 66 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Bez oklijevanja

Izvršna vlast treba kompletom monetarnogospodarskih mjera precizno, brzo i po potrebi radikalno rješavati nagomilane gospodarske probleme budući se sada nalazimo u takvoj situaciji koja traži takvo adekvatno postupanje. Monetarna politika je u makro smislu dobra, ali treba započeti i s konkretnim mjerama prilagođenim svakom pojedincu tj. poduzetniku budući da je i svaki problem specifičan.

Od nove vlade očekujem da kratkoročnim mjerama odtereti poduzetnike svih nepotrebnih fiskalnih i parafiskalnih nameta budući da je to već trebalo biti napravljeno u prethodnom mandatu. Dugoročno treba raditi na snižavanju cijena na tržištu, jeftinom kreditiranju i organiziranoj podršci izvoza. Zbog ukupne situacije u gospodarstvu kakva već dulje vrijeme postoji kod nas, mi ćemo u 2016. biti vrlo zadovoljni ukoliko budemo i dalje bili u mogućnosti servisirati svoje tekuće troškove te osigurati naplatu prodanih proizvoda na domaćem tržištu. Što se tiče izvoza bit ćemo zadovoljni ukoliko ostanemo na sadašnjoj razini, a svaka pozitivna promjena je dobrodošla.

poslovna očekivanja 2016

Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 Grupe, Zagreb

Država mora smanjiti svoje troškove Preduvjet oporavku gospodarstva su daleko manja porezna opterećenja, ukidanje nekih parafiskalnih nameta, te država koja, umjesto kao birokratska prepreka, funkcionira kao servis za poduzetništvo

sprkos nekim statistički pozitivnim pomacima, mislim da je 2015. godinu obilježila stagnacija, što možda i nije bilo toliko loše, s obzirom na pad koji je obilježio prethodne godine. S obzirom na to da se radilo o izbornoj godini, nisam ni očekivao promjene koje bi potaknule gospodarsku aktivnost ili koje bi mogle pozitivno utjecati na poslovno okruženje. Iako je bilo manjih poboljšanja poput smanjenja iznosa neoporezivog iznosa plaće, oni nisu bili ni blizu dovoljni da pokrenu gospodarstvo. Dok ovo odgovaram, ne zna se ni kako će izgledati nova vlada, ni da li će se uskoro i formirati. Logično je da će vrsta i razina promjena ovisiti o tome kakva će biti ta vlada, odnosno kako će se ona postaviti prema provođenju reformi i kojom će brzinom one biti provedene. Čak i ako ih bude i ne budu samo kozmetičke prirode, čemu se nadam, sasvim je sigurno da će trebati određeno vrijeme da se one odraze na rezultate tvrtki. Hoću reći da ni u 2016. godini ne očekujem veće pomake na bolje, odnosno ne vidim razloga zbog kojih bi nam moglo biti bolje. Preduvjet oporavku gospodarstva su daleko manja porezna opterećenja, ukidanje nekih parafiskalnih nameta, te država koja, umjesto kao birokratska prepreka za poduzetnike, funkcionira kao servis koji im olakšava poslovanje. Kako bi došlo do smanjenja poreznih opterećenja koja trenutno smanjuju konkurentnost naših tvrtki, država mora smanjiti svoje troškove, odnosno provesti reforme. Kroz njih bi trebalo smanjiti broj zaposlenih u državnim institucijama, broj jedinica lokalne samouprave, ograničiti mirovine na maksimalni iznos i provesti slične poteze. Dakle, fiskalnom politikom nisam zadovoljan, a za komentirati monetarnu se ne osjećam dovoljno kompetentnim.

Odlučnost i rezultati

Od nove vlade očekujem da vlada, odnosno da ne odustaje čim naiđe na otpor promjena-

ma kako je to do sada bilo. Drugim riječima, u kratkom roku očekujem odlučnost u provođenju reformi, a u dugom rezultate. Poslujemo u regiji, u pet različitih tržišnih segmenata s velikim portfeljem usluga koje postepeno širimo. Godinu 2015. smo završili uz rast prihoda i uz 600 ljudi u grupi. Imamo tendenciju neprekidnog rasta pa tako planiramo nastaviti i u 2016. godini. Do sada smo bili regionalna tvrtka, a od ove godine želimo postati i europska. Za to nam su potrebni kvalitetni ljudi-stručnjaci i kapital. Naravno da je to povezano jedno s drugim. Uspjeh softverske tvrtke, poput IN2 Grupe, prije svega ovisi o kvaliteti i motiviranosti ljudi koji rade u njoj. Mi se nadamo da ćemo naše stručnjake uspjeti motivirati i zadržati te pronaći nove. Godine 2015. smo zaposlili gotovo 100 ljudi te se nadamo da ćemo 2016. završiti s više od 700 ljudi.

Od nove vlade očekujem da vlada, odnosno da ne odustaje čim naiđe na otpor promjenama kako je to do sada bilo.

Do sada smo bili regionalna tvrtka, a od ove godine želimo postati i europska 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 67

gospodarstvenici kažu...

Stjepan Pezo, predsjednik Uprave tvrtke Galeb, Omiš

Svakako osnažiti ulogu HGK i županija Potrebno je u svakom slučaju provesti temeljitu reformu poreznog sustava te sustava doprinosa i naknada u cilju smanjenja tereta na proizvode koji imaju izvozni potencijal

P Potrebno je planski klizati s tečajem kune u odnosu na euro po stopi od pet do 10 posto godišnje.

rošla, 2015. godina nije bila ni po čemu značajno bolja od godine prije. Izvozna konkurentnost naših proizvođačkih tvrtki se, kao posljedica nepovoljnog fiskalno-monetarnog okruženja, i dalje smanjuje. U slučaju Galeba, proizvođača iz sektora tekstilne industrije, takvo stanje je dovelo do gubitka nekih kupaca i smanjenja obujma posla i kod drugih s kojima smo nastavili raditi te koji i nadalje kupuju naše proizvode. S druge strane, mi smo na domaćem tržištu i u radu s našim zastupnicima, odnosno prodajnim predstavnicima u Bosni i Hercegovini te u Sloveniji povećali prodaju vlastitih brendova. Unatoč svemu, u ovoj godini očekujem poboljšanje, iako će pravi efekti možda biti vidljivi u trećem ili čak u četvrtom kvartalu, ovisno o tome kada će biti formirana, kako će funkcionirati i u kojim će uvjetima donositi odluke nova vlada.

prvo što treba napraviti jest raskinuti sve kolektivne ugovore u javnom sektoru

68 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Prema mojem mišljenju prvo što bi trebalo napraviti jest raskinuti sve kolektivne ugovore u javnom sektoru i definirati prava po prosjeku privatnog sektora za slične poslove umanjeno za pet do 10 posto za svaku sigurnost. Drugo, potrebno je planski klizati s tečajem kune u odnosu na euro po stopi od pet do 10 posto godišnje. Treće što je potrebno napraviti je, svakako, osnažiti ulogu Hrvatske gospodarske komore i županija dajući im šire javne ovlasti. Potrebno je u svakom slučaju provesti temeljitu reformu poreznog sustava te sustava doprinosa i naknada u cilju smanjenja tereta na proizvode koji imaju izvozni potencijal. Ima toga još puno što treba napraviti, ali.... U ovoj godini očekujemo nastavak rasta prodaje naših brendova kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Očekujemo i nastavak pada proizvodnje za strane brendove. Također očekujemo povećanje proizvodnje i prodaje pletiva na temelju novih investicija u tehnologiju. U našem kampu, pak, očekujemo značajan rast broja noćenja i prihoda na temelju investicija u podizanje kategorizacije na četiri zvjezdice te investicija u bazene, spa wellness centar i nove luksuzne mobilne kućice.

poslovna očekivanja 2016

Malin Holmberg, izvršna potpredsjednica za Srednju Europu i predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska

Za procvat industrije ključan je stabilan okvir Hrvatska nudi brojne mogućnosti i smatram kako je potrebna jasna vizija budućnosti, dugoročno razmišljanje i čvrst plan kako to postići

a Tele2 2015. je bila godina značajnih ulaganja. Do sredine prosinca 2015. naša 3G mreža potpuno je nadograđena kao najmodernija 3G mreža u Hrvatskoj. Naša nova mreža pokriva 99 posto populacije glasovnom uslugom, 97 posto populacije 3G podatkovnom uslugom i 98 posto autocesta 3G podatkovnom uslugom. Značajno smo unaprijedili našu korisničku podršku i sada pružamo visokokvalitetnu razinu usluge. Sada ćemo se usredotočiti na cjelokupno iskustvo i to je područje gdje telekomunikacije zaostaju kao industrija. Upravo u području cjelokupnog iskustva Tele2 se mora poboljšati i osigurati korisnicima drugačiji doživljaj u odnosu na ostalu telekomunikacijsku industriju. Naša M2M (machine-to-machine) ponuda vodeća je na globalnoj razini s klijentima u više od 50 zemalja. Naši prvi korisnici M2M usluge u Hrvatskoj, tvrtke Solvis i Pet finder, koriste naše usluge za daljinsko upravljanje solarnih panela i praćenje rada. Što se tiče gospodarske situacije u zemlji, nakon nekoliko godina recesije ona se poboljšala. To još nije dramatično poboljšanje, ali optimizam se vraća na tržište. Nadam se da će se u 2016. godini nastaviti gospodarski rast i povećati optimizam u cjelokupnom gospodarstvu. U pogledu gospodarske politike, od iznimne važnosti bit će stabilno regulatorno i pravno okruženje.

Mogućnosti su velike, ali potrebna je jasna vizija

Hrvatska nudi brojne mogućnosti i smatram kako je potrebna jasna vizija budućnosti, dugoročno razmišljanje i čvrst plan kako to postići. Dodatno, kao što sam prije spomenula, stabilan regulatorni i pravni sustav je potreban kako bi industrija procvala. Također, stabilan regulatorno-pravni okvir je ključan za svaki posao. To je temelj za dalj-

nje ulaganje u gospodarstvo. Ulaganja, posebno u sektoru komunikacija, potiču rast u budućnosti. To je nešto čemu trebamo težiti kao država. Za 2016. godinu u fokusu su nam tri ključna područja: pokretanje moderne 4G mreže, poboljšanje cjelokupnog korisničkog iskustva i snažnija usredotočenost na poslovni segment. Nakon što u prvom kvartalu 2016. godine pokrenemo 4G mrežu, naša kvaliteta, brzina i pokrivenost će biti takve da će i najzahtjevniji klijenti i tvrtke biti zadovoljni. U 2016. godini ćemo nastaviti s fokusom na korisničko iskustvo, što znači na sve što korisnik prolazi s nama, od istraživanja proizvoda, do kupovine, početka korištenja kao i korisničkih upita. Također ćemo nastaviti sa širenjem M2M usluga partnerima u različitim vertikalama. Predstavit ćemo i brojna druga rješenja u sklopu M2M usluga kako bismo pružili dodatnu podršku našim poslovnim korisnicima. Kako bismo na najbolji način odgovorili zahtjevima poslovnih korisnika, angažirali smo značajan broj stručnjaka koji će pružati podršku ključnim korisnicima kao i prodajnim aktivnostima.

Ulaganja, posebno u sektoru komunikacija, potiču rast u budućnosti. To je nešto čemu trebamo težiti kao država.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 69

gospodarstvenici kažu...

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, Zagreb

Moramo primijeniti m Kada govorimo o tržišnim promjenama i transformaciji i svemu onome što nas čeka, unutar IBM-a vidimo da postoje tri strateška imperativa: podaci, računalstvo u oblacima i angažman putem društvenih mreža

R Primjenom novih ekspertiza naše ćemo klijente transformirati u kognitivne banke, kognitivne trgovine, proizvođače automobila, osiguravatelje i pružatelje kognitivnih zdravstvenih usluga.

ačunalstvo u oblaku, analitika, mobilni uređaji i društvene mreže preobražavaju svijet i donose nove mogućnosti tvrtkama, a samim time i tržištima. Zanimljiv je podatak da će do 2020. godine svako ljudsko biće na ovom planetu u svakoj sekundi stvarati 1,7 megabajta informacija. Očito je da se svijet sve više i sve brže mijenja, a u tom smislu informacije postaju izuzetno važne. U skladu sa svjetskim trendovima mijenjalo se i lokalno tržište. Godina 2015. zasigurno je bila izuzetno izazovna godina, Hrvatska ide naprijed i trend korištenja naprednih rješenja je nezaustavljiv. Značajno je povećan broj zahtjeva naših korisnika iz različitih industrija za rješavanjem najnaprednijih kompleksnih projekata koji imaju direktan utjecaj na njihovo poslovanje od rješenja korisničkih iskustava (Customer Experience), prediktivne analitike, korištenje rješenja iz područja mobilnog poslovanja, BIG DATA menadžment, kognitivna analitika Watson i sl., upravljanje rizicima, prevencija i zaštita od prijevara, sigurnosna rješenja, itd. Dakle, tržište se mijenja, i lokalno smo prepoznali promjene koje se oko nas događaju, pripremili smo se i sad sukladno mogućnostima primijenjujemo kvalitetna rješenja u zemlji. Što se tiče gospodarstva ukupno, rekao bih vrlo jednostavno: biti inovativan, kreirati dobar i kvalitetan projekt i iskoristiti dostupna sredstva. Iskustva pokazuju da je potrebno ostvariti horizontalni sinergijski projekt u kojem će sudjelovati više dionika, dobro ga definirati i zatražiti sredstva, ali moramo primijeniti metodologiju “think big”. I, ne zaboravimo, podržavati start-up tvrtke, istraživanje i znanost kao i vrijednost naše akademske zajednice. Uz sve navedeno te uz najbolje talente koje imamo u zemlji, imat ćemo zasigurno i dobre ekonomske pokazatelje.

Inteligentni ekosustav

IBM je potpisao s Vladom Sporazum o razumijevanju čiji je cilj stvaranje funkcionalnog i 70 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

inteligentnog ekosustava koji će još bolje povezati javnu upravu i privatni sektor, akademske ustanove i start-up tvrtke te na taj način potaknuti gospodarski rast Hrvatske i njenu globalnu konkurentnost. Sam sporazum je nastavak višedesetljetne prisutnosti IBM-a u Hrvatskoj, koja je važan poslodavac i partner hrvatskog javnog i privatnog sektora. Kao tvrtka, trudimo se biti aktivan partner u ostvarenju hrvatskog modela ekonomije znanja, kao najboljeg načina dugoročno održivog razvoja. Vjerujemo kako ćemo i u budućem razdoblju nastaviti suradnju s Vladom na strateškim inicijativama utemeljenima na komunikacijskim tehnologijama i tehnologijama računalstva u oblaku, analitičkim tehnologijama, rješenjima vezanim za društvene mreže, mobilno poslovanje i sigurnost. Primjenom takvih tehnologija državna uprava, akademska zajednica i javni sektor moći će se bolje nositi s izazovima današnjeg poslovanja. Također, ovakva suradnja treba potaknuti stvaranje inovacija koje će osnažiti ulogu Hrvatske u današnjem sve povezanijem svijetu. Kada govorimo o tržišnim promjenama i transformaciji i svemu onome što nas čeka, unutar IBM-a vidimo da postoje tri strateška imperativa: podaci, računalstvo u oblacima i angažman putem društvenih mreža. Suočeni smo s eksplozijom podataka, računalstvo u

poslovna očekivanja 2016

etodologiju ‘think big’ oblacima preobražava informatičke i poslovne procese u digitalne usluge, dok komunikacija putem društvenih medija i putem mobilnih uređaja stvara novu kulturu razmjene informacija. Ljudi i tvrtke sve više se koriste uređajima i tehnologijama i na taj način preobražavaju načine međusobne komunikacije i suradnje. Riječ je o prelasku na digitalno – to je preobrazba koja stvara dva i pol kvintilijuna bajtova podataka svakog dana. Primjenom novih ekspertiza naše ćemo klijente transformirati u kognitivne banke, kognitivne trgovine, proizvođače automobila, osiguravatelje i pružatelje kognitivnih zdravstvenih usluga. Bitno je prepoznati da ne govorimo o malom iskoraku, govorimo o ulasku u novu eru kognitivnog računalstva. Do sada, ako samo pogledamo kakvu je ulogu odigrao WATSON u zdravstvu, samo na području borbe protiv raka i AIDS-a, apsolutno ne treba razmišljati koliki su benefiti koje možemo dobiti. Ne govorimo u umjetnoj inteligenciji autonomnog tipa već govorimo o značajnom unapređenju kapacitativnih mogućnosti najnaprednije tehnologije IBM-a u svijetu koja služi na dobrobit čovječanstvu.

Na dobrom putu

Digitalizacija se događa svugdje oko nas i to je trend koji se ne može zaustaviti. I IBM se usklađuje s tim tržišnim trendovima i donosi nove vrijednosti svojim korisnicima. Svjesni smo da korisnici moraju te “nove” tehnologije spojiti s postojećim sustavima – i to rade putem hibridnih i otvorenih partnerstava. IBM je u tome smislu jedinstven – može pridonijeti konkurentnosti organizacija svih veličina, bez obzira gdje se nalaze, tehnologijama za razvoj usluga koje sve donedavno nisu bile moguće. Svi ovi trendovi vidljivi su u Hrvatskoj i sve ono što se događa u svijetu ili se već događa kod nas ili je vidljivo da će se uskoro početi događati. Privatni sektor sve je svjesniji koliko je važno ići u korak s promjenama, a sve više pozitivnih primjera vidimo i u državnom sektoru. Ulaskom u EU, svakako je povećana transparentnost. IT je prepoznat kao strateška grana i to je ono što je važno jer bez ulaganja u IT nema ni razvoja konkurentnosti. Uspješne zemlje su značajno repozicionirale IT unutar svojih sustava. Važno je uočiti da su minimal-

no dva smjera nužna, voditi brigu o IT-u kao sve jačoj izvoznoj grani i snažno poticati daljnji razvoj kroz direktno stimuliranje zdravog razvoja kroz sva dostupna sredstva kao i kroz programe koje smo i mi kao IBM pokrenuli. I drugi smjer je horizontalno repozicioniranje IT-a kao neophodne podrške zdravom i brzom razvoju i državnog i privatnog sektora i što je još važnije ostvarivanje podizanja broja usluga, koje dolaze kao posljedica transformacije,

Hrvatska ide naprijed i trend korištenja naprednih rješenja je nezaustavljiv prema svim građanima. Mislim da smo na dobrom putu, ali svakako je vidljivo da prostora za nove dobre projekte još ima. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 71

gospodarstvenici kažu...

Robert Čamak, vlasnik i direktor tvrtke Baor, Kutjevo

Prisiljeni smo raditi vrhunski Ove godine nastavit ćemo rad na učvršćenju naših strateških destinacija, a to su Split, Hvar, Zadar, Biograd, Dubrovnik i Omiš. Radi se o najbrže rastućim turističkim tržištima koja su, kao rijetko koje tržište u Hrvatskoj, otvorena za sve proizvode

Nastavit ćemo i s povećanjem proizvodnje pjenušca koji su naši partneri prepoznali i svake godine već početkom ljeta rasprodamo sve svoje količine.

erba 2015. godine bila je vrhunska i mogu reći da dugo nismo imali takvu. Imali smo količinski ozbiljan urod, a imamo 10 hektara vinograda, ali je i kvaliteta bila možda i najbolja od kada se bavim proizvodnjom vina. Iako smo se za to spremali, ovako dobra berba nas je, mogu reći, praktički primorala da na tržište plasiramo vina vrhunske kvalitete. Ove godine nastavit ćemo rad na učvršćenju naših strateških destinacija, a to su Split, Hvar, Zadar, Biograd, Dubrovnik i Omiš. Radi se o najbrže rastućim turističkim tržištima koja su kao rijetko koje tržište u Hrvatskoj otvorena za sve proizvode. Recimo, Istra je jedno od najzatvorenijih tržišta za sve proizvode izvan Istre, iako je stvorena percepcija da se radi o otvorenoj regiji. Nastavit ćemo i s povećanjem proizvodnje pjenušca koji su naši partneri prepoznali i svake godine već početkom ljeta rasprodamo sve količine. Kako pjenušac proizvodimo više od pet godina, već smo stekli određenu rutinu tako da možemo procijeniti kakav će biti. A ove godine očekujemo i u tom dijelu vrhunske rezultate.

72 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Što se tiče podizanja novih nasada, mi za sada nemamo ambicija saditi nove vinograde jer nam tek ovih godina vinogradi dolaze u optimalan urod. Deset hektara je sasvim dovoljno za jednu obiteljsku tvrtku kakva je naša. Za sada iz više razloga ne želimo izlaziti iz obiteljskih okvira. Supruga je enolog i ja sam se već dobro pozicionirao kao vinar tako da kostur tvrtke imamo u obitelji. Zapošljavamo naravno još nekoliko radnika, a radi se uglavnom o ljudima iz našeg susjedstva ili o bliskoj rodbini. Povezani smo s rodbinom koja se također bavi sličnim poslom. U središtu Kutjeva otvorili smo ugostiteljski objekt gdje primamo organizirane i najavljene grupe. U bližoj budućnosti namjeravamo uložiti u opremanje seoskog imanja gdje imamo jezero, ribnjak, peradarnik, lovište i drugu infrastrukturu. Tu bi možda

Muče nas klasični problemi malih proizvođača mogli tražiti i određene poticaje i to je jedino što očekujemo od države. Ono čega se pribojavam i što bi se trebalo zaustaviti nekakvom proaktivnom politikom Vlade je iseljavanje mladih i našeg stručnog i radno sposobnog stanovništva. Očekujem i podupiranje razvoja vinskog turizma u Kutjevu za što postoji veliki potencijal, ali nedostaje kvalitetnog upravljanja destinacijom i smještajnih kapaciteta. Problemi koje imam u poslovanju su klasični problemi koje imaju mali proizvođači, a vezani su za nesređeno tržište. Spremamo se na izvoz u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i pred realizacijom smo tog posla.

poslovna očekivanja 2016

Domagoj Karadjole, član Uprave Hrvatske poštanske banke

Imamo izvrsne poslovne rezultate i želimo ih nadmašiti Veliki posao u našem gospodarstvu tek slijedi jer investicije, iako su po nedavnim podacima zabilježile rast, i dalje zaostaju za drugim sastavnicama BDP-a, a fiksni kapital sve je stariji

za nas je godina u kojoj je hrvatsko gospodarstvo konačno izašlo iz recesije na temelju rasta izvoznih aktivnosti. Hrvatski privatni poduzetnici su dokazali da mogu stvoriti konkurentan proizvod na otvorenom tržištu Europske unije, a i naš turizam iz godine u godinu bilježi sve bolje brojke. Potrošači su u 2015. godini imali dvostruki pozitivan impuls - pad cijena naftnih derivata i rast raspoloživog dohotka uslijed reforme poreznih razreda. To je rezultiralo blagim oporavkom osobne potrošnje i značajnim poboljšanjem očekivanja i povjerenja potrošača koje je gotovo dosegnulo pretkrizne razine. Veliki posao u našem gospodarstvu tek slijedi jer investicije, iako su po nedavnim podacima zabilježile rast, i dalje zaostaju za drugim sastavnicama BDPa, a fiksni kapital sve je stariji. Hrvatska je u režimu prekomjernog deficita i moguće je da će doći do promjena u smislu fiskalnog uravnoteženja. Izlaskom iz recesije stvoreni su preduvjeti za “fiskalno stezanje” i uravnoteženje proračuna. Manji porezi mogući su u vidu manjih trošarina na gorivo ako u 2016. dođe do ponovnog rasta cijena nafte. Tako bi se osigurao kontinuitet oporavka osobne potrošnje. Rast izvoza bi se trebao nastaviti, a ako ne dođe do spomenutog skoka cijena nafte - realni BDP bi u 2016. godini mogao porasti između jedan i dva posto.

Klijenti i prinos na ulaganje

U dosadašnjem dijelu 2015. godine Hrvatska poštanska banka je ostvarila izvrsne poslovne rezultate koje u budućnosti želimo nadmašiti i znamo da je to jedino moguće ponudom vrhunske usluge. Najvažnije nam je da postoji kohezija u našem timu, posvećeni smo klijentu i rezultat je vidljiv - HPB je prva banka po

povjerenju i preporukama klijenata. Vjerujemo da će nam 2016. godina još boljim razumijevanjem potreba naših klijenata, praćenjem novih tehnologija i daljnjim unapređenjem usluga, omogućiti novu konkurentsku prednost. Također, cilj nam je ostvariti adekvatan povrat na ulaganje za naše dioničare.

Vjerujemo da će porasti udio kunskog kreditiranja u gospodarstvu i građanstvu gdje je naša banka u boljem položaju od konkurencije i gdje ostajemo iznimno aktivni.

HPB je prva banka po povjerenju i preporukama klijenata Vjerujemo da će porasti udio kunskog kreditiranja u gospodarstvu i građanstvu gdje je naša banka u boljem položaju od konkurencije i gdje ostajemo iznimno aktivni. Očekujemo ostvarenje novih planova u sklopu našeg projekta s Hrvatskom poštom koji se već pokazuje vrlo uspješnim. U potpunosti smo spremni za izazove koje će tržište postaviti pred Hrvatsku poštansku banku. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 73

gospodarstvenici kažu...

Mario Fraculj, predsjednik Uprave McCanna, Zagreb

Treba se uhvatiti u koštac s Potrebne su reforme s dugoročnim učincima vezane uz promjenu institucional konkurentnosti na tržištu rada, tržištu proizvoda i financijskom tržištu

H Proizvodna struktura hrvatske ekonomije, dakle ono što Hrvatska proizvodi i nudi na inozemnom tržištu, lošija je u usporedbi s mnogim zemljama Srednje i Istočne Europe.

rvatska je nakon šest godina tehnički izašla iz recesije, no blagi rast kojem smo svjedočili u zadnjim kvartalima prošle godine prvenstveno je rezultat gospodarskog oporavka naših vanjskotrgovačkih partnera, većinom iz EU-a (Italija, Slovenija, Njemačka i Austrija), a ne neke promišljene ekonomske politike. Taj rast bio je i posljedica dobrih rezultata u turizmu, blagog povećanja industrijske proizvodnje, laganog oporavka osobne potrošnje, malog rasta trgovine na malo, no ovi blagi trendovi nedostatni su za snažniji oporavak gospodarstva. Kao sudionika industrije tržišnog komuniciranja veseli me da je konačno zaustavljen višegodišnji trend pada investicija u medijsko oglašavanje. Iako rast oglašavanja iznosi svega jedan posto nagovještaj je to boljih dana za oglašivačku industriju koja u velikoj mjeri ovisi o općim gospodarskim kretanjima.

Izgubljene godine

U 2016. očekujem nastavak rasta gospodarskih pokazatelja, no problem je što ne “lovimo” prosječan trend rasta u EU i tako se udaljujemo od prosječne stope razvijenosti. U razdoblju od 2008. do 2014. godine prosječna razvijenost Hrvatske mjerena u BDP-u po glavi stanovnika, gledano kroz kupovnu moć, pala je sa 64 posto na 59 posto i samo su Bugarska i Rumunjska lošije, s tim da bi nas Rumunjska uskoro trebala prestići zahvaljujući višoj stopi rasta. Ako nastavimo s godišnjim stopama rasta od oko 1,5 posto, trebat će nam čak osam godina da dosegnemo razinu BDP-a iz 2008. godine. Dakle, tek 2023. bili bismo na predrecesijskoj razini! Zbog izgubljenih godina prije krize, teško možemo očekivati veći rast. U tom razdoblju zemlje Srednje i Istočne Europe imale su rast generiran investicijama u sektor međunarodno razmjenjivih dobara i njihova poduzeća postala su dijelom globalnih lanaca nabave velikih svjetskih kompanija. Proizvodna struktura hrvatske ekonomije, dakle ono što Hrvatska proizvodi i nudi na inozemnom tržištu, lošija je u usporedbi s mnogim zemljama Srednje i Istočne Europe. Njima je izvoz rastao u godina-

74 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

ma prije krize, a Hrvatska nije kreirala proračunske suficite, izostale su ozbiljne strukturne reforme i ušli smo u proceduru prekomjernog proračunskog deficita. Moje je mišljenje da rješenja nisu na strani prihoda, nego da se državna vlast mora snažnije uhvatiti u koštac s rashodima. Potrebne su reforme s dugoročnim učincima vezane uz promjenu institucionalnog okruženja i povećanje konkurentnosti na tržištu rada (brže napuštanje posla, ali i brže zapošljavanje), tržištu proizvoda (niže cijene proizvoda i usluga) i financijskom tržištu (manje kamatne stope, veća konkurentnost ponuđača financijskih proizvoda). Za redovno servisiranje javnog duga, čiji je udjel u BDP-u gotovo dosegao psihološku granicu od 90 posto, potrebno je njegovo restrukturiranje produljenjem ročnosti, veći gospodarski rast (barem četiri posto) i korekcija proračunskog deficita. U ovoj godini trebali bismo smanjiti proračunski deficit za barem jedan do 1,5 posto. Rast javnog duga u situaciji slabog gospodarskog rasta dovodi zemlju u opasnost od povećanja troškova servisiranja obveza i daljnjeg smanjivanja kreditnog rejtinga koji je ionako na razini ispod investicijskog. Poseban problem predstavlja visoka nezaposlenost mladih (46 posto), u čemu su samo Španjolska i Grčka lošije, što pogoduje njihovom odlasku u ekonomski prosperitetnije sredine. Njihovo obrazovanje trebalo bi usmjeriti

poslovna očekivanja 2016

rashodima

Dubravka Šenjug, vlasnica i direktorica tvrtke MDM, Virovitica

nog okruženja i povećanje

u ciljane segmente gospodarstva, razviti nove proizvode i osvojiti nova tržišta, izvan EU-a, kao što su Cefta i Efta, koje trenutno čine svega 14 posto našeg robnog izvoza. Svakako bih pozdravio i daljnje porezno rasterećenje dohotka, smanjenje parafiskalnih nameta (koji su veći od poreza na dohodak i poreza na dobit!) te povećanje transparentnosti proračuna jer građani trebaju znati kamo se usmjerava novac prikupljen porezima. Od nove vlade, u kojem god sastavu se formirala, očekujem odgovornost i razmišljanje na duži rok od izbornog mandata. Prije svega, očekujem zaustavljanje odlaska mladih, bolje upravljanje državnom imovinom i jačanje izvoza kroz razvoj novih proizvoda i osvajanje novih tržišta.

Ako nastavimo s godišnjim stopama rasta od oko 1,5 posto tek 2023. bili bismo na predrecesijskoj razini McCann Zagreb obilježava 25 godina uspješnog poslovanja. Naši planovi i projekti za ovu godinu usko su vezani uz marketinške strategije i planove oglašavanja naših klijenata. Nadamo da će ovaj krhki gospodarski oporavak kojem svjedočimo potaknuti naše poslovne partnere da povećaju svoja ulaganja u marketinške aktivnosti i u još većoj mjeri iskoriste naše kreativne potencijale i komunikacijsku ekspertizu u postizanju svojih poslovnih ciljeva.

Nema puno nade

oslovna 2015. bila je teška godina s laganim pomakom prema gore, ali s usporavanjem u zadnjem kvartalu, što ne daje veće nade za oporavak u

2016. Kad je riječ o mogućoj promjeni ekonomske politike u ovoj godini, mi je želimo i očekujemo, ali nema konkretnih naznaka da bi se naše želje mogle ispuniti. Stoga ne očekujem ni povećanje izvoza, ni manje poreze niti stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Kako bi pomogla oporavku gospodarstva, država bi trebala raditi na poboljšanju likvidnosti, i to poduprijeti jeftinijim kreditima i brzim i efikasnim sistemom naplate potraživanja, uz plaćanje PDV-a i za tvrtke po naplaćenim računima. Nedostaju nam jednostavni, jasni i dorađeni zakonski propisi, stabilnost zakonskih propisa, brže i efikasnije sudstvo, imamo previše parafiskalnih davanja, a inspekcijske službe nisu u funkciji gospodarstva. Nemamo razloga biti zadovoljni monetarnom i fiskalnom politikom. Trebalo bi smanjiti fiskalna i parafiskalna davanja i uskladiti njihove rokove naplate s rokovima naplate računa koje izdaju poduzetnici. Od nove vlade se ipak nadamo da će bar donekle ispuniti želje i očekivanja poduzetnika, primjerice, da će stimulirajuti ulaganja u gospodarstvo, racionalizirati državnu potrošnju, smanjiti nepotrebnu administraciju i svesti je u okvire koje gospodarstvo može podnijeti. Za svoju tvrtku očekujem više investicija, bržu naplatu, veću potrošnju građana i jeftinije kreditiranje.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 75

gospodarstvenici kažu...

Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a

Velika očekivanja od investicija u energetskom sektoru Najvažniji je cilj povećanje konkurentske sposobnosti na domaćem, ali i susjednim tržištima električne energije, kako u sferi proizvodnje, tako i trgovine i opskrbe električnom energijom. U tom smislu očekujemo da se u 2016. godini vide prvi pravi učinci transformacije poslovnog sustava HEP Grupe

M Hrvatska elektroprivreda je snažna kompanija sa čvrstim financijskim položajem i koja uspješno i znalački upravlja svojim financijama, što je pokazala i uspješna operacija refinanciranja obveznica u listopadu prošle godine.

akroekonomski pokazatelji na kraju 2015. godine su pozitivni. Tu prije svega mislim na rast BDP-a. Kako je potrošnja električne energije u korelaciji s BDP-om, možemo reći da smo rast BDP-a, rast gospodarstva i osobne potrošnje registrirali i kroz povećanje potrošnje električne energije, nakon niza godina pada i stagnacije. Svakako, iznimno smo zadovoljni svojom poslovnom 2015. godinom, jer podaci za prvih deset mjeseci ukazuju da bismo do kraja godine mogli ostvariti tek nešto lošiji poslovni rezultat od rekordne 2014. godine kada smo ostvarili dobit od blizu dvije i pol milijarde kuna. Za ilustraciju što ta dobit znači u međunarodnim okvirima, HEP se prema dobiti u 2014. godini našao na petom mjestu među kompanijama istočne i jugoistočne Europe. HEP posljednje tri godine kontinuirano bilježi iznimno dobre poslovne rezultate što otvara nove mogućnosti u svim područjima poslovanja HEP Grupe. Nadamo se da će se pozitivni ekonomski trendovi nastaviti i da ćemo krenuti prema stabilnom i održivom ekonomskom rastu. Stabilnost ekonomije, pozitivan kreditni rejting i poticajna klima za ulaganja, kako domaća tako i strana, važni su nam za ostvarenje naših strateških razvojnih ciljeva. Najvažniji je cilj povećanje konkurentske sposobnosti na domaćem, ali i susjednim tržištima električne energije, i u sferi proizvodnje i u sferi trgovine i opskrbe električnom energijom. U tom smislu očekujemo da se u 2016. godini vide prvi pravi učinci transformacije poslovnog sustava HEP Grupe koja je prove-

76 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

dena sredinom 2015. godine, a to su povećanje efikasnosti i smanjenje troškova poslovanja.

Pozdrav napretku

HEP će pozdraviti sve mjere Vlade koje će dugoročno osigurati rast gospodarstva te će ih znati iskoristiti za vlastito uspješno poslovanje, a na korist svojih kupaca, vlasnika i svih građana. Hrvatska elektroprivreda je snažna kompanija s čvrstim financijskim položajem i koja uspješno i znalački upravlja svojim financijama, što je pokazala i uspješna operacija refinanciranja obveznica u listopadu prošle godine. Jedna od ključnih pretpostavki za napredak gospodarstva je pokretanje investicija, na svim razinama. Nužan je angažman državnih tijela i tijela lokalne samouprave na stvaranju uvjeta za ubrzanu i nesmetanu realizaciju projekata, pogotovo onih na kojima je značajan angažman domaće građevinske operative i industrije. S obzirom na ograničeni investicijski

poslovna očekivanja 2016

potencijal domaćih tvrtki, vrlo je važno stvoriti povoljno okruženje za privlačenje stranog kapitala, uključujući strateška partnerstva s hrvatskim tvrtkama na pojedinim kapitalnim projektima. Svjesni smo da su, s pravom, u Hrvatskoj, velika očekivanja od investicija u energetskom sektoru. Kapitalne investicije, a pogotovo one koje mogu zaposliti velik dio domaće operative, imaju izravan i značajan utjecaj na rast BDP-a. I u tome je naša velika odgovornost i obveza, koju smo prepoznali i na koju ćemo znati odgovoriti. Pred HEP-om je posebno izazovno razdoblje u kojem se ističe potreba pravovremene provedbe planiranih investicija, kod čega treba voditi računa o više faktora. Prvo, sve je bliži datum (1. siječnja 2018.) nakon kojeg će stara termoenergetska postrojenja morati izaći iz pogona jer neće biti prilagođena strožim normama zaštite okoliša. Radi toga je potrebno ubrzano pripremati realizaciju više zamjenskih postrojenja na postojećim lokacijama. Drugo, trendovi veleprodajnih cijena i daljnja liberalizacija u području proizvodnje električne energije u Europi predstavljaju izazov za održivost planiranih projekata. Treće, svaki će se projekt elektrana morati dugoročno uklopiti u energetsko-klimatsku politiku EU-a.

Brojne aktivnosti

U prosincu 2015. započeli smo izgradnju BETO Sisak i BE-TO Osijek - kogeneracijskih bioelektrana na obnovljivi energent, šumsku biomasu, koje će biti spojene na sustav daljinskog grijanja (CTS). Puštanje u pogon očekujemo u prvoj polovini 2017. godine. U 2016. planiramo započeti izgradnju i dovršiti pripremu izgradnje nekoliko kapitalnih proizvodnih objekata, kao što su TE Plomin C, te visokoučinkovite kogeneracijske jedinice na prirodni plin u Osijeku i Zagrebu. Nastavit će se razvoj i priprema i drugih projekata za koje je potrebno dulje razdoblje realizacije, poput hidroelektrana, a od revitalizacija možemo istaknuti zadnju fazu zamjene primarne opreme hidroagregata na HE Zakučac i HE Dubrovnik te pripremu preostalih kapitalnih revitalizacija i rekonstrukcija iz programa revitalizacija hidroelektrana s ciljem povećanja efikasnosti i produljenja životnog vijeka ovih postrojenja uz poboljšanje parametara postrojenja i povećanje njihove pogonske spremnosti. U distribucijskoj djelatnosti naglasak će biti na dovršetku započetih ulaganja i pokretanju većeg broja novih kapitalnih ulaganja, kao što su izgradnja, rekonstrukcija, pojačanje transformacije ili dogradnja srednjenaponskih postrojenja. Važno je naglasiti i da će započeti realizacija opsežnog projekta ugradnje naprednih brojila. Okruženje u kojem posluju vertikalno integrirane energetske kompanije

poput HEP-a sve je zahtjevnije i kompleksnije. Velik pritisak je pritom na operatore distribucijskih sustava, koje uz specifičnu energetsku regulativu Europske unije, na promjene dodatno potiče i iznimno brz tehnološki razvoj koji će u narednom razdoblju značajno izmijeniti način na koji korisnici konzumiraju uslugu distributera.

Širenje u regiju

U 2016. godini očekujemo nastavak uspješnih aktivnosti na susjednim tržištima. U Sloveniji smo, naime, osvojili pet posto tržišta u sferi poslovnih korisnika, a dobili smo i prve kupce u Srbiji i Bosni i Hercegovini. To je temelj za daljnji iskorak u regiji. Konkurentska prednost HEP-a na stranim tržištima je, pored prodaje

Započet će i realizacija opsežnog projekta ugradnje naprednih brojila osnovnog proizvoda - električne energije, i mogućnost ponude drugih proizvoda poput zelenih certifikata, emisijskih jedinica, plina, pomoćnih usluga, kao i usluga razvoja i provedbe projekata energetske učinkovitosti. Zbog tako širokog područja djelovanja, moguća je i operativna suradnja s hrvatskim i inozemnim tvrtkama, kako na investicijama u proizvodne objekte, tako i na akvizicijama pojedinih energetskih tvrtki i projekata. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 77

gospodarstvenici kažu...

Slavko Rajnović, direktor tvrtke Brana, Virovitica

Država nije partner gospodarstvu

odina pred nama bit će puna neizvjesnosti. Prema mome sudu, naši glavni problemi su naplata potraživanja i Zakon o javnoj nabavi po kojemu je najvažnija niska cijena, a zapostavlja se kvaliteta. Teško da će u ovoj godini doći do promjene gospodarske politike. Tre-

balo bi, ali malo je vjerojatno. Nužno bi bilo da se smanje porezi, ali ne očekujem da će do toga doći. Mjere kojima bi trebala pribjeći država kako bi pomogla oporavku gospodarstva trebale bi biti usmjerene na rasterećenje poduzetnika. Država bi trebala djelovati preventivno, a ne represivno kao sada; to je nedopustivo. Ovakva kakva jest, naša država zaista nije partner gospodarstvu. Stoga, i kad je riječ o očekivanjima od nove vlade, koja god to bila, ne očekujemo ništa novo. Za svoju tvrtku Brana želim da 2016. godina bude bar malo bolja. Mnogo stvari tu ne ovisi o nama jer je država regulator puno toga. O njoj najviše ovisi hoće li se i kada pokrenuti val investicija.

Željko Vrbos, suvlasnik APIS, Cabuna

Daleko je to od dobrog

oslovna 2015. pokazala je neznatno poboljšanje u odnosu na poslovnu 2014. Ipak daleko je to od dobrog. A što se tiče poslovnih očekivanja za 2016., ne očekujem nikakve značajne promjene u ekonomskoj politici kakva se vodi. Zahvaljujući vlastitim aktivnostima očekujemo blago povećanje izvoza. Nama gospodarstvenicima država bi, u koju uključujem i zakonodavnu i izvršnu vlast, najviše mogla pomoći pojeftinjenjem fiskalnih nameta te kontinuiranim radom na likvidnosti sustava. Od nove vlade očekujem da poduzme mjere za poboljšanje poduzetničke klime, kao i mjere nužne za povećanje konkurentnosti domaće

proizvodnje. APIS, jedan od većih proizvođača pčelinjih proizvoda te proizvoda i sladila za ugostiteljstvo, kao poslovni subjekt od ove poslovne godine želi blago povećanje izvoza i barem zadržavanje trenutačne likvidnosti, odnosno da se ona ne promijeni na gore.

78 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

rošle godine, nekako već od proljeća, bile su vidljive naznake oporavka tržišta i kupovne moći pojedinaca, ali nažalost, kako se ljeto bližilo i prolazilo, pokazalo se da su te naznake bile varljive. Ljudi ipak manje kupuju nego ranije. Iako statistički pokazatelji na razini Hrvatske govore da maloprodaja raste u potrošnji, stvarno iskustvo i ljudi s terena govore upravo suprotno. Pogotovo u dijelu potrošnje vezane uz hranu. Vjerujem da je razlog tome taj što su Hrvati poznati po tome da prvo štede na hrani. Stanje se u gospodarstvu, čini se, lagano oporavlja te smo započeli pozitivno razmišljati i stvari kreću nabolje, samo nisam siguran da će taj trend ostati tako pozitivan. Svakako, činjenicu da su određeni pokazatelji pozitivni u prvom redu možemo zahvaliti tomu što smo članica Europske unije i što nam je to članstvo omogućilo jednostavniji izvoz, pa i uvoz. I naravno pristup europskim fondovima i sredstvima iz EU proračuna koji je mnogo stabilniji, konkretniji i pouzdaniji od ijednog proračuna s kojim smo do sada imali iskustva. Iskreno se nadam promjenama ekonomske politike. Nažalost, očekivanja su mi davno splasnula ili, bolje reći, nemam ih. Ali, na sreću, nadam se da su još uvijek moguće promjene ekonomske politike. Očekujem povećanje izvoza, jer upravo izvoz jest onaj dio koji izvlači naše gospodarstvo, i vjerujem da će se rast izvoza nastaviti ovim tempom. Nadam se manjim porezima, pogotovo manjem PDV-u na svježe voće i povrće. Nevjerojatno mi je da smo zemlja koja ima porez na svježe voće i povrće od 25 posto i da nema nikakve međustope kakva postoji u većini europskih zemalja. Stabilne gospodarske pokazatelje očekujem tek u 2017. godini kada svi fondovi postanu dostupni u Hrvatskoj i kada se naša administracija nauči raditi na novi način. Zakonodavna i izvršna vlast, kako bi pomogla oporavku gospodarstva, mora smanjiti PDV.

poslovna očekivanja 2016

Marko Sever, direktor za poslovni razvoj tvrtke Eko Sever, Zagreb

Nadam se manjim porezima Nevjerojatno mi je da smo zemlja koja ima porez na svježe voće i povrće od 25 posto i da nema nikakve međustope kakva postoji u većini europskih zemalja. Od nove vlade očekujem promjenu politike prema poljoprivredi Svakako treba revidirati međustope i uvesti nove za određene proizvode, pogotovo za hranu. Druga stvar koju država treba napraviti jest smanjiti sva moguća opterećenja koja su bespotrebna, od kojih poduzetnici nemaju nikakve koristi, a državne institucije ubiru dodatna sredstva u svojim proračunima. Treća je stvar smanjenje administracije koju je država nametnula poduzetnicima, a kojom ih samo opterećuje. Također, potrebno je nastaviti s digitalizacijom cjelokupnog državnog aparata, a vidimo da su nam i u tom području pokazatelji dobri. Naime, takvom se digitalizacijom primjetno skraćuje vrijeme koje poduzetnik troši na ispunjavanje svojih obveza prema državi. Od nove vlade najviše očekujem promjenu politike prema poljoprivrednicima te malim i srednjim poduzetnicima. Nadam se da će Vlada shvatiti da je upravo poljoprivreda nositelj gospodarstva svake zemlje. Sve statistike pokazuju da drži od 60 do 80 posto gospodarstva svake zemlje na svijetu te zapošljava od 65 posto ukupnog stanovništva pa naviše.

Bilo bi dobro da se Vlada ne petlja u posao poduzetnika i da im omogućI najbolje okruženje za daljnji razvoj Bilo bi dobro da se Vlada ne petlja u posao poduzetnika i da im omogući najbolje okruženje za daljnji razvoj. Tu svakako treba više poraditi na Zakonu o radu, jer nažalost danas

se ne može razvijati ni jedan posao. Naime, s obzirom na to da su radnici uvelike zaštićeni, nemoguće je adekvatno organizirati njihovu preraspodjelu kada je to potrebno i za poslove gdje je to nužno kako bi se ostvario najveći rast i razvoj.

Smanjiti opterećenja

Od ove godine očekujem dvije stvari. Jedna je spomenuto smanjenje PDV-a na hranu, pogotovo svježe voće i povrće. To nije presudno za naše poslovanje, ali uvelike će nam omogućiti brži rast i smanjenje cijena naših proizvoda. Drugo, očekujem da ćemo se orijentirati na izvoz naših proizvoda. To zapravo više i nije izvoz, već prodaja na tržištima izvan Hrvatske. Konkretno, povećat ćemo prodaju na tržištima Austrije, Njemačke i Italije. Očekujem našu prvu aplikaciju za sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj za poljoprivredu kako bismo mogli nastaviti s investicijama na našem imanju što će nam značajno pomoći u proizvodnji i prodaji naših proizvoda na tržištu EU-a. Ove godine očekujem rast naših prihoda za 15 posto u odnosu na 2015.

Nadam se da će Vlada shvatiti da su poljoprivrednici te mali i srednji poduzetnici nositelji cjelokupnog gospodarstva svake zemlje.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 79

gospodarstvenici kažu...

Jozo Rabušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Putnikovići, Pelješac

Mali vinogradari su u najgoroj poziciji Ne samo u vinogradarstvu - baza se urušava i smanjuje kod svih poljoprivrednih proizvođača. Tako je i što se tiče mesa, mlijeka, maslinovog ulja i svih poljoprivrednih proizvoda

K Prošle godine je naše vino Libertas iz 2011. postalo šampion Sabatine i postalo je najbolje ocijenjeno vino u povijesti ocjenjivanja koja se provode na Sabatini.

atastrofalnu berbu iz 2014. godine u zadruzi smo nadomjestili zalihama iz prethodnih godina, tako da naši ključni kupci nisu osjetili nedostatak te berbe. Kako neka naša vina moraju odležavati godinama, mi ćemo taj problem rješavati kroz nekoliko godina tako da ćemo ga bez nekih većih posljedica premostiti. Međutim, nismo baš sretni zbog toga jer su mali vinogradari, koji nemaju nikakve zalihe nego žive iz godine u godinu, te godine ostali s malim ili gotovo nikakvim prihodom. Tako se urušava baza koja je važna za sve nas u lancu koji plasiramo i proizvodimo vino. To bi trebao biti izazov za svaku odgovornu vlast u narednom razdoblju. Mogu reći da to nije problem malih vinogradara nego se baza urušava i smanjuje i kod svih poljoprivrednih proizvođača. Tako je i što se tiče mesa, mlijeka, maslinovog ulja odnosno svih poljoprivrednih proizvoda. PZ Putnikovići imaju 144 zadrugara koji proizvode grožđe i oni upravljaju po osnovnom načelu jedan zadrugar jedan glas. Poljoprivredna zadruga Putnikovići može biti zadovoljna 2015. godinom jer su nam se otvorile velike perspektive u plasmanu naših proizvoda. Prošle godine je naše vino Libertas iz 2011. godine postalo šampion Sabatine i postalo je najbolje ocijenjeno vino u povijesti ocjenjivanja koja se provode na Sabatini. To me posebno raduje jer su vino radili naši mladi enolozi što PZ Putnikovićima jamči do-

Država mora preispitati svoj odnos prema zadrugama bru budućnost. Berba 2015. po kvaliteti je bila iznadprosječna tako da se od njih dosta očekuje, i to s punim pravom, i u narednom razdoblju. 80 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Država mora preispitati svoj odnos prema zadrugama, a ne mora izmišljati način na koji će okupljati male proizvođače nego je dovoljno vidjeti kako to funkcionira u susjednoj Italiji. Isto tako, očekujem da prepoznaju na kojim temeljnim vrijednostima treba počivati svako društvo, a te vrijednosti treba ugraditi i u gospodarstvu. Očekujem da država započne funkcionirati po načelu zdravog razuma, a to je da troši onoliko koliko ima. Da bismo više trošili, moramo više zaraditi i to je ključ svega. Stvoriti više možemo jedino ukoliko povećamo proizvodnu bazu, a moje je mišljenje da taj potencijal ponajviše imamo u poljoprivrednoj proizvodnji. Zato sa simpatijama gledam na osnivanje etičke banke. Nju je moguće osnovati samo na zadrugarskim načelima, odnosno načelu solidarnosti. Očekujem da će naša zadruga nastaviti sa svojim dosadašnjim aktivnostima odnosno stimulirati zadrugare za proizvodnju grožđa. Isto tako, privodimo kraju investiciju u zgradu zadružnog doma gdje uređujemo prostor za degustacije, ugostiteljski dio i muzej zadrugarstva i vinarstva. Dio projekta vrijednog 8,5 milijuna kuna namjeravamo dovršiti do početka naredne turističke sezone.

poslovna očekivanja 2016

Damir Pernar, suvlasnik i direktor Paške sirane, Pag

Iskreno se nadamo smanjenju PDV-a na hranu Na bolje rezultate od očekivanih utjecala je u prvom redu solidna turistička sezona. Stanje u gospodarstvu je, rekao bih, onakvo kakvo je i u državi. Kada je država sređena, onda je i gospodarstvo sređeno

dlazeća 2015. godina mogla je biti i gora nego što se na kraju pokazala. Iz tog razloga se nećemo puno žaliti. Na bolje rezultate od očekivanih u prvom redu je utjecala solidna turistička sezona koja je ublažila neke negativne trendove u gospodarstvu. Tako da bih rekao da je stanje u gospodarstvu onakvo kakvo je i u državi i jedno drugo uvjetuje. Kada je država sređena, onda je i gospodarstvo sređeno. Teško da će u 2016. godini doći do nekih značajnijih promjena u ekonomskoj politici budući da još ni ne znamo koliko će biti stabilna Vlada s obzirom na odnose snaga među političkim strankama. Znam samo da je godina dana mali rok da bi se nešto značajno dogodilo i da bi se napravili veći pomaci. Od nove vlade ne očekujemo nikakva čuda budući da je općenito situacija loša. Možda bi moglo biti malo manje zaduživanja vani i malo više stvarne reforme državne uprave. Ne vjerujem ni u smanjenje poreznih davanja s obzirom na to da bi se odrazilo na socijalno stanje u državi. Međutim, socijalno ugroženim građanima bi se možda moglo pomoći smanjenjem poreza na hranu i oni bi mogli na taj način osjetiti poboljšanje. Kao proizvođači ipak se iskreno nadamo da će država smanjiti PDV na hranu kako bi naša roba bila konkurentnija jeftinoj uvoznoj. Pritisak uvoza sireva je velik, pogotovo u kategoriji nižeg cjenovnog razreda.

Bar četvrtina u izvoz

U Paškoj sirani u 2016. godini očekujemo povećanje izvoza svojih proizvoda, budući da smo zadnjih nekoliko godina dosta truda uložili u otvaranje novih tržišta. U našem poslovnom planu je da izvoz bude barem četvrtina našeg poslovanja. Upravo zbog povećanja planiranog izvoza u 2016. očekujemo bolje poslovne rezultate nego što smo ih imali 2015. godine. Osim povećanjem izvoza namjeravamo ih po-

boljšati i dodatnim povećanjem prometa na domaćem tržištu. Također, očekujemo realiziranje određenih investicija preko fondova. To bi trebalo rezultirati i povećanjem broja radnih mjesta. Inače se pripremamo za investiciju u izgradnju i uređenje kušaonice, a čak razmišljamo i o proširenju pogona, iako smo 2008.

Očekujemo povećanje izvoza svojih proizvoda, jer smo dosta truda uložili u otvaranje novih tržišta

Pritisak uvoza sireva je velik, pogotovo u kategoriji nižeg cjenovnog razreda. godine imali veliku investiciju u gradnju novog pogona. Paška sirana je 2015. godine dobila nagradu Zlatna bilanca koju dodjeljuje Fina. Isto tako, dobili smo nagradu za ambalažu pralina punjenih Paškim sirom, koju dodjeljuje CROPAK. U tom projektu surađujemo sa zadarskim proizvođačem čokolade Vitlovom. Za svoje sireve mi redovito osvajamo nagrade na raznim natjecanjima. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 81

gospodarstvenici kažu...

Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga, Zagreb

Samo signali nisu dov Bez suštinskih promjena ostat ćemo zarobljeni u industrijskom dobu, dok oni s kojima se volimo uspoređivati već duboko ulaze u digitalno doba pokretano znanjem i uslugama

P Hrvatska nije industrijska sila niti to može postati jer nismo konkurentni, bez obzira na to što smo utrošili milijarde eura na revitalizaciju propalih industrijskih potencijala.

oslovna 2015. dala je manje nego li se od nje očekivalo na početku, s obzirom na to da nismo osjetili poboljšanja iz najavljivanih a samo djelomično provedenih reformi. Međutim, u drugoj polovini godine, nakon šest godina gospodarske krize u Hrvatskoj, konačno smo dobili signale pokretanja gospodarstva. To svakako djeluje ohrabrujuće, ali nikako neće biti dovoljno za postizanje ozbiljnijih pomaka nabolje, jer su menadžeri i poduzetnici još uvijek iznimno oprezni kod planiranja investicija i razvoja poslovanja. Naime, ovakav minimalan rast gospodarstva koji smo vidjeli zadnja dva kvartala nije dostatan za oporavak, ako nije podržan reformama i nizom drugih mjera usmjerenih smanjenju državne potrošnje, rasterećenju gospodarstva i stvaranju boljih uvjeta za njegov rast kroz ozbiljno pojednostavljenje administrativnih prepreka i veću podršku poduzetništvu. Iako projicirani rast gospodarstva u razini jedan do dva posto nije dovoljan za optimalnu realizaciju naših gospodarskih potencijala, vjerujem da je to dobar pozitivan signal za društveno-gospodarske reforme koje moramo napraviti. Međutim, neće nam biti lako uspjeti u tome jer se očekuje da javni dug bude 93 posto do 2017. godine i to uz visok deficit. Osobno se nadam da će doći do promjene ekonomske politike iz zastarjele reindustrijalizacije postojećih sektora, prema konačnom etabliranju sektora ekonomije znanja. Takva moderna ekonomija se oslanja na uslužne gospodarske grane koje pokazuju kontinuiran rast udjela u BDP-u, izvoza tijekom zadnjih godina te buduće potražnje na tržištima. Pritom mislim na informatičke djelatnosti, profesionalne i poslovne usluge i slične industrije. Bez takvih suštinskih promjena ostat ćemo zarobljeni u industrijskom dobu, dok oni s kojima se volimo uspoređivati već duboko ulaze u digitalno doba pokretano znanjem i uslugama.

Poticati industrijske niše

Hrvatska nije industrijska sila niti to može postati jer nismo konkurentni, bez obzira na to 82 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

što smo utrošili milijarde eura na revitalizaciju propalih industrijskih potencijala. Stoga se trebamo fokusirati na pojedine proizvodnoprerađivačke niše koje su dokazale u zadnjih par godina da mogu biti konkurentne u i izvan Hrvatske. Takve industrijske niše trebamo sustavno poticati raznim poreznim i poticajnim mjerama za daljnji razvoj i izvoz. Međutim, gospodarski pokazatelji dokazuju koliko su uslužne djelatnosti poput informatike, profesionalnih i poslovnih usluga doprinijele rastu BDP-a i izvozu te predstavljaju ogroman potencijal za rast hrvatskog gospodarstva. Stoga, mislim da njima odmah moramo posvetiti puno veću pažnju nego do sada, te im osigurati podršku – prvenstveno uklanjanjem administrativnih prepreka, ali i programima potpore i poreznim olakšicama – što će im dozvoliti da rastu sukladno potencijalima. Mislim da je iznimno važno rasteretiti gospodarstvo od birokratskih prepreka, te smanjiti nepredvidivost hrvatskog regulatornog, pravosudnog i poreznog sustava. Deregulacija i samoregulacija mnogih djelatnosti su samo neki mogući načini za to, ali glavni cilj bi bio promjena mentaliteta javne uprave iz “čuvara” društveno-gospodarstvenog sustava, u partnera koji u suradnji s privatnim sektorom i gospodarstvom donosi poticajne politike razvoja, a ne represijom sprečava poduzetništvo,

poslovna očekivanja 2016

oljni inovativne poslovne modele, a time i napredak. Od Vlade očekujem da osluškuje gospodarske prilike, i da u partnerstvu s gospodarstvom donosi politike temeljem racionalnih kriterija. Kratkoročno priželjkujem da Vlada posveti pažnju mjerama za rasterećenje poduzetnika i smanjenje administrativnih prepreka te započne ključne reforme. Dugoročno priželjkujem razvoj sektorskih politika koje će biti jednostavne, provedive i koje će davati smjernice razvoja temeljem sektorskih perspektiva u budućnosti, a ne temeljem industrija prošlosti. Također, sanjam dan kada će javna uprava postati stvarni partner gospodarstvu koji razumije njegove potrebe i dobre namjere, te kad će uspješan poduzetnik ili bogata tvrtka biti percipirani od društva kao društveno pozitivne pojave.

Spremni za nove izazove

Cilj Sense Consultinga je ojačati poziciju vodeće konzultantske tvrtke u Hrvatskoj, posebno u segmentu nacionalnih i EU potpora,

Dugoročno priželjkujem razvoj sektorskih politika koje će biti jednostavne i provedive regulatornoj reformi i inovacijama. Pretpostavke rasta Sense Consultinga temeljimo na projiciranom gospodarskom rastu Hrvatske, već ugovorenim poslovima, te rastu naše produktivnosti nakon investicijske 2015. godine. Danas imamo 35 iskusnih konzultanata spremnih za nove izazove tržišta i stoga planiramo rast prihoda od 30 posto, značajan rast profitabilnosti i rast izvoza u 2016. Tako u ovoj godini planiramo i nova zapošljavanja, partnerstva i povećanje baze klijenata u zemlji i inozemstvu.

Mario Abramović, direktor tvrtke Drvene konstrukcije, Voćin

Država vodi brigu samo o sebi

oja ocjena poslovne 2015. godine i trenutačnog stanja u gospodarstvu glasi: osrednje, s tendencijom stagnacije. Ne očekujemo da će u 2016. doći do promjene ekonomske politike. Očekujemo povećanje izvoza baziranih na prethodnim kontaktima s inozemnim partnerima. Na žalost, ne očekujemo manje poreze, iako bi upravo niži porezi dali impuls rastu tvrtki i na taj način urodili pozitivnim efektima za društvenu zajednicu. Država bi trebala novim zakonom zaštititi vjerovnika koji je trenutačno nezaštićen i kojem nitko ne garantira da će naplatiti svoje potraživanje. Država vodi brigu samo o sebi, a trebala bi jače regulirati i bolje kontrolirati područje obveza prema svima. Predstečajne nagodbe pogoduju samo dužnicima. Zakon o stečaju treba poboljšati. Država treba voditi brigu da ne dođe do toga da neka tvrtka koja je u problemima dovede u probleme i ostale svoje poslovne partnere. Od nove vlade očekujem da u kratkom roku podzakonskim aktima zaštiti vjerovnike. Za svoju tvrtku u 2016. očekujemo rast temeljen na izvozu.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 83

gospodarstvenici kažu...

Branka Slaveska, direktorica Heinekena Hrvatska

S pozitivnim mislima u novu godinu

darinama za koji vjerujem da će polučiti veliki uspjeh. Jedan od zadnjih i novih izazova u Heinekenu jest preuzimanje Laške i Union pivovare i tome se osobno radujem, jer je time Heineken kao tvrtka dobila još jednog snažnog člana u svojoj obitelji. I od nove vlade očekujem pozitivne pomake i vjerujem da će se cijela vlada truditi dati i napraviti sve ono što je najbolje za njenu državu u određenim situacijama.

ako sam zadovoljna poslovnom 2015. godinom. Heineken Hrvatska kao proizvođač piva i radlera naravno da ovisi o ljetnoj sezoni koja je dobro protekla i jedva čekamo poslovnu 2016. godinu kako bismo još i bolje pokazali sve ono što imamo u našem portfelju. Tu ponajprije mislim na veliku kvalitetu naših proizvoda. Nedavno smo na tržište lansirali depasterizirano pivo za koje vjerujem da će narednog ljeta biti pravi hit. Inače, već su prerađene mandarine iz doline Neretve u koncentrirani voćni sok, tako da u prvim mjesecima ove godine na tržište stiže novi radler s neretvanskim man-

Davorin Štetner, vlasnik Kreator TV-a, predsjednik Udruge Crane

Ne mijenjati pravila igre!

oslovna 2015. pokazala je minimalni rast likvidnosti te blagu konsolidaciju tržišta uzrokovanih između ostalog i novim pravilima o naplati PDV-a. Gospodarstvo je još uvijek pod velikim teretom, ali

mala i srednja poduzeća koja čine većinu gospodarskih subjekata trpe najviše velika birokratsko-administrativna opterećenja koja su najveća prepreka daljnjem razvoju i investicijama. Ne očekujem veće zaokrete ni promjenu ekonomske politike. Politika još uvijek ne uvažava dovoljno struku. Stabilniji rast direktno je podložan poreznoj politici te čestim mijenjanjima pravila tako da u tom segmentu nažalost ne očekujem prevelike pomake. Na upit što bi morala zakonodavna i izvršna vlast učiniti kako bi pomogla oporavku gospodarstva, mogu ukratko odgovoriti - ne mijenjati pravila igre svakih par mjeseci! U gospodarstvu je potrebno postupati prema svima jednako, uvesti pravilo da Porezna uprava postupa kao partner, a ne represor te poslušati struku prije donošenja ključnih odluka. Što se tiče monetarne i fiskalne politike mogu samo reći da je državni aparat

84 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

preskup, a mi poduzetnici koji zapošljavamo 700.000 do 800.000 zaposlenih u realnom sektoru ne možemo više plaćati za čitav sistem. Vrijeme je za drastično smanjenje troška države te istodobno povećanje učinkovitosti. Ukoliko smo u privatnom sektoru mogli silom prilika racionalizirati poslovanje i ostvariti rast - nema razloga, osim političke volje, da se isto ne napravi i u državnom sektoru. Od nove vlade očekujem kratkoročno obuzdavanje potrošnje države, poboljšanje uvjeta poslovanja za poduzetnike i procjene svog učinka svakih par mjeseci. Dugoročno – konkretan plan rada i nakon toga nikakvo mijenjanje pravila i zakona. Za svoje poslovanje i tvrtku očekujem daljnji rast i ulaganje. Poslovne 2015. smo drugu godinu zaredom ostvarili i više nego dvostruku dobit u odnosu na 2014. uz smanjene prihode. Očekujem nastavak istog trenda i tempa.

poslovna očekivanja 2016

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj

Zadovoljni smo poslovnom 2015.

uropska banka za obnovu i razvitak (EBRD) je ove godine podržala 15 projekata iz vrlo različitih sektora uključujući financijski i korporativni sektor kao i sektor prometa. Zadovoljni smo ovogodišnjom poslovnom godinom upravo zato jer smo pokrenuli nekoliko jako dobrih inicijativa, od kojih su neke vezane za promicanje tržišta kapitala kao i uvođenje nekih financijskih instrumenata poput osiguranih obveznica. Upravo će te osigurane obveznice biti novi instrument na tržištu kapitala. Osim toga, zaključili smo i nekoliko dobrih projekata ove godine s Jadran Galen-

skim laboratorijem (JGL) zatim Calcitom i Lesninom iz Slovenije. Radujemo se novoj godini i novim projektima. Mislim da su podaci o gospodarskom oporavku u Hrvatskoj vrlo ohrabrujući što otvara nove mogućnosti za proširenje različitih kapaciteta te raznolikije ponude naših proizvoda. Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kao i programi koje EU nudi otvaraju nove mogućnosti za razvitak hrvatskog gospodarstva. Odobren je prvi okvir za financiranje energetske učinkovitosti u sektoru stanovništva te se nadamo i sklapanju kreditne linije s jednom komercijalnom bankom do kraja godine.

Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta

Fokus na korisnicima

odinu koju smo ostavili iza sebe obilježio je uspješan transformacijski program koji je obuhvatio ne samo optimizaciju troškova, već i dodatno približavanje Vipneta svojim korisnicima što potvrđuje naša pozicija vodećeg operatora prema zadovoljstvu korisnika. Uspjeh naše strategije očituje se i u poslovnim rezultatima koji nakon prvih devet mjeseci prošle godine pokazuju kako smo na pravom putu da osiguramo budući rast kompanije. Na tim temeljima želimo nastaviti graditi kompaniju s jasnim fokusom na konkretne potrebe korisnika i nove tehnološke trendove. Ono što je nekoć izgledalo kao daleka budućnost, danas je pred vratima. Od ispunjenja ciljeva Digitalne agende 2020 dijele nas samo četiri godine, a telekomi se i dalje izdvajaju kao glavni pokretač tehnoloških promjena. Vipnet aktivno radi na širenju dostupnosti novih uslu-

ga, a svojim kontinuiranim ulaganjima u širenje vlastite fiksne infrastrukture, doveli smo superbrzi internet u više od 370.000 kućanstava diljem Hrvatske. Ipak, za dostizanje potrebne razine digitalizacije, Hrvatska treba razmotriti mje-

re za dodatno povećanje infrastrukturne pokrivenosti, stoga u tom svjetlu podržavamo prijedlog razvoja alternativne infrastrukture izvan gradskih područja i napore koje Europska komisija poduzima u tom smjeru. Dinamični razvoj mobilnog segmenta i brze promjene korisničkih navika ne ostavljaju nam prostora za čekanje. Tako smo nedavno investirali dodatnih 141 milijun kuna u radiofrekvencijski spektar koji će Vipnetu omogućiti daljnji razvoj 4G+/LTE mreže te porast brzine sa sadašnjih 225 Mbit/s, a postavljaju se preduvjeti i za razvoj 5G mreže. Investicije kako u fiksni tako i mobilni segment omogućuju Vipnetu da u usporedbi s ostalim operatorima bude najspremniji za ciljeve Digitalne agende, što znači da će do 2020. svim građanima biti osigurane minimalne brzine interneta od 30 Mbit/s, dok će 50 posto građana moći surfati na brzinama od 100 Mbit/s.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 85

gospodarstvenici kažu...

Željko Uzelac, direktor tvrtke Kotar superior consulting, Zadar

Puno priče, a malo rada Ovaj napredak koji statistika pokazuje vjerojatno je prije normalan napredak onih koji su opstali, nego da bi se radilo o napretku kao posljedici temeljito postavljenih strateških ciljeva

U Reforme i restrukturiranja treba provoditi odlučno, jer do sada, kada bi obnašatelji vlasti započeli s nekakvom mjerom, sve je to bilo kratkotrajno - da bi na kraju ispalo kontraproduktivno.

koliko je vjerovati statistici onda je napravljen pomak jer imamo rast BDP-a. Međutim, taj neznatan napredak je neprimjetan u realnom sektoru što će potvrditi većina poduzetnika. Ovaj napredak koji statistika pokazuje vjerojatno je prije normalan napredak onih koji su opstali, nego da bi se radilo o napretku kao posljedici temeljito postavljenih strateških ciljeva i planova aktivnosti za nove projekte i programe. Što se tiče reformi i restrukturiranja, iskreno očekujem, odnosno bojim se kao i do sada, da će se o tome više pričati nego raditi. Više priče, a malo rada je nepobitna statistika i odraz našeg stanja. Nagomilanu problematiku, probleme gospodarstva i ekonomske politike ne može riješiti ovakva struktura političkog vodstva; jednostavno u politici nema struke, a ne znaju je ni aktivirati. Mjere koje bi trebali poduzeti novi obnašatelji funkcija su zapravo privremena rješenja, nužna da ne dođe do još većeg nazadovanja. Treba zaustaviti nazadovanje u svim sektorima, a to je moguće samo pod uvjetom da zakonodavna i izvršna vlast konačno počnu raditi po već donesenim i jasno zacrtanim planovima aktivnosti. Ozbiljna država mora imati jasan i ostvariv strateški cilj u svim društvenim segmentima, a pogotovo ga mora imati u gospodarstvu. Reforme i restrukturiranja treba

86 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

U politici nema struke, a ne znaju je ni aktivirati provoditi odlučno, jer do sada, kada bi obnašatelji vlasti započeli s nekakvom mjerom, sve je to bilo kratkotrajno - da bi na kraju ispalo kontraproduktivno. U svakom ozbiljnom poslu potrebna je ustrajnost, što naša politika, ali i karakter naših ljudi, čini se, ne dozvoljava. Od nove vlade očekujem pozitivan iskorak, ali se pribojavam da će se, baš kao što je bio slučaj i do sada - uz neke manje izuzetke, i ta vlada vjerojatno baviti sama sobom i svojim interesima. A ukoliko se neće baviti sami sa sobom i sa svojim dnevnim interesima, morali bi pokrenuti funkciju zdravog odnosa prema radu. Taj zdrav odnos prema radu trebali bi imati svi u svim postojećim ministarstvima, i to na svim razinama, od ministra pa do zadnjeg službenika. U svojoj tvrtki provodimo racionalizaciju postojećih poslovnih odnosa te očekujemo završetak planiranih investicija. Čeka nas završetak gradnje i realizacija novog proizvodnog sustava u suradnji s inozemnim partnerom, o čemu još uvijek ne bih konkretno govorio.

poslovna očekivanja 2016

Ivica Zoković, vlasnik tvrtke Movran, Split

Puno problema kojima se ne zna svrha Mali trgovci su izumrli i nestaje naša tržišna niša kvartovskih malih dućana. I u taj prostor sa svojom maloprodajom ulaze veliki sustavi. Mali trgovci gube utakmicu jer imaju skuplju nabavu, a samim tim i veće cijene

2014. godini smo se bavili snižavanjem troškova poslovanja i to se pokazalo dobrim. Već 2015. godine radili smo na povećanju prometa, što smo i ostvarili. Kako naša tvrtka Movran ima i pet maloprodajnih mjesta, mogu reći da u tom dijelu poslujemo održivo, ali naše poslovanje sve više ugrožavaju veliki sustavi. Što se tiče veleprodaje, odnosno našeg core businessa - plasmana deterdženata i sredstava za čišćenje, i u tom dijelu smo napravili restrukturiranje. Osim što ih plasiramo u trgovačke lance, više smo se okrenuli prema HoReCa sustavu, što nam se pokazalo kao dobitna kombinacija jer mi ne radimo sa stranim trgovačkim lancima nego s domaćim. No, kako ne radimo sa stranim trgovačkim lancima, morali smo

Uz problem veleprodaje i pad prometa, opterećenje su sve veći troškovi distribucije nešto napraviti jer ti lanci sve više zauzimaju tržišni udjel tako da se i naš prostor sužava. U ovoj godini smo zaustavili negativne trendove.

Previše posrednika

Uz problem veleprodaje i pad prometa, opterećenje poslovanju predstavljaju i vrlo veliki, odnosno sve veći troškovi distribucije. To je sve izraženiji problem za veletrgovce. U svakom slučaju, mali trgovci su izumrli

i nestaje naša tržišna niša kvartovskih malih dućana. I u taj prostor sa svojom maloprodajom ulaze veliki sustavi. Mali trgovci gube utakmicu jer imaju skuplju nabavu, a samim tim i veće cijene, a one su za potrošače vrlo važan faktor. Često robu nabavljamo preko treće ruke što nam povećava cijenu nabave. Mali trgovci rade preko nekoliko posrednika, a kada se zna da su i bolje lokacije preuzeli veliki sustavi, onda je jasno zašto gube utakmicu. Movran s obzirom na trendove svoju budućnost vidi u sustavu HoReCA. Zato svoje poslovanje usmjeravamo prema tom segmentu. Pogotovo zato što imamo sve uspješniju turističku sezonu pa taj segment time i raste. To je ono uz standardne poslove čime ćemo se intezivno baviti i tijekom ove godine. U tom dijelu planiramo rast od 30 posto. Od nove i svake vlade očekujem da prepozna probleme gospodarstvenika te ih rastereti. Nadam se da će se naći način da se gospodarstvo rastereti pustih fiskalnih i parafiskalnih nameta, koji su toliko brojni da ih nisu niti potpuno locirali. S druge strane, nadam se da će se proizvođače podržati i drugačije, a ne samo deklarativno. I ja sam kupio zemljište i namjeravao pokrenuti proizvodnju sredstava za čišćenje, ali sam to odgodio jer sam naišao na niz problema za koje ni ne znam koja im je svrha. Za sada još mogu samo čekati da se stvori neka nova situacija u kojoj će se nama poduzetnicima olakšati uvjeti poslovanja. Zasad, naša je proizvodnja preskupa u odnosu na naše konkurente.

Nadam se da će se proizvođače podržati i drugačije, a ne samo deklarativno. I ja sam kupio zemljište i namjeravao pokrenuti proizvodnju sredstava za čišćenje, ali sam to odgodio jer sam naišao na niz problema.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 87

gospodarstvenici kažu...

Sanja Vuković Veić, direktorica tvrtke Sajam Split

Uvesti red u plaćanja među poduzetnicima Od svih nositelja javnih funkcija očekujem da se ponašaju odgovorno te da stvore uvjete kako bi se smanjila porezna opterećenja

K Mi kao sajam idemo putem uske specijalizaci je, što se vidi iz našeg bogatog stručnog kon ferencijskog, ali i izlagačkog programa.

PLATI!

ad je riječ o sajmovima u Splitu, protekla je godina donijela brojne promjene, a najznačajnija je ta što su se sajmovi u organizaciji tvrtke Sajam Split, prvi puta nakon 20 godina, počeli održavati u čvrstom objektu, Spaladium Areni. Spaladium Arena otvorila je i neke nove mogućnosti, ponajprije u infrastrukturnom segmentu što se očituje u mogućnosti sudjelovanja izlagača s teškim strojevima, ali i mogućnosti održavanja većeg broja sajamskih manifestacija. U tom smislu, u okviru sajma SASO održan je prvi Sajam kamena, dok se lanjskog studenoga održala nova manifestacija GASTPro, posebno izdanje sajma GAST, namijenjena profesionalcima u turizmu i to neposredno nakon turističke sezone u trenutku kad se sumiraju svi turistički rezultati i planiraju nove investicije. Mi kao sajam idemo putem uske specijalizacije, što se vidi iz našeg bogatog stručnog konferencijskog, ali i izlagačkog programa. Od nove vlade očekujemo da stvori investicijski poticajno ozračje. Očekujemo i da omogući uvjete za lakše zapošljavanje. Od svih nositelja javnih funkcija očekujem da se ponašaju odgovorno te da stvore uvjete kako bi se smanjila porezna opterećenja, a pogotovo očekujem dovođenje u red plaćanja među poduzetnicima. U ovu godinu ulazimo s prokušanim, uspješnim projektima, našim prepoznatljivim brendovima, liderima u sajamskoj industriji Hrvatske i šire regije, dakle sajmovima SASO i GAST, a tu su i naši novi projekti GASTPro i Gastro vinjeta. U okviru tih sajmova organizirat ćemo i nove, specijalizirane manifestacije,

88 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Sajmovanje je postalo nezamjenjiv alat za gospodarstvenike poput susreta poduzetnika s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti. Organiziranje konferencija i stručnih skupova i dalje je naš forte jer smatramo da je znanje ključ za razvoj svakog poduzetnika. U planu su i novi sajamski projekti jer u vrijeme krize ne smijemo dopustiti stagnaciju, ona dugoročno znači pad. U 2016. nastavit ćemo i dalje pružati visokokvalitetnu logističku potporu eventima na području Dalmacije, gdje svim organizatorima tih događanja nudimo znanje i iskustvo u organizaciji, ali i kompletnu potrebnu opremu. Iako se nakon pojačane i sve zastupljenije informatizacije očekivalo da će sajmovanje izgubiti smisao, to se nije dogodilo niti će se, izgleda, dogoditi. Istina, došlo je do određene transformacije i prilagođavanja, ali je sajmovanje postalo nezamjenjiv alat za gospodarstvenike.

poslovna očekivanja 2016

Mato Violić Matuško, vlasnik i direktor Matuško vina, Potomje

Investiramo uvijek, ali onoliko koliko zaradimo Pozitivno je bilo poslovanje podruma i naših ugostiteljskih objekata. Sve tržišne niše koje smo osvojili plasirajući naša vina smo zadržali, a uspjeli smo i podignuti prodaju

odina 2015. bila je otprilike onakva kakvu smo i predviđali. U svim našim objektima poslovali smo pozitivno. Pozitivno je bilo poslovanje podruma i naših ugostiteljskih objekata. Sve tržišne niše koje smo osvojili plasirajući naša vina smo zadržali, a uspjeli smo i podignuti prodaju. Berba je bila izvrsna kako u našim vinogradima na Pelješcu tako i u našem novom vinogradu koji su članovi moje obitelji preuzeli u Iloku. Mogu reći da je to bio pun pogodak jer se radi o relativno mladom vinogradu koji je odlično održavan i na odličnom je položaju. Na kraju 2015. godine dogovorili smo izvoz značajne količine našeg vina u Kinu i mislim da smo prva hrvatska vinarija koja je uspjela izvesti vino višeg kvalitetnog razreda u tu zemlju i naplatila ga unaprijed. Ono što me svakako, kao jednog od pionira vinskog turizma, veseli jest činjenica da je Pelješac postao destinacija vinskog turizma i mislim da je na Pelješcu udjel vinskog turizma u ukupnom turizmu vrlo značajan. Iako sam u svojoj poduzetničkoj karijeri dosta investirao i uspio napraviti jedan od najljepših vinarskih podruma, nisam baš puno koristio poticaje niti sam svoje investicije financirao kreditima. Uvijek smo investirali onoliko koliko smo mogli i koliko smo zaradili. Tako ćemo i ove godine investirati u gradnju dodatka, odnosno u proširenje podruma namijenjenog za odležavanje bijelih vina. Zasadit ćemo još dva hektara plavca malog na odličnoj lokaciji jer ne želimo napustiti proizvodnju vina višeg platnog razreda koja su prepoznata na hrvatskom tržištu i tržištu zemalja u koje izvozimo.

Samo više pravičnosti

Što se tiče države i vlasti, osobno, ne očekujem od nikoga ništa. Volio bih jedino da bude više pravičnosti te da se uvijek ne potiče iste i povlaštene na razne načine, a s druge strane

da inspekcijske službe kod onih koji se sami probijaju na tržištu traže dlaku u jajetu i strogo ih kažnjavaju za neke stvarno beznačajne propuste. Možda bi pravednije bilo da nadziru one kojima je država davala novac kroz potpore i poticaje. Jedno sam u svojoj poduzetničkoj karijeri naučio, a to je da onaj tko ne zna i tko ne želi raditi neće uspjeti pa ma kolike potpore dobio te da će s druge strane uporni, sposobni i radišni poduzetnici uspjeti ma koliko ih se ometalo u tome.

Na kraju 2015. godine dogovorili smo izvoz značajne količine našeg vina u Kinu i mislim da smo prva hrvatska vinarija koja je uspjela izvesti vino višeg kvalitetnog razreda u tu zemlju i naplatila ga unaprijed.

Veseli me činjenica da je Pelješac postao destinacija vinskog turizma I u 2016. godini, zahvaljujući izvrsnoj berbi 2015. godine, očekujemo rast i prodaje i kvalitete naših vina. U idućoj turističkoj sezoni pojavit ćemo se s novim asortimanom bijelih vina. Vjerujem da će ta bijela vina doživjeti uspjeh kakav su postigla i naša crvena vina. Osobno puno očekujem od pošipa koji će se ove godine naći na tržištu. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 89

gospodarstvenici kažu...

Branko Roglić, predsjednik Orbico Grupe, Zagreb

Prestanimo se zaduživati

trenutačnim političkim okolnostima vrlo je nezahvalno iznositi prognoze. Kada je poduzetništvo u pitanju, dosadašnja ekonomska politika nije bila konzistentna i upravo je to ono što karakterizira klimu u gospodarstvu posljednjih godina. Postojana je jedino promjena u zakonima, porezima i strategijama, što rezultira otežanim poslovanjem, nemogućnošću planiranja, investiranja i zapošljavanja. Teret koji realni sektor nosi prevelik je i nestimulativan, osobito za nas male i srednje poduzetnike koji proizvodimo dodanu vrijednost i koji bi trebali biti motor razvoja. Također smatram da bi se zapošljavanje trebalo stimulirati smanjenjem oporezivanja rada koje je trenutačno iznad prosjeka. Napokon, država bi trebala postati partner poslovanju i gospodarstvu kroz ukidanje nepotrebnih administrativnih prepreka te ukidanjem pretjerane birokratiziranosti koja je u puno slučajeva samo paravan za nestručnost i neznanje. Hrvatska pripada skupini malih ekonomija, bez strateški prepoznatih grana industrije koje bi mogle biti lokomotiva rasta i razvoja.

Znanje je temelj

ao što vidimo, u protekloj smo poslovnoj godini izašli iz recesije. Rast od dva posto koji se spominje je viši od očekivanog, što svakako veseli. Nadam se da će se ovaj trend nastaviti, jer stabilizacija stanja u državi zahtijeva, samo za plaćanje kamata, rast iznad tri posto. Nadam se rastu izvoza i slijedom toga popravak uvozno-izvozne bilance. U 2016. godini očekujemo svakako skidanje tereta s leđa gospodarstva, kako bi ono moglo ostvarivati rast. Također, treba nastaviti fleksibilizaciju radnog zakonodavstva, kako bi se poslodavcu omogućilo da bira najbolje suradnike i bude konkurentniji. Naravno da treba redefinirati monetarnu i fiskalnu politiku, u cilju smanjenja cijene kapitala, kao i njegovoj raspoloživosti. Svakako treba administraciju učiniti manjom i učinkovitijom. Ljudi tamo zaposleni moraju shvatiti da im je realna ekonomija poslodavac, te da je moraju servisirati u svom interesu, u interesu svojih plaća. Od nove vlade očekujem da se konačno formira, i započnu reforme u cilju stvaranja ravnoteže između realne ekonomije i javne potrošnje. Također, očekujem da se prestanemo zaduživati, jer smo već prezaduženi. To očekujem i kratkoročno i dugoročno, jer će naše dugove u protivnom morati vraćati naši unuci i naši praunuci. Što se tiče Orbica u 2016. godini, očekujem veliki iskorak u Poljskoj, gdje smo akvirirali Distribev, distributera Heineken piva, vina i žestica, s prometom od oko 500 milijuna eura godišnje. Na taj način ukupan promet Grupe Orbico u 2016. godini iznositi će 1,7 milijardi eura. Naravno u 2016. godini očekujem i organski rast svih poduzeća, kao i značajno unapređenje IT sektora. U segmentu turizma u našoj tvrtki Orvas Split, također očekujemo rast od oko pet posto uz stavljanje u funkciju dvije nove vile i dvije nove jahte.

90 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Oporavak gospodarstva ili bolje ekonomske prilike se više ne smiju i ne mogu temeljiti na uvozu ili zaduživanju, nego na proizvodnji roba i dobara kojima bi kao zemlja mogli biti

Porezni sustav mora biti jednostavan, stimulirati prvenstveno proizvodnju i rad dugoročno konkurentni. Takva područja koja bi trebala biti temeljena na znanju te područja koja stvaraju dodatnu vrijednost, država treba prepoznati, smatrati ih strateškim granama industrije i podržavati svim aktivnim politikama. Jedna od takvih je svakako kreativna i kulturna industrija kojoj i sama kao poduzetnica pripadam. Iako se primjećuju pomaci već samom činjenicom da su napravljene neke studije koje su definirale i odredile obuhvat kreativnih i kulturnih industrija, potrebno je formirati sektorsku politiku koja bi aktivno podržavala ovu industriju koja prema svim pokazateljima ima ogroman potencijal za ekspanziju i zapošljavanje visokoobrazovane, kreativne i mlade radne snage. Relativno je nepoznat podatak da navedena industrija ima 2,3 posto udjela u BDP-u – više od drvne, kemijske, tekstilne i farmaceutske industrije, a u ukupnoj zaposlenosti u 2014. godini sudjeluje sa 8,9 posto. U skladu s

poslovna očekivanja 2016

Dunja Bua Maričević, vlasnica i osnivačica agencije za upravljanje komunikacijama Pragma komunikacije, Zagreb

Više politike, a manje politikantstva u gospodarskome sektoru Postojana je jedino promjena u zakonima, porezima i strategijama, što rezultira otežanim poslovanjem, nemogućnošću planiranja, investiranja i zapošljavanja. Teret koji realni sektor nosi prevelik je i nestimulativan, osobito za nas male i srednje poduzetnike utjecajem koji bi mogao imati na gospodarstvo, očekujem da se sektor kreativnih i kulturnih industrija kvalitetnije pozicionira u postojećim politikama, zakonima i strategijama. Što se fiskalne politike tiče, smatram da nije zadovoljavajuća te se mora mijenjati kroz postupno, ali relativno brzo, ukidanje svih nepotrebnih parafiskalnih nameta kako bi se smanjio fiskalni i monetarni pritisak na rad i stvaranje nove vrijednosti. Porezni sustav mora biti jednostavan, stimulirati prvenstveno proizvodnju i rad te se ne bi smio stalno mijenjati. Monetarnom politikom svakako treba očuvati stabilnost cijena i vrijednost novca, ali i omogućiti lakše i jeftinije ulaganje u poslovanje (kreditiranje) osobito mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji su mogući realni pokretači rasta i razvoja.

Nema vremena za stagnaciju

Za početak očekujem da se vlada formira i počne s radom jer nam trenutačna situacija ne dozvoljava stagniranje i neaktivnost bilo koje

u 2016. očekujemo ostanak u vrhu agencijskog tržišta vrste. Dugoročno očekujem više politike, a manje politikantstva osobito u gospodarskom i obrazovnom/znanstvenom sektoru koji pred-

stavljaju ključne faktore za oporavak društva u ekonomskom i moralnom smislu. U 2016. godini očekujemo daljnji rast i ostanak u vrhu agencijskog tržišta. Pragma komunikacije je nezavisna agencija za upravljanje komunikacijama i kao takvi na tržištu djelujemo već više od 13 godina. To nam daje potpunu slobodu rada po najvišim profesionalnim i etičkim standardima koji su duboko ukorijenjeni u našem svakodnevnom radu. Dugogodišnje i stabilno poslovanje rezultat je navedenog pristupa, ali i strateške odluke agencije da ne sudjelujemo u političkim kampanjama niti za političke stranke što nam daje poseban integritet u odnosu na konkurente te jedinstveno mjesto na tržištu. Smatramo da znanje, iskustvo i vjerodostojnost još uvijek imaju svoje mjesto i cijenu na komunikacijskom tržištu stoga smo optimistični u pogledu razvoja poslovanja bez obzira na kretanja na tržištu.

Područja koja stvaraju dodatnu vrijednost država treba prepoznati, smatrati ih strateškim granama industrije i podržavati svim aktivnim politikama. Jedna od takvih je svakako kreativna i kulturna industrija.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 91

gospodarstvenici kažu...

Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke, Koprivnica

Rast se traži na tržištima Afrike i Kine Naša orijentacija je svijet. Krenuli smo u drugu fazu internacionalizacije poslovanja i otvorili tri nova huba. Jedan je u Dubaiju, a drugi u Tanzaniji u Dar es Salaamu. Započeli smo izgradnju naše tvornice, a treće tržište koje otvaramo je tržište Kine

Nama je zanimljivo sve što se događa u sektoru prehrane i tu ne isključujemo mogućnosti daljnjih preuzimanja. Jednako tako, u našim aktivnostima ne promatramo samo regiju.

ko pogledamo poslovanje Podravke u regiji, možemo biti zadovoljni rezultatima. Mislimo da je iz tih rezultata vidljivo kako kriza katkad pruži i dobar poticaj. No, ako procjenjujemo hoće li doći do naglog i brzog rasta, sigurno je da do toga neće doći, no optimizma nam ne bi trebalo manjkati. Na budućnost moramo pozitivno gledati. Ova je godina bila vrlo dinamična za našu kompaniju jer smo imali dva događanja koja su obilježila ovu poslovnu godinu. Provedena je uspješna dokapitalizacija čime smo osigurali financijsku snagu naše tvrtke i istovremeno smo imali veliku akviziciju jer smo kupili jednu značajnu slovensku kompaniju u prehrambenom sektoru - tvrtku Žito. U regiji gledamo na kontinuitet poslovanja. Konsolidacija u našem poslovanju u regiji u sljedećem će razdoblju našeg rada biti provedena u razdoblju od najviše godine dana. Nama je zanimljivo sve što se događa u sektoru prehrane i tu ne isključujemo mogućnosti daljnjih preuzimanja. Jednako tako, u našim aktivnosti-

Nama trebaju ljudi koji su stekli znanja i koji mogu nositi daljnji rast i razvoj i raditi na inovacijama ma ne promatramo samo regiju jer ona u našim poslovnim aktivnostima ne čini značajan dio poslovanja. Naravno, to je naše domaće tržište i to će uvijek biti, no naša orijentacija je svijet. 92 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Integracija Žita u regiji

Krenuli smo u drugu fazu internacionalizacije poslovanja i otvorili smo tri nova huba. Jedan je u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a drugi je u Tanzaniji u Dar es Salaamu i započeli smo izgradnju naše tvornice, a treće tržište koje otvaramo je tržište Kine, preko našeg ureda kojeg smo otvorili u Pekingu. U sljedećoj godini bit ćemo fokusirani upravo na ta tržišta. A također planiramo integrirati cijelo Žito u regiji s obzirom na to da oni ne posluju samo u Sloveniji nego i u mnogim zemljama. Pred nama je investicija i u novu tvornicu lijekova našeg Belupa, tako da vjerujem da će godina biti interesantna i dobra. Kompanijama je lakše boriti se na svjetskoj sceni ako je doma tržište uređeno. Ono što je nama bitno i što mi vidimo kao područje u kojem bi državne institucije mogle dati doprinos jest obrazovanje. Nama trebaju ljudi koji su stekli znanja i koji mogu nositi daljnji rast i razvoj i raditi na inovacijama. S druge strane i porezna politika je nešto o čemu jako ovisi poslovanje svih onih koji su na domaćem, ali i tržištima u regiji.

poslovna očekivanja 2016

Albert Šestan, predsjednik Grupe Alca, Zagreb

Kriza je bila čistilište, sada slijedi rast Kriza sama po sebi nije dobra i pad u poslovanju uvijek je loš za rad, no u njoj se otkrilo tko je spreman za budućnost i tko je uspio poslovati pozitivno. Takve su tvrtke sada spremne za ozbiljan rast

riza koja je pogodila hrvatsko tržište je bila korisna jer je iscrpila mogućnosti brze zarade u maloprodaji. Ono što je dobro u toj krizi je činjenica da smo svi morali optimizirati svoja poslovanja kako bismo ih učinili boljima. Nitko od nas ne živi od marže nego od veličine prodaje i konačno smo se počeli okretati prema tome da to i ostvarimo. Upravo zato uvijek moramo pronaći načina da svi budemo u poziciji biti na dobitku. Optimizacija i centralizacija regionalnog lanca bi tome mogla pomoći. Naše poslovanje nas smješta između proizvođača hrane i trgovaca i iskustva su nam različita, no ono što znamo je da treba učiti od drugih. Multinacionalke pristupaju našem tržištu, a mi trebamo na isti način tražiti put do novih tržišta.

Kriza sama po sebi nije dobra i pad u poslovanju uvijek je loš za rad, no u njoj se otkrilo tko je spreman za budućnost i tko je uspio poslovati pozitivno. Takve su tvrtke sada spremne za ozbiljan rast. Ne očekujemo da će brzo doći do stopa rasta kakve smo bilježili prije krize, no brojke pokazuju kako ćemo uskoro ipak bilježiti rast.

Zasad još ne vidimo pozitivne elemente o kojima govore i kojima nas zasipaju Vlada i ekonomski analitičari. Vjerujem da će se oni preliti iz drugih sektora. Turistička sezona je bila odlična i to se osjetilo i na našim operacijama, posebice onima koje su vezane na taj dio gospodarstva. Vjerujem da će efekti s malo zakašnjenja preliti se i u potrošnju i u maloprodaju na koju smo izravno naslonjeni. Ako se trendovi nastave, bit će dobro, no trebamo biti svjesni da je ovaj trenutni rast ipak samo polovina onoga koji je ostvaren, primjerice, u Irskoj.

Između čekića i nakovnja

Iduća godina će nama biti izazovna. Mi smo između čekića i nakovnja. Imamo vanjske principale koji imaju svoje planove rasta i povećanja profitabilnosti i imamo maloprodaju koja se konsolidira i postaje sve skuplja. Uvijek smo u potrazi za balansom između jednih i drugih. Primjetan je trend da nam se vraća više kompetencije. Mnoge kompanije su prije krize imale volumen koji im je dozvoljavao da imaju svoje ljude na terenu, a sada prepuštaju nama taj posao. Objedinjavamo trošak i dajemo im uslugu koja im je jeftinija nego da imaju svoje ljude koji će raditi taj posao. Uloga države je da stvori okvir za poslovanje, no ako promatramo ono što čine neke druge države u Europi, moramo vidjeti da oni nisu samo pasivni promatrači. Svi političari i institucije zapadnih zemalja aktivno rade na tome da podrže neke svoje strateške proizvode, proizvođače i industrije. Dobro je da puste ljude da rade i da se ne petljaju previše i stvore siguran i stabilan okvir, no važno je da se politikama i poticajima pomaže važnim segmentima. Proizvodnja hrane je jedna od zelenih grana i ne smije se dopustiti da proizvodnja preseli negdje drugdje jer će je tada biti vrlo teško vratiti natrag.

Uloga države je da stvori okvir za poslovanje, no ako promatramo što čine druge države u Europi, moramo vidjeti da oni nisu samo pasivni promatrači. Svi političari i institucije zapadnih zemalja aktivno rade na tome da podrže neke svoje strateške proizvode, proizvođače i industrije.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 93

gospodarstvenici kažu...

Josip Berket, vlasnik i direktor Marine Kaštela, Kaštel Gomilica

Poduzetnik mora znati što ga čeka Nije toliko veliki problem kolika je stopa poreza jer se sve to ukalkulira, nego je veći problem što se razni propisi i okolnosti mijenjaju iz dana u dan

M Veliki hrvatski problem je isprepletenost i nedorečenost raznih propisa. Činjenica je da se svaki problem može riješiti na dva načina, a da su oba, iako su u suštini suprotna, utemeljena u zakonu.

arina Kaštela ima 440 vezova, ima servisnu bazu i razne popratne sadržaje namijenjene nautičarima. Polovinu vezova koriste čarter tvrtke među kojima je naša tvrtka Bav-Adria, koja ima flotu od 35 jedrilica, dok polovinu koriste vlasnici brodova. Marina Kaštela je jedna od najomiljenijih marina za čarteraše. Ove sezone ostvarili smo 240.000 noćenja što je sličan rezultat kao i prošle godine. To što je sezona dobra ne znači da će biti dobra i naredna. Na nama poduzetnicima je izazov da stalno podižemo kvalitetu usluge, a da pritom ne moramo podizati cijenu. Naša tvrtka Marinconsult koja ima sjedište u Grazu, ima flotu od 12 brodova. Ukrcava oko 300 pomoraca. Pomorski časnici su iz Hrvatske, dok je posada iz Burme. Ima dugoročne ugovore s dvije japanske kompanije što osigurava stabilno poslovanje Marinconsulta. Naša flota ima bulck carriere i chemical tankere. Vozarine za bulck carriere koji prevoze ugljen i željeznu rudaču su dosta niske i oni plove na granici održivosti, odnosno s minimalnom dobiti, dok je tržište u segmentu chemical tankera solidno. Stabilnost nam osiguravaju dugoročni ugovori s velikim japanskim tvrtkama tako da ne mogu reći da nas cijene vozarina ne opterećuju, ali ne mogu utjecati toliko na naše poslovanje da bismo poslovali bez dobiti. Marina Kaštela je prije dvije godine dobila tridesetgodišnju koncesiju. Nakon preuzimanja prostora Adriachema, koji smo preuzeli skupa s kaštelanskom tvrtkom Ribola, pred nama je novi investicijski ciklus. Investiramo u gradnju jedriličarskog centra namijenjenog javnoj funkciji. Centar će organizirati regate, Marina Kaštela će investirati u servisnu bazu, suhu marinu, razne popratne sadržaje vezane u nautički sektor. Pred realizacijom je investicija u zatvoreni bazen koji će imati javnu namjenu. Ukupne planirane investicije u Marinu Kaštela u naredne dvije godine iznose oko 60

94 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

milijuna kuna. Druga faza investicije vezana je uz izgradnju hotela u neposrednoj blizini marine te poslovnog centra s nautičkim sadržajima. Imamo namjeru proširiti djelatnost na marikulturu. Investiramo i u dva polja namijenjena uzgajanju školjki te u purifikacijski centar koji bi se smjestio na prostoru nekadašnjeg Adriachema.

Ima stručnih ljudi

Osobno ne mogu reći da u raznim ministarstvima s kojima sam zbog potrebe posla kontaktirao nisam nailazio na razumijevanje i na stručne ljude. Međutim, veliki hrvatski problem je isprepletenost i nedorečenost raznih propisa. Činjenica je da se svaki problem može riješiti na dva načina, a da su oba, iako su u suštini suprotna, utemeljena u zakonu. Ipak, mislim da je u administraciji premalo ljudi koji mogu kroz tu šumu propisa dovesti velike investicijske projekte do realizacije. Iz perspektive investitora i poduzetnika najvažnije je da svaki poduzetnik zna što ga čeka i da su jasni kriteriji po kojima može realizirati svoju investiciju. Nije toliko veliki problem kolika je stopa poreza jer se sve to ukalkulira, nego je veći problem što se razni propisi i okolnosti mijenjaju iz dana u dan. Naravno

poslovna očekivanja 2016

da stope poreza i nameta trebaju biti koliko je moguće više jednake ili povoljnije nego što su u zemljama iz kojih nam u pojedinom sektoru dolazi konkurencija na tržištu. Osim toga, Zakon o radu mora privilegirati dobre radnike i poduzetnike na način da poduzetnik može nagraditi dobrog radnika ali i otpustiti onoga koji to nije. Treba spriječiti i loše poduzetnike koji ne isplaćuju radnicima njihova prava, ali i loše radnike koji poduzetnicima onemogućuju

Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi

Netko mora odrediti gdje se mogu graditi marine, gdje postavljati plutače, a gdje osigurati sidrišta razvoj. Poduzetnik mora, naravno, snositi rizik ulaganja, ali taj rizik barem malo mora snositi i radnik. Koliko sada vidim, najvažnije reforme bi trebalo napraviti u ministarstvu uprave i ministarstvu pravosuđa. Ukoliko se to napravi na profesionalan i efikasan način, onda imamo veliku prigodu. Ako nam je uprava profesionalna i pravosuđe nije ispolitizirano, onda kvalitetan poduzetnik može biti siguran da će se njegov problem riješiti na pravi način. Planiranje razvoja nautičkog turizma trebalo bi biti centralizirano, uz uvjet da se vodi računa o lokalnim interesima. Stanje je trenutačno nesređeno - a netko mora odrediti gdje se mogu graditi marine, gdje postavljati plutače, a gdje osigurati sidrišta.

Kapital nema nacionalnost

a Agrivi je 2015. godina bila uspješna i u skladu s poslovnim ciljevima tvrtke. Broj zaposlenih je narastao na osam zaposlenika, a broj korisnika našeg Farm Management sustava je prešao granicu od 10.000. Naši kupci dolaze iz 150 zemalja, što nas čini gotovo 100 posto izvozno orijentiranom tvrtkom, te se nastojimo ne obazirati na stanje u lokalnom gospodarstvu. Nadam se da će 2016. doći do promjene ekonomske politike za dobrobit cijelog privatnog sektora. Naša porezna opterećenja su jednostavno nerealna i većina tvrtki razmatra selidbu određenog dijela poslovanja izvan granica Hrvatske. Smatram da svi moraju shvatiti jednu ključnu činjenicu - kapital nema nacionalnost, stoga, ako će porezna opterećenja ostati visoka, svi će jednostavno preseliti tvrtke izvan Hrvatske i poslovati iz zemalja u kojima su porezne stope normalnije. Nadam se da će nova vlada staviti u fokus privatni sektor kao jedini stvarni generator prihoda u državi koji financira sve ostale. Broj ljudi u javnom sektoru se mora smanjiti drastično, a uz to treba omogućiti svima koji žele pokrenuti privatne tvrtke što kvalitetniju infrastrukturu i podršku da to zbilja i uspiju napraviti i tako počnu stvarati vrijednost za sebe, a kroz zapošljavanje i za druge. Kao što sam napomenuo ranije, ako se ne provedu ove reforme, neće biti smanjivanja poreza, što znači da će privatni sektor početi migrirati izvan Hrvatske, time će se smanjivati BDP, pa će država prije ili poslije biti prisiljena provesti reforme. Godina 2016. će za Agrivi biti obilježena snažnim širenjem i izgradnjom internacionalnog tima za globalnu ekspanziju. Upravo su u tijeku pripreme za snažno otvaranje tri nova tržišta na kojima ćemo otvoriti urede i zaposliti lokalnu prodaju, te posvetiti glavni dio 2016. kvalitetnoj uspostavi poslovanja na tim tržištima. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 95

gospodarstvenici kažu...

Ivan Šarić, vlasnik i direktor tvrtke Nichi, Solin

Poticaji su samo za velike, za nas male jedino krediti U Splitu se zbog porasta turizma otvorilo puno novih restorana, a tako je porasla i potražnja za svježom tjesteninom i svježim njokima koji su naš glavni proizvod

U Puno mi znači angažiranost mojih radnika koji se odgovorno ponašaju prema poslu i nije im ništa teško napraviti kako bi poboljšali rad tvrtke.

2015. godini nismo imali nekakvih većih problema. Zadovoljni smo načinom na koji smo odradili turističku sezonu koja je pogotovo na splitskom području bila odlična. To je svakako utjecalo i na naše poslovanje. Naša tvrtka je imala rast od nekakvih 30 posto čime smo prezadovoljni. Poseban rast ostvarili smo u segmentu HoReCa - čak 80 posto. U samom Splitu zbog porasta turizma otvorilo se puno novih restorana, a tako je porasla i potražnja za svježom tjesteninom i svježim njokima koji su naš glavni proizvod. Nama svakako puno znači usmena reklama i mogu reći da su nas kuhari i vlasnici restorana prepoznali tako da nas preporučuju kolegama. Kao mali proizvođač nemamo novca za reklamu tako da nam ovakav vid promocije, koji je očito učinkovitiji, puno znači. Puno mi znači i angažiranost mojih radnika koji se odgovorno ponašaju prema poslu i nije im ništa teško napraviti kako bi poboljšali rad tvrtke. Ono što je vrlo važno je da Split obiluje dobrim kuharima koji su povezani i čija preporuka se uvažava. Što se tiče trgovačkih lanaca, i u tom smo segmentu ostvarili rast. Naravno, u poslovanju

Ove godine bismo trebali započeti značajniji izvoz u neke specijalizirane delikatesne trgovine u Srbiji i Crnoj Gori s njima imamo klasične probleme jer se nije lako nositi s konkurencijom talijanskih proizvođača tjestenine. 96 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Kredita se bojim

Od nikakve politike ja osobno ništa ne očekujem. Znam da 90 posto građana Hrvatske svoju plaću troši na prehranu tako da će od sniženja stope PDV-a za dva ili tri posto, ukoliko do toga dođe, profitirati trgovci, a ne građani i proizvođači. Poticaje je nemoguće dobiti ili je preskupo natjecati se za njih. Oni su pogodni samo za velike, a za nas male postoje samo krediti. Ja se osobno kredita bojim i nisam im sklon. Kupili smo stroj za proizvodnju Korčulanskih makaruna koji će se naći na tržištu 2016. godine. To smo počeli raditi na preporuku i taženje ugostitelja i kuhara. Nadamo se da će oni uz punjene i obične torteline te tjestenine i njoke, zaživjeti značajnije na tržištu plasmana svježih tjestenina. Proces proizvodnje svježih tjestenina je puno skuplji od proizvodnog procesa suhe tjestenine, ali je kvaliteta tih proizvoda znatno veća. To je prostor HoReCa za koji se nadam da će još više porasti. Sudeći po upitima koje dobivamo za narednu godinu u to sam uvjeren. Isto tako, od 2016. godine trebali bismo započeti značajniji izvoz u neke specijalizirane delikatesne trgovine u većim gradovima Srbije i Crne Gore.

poslovna očekivanja 2016

Kata Barišić, vlasnica tvrtke PokloniMe, Zagreb

Radimo ono što volimo i očekujemo puno veselja

tanje u gospodarstvu je puno izazova. Online business se mijenja velikom brzinom, potrebno se stalno prilagođavati. No 2015., peta godina našeg poslovanja, bila je uspješnija od prethodne, a tržišni trendovi su pozitivni. Uvjereni smo da će 2016. godina biti bolja u svim aspektima od

prethodne. Koliko će nova politička garnitura biti u stanju brzo reagirati s bitnijim i strukturalnim promjenama koje je potrebno provesti, nismo baš sigurni, poučeni dosadašnjim iskustvima. Ali vjerujemo da će poduzetnici, oslanjajući se na vlastite snage, kreativnost i upornost, postići bolje rezultate i ići samo naprijed. Poduzetnike bi trebalo promatrati kao kreativnu snagu ove zemlje, pomoći im u praćenju silnih zakonskih promjena, pojednostaviti poslovanje, smanjiti opterećenja raznoraznim nametima, pojačati gospodarsku diplomaciju, pojednostaviti i pojeftiniti modele financiranja malih tvrtki, utjecati na stvaranje pozitivne poslovne klime i stav da se može uspjeti. U svakom slučaju puno se može učiniti. Od nove vlade očekujemo odgovornost, suradnju, partnerstvo, kreativnost, brzinu, stručnost i jasne strategije, pozitivno razmišljanje o razvoju naše zemlje i blagostanja svih naših građana. Od 2016. očekujemo rast, razvoj, nove projekte, povećanje tržišnog udjela, dobru poduzetničku klimu, puno sreće i veselja jer radimo ono što volimo.

Poduzetnike bi trebalo promatrati kao kreativnu snagu ove zemlje, pomoći im u praćenju silnih zakonskih promjena, smanjiti opterećenje...

Pavle Jović, direktor tvrtke Ortran, Orahovica

Država treba dati impuls

prošloj smo godini vidjeli blago poboljšanje u odnosu na 2014. godinu, no trenutačno stanje u gospodarstvu delikatnije je od uobičajenog. U ovoj godini očekujemo manje poreze i manje terećenje obavezama, te stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Nismo zadovoljni monetarnom i fiskalnom politikom. Trebalo bi potrebe gospodarstva kreditirati s nižim kamatnim stopama, kao što su u drugim državama Europske unije. Od nove vlade očekujemo da da impuls i pravu poziciju gospodarstvu. Za svoju tvrtku koja se bavi prijevozom očekujem da uz poboljšane uvjete i poslovanje bude bolje. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 97

gospodarstvenici kažu...

Goran Stanišić, direktor ITS Consultinga, Zagreb

Kvalitetni ljudi su osnova poslovanja Nužno je olakšati poslovanje privatnim tvrtkama i to ponajprije kroz revidiranje zbunjujućih i visokih parafiskalnih nameta, te visokih poreza

Z Budući da je naše poslovanje usko vezano uz rast drugih industrija, poput IT-a, prehrambene ili prerađivačke industrije, ovisimo o cjelokupnom stanju gospodarstva.

adovoljni smo poslovanjem u 2015. godini, posebice sa zadnjim kvartalom. Tvrtka ITS Consulting posluje više od 30 godina i bavi se konzaltingom, prodajom, servisom i održavanjem na području klimatizacije. Budući da je naše poslovanje usko vezano uz rast drugih industrija, poput IT-a, prehrambene ili prerađivačke industrije, ovisimo o cjelokupnom stanju gospodarstva. S obzirom na povećanu potražnju za našim uslugama - klimatizacijom, ventilacijom, hlađenjem i grijanjem - možemo zaključiti da je ipak došlo do određenog povećanja investicija i proizvodnih kapaciteta u industriji. Očekujemo i nadamo se da će u 2016. godini doći do promjene ekonomske politike, povećanja izvoza, manjih poreza i stabilnijeg rasta gospodarskih pokazatelja. Krajnje je vrijeme da započne gospodarski uspon, te da kvalitetni poduzetnici koji imaju znanje i volju posluju s jasnim dobitkom. Naša tvrtka postoji više od 30 godina, stekli smo uistinu mno-

Planiramo ulagati u znanje i napredak, te priključiti još jednog inženjera i jednog servisera našem timu go znanja, iskustva i odradili nekoliko stotina zanimljivih projekata u Hrvatskoj i regiji, no, ipak smo unazad par godina osjetili posljedice gospodarske krize. Vjerujemo kako je krajnje vrijeme da se gospodarstvo ustabili, a država izađe ususret svojim poduzetnicima koji će, ako imaju adekvatnu potporu države, generirati njen daljnji rast. Nužno je olakšati poslo-

98 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

vanje privatnim tvrtkama i to ponajprije kroz revidiranje zbunjujućih i visokih parafiskalnih nameta, te visokih poreza. Te bi mjere zasigurno rezultirale većom osobnom potrošnjom i općenito boljom društvenom klimom. Od nove vlade kratkoročno očekujem optimizaciju javne uprave i značajno smanjivanje troškova državnih poduzeća, ureda i slično. Rasterećenje poslovanja u vidu nižih poreza i jednostavnije administracije. Također, nužno je povećati ulaganja u obrazovni sustav, jer kvalitetni ljudi su osnova poslovanja. Mi smo inženjersko-tehnički ured i nužni su nam mladi obrazovani ljudi koji mogu pratiti trendove i novosti u KVGH tehnici. Također, subvencije u poduzetnišvu predstavljaju značajnu financijsku injekciju koja omogućuje dodatni razvoj poslovanja. S obzirom na uspješno poslovanje u 2015., te na činjenicu da tekstilni kanali doživljavaju procvat na tržištu klimatizacije, hlađenja, ventilacije, pa čak i grijanja, očekujemo daljnji rast poslovanja, proširenje na nova tržišta, te sklapanje suradnje s novim klijentima. Naravno, planiramo ulagati u znanje i napredak, te priključiti još jednog inženjera i jednog servisera našem timu. Kao i uvijek na prvom mjestu će biti kvaliteta usluge i zadovoljstvo klijenta.

poslovna očekivanja 2016

Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska, Koromačno

Građevinski sektor može potaknuti ukupni rast Za uspostavu zdravog, pozitivnog poslovanja i očuvanja 300 radnih mjesta Holcim i svi povezani kupci i dobavljači trebaju nove investicije

rema podacima Državnog zavoda za statistiku obujam građevinskih radova u prvih je osam mjeseci 2015. godine jednak prošlogodišnjem. U kolovozu 2015. obujam radova bio je tri posto veći nego u istom mjesecu 2014., što potkrepljuje općenitu atmosferu u građevinskom sektoru da se konačno, nakon sedam godina, zaustavio pad građevinskih aktivnosti. Daleko smo još od oporavka sektora, ali i sama činjenica da je pad zaustavljen, pozitivno djeluje na tržište. Uvjereni smo da se, osim stvaranja novih radnih mjesta, još više truda treba usmjeriti na očuvanje postojećih kao i na pokretanje lokalnih i regionalnih inicijativa koje mogu angažirati postojeće proizvodne kapacitete. Lokalni i regionalni ekonomski ciklus treba pokrenuti kroz redovnu isplatu plaća, umjesto putem naknada za nezaposlene. Za uspostavu zdravog, pozitivnog poslovanja i očuvanja 300 radnih mjesta Holcim i svi povezani kupci i dobavljači trebaju nove investicije. Rješenje vidimo u pokretanju projekata u kojima bi se koristili lokalni resursi, lokalni proizvodi i lokalna radna snaga. To primjerice može biti plan izgradnje 300 kilometara novih biciklističkih staza kojima bi se angažirali lokalni izvođači, gdje bi se umjesto uvoza upotrijebio lokalno proizveden materijal te u isto vrijeme omogućilo značajno povećanje vrijednosti koje nudimo u našoj turističkoj ponudi i to ponajprije u svrhu produljenja turističke sezone. Isti princip se može primijeniti i za izgradnju novih luka i lučica, ali i primjenom nekih lokalnih i inovativnih proizvoda u izgradnji autobusnih stajališta, kružnih tokova i raskršća. Pritom valja spomenuti i da bi ti projekti bili važni i korisni i našim partnerima: proizvođačima betona i lokalnim građevinskim tvrtkama.

Javna nabava

Prošle smo godine 9. hrvatski forum o održivoj gradnji posvetili temi zelene javne nabave. S jedne strane Vlada je donijela Nacio-

nalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu, a s druge strane Komisija EU-a će početkom ove godine donijeti mjerila za zelenu javnu nabavu u segmentu gradnje uredskih zgrada i cestogradnje. U tom kontekstu i prema raspravi sudionika foruma smatramo da bi javni sektor trebao prepoznati utjecaj kojeg ima kroz svoju kupovnu moć, te u postupke nabave uključiti kriterije kojima bi poticao razvoj inovativnih proizvoda s manjim utjecajem na okoliš. S obzirom na to da se dosta značajnih i najavljenih građevinskih projekata stalno odgađa, očekujemo da Vlada prepozna doprinos građevinskog sektora, te da omogući investicije koje bi bile zamašnjak za razvoj i zapošljavanje u Hrvatskoj. Godine 2015. završili smo jedan ciklus inicijativa kojeg smo nazvali Plan 2015 Plus. Prema dosadašnjim rezultatima 2015. godina, nakon šest godina poslovanja s gubitkom, za nas bi trebala završiti pozitivno. Stoga, ćemo početkom 2016. stvarati daljnji trogodišnji plan u koji želimo ugraditi dugoročne inicijative. Značajnu će ulogu pritom imati naš Centar za inovacije i projekte koji kupcima stoji na raspolaganju za savjete, testiranja i projekte, a osmislit ćemo i inicijative za daljnji razvoj zaposlenika i doprinos lokalnoj zajednici.

Daleko smo još od oporavka sektora, ali i činjenica da je pad zaustavljen - pozitivno djeluje na tržište.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 99

gospodarstvenici kažu...

Ante Jurišić, predsjednik Uprave tvrtke Sedam IT, Zagreb

Prostora za napredak uvijek ima Vjerujem da će izvoz i dalje rasti, osobito kada pratimo pružatelje ICT usluga. To potvrđuje da su hrvatska znanja i stručnost te iskustvo u razvojnim i implementacijskim procesima na zavidnoj svjetskoj razini

Z Sedam IT je u 2015. godini osjetio pomake prema naprijed primarno uzrokovane projektima financiranim iz EU-a.

adovoljni smo što je broj poslovnih prilika koje smo započeli u 2015. po svom opsegu i značaju veći od prijašnje godine što nam daje sigurnost i pouzdanje u nastavak rasta kako u financijskim tako i u infrastrukturnim pokazateljima. Kontinuirani rast u broju zaposlenih stručnjaka, cjelovito obrazovanje i certifikacija, strategija izlaska na regionalno tržište, otvaranje novih ureda, razvoj novih proizvoda i usluga, nagrade kojima su naši proizvodi prepoznati kao prvoklasni, potvrđuju kako smo poslovanjem u 2015. započeli novo poglavlje Sedmice. Što se tiče stanja u gospodarstvu, Sedam IT je u 2015. godini osjetio pozitivne pomake prema naprijed primarno uzrokovane projektima financiranima iz EU-a. Čini nam se da Hrvatska mora još kvalitetnije raditi na povlačenjima sredstava iz EU fondova koji, gledano iz naše perspektive, trebaju biti pokretač IT industrije u narednom razdoblju na način da proizvođači softvera kao mi razviju nove aplikacije i znanja kojima će moći konkurirati na tržištima izvan regije. Vjerujem da će izvoz, kako trendovi posljednjih godina pokazuju, rasti, osobito kada pratimo pružatelje ICT usluga. To potvrđuje da su hrvatska znanja i stručnost te iskustvo u razvojnim i implementacijskim procesima na zavidnoj svjetskoj razini. Naš odjel razvoja te odjel za EU suradnju svakako vidi potencijale kako bi naša rješenja krenula i na druga tržišta, izvan regije. Mi, kao tvrtka s gotovo 80 zaposlenih i kontinuiranim rastom u ovih 12,5 godina poslovanja zasigurno pridonosimo stvaranju i održanju stabilnog gospodarskog rasta.

Izlazimo na globalno tržište

Nadamo se da će državna vlast prepoznati napore koje tvrtke ulažu u razvoj proizvoda i usluga, njegov plasman, održivost u rastu i razvoju i zapošljavanju stručnjaka. Prostora za napredak i prepoznavanje stvarnih potreba 100 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Sredstva iz EU fondova trebaju biti pokretač IT industrije u narednom razdoblju gospodarstvenika uvijek ima, neovisno o kojoj branši je riječ. Za tvrtku u 2016. godini očekujem rast i prihoda i broja zaposlenih, ali još i puno važnije, očekujem početak realizacije naše strategije izlaska na globalno tržište s novim aplikacijama i uslugama. To je za nas veliki izazov, ali istovremeno i promjena unutar tvrtke kako bi se timovi uspješno nosili sa snažnom inozemnom konkurencijom. Imamo vrhunske stručnjake i prvoklasna rješenja i usluge te se nadam da ćemo i uz podršku EU fondova i naše međunarodne strategije pronaći svoj put i na drugim tržištima.

poslovna očekivanja 2016

Kai-Ulrich Deissner, član Uprave i glavni direktor za financije (CFO) Hrvatskog Telekoma, Zagreb

Da porezno i regulatorno okruženje bude predvidljivo Uspješno smo završili i proces IP transformacije koji HT smješta u sam vrh europskih telekoma i potvrđuje poziciju lidera na hrvatskom tržištu

a Hrvatski Telekom, ali i za cijelo hrvatsko gospodarstvo 2015. je bila dobra godina, jer smo napokon doživjeli blagi gospodarski oporavak nakon niza godina recesije. Višegodišnje razdoblje stagnacije i smanjenja prihoda Hrvatskog Telekoma, uzrokovano velikim dijelom regulatornim pritiscima i padom ukupnog gospodarstva, 2015. godine smo okončali, poslovanje smo stabilizirali, ostvarili smo i rast. U Hrvatskom Telekomu 2015. je obilježio i rast investicija, koje će na kraju premašiti 1,3 milijarde kuna, čak 25 posto više u odnosu na 2014. godinu. Investicije smo usmjerili u razvoj mobilne i fiksne infrastrukture, što nam omogućuje ponudu inovativnih proizvoda, najkvali-

tetnijih i najbržih usluga na hrvatskom tržištu. Uspješno smo završili i proces IP transformacije koji HT smješta u sam vrh europskih telekoma i još jednom potvrđuje našu poziciju tehnološkog lidera na hrvatskom tržištu. Stabilizacijom poslovanja osigurali smo uvjete za rast u svim segmentima. U tom rastu fokusirat ćemo se ponajviše na poboljšanje iskustva naših korisnika, jer nam korisnici moraju uvijek biti u središtu svih napora. To je u konačnici i cilj svih naših investicija, s kojima ćemo nastaviti i u 2016. godini. Za daljnji rast najvažnija mjera je osiguranje stabilnog okvira za dugoročne investicije privatnog sektora. Posebno je to važno za telekomunikacijsku industriju, koja je u velikoj mjeri ovisna o ulaga-

njima u infrastrukturu, a ona su u pravilu dugoročna. Zbog toga nam je posebno važno da porezno i regulatorno okruženje bude predvidljivo.

Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer, Zagreb

Potrebni su kvalitetniji poticaji za razvoj gospodarstva U 2016. godini očekujem sporo poboljšanje gospodarskih pokazatelja, ali ne zbog stabilne politike, već zbog promjene ekonomske klime u Europi

tanje je i do sada bilo prilično nedefinirano zbog očekivanih izbora. Bila bih sretna da mogu reći kako vidimo pomake na bolje, no oni su uistinu neznatni. Zadovoljni smo našim poslovanjem, no svakako su potrebni kvalitetniji poticaji za razvoj gospodarstva od strane države. U 2016. godini očekujem sporo poboljšanje gospodarskih pokazatelja, ali ne zbog stabilne politike, već zbog promjene ekonomske klime u Europi. Kao i uvijek kada je posao u pitanju, sagleda-

vam situaciju realno. Smanjenje parafiskalnih nameta i stabilnost porezne politike bila bi od iznimne pomoći. Jednostavno, no čini se za naše gospodarstvo teško dostižno. Od nove vlade, kratkoročno i dugoročno, očekujem smanjenje pritiska na realni sektor kroz smanjenje rashoda države. Poliklinika Breyer će u 2016. godini raditi na proširenju ponude i tržišta, ulagati u znanje i napredak, te kao uvijek na prvo mjesto stavljati kvalitetu usluge i zadovoljstvo klijenta. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 101

gospodarstvenici kažu...

Rajko Stilinović, direktor tvrtke Croming, Pitomača

Natječaje dobivaju tvrtke s dampinškim cijenama

odina 2015. je u gospodarstvu bila izuzetno loša. Očekujemo da će u 2016. doći do promjene ekonomske politike i da će se to reflektirati kroz smanjene poreze. Mjere kojima bi trebala pribjeći država da bi pomogla oporavku gospodarstva je promjena zakonske regulative koja će ostvariti mogućnosti za povećanje investicija, smanjenje obaveza gospodarstva prema državi i da se osiguraju uvjeti za kvalitetnije kreditiranje s manjim kamatnim stopama. Kratkoročno od nove vlade očekujemo da gospodarstvo stane na noge, znači da se kroz kvalitetne kreditne linije, reprogram postojećih kredita, osigura stabilnost poslovanja u smislu osiguranja

solventnosti i likvidnosti. Dugoročne mjere su stvaranje zakonskih pretpostavki za otvaranje novih investicija koje bi trebale pokrenuti ciklus razvoja gospodarstva i osigurati uvjete za zapošljavanje kapaciteta. Za svoju tvrtku, Croming Pitomača, očekujemo da ćemo opstati kroz povećanje vlastitih investicija, odnosno izgradnju objekata za tržište, budući da smo na javnim natječajima, zbog lošeg Zakona o javnoj nabavi koji preferira najjeftinije ponude, vrlo teško u poziciji da kroz realnu cijenu ostvarimo pobjedu jer se i dalje pojavljuju tvrtke koje putem damping cijena, koja ne pokrivaju troš-

kove rada i materijala, dobivaju poslove kao najjeftiniji ponuditelji.

Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, Zagreb

Ništa bez novih ideja i rješen Zapravo navijam za to da gospodarske teme ostanu i dalje u središtu pozornosti političara

omaće gospodarstvo bilježi gospodarski rast, pa se nadam nastavku takvih kretanja i u budućnosti. Što se Combisa tiče, 2015. godina bila je

102 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

foto: Marko Prpić / PIXSELL

stabilna i pozitivno se razvija. Možemo reći da je na snazi djelovanje tržišta koje ne dopušta opuštanje, traži promjene, inovativnost i cijelo vrijeme nas stavlja u poziciju izazova. Dakle, poslovno je užurbano, no u nekom normalnom smislu. Combis si, kao velika IT tvrtka sa 25-godišnjim iskustvom, može dopustiti funkcioniranje bez hoda po rubu, znamo gdje su nam granice i unutar toga se krećemo. Mišljenja sam da svi oni koji danas investiraju u digitalizaciju, nova znanja, kao i oni koji zapošljavaju nove mlade stručnjake mogu očekivati kako će im se to jednog dana vratiti. Bez novih ideja i rješenja neće se moći opstati. Jedino oni koji ulažu u nove ideje i rješenja mogu računati na kontinuitet. Prilike postoje. U društvu se konačno otvaraju teme koje smo kontinuirano izbjegavali, pa se razgovara i o promjenama koje su do

poslovna očekivanja 2016

Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost

Hoće li biti reformi?

islim da smo u 2015. godini napravili vidne pomake i u gospodarstvu iako po našem dubokom uvjerenju sve što je ispod tri posto rasta bruto domaćeg proizvoda je zapravo neto gubitak radnih mjesta. Moramo doći do čarobnih tri posto pa i iznad toga da bismo počeli zapošljavati one ljude koji su danas bez posla, mladež koja sada ne vidi svoju perspektivu. Za neku stabilnu budućnost treba nam četiri ili pet posto rasta bruto domaćeg proizvoda iz godine godinu. Poslodavci u Hrvatskoj već više od desetljeća zagovaraju jake reforme, efikasniju državu a sve kako bi se stvorila dobra podloga za gospodarstvo, ali i za građane općenito. Nama svima treba efikasan javni sektor, koji prvenstveno daje dobru uslugu. Još uvijek ostaje otvoreno pitanje hoće li se stvoriti kritična masa u Hrvatskom saboru da se te reforme koje svi priželjkujemo na kraju i provedu. Naime, vrlo mala sila je potrebna da zaustavi reforme koje sve mogu postaviti na

ja jučer bile nezamislive. Inzistira se, a vjerujem ne samo deklarativno, na stručnosti i pokazanim rezultatima kao čelnom kriteriju. Kombiniranje najboljih kadrova može biti novi vjetar. Dobro je da je gospodarstvo trenutačno u fokusu politike, zbog čega jesam zadovoljan, zapravo navijam za to da gospodarske teme i izazovi ostanu i dalje u središtu pozornosti političara.

Želimo stabilnost

IT je stabilan sektor. To je pozitivno jer stabilno poslovanje znači da ima dovoljno prostora da rastemo, možda ne stopama kakvima smo rasli prije 10 godina, ali da rastemo u kontinuitetu. Blisko pratimo potrebe hrvatskog tržišta, jer to će biti glavni pogon daljnjeg razvoja poslovne informatike. Istaknuo bih kako su preduvjeti za

Za neku stabilnu budućnost treba nam četiri ili pet posto rasta BDP-a pravo mjesto, odnosno može doći do blokade procesa. S našom razinom duga i sa situacijom koja trenutačno postoji na globalnoj sceni, mi nemamo puno vremena. Moramo biti brzi i učinkoviti u implementaciji reformi.

novi val promjena odlučnost, zrelost i odgovornost, promatranje ‘veće slike’ i trendova u regiji i svijetu. IT se sve više koristi za konkretne projekte, za projekte vezane uz reforme, uz unapređenje i automatizaciju poslovnih procesa. Mogućnosti ima, pitanje je pristupa i već spomenute zrelosti i odgovornog razmišljanja. Ako govorimo o gospodarstvu u cijelosti, korak po korak smo se doveli u situaciju da su nam zdravorazumski nalazi nekih naših specifikuma neizvedivi i da uvijek imamo razloga zašto se nešto kod nas ne može. Cijeli niz mjera je već odavno raspisan i debelo je uhvatio prašinu. Najveći promašaj nas kao gospodarstvenika jest taj što nismo ispunili odavno raspisane mjere te nemarno pristupamo bazičnim operativnim zadacima. Od nove vlade očekujem konačno promjene u realizaciji obećanog i sučeljavanje s realnim izazovima koji su već predugo vremena ispred nas i neće se sami riješiti. Ista priča je prisutna posljednjih desetak godina. Ono čemu se nadamo jest politika stabilnosti, ali i poticanja što većeg rasta

gospodarstva, kako bi se Hrvatska približila rastu zemalja u EU prosjeku, ali i kako bi se podiglo poslovno raspoloženje u zemlji.

Korak u Big Data područje

Iz godine u godinu naši su ciljevi sve ambiciozniji, no u biti zadržavamo fokus na novim idejama i investiranju u nova znanja. Svakodnevno se mijenjamo i prilagođavamo, a ne samo na prelasku iz Stare u Novu godinu, kontinuirano osluškujemo tržište i tehnologije sa svrhom postizanja pozitivnih poslovnih pomaka. Moram dodati i da je Combis svojom veličinom i kompetencijama skrojen po mjeri naših korisnika. Naravno, prepoznajemo i utjecaj globalnih tehnoloških trendova, gdje je IT puno jače pozicioniran. Combis portfelju u zadnjih smo godinu dana nadodali niz novih rješenja kojima smo snažno zakoračili u Big Data područje, od Husky platforme pa sve do Sentiment analize. Stoga, iskreno vjerujemo kako će 2016. biti nastavak razvoja i rasta Combis poslovanja. Ne tvrdimo da je to jednostavno ni lako, ali iz Combis pozicije 2016. izgleda više nego solidno.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 103

gospodarstvenici kažu...

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnoga klastera

Zaslužujemo veću pažnju

odina 2015. bila je svakako izazovna za cjelokupno gospodarstvo, ali drvnoprerađivački sektor se bolje nosio s tim izazovima od ostatka gospodarstva. Tijekom cijele godine bilježili smo rast prihoda i izvoza. Posebno nas veseli da smo u prvih devet mjeseci 2015. ostvarili rast industrijske proizvodnje od 13 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2014. te smatram da imamo razloga za optimizam. Očekujemo formiranje vlade kako bismo ih sve što prije upoznali s našim namjerama i našim potrebama. Optimizam da će 2016. biti bolja baziram na konjunkturi na svjetskim tržištima, ona nije loša, uspjeli smo to dobro izbalansirati po pitanju ponude i potražnje. U strukturi naših proizvoda imamo više od 65 posto izvoza, a od toga su negdje oko 60 posto finalni proizvodi. Naši parketi su četvrti na svijetu, odlično su nam pozicionirani i prozori i vrata od masivnoga drveta, proizvodi slavonskoga hrasta zauzimaju sve važnije mjesto u modi svjetskog tržišta tako da se primjerice kod proizvodnje podova kad je riječ o trendovima za iduće razdoblje vodi računa i o hrastu koji dolazi iz Hrvatske, što nas posebno veseli jer će to biti još jedan poticaj za naše proizvođače. Naš je sektor jedan pravi industrijski sektor koji traži konkretnu podršku Vlade, bilo koje provenijencije. Mi ne tražimo nikakve direktne subvencije, iako s druge strane nije fer da

neki drugi imaju subvencije, a mi koji ostvarimo 10,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza radimo to bez subvencija. Prošla Vlada vodila je politiku koja se bazirala na potpori kroz sirovinu; smatramo da to nije dovoljno, treba jača diferenci-

jacija i mislimo da ima dosta prostora na svjetskom tržištu gdje bismo mogli predstaviti proizvode više dodane vrijednosti. Naravno da je jačanje klasterske scene te ulaganje u edukaciju i inovacije jedan od bitnih elemenata konkurentnosti. Nismo zadovoljni što je strategija pametnih specijalizacija zaspala, što se nije oživotvorila. Mislimo da bi cijeli taj proces reindustrijalizacije trebalo čim prije pokrenuti u cijelom društvu. Hrvatska drvna industrija je industrija u pravom smislu riječi, niskoakumulativna i na duži rok. A s druge strane, ako predstavljamo 10,5 posto hrvatskog izvoza, zaslužujemo veću pažnju buduće i svih vlada koje će dolaziti.

104 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Zvonimir Akrap, zamjenik p

Visoka p Danas se nažalost Hrvatska ist tih rizika proizlazi prije svega iz

akon šest godina kontinuiranog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP), domaće gospodarstvo tijekom prošle, 2015. godine pokazalo je jasne znakove oporavka. Rast zabilježen u trećem prošlogodišnjem tromjesečju nadmašio je i najoptimističnije prognoze, a pozitivni trendovi nastavljeni su i u segmentu maloprodaje, industrije te izvoza. Nažalost, rast BDP-a i početak oporavka gospodarstva ne mogu istaknuti kao najvažniji događaj protekle 2015. godine. Odluka Vlade o prisilnoj konverziji kredita u francima potvrdila je sve manjkavosti domaćeg poslovnog okruženja te izrazito visoku razinu pravne nesigurnosti. Kao rezultat konverzije očekujemo smanjenu sposobnost domaćih banaka da financiraju gospodarstvo, a samim time i potencijalno niži rast BDP-a. Istovremeno, postojala su i osjetno bolja rješenja, koja bi dužnicima značajnije smanjila teret otplate, a bankarskom sektoru donijela manje gubitke.

Utjecaj izvana

Bez obzira na dinamičan rast BDP-a, domaće gospodarstvo još uvijek očekuju brojne prepreke. Pozitivni pokazatelji u hrvatskom

Ne treba zaboraviti da reforme u kratkom roku donose uglavnom troškove gospodarstvu uvelike su i rezultat znatno povoljnijeg međunarodnog okruženja, koje je prije svega rezultat implementacije mjera izrazito ekspanzivne monetarne politike u eurozoni. Visoki proračunski manjkovi i brzorastući javni dug čine Hrvatsku izuzetno osjetljivom na eventualne promjene na međunarodnim

poslovna očekivanja 2016

redsjednika Uprave Societe Generale-Splitske banke

ravna nesigurnost iče kao jedno od najrizičnijih gospodarstava srednje Europe, a većina domene fiskalne politike financija, odnosno izostaju mjere smanjenja javne potrošnje.

Zaokret u upravljanju javnim financijama

tržištima kapitala. Istodobno, Hrvatskoj tek predstoji provođenje fiskalne prilagodbe, procesa kroz koji je većina članica Europske unije do sada već prošla. Bez obzira na to što se očekuje zadržavanje monetarnih stimulansa tijekom cijele 2016., tijekom ove godine Republika Hrvatska će morati provesti određene mjere ušteda s obzirom na zahtjeve iz procedura prekomjernog deficita te Europskog semestra. Naša očekivanja za 2016. godinu moći ćemo detaljnije odrediti tek nakon formiranja izvršne vlasti te predstavljanja glavnih smjernica proračuna za ovu godinu. Na kraju 2015. godine jedna od najčešće korištenih riječi u raspravama bile su reforme, što jasno ukazuje na to da se u javnosti pomalo počinje formirati kritična masa koja je ključna za provođenje dubinskih promjena u najvažnijim segmentima društva. Ipak, za sada vidimo i dalje izostanak jasne vizije i ciljeva koji se žele ostvariti, kao i nedovoljno određene vremenske rokove. Isto tako, ne treba zaboraviti da reforme u kratkom roku donose uglavnom troškove (direktne financijske, indirektne kroz slabiju gospodarsku aktivnost), a koristi su vidljive tek s vremenskim odmakom. Stoga, pomalo i brine što se među budućim nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti slabo spominje potreba za osiguravanjem održivih javnih

Preduvjet bilo kakvog razvoja zemlje je osiguravanje makroekonomske stabilnosti. Danas se, nažalost, Hrvatska ističe kao jedno od najrizičnijih gospodarstava srednje Europe, a većina tih rizika proizlazi prije svega iz domene fiskalne politike. Stoga smatram da je prioritet u što kraćem roku napraviti zaokret u upravljanju javnim financijama. Nadalje, za ostvarivanje strateških ciljeva nužno je postići nacionalni konsenzus o najvažnijim pitanjima, poput budućnosti mirovinskog i zdravstvenog sustava, reforme obrazovnog sustava, ublažavanja negativnih demografskih trendova, reforme poreznog sustava, ulaska Hrvatske u eurozonu... Tek kad se postave jasno određeni ciljevi i vremenski rokovi, koji neće ovisiti o izbornim ciklusima, možemo očekivati puno uspješnije i dinamičnije provođenje reformskih procesa. Ova 2016. godina bit će poprilično izazovna za hrvatske banke. Očekujemo daljnji izostanak vidljivije potražnje za kreditima od strane privatnog sektora, a rizik plasmana i dalje je visok. Potreba za prilagodbama aktualnim uvjetima na tržištu nastavit će se, a zahtijevat će daljnji rast efikasnosti te konstantne inovacije u poslovanju. U skladu s poslovnom kulturom Grupe kojoj pripadamo, naš cilj ostaje razvoj odnosa s našim klijentima, što nam omogućuje bolje poznavanje njihovih potreba, ali u konačnici i manji rizik za Banku. Stopa profitabilnosti i dalje će ostati niža nego na usporedivim tržištima u regiji, ili na našem matičnom tržištu. Osobno od ove godine očekujem da bude jedna od prijelomnih godina u razvoju Banke bez obzira na slabosti u okruženju. Naime, očekujemo završetak našeg modernog sjedišta, čime će Banka, ali i grad Split, dobiti objekt koji definitivno zaslužuju. Također, nastavljamo sa svim aktivnostima kako bi zadržali konkurentsku prednost na tržištu.

Visoki proračunski manjkovi i brzorastući javni dug čine Hrvatsku izuzetno osjetljivom na eventualne promjene na međunarodnim tržištima kapitala. Istovremeno, Hrvatskoj tek predstoji provođenje fiskalne prilagodbe.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 105

gospodarstvenici kažu...

Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

Osigurati uvjete za cjelogodišnji turizam Čini se kao da je tržište ipak već pomalo svladalo strah od nesigurne budućnosti i da polako raste potrošnja, što se vidi na dolascima i potrošnji naših dnevnih gostiju, a jača ponovo i business turizam

I dalje se najviše borimo s naplatom i održanjem likvidnosti

a Terme Tuhelj je 2015. godina bila relativno dobra. Ostvarili smo dodatan rast poslovanja od 9,5 posto i u uzlaznom smo razdoblju. Taj rast ponajviše zahvaljujemo nedavnom otvorenju novog hotela Well i udvostručenju smještajnih kapaciteta. Od tada intenzivno radimo na promotivnim i prodajnim aktivnostima na stranim tržištima. Rezultati tih napora se ostvaruju tako da na razini godine ostvarujemo 52 posto noćenja sa stranih tržišta. S obzirom na to da smo puno radili i na podizanju kvalitete usluga, kao i na razvoju programa ponude, nisu izostala ni priznanja turističkih institucija za naš rad, a od čega je sigurno najvažnije Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku dodijeljeno Termama Tuhelj kao najboljem SPA/lječilištu u Hrvatskoj. Ipak, stanje u gospodarstvu se nije puno promijenilo. I dalje se najviše borimo s naplatom i održanjem likvidnosti, što smatram jednim od većih problema, jer umjesto da energiju trošimo na razvoj i plasman, značajno vrijeme se ulaže u osiguranje i naplatu potraživanja. Postojeća legislativa tu puno ne pomaže. Čini se kao da je tržište ipak već pomalo svladalo strah od nesigurne budućnosti i da polako raste potrošnja, što se vidi na dolascima i potrošnji naših dnevnih gostiju, a jača ponovo i business turizam. No, tržište se stalno mijenja i ponekad mi se čini da čak i ozbiljni partneri očekuju “plac” varijante pregovora o svim uvjetima, pa tako i cijena-

106 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

ma, koje se ruše raznim dampinškim aktivnostima nama sličnih ponuđača. Tako da je protekla godina bila i naporna, jer je za isti rezultat ili čak slabiji nego ranije, bilo potrebno odraditi puno više. A to prekomjerno troši sve ulazne resurse, zamara sustav i vodi prema području gdje nedostaje vremena za kreativnost i razvoj, a što onda dodatno usporava cijelu priču i vodi prema nedovoljnoj konkurentnosti.

Ne ide na brzinu

Nadam se da će se veći dio najavljivanih reformi realizirati. No svjesni smo svi da se ni jedna značajnija promjena ne može dogoditi u kratkom vremenskom razdoblju. Ipak, puno se može napraviti ako se u smjeru reformi krene. Nužno bi bilo smanjiti državni aparat i višku ljudi omogućiti drugi posao u sklopu niza projekata koje bi država trebala pokrenuti ili omogućiti onim gospodarstvenicima koji su spremni na određeni rizik i razvoj da svoje projekte i realiziraju. To je moguće ostvariti nižim porezima i nametima, poticanjem investicija, lakšim i bržim dobivanjem kreditnih sredstava po prihvatljivijim uvjetima. Nužna je liberalizacija Zakona o radu. Vjerujem da svaki poslodavac želi dobrog radnika i da ga je spreman platiti, no postojeći zakon destimulira bilo kakvo razlikovanje, bez obzira na poslovnu učinkovitost. Očekujem i da se porezna politika ustabili, ali i da se dogode određene promjene, posebno u sektoru turizma, koji je najjača grana hrvatskog gospodarstva. Sa stopom poreza od 13 posto na osnovne ugostiteljske usluge i 25 posto na ostale usluge u turizmu, kao što su wellness i kupanje, nije moguće biti konkurentan u široj regiji, nije moguće realizirati

poslovna očekivanja 2016

nova ulaganja, jer je ostvarena razlika prihoda i rashoda premala i daleko niža od razlike koju ostvaruju slični ponuđači u široj regiji i nama susjednim zemljama. Tako nije moguće ni privući nove investitore. Nužno je osigurati dostupna kreditna sredstva za investiranje i pokretanje novih poslovanja, stabilnost porezne politike, sigurnost naplate, no ne samo u smislu pravodobne naplate od poslovnih subjekata koji rade i funkcioniraju, već prvenstveno od subjekata koji se pojavljuju i nestaju na tržištu te imaju iza sebe nekoliko tvrtki u bankrotu. Treba zaštititi poslovanja poduzeća koja dobro posluju od silnih dodatnih nameta i poreza i omogućiti im da ostvare svoje pune potencijale. U Hrvatskoj postoji ogroman potencijal za funkcioniranje cjelogodišnjeg turizma, no dok to ne postane strateški cilj na razini države i u tom smjeru se mobiliziraju svi dionici, to se ne može dogoditi. Niz zakona i pravilnika je potrebno donijeti kako bi se to omogućilo, zbog neshvatljivih prepreka koje sad postoje na tom putu. Nužno je olabaviti granice između privatnih i javnih zdravstvenih institucija i poduzeća i omogućiti jednima i drugima širenje sadržaja svojih usluga i razvoj, vezano uz mnoge nedorečene regulative.

Noviteti u ponudi

Očekujem daljnji rast i razvoj i ostvarenje poslovnih rezultata, jer smo za to pripremili teren u dosadašnjem razdoblju. Planiramo neke novitete u poslovanju i ponudi. Očekujem sve gore navedeno kako bismo mogli neometano dalje razvijati poslovanje te započeti projekte koji ovise o definiranim pravim regulativama. Jedan od takvih projekata je i ulaganje u sustav grijanja centra termalnom vodom, odnosno korištenje obnovljive energije, a što sada zbog nedorečenosti sustava nije ostvarivo. Očekujem i da se uzme u obzir specifičnost svake regije u Hrvatskoj te shvati da je u kontinentalnoj Hrvatskoj potrebno razvijati i sufinancirati i projekte velikih poduzeća, jer samo oni mogu pokrenuti uspavane i nerazvijene destinacije. One svojim velikim zalaganjima i ulaganjima mogu značajno utjecati i na stvaranje i pokretanje poslovanja malih tvrtki i obrta, tzv. satelita oko istih, a nažalost, za sada je moguće povlačenje sredstva iz europskih fondova samo za mala i srednja poduzeća. Hrvatska je toliko raznovrsna, ne samo po svojim specifičnostima i potencijalima, već i po gospodarskoj i pokretačkoj moći. S toga je nužno strateški razmotriti potencijale te stvoriti uvjete za svaku regiju zasebno, ukoliko je cilj da postoji neka disperzija gospodarstva, ali i demografije.

Plamenko Barišić, predsjednik Uprave KING ICT, Buzin

Otvaramo novo tržište

rognoze s početka 2015. najavljivale su da će gospodarstvo padati s obzirom na to da je izborna godina. Unatoč tome, današnji indikatori gospodarskih aktivnosti pokazuju da su u 2015. ostvareni, istina mali, ali pozitivni pomaci. U pravilu, gospodarstvo je pokazalo otpornost i sposobnost prilagodbe trenutnim uvjetima. Danas je nemoguće prognozirati hoće li doći do promjena u ekonomskoj politici iako gospodarstvo vapi za tim. Očekujem povećanje izvoza jer nemamo drugog izbora, i daljnje manje pozitivne pomake indikatora gospodarskih kretanja. Pomake u poreznoj politici možemo očekivati najranije 2017. Osnovni cilj izvršne i zakonodavne vlasti bi morao biti podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te poduzimanje mjera kojima bi se smanjilo opterećenje cijene rada, stimulirao izvoz, podigla kvaliteta roba i usluga, nasta-

vila se privatizacija, ukinuli nepotrebni monopoli… Od monetarne politike očekujem snižavanje cijene kapitala i raznovrsniju ponudu izvora za financiranje gospodarstva. Fiskalnu politiku treba podrediti cilju da u konačnici dobijemo što učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu. Dok se ne uvedu jasni parametri mjerenja učinkovitosti javne uprave, možemo samo nagađati je li ona prevelika, skupa, učinkovita… Od buduće vlade očekujem da svojim najjačim instrumentima (zakoni, propisi…) postavlja i kontrolira pravila istinske tržišne utakmice u gospodarstvu, da upravljanje imovinom prepusti privatnom sektoru, da drži do sigurnosti i integriteta zemlje te da se pobrine za bolesne i nemoćne. Za KING ICT u 2016. u prvom redu očekujem sigurnost i stabilnost poslovanja, izlazak na barem jedno novo tržište, podizanje zadovoljstva kupaca i ukupne organizacijske klime unutar tvrtke.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 107

gospodarstvenici kažu...

Goran Rameša, predsjednik Uprave BKS Banka, Rijeka

Samo upornim radom do boljih pokazatelja Mi smo država u kojoj sudska praksa ne znači previše. Naime, donose se zakoni koji se onda prečesto mijenjaju, ponekad čak s retroaktivnim djelovanjem. Zakoni se ponekad donose pod političkim pritiscima, primjer za to je slučaj franak, a strani investitori ne vole ulagati u takve države

P Što se tiče monetarne politike, mislim da je tu uloga središnje banke vrlo limitirana činjenicom da smo mala država koja je kroz eurizaciju svoje aktive i pasive tj. 80 posto svih potraživanja i obveza s valutnom klauzulom, odavno izgubila svoj stvarni monetarni suverenitet.

oslovnu 2015. godinu ocjenjujemo kao vrlo uspješnu za našu banku. Već je sada vidljivo da ćemo ostvariti sve budžetirane veličine, a neto profit će biti čak i viši od planiranog. Što se tiče hrvatskog gospodarstva, za sada ne vidimo neke značajnije pozitivne pomake, ali već sama činjenica da se zaustavlja dugogodišnji pad bruto domaćeg proizvoda (BDP), stvara pozitivnu klimu u gospodarstvu. Mislim da će se ove godine popraviti gospodarska situacija, jer su prošlogodišnji izbori pokazali do koje mjere su nužne promjene ekonomske, ali i svih drugih politika. Međutim, naše su slabosti brojne i zadiru u sve strukture društva, pa je nemoguće očekivati značajne pomake u kratkom roku. Država uvijek može pomoći ako smanjuje terete gospodarstvu, ali najviše će pomoći, ako se konačno stabilizira zakonodavstvo. Mi smo država u kojoj sudska praksa ne znači previše. Naime, donose se zakoni koji se onda prečesto mijenjaju, ponekad čak s retroaktivnim djelovanjem. Zakoni se ponekad donose pod političkim pritiscima, primjer za to je slučaj franak, a strani investitori ne vole ulagati u takve države. Što se tiče monetarne politike, mislim da je tu uloga središnje banke vrlo limitirana činjenicom da smo mala država koja je kroz eurizaciju svoje aktive i pasive tj. 80 posto svih potraživanja i obveza s valutnom klauzulom, odavno izgubila svoj stvarni monetarni suverenitet.

stvarati pozitivnu klimu

Napokon, treba raditi na tome da se uvjeri stanovništvo kako se samo upornim radom i podizanjem konkurentnosti mogu mijenjati negativni makroekonomski pokazatelji. Nikakve spektakularne mjere kao primjerice devalvacija koje se uporno plasiraju kao spasonosna rješenja, neće pomoći. Naprotiv, time samo

108 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Treba manje pričati o korupciji i aferama, a više o stimulativnim mjerama za ulaganje stranih investitora plašimo i odbijamo strane ulagače. Od nove vlade u kratkom roku ne možemo očekivati čudo, ali se mora barem očuvati sadašnji trend rasta gospodarstva. Stvarati pozitivnu klimu, manje pričati o korupciji i aferama, a više o stimulativnim mjerama za ulaganje stranih investitora. U 2016. očekujemo daljnji rast i razvoj. Posebno ćemo poticati poslovanje sa stanovništvom gdje smo uložili značajna sredstva i za to imamo sve adekvatne preduvjete.

poslovna očekivanja 2016

Davor Hauptmann, arhitekt i partner tvrtke Kreiranje, Split

Projektantski poslovi moraju biti valorizirani S obzirom na to da je projektantski posao dosta zahtjevan, a svaki nepripremljen detalj plaćaju debelo investitori na gradilištu, od nove vlade očekujem u segmentu javne nabave okretanje k odabiru ekonomski najpovoljnije, a ne najjeftinije ponude

rotekla godina bila je puna izazova, no ujedno i novih mogućnosti gdje smo ostvarili određene uspjehe. Tu prvenstveno mislim na projekte energetske obnove gdje su naši klijenti putem naših projekata energetske obnove povukli maksimalne iznose sredstava za poboljšanje energetske učinkovitosti svojih objekata. Pri tome mislim na javne zgrade, višestambene zgrade i obiteljske kuće. Značajna bespovratna sredstva temeljem naših idejnih projekata povučena su i za uređenje plaža putem Programa razvoja javne turističke infrastrukture. Veseli nas činjenica kako su se i investitori koji su odustali od pojedinih ulaganja u turizam vratili, te su ove godine pokrenuli projekte za turističke objekte, tu prvenstveno mislim na rezidencijalne vile – kuće za odmor na otocima. S obzirom na to da je projektantski posao dosta zahtjevan, a svaki nepripremljen detalj plaćaju debelo investitori na gradilištu, od nove vlade očekujem u segmentu javne nabave okretanje k odabiru ekonomski najpovoljnije, a ne najjeftinije ponude. Projektantski poslovi zahtijevaju određeno vrijeme izrade projekata, izradu detaljnih troškovnika, analizu svih čimbenika, procjene, angažman brojnih stručnjaka iz različitih domena, i kao takvi moraju biti adekvatno valorizirani. U području preporuka za poboljšanje energetskih svojstava zgrade, a tu mislim na provođenje energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata, očekujem bolju kontrolu kvalitete izrade istih.

Želimo biti dio zelenog turizma

U ovoj godini očekujemo uspješnu realizaciju i završetak projekata koji su u tijeku. Nadam se da ćemo i ove godine bilježiti uspjehe u izradi projektne dokumentacije koja je vezana za bespovratna sredstva EU-a, u svim segmentima, od proizvodnje, prodaje, turizma, razvoja

infrastrukture. U našem poslovanju veliku pozornost dat ćemo zelenoj gradnji, jer smatramo da takav način gradnje koristi investitorima koji tako mogu ostvariti veću ekonomsku isplativost, ali i kreirati zdrave životne prostore. Bilo bi nam drago da postanemo dio zelenog turizma te da sljedeće godine sudjelujemo u kreiranju novih Zelenih hotela. Zeleni hoteli energetski su učinkoviti, recikliraju, iskorištavaju obnovljive izvore energije, manje su štetni za okoliš i pogodni su za zdravstveni turizam pa tako, osim što smanjuju troškove poslovanja, mogu poslovati cijele godine i povećati konkurentnost.

U našem poslovanju veliku pozornost dat ćemo zelenoj gradnji, jer smatramo da takav način gradnje koristi investitorima. Tako mogu ostvariti veću ekonomsku isplativost, ali i kreirati zdrave životne prostore.

U području preporuka za poboljšanje energetskih svojstava zgrade očekujem bolju kontrolu kvalitete izrade 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 109

gospodarstvenici kažu...

Mario Petrović, predsjednik Uprave MPR+, agencije za integrirano komuniciranje

Na Vladi je da pruži ruku realnom sektoru

Hrvatsko gospodarstvo je slabo, industrija je na koljenima, poljoprivreda zapuštena i bez prave strategije razvoja. Što poduzeti? Jednadžba je vrlo jednostavna – manji porezi znače brži razvoj poduzetništva, odnosno izdašnije punjenje državne kase

O restrukturiranju javnog sektora govori se godinama, ali ništa se ne poduzima. S druge strane, poduzetnike se ne štedi i na njima strogoću treniraju sve političke opcije

poravak hrvatskog gospodarstva ove je godine konačno bio vidljiv, ali mjesta za zadovoljstvo nema. Stopa rasta još je uvijek nedovoljna, napredak je spor i na višestrukim razinama jedva primjetan. Međutim, čak niti ovakav skroman rast ne bi bio moguć bez realnog sektora koji državu i hrvatsko gospodarstvo uporno izvlači iz krize koju prolongira javni sektor, odnosno njegovo bujanje u pogledu broja zaposlenih, nerealnih povlastica i primanja. Realni sektor je, kako mu i sam naziv su-

Po načinu na koji percipiramo poduzetništvo još se nismo oslobodili nekih socijalističkih načela gerira, realan, pa se već odavno restrukturirao i prilagodio nastalim okolnostima, zbog čega i uspijeva ostvariti pozitivne pomake. 110 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Što se iduće godine tiče, svi pokazatelji govore – ništa se drastično neće promijeniti. Nakon šest godina recesije ove je godine ostvaren rast BDP-a za oko jedan posto, dok Europska komisija sljedeće godine predviđa rast za još uvijek skromnih 1,4 posto, a 2017. za 1,7 posto, što nikako nije obećavajuće. Uz to, naivno je govoriti o rastu BDP-a kao najrelevantnijem pokazatelju gospodarskog oporavaka, a to se nerijetko čini. Za neznatni rast BDP-a u najvećoj su mjeri zaslužni nešto bolji rezultati turističke sezone, što se lako može dogoditi i iduće godine, ali gospodarstvo je puno šira slika i tu se gotovo ništa pozitivno, nažalost, ne događa. Sve dok politika, kako vladajuća tako i oporbena, sindikati i poslodavci ne uspostave konsenzus oko nužnosti promjena i dok isključivo privatni sektor teret krize iznosi na vlastitim leđima, pomaka neće biti. Hrvatsko gospodarstvo je slabo, industrija je na koljenima, poljoprivreda zapuštena i bez prave strategije razvoja. Što poduzeti? Odgovor se ne može sročiti u jednoj rečenici ili u jednoj mjeri koju je potrebno provesti, jer mjere koje bi donijele promjenu moraju biti višestruke i strukturne, slojevite.

Treniranje strogoće

Spomenut je javni sektor, o čijem se restrukturiranju govori iz godine u godinu, ali ništa se ne poduzima. S druge strane, poduzetnike se ne štedi i na njima strogoću treniraju sve političke opcije. Hitno nam je potrebno rasterećenje malog i srednjeg gospodarstva, odnosno njegovo poticanje kroz porezno rasterećenje i smanjenje administrativnih zapreka. Albanija, na koju se mnogi olako referiraju kao na “zaostalu” zemlju, može nam biti primjer kako učinkovito razvijati mikro i malo poduzetništvo. Upravo je Albanija poduzetnike koji ostvaruju godišnji promet do 36.000 eura potpuno oslobodila poreza, a za poduzeća koja ostvaruju promet do 58.000 eura porezna je stopa svedena na

poslovna očekivanja 2016

minimalnih pet posto. To je smjer za poticanje poduzetništva i samozapošljavanja, a i za punjenje državnog proračuna. Jednadžba je vrlo jednostavna – manji porezi znače brži razvoj poduzetništva, odnosno izdašnije punjenje državne kase. Ako politika ima viziju onda djeluje s ciljem ostvarivanja dugoročne koristi, a ako ju nema, tada provodi represiju i ostvaruje kratkoročne rezultate. S druge strane, mi se po načinu na koji percipiramo poduzetništvo još nismo oslobodili nekih socijalističkih načela. Tako pojedini eminentni profesori i dio intelektualne elite ne prihvaćaju neophodnost privatizacije državnih tvrtki, kao ni, primjerice, poduzetništvo u zdravstvu ili u obrazovanju. Zbog svega toga kaskamo za razvijenijim zemljama, a vjerojatno je samo pitanje vremena kada će nas i istočnije susjedne zemlje prestići. Politika ima utje-

Vjerujem da će nova vlada ukinuti neshvatljivu i diskriminatornu politiku prema agencijama za odnose s javnošću caj i moć provedbe mjera, od toga nova vlada ne smije bježati. Prostora za čekanje nema, a ponekad se čini upitnim ima li ga uopće. Važno je da nova Vlada zauzme pozitivan stav prema poduzetnicima. U suglasju politike, poduzetnika i sindikata nalazi se bolje sutra, a nikako u dosadašnjoj praksi “mrkve i batine”, odnosno

podilaženja i ucjena sa svih strana. Ako Vlada transparentno prikaže što želi napraviti, u kojem periodu to planira ostvariti i kakve će rezultate to polučiti, onda se može pregovarati i doći do toliko potrebnog konsenzusa.

Uništavanje marketinškog i PR sektora

Od nove vlade očekujem da javni sektor suvereno dovede u realnost naše zemlje, da ga restrukturira na način da ispunjava svoju ulogu, kako bi pomagao građanima i poduzetnicima, a ne da bi bio dio represivnog aparata i sive ekonomije koja onemogućuje napredak onih koji žele raditi i doprinositi hrvatskom gospodarstvu. Tržišta odnosa s javnošću i marketinga, koja su inače usko povezana, posljednjih su godina oštećena pogrešnim odlukama politike, što je uz učinak gospodarske krize dovelo do znatno lošijih rezultata u ovom sektoru. Vjerujem da će nova vlada ukinuti u potpunosti neshvatljivu i diskriminatornu politiku kojom je agencijama za odnose s javnošću zabranjen rad sa subjektima iz javnog sektora, prije svega s državnim tvrtkama i institucijama. To je unazadilo hrvatsko tržište odnosa s javnošću, ali i rad javnog sektora, s obzirom da im je uskraćena stručna usluga važna za tržišno pozicioniranje i poslovanje. Što se tržišta odnosa s javnošću tiče, vjerujem da će iduća godina biti na razini tekuće i da neće biti kvantnih skokova. Međutim, jednako sam tako uvjeren da će ovo tržište u predstojećim godinama jačati i rasti zbog mlade i obrazovane poduzetničke snage koja se stvara u visokoobrazovnim institucijama strukovnog karaktera. To su stručnjaci novog kova, spremni nakon obrazovanja suvereno se suočiti s tržištem rada i odgovoriti na sve izazove. Na Vladi je da se suoči s realnošću i pruži ruku realnom sektoru, odnosno svima nama koji od problema ne bježimo, nego ih rješavamo.

Albanija može biti primjer kako učinkovito razvijati mikro i malo poduzetništvo. Upravo je Albanija poduzetnike koji ostvaruju godišnji promet do 36.000 eura potpuno oslobodila poreza, a za poduzeća koja ostvaruju promet do 58.000 eura porezna je stopa svedena na minimalnih pet posto.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 111

gospodarstvenici kažu...

Nenad Nizić, vlasnik i direktor tvrtke Ecco ing, Split

Turizmom moraju upravljati stručnjaci Turizam je potrebno osloboditi bilo kakvog utjecaja politike jer politika u turizmu nema što tražiti. Zato mi je apsurdno da su župani i gradonačelnici po zakonu predsjednici turističkih zajednica

Naš hotel Vestibul Palace je kao jedini hotel iz ove regije i prvi hotel iz Hrvatske uvršten na Zlatnu listu najboljih hotela na svijetu.

središtu Splita, ali ne unutar Dioklecijanove palače. Radi se o objektu koji ima sedam rezidencijalnih apartmana, praonicu rublja te garaže koje koriste gosti naših objekata. Naš se hotel Vestibul Palace već izvrsno pozicionirao na tržištu, tako da smo često bili primorani svoje goste slati kolegama koji imaju luksuzne smještajne kapacitete unutar Dioklecijanove palače. Osim Vestibul Palacea imamo još Villu Dobrić sa četiri smještajne jedinice unutar palače. Novi objekt je kategoriziran kao apartmani sa četiri zvjezdice. U njega je investirano 1,3 milijuna eura.

Odlučiti što želimo

rotekle godine smo imali vrlo uspješnu turističku sezonu. Svaku godinu smo ostvarivali rast a ove, koja je upravo za nama, postigli smo i izvrsne cijene sobe i one su prema mojem mišljenju sada na gornjoj granici. Naš hotel Vestibul Palace je kao jedini hotel iz ove regije i prvi hotel iz Hrvatske uvršten na Zlatnu listu najboljih hotela na svijetu. Zlatnu listu preporučuju čitatelji prestižnog svjetskog magazina za putovanja i lifestyle, Conde Nast Traveller. Prošle su godine po prvi put preporuku za Golden List dali urednici američkog izdanja ovog magazina.

Destinaciju ne možemo razvijati na ponudi privatnog smještaja Već sada smo sigurni da će iduća turistička sezona biti uspješna jer u ovom trenutku (dok ovo pišem je polovina prosinca) bukiramo listopad 2016. godine. Do početka sljedeće sezone u funkciju ćemo staviti i novoizgrađeni objekt koji se upravo dovršava, a nalazi se u 112 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Što se tiče očekivanja od bilo koje vlade, ona se uglavnom odnose na davanje turizmu pozicije koju zaslužuje. Nužno nam je uravnotežiti smještajnu ponudu između privatnog smješta i hotelskog; ona je trenutno izuzetno nepovoljna jer privatni smještaj raste velikom brzinom. S toga se Vlada mora odrediti kakav turizam želimo imati i u kojem će se on smjeru razvijati. Destinaciju ne možemo razvijati na ponudi privatnog smještaja. Nama je nužno privući vodeće hotelske lance jer oni donose kvalitetan razvoj. Nužno je u svemu tome da na čelo ministarstva dolaze stručnjaci iz turističkog sektora koji imaju viziju razvoja. Turizam je potrebno osloboditi bilo kakvog utjecaja politike jer politika u turizmu nema što tražiti. Zato mi je apsurdno da su župani i gradonačelnici po zakonu predsjednici turističkih zajednica. To se možda u nekim iznimnim sredinama pokazalo kao dobro, međutim u većini sredina baš i nije. Što se tiče Splita mislim da unatoč rastu Split turistički može puno bolje. Nužan nam je rad na kvaliteti. Mora se raditi na tome da bi se privukli kvalitetni investitori. Recimo, u Hrvatskoj imamo nekoliko primjera gdje se radilo planski i gdje se destinacija razvija na pravi način, a nakon toga su došli vrlo kvalitetni investitori.

poslovna očekivanja 2016

Ana Ivančić, predsjednica Uprave BNP Paribas Cardif osiguranja

Kad ćemo više dotaknuti dno i odraziti se ka vrhu? Prošla je godina bila još samo jedna u nizu u kojoj smo slušali o rastu BDP-a na razini statističkih pogrešaka, rastu stranih investicija kao rezultatu “round trippinga”, rastu izvoza koji to zapravo nije i tome slično

a BNP Paribas Cardif osiguranje, 2015. je bila vrlo uspješna poslovna godina. Prihodi su nam porasli za 20 posto, a uz nastavak dugogodišnje uspješne suradnje sa Zagrebačkom bankom, započeli smo i s prodajom dvaju novih proizvoda s Privrednom bankom Zagreb te potpisali ugovor o zastupanju u osiguranju s Vipnetom. S obzirom na to da je 2015. bila izborna godina, nije bilo realno očekivati bilo kakve ozbiljne strukturne reforme. Bila je to još samo jedna godina u nizu u kojoj smo slušali o rastu BDP-a na razini statističkih pogrešaka, rastu stranih investicija kao rezultatu “round trippinga”, rastu izvoza koji to zapravo nije i tome

političke elite nisu u stanju staviti interese države iznad vlastitih slično. Vjerujem da se većina poslovnih ljudi u Hrvatskoj stvarno nadala da ćemo krajem 2015. barem nazrijeti promjene. Ono što smo gledali zadnjih mjesec dana 2015. na političkoj sceni za mene je veliko razočaranje i nikako ne daje svijetlu perspektivu hrvatskom gospodarstvu u sljedećem razdoblju. Zbog toga, teško možemo išta sa sigurnošću tvrditi danas, kada političke elite u Hrvatskoj nisu u stanju staviti interese države iznad svojih partikularnih interesa. Iz tog razloga danas nitko u Hrvatskoj ne zna u kojem će smjeru krenuti ekonomska politika naše zemlje. Ipak, kao nepopravljivi optimist, nadam se pozitivnim pomacima. Jedino tako ćemo moći računati da će naši mladi stručnjaci ponovno željeti svoju budućnost graditi kod kuće. Jedna od mjera koje se nijedna vlast nije

ozbiljno prihvatila je povećanje učinkovitosti državne administracije. Krajnje je vrijeme i da državna uprava počne funkcionirati i bude ocjenjivana po istim principima po kojima radimo u privatnom sektoru, odnosno da bude u potpunosti profesionalizirana. Tip vlasništva nikako ne bi trebao određivati mjerila koja se koriste u procjeni uspješnosti nekog društva i njegovog rukovodstva. Treba uvesti iste stručne kriterije za dodjelu rukovodećih pozicija u javnom sektoru, izabrani moraju odgovarati sukladno ostvarenju/neostvarenju ciljeva. Ne mislim da bi u monetarnoj politici išta trebalo značajno mijenjati, dok u pogledu fiskalnih opterećenja gospodarstvo najviše pati zbog visokih poreza i doprinosa u cijeni rada. O tome je zadnjih godina bilo puno govora, ali čini mi se da sve uvijek završava populističkim mjerama kojima je svrha dobiti bodove u danom trenutku, a ne napraviti značajniju reformu kako bi se oteretilo gospodarstvo. Od nove vlade očekujem provođenje brzih reformi koje su nužne za zaustavljanje izrazito negativnih trendova kojima svjedočimo već godinama. Ne očekujem brze rezultate, ali za izlazak iz krize kroz neko duže razdoblje moramo prestati tonuti, trebamo dotaknuti dno, kako bismo se imali od čega “odraziti” i krenuti prema gore. Za BNP Paribas Cardif osiguranje očekujem daljnji rast, za koji smo temelje postavili novim partnerstvima koje smo ugovorili u zadnjem kvartalu 2015. godine. Postoje međutim realne eksterne prijetnje našem poslovanju, za koje se nadam da ćemo ih uspješno prevladati. U svakom slučaju, bit će to godina puna izazova, ali upravo oni čine svako poslovanje dinamičnim i zanimljivim.

Krajnje je vrijeme da državna uprava počne funkcionirati po istim principima po kojima radimo mi u privatnom sektoru.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 113

gospodarstvenici kažu...

Domagoj Marinić, direktor Zračne luke Osijek

Dosadašnje reforme treba radikalizirati Promjene moraju biti takve da donesu dodatna rasterećenja realnom sektoru što mora biti kotač zamašnjak za stabilniji rast gospodarskih pokazatelja

P Za Zračnu luku Osijek 2016. mora biti prekretnica u smislu hvatanja priključka s većim zračnim lukama u okruženju. Želimo se usporediti u prvom redu s liderima u regiji u ovoj industriji, to su Beograd i Budimpešta.

rotekla poslovna godina je donijela stabilizaciju poslovanja u gospodarstvu, barem malim dijelom povratak povjerenja u sustav, povećanje potrošnje u zadnjem kvartalu što na neki način znači i optimizam građana, a to je glavni preduvjet za uspostavljanje pozitivnih trendova u gospodarstvu. Čini mi se da je Vlada uspjela mjerama potaknuti porast BDP-a, industrijske proizvodnje i potaknuti rast na zdravijim temeljima. Smatram da je u tom smislu stanje u gospodarstvu bolje nego što je bilo proteklih godina i daje nadu u bolje i u narednu poslovnu godinu. Svi događaji oko formiranja nove vlade su pokazatelj da će ona bez ikakve sumnje morati provesti reforme u kakvom god sastavu bila. Iako je u proteklom mandatu socijaldemokratska Vlada započela čitav niz dobrih promjena, one će u sljedećem mandatu nužno biti još radikalnije i prema svim najavama donijeti dodatna rasterećenja realnom sektoru što mora biti kotač zamašnjak za stabilniji rast gospodarskih pokazatelja.

Ne zaboravimo znanost

Među mjerama koje su nužne za oporavak gospodarstva svakako jesu jasno određene strategije u pojedinim industrijskim granama, njihovo provođenje, hitna i neodgodiva privatizacija javnih poduzeća, nova regionalna podjela koja će donijeti uštede i bolju efikasnost lokalne uprave te čvrsta i jasna decentralizacija izvršne vlasti. Dobra industrijska strategija će iznijeti bolje projekte koje ćemo prijaviti na fondove EU-a, a samim tim donijeti i konkurentnije gospodarstvo.

Uz sve odrađeno u protekle tri godine, logistički centar bi bio djelić koji bi zatvorio cjelinu 114 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Uz sve navedeno, najvažnijim smatram veća izdvajanja za obrazovanje i znanstvena istraživanja koje će na duži rok donijeti rast i razvoj. Činjenica je da razvijenije zemlje izdvajaju više za ovu svrhu i da samo znanje može donijeti iskorak koji priželjkujemo. Do sada je izdvajano manje od jedan posto BDP-a, dok je prosjek u razvijenim zemljama oko tri posto. Za Zračnu luku Osijek 2016. mora biti prekretnica u smislu hvatanja priključka s većim zračnim lukama u okruženju. Želimo se usporediti u prvom redu s liderima u regiji u ovoj industriji, to su Beograd i Budimpešta. Želimo iskoristiti svoje komparativne prednosti, a to su u prvom redu idealna mogućnost za formiranje jedinstvene multimodalne prometne točke za sve prometne grane, idealan prostor za razvoj logističkog centra, odnosno poslovnog parka s gotovo neograničenom mogućnošću izgradnje oko aerodroma. Bitan preduvjet za to je sređivanje imovinsko-pravnih pitanja i izmjena prostornih planova. Uz sve odrađeno u protekle tri godine u pokretanju putničkog prometa, izradi dokumentacije za gradnju aviohangara, logistički centar bio bi djelić koji bi zatvorio cjelinu i omogućio da zračna luka zaista i bude kotač zamašnjak ekonomskog razvoja regije.

poslovna očekivanja 2016

Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava

Potrebne su strukturne promjene U mirovinsku reformu krenulo se među ostalim i zbog loše demografske slike koja ukazuje da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve teže održiv

a mirovinske fondove 2015. godina je značajna po prilagodbi na nova pravila poslovanja sukladno novom zakonu o Obveznim mirovinskim fondovima i uvođenjem potportfelja A, B i C kategorije. Uvođenjem potportfelja obvezni mirovinski fondovi su svojim članovima omogućili izbor ulagačkog miksa sukladno individualnom izboru i planovima koje imaju, ali i preferenciju rizika koji su spremni preuzeti, a sukladno tome i očekivani prinos. Osim prilagodbi novom načinu poslovanja pozornost se posvetila i edukaciji članova te informiranju o prednostima koje su takve promjene donijele. Godina 2015. je značajna i po tome što su obvezni mirovinski fondovi opet ostvarili dobre prosječne prinose, te možemo reći kako su fondovi ustvrdili dobre prosječne rezultate. Potkraj listopada u obveznim mirovinskim fondovima imali smo 1.727.909 osiguranika, na čije je račune uplaćeno 55,123 milijarde kuna, a imovina povezana s njihovim računima vrijedi 73,317 milijardi. Prema statističkim podacima, u 10 mjeseci 2014. godine umjereni fondovi, odnosno fondovi B kategorije ostvarili su prinos od 5,80 posto, a za zadnjih 12 mjeseci taj podatak iznosi 6,70 posto dok je prosječan godišnji prinos od početka rada 5,92 posto.

Očekujemo pozitivne trendove

Rezultati od početka ulaganja u prosjeku su bolji od očekivanih, jer se na početku reforme isticalo da bi bilo dobro da fondovi ostvaruju prinose od oko dva posto iznad inflacije. Izuzetno raduje činjenica da je odličan prinos iz 2014. godine mirovinske fondove smjestio na sam vrh ljestvice europskih fondova po ostvarenim realnim prinosima, a u sklopu istraživanja koje provodi OECD Global Pension Statistics. Što se tiče poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova u ovoj godini značajno je otvorena mogućnost da se manji iznosi, oni do

50.000 kuna isplaćuju izravno, bez povlačenja sredstava u mirovinska osiguravajuća društva (MOD). O promjeni ekonomske politike, u ovom trenutku je teško govoriti obzirom na to da je proces formiranja vlade još u tijeku, a ukoliko se uspješno ne završi postoji mogućnost ponovljenih izbora. Bez obzira na ishod, određene mjere u ekonomskoj politici su potrebne. Očekujemo nastavak pozitivnih trendova u izvozu i ostalim gospodarskim pokazateljima koji su počeli potkraj prošle godine. Hrvatskoj su potrebne strukturne promjene i pojačavanje mjera za poticanje poduzetništva. Monetarna politika je vrlo korektna obzirom na to da su ograničenja postavljena s visokim udjelom eura u sustavu, dok bi fiskalna politika mogla biti odgovornija budući da ovakva razina deficita nije dugoročno održiva. Ukoliko gledamo investicijske prilike kroz hrvatsko tržište kapitala, možemo reći da postoji određeni nedostatak izbora financijskih instrumenata. Razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora ostati prioritet, jer ima iznimnu važnost za hrvatsko gospodarstvo. U mirovinsku reformu čiji je cilj bio stvaranje osobne imovine na osnovu koje bi se isplaćivale buduće mirovine, krenulo se među ostalim, i zbog loše demografske slike koja ukazuje da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve teže održiv. Uloga II. mirovinskog stupa postaje sve značajnija, jer bi II. mirovinski stup u srednjem i dužem roku trebao preuzeti sve veći teret mirovinskog sustava, kako bi se s vremenom smanjivao pritisak na proračun. Zbog svega navedenog nužno je nastaviti razvijati II. mirovinski stup i jačati III. stup.

Razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora ostati prioritet.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 115

gospodarstvenici kažu...

Tomislav Tadić, član Uprave za financije Optima Telekoma

Moramo biti puno agresivniji u korištenju članstva u EU Uz konsenzus o viziji i vrijednostima društva te dosljedno provođenje jasno postavljene strategije, nužno je provesti porezne reforme u cilju rasterećenja građana i poslovnih subjekata

U Hrvatska ima veliki potencijal i iznimno sposobne ljude te treba naći načina i za iskorištenje tog velikog potencijala.

Optima Telekomu se iz godine u godinu sve bolje nosimo s izazovima na tržištu. Poslovanje Optime u 2015. je u uzlaznom trendu u odnosu na prijašnje razdoblje i zadovoljni smo s onim što smo postigli. Poslovno okruženje je vrlo dinamično, a naše gospodarstvo je u vrlo izazovnom razdoblju u kojem su nužne konkretne odluke koje će dovesti do daljnjeg napretka. Komunikacijska infrastruktura u Hrvatskoj se kontinuirano razvija, ali su potrebne i daljnje investicije kako bi našem gospodarstvu osigurali konkurentnost i u budućnosti. U 2016. svakako očekujem stabilnost koja je temelj za daljnji rast i razvoj. Posljedica toga bi trebalo biti i povećanje izvoza te rast gospodarskih pokazatelja. Uz to, svakako bih napomenuo da je Hrvatska zemlja koja ima veliki potencijal i iznimno sposobne ljude te treba naći načina i za iskorištenje tog velikog potencijala. Uz konsenzus o viziji i vrijednostima društva te dosljedno provođenje jasno postavljene strategije, nužno je provesti porezne reforme u cilju rasterećenja građana i poslovnih subjekata. Nadalje, potrebno je provesti i reformu organizacijske strukture središnje države, lokalne uprave i samouprave te postaviti stručno vodstvo na svim razinama. U svakom slučaju, mislim da smo već sad na dobrom putu.

Investicijska klima

Od nove vlade ponajprije očekujem da nastavi s reformama koje je započela prethodna vlada. Očekujem i da osigura regulatornu i zakonodav-

Poslovanje Optime u 2015. je u uzlaznom trendu 116 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

nu stabilnost te pojednostavi uvjete za poslovanje. Uz to, očekujem da probudi poslovnu zajednicu te potakne investicijsku klimu što je zasigurno moguće kroz različite motivacijske mjere. I kao zadnje, ali nikako manje važno, moramo biti puno agresivniji u korištenju svih prednosti članstva u Europskoj uniji, posebice europskih strukturnih i investicijskih fondova, a ponajprije s ciljem gospodarskog rasta i kreiranja novih radnih mjesta. Nastavno na rezultate koje smo postigli u 2015. očekujem da će i 2016. godina za Optimu biti uspješna. Uz nastavak pozitivnih trendova, 2016. vidimo kao priliku za daljnji rast i jačanje tržišne pozicije. To ćemo ponajprije postići daljnjim fokusom na traženje najboljih načina kako korisnicima naših usluga uljepšati i podići kvalitetu života. Naravno, iza toga stoji naporan i kontinuiran rad, ali jedino tako možemo osigurati rast. U Optimi imamo vrsne stručnjake i odličan tim, stoga sam uvjeren da ćemo, uz znanja i kompetencije koje posjedujemo, uspjeti ostvariti sve svoje ciljeve.

poslovna očekivanja 2016

Nataša Trslić Štambak, direktorica tvrtke Grayling za regiju Jugoistočne Europe

Klima konačno sazrela za promjene Reforme kojima će se ojačati tržišno gospodarstvo te urediti pravni i porezni okvir za poslovanje uvjeti su bez kojih nema stabilnog rasta ni oporavka

oslovna 2015. godina od samog početka najavljivala je da su se stvari na tržištu konačno pokrenule na bolje. Posljednjih mjeseci čuli smo više pozitivnih stvari o našem gospodarstvu nego u posljednjih nekoliko godina. Ipak, trebamo biti oprezni jer nakon višegodišnje recesije oporavak ide sporo, puno sporije nego u većini država EU-a i trebat će još dosta vremena dok se vratimo u stanje kakvo je bilo prije izbijanja krize. U ovom je trenutku teško prognozirati što će se događati u sljedećoj godini jer nismo sigurni ni kada će biti sastavljena vlada ni tko će u njoj biti – odnosno hoće li doći do novih izbora. Nadamo se da politički problemi neće imati većeg utjecaja na pozitivne trendove u gospodarstvu. Nažalost, prema nekim najavama početkom nove godine nas očekuju novi porezi, a to nikada nije dobra vijest za gospodarstvo. Reforme kojima će se ojačati tržišno gospodarstvo te urediti pravni i porezni okvir za poslovanje, uvjeti su bez kojih nema stabilnog rasta ni oporavka. Naravno, sama provedba ide sporo i teško, ali vjerujem da je klima u našem društvu konačno sazrela za te neophodne promjene. Važnu ulogu ima i fiskalna politika, budući da hrvatske vlade s puno teškoća kontroliraju javne izdatke zbog čega su troškovi poslovanja u Hrvatskoj prilično visoki. Obuzdavanje državne potrošnje jedan je od najtežih zadataka koji čeka buduću vladu, ali istovremeno to je i prioritet koji se mora što prije provesti. Nova vlada dugoročno mora osigurati stabilan rast ekonomije i zapošljavanje jer bez toga nema stabilnosti društva. Kratkoročno, nova vlada će se morati pozabaviti obuzdavanjem javne potrošnje i rasterećenjem gospodarstva, a potom uvođenjem reda u pravni i porezni sustav. Iako su to teme o kojima se već dugo go-

vori, nadam se da će buduća vlada u kratkom roku nešto od promjena i provesti.

Izloženi tržištu

PR struka je, kao i sve ostale djelatnosti, usko vezana za zbivanja u gospodarstvu i za situaciju na tržištu, stoga naravno svakodnevno osjećamo i negativne i pozitivne utjecaje sveopćeg ekonomskog i političkog stanja u našem poslovanju. U Graylingu smo već tijekom 2015. osjetili pozitivne utjecaje, a nadamo se da će se taj trend nastaviti i u 2016. godini. Zahvaljujući našem modelu poslovanja koji se brzo prilagođava od pojedinačnog do globalnog dosega kao i potrebama određenog klijenta i tržišta, kreirajući ciljane PR, digitalne i PA kampanje, vjerujemo da smo dobro opremljeni kako bismo se nosili s novim prilikama i izazovima u 2016. godini. Iako bi gospodarski rast mogao biti snažniji da su se provele reforme, ipak i sa skromnijom stopom rasta dolazi do povećanja potrošnje i ulaganja – kako na razini potrošača, tako i na razini korporacija. Takva ‘atmosfera’ svakako se odražava na rast PR sektora.

Hrvatske vlade s puno teškoća kontroliraju javne izdatke zbog čega su troškovi poslovanja u Hrvatskoj prilično visoki. Obuzdavanje državne potrošnje jedan je od najtežih zadataka koji čeka buduću vladu.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 117

gospodarstvenici kažu...

Damir Gregorović, izvršni direktor tvrtke Rudan, Žminj

Neka energetska učinkovitost ostane tema Upravo je sektor energetske učinkovitosti pozitivan primjer koji dokazuje da stvaranjem dobre poslovne klime, ni rezultat ne izostaje. Vjerujemo da će se takvi pomaci početi događati i u ostalim gospodarskim granama

za naše je tvrtke jedna veoma dinamična poslovna godina. Tvrtka je ostvarila planirani rast i razvoj na tržištu energetske učinkovitosti. Uspješno smo proveli niz projekata, a posebno smo ponosni na realiziran projekt energetske obnove bolnice Križine. Uspjeli smo energetski potpuno obnoviti kompleks zgrada bolnice Križine u sklopu Kliničkog bolničkog centra Split. Taj projekt energetske učinkovitosti vrijedan 115 milijuna kuna s PDV-om, kažu da je najveća investicija u zdravstvu. Naša tvtka Rudan je po modelu ESCO-a u radove energetske obnove uložila oko 62,5 milijuna kuna vlastitih sredstva, a oko 22 milijuna kuna osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji plaća 40 posto opravdanih troškova. Tvrtka Rudan će 14 godina osiguravati povrat ulaganja iz uštede energenata. U tom razdoblju redovno održavanje je obaveza bolnice, dok je investicijsko održavanje briga tvrtke Rudan. Cijeli postupak ne izaziva dodatno proračunsko zaduživanje i za naručitelja KBC Split potpuno je besplatan, a bolnica je cijelo vrijeme obnove nesmetano obavljala svoju funkciju. Očekujemo da i nadalje energetska učinkovitost bude istaknuta tema promišljanja u hrvatskom gospodarstvu kao i to da se nastavi

Na pravom smo putu u dostizanju visokog energetskog statusa interes za provedbom projekata učinkovitijeg upravljanja potrošnjom energije i vode u poslovnim subjektima. Donošenjem Zakona o 118 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

energetskoj učinkovitosti i pripadajućih Pravilnika stvoren je okvir za daljnji razvoj i za njeno poticanje.

Pozitivni pomaci

Koristimo priliku istaknuti i podržati aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama te nadležnih ministarstava. Oni su doprinijeli razvoju tržišta, a realizirani projekti i ostvareni rezultati u području energetske učinkovitosti najbolje dokazuju kako smo na pravom putu u dostizanju visokog energetskog statusa. Upravo je sektor energetske učinkovitosti pozitivan primjer koji dokazuje da stvaranjem dobre poslovne klime, ni rezultat ne izostaje. Vjerujemo da će se takvi pomaci početi događati i u ostalim gospodarskim granama. Također, očekujemo da će se u narednoj godini nastaviti pozitivan trend rasta svijesti o važnosti učinkovitog upravljanja energentima te da ćemo i u nadolazećem razdoblju realizirati nove projekte energetske obnove i raznih energetskih rješenja za unapređenje energetske učinkovitosti u javnom i poslovnom sektoru.

poslovna očekivanja 2016

Malvin Villabo, direktor tvrtke CroNoMar, Šibenik

Očekujem stabilnost i jednake uvjete za sve Cijenili bismo način kreditiranja koji je konkurentan sličnim modelima u drugim usporedivim zemljama. Poslovna zajednica trebala bi očekivati stabilnost, više nego optimizirane i promjenjive uvjete

2014. godini CroNoMar je aktivno sudjelovao u izvozu inovativnih proizvoda sektora mora i pomorstva iz Hrvatske u vrijednosti od oko 60 milijuna kuna. Kontinuirano radimo na unapređenju kvalitete svojih aktivnosti, slijedom čega je u 2015. CroNoMar bio uključen u izvozne projekte u Hrvatskoj koji su za rezultat imali izvoz u vrijednosti od preko 100 milijuna kuna. Tvrtka CroNoMar upravlja inovacijskim inkubatorom iNavis centra u Šibeniku te kao poduzetnička potporna institucija pruža konzultantske usluge na polju razvoja inovativnih poslovnih modela za nove aktivnosti s naglaskom na održiv razvoj i povećanje izvoza. Fokusirani smo na nove start-up tvrtke i na prilagodbu poslovnih modela postojećih tvrtki. Sadašnja situacija je obilježena visokom razinom tržišne aktivnosti, ali i većim izazovima vezano za konkurentnost hrvatskog gospodarstva kao što je primjerice povećanje cijena bez povećanja produktivnosti. U 2016. godini očekujemo stabilne aktivnosti na razini 2015. godine. Povećanje od 50 posto koje smo ostvarili u 2015. u odnosu na 2014. godinu stabilizirat će se zbog ograničenja vlastitih kapaciteta, uz vjerojatno stabilno tržište i stabilne uvjete u okolini. Nadamo se da će politički uvjeti ostati stabilni bez previše promjena. Hrvatska bi se trebala usredotočiti na stabiliziranje provedbe i praćenje EU propisa u svim poreznim i fiskalnim pitanjima. Cijenili bismo kreditiranje izvoza od strane javnih institucija s dugoročnim jamstvima i općenito način kreditiranja koji je konkurentan sličnim modelima u drugim usporedivim zemljama. Poslovna zajednica trebala bi očekivati stabilnost, više nego optimizirane i promjenjive uvjete. Naša očekivanja novina u politici su ograničena. Poslovna zajednica bi se trebala foku-

sirati na svoja tržišta i na proizvode i usluge koje nudi tržištu te očekivati stabilnost, uzimajući u obzir ekonomske uvjete poslovanja slične onima koje ima konkurencija u drugim zemljama. Jednaki uvjeti za sve trebali bi biti dovoljni i to je izazov svake vlade. Uspoređujući Hrvatsku s konkurentskim zemljama vidi se dosta poboljšanja koja bi se

mogla uzeti u obzir. Među njima se prvenstveno ističu poboljšanja koja imaju veze s razinom usluga javnog sektora prema tvrtkama. Dozvole, registracije, izvješćivanja, koncesije, licence, itd. Rezultat toga su manji troškovi i učinkovitiji procesi. Nadamo se da bi porezni propisi mogli ostati nepromijenjeni neovisno o političkim strankama na vlasti. Osobno očekujem stabilnost. U 2016. godini očekujemo slično tržište kao i prethodnih godina, a mi ćemo pružati i prilagoditi svoje usluge kako bismo poboljšali unutarnju konkurentnost nas samih i naših partnera. Ne trošimo puno energije na utjecaj politike na poslovnu zajednicu, osim u slučaju ako politika sama traži savjet.

CroNoMar je inovativna tvrtka koja upravlja inovacijskim inkubatorom iNavis centra u Šibeniku te koja kao poduzetnička potporna institucija pruža konzultantske usluge na polju razvoja inovativnih poslovnih modela s naglaskom na održiv razvoj i povećanje izvoza.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 119

gospodarstvenici kažu...

Marinko Biškić, vlasnik i direktor Luxora, Split

Domaća hrana za naše strane goste Oslanjanje na turizam bez podrške u proizvodnji domaće hrane nije zaokružena cjelina. Ključno je povezivanje raznih sektora s turizmom

Z Puno se toga može napraviti na području poljoprivrede. Ne može se baš sve prepustiti otvorenom tržištu jer i druge zemlje na razne prikrivene načine štite svoju proizvodnju.

ahvaljujući odličnoj turističkoj sezoni dogodili su se pozitivni pomaci u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Turizam se pozitivno odrazio na niz djelatnosti, a pogotovo na standard građana u primorskim mjestima. Međutim, oslanjanje na turizam bez podrške u proizvodnji domaće hrane nije zaokružena cjelina. Ključno je povezivanje raznih sektora s turizmom. Moje je mišljenje da se pogotovo može još puno toga napraviti na području poljoprivrede uvođenjem mjera koje bi donijele veću sigurnost. Ne može se baš sve prepustiti otvorenom tržištu jer i druge zemlje na razne prikrivene načine štite svoju proizvodnju. Već je sada evidentno kako je rast na krilima turizma vidljiv već u 2015. i mislim da će nastaviti rasti i u 2016. godini, ukoliko ne dođe do još veće eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Svakako nije dobro što smo upleteni u taj sukob pa smo i potencijalna meta terorista. Što se tiče monetarne politike, mišljenja sam kako kunu treba proglasiti jedinim sredstvom plaćanja. U početku će biti bolno, ali ako se smatramo suverenom državom onda bi i valuta trebala to pokazivati. Od nove vlade ne očekujem neka čuda jer se kriza uvukla preduboko. Čekam Vladu koja će smanjti trošak preskupog državnog aparata, ukinuti skrivene poreze i tako rasteretiti gospodarstvo. Dugoročno očekujem da prepolove državnu administraciju i da oslobode ljude i

Ako se smatramo suverenom državom, onda bi i valuta trebala to pokazivati profesionalce koji u toj administraciji pošteno i odgovorno rade, a ne da ih razni zaštićeni neradnici onemogućavaju u obavljanju posla. 120 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Eko čokolade

Što se tiče naše tvrtke Nadalina, mi nakon 25 godina rasta prolazimo kroz kratkotrajnu krizu i pad prometa u pogonu začina, ali u 2016. godini očekujemo rast u prodaji čokolada jer smo prvi u Hrvatskoj pokrenuli ekološki certificiranu proizvodnju od kakao zrna do čokolade. Zahvaljujući ekološkoj proizvodnji čokolade očekujemo otvaranje još jednog sasvim novog prodajnog kanala. Radi se o trgovinama zdrave hrane koje su sve popularnije u Europi. Na ruku nam ide činjenica što prodaja zdrave hrane ubrzano raste. Mene osobno vesele mali detalji, a to je recimo činjenica da se naša čokolada nalazi u ponudi trgovine smještene na popularnoj londonskoj tržnici Borough Market. Tu se nalaze delikatesni proizvodi iz čitavog svijeta, a hranu koja se prodaje na tržnici naslijepo kušaju kvalificirani kuhari iz najuglednijih londonskih restorana. Proizvodi koji ne prođu to slijepo kušanje ne mogu se prodati na Borough Marketu. Mada tu ne plasiramo nekakvu veliku količinu, mene činjenica da je naša čokolada tamo zaista veseli. Vrijednost izvoza u tu trgovinu Taste Croatia nije toliko velika, ali je to prestižno mjesto. Čokoladu izvozimo još u Češku i Njemačku.

poslovna očekivanja 2016

Jasmin Huljaj, glavni i izvršni direktor JGL-a, Rijeka

Svi plaćamo trošak fiskalne neodgovornosti Trudimo se iščitati pozitivne pomake i nadati se da će prevladati svijest i želja da konačno usmjerimo svoje snage prema budućnosti

oslovna 2015. godina je, unatoč simboličnim pokazateljima oporavka koje treba pozdraviti, ali i naglasiti da su nedovoljni, nastavila niz prethodnih godina u kojoj se realno nisu niti počele događati nužne reforme, što je preduvjet stvaranja boljeg poslovnog okruženja. Gospodarstvo u tim okvirima nosi veliki teret države i neriješenih problema. Hoće li 2016. godine doći do promjene ekonomske politike? Naznaka promjena ima, najviše u jasnoći artikuliranja problema i u brojnim pozitivnim naporima koje ulažu poslodavci kako bi ukazali da postojeći okvir poslovanja nije održiv. Konkretno, JGL je angažiran unutar HUP-a i u okvirima industrije unutar koje posluje, vrlo konkretno ukazuje na prepreke na koje nailazimo u poslovanju, a koje se vrlo lako mogu otkloniti. Preduvjet je za to da sva nadležna ministarstva potisnu svoje partikularne interese, da svi itekako rade u interesu odabranih, strateških industrija kao onih koje mogu biti još značajniji nositelji daljnjeg rasta i razvoja. Kao vrlo aktivni članovi HUP-a, zagovaramo stavove koje je HUP iznio po pitanjima monetarne i fiskalne politike. Svjesni smo da svi plaćamo trošak fiskalne neodgovornosti, ali pitamo se postoji li zaista spremnost da se deficit proračuna i javni dug ograniči te da se propisivanjem odgovornosti poštuju fiskalna pravila. Očekivanja od nove vlade su uvijek velika, pogotovo sada kada se događaju promjene na političkoj sceni. Trudimo se iščitati pozitivne pomake i nadati se da će prevladati svijest i želja da konačno usmjerimo svoje snage prema budućnosti. Niti jedna vlada do sada nije imala hrabrosti napraviti potrebne rezove, postaviti stvari na realne osnove, pokazati svim interesnim skupinama smjer kojim ova država mora krenuti. Nakon toga vjerujem da bi svi pristali na svoj kratkoročni doprinos za dugoročnu održivost. Važno je tko će biti novi ministri i Vlada, hoće li imati podršku i moći učiniti taj

nužan zaokret prema reformama, odnosno disciplini njihovog provođenja. Okruženje u kojem poslujemo i pred nas je postavilo velike izazove. Zahvaljujući investi-

Globalna politička situacija, kao i kriza na nama ključnim tržištima CIS-a još se nije smirila ranju u tehnologiju, ojačali smo svoje pozicije i možemo konkurirati u novim područjima, što otvara perspektivu daljnjeg rasta i razvoja. Globalna politička situacija, kao i kriza na nama ključnim tržištima CIS-a još se nije smirila i zato smo vrlo oprezni u poslovanju, svaki korak pomno planiramo i poduzimamo samo one koji nam mogu ojačati stečene tržišne pozicije i otvoriti nove prilike. Udio izvoza u našem poslovanju i dalje je vrlo značajan, stoga ćemo na teritorijalnom širenju poslovanja, globalizaciji naših afirmiranih, ključnih brendova intenzivno raditi i dalje.

Niti jedna Vlada do sada nije imala hrabrosti napraviti potrebne rezove, postaviti stvari na realne osnove, pokazati svim interesnim skupinama smjer kojim ova država mora krenuti.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 121

gospodarstvenici kažu...

Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, Split

Što drugo možemo nego nadati se boljem Dugoročno bi se trebalo urediti tržište organiziranjem poljoprivredne proizvodnje pojedinaca te umrežavanjem potreba poljoprivrede i turizma. Za sada je ta suradnja sporadična i plod je slučaja, dok bi država mogla i trebala poticati i usmjeriti tu suradnju

ospodarstvo bilježi male pomake naprijed. Male u smislu da ima pomaka, ali oni nisu toliki da bi se mogli nazvati sigurnom uzlaznom

putanjom. 2015. je bila godina nade da će biti bolje iz razloga što se broj protoka roba i usluga povećao, ali i zato što nam jednostavno ne preostaje ništa drugo nego se nadati boljem te i time stvoriti bolje okruženje za poslovanje. U poljoprivredi su se nadoknađivale loše posljedice prošle katastrofalne godine. Urod je bio dobar, s obzirom na vremenske uvjete, iako su se očekivale mnogo veće količine, posebno u berbi maslina i grožđa.

Ne bi se smjelo događati da banke mogu poslovati kako im je po volji U 2016. slika gospodarstva ovisi o turizmu, a turizam je pod velikim rizikom zbog rasta terorizma. Vrlo teško je prognozirati bilo što. Očekivanje bi opet trebalo biti više nada ili želja da se što bolje iskoristi svaka prednost Hrvatske. Ta prednost je prije svega sprega poljoprivrede i turizma te izvrsni proizvodi tvrtki koje proizvode. Veći izvoz je jako važan i dobar cilj, ali samo ako u sebi sadrži i dobre uvjete poslovanja, odnosno dobre cijene za proizvode koji se izvoze. Iz raznih interesa pa i nezna122 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

nja poljoprivredne zadruge, pa i općenito sama ideja zadružnog poslovanja je potpuno nepravedno napuštena i ostavljena sama sebi da se snađe. To, kada su zadruge u pitanju, u pravilu nije moguće bez velikih poteškoća. Zadruge se u svom odlučivanju u poslovanju vode načelima altruizma, pomoći svima u sredini u kojoj žive. Ujedno imaju brojno članstvo te tromije donose odluke. Imovina im uvijek ostaje na području u kojem djeluju te ih zbog svojeg teritorijalnog značaja sve države izdvajaju kao poslovni oblik od posebnog interesa za državu. Zato svaka država, kao vid protuusluge za takvo poslovanje, ima svoje mjere kojima zadrugama pomaže u poslovanju. Samo u susjednoj Italiji 22 posto stanovništva živi kroz suradnju odnosno članstvo u zadrugama. U Hrvatskoj je taj broj tek oko 0,4 posto. Prvi uvjet da se počne suvislo pomagati brojnim OPG-ima u proizvodnji kroz udruživanje u zadruge jest svijest da zadruge trebaju jasno zakonodavstvo i uvjete poslovanja, da budu prepoznate u bankama za kreditne linije, te da imaju svoj fond za razvoj. Sada prosječan OPG u Hrvatskoj ima proizvodnju daleko nižu

poslovna očekivanja 2016

od prosjeka OPG-a u zemljama EU-a. Ostale mjere koje treba napraviti su općepoznate već više godina. Samo je pitanje hoće li se i tko će ih provesti. Snaga države uvelike ovisi i o njenom položaju prema monetarnoj vlasti. Uređenje zakonodavstva o funkcioniranju banaka i načini kreditiranja svih subjekata pa i same države trebaju biti u interesu klijenata banaka. Naravno da je taj interes klijenata u suodnosu sa stjecanjem profita tih banaka. Međutim, ne bi se smjelo događati da banke mogu poslovati kako im je po volji. Čini se da se posljedice tranzicije našeg društva posebno ogledaju na ovom području. Neminovno je da će i to područje biti uređeno na način kako je u razvijenijim zemljama EU-a. Treba poduzeti sve da se to što prije dogodi. Kratkoročno bi nova vlada trebala reorganizirati javnu upravu putem revizije i jasnog vrednovanja rezultata. Učinkovitijim radom bi se otvorio prostor za oslobođenje od raznih poreznih davanja što bi opet dovelo do povećane potrošnje. Dugoročno bi se trebalo urediti tržište organiziranjem poljoprivredne proizvodnje pojedinaca te umrežavanjem potreba poljoprivrede i turizma. Za sada je ta suradnja sporadična i plod je slučaja, dok bi država mogla i trebala poticati i usmjeriti tu suradnju.

Povezivanje sa sličnima

Zadružni savez Dalmacije će uz svoju zadrugu za izvoz zadružnih proizvoda Vina Dalmacije nastaviti s izvozom i promidžbom vina i zadružnih proizvoda. Nastavit ćemo koristiti sredstva EU fondova. Nastojat ćemo se poslovno povezati sa sličnim savezima u Europskoj uniji te kroz poslovno i pravno savjetovanje unaprijediti poslovanje zadruga članica. Vjerujemo, također, kako ćemo u narednom razdoblju s uspjehom lobirati za konačno stvaranje poticajnog okruženja za zadruge koje na tlu Hrvatske, kao što se zna, postoje već 150 godina.

Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture

Ispred nas je još jedna dinamična godina

a nas je 2015. godina bila vrlo zadovoljavajuća. Za prvih devet mjeseci imamo dobit od 72 milijuna kuna, očekujemo da će to ostati na toj razini za cijelu godinu. Godina nam je bila veoma dinamična i kad su u pitanju investicije. Posebno smo ponosni jer je potpisan ugovor o izgradnji nove jednokolosiječne neelektrificirane željezničke pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno duljine 12,2 km. Vrijednost ovoga projekta iznosi 203,4 milijuna kuna, a projekt obuhvaća izvedbu i nadzor radova na izgradnji nove pruge. Svi radovi trebali bi biti dovršeni do kraja 2017. godine. Također očekujemo završetak procesa javne nabave za prugu Dugo Selo - Križevci, vrijednih gotovo 1,3 milijarde kuna. Važno je istaknuti kako je ukupna vrijednost projekta, koji osim radova obuhvaća i troškove nadzora nad izvođenjem radova, rješavanja imovinsko-pravnih poslova te nepredviđenih radova, procijenjena na 1,52 milijarde kuna. Projekt će sa 85

Očekujemo završetak procesa javne nabave za prugu Dugo Selo Križevci

Za 2016. godinu spremni smo s tri naša nova projekta, luka Rijeka - Brajdica, zatim tu je pruga Vinkovci - Vukovar te Zaprešić - Zabok. Ti projekti će se realizirati kvartalno jedan za dugim, te će se tako raspisivati i natječaji. Svi se projekti financiraju iz EU fondova. Kad govorimo o poslovnim rezultatima u 2016. moramo istaknuti kako pregovaramo sa svojim socijalnim partnerima kako bismo smanjili trošak kolektivnog ugovora. Pregovori su počeli nakon ljeta, i još uvijek traju. Moram istaknuti kako 70 posto naših prihoda odlazi na troškove radnika, tako da su nužne uštede i u tom segmentu poslovanja. I 2016. godina bit će nam vrlo dinamična.

posto sufinancirati Europski fond za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto su nacionalna sredstva. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 123

gospodarstvenici kažu...

Ksenija Plantak, vlasnica tvrtke Višnjica, Slatina

Promjena na bolje

oslovna 2015. godine pokazala je naznake oporavka. U ovoj godini trebalo bi doći do promjene u pozitivnom smislu. Općenito očekujemo povećanje izvoza, nešto manje poreze i stabilniji rast gospodarstva korištenjem sredstava EU fondova. Očekujemo i pojednostavljenje administrativnih procedura i ukidanje nepotrebnih administrativno-tehničkih barijera. Od nove vlade kratkoročno očekujemo najprije određenu adaptaciju i otežano snalaženje zatečenim stanjem, a u drugoj fazi očekujemo napredak kroz prioritet posvećenosti gospodarstvu. Od 2016. za svoju tvrtku očekujemo nove izazove i oporavak te daljnje jačanje u sektoru turizma, osobito u segmentu speci-

fične turističke ponude, s daljnjim razvojem diverzifikacije u poslovnom procesu.

Mario Bobanac, direktor Zanatpromet-trgovine, Virovitica

Popraviti kreditiranje poduzetnika

tanje je relativno dobro. No, kad je o očekivanjima riječ, ne vjerujem da će u 2016. doći do promjene ekonomske politike, ne očekujem ni manje poreze niti stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Zakonodavna vlast bi trebala biti ažurnija, i to kroz brže i učinkovitije sudstvo i veću zaštitu vjerovnika. U sferi financijskih aktivnosti, trebalo bi se popraviti kreditiranje poduzetnika. Od nove vlade kratkoročno očekujem smanjivanje deficitne potrošnje države, a dugoročno stvaranje okvira za što bolji rast i razvoj, lakše i racionalnije poslovanje. Za svoju tvrtku ove godine očekujem blagi rast postojećeg obujma prometa, blago povećanje prometa u odnosu na 2015. a adekvatno tome i ostvarenih rezultata, te da Vlada potakne proizvodnju i investicije, što

će generirati i druge pozitivne efekte, među kojima i porast ukupnog prihoda i u djelatnosti trgovine, odnosno naše tvrtke.

124 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

akon jednog od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti kompanije, vrijednog više od 200 milijuna dolara, u 2015. godini Pliva je nastavila s daljnjim ulaganjima prvenstveno u segmentu istraživanja i razvoja, ali i u funkcijama podrške. Protekle godine, radi povećanja kompleksnosti, ali i broja projekata, otvorili smo i 60 novih radnih mjesta u istraživanju i razvoju, a u cijeloj smo kompaniji zaposlili ukupno preko stotinu ljudi. Nakon otvaranja Centra financijskih aktivnosti, u 2015. pokrenut je i Centar za upravljanje ljudskim potencijalima, koji će kao najveći takav centar u Europi podržavati oko 11.000 zaposlenika Teve. Naglasio bih kao veliko postignuće i činjenicu da su u okviru Plive u ovoj godini započele prve aktivnosti i četvrtog uslužnog centra Teve u Hrvatskoj - Globalnog nabavnog servis centra. Farmaceutska industrija prepoznata je kao strateška industrija i jedna od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva te sam siguran kako ćemo i tijekom 2016. godine doprinijeti napretku, razvoju novih proizvoda, otvaranju novih radnih mjesta, a posebice kako ćemo dati svoj doprinos daljnjem rastu nacionalnog BDP-a. U tom svjetlu treba promatrati i rezultate Plive, jednog od najvećih neto izvoznika u Hrvatskoj, čiji će izvoz 2015. godine premašiti brojku od tri milijarde kuna, a nastavak pozitivnog trenda i daljnji rast izvoza očekujemo i 2016. godine u kojoj bi se izvoz mogao približiti brojci od četiri milijarde kuna. Nažalost, na domaćem tržištu industrija je izložena brojnim pritiscima. To se reflektira i na tržište lijekova, posebno generičkih, koje se posljednjih godina, primarno radi pritiska na cijene, smanjuje prosječnom stopom od 10 posto. Osim

poslovna očekivanja 2016

Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive Hrvatska

Iza nas je godina ulaganja Naš izvoz ove godine će premašiti brojku od tri milijarde kuna, a nastavak pozitivnog trenda očekujemo i sljedeće godine u kojoj bi se izvoz mogao približiti brojci od četiri milijarde kuna toga, industrija je opterećena izuzetno dugim rokovima plaćanja koji nerijetko prelaze i 200 dana dok istovremeno državne institucije od nas očekuju da plaćamo u roku 30 dana. Ova neravnoteža, kao i kompleksne administrativne procedure i promjenjiva regulativa, čine poslovanje u Hrvatskoj izuzetno zahtjevnim. U 2015. godini Pliva je na domaćem tržištu svoj portfelj obogatila za ukupno 15 novih proizvoda te će i u 2016. godini nastaviti jednako ambiciozno pružati pacijentima najvišu kvalitetu lijekova i napredna terapijska rješenja. Pliva je oduvijek bila svjesna svoje društvene odgovornosti pa će i u predstojećoj godini vlastitim javnozdravstvenim akcijama i potporom brojnim projektima u području zdravstva, znanosti, obrazovanja i zaštite okoliša nastojati izravno utjecati na poboljšanje kvalitete života i očuvanje zdravlja svih građana u Hrvatskoj. Što se tiče gospodarske situacije u Hrvatskoj ona, bez obzira na posljednje pozitivne pokazatelje blagog rasta BDP-a i naznake oporavka, i dalje nije na zavidnoj razini pa podržavamo sve mjere koje mogu dati poticaja daljnjem razvoju. Samo snažnijim gospodarskim razvojem utemeljenom na inovativnim i naprednim tehnologijama može se osigurati napredak ostalih segmenata društva poput zdravstva,

Izuzetno je važno da se slovo s papira prenese u praksu

vatsko gospodarstvo, čiji značajan potencijal neupitno postoji. Imamo kvalitetan zakonski okvir, no nažalost u realizaciji projekata još uvijek postoje administrativne barijere i nerazumijevanja pojedinih ministarstava. Izuzetno je važno da se slovo s papira prenese u praksu, da se kroz bolju koordinaciju različitih ministarstava pronađu rješenja za neodržive rokove plaćanja, stalne promjene procedura i pritisak na cijene lijekova koji predstavljaju manji dio troškova zdravstva. Farmaceutska industrija ne doprinosi samo zdravstvenom sustavu nego i znanosti, privlačenju investicija i novih tehnologija te otvaranju radnih mjesta. Na novoj vladi, za koju se nadam da će ubrzo biti formirana jer Hrvatska i njeno gospodarstvo nemaju prostora niti vremena za čekanje, bit će velika odgovornost da provede nužne reforme i povuče strateške poteze.

Protekle godine, radi povećanja kompleksnosti ali i broja projekata, otvorili smo i 60 novih radnih mjesta u istraživanju i razvoju, a u cijeloj smo kompaniji zaposlili ukupno preko stotinu ljudi.

školstva i znanosti. Unatoč strateškoj poziciji, visokoj dodanoj vrijednosti i kontinuiranim ulaganjima, za daljnji razvoj farmaceutske industrije potrebno je donijeti okvir koji obvezuje sve strane te unaprijediti dijalog između različitih ministarstava, posebice financija, gospodarstva, znanosti i zdravlja. Jednostavno je uvidjeti kako zajedničkim naporima, uz nužno provođenje konstruktivnih promjena, možemo ostvariti višestruke koristi za hr4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 125

gospodarstvenici kažu...

Manuel Grgec, direktor tvrtke Relago, Zaprešić

Osjeti se veliko opterećenje u gospodarstvu Potrebno je snažno poticati poduzetništvo, samozapošljavanje, smanjenje administrativnih barijera, smanjiti kamatne stope i olakšati pristup izvorima financiranja polovinu radnika realnog sektora, a ona najteže podnose loše stanje u gospodarstvu i antipoduzetničku klimu. Potrebno je snažno poticati poduzetništvo, samozapošljavanje, smanjenje administrativnih barijera, smanjiti kamatne stope i olakšati pristup izvorima financiranja. Nadam se da će se pozitivni trendovi nastaviti i da ćemo ih osjetiti u svakodnevnom poslovanju i životu.

Država se može promijeniti

Država mora aktivno raditi na poticanju pozitivne poduzetničke klime, usmjeriti se na porezna rasterećenja, smanjenje parafiskalnih nameta, pozicioniranje države kao servisa poduzetnicima i građa-

eneralno, stanje u gospodarstvu je dosta teško i unatoč rastu nekih gospodarskih pokazatelja te pozitivne promjene nisu primjetne u svakodnevnom životu poduzetnika. Prema nekim istraživanjima, doživljaj općeg gospodarskog stanja je dosta loš, a glavne prepreke uspješnom poslovanju su nelikvidnost odnosno neplaćanje, neefikasna javna uprava, visoki porezi i doprinosi te parafiskalni nameti, loši uvjeti financiranja poduzetništva i slično. Osjeti se veliko opterećenje u gospodarstvu, bilo kroz visoke poreze i doprinose, bilo kroz administrativne preporuke i papirologiju. No, uvjeren sam kako Hrvatska ima veliki broj kvalitetnih, sposobnih i radišnih ljudi s odličnim idejama koji će prebroditi sve prepreke i pomaknuti stvari prema naprijed. Teško je očekivati promjenu ekonomske politike koja će odmah pokazati značajne pomake u 2016. godini. Mala poduzeća predstavljaju značajan segment hrvatskog gospodarstva jer zapošljavaju

Gledajući prosjek ključnih pokazatelja, Relago raste u prosjeku 75 posto godišnje nima, pojednostavljenja zakonske regulative, smanjenje broja suvišnih propisa i uklanjanje administrativnih prepreka. U dijelu monetarne politike potrebne su aktivnije mjere koje će utjecati na smanjenje kamatnih stopa te povećanje investicija, proizvodnje i zaposlenosti. Nisam zadovoljan fiskalnom politikom jer dug nezadrživo raste i ne vidim da se nešto značajno poduzima da bi se taj rast zaustavio. Većina aktivnosti je usmjerena na prihodovnu stranu proračuna koja sve jače pritišće poduzetnike, a s druge

126 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

strane upitno je namjensko korištenje sredstava odnosno praktično provođenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti na svim razinama. Primjenjujući pravilo dobrog gospodara država se može promijeniti, a time i približiti razumijevanju poslovanja poduzetnika. Vrlo jednostavno, očekujem da nova vlada jasno definira plan ispunjenja “izbornih obećanja” kroz precizno definirane rokove, faze, aktivnosti, odgovornosti te transparentne načine mjerenja ostvarivanja postavljenih planova i izvještavanja.

Rast ćemo i dalje

Mi smo jako zadovoljni 2015. godinom u poslovnom smislu. Poslovni plan je postavljen dosta ambiciozno, no možemo reći da smo ga u potpunosti ostvarili, a u nekim elementima ga i značajno nadmašili (npr. po broju registracija odnosno broju besplatnih proba naših aplikacija). Gledajući prosjek ključnih pokazatelja, možemo reći da rastemo u prosjeku 75 posto godišnje, s čime smo jako zadovoljni, pogotovo zato što primijenjujemo bootstrapping model financiranja rasta, nismo koristili dodatne izvore financiranja te smo usmjereni na dugoročne prihode od osnovne djelatnosti pružanja softvera kao usluge. Za 2016. godinu očekujemo nastavak rasta tvrtke po broju korisnika i po ostalim ključnim pokazateljima koji su važni za naš model poslovanja (npr. mjesečni obnovljivi prihod i slično), a da bismo to postigli očekuje nas još veći angažman, učenje i primjena novih znanja te kreativnost u realizaciji.

poslovna očekivanja 2016

Marko Brnčić, direktor tvrtke STP, Zagreb

Zašto ne bismo ‘outsourcali’ i političare Ma kakva promjena bila, svaka je dobro došla, jer prolongiranje ovakvog stanja ne vodi nikud. Nevjerojatno je da još nitko nije došao na ideju o smjeni čitave Vlade i uhljebljene političke elite koja je dokazala kako nije dorasla izazovima strateškog upravljanja državom

ila je ovo još jedna uspješna godina. Oslonjeni isključivo na vlastite potencijale i u 2015. godini smo nastavili trend progresivnog rasta, ma koliko to čudno zvučalo u zemlji kolektivne apatije. Ostvarili smo veći broj ciljeva iz naše vizije, uspostavili kvalitetnu suradnju s novim poslovnim partnerima, ulagali u edukaciju i praćenje svjetskih trendova, a i država je pokazala da ima sluha za neke naše projekte pokrenute prije više od 15 godina. Ministarstvo poljoprivrede je tako donijelo podzakonske akte i novi Pravilnik, a novim je Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost Ministarstvo financija stvorilo preduvjete za uspješnu provedbu organiziranih donacija hrane kojoj ističe rok ili koja više nije primjerena za ljudsku upotrebu. Što će to sve donijeti građanima slabijeg imovinskog stanja nepotrebno je naglašavati. Naravno, kada govorimo o hrani koja više nije primjerena za ljudsku prehranu, tu mislimo na štićenike zooloških vrtova kao i velik broj prihvatilišta za nezbrinute životinje koji su dosad trošili velika sredstva za nabavu hrane. Nadamo se kako će potezi vlasti vratiti dignitet građanima i da više nećemo gledati ljude koji kopaju po kontejnerima kako bi preživjeli. Smatrao bih to velikim uspjehom. Ma kakva promjena bila, svaka je dobro došla, jer prolongiranje ovakvog stanja ne vodi nikud. Nevjerojatno je da još nitko nije došao na ideju o smjeni čitave Vlade i uhljebljene političke elite koja je dokazala kako nije dorasla izazovima strateškog upravljanja državom. Ako možemo “outsourcati” ostala zanimanja, možemo i političare, ako ništa drugo

onda samo da državu postave na pravkurs, jer ovaj je evidentno krivi. U Hrvatskoj se danas vrlo malo proizvodi, a da bi povećali izvoz moramo imati konkurentan proizvod da bi uopće imali što izvoziti. Naravno da će smanjenje poreza pridonijeti rasplamsavanju proizvodnje koja je i ovako zagušena što porezima, a što cijelom silom nepotrebne birokracije koja je nerijetko sama sebi svrhom.

Ulagati u najmlađe

Treba promijeniti način na koji se ljudi biraju i postavljaju na čelne pozicije. Umje-

matizaciju škola, smanjenje nepotrebnog gradiva, adaptaciju programa koji treba postati sukladan tehnološkom progresu, kao i edukaciju koja će tim mladim ljudima osigurati perspektivu u trenutku završetka obrazovanja. Sukladno treba posložiti i ostatak. Jednostavno treba krenuti od početka. Nadamo se da ćemo i dalje biti u mogućnosti nastaviti u smjeru u kojem smo krenuli, s energijom koju imamo i da nas neće ometati to što se neminovno događa oko nas, kako je jednom zapovijedio admiral David Farragut: K vragu i torpeda, punom snagom naprijed!

U našoj tvrtki smo nastavili trend progresivnog rasta, ma koliko to čudno zvučalo u zemlji kolektivne apatije sto podobnih trebaju doći ljudi s obrazovanjem, znanjem, vizijom, strategijom i iskustvom. Uz nekolicinu onih koji su još uvijek tu imamo i dovoljan broj raseljenih stručnjaka po svijetu koje treba okupiti i formirati, ako i nemamo uvijek možemo “outsourcati”. Treba krenuti od početka. Moramo ulagati u naše najmlađe, infor4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 127

gospodarstvenici kažu...

Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma

Kad pušu dobri vjetrovi, onda i purani lete Treba osigurati pozitivno ozračje i osloboditi poduzetnike straha i pretjeranog opreza koji je sveprisutan i direktna je posljedica krize. Svi smo mi u određenom strahu i to je veliki problem o kojem se malo govori

P Pozitivan rezultat i rast gospodarskih pokazatelja u mnogočemu mogu popraviti i pozitivne mjere buduće vlade kroz određene mjere poticanja proizvodnje. Vlada mora iznaći način kako bi se potaknula i pokrenula proizvodnja jer je upravo proizvodnja temelj svakog razvitka.

rema našem mišljenju 2015. godina u poslovnom smislu nije bila nimalo laka, međutim čini mi se da je ipak došlo vrijeme kada možemo reći da smo krenuli naprijed. Što se tiče poslovanja Bjelovarskog sajma, mogu reći da smo po pitanju poslovanja i vođenja računa o svim segmentima u poslovanju naše tvrtke, kroz ovu godinu uložili puno truda kako bismo i ovu poslovnu godinu završili s pozitivnim brojkama. Naravno da očekujemo da će doći do promjene ekonomske politike nakon pozitivnih brojki ukupnog gospodarstva, te da će doći i do značajnijeg povećanja izvoza. Što se tiče poreza, mišljenja sam da neće biti prostora za njihovo smanjenje jer je troškovna strana proračuna u velikom dijelu zadana. Doduše, pozitivan rezultat i rast gospodarskih pokazatelja u mnogočemu mogu popraviti i pozitivne mjere buduće vlade kroz određene mjere poticanja proizvodnje. Vlada mora iznaći način kako bi se potaknula i pokrenula proizvodnja jer je upravo proizvodnja temelj svakog razvitka. Mišljenja sam da bi se trebale riješiti neke nelogičnosti kod plaćanja određenih naknada, jer sada se često događa da uslugu koju plaćamo ne konzumiramo, a kada je želimo konzumirati onda je moramo plaćati dodatno. Primjerice, to se odnosi na naknade za slivnu vodu, naknadu za uređenje voda i slično; te naknade kao tvrtka plaćamo, a onda istu uslugu čišćenja kanala ponovno plaćamo drugom izvođaču koji to odrađuje.

Uvijek više posla

U Hrvatskoj, a i u poslovanju Bjelovarskog sajma problem naplate i dalje ostaje veliki uteg u poslovanju. Od nove vlade očekujemo poticanje i stvaranje pozitivnog okruženja za jačanje poslovnih aktivnosti na svim razinama kroz sve zakonom predviđene i dopuštene mjere. Treba osigurati pozitivno ozračje i osloboditi podu-

128 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

zetnike straha i pretjeranog opreza koji je sveprisutan i direktna je posljedica krize koja je, nadam se, zauvijek iza nas. Svi smo mi u određenom strahu i to je veliki problem o kojem se malo govori.

Od svakoga od nas svake se godine očekuje puno više vještina, znanja i uloženog rada Što se tiče Bjelovarskog sajma, u 2016. godini očekujemo puno više obveza i neprestanu borbu za ostvarivanje pozitivnog rezultata. Veća aktivnost i trud su nam potrebni zbog toga što je tržište sve zahtjevnije i od svakoga od nas svake se godine očekuje puno više vještina, znanja i uloženog rada za postizanje prošlogodišnjih dobrih rezultata. Za zaključni odgovor dodao bih moju omiljenu uzrečicu kad pušu dobri vjetrovi, i purani lete.

poslovna očekivanja 2016

Hrvoje Prpić, vlasnik Trilleniuma, član Udruge poslovnih anđela CRANE

Puno stvari je važnije od visokih poreza

islim da se gospodarstvo polagano oporavlja, dobri turistički rezultati i jeftino gorivo su sigurno odigrali veliku ulogu u dobrim rezultatima. No, kad je riječ o očekivanjima u 2016. godini, u smislu promjene ekonomske politike, povećanja izvoza, smanjenja poreza i slično - nisam optimist. Bojim se da niti jedna stranka koja trenutno ima mogućnost složiti vladu neće značajnije mijenjati dosadašnji način vođenja države. Očekujem povećanje rezultata u turizmu, ali i porast izvoza hrvatskih tvrtki jer se poduzetnici polako navikavaju na nove uvjete i život u EU. Ne očekujem niže poreze, mislim da oni niti nisu nužni za porast gospodarstva, puno je drugih stvari važnije od visokih poreza. Najvažnije mjere koje bi država trebala napraviti je sređivanje pravosuđa,

ukidanje akontacije poreza na dobit, ukidanje parafiskalnih nameta i automatski povrat PDV-a. Monetarna politika mora biti fiksno vezanje kune za euro jer poslovno okruženje traži stabilnost, a ne konstantne promjene poslovnih uvjeta. Fiskalno sam nezadovoljan ogromnim deficitom budžeta i ogromnim javnim

dugom koji će nam jednog dana doći na naplatu i vjerojatno nas stjerati u bankrot ako ne dođe do velikih i značajnih reformi u trošenju novca. Od nove vlade (kratkoročno i dugoročno) ne očekujem ništa, ali se nadam da će se pozabaviti gore navedenim mjerama - pravosuđem, akontacijom poreza na dobit, parafiskalnim nametima i automatskim povratom PDV-a. Nadam se, također, da će kratkoročni cilj Vlade biti ulazak u euro i schengensku zonu čime bismo dovršili priključenje u EU. Kad je riječ o očekivanjima za vlastito poslovanje, moram reći da su moje tvrtke izvozno orijentirane i imaju vrlo malo doticaja s Hrvatskom i Vladom. Očekujem dovršenje planova za tvrtku, povećanje prodaje za drugu, dovršetak prodaje tvrtke za treću. Za ostale dvije ne očekujem značajnije promjene.

Matija Mandić, direktor marketinga i prodaje Lesnina Hrvatska, Zagreb

Dodatni rast prihoda

rgovačko društvo Lesnina Hrvatska godinama se trudi imati najbolje proizvode po najboljim cijenama. Osim toga, kupcima nastojimo pružiti najbolju uslugu. Nedavno smo postali dio GIGA XXXL nabavne grupacije, a time smo dobili priliku uvesti još novih brendova u naše trgovine po povoljnijim cijenama, što će se u konačnici odraziti i na maloprodajne cijene. Kako bismo bili još dostupniji kupcima u 2015. godini smo pokrenuli i internet trgovinu koja će uvelike olakšati i ubrzati kupovinu namještaja, posebice osobama kojima trgovine Lesnine nisu nadohvat ruke. Promatrajući poslovnu 2015. godinu možemo zaključiti kako je na razini

Lesnine Hrvatska to bila vrlo pozitivna godina. No, isto tako moram istaknuti kako je stanje u hrvatskom gospodarstvu i dalje vrlo loše. Smatramo da u 2016. neće doći do promjene ekonomske politike i ne očekujemo povećanje izvoza, manje poreze i stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Isto tako u Lesnini Hrvatska smatramo kako je potrebno promijeniti porezni sustav kako bi se smanjili porezi i ubrzao rast gospodarstva. Također, od nove vlade ne očekujemo neke bitne promjene. Lesnina je oduvijek osluškivala potrebe svojih kupaca i prilagođavala se njima baš kao i stanju na cijelom tržištu te uvijek izlazila kao po-

bjednik, pa je takav plan i za 2016. godinu. U ovoj godini u Lesnini Hrvatska očekujemo dodatni rast prihoda kao i širenje prodajne mreže.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 129

gospodarstvenici kažu...

Neven Vranković, potpredsjednik za Korporativne aktivnosti Atlantic Grupe, Zagreb

Godina velikog rasta i investicija U svom portfelju imamo 19 tvornica od kojih je 18 u regiji, a jedna je u Njemačkoj u Hamburgu. Sada promišljamo o našoj efikasnosti u Hrvatskoj u smislu povećanja novih kapaciteta, naročito u Novoj Gradišci. Dodatno razmišljamo o otvaranju jedne tvornice u Rusiji

O Sjedište nam je ovdje i listani smo na Zagrebačkoj burzi i jako nam je stalo do toga da zakonodavni okvir bude što stabilniji, da poslovanje bude sigurno i da porezna presija bude što manja.

va je godina je bila poprilično dobra i za našu kompaniju i cijeli sektor, naročito u segmentu prodaje robe široke potrošnje. Atlantic Grupa ima u regiji oko 85 posto ukupnog svog prometa. Zabilježili smo rast na svim našim tržištima, od oko sedam posto u prosjeku, ovisno o pojedinim državama u kojima djelujemo. Vrlo smo zadovoljni rezultatima poslovanja, a dobar trend na našim tržištima pokazuje i rast BDP-a. Atlantic Grupa je ove godine napravila veliku investiciju. U otvaranje naše tvornice u No-

nam grad i lokalna zajednica jako pomogli da odaberemo one najbolje.

Ista pravila za sve

Sada intenzivno razgovaramo o tome kako povećati vlastitu efikasnost. U svom portfelju imamo 19 tvornica od kojih je 18 u regiji, a jedna je u Njemačkoj, u Hamburgu. Naše aktivnosti na optimizaciji tog procesa su gotovo dnevne. O svojoj efikasnosti u Hrvatskoj razmišljamo u smislu povećanja novih kapaciteta, naročito u Novoj Gradišci. Dodatno razmišljamo o otva-

Atlantic Grupa od svog ukupnog portfelja na hrvatskom tržištu ostvaruje samo 21 posto

voj Gradišci investirali smo 16 milijuna eura, gdje smo odlučili stvoriti preduvjete za naš rast na europskim tržištima. I iz te tvornice se oko 95 posto proizvodnje izvozi, a taj nam je grad bio okruženje koje smo odabrali jer je od 95 zona koje smo analizirali Nova Gradiška pružila najbolje uvjete. Zaposlili smo do sada nešto manje od sedamdeset novih zaposlenika, a 90 posto njih je došlo s burze i pri tome su 130 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

ranju jedne tvornice u Rusiji i to kako bismo hedgirali vrlo volatilni rubalj. Upravo te opcije su one o kojima će ovisiti naše poslovanje u sljedećim godinama. Što se tiče stanja u Hrvatskoj, Atlantic Grupa od svog ukupnog portfelja na hrvatskom tržištu ostvaruje samo 21 posto. No, sjedište nam je ovdje i listani smo na Zagrebačkoj burzi i jako nam je stalo do toga da zakonodavni okvir bude što stabilniji, da poslovanje bude sigurno i da porezna presija bude što manja. Želimo da nam se stvore uvjeti da svi igramo po istim pravilima u zajedničkoj tržišnoj utakmici.

poslovna očekivanja 2016

Klaus Dieter Martin, predsjednik Uprave i suvlasnik European Coastal Airlinesa, Divulje

Hrvatska je turistička destinacija budućnosti Teško je pronaći ulagače koji bi investirali milijune u hrvatsku infrastrukturu dok lokalni gradonačelnici i lučki kapetani usporavaju ulaganja

tart-up zrakoplovne tvrtke mogle su poslovati mnogo bolje tijekom 2015. da lokalna samouprava nije oklijevala raspisati natječaje za nama potrebna hidroavionska pristaništa. U planu je bilo imati dvostruko više aktivnih pristaništa i hidroaviona nego što ih sada imamo. Time bismo i zaposlili dvostruko veći broj radnika i dvostruko bismo više uložili u Hrvatsku. U planu je bilo da nam 2014. bude start-up godina, a 2015. naša poslovna godina u punom smislu. Međutim, ispalo je da nam je 2015. zapravo bila start-up godina. Gospodarsku situaciju i dalje ocjenjujemo vrlo teškom. Hrvatska ima golemi potencijal. Nema razloga zašto turistička sezona ne bi trajala i u ožujku, travnju, svibnju pa čak i listopadu ili studenom. Hrvatska je u samom središtu Europe i europska je turistička destinacija budućnosti, posebice u vremenima kada tradicionalna odredišta poput Egipta, Turske i Tunisa postaju sve više politički nestabilna. Svaki je hrvatski otok dragulj sam za sebe, ali potpuni potencijal tek se mora otkriti. Nažalost, suočeni smo s mnogim preprekama za ulaganje u Hrvatsku i poboljšavanje povezanosti. Na Visu, jednom od najudaljenijih otoka, već godinama pokušavamo pronaći lokaciju za naše hidroavionsko pristanište unutar područja Lučke kapetanije. Gradonačelnik Visa uvijek naglašava da podržava naš projekt, ali zapravo nitko ništa ne poduzima. Grad čak ni ne odgovara na naše e-mailove. Lučki kapetan u Šibeniku smatra da hidroavionski prijevoz nije siguran pa ne odobrava slijetanje naših hidroaviona u velikom šibenskom zaljevu. Diljem cijelog svijeta, uključujući Vancouver, Seattle i Maldive, stotine hidroaviona lete već godinama i to bez ikakvih incidenata. Teško je pronaći ulagače koji bi investirali milijune u hrvatsku infrastrukturu dok lokalni gradonačelnici i lučki kapetani usporavaju ulaganja.

Nadam se da će Hrvatska vrlo brzo imati čvrstu i snažnu vladu. To je ključno za bilo kakvog ulagača i investicije. Nadam se da će nova vlada poboljšati investicijsku klimu u Hrvatskoj te urediti netransparentne administrativne postupke na lokalnoj razini.

jasna obećanja

PDV na turističke djelatnosti mogao bi se smanjiti kao što čine druge europske zemlje. Turizam je važan dio hrvatskog gospodarstva i moguće ga je brzo stimulirati, a rezultati bi bili vidljivi u vrlo kratkom roku. Mislim da bi to trebala biti početna točka svih hitnih kratkoročnih mjera. Dugoročno, nužna je reforma birokracije i administracije. Količina birokratskih pitanja koje tvrtka mora riješiti ako želi poslovati u Hrvatskoj je neprimjereno velika, a u većini slučajeva i nerazumna. Provoditi inspekcije svih područja poslovanja na tjednoj bazi uznemirujuće je i neučinkovito. Stječe se dojam da se inspekcije ne provode kako bi se utvrdilo posluje li tvrtka u skladu s propisima, nego da se pronađe izlika za ubiranje novca na kaznama. Takvi se problemi moraju riješiti reformama. Korupcija je drugi problem koji se mora riješiti i iskorijeniti. ECA će nastaviti ulagati u Hrvatsku. Vjerujemo u potencijal hrvatskog turizma i ljudi. Tijekom 2016. ECA planira i više nego udvostručiti broj hidroaviona. Imat ćemo više međunarodnih veza s Italijom, kopnom i otocima. ECA sada radi na narudžbi novih 22 hidroaviona ukupne vrijednosti 140 milijuna američkih dolara. To bi povećalo ukupna ulaganja i našu obvezu na više od 200 milijuna eura do 2020. Međutim, i nama su potreba jasna obećanja Vlade.

Tijekom 2016. ECA planira i više nego udvostručiti broj hidroaviona. Imat ćemo više međunarodnih veza s Italijom, kopnom i otocima.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 131

gospodarstvenici kažu...

Marinko Vladić, ravnatelj Poljoprivredne zadruge Vrbnik, otok Krk

Obećavaju promjene, a nemaju znanja ni iskustva Svi mi, naravno, od ekonomske politike tražimo promjene koje će omogućiti kvalitetnije poslovanje i bolje uvjete za rad te dobar život od njega

A Uz Zlatnu žlahtinu naš je adut i pjenušac Valomet. Njega polažemo u more, u čelične rešetkaste sanduke pola milje od vrbničke obale, na tridesetak metara dubine. Riječ je o idealnim uvjetima za proizvodnju Valometa. Dozrijevanje pjenušca na dnu mora u svijetu je za sada jedinstvena metoda.

ko je suditi prema uspješnosti poslovanja, 2015. godina bila je zadovoljavajuća. U aktualnoj gospodarskoj situaciji najvažnije je da nismo zabilježili gubitak, pozitivno smo poslovali, likvidni smo, ali zabrinjava činjenica da razvoj stagnira. Podsjećam da smo u ovom poslu jako dugo, riječ je o vinarsko-vinogradarskoj zadruzi koja se preradom grožđa i proizvodnjom vina bavi već 111 godina. Od 1990. godine, kada je počela revitalizacija žlahtine, poslujemo pod današnjim nazivom. Godišnja proizvodnja žlahtine na Vrbničkom polju, na nešto više od 100 hektara, temelji se na 100 do 120 vagona grožđa koje ubere 140 zadrugara, a u 12 mjeseci se posadi 30.000 novih trsova. Ovisno o urodu, godišnje proizvedemo od 450.000 do 600.000 butelja osnovnog brenda, kvalitetnog vina Zlatne vrbničke žlahtine. Nakon što smo ostvarili zavidnu poziciju na hrvatskom tržištu, očekujemo i povećanje izvoza. Svi mi, naravno, od ekonomske politike tražimo promjene koje će omogućiti kvalitetnije poslovanje i bolje uvjete za rad te dobar život od njega. Čini mi se, međutim, da ovi koji obećavaju promjene nemaju za njih ni dovoljno znanja niti dovoljno iskustva.

More kao podrum

Kada je riječ o fiskalnoj politici, potrebno je smanjiti porezna davanja i tako rasteretiti gospodarstvo kako bi mogli sredstva usmjeriti u razvoj i konkurentnost. Mislim, prije svega, na domaće tržište koje smanjujemo svaki dan. A tu leže i razlozi zbog kojih i naš razvoj stagnira. Monetarna politika je u redu, ali fiskalna nažalost nije. U trenutku dok ovo pišem, pitanje svih pitanja jest - kada će stranke konačno konstituirati Sabor? Nadalje, ideje o Vladi s nestranačkim premijerom su utopijske. Stranke koje se misle sakrivati iza nestranačkog premijera brzo će propasti. Bojim se da nam se ne piše dobro, ni kratkoročno niti dugoročno, ovo je tek početak

132 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Nakon što smo ostvarili zavidnu poziciju na hrvatskom tržištu, očekujemo i povećanje izvoza prave političke krize u kojoj gospodarstvo ne može kvalitetno funkcionirati. No, kada je riječ o Poljoprivrednoj zadruzi Vrbnik, ipak sam optimist. Nadam se boljoj turističkoj sezoni i boljem izvozu. Raspolažemo najsuvremenijom opremom za preradu grožđa i proizvodnju vina, a uz Zlatnu žlahtinu naš je adut i pjenušac Valomet, kojeg također proizvodimo od autohtone vrbničke žlahtine. Njega od 2006. polažemo u more, u čelične rešetkaste sanduke pola milje od vrbničke obale na tridesetak metara dubine. Riječ je o idealnim uvjetima za proizvodnju Valometa. Dozrijevanje pjenušca na dnu mora u svijetu je za sada jedinstvena metoda i u tome vidim dodatnu izvoznu šansu.

poslovna očekivanja 2016

Boris Žgomba, predsjednik Uprave tvrtke Uniline, Pula

Sigurnost postaje glavna turistička atrakcija Zbog događanja u Europi, u središte turističkih zbivanja stavlja se sigurnost putovanja i putnika te će u narednom vremenu taj čimbenik biti ključan

ao i svaka turistička godina, i 2015. je zbog svojih specifičnosti i događaja bila izazovna, ali na samom kraju možemo reći i veoma uspješna poslovna godina. Iako se sukladno stanju u gospodarstvu te rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) najavljuje izlazak iz krize, promjene u navikama i očekivanjima gostiju nešto se sporije mijenjaju i prilagođavaju. Također, zbog posljednjih događanja u Europi, u središte turističkih zbivanja stavlja se sigurnost putovanja i putnika te će u idućem razdoblju upravo taj čimbenik biti ključan, a uspjeh će postići one destinacije koje potencijalne putnike uvjere da su upravo one sigurne. Upravo iz stoga bilo je, a bit će i dalje potrebno značajno ulagati u marketing, nove kanale prodaje te razvijanje novih usluga kako bismo privukli goste i uvjerili ih da kao svoju destinaciju za odmor i poslovne aktivnosti odaberu upravo Hrvatsku.

Promjena će biti

S obzirom na stanje u gospodarstvu i turističkom sektoru, očekujem da će doći do promjena ekonomske politike. S rastom i oporavkom gospodarstva trebale bi se otvoriti nove mogućnosti ulaganja čime će se dodatno potaknuti rast. Ono što daje prostor za rast i pozitivna očekivanja su najave novih ulaganja privatnog sektora u turizmu te istraživanja koja potvrđuju da broj putnika u svijetu i dalje raste. Svoj bi dio svakako trebala odraditi i Vlada zajedno sa sustavom Hrvatske turističke zajednice (HTZ), a odnosi se na poduzimanje mjera koje će pomoći da ostvarimo zajedničke ciljeve. Manji porezi, uz nastavak programa poticanja prodaje i marketinga, uz ulaganja privatnog sektora, vjerujem da će rezultirati rastom izvoza, a time i pridonijeti stabilnijem rastu pokazatelja. Važno je riješiti i pitanje posebnog postupka oporezivanja koji stavlja turističke agencije i turoperatore u nezavidan položaj i narušava tržišno natjecanje. Uvijek ima prostora za pro-

mjene, kako privatnog sektora, tako i javnog. Svakako bi bilo poželjno da se zajedničkim pregovorima i suradnjom osmisle nove mjere i programi koji će, uzimajući u obzir mogućnosti i ograničenja obiju strana, rezultirati pozitivnim rješenjima.

Turizam posebnih interesa

Od nove vlade očekujem kooperativnost te spremnost na razgovor i suradnju kako bi postavili kvalitetne temelje za kratkoročni, ali prije svega dugoročni rast i razvoj turističkog sektora. Iako možemo reći da je turistički sektor u Hrvatskoj razvijen, još trebamo raditi na podizanju kvalitete usluge te osmišljavanju i razvoju složenih proizvoda za turizam koji iz godine u godinu bilježe rast. Važno je napomenuti da je turizam sektor koji posredno i neposredno uključuje gotovo sve gospodarske sektore te bi bilo dobro da se pronađe model koji će ih međusobno kvalitetnije povezati i na taj način omogućiti rast i oporavak ostalih sektora. U Unilineu smo uvijek težili rastu i razvoju te smo i u godinama krize ulagali i ostvarivali pozitivan financijski rezultat te općenito rast poslovanja. Zajedno s cijelim timom djelatnika, pratimo zbivanja na tržištu te sukladno tome postavljamo si ciljeve i programe koje smo do sada uvijek uspješno ispunjavali. U zadnjih pet godina promet Unilinea porastao je 65 posto, a daljnji trend rasta očekujemo i u 2016. godini. Postavili smo si ambiciozne, ali realne ciljeve te vjerujemo da ćemo ih i ostvariti. Posebno želim istaknuti naše značajnije ulaganje u nove tehnologije, otvaranje novih kanala prodaje te kao i do sada ulaganje u ljudske potencijale koji su u našem sektoru ključ uspjeha.

Turizam posredno i neposredno uključuje gotovo sve gospodarske sektore

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 133

gospodarstvenici kažu...

Kristina Bocak Gojun, direktorica marketinga i inovacija tvrtke Badel 1862

Glavni nam je cilj ekspanzija na in Hrvatska industrija alkoholnih pića prati trendove na globalnoj razini pa u 2 jakih alkoholnih pića od 2,8 posto i vina od 1,6 posto. Svoju čvrstu lider ali i u BiH i Makedoniji, i nadalje ćem

U Badel 1862 izvozi svoje proizvode u više od 30 zemalja u svijetu, a brojne su aktivnosti pokrenute i usmjerene na ozbiljnije otvaranje novih izvoznih mogućnosti na tržištima Kine, Rusije, SAD-a i Kanade.

poslovnoj 2014. društvo Badel 1862 poslovalo je u uvjetima stagnacije ukupnih gospodarskih aktivnosti pri čemu se bruto domaći proizvod u Republici Hrvatskoj u toj godini dodatno realno smanjio za 0,4 posto. U šestoj uzastopnoj godini negativne stope BDP-a i poslovanja u uvjetima recesije, realni BDP kumulativno se smanjio za 12,4 posto a domaća potražnja za 19,7 posto. U 2014. naglašeno je nastavljen trend smanjenja potrošnje kućanstava, te je prosječni građanin Hrvatske trošio 41 posto manje od prosjeka zemalja članica EU-a. Rezultate poslovanja Društva odredio je i trend pada potrošačkih cijena prehrambenih proizvoda (uključujući alkoholna pića), te daljnji porast uvoza robe od 3,4 posto na godišnjoj razini. Sve to je prouzročilo vrijednosni pad tržišta jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj u visini od 5,1 posto u odnosu na prethodnu, 2013. godinu. Iako su ostvareni konsolidirani prihodi povezanih društava iz Grupe Badel 1862 u pretprošloj godini manji za 6,2 posto u odnosu na godinu ranije, na razini su pada ukupnog tržišta. U definiranim pokazateljima okruženja Društvo je zadržalo svoju tržišnu poziciju.

Promjena nabolje

Društvo je u 2015. ostvarilo dobit u prvih devet mjeseci u iznosu 22,1 milijun kuna. U odnosu na razloge otvaranja predstečajnog postupka, Društvo je u potpunosti stabiliziralo poslovanje i tekuću likvidnost te je sposobno financirati sve svoje potrebe i obveze iz vlastitih izvora i u rokovima. Iz pozicije tržišnog lidera i nositelja brojnih međunarodnih nagrada za vrhunsku kvalitetu jakih pića i vina, Badel 1862 će i u ovoj godini biti fokusiran na jačanje tržišne pozicije, a prije svega kvalitetom parirati snažnoj i sve agre-

134 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

sivnijoj konkurenciji. Široku paletu vlastitih proizvoda kontinuirano dopunjavamo i najjačim internacionalnim brendovima kroz preuzimanje ekskluzivne distribucije za hrvatsko, ali i tržište zemalja u regiji. Martini, Bacardi, Grey Goose, Dewars, Otard, Sierra Tequila, Marie Brizard, Nikka Whisky… dio su svjetski poznatih brendova koji su komplementarni s vlastitim proizvodnim programom i dodatno snaže našu ponudu. Hrvatska industrija alkoholnih pića prati trendove na globalnoj razini pa u 2016. očekujemo rast potražnje jakih alkoholnih pića od 2,8 posto i vina od 1,6 posto pri čemu društvo Badel 1862 svoju poslovnu politiku i strategiju promišlja s primarnim ciljem očuvanja i jačanja pozicije tržišnog lidera na domaćem i tržištu regije. Također, cilj nam je i snažnija ekspanzija na najbrže rastuća svjetska tržišta. Najmanje se stope rasta očekuju na tržištu Europe, a najbrže rastuća tržišta u kategoriji jakih alkoholnih pića su i dalje Kina, Indija, Rusija i Brazil. TOP 10 zemalja u svijetu participira u ukupnoj potrošnji jakih alkoholnih pića sa čak 79,4 posto, a očekivanja su da će njihov udio u

poslovna očekivanja 2016

dodatna o tržišta 016. očekujemo rast potražnje sku poziciju na tržištu Hrvatske, o braniti snažnim brendovima 2016. narasti na 81,6 posto. Čak 86 posto rasta generirat će samo dva tržišta: Kina 63 posto i Indija 23 posto. S porastom kupovne moći stanovništva, bilježi se rast potrošnje registrirane proizvodnje u odnosu na robu sa sivog tržišta kako na svjetskom tako i na domaćem tržištu. Badel 1862 se kod definiranja poslovne i razvojne strategije prilagođava aktualnim i očekivanim trendovima na domaćem i na svjetskom tržištu. Svoju čvrstu lidersku poziciju na tržištu Hrvatske, ali i u BiH i Makedoniji, i nadalje ćemo braniti snažnim brendovima na čijem pomlađivanju i daljnjim inovacijama kontinuirano radimo. Svjesni trenda premiumizacije, intenzivan naglasak stavit ćemo upravo na taj segment, primarno na katego-

Čak 86 posto rasta generirat će samo dva tržišta: Kina 63 posto i Indija 23 posto rije votke, te rakija i likera. Upravo premium proizvodi predstavljaju snažan preduvjet za ulazak u ugostiteljske objekte najviše razine i potrošače najviše platežne moći. Jednako tako, istom segmentu potrošača namijenjena su i crvena vina najviše kvalitete, kako od autohtonih tako i od internacionalnih sorata grožđa, u proizvodnji i prodaji kojih je Badel 1862 lider na tržištu Hrvatske. Fokus prodajnih aktivnosti bit će usmjeren na ugostiteljstvo najvišeg ranga, te izvoz u zemlje Dalekog istoka i prekomorja gdje je kvaliteta naših vina već prepoznata.

Izloženost jeftinim uvoznim proizvodima branimo prepoznatom i postojanom kvalitetom koja je kroz godine postala sinonimom imena Badel 1862. Zato je i lojalnost potrošača Badelovim proizvodima daleko veća nego je to uobičajeno na drugim tržištima unutar EU-a.

Borba protiv patvorina

Svjesni smo da dugoročnu opstojnost i razvoj Društva ne možemo bazirati samo na liderskoj poziciji i rastu na domaćem i tržištu regije; glavni cilj u poslovnoj 2016., ali i narednim godinama, biti će ekspanzija na ino tržišta. Badel 1862 izvozi svoje proizvode u više od 30 zemalja u svijetu, a brojne su aktivnosti pokrenute i usmjerene na ozbiljnije otvaranje novih izvoznih mogućnosti na tržištima Kine, Rusije, SAD-a i Kanade. U zemljama EU-a fokus će

kao prvo, važno je da tržišna pravila vrijede za sve jednako biti na otvaranju novih kanala distribucije uz njegovanje tradicionalno dobrih odnosa u etno segmentu potrošnje. Kao lider u regiji, Društvo će i nadalje svoj razvojni put temeljiti na tradiciji i vrhunskoj kvaliteti prilagođenoj aktualnim trendovima u potrošnji i očekivanjima nove generacije potrošača, te na istinskom promicanju kulture pijenja. Od države očekujemo da unutar pozitivnih propisa, kako bi se održao red na tržištu, djeluje preventivno i represivno. Kao prvo, važno je da tržišna pravila vrijede za sve jednako, da se svi proizvođači jakih alkoholnih pića i vina stave u isti položaj i da na vrijeme plaćaju obveze prema državi. Kao drugo, istaknuli bismo da nam je svima u cilju da nadzor Carine još više ojača i da se energija usmjeri u još većoj mjeri na suzbijanje sive i crne ekonomije, borbe protiv patvorina koje štete i državi i proizvođačima, ali i samim potrošačima jer se radi o nekontroliranim kanalima i proizvodima koji su kao takvi opasni po zdravlje konzumenata.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 135

gospodarstvenici kažu...

Alma Harašić Bremec, voditeljica projekata Saveza kuhara mediteranskih europskih regija, Split

Treba primijeniti modele najjačih ekonomija Za početak, promjene bi trebalo započeti provođenjem trenutnih zakona i pozitivnih propisa. Strategija, strategija i strategija je ono što nam je nužno jer promjene ne bi trebale biti same sebi svrha

G Povećanje izvoza je sasvim izvjesno jer poduzetnici ponovno samostalno za to stvaraju uvjete, potaknuti nužnošću jer je domaće tržište malo i zasićeno.

odina 2015. zanimljiva je jer su poduzetnici krenuli sa značajnim samostalnim inicijativama i pokazali kreativnost koja polako, ali sigurno pokreće čitav gospodarski mehanizam. Puno je zavisnih varijabli koje mogu presuditi o smjeru ekonomske politike. Osobno sam mišljenja da značajnijih i strateških promjena neće biti. Povećanje izvoza je sasvim izvjesno jer poduzetnici ponovno samostalno za to stvaraju uvjete, jednostavno potaknuti nužnošću jer je domaće tržište malo i zasićeno. To bi prije svega moglo rezultirati blagim, ali nešto stabilnijim rastom gospodarskih pokazatelja. Što se tiče mogućnosti smanjenja poreza, mišljenja sam da su manji porezi mogući u dijelu socijalno osjetljivih skupina i proizvoda. Što se tiče promjena koje očekujem, mišljenja sam da bi za početak promjene trebalo započeti provođenjem trenutnih zakona i pozitivnih propisa, a potom analizirati treba li što i na koji način, te u kojem roku mijenjati. Strategija, strategija i strategija je ono što nam je nužno jer promjene ne bi trebale biti same sebi svrha. Što će nam bilo kakve promjene ako nemaju nekakav cilj. Što se tiče monetarne politike možemo u tom dijelu napraviti promjene koje moraju biti odlučnije, jače i čvršće. U fiskalnoj politici bi se trebali ugledati na one zemlje koje to uspješno i kvalitetno rade. Hajdemo primijeniti uspješne modele najjačih ekonomija. Neka fiskalna politika bude usmjerena na razvoj najvažnijih sektora koje vode najbolji od najboljih, odnosno pravi profesionalci.

Sve naše aktivnosti su ovisne o aktivnostima gospodarskih subjekata i institucija 136 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Pokrenuti “mrtvi kapital”

Kada budemo imali novu vladu, vjerujem da će se u prvoj godini baviti uređenošću države i popisivanjem imovine, obaveza, projekata i planiranjem budućih aktivnosti. Dugoročno duboko vjerujem da će sve napravljeno u početnoj godini biti kvalitetan temelj za umjereni dugoročni rast kroz poticanje investicija i aktivacijom svih već predugo “mrtvih kapitala”. Nemojmo ih čuvati za možda nekad nekoga, nego ih napravimo kvalitetnim zupčanicima koji će zajedno pokrenuti ili ubrzati čitavo gospodarstvo. Kad je riječ o Savezu kuhara mediteranskih i europskih regija, u ovoj 2016. godini očekujem kapitalizaciju projekata započetih protekle godine i stvaranje pretpostavki za pokretanje novih planiranih projekata. S obzirom na to da se naše poslovanje ozbiljno naslanja na ukupno gospodarstvo, sve naše aktivnosti su ovisne o aktivnostima gospodarskih subjekata i institucija na području Hrvatske te zemalja iz naše regije i susjedstva. Procjenjujem da bi u ovoj, 2016. godini mogli ostvariti 20-postotni rast vrijednosti projekata i ukupnog poslovanja.

poslovna očekivanja 2016

Joško Škokić, direktor i suvlasnik tvrtke Škokić, Kaštel Sućurac

Poticaje dobivaju uvijek iste tvrtke Konstantno pokušavamo dobiti poticajna sredstva za daljnje povećanje proizvodnje i proširenje poslovanja, međutim do sada ih nismo dobili, što je blago rečeno čudno

ez obzira na to što je turistička sezona bila uspješna i što nas je posjetilo više turista nego godinu ranije, taj porast nije pratila potrošnja mesa kakvu smo očekivali. Naime, zbog velikih vrućina dobar dio turista je izbjegavao konkretnije obroke. Tako da smo pretprošle sezone - sa znatno manjim brojem turističkih posjeta - plasirali više mesa i mesnih proizvoda nego ove kad nam se dogodio “turistički bum”. Bez obzira što su naša očekivanja od sezone bila viša, ovu godinu završavamo s boljim rezultatima nego prošlu. S obzirom na to da stalno ulažemo u pogon i moderniziramo proizvodnju i poslovanje - pozitivno poslovanje je očekivano. Konstantno pokušavamo dobiti poticajna sredstva za daljnje povećanje proizvodnje i proširenje poslovanja, međutim do sada ih nismo dobili, što je blago rečeno čudno s obzirom na bilance u poslovanju od osnivanja tvrtke do danas. Sve ovo vrijeme poticaje dobivaju uvijek iste tvrtke. Kvalitetu naših proizvoda možemo zahvaliti našem pokojnom ocu Dani, koji je razradio koncept suradnje s uzgajivačima stoke iz okolice Bjelovara. Naime, kupujemo telad koju naši partneri stavljaju u tov i na koncu imamo kvalitetnu junad. Partneri su jako zadovoljni jer im je osiguran otkup, a nemaju ni problema s početnim kapitalom. Radi se uglavnom o ljudima koji imaju svoje polje i farmu, a nemaju dovoljno sredstava za samostalnu proizvodnju. Mi nadziremo hranidbu stoke tako da u pravnom smislu imamo meso iz ekološke proizvodnje. Pronašli smo dobitnu kombinaciju u kojoj svi dobivaju počevši od uzgajivača pa do krajnjeg kupca. Trenutačno imamo pedesetak kooperanata.

Kontinuirano investiramo

U ovom trenutku tvrtka Škokić ima 11 maloprodajnih objekata - od Visa, Hvara preko Ploča, Opuzena, Omiša, Splita, Solina, Trogira,

Rogoznice do Novalje. Pakiramo i svježe meso u vakumirane posude za trgovačke lance na području Dalmacije. Posljednjih nekoliko godina tvrtka Škokić stalno investira u modernizaciju, opremu, kapacitete, dobavljače. Nakon borbe za ishođenje dozvola izgrađena je i opremljena klaonica koja je jedna od najmodernijih u Dalmaciji. I ona nam je bila neophodna kako bismo svakodnevnim klanjem mogli osigurati najveću kvalitetu i najsvježije meso. Modernizirane su i mesnice. Na našem pogonu izbačena je linija trajnih i polutrajnih proizvoda pod robnom markom Dalmatinka. Napravili smo liniju smrznutih proizvoda za veće kupce, a pokrenuli smo i proizvodnju suhomesnatih proizvoda u okolici Dr-

Zabrinjava me slaba kupovna moć građana niša. Sirovinu koristimo isključivo iz domaćeg uzgoja. Naši proizvodi su bez alergena, glutena, pojačivača okusa i soje. Isto tako naši pršuti, pečenice i suha panceta soljeni su isključivo morskom soli, što bih volio da rade i drugi proizvođači Dalmatinskog pršuta, pečenice i pancete. Kako je naš primarni cilj osigurati svojim kupcima najkvalitetniji proizvod naši proizvodni procesi i finalni proizvodi nositelji su brojnih certifikata kojima potvrđujemo naziv “zdrava hrana”. Iduće godine očekujem stabilno poslovanje i kontinuirani rast. Zabrinjava me slaba kupovna moć građana. Očekujem pomak naprijed u društvu koji bi se onda pozitivno odrazio i na našu tvrtku koja bi u tom slučaju mogla napraviti veliki korak naprijed u razvoju. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 137

gospodarstvenici kažu...

Vlado Krauthaker, vlasnik i direktor tvrtke Krauthaker, Kutjevo

Poljoprivreda nije pratila rast gospodarstva Poljoprivreda traži puno različitih rješenja kako bi bila uspješnija i kako bi se usporio pad. Između ostalog nisu riješeni problemi navodnjavanja i isušivanja

Očito je da onaj tko dobro radi i tko zapošljava i ima velike mogućnosti za izvoz nije najpoželjniji za poticajna sredstva.

rošlu godinu je obilježila loša berba iz prethodne 2014. godine, što je rezultiralo da na tržištu nismo imali sve etikete vina iz našeg bogatog asortimana od 32 etikete. Nedostajala su organska i predikatna vina te neke crvene sorte. Lošiju berbu koja je bila i količinski slabija nadomjestili smo iz zaliha koje svaki vinar mora imati u određenoj mjeri. U našoj tvrtki nismo imali većih problema jer smo se dosta trudili oko kvalitete vina. Nismo imali većih stresova. Poslovnu godinu smo završili pozitivno i taj trend zadržavamo unatoč teškoćama na tržištu. Nama se ništa specijalno nije dogodilo, ali s obzirom na to kakve su teškoće bile općenito prisutne zbog loše vinogradarske godine, zadovoljni smo načinom na koji smo to premostili. Tendencija rasta izvoza u prošloj godini bila nam je usporena jer zbog nedostatka tih nekoliko etiketa nismo imali rast izvoza koji je uobičajan za našu tvrtku. Više smo se bili posvetili domaćem tržištu. Udjel izvoza na početku 2015. godine iznosio nam je 22 posto, a godina je završena sa 18 posto izvoza. Izvozimo u 18 država, a neke od njih, poput Rusije i Brazila, imale su zastoj zbog nepovoljnog odnosa eura i njihovih valuta. Istina je da je gospodarstvo imalo rast ove godine što je ohrabrujući pokazatelj, ali činjenica je da poljoprivreda nije pratila te pokazatelje. Stanje u poljoprivredi je i nadalje teško, a u stočarstvu još i gore. Poljoprivreda traži puno različitih rješenja kako bi bila uspješnija i kako bi se usporio pad. Između ostalog nisu riješeni problemi navodnjavanja i isušivanja što su osnovni preduvjeti za suvremenu poljoprivredu.

138 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Meni se od svih prijedloga koji su se mogli čuti tijekom pregovora oko sastavljanja političkih koalicija, najviše svidio prijedlog o osnivanju Agrobanke. Ukoliko takva banka bude osnovana i ukoliko bude radila na kvalitetan način, ona može pridonijeti razvoju poljoprivrede u budućnosti. U sektoru poljoprivrede ima puno kvalitetnih ljudi koji nisu došli do izražaja, a moje je mišljenje da ih treba osloboditi i pustiti da upravo oni kreiraju poljoprivrednu politiku.

Padamo na besmislicama

U našoj tvrtki smo nezadovoljni jer nismo prošli na natječaju za Vinsku omotnicu. Očito je da onaj tko dobro radi i tko zapošljava i ima

Stimuliraju se veliki proizvođači na štetu malih i srednjih, što nije dobro velike mogućnosti za izvoz nije najpoželjniji za takva sredstva. Uglavnom, stimuliraju se veliki proizvođači na štetu malih i srednjih, što po meni nije dobro. Zdrave i perspektivne tvrtke gube bodove pri ocjenjivanju na besmislicama koje nisu vezane uz poslovanje. Mali i srednji su uskraćeni za informaciju koju veliki imaju i to treba promijeniti. Planovi za 2016. godinu u tvrtki Krauthaker vezani su za povećanje izvoza te uz rad na zajedničkoj promociji kroz Udruženje vinarstva i vinogradarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Naravno da je potrebno poraditi na zajedništvu i osmišljavanju zajedničkog nastupa. Što se tiče kvalitete naših vina koja će se naći na tržištu 2016. godine, mogu već sada reći kako će ona biti izuzetna - a i količinski smo spremni za dobru godinu.

poslovna očekivanja 2016

Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska, Zagreb

Građani su prepoznali važnost štednje Mene posebno raduje konstantan rast životnih osiguranja tijekom 2015. Znak je to da smo ušli u drugu fazu razvoja gospodarstva i reforme mirovinskog sustava

rošla je godina bila pozitivna za hrvatsko gospodarstvo. Zahvaljujući porastu izvoza, investicija i potrošnje, makroekonomski pokazatelji rastu najbrže nakon 2008. godine. Svakako veseli uspješnost naše IT industrije u svjetskim razmjerima i sve većeg broja uspješnih start-upa, uz, naravno, još jednu uspješnu turističku sezonu. Mene posebno raduje konstantan rast životnih osiguranja tijekom 2015. Znak je to da smo ušli u drugu fazu razvoja gospodarstva i reforme mirovinskog sustava. Unatoč smanjenju broja stambenih i namjenskih kredita, raste prodaja životnih osiguranja, što znači da su građani prepoznali važnost štednje i preuzimanja odgovornosti za život nakon odlaska s tržišta rada. U ovoj godini ne očekujem značajnije promjene. Naša ekonomija već neko vrijeme prolazi transformaciju. Konačno je prepoznat značaj malih i srednjih poduzeća za čitavo gospodarstvo. Očekujem nastavak rasta izvoza, zatim da će se nastaviti raditi na poboljšanju poduzetničke klime, smanjenju nelikvidnosti i povećanju zaposlenosti, posebno poticanju samozapošljavanja.

bi ukidanje valutne klauzule, o čemu se govorilo tijekom predizborne kampanje, imalo pozitivan učinak na financije građana. Od nove vlade u ovoj godini ne očekujem značajnije događaje, niti promjene. Nakon što se ustroji nova vlada proći će dosta vremena prije nego što će uslijediti konkretni potezi, a nakon toga i posljedice na gospodarstvo. Konkretno za svoju tvrtku očekujem daljnji dugoročan nastavak rasta životnog osiguranja te zaustavljanje pada cijena u neživotnim osiguranjima, prije svega tu mislim na osiguranje vozila. I u idućoj godini ćemo nastaviti s aktivnostima vezanim uz financijsko opismenjavanje mladih u Hrvatskoj u kojima GRAWE vrlo aktivno sudjeluje već godinama, a koje se od-

Očekujem daljnji dugoročan nastavak rasta životnog osiguranja

TRANSPARENTNO POSLOVANJE

Kad je riječ o mjerama kojima bi morala pribjeći država kako bi pomogla oporavku gospodarstva, treba reći da je u prvom redu transparentno i korektno poslovanje na svim razinama, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, preduvjet daljnjeg razvoja. Nadam se da će nova vlada, tko god ju sačinjavao, ustrajati na tome. Osim toga, nužno je raditi na smanjenju javnog duga, preustroju javnog sektora i poticanju poduzetništva. Pozitivnim ocjenjujem porezno rasterećenje dohotka u ovoj godini, što je rezultiralo povećanom potrošnjom. Što se tiče monetarne politike, ne mislim da

vijaju pod vodstvom nadležnih institucija kao što su Ministarstvo financija te Hrvatski ured za osiguranje i Hanfa. Nastavit ćemo raditi na optimizaciji poslovanja uz istovremeno uvođenje novih tehnologija. U segmentu prodaje planiramo daljnje proširenje prodajne mreže i otvaranje novih ureda te kontinuirano praćenje potreba tržišta kako bismo prilagodili našu ponudu i tako odgovorili na sve njegove zahtjeve. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 139

gospodarstvenici kažu...

Dr. sc. Đuro Horvat, član Upravnog vijeća Visokog učilišta Effectus, Zagreb

Ne razgovaramo o du Nositelji ekonomske politike bi se svakako trebali više orijentirati na stabilnije sektore poput prerađivačke industrije i poljoprivrede u kojima je potencijal egzogenog šoka i tržišnih neravnoteža sveden na minimum, a istovremeno postoji ogroman potencijal za izvoz

Za konkurentnost u novoj ekonomiji više nije dovoljno solidno ili dobro poslovati, nego je potrebno biti izvrstan odnosno najbolji.

ažalost, hrvatsko gospodarstvo i dalje ostaje na dnu ljestvice zemalja Europske unije. Rast efikasnosti je još uvijek prespor i Hrvatska najsporije raste u okruženju. Posebno treba naglasiti da je i dalje ostalo puno neiskorištenih mogućnosti i da supstitucija uvoza povećanjem izvoza nije potaknula značajniji rast proizvodnje. Istina je da je za 10,5 posto izvoz porastao za prvih devet mjeseci 2015. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je istovremeno uvoz porastao za 5,5 posto, dakle pokrivenost uvoza izvozom iznosi 61,3 posto, dok je pokrivenost u istom razdoblju prošle godine iznosila 58,5 posto. No, treba i napomenuti da je u trećem kvartalu 2015. godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a od 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2014., što predstavlja najveću stopu rasta od drugog kvartala 2008. godine kada je iznosio 2,9 posto. Glavni generator ovakve stope rasta BDP-a je svakako dobra turistička sezona za koju se procjenjuje da će do kraja godine porasti za preko 10 posto u odnosu na 2014. godinu. Visoki udio turizma u BDP-u od preko 17 posto, svrstava nas među zemlje s najvećim udjelom turizma u BDP-u unutar zemalja EU28, što je s jedne strane odličan rezultat, no s druge strane budući da je riječ o sektoru koji visoko ovisi o sezonalnim (klimatskim) kretanjima, svaki egzogeni šok može izuzetno uzdrmati makroekonomsku ravnotežu, te izazvati značajne posljedice na stopu rasta BDP-a. Nositelji ekonomske politike bi se svakako trebali više orijentirati na stabilnije sektore poput prerađivačke industrije i poljoprivrede u kojima je potencijal egzogenog šoka i tržišnih neravnoteža sveden na minimum, a istovremeno postoji ogroman potencijal za izvoz. Dodatno nas treba zabrinjavati i jedan od podataka (Eurostat) makroekonomskih pokazatelja, a to je ukupni dug privatnog sektora koji iznosi 120,6 posto BDP-a o kojem uopće ne razgovaramo.

140 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Novi model rasta

U 2016. godini očekujem nastavak pozitivnih trendova koji će se razvijati na zdravijim i realnijim temeljima za što je nužan zaokret u ekonomskoj politici. Jedini put izlaska iz stanja makroekonomske neravnoteže Hrvatske je definiranje i realizacija novog modela ekonomskog rasta temeljenog na rastu investicija i izvoza poduprtim znanjem i inovacijama. Nedovoljna iskorištenost komparativnih prednosti gospodarstva Hrvatske i nerazvijanje konkurentskih prednosti mogla bi se odraziti na niske dugoročne stope rasta BDP-a. Konstruktivne strukturne reforme su nužne odmah, kako bi se gospodarstvo dovelo u okvire zdravih temelja, a nakon toga se mogu očekivati stabilne dugoročne stope rasta gospodarstva. Sama izgradnja konkurentnosti je dugotrajan proces koji zahtijeva kontinuirano unapređivanje stvaranja uvjeta podizanja konkurentnosti te provođenja strukturnih promjena čime bi i rezultati investicijske i izvozne politike trebali biti dinamizirani u srednjem i dugom roku. No, svakako moramo znati da u novoj ekonomiji ekspertno znanje, intelektualni kapital i inovacije postaju strategijska konkurentska prednost. Za budućnost gospodarskih subjekata, industrijskih grana, lokalnih zajednica i naci-

poslovna očekivanja 2016

gu privatnog sektora onalne ekonomije, konkurentnost svakako nije jednokratni usamljeni poslovni događaj. Dapače, postizanje konkurentnosti je kontinuirani i višedimenzionalni proces kojim se nastoje iznaći nove ideje i rješenja za uspješnije nadmetanje u uvjetima tržišnog liberalizma. Za konkurentnost u novoj ekonomiji više nije dovoljno solidno ili dobro poslovati, nego je potrebno biti izvrstan odnosno najbolji. Dakle, bez suradnje ekonomskih politika, prvenstveno monetarne i fiskalne, teško je očekivati neke veće promjene u gospodarstvu i podizanje konkurentnosti. Uloga monetarne i fiskalne politike ključan je čimbenik za makroekonomsku stabilnost svake zemlje. Mišljenja sam da monetarna i fiskalna politika u fazi krize nije bila antirecesijska, već u nekim svojim dijelovima nažalost i prorecesijska. U trenucima kada se trebala voditi ekspanzivna monetarna politika, kako bi gospodarstvo što prije izašlo iz recesije, ona je bila restriktivnog karaktera. Bojazan bankarskog sektora od gubitka profita i krive procjene neizvjesnosti na tržištu, podizala je kamatne stope u prvoj fazi reakcije na krizu, dok je istovremeno fiskalna politika odgovorila na podizanje poreznog opterećenja, što je u konačnici rezultiralo padom svih makorekonomskih varijabli i potonuća u stanje depresije. Iako je kasnije došlo do blagog monetarnog popuštanja, početni efekt je uzrokovao nastavak produbljivanja krize i neizvjesnosti na tržištu. Pravilo je da se u fazi krize treba voditi ekspanzivna monetarna, pa čak i fiskalna politika kako bi se gospodarstvo izvuklo iz recesije, dok u fazi ekspanzije treba razmišljati o vođenju politika. No, kod nas to nije bio slučaj, došlo je do snažne kontrakcije gospodarstva zbog restriktivnih politika i pada svih varijabli, a efekt blage deprecijacije tečaja dodatno je zakomplicirao situaciju.

Vrijednosni sustav

Na nacionalnoj razini Vlada treba imati sluha i surađivati s gospodarstvom, gospodarstvo treba surađivati s obrazovnim ustanovama i znanstvenim institucijama i tako u krug. Zašto? Odgovor je vrlo jednostavan - kapacitet i sposobnost djelovanja u Republici Hrvatskoj je vrlo limitirajući čimbenik. To znači da ne funkcioniramo jedinstveno, ne činimo ono što smo dogovorili i utvrdili, te na kraju svega ne radimo koliko bi trebalo. Pri tome je uloga i zna-

čenje vrijednosnog sustava u kojemu dominiraju rad, poštenje i moral sveden na marginu. Budući da konkurentnost počiva na strategiji i ulaganjima i da se ne može osvojiti i povećati tržišni udio bez jasne vizije i investicije, to nalaže da se na nacionalnoj razini konačno mora doći do općeg konsenzusa definiranja jasne vizije budućnosti zemlje, do odnosa prema zajedničkim vrijednostima te donošenjem sektorskih strategija. Svakako, podrazumijeva se da sve strategije i projekti dubokih promjena neće biti efikasni i efektivni, ako se ne postigne novi nacionalni sporazum o strukturnim reformama, a to traži promjenu mentalnog sklopa, jačanje liderstva, stvaranje društva znanja, inoviranja te izgradnju drukčijeg sustava društvenih vrijednosti.

Supstitucija uvoza povećanjem izvoza nije potaknula značajniji rast proizvodnje Kao javno visoko učilište u privatnom vlasništvu svakako očekujemo stabilnije uvjete poslovanja. To će nam pomoći u daljnjem postizanju povećanja ukupne kvalitete i akademske izvrsnosti kao temeljnog dijela naše strategije, a sve u cilju postizanja kompetencija studenata za kreativan profesionalni rad i aktivno djelovanje u društvu, njihovog pozitivnog utjecaja na društvo u cjelini, poticanja razvoja gospodarstva kao i razvoja osobnih potreba. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 141

gospodarstvenici kažu...

Ljubomir Jelić, vlasnik i direktor tvrtke Jelić konzalting, Rijeka

Dati vjetar u leđa pozitivnim vjetrovima u gospodarstvu Nestabilan regulatorni okvir, nestabilna porezna politika i složene i spore administrativne procedure usporile su jačanje optimizma i oslabile vjeru u bolje sutra

K Uz zaokret ekonomske politike, očekujemo vraćanje optimizma

ao članica Europske unije, Hrvatska ima solidne institucionalne uvjete i pristup financijskim resursima iz EU fondova, međutim, nismo uspjeli dovoljno iskoristiti pružene nam mogućnosti. Otvaranje granica i sagledavanje Europske unije kao jednog tržišta unio je strah pa smo umjesto prilika uvidjeli samo prijetnje. Povećanje izvoza rezultat je sazrijevanja poduzetnika koji su krenuli ulagati u proizvodnu opremu, u nove tehnologije, što im je omogućilo proizvodnju roba veće dodane vrijednosti. To se pozitivno odrazilo na razinu konkurentnosti i pokretanje održivog gospodarskog rasta. I dalje je ograničen pristup financijskim sredstvima što je, dakako, ograničavajući čimbenik poduzećima kod donošenja investicijskih odluka - pogotovo kada je riječ o start-up poduzećima koja svojim inovacijama i novim idejama stvaraju dinamično gospodarsko okruženje. Zbog sporog otvaranja EU fondova i nedovoljne informiranosti o dostupnim izvorima sufinanciranja (posebice kad su posrijedi fondovi rizičnog kapitala) izostalo je jače pokretanje značajnijih investicija koje su u konačnici trebale osigurati brži rast gospodarstva. Nestabilan regulatorni okvir, nestabilna porezna politika i složene i spore administrativne procedure usporile su jačanje optimizma i oslabile vjeru u bolje sutra. Tome je pridonijelo i odugovlačenje u provođenju strukturnih reformi. Nije smanjena neproduktivna javna potrošnja, ni neučinkovita javna uprava, a izostalo je smanjenje poreznog opterećenja, kao i nepotrebnih propisa. Zato i dalje imamo neuravnotežene javne financije – visok proračunski deficit i ogroman teret javnog duga koji nam narušavaju izglede za stabilnost. Sve to uskraćuje prostor privat-

142 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

nom sektoru za investiranje i zapošljavanje. Politička nestabilnost produbit će ovakvu situaciju što će bitno utjecati i na promjene ekonomske politike. Zbog neprovedenih strukturnih reformi vrlo teško se može očekivati smanjenje poreza i rasterećenje gospodarstva, i sve će to bitno utjecati i na stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Koje bi mjere pomogle oporavku gospodarstva? Ponajprije one koje se ogledaju kroz lakši pristup financiranju, posebice malim i srednjim poduzećima - i to onima iz industrijskog sektora. Treba nam brže i jače korištenje kohezijskih i strukturnih fondova kroz brže pripremanje i jednostavniju prijavu projektnih aplikacija. Treba nam stabilan i predvidljiv regulatorni okvir, odnosno stabilna javna politika, dodatno ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta, jačanje suradnje između gospodarstvenika, Vlade i investitora kako bi se uveo bolji dijalog poslovnog sektora i državnih institucija radi smanjenja prepreka s kojima se investitori suočavaju, uz primjenu najboljih

poslovna očekivanja 2016

praksi iz inozemstva. Zašto ne bismo i mi mogli uvesti i osnažiti fondove rizičnog kapitala koji su u svijetu prepoznati kao pokretači razvoja inovativnih tvrtki, i oživjeti tržište sekuritizacije kredita malim i srednjim poduzetnicima. Nisam zadovoljan monetarnom politikom, pogotovo u segmentu visokih kamatnih stopa. HNB bi trebao uložiti veće napore kako bi se pojeftinila investicija i kreditiranje potrošnje jer u odnosu na ostale članice EU-a naša poduzeća ostaju manje konkurentna. Nova vlada mora krenuti u provođenje strukturnih reformi i dati vjetar u leđa pozitivnim trendovima koji su trenutno prisutni u gospodarstvu. Kratkoročno pojačati pozitivne mjere izvoza, smanjiti parafiskalne namete, rasteretiti birokratske barijere pogotovo za proizvođačku djelatnost, smanjiti porezne razrede na dohodak pogotovo za više razrede i poticati reinvestiranje u razvoj i jačanje tržišne pozicije. Dugoročno pak treba utjecati na stabilnost porezne politike, ojačati digitalno poslovanje, potaknuti veća ulaganja u istraživanje i razvoj, bolje povezati fakultete i gospodarstvo stvarajući zaokret u obrazovnom sustavu koji će pratiti potrebe tržišta. U ovoj godini u Jelić konzaltingu očekujemo jačanje privatnog sektora za koji smo i sami vezani. Na taj način očekujemo i vlastito jačanje. Smatramo da konstantno ulaganje u znanje i širenje djelokruga poslovanja zaista jesu ključ za uspjeh, a širenjem posla i mi ćemo otvoriti prostor mladima i pružiti im priliku da svoje prvo radno iskustvo steknu upravo u našoj tvrtki. Uz zaokret ekonomske politike, očekujemo vraćanje optimizma i jačanje gospodarske aktivnosti što će se zasigurno odraziti na naš rast i veći uspjeh nego što je bio u 2015. godini.

Domagoj Njegovan, izvršni direktor Keramike Modus, Orahovica

Optimizam gradimo na ugovorenim poslovima Jačanjem kupovne moći pojedinca stvorit će se uvjeti i za stabilniji rast gospodarskih pokazatelja

godini koja je iza nas osjetio se lagani rast aktivnosti, što se očitovalo u porastu prodaje i laganom rastu prodajnih cijena. Još uvijek to nisu željeni rezultati, ali trend je pozitivan. U 2016. očekujemo nastavak pozitivnog trenda. Obzirom da nam je sada izvoz na zavidnih 70 posto ukupne prodaje ne priželjkujemo daljnje jačanje izvoza, ali možemo reći da očekujemo jačanje kvalitetnijeg izvoza kroz jačanje prodajnih cijena. Što se tiče poreza, očekujemo rasterećenje poreznih obveza na plaću i iz plaće kako bi stvorili prostora za privatne investicije koje su nestale davne 2009. godine. Jačanjem kupovne moći pojedinca stvorit će se uvjeti i za stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. U totalu gledano, monetarna politika jake kune šteti izvozu, a pogoduje uvozu. Međutim ako gledam na vlastito poduzeće, koliko mi pogoduje slabljenje kune u smislu konkurentnosti, toliko mi ne odgovara, jer većina materijala za dekoriranje, opreme i rezervnih dijelova dolazi iz uvoza, a glavni energent (plin) vezan je uz cijenu dolara. Što se tiče fiskalne politike, u svakom slučaju potrebno je smanjiti proračunske troškove ukidanjem većeg broja općina i rasteretiti proračun, jer još uvijek trošimo više nego što prikupimo. Kad je riječ o poslovanju naše tvrtke, očekujemo puno stabilniju godinu. Optimizam gradimo na ugovorenim poslovima, te na jednom iskoraku u proizvodnom portfelju koji smo započeli u drugoj polovini 2015. Od poteza koje vlada može odraditi za domaće proizvođače, naveo bih svakako smanjenje fiskalnih nameta, brže rješavanje administrativnih pitanja i naravno pokretanje javnih i privatnih investicija. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 143

gospodarstvenici kažu...

Alojzije Jukić, predsjednik Uprave tvrtke Comping, Zagreb

Zaista je izazov poslovati u ovakvom okruženju Područja koja smo postavili kao naše poslovne prioritete - izvoz, jačanje efikasnosti, a samim time i profitabilnosti naše tvrtke, u dobrom dijelu ovise i o mjerama koje će poduzeti nova vlada

P Bez konkretnih mjera, najave nam ne znače puno

oslovna 2015. bila je vrlo zahtjevna godina, ali ipak s blagim naznakama poboljšanja gospodarske i ekonomske klime u Hrvatskoj. Hoće li se taj trend uspjeti zadržati, ovisi dobrim dijelom i o politici, ne samo o gospodarstvu. Dok ovo pišem, upravo svjedočimo dugotrajnom pokušaju postizanja konsenzusa velikih političkih stranaka na političkoj sceni u Hrvatskoj i to će se sasvim sigurno odraziti i na gospodarsku sliku Hrvatske. Nova vlada je upravo ta koja treba dovesti do promjene gospodarske politike. Znamo da postoje određeni gospodarski prioriteti i u slučaju razrješenja političke krize, prvi pozitivni ekonomski pomaci bit će vidljivi tek u drugoj polovini 2016. godine. Područja koja smo postavili kao naše poslovne prioritete - izvoz, jačanje efikasnosti, a samim time i profitabilnosti naše tvrtke, u dobrom dijelu ovise i o mjerama koje će poduzeti nova vlada. O njoj ovise i manji porezi koji mogu garantirati i određene investicije, a samim time i stabilniji gospodarski rast. Bilo je jako puno najava, ali bez konkretnih mjera, pa nam te najave ne znače puno. Svjedoci smo brojnih mjera pri kraju mandata bivše vlade koje su dobrim dijelom bile populističke. Igralo se na kartu stvaranja privida zadovoljstva građana stanjem u državi. Tako možemo npr. gledati efekte kredita u švicarskim francima gdje se premalo razmatralo indirektne utjecaje ove mjere na gospodarstvo. Činjenica je da će ovaj potez generirati i gubitke banaka, ali i niz novih kreditnih politika koje će se svakako negativno odraziti na gospodarstvo u širem smislu.

144 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Misliti o kunama

S druge strane, postavljamo pitanje je li ta mjera okidač da sami počnemo više vjerovati u svoju valutu? Upravo svjedočimo sve većem broju kreditnih linija u kunama što je dobar potez koji će svakako pomoći gospodarstvu. Treba razumjeti da je naša troškovna komponenta u najvećem dijelu kuna, što ne znači da nema i drugih valuta, no, npr. troškovi zaposlenika su u kunama. U slučaju stabilne kune puno je lakše raditi dugoročnije projekcije, i u području rasta i u području investicija. Daljnje usklađivanje monetarne i fiskalne politike, fiskalne poglavito u dijelu poreza, nešto je što bi trebalo dorađivati i nešto na čemu bi trebali raditi i HNB kao regulator ovog dijela i Ministarstvo financija odnosno Vlada u širem smislu. Svi ovi akteri trebaju raditi na kreiranju dugoročne stabilne gospodarske politike i smanjivanju parafiskalnih nameta čiju pozitivnu stranu nitko od nas, bojim se, ne razumije i ne prepoznaje. U ovom trenutku jako je teško odgovoriti na pitanje što očekujem od nove vlade s obzirom na to da ne znamo tko će biti u novoj vladi. Hoće li to biti velika koalicija ili su pred nama novi izbori? No, ono što je posebno zanimljivo primijetiti jesu propagirani programi nekih od aktera na političkoj sceni. Upravo ti programi koje su zastupali u predizborno vrijeme bitno su drugačiji od onih koje možemo čuti i vidjeti posljednjih dana. Shodno tome, izrazit ću sumnju u dugoročne rezultate jer evidentno je da je fokus vrlo kratkoročnog karaktera. Comping je tvrtka s jasno definiranim ciljevima no unatoč tome, zaista je izazov poslovati u ovakvom okruženju. Samim time, jedan od naših ciljeva je iskorak na inozemna tržišta i daljnji pomak prema uslužnoj orijentiranosti naše tvrtke, što bi nam trebalo donijeti stabilnost poslovanja i prihoda u godinama koje dolaze.

poslovna očekivanja 2016

Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave tvornice Sardina, Postira

Tužno je da se više isplati uvoziti nego proizvoditi Vjerujem u rast izvoza, ne očekujem manje poreze, iako se nadam rasterećenju troškova plaća. Vjerujem da će mnogi poslodavaci izvor rasta vidjeti u tržištima izvan Hrvatske

Sardini prošlu poslovnu godinu ocjenjujemo uspješnom. Dobar smo posao napravili u poslovima marikulture jer su rezultati s uzgajališta i tuna i bijele ribe bili iznad očekivanja, zadovoljni smo ulovima koje smo imali, ojačali smo djelatnost i prodaju smrznute ribe partnerstvima na domaćem, a još više na inozemnim tržištima. Nama je posebno važno što bilježimo respektabilan rast u plasmanu ribljih konzervi, za koji očekujemo da se još intenzivnije nastavi u sljedećoj godini. Što se tiče samog gospodarstva Hrvatske osjećam optimizam. Kako se prošla godina bližila kraju, bili smo sve smo uvjereniji da ćemo napokon preokrenuti loše trendove zadnjih godina. Pokazatelji kojima svjedočimo zadnjih mjeseci, zajedno s očekivanjem da će se gospodarski rast nastaviti i u 2016., daju nam za pravo da budemo optimisti i u ovoj godini. Trendovi rasta sigurno će afirmativno utjecati na promišljanja poslodavaca i vjerujem da će mnogi izvor rasta vidjeti na tržištima izvan Hrvatske. To je jedini kvalitetan i održiv put razvoja kompanija. Vjerujem u rast izvoza, ne očekujem manje poreze, iako se nadam rasterećenju troškova plaća. Vjerujem da su poduzetnički planovi koje pripremamo za ovu, 2016. godinu ambiciozniji i s osjetno višim investicijskim ulaganjima od ovih kojima smo svjedočili zadnjih godina. Izvori oporavka i rasta gospodarstva moraju biti raspoloživa sredstva iz EU fondova, očekivano jeftinije zaduživanje poduzetnika, poticanje poduzetništva podizanjem konkurentnosti gdje i država igra važnu ulogu. Poduzetnici će na takve poticaje odgovoriti rastom investicija i novim razvojem, zapošljavanjima, a to će nas voditi u dobrom smjeru. Kao visoko izvozno orijentirana tvrtka dugi niz godina borimo se s problematikom snažne kune. Ova politika tečaja utjecala je na sve snažno izvozno orijentirane tvrtke koje su, da

bi preživjele, morale bitno podići svoju efikasnost. Tako je to bilo i sa Sardinom i smatram da smo mi u tome uspjeli. Ne veseli me što smo zemlja gdje se više isplati uvoziti nego proizvoditi i nadam se promjenama u tom smjeru koje ne moraju nužno biti vezane za monetarnu politiku. Nadam se promjeni Zakona o radu koji će biti u interesu razvoja i konkurentnosti gospodarstva. Iz kuta poduzetnika zainteresiran sam za poticajno okruženje koje će nas motivirati na daljnji rast, ulaganja, otvaranja novih tržišta i slično. Volio bih vidjeti da se poljoprivreda, a svakako tu spada i nama osobito interesantno ribarstvo, prepozna kao velika prilika za daljnji razvoj s pozitivnim učincima na pad nezaposlenosti i sveukupno povezivanje industrije i uslužnih djelatnosti koje svi priželjkujemo. U Sardini sve što radimo, radimo s ciljem da budemo bolji i uspješniji. Ciljevi su nam ambiciozni, a rast i razvoj tvrtke i nadalje temeljit će se na djelatnostima vezanim uz more, ribarstvo i preradu ribe. U ovoj godini očekujem nastavak dobrih rezultata i zadržavanje Sardine u krugu ključnih hrvatskih tvrtki u svijetu ribarstva. Među vodećim smo hrvatskim izvoznicima na japansko tržište, a proizvodima iz nove tvornice ribljih konzervi želimo ozbiljnije nastupiti na tržištima Sjeverne Amerike, Rusije, Perzijskog zaljeva i Kine. Naš je cilj višestruko veći od posla koji radimo na tim tržištima. Uz kvalitetu naših proizvoda, upravo je odlučnost da se približimo najzahtjevnijim svjetskim tržištima naš glavni pokretač i motivator. Ukratko, strategiju internacionalizacije i globalne prisutnosti nastavljamo provoditi i u 2016. godini uvjereni u uspjeh.

Među vodećim smo hrvatskim izvoznicima na japansko tržište

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 145

gospodarstvenici kažu...

Ljubo Puđa, suvlasnik i direktor tvrtke Puđa, Čaporice

Osigurali smo odličnu sirovinsku bazu Isključivo otkupljujemo mlijeko s hrvatskih farmi, a kooperante imamo od Slavonije, preko Vojnića, Like, Paga pa do vrgoračkog kraja

G Dostignutu kvalitetu sireva mogu zahvaliti savjetodavnim uslugama prof. Anke Popović Vranješ, koja je prema mojem mišljenju najveći autoritet u proizvodnji sireva u široj regiji.

odina 2015. za tvrtku Puđa je bila solidna i mogu reći da su se ostvarili naši planovi. Prethodnih godina puno smo radili na osiguravanju sirovinske baze i poticali smo ljude da nabave stoku i postanu naši kooperanti, a to je u ovoj situaciji, vjerujte, bio mukotrpan posao. Sve to je ipak rezultiralo time da smo uspjeli osigurati odličnu i kvalitetnu sirovinsku bazu. Imamo odlične kooperante koji nam osiguravaju odličnu sirovinu. Isključivo otkupljujemo mlijeko s hrvatskih farmi, a kooperante imamo od Slavonije, preko Vojnića, Like, Paga pa do vrgoračkog kraja. Nakon što smo početkom 2015. godine preuzeli siranu Sabalić na Pagu koja je zapala u probleme i bila u stečaju, preuzeli smo i siranu u Starim Mikanovcima koja je poznata po proizvodnji sira Pini. Kapacitet sirane Sabalić je mali i iznosi 40 tona Paškog sira, no s vlasnikom smo se lako dogovorili na obostrano zadovoljstvo. Sirane u vlasništvu obitelji Puđa godišnje proizvedu oko 900 tona sira od čega se u Bosni i Hercegovini proizvede oko 65 posto. U selu Miši kraj Livna smo i započeli proizvodnju gdje proizvodimo više vrsta sira, a najpoznatiji je Livanjski sir. Tvrtke u vlasništvu obitelji Puđa - Eko sir Puđa u Bosni i Hercegovini te tvrtke Puđa u Hrvatskoj ostvarile su veliki uspjeh na zadnjem Novosadskom poljoprivrednom sajmu. Naš miješani sir od kravljeg i ovčjeg mlijeka Sveti Roko, proizveden u pogonu u Čaporicama, postao je šampion sajma. Dva druga sira koji smo slali na ocjenjivanje, Livanjski sir Puđa proizveden u pogonu u Bosni i Hercegovini te Ovčji sir Puđa koji proizvodimo u Čaporicama, dobili su Zlatne medalje.

Vrijedna stručna pomoć

Dostignutu kvalitetu sireva mogu zahvaliti savjetodavnim uslugama Anke Popović Vranješ, profesorice na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, koja je prema mojem mišljenju najveći autoritet u proizvodnji sireva u široj regiji. 146 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Izvozimo u niz europskih zemalja, a blizu smo izvoza u Tursku i Saudijsku Arabiju Profesorica Vranješ je dugi niz godila radila kao direktor proizvodnje u banjalučkoj mljekari, a sada uz redovit posao na fakultetu savjetuje desetak sirana u Europi, među kojima i naše tehnologe u pogonima tvrtki Puđa i Eko sir Puđa. Što se tiče obnašatelja vlasti, u narednim godinama očekujem da će se proizvodnja poticati na sve načine. To je dobro i za javni i za privatni sektor, ali i za rješavanje demografskih problema koji su kod nas, pogotovo u ruralnim krajevima, došli do velikog izražaja. Ne znam jesmo li svi zapravo uopće svjesni koliki je to problem. Nama u 2016. godini predstoji rad na povećanju asortimana te proboj na nova tržišta. Posebno smo blizu izvoza u Tursku i Saudijsku Arabiju. Izvozimo u niz europskih zemalja te u zemlje naše regije.

poslovna očekivanja 2016

Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, Zagreb

Tržište se polako oporavlja Jedan od nužnih preduvjeta za rast izvoza je rast konkurentnosti naših proizvoda i usluga u globalnim okvirima, u čemu bitnu ulogu ima porezno rasterećenje, smanjenje potrebne administracije i uređen zakonodavni okvir

a Adactu je, kada se sve zbroji, 2015. godina donijela nastavak pozitivnih trendova poput rasta prihoda i otvaranja novih tržišta, tako da ta godina zasigurno dobiva pozitivnu ocjenu. Svjedoci smo da se tržište polako oporavlja, iako puno sporije od očekivanja i realnih mogućnosti koje nažalost nisu iskorištene. S tog aspekta, trenutnu situaciju na tržištu još uvijek ne možemo ocijeniti pozitivno jer još uvijek postoje realne prepreke koje onemogućavaju brži oporavak i značajni rast.

reforma obrazovanja i državne administracije

je provesti sveobuhvatnu reformu obrazovnog sustava i državne administracije te provesti niz mjera koje će biti usklađene s definiranim industrijskim i gospodarskim strategijama. Kada govorimo o fiskalnim politikama, mislim da bi prioritet u sljedećem razdoblju trebalo biti porezno rasterećenje rada.

Želimo stručnost

Od nove vlade očekujem da se stručno i aktivno počne baviti gospodarstvom i gospodarskim temama budući da je to jedini put koji će nas izvući iz začaranog kruga u kojem se manje-više godinama vrtimo. Ako pak govorimo

Mi se nadamo, kao i svake godine, da će 2016. biti ta u kojoj će vlast napraviti značajni zaokret i definirati politike koje će osigurati preduvjete za pružanje potrebnog zamašnjaka gospodarskom rastu. Jedan od nužnih preduvjeta za rast izvoza je porast konkurentnosti naših proizvoda i usluga u globalnim okvirima, a u čemu bitnu ulogu ima porezno rasterećenje, smanjenje potrebne administracije i uređen zakonodavni okvir. Ukoliko se ti preduvjeti ostvare realno je očekivati da će navedeni pokazatelji biti pozitivni. Uz već spomenute mjere (porezno rasterećenje, smanjenje potrebne administracije i ure-

Mislim da bi prioritet u sljedećem razdoblju trebalo biti porezno rasterećenje rada đen zakonodavni okvir), koje realno u kraćem roku mogu donijeti pozitivne pomake, nužno

o dugoročnim planovima, njihov ključ uspjeha leži u potpunoj reformi obrazovnog sustava, za koji se iskreno nadam da će biti jedna od stvari s kojom će se nova vlada ozbiljno pozabaviti i da će pri tome biti lišena politike i političkih interesa. U našim planovima za 2016. zacrtan je porast prihoda, značajniji iskorak na strana tržišta i uvođenje novih produkata. Uz sve to, primarni cilj je zadržati postojeće zadovoljstvo klijenata i biti partner koji će svojim klijentima pomoći ostvariti njihove poslovne ciljeve i rast.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 147

gospodarstvenici kažu...

Jadranko Pongrac, direktor tvrtke Barikada, Ivanić-Grad

Ekonomska politika se ne može mijenjati preko noći Malim poduzetnicima proizvođačima treba poticajna atmosfera na tržištu i rast potrošnje jer u suprotnom nema potražnje za našim proizvodima

a nas je 2015. godina bila poslovno uspješna jer smo s Brick by Brickom uspjeli ući na police trgovačkog lanca s nacionalnom pokrivenošću, što je uistinu velika stvar za nas. Takva pozicija nam daje dodatan impuls kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima. U kratko smo se vrijeme pozicionirali kao jedan od najznačajnijih domaćih proizvođača igračaka koji je svoj proizvod uspio razviti, standardizirati proizvodnju i kvalitetu, komercijalizirati i ispuniti zahtjevne uvjete za suradnju s trgovačkim lancima. Općenito govoreći, u 2015. godini osjetili smo blago ja-

Kao poduzetnik mnogo vremena trošim na razne birokratske procedure i to bi se trebalo prvo mijenjati čanje gospodarske aktivnosti koje pokazuje i službena statistika što ulijeva optimizam. Nama kao malim poduzetnicima proizvođačima potrebna je poticajna atmosfera na tržištu i postojanje rasta potrošnje jer u suprotnom nema potražnje za našim proizvodima. Ekonomska politika se ne može i neće mijenjati preko noći, toga smo svjesni i s tom premisom moramo planirati poslovanje u narednim godinama. Sigurno da bi bilo bolje kad bi se smanjili nameti proizvođačima, no možda je veći problem od visine nameta razina i kvaliteta usluga i podrške koju dobivamo od državnih institucija u poslovanju. 148 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Ono što je najbitnije je da se propisi ne mijenjaju prečesto i da ekonomska politika, kakva god da bude, i dalje podržava pokrenuti rast koji je u ovoj fazi još uvijek krhak. Svaki preoštar potez, bilo u smjeru rezanja ili u smjeru povećanja potrošnje, može nas vratiti korak unazad, što ne bi bilo dobro.

Previše komplikacija

Kao mali poduzetnik nemam vremena ni kapaciteta baviti se procjenama fiskalne i monetarne politike. Monetarni i fiskalni okvir sam po sebi nije problem ako su procedure koje mora ispunjavati poduzetnik jednostavne, jeftine i nedvosmislene. No, ono što vidim u svakodnevnom poslovanju je da su uvjeti za poslovanje, iako posljednjih godina vidimo promjene na bolje u puno segmenata, i dalje prilično komplicirani, birokratizirani i često nepotrebno skupi. Kao poduzetnik mnogo vremena trošim na razne birokratske procedure i to bi se trebalo prvo mijenjati. Od nove vlade očekujem dugoročno planiranje na makroekonomskom planu i početak bavljenja problemima poduzetništva na mikroekonomskom planu. To pretpostavlja ogroman posao, no sigurno je da će ona vlada koja krene tim putem osigurati povjerenje i podršku poduzetnika, pa i njihovih zaposlenika čija egzistencija ovisi o uspjehu tih istih poduzetnika. U 2016. godini očekujem nastavak rasta i povećanja proizvodnje, a pokušat ćemo dodatno proširiti i distribuciju na domaćem tržištu. Uz to, planiramo i nastupe na sajmovima igračaka u Njemačkoj i Italiji te se nadamo iskoraku i na tim tržištima. Vjerujem da Brick by Brick ima značajan potencijal za tržišni uspjeh jer se radi o inovativnom domaćem brendu igračaka sa snažnom edukativnom i socijalnom komponentom koje se razlikuju od drugih sličnih igračaka na tržištu, a samo tržište igračaka u Hrvatskoj ima znatan potencijal rasta u odnosu na druga tržišta u EU.

poslovna očekivanja 2016

Damir Kelava, direktor tvrtke Pan Parket, Čačinci

Očekujemo rast izvoza, prihoda i zaposlenosti Od aktivnosti i mjera kojima bi morala pribjeći zakonodavna i izvršna vlast kako bi pomogla oporavku gospodarstva u prvom redu vidim potrebu rasterećenja poduzeća koja izvoze, stvaraju dodatnu vrijednost, a istodobno koriste domaće resurse

oslovna 2015. godina i trenutačno stanje u gospodarstvu je dobro. Očekujem da će u 2016. godini doći do promjene ekonomske politike, a moja očekivanja idu i za time da će to biti godina povećanja izvoza, uz manje poreze i stabilniji rast gospodarskih pokazatelja. Od aktivnosti i mjera kojima bi morala pribjeći zakonodavna i izvršna vlast kako bi pomogla oporavku gospodarstva u prvom redu vidim potrebu rasterećenja poduzeća koja izvoze, stvaraju dodatnu vrijednost, a istodobno koriste domaće resurse, sirovinu. Potrebna su jednostavnija pravila i rješenja jer sadašnji je sustav kompliciran.

reforme u javnom sektoru

Od nove vlade očekujem prije svega reforme u javnom sektoru, te da će njezine aktivnosti ići u smjeru podržavanja proizvođačkih i izvoznih kompanija, pritom ne mislim novcem već jasnim i stabilnim mjerama. Tvrtka Pan Parket, osnovana 1996. godine s djelatnošću proizvodnje parketa, kroz dugi niz godina teži postupnom povećanju prometa kroz niz aktivnosti da bi se učvrstila baza poslovanja. Tvrtka bazira svoj razvoj na kadrovskom potencijalu proizašlom iz dugogodišnje tradicije u preradi drva na području Virovitičko-podravske županije, Orahovice i Čačinaca. Izboru kadrova pridaje se velika pažnja, a uskoro se namjeravaju sklopiti ugovori o stipendiranju nadarenih učenika, koji bi po završetku školovanja i prakse, nastavili s radom.

Domaće tržište

Naše nabavno tržište je dominantno domaće, budući da u strukturi dobavljača prevladavaju hrvatske tvrtke. Sirovinski gledano, sva drvna sirovina nabavlja se od lokalnih pilana u obliku piljenica ili namjenskih elemenata, a iste trup-

ce nabavljaju od Hrvatskih šuma. Kako je tvrtka orijentirana na izradu finalnog proizvoda, godišnje oko 350.000 četvornih metara, a namijenjenog izvozu koji predstavlja 80 posto od ukupno proizvedene količine, ostvaruje pravo na nabavku trupaca po povlaštenim uvjetima, odnosno na prava za sklapanje višegodišnjeg ugovora za kupnju drvne sirovine. Kako ne posjedujemo primarni pilanski kapacitet, ista

Baziramo svoj razvoj na kadrovskom potencijalu proizašlom iz dugogodišnje tradicije u preradi drva na području Virovitičkopodravske županije, Orahovice i Čačinaca.

Naše nabavno tržište je dominantno domaće prava za kupovinu hrastovih kupaca prenosimo na naše dobavljače – pilane koje na taj način mogu imati redovitu opskrbu trupcima. Tako Pan Parket ima garanciju povoljne kvalitete ulazne sirovine odnosno poluproizvoda nužnih za naš proizvodni ciklus. Zbog svega toga očekujemo nastavak trenda rasta izvoza, prihoda, time i veću zaposlenost. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 149

gospodarstvenici kažu...

Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Uprave PP Orahovica

Rast gospodarstva je više posljedica inercije i niskih baznih vrijednosti Poslovanje realnog sektora u 2015. godini bilo je opterećeno svim onim balastima koje smo mogli osjetiti i u prijašnjim godinama i u tom pogledu ne vidimo značajne promjene

Funkcioniranje realnog sektora još uvijek se dodatno komplicira zbog obveze dostavljanja niza irelevantnih i nepotrebnih izvještaja, a i zbog nemogućnosti dobivanja brzog i preciznog odgovora od neke državne službe po kojemu bismo mogli poslovati ne strahujući od inspekcija i kontrola.

oslovna 2015. godina bila je, po mojem mišljenju, kontinuiranje stanja u hrvatskom gospodarstvu koje je započelo u drugoj polovini 2008. go-

dine. Mišljenja sam da je trenutni rast hrvatskog gospodarstva više posljedica inercije i niskih baznih vrijednosti s kojima se pokazatelji iz 2015. godine uspoređuju, nego pozitivnih rješenja i politika provođenih posljednjih godina. Poslovanje realnog sektora u 2015. godini je bilo opterećeno svim onim balastima koje smo mogli osjetiti i u prijašnjim godinama i u tom pogledu ne vidimo značajne promjene. Što se tiče naše tvrtke, kojoj je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja, osim problemima koji opterećuju hrvatsko gospodarstvo bili smo dodatno pogođeni nepovoljnim vremenskim uvjetima koji su se protezali tijekom čitave 2015. godine. Određene promjene u ekonomskoj politici ove će se godine svakako morati dogoditi jer trenutno stanje neće moći biti dugo održivo. U kojoj mjeri će doći do promjena ekonomske politike, ovisit će o tome koja će opcija uspjeti sastaviti Vladu, te hoće li nova vlada imati volje poduzeti značajnije poteze koji su po mojem mišljenju nužni, a koji bi u konačnici mogli rezultirati padom popularnosti te političke opcije. Očekujem povećanje izvoza hrvatskih tvrtki, ali i izvoza naše tvrtke, prije svega kao rezultat sposobnosti i snalažljivosti hrvatskih poduzetnika koji traže put plasmana svojih proizvoda i usluga na tržišta država čija gospodarstva rastu brže i značajnije od hrvatskog. Kada bi taj porast proizvodnje i izvoza bio praćen i promjenama i rješenjima koja bi utjecala na povećanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki, mogli bismo očekivati značajniji rast izvoza, zaposlenosti i

150 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

BDP-a. Sa sadašnje točke gledišta, ne očekujem značajnije promjene u poreznoj politici, očekujem daljnji nastavak trenda rasta hrvatskog gospodarstva, ali nedovoljan da bi se napravili značajniji pomaci po pitanju zaposlenosti.

Nužno slabljenje kune

Ne mogu reći da sam zadovoljan funkcioniranjem monetarne i fiskalne politike jer smatram da dosadašnja fiskalna, a posebno monetarna politika, nije napravila mnogo na rastu konkurentnosti naših tvrtki, povećanja proizvodnje, izvoza, zaposlenosti. U monetarnoj politici bi svakako bilo nužno slabljenje kune u odnosu na druge valute, što je zbog strukture zaduženosti države, tvrtki i stanovništva izniman izazov, međutim mišljenja sam da se to može provesti kroz kontrolirano slabljenje kune, koje bi se provelo kroz više godina, pet do osam godina primjerice, ali s manjim godišnjim postotkom slabljenja. Odluke o intenzitetu slabljenja kune i razdoblju kroz koje bi se ono provodilo, trebale bi biti rezultat analiza utjecaja slabljenja

poslovna očekivanja 2016

kune na hrvatsko gospodarstvo i stanovništvo. I u pogledu fiskalne politike trebalo bi provesti niz mjera, prije svega rasterećenje cijene rada, smanjenje PDV-a u cilju povećanja potrošnje i slično, dok bi se manjak prihoda mogao nadoknaditi uvođenjem poreza na imovinu, na kapital, na neobrađeno poljoprivredno zemljište, značajnijim oporezivanjem ekstra visokih dohodaka i slično. Svjestan sam da je to vrlo kompleksno provesti kako zbog činjenice da će određene grupacije biti dodatno porezno opterećene tako i zbog činjenice da se neki porezi teško mogu uvesti i provoditi zbog npr. nesređenih zemljišnih knjiga međutim, mišljenja sam da su takvi potezi nužni i da su provedivi. Osim promjena u monetarnoj i fiskalnoj politici, Vlada bi morala donijeti mjere koje bi pojednostavile funkcioniranje tvrtki u smislu smanjenja zahtjeva za servisiranjem državnog aparata. Trenutna iskustva nam govore da se umjesto pojednostavljenja, funkcioniranje realnog sektora još uvijek dodatno komplicira zbog obveze dostavljanja niza irelevantnih i nepotrebnih izvještaja, zbog nemogućnosti dobivanja brzog i preciznog odgovora od neke državne službe po kojemu bi mogli poslovati, a da primjenjujući dobivena pravila i odgovore ne moramo strahovati od inspekcija i kontrola.

Od nove vlade očekujem radišnost i hrabrost

Od nove vlade očekujem da se odmah po konstituiranju uhvati u koštac s trenutnom problematikom i počne aktivno i hrabro raditi na mjerama i rješenjima koja bi u nekom srednjem roku dovela do značajnije promjene trenda, značajnijeg porasta gospodarstva, zaposlenosti, zaustavljanja trenda odlaska mladih ljudi u inozemstvo, bržeg i oštrijeg kažnjavanja prekršaja u gospodarskom kriminalu, početka demografske obnove Hrvatske itd. Za našu tvrtku u 2016. godini prije svega očekujem da će nam vremenske prilike biti sklonije te da ćemo uspjeti ostvariti planirane prinose. Osim toga naravno da očekujemo, ili bolje rečeno nadamo se, da ćemo i mi u srednjem roku osjetiti promjene u funkcioniranju države i uvjetima poslovanja. I da će nam te promjene omogućiti stabilnije poslovanje i rast proizvodnje koji će sa sobom donijeti i povećanje zaposlenosti.

Bili smo dodatno pogođeni nepovoljnim vremenskim uvjetima koji su se protezali tijekom čitave 2015. godine

Ante Radoš, član Uprave Spačve

Smanjiti PDV na bioenergente

ad je riječ o 2015. godini, Spačva je ostvarila 20 posto veće prihode od prodaje u odnosu na 2014., što je gotovo sedam posto više u odnosu na naš plan za 2015. godinu. To smo ostvarili prodajući isključivo finalne proizvode kao što je naš poznati seljački pod, pelet, vrata te furnir. U tom prodajnom dijelu smo izuzetno zadovoljni. Ako promatramo prema zemljama u kojima Spačva prodaje svoje proizvode, lani smo u prvih 11 mjeseci naše proizvode plasirali u 28 zemalja, a ove godine u istom periodu imamo prodaju na 32 svjetska tržišta, što smatramo velikim uspjehom. Prema trenutnim naznakama, ugovorima koje smo potpisali i pregovorima koje vodimo s najvećim europskim trgovačkim lancima, dobre su naznake i za dobre rezultate u 2016. godini u svim segmentima, i kad je riječ o prodaji podova te bioenergenata. Mi bismo željeli pojačati upravo prodaju bioenergenata, jer smatramo da u tom dijelu Spačva, ali i ostali proizvođači u Hrvatskoj imaju veliku budućnost i to na domaćem tržištu. Veliki iznos novaca odlazi iz Hrvatske kad je riječ o uvozu fosilnih goriva, no to se može supstituirati domaćim proizvodima kao što je pelet. Pelet može donijeti velike uštede koje su Hrvatskoj itekako potrebne, pogotovo kad je riječ o državnim potrošačima, raznim ministarstvima, institucijama, školama, vrtićima ili bolnicama. U tom dijelu želimo ostvariti veliki napredak u prodaji, od strane države trebala bi biti donijeta nacionalna strategija koja bi omogućila da pelet bude prihvatljiv svim korisnicima proračunskih sredstava. Oni će tako ostvariti uštede. Tu tražimo od države pomoć, a tu se može ići i dalje, kao što je primjerice u Italiji koja ima niže poreze kad su u pitanju bioenergenti. Znači, neka smanje PDV na pelet i na bioenergente i to će sigurno dovesti do još veće popularizacije i njihove potrošnje u Hrvatskoj.

Imamo prodaju na 32 svjetska tržišta

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 151

gospodarstvenici kažu...

Saša Hederić, regionalni menadžer Veeama za Jugoistočnu Europu

Četiri trenda odredit će upravljanje IT-jem Always-On poslovanje postaje mjerilo u 2016., a dostupnost će određivati uspješnost tvrtke

ako analitika postaje sve značajnija, sve je više tvrtki usmjereno na isporuku usluga kroz, kako ih Gartner naziva, The Device Mesh, odnosno “sve je više krajnjih točaka koje ljudi koriste za pristup aplikacijama i informacijama za interakciju s ljudima, društvenim zajednicama, vladama i tvrtkama”, pa je i sve jači pritisak na IT infrastrukturu. Veeam predviđa da će četiri trenda biti ključna tijekom sljedećih 12 mjeseci za upravljanje IT-jem u tvrtkama, ali to nisu samo globalni trendovi jer je hrvatsko ICT tržište već pokazalo svoj veliki potencijal u prihvaćanju i implementaciji različitih inovacija. ICT je jedan od rijetkih sektora koje bilježi rast u vremenima recesije, kada se pogledaju opće brojke za ICT industriju ili čak i kada se horizontalno pogleda koliko IT doprinosi uspješnosti svake tvrtke. S druge strane, Hrvatska može još jako unaprijediti svoju ICT konkurentnost i govorimo o velikom eko-sustavu koji treba potaknuti ICT rast jer će to donijeti i obrnuti efekt - s više tehnologije i uvođenja moderne infrastrukture, privatne će tvrtke poboljšati svoju konkurentnost, rast će stopa zaposlenosti, porezi će poboljšati državni budžet, moguće su uštede u javnom sektoru itd. S obzirom na digitalni svijet u kojem živimo, dostupnost smatramo ključnim trendom jer Internet stvari stavlja dostupnost na prvo mjesto. Tolerancija za nedostupnost svela se na nulu jer smo okruženi sa sve više mobilnih uređaja i onih koji su međusobno spojeni.

Čak i mali ispad od samo nekoliko sati donosi nezadovoljnike među svima koji ovise o tom poslu jer nemaju pristup, ali što je još važnije, u slučaju štete kod korisnika ili u povjerenju ulagača, tvrtke će gubiti prihode, podatke, poštovanje zaposlenika, kredibilnost partnera i vjernost korisnika.

Big Data će izgubiti ono “big”

U isto vrijeme, tradicionalno razmišljanje, aplikacije i sustavi ne smiju se odupirati inovacijama. Naime, sve je veći napredak u mogućnostima infrastrukture i modelima isporuke, ali mnoge organizacije nisu modernizirale funkcioniranje aplikacija u skladu s brzinom tehnoloških promjena oko tih naslijeđenih sustava. Tijekom 2016. godine, tvrtke će podvući crtu jer će im modernizacija omogućiti ponudu novih usluga koje mogu ispuniti zahtjeve zaposlenika i korisnika koji su ‘Always-On’. U 2016., Big Data će se naizgled smanjivati. Iskorištavanje prednosti tzv. velikih podataka (Big Data) i dalje je ključno za tvrtke, ali kako se trošak pohrane sve više smanjuje, to će postati norma. Big Data izgubit će svoj “big” dio i tvrtke će ih jednostavno početi gledati kao skup podataka koje moraju učinkovito prikupiti od korisnika, partnera i zaposlenika. I na koncu četvrti trend - kako infrastruktura zasnovana na oblaku uistinu postaje standard u poslovanju, sve je više popularnih novih usluga koje uzimaju svoj tržišni udio. Veeam predviđa stoga da će Disaster Recovery-as-aService (DRaaS) biti jedna od ključnih usluga u 2016. jer će tvrtkama omogućiti da ispune i nadmaše očekivanja korisnika i zaposlenika u vezi dostupnosti.

Disaster Recovery-as-a-Service (DRaaS) bit će jedna od ključnih usluga u 2016. 152 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

poslovna očekivanja 2016

Mr.sc. Željko Mažuran, direktor Kordun Grupe, Karlovac

Dajte nam konačno te radikalne promjene Stvorile su se kvazi intelektualne i političke elite nesposobne voditi održivo društvo. Kao rezultat imamo činjenicu da je u Hrvatskoj sve neisplativo osim korupcije i potpora

2015. godini je nastavljen trend uništavanja bilo kakvog stvaranja novih vrijednosti i pogoršane su šanse za oporavak i održivost hrvatskog gospodarstva, ali i društva u cjelini. Ukupna nekonkurentnost gospodarstva, ali i društva je od 35 do 40 posto što je zadnjih petnaestak godina stvoreno kroz organiziranu preraspodjelu svih društvenih vrijednosti i imovine. Svjesnim organiziranjem potrošnje na nerazumnom zaduživanju i nerealnom tečaju kune i uz besmislene fraze kao “društvo znanja”, “dodana vrijednost” – umjesto novonastale vrijednosti, “korumpirana javna nabava”, “privilegirane stručne elite”, “usluge i turizam”, stvorile su se kvazi intelektualne i političke elite nesposobne voditi održivo društvo. Kao rezultat imamo činjenicu da je u Hrvatskoj sve neisplativo osim korupcije i potpora pa onda ne može biti nikakvih investicija i neće ih ni biti. Upitna je dovoljna kritična masa kadrova koja može voditi sveukupne promjene sustava vrijednosti. I dalje vlada zaštita dužnika pa se kroz predstečajni i stečajni postupak omogućuje bogaćenje manipulatora i neuspješnih. Dakle, potpuna besperspektivnost. Mora doći do radikalne promjene ekonomske politike kroz definiranje realnih prednosti Hrvatske (neiskorištena nezagađena zemlja, drvna sirovina, turizam kao potrošač domaće proizvodnje, tranzicijska geografska pozicija itd.). Mora se radikalno smanjiti javna potrošnja i neracionalno trošenje tj. trebamo potaknuti investicije s brzim povratom i tek tada se može govoriti o budućem održivom rastu. To je moguće samo u slučaju da Hrvatsku pretvorimo u zemlju izvoza usluga i dobara, a bazirano na navedenim komparativnim prednostima.

Osigurati naplate svih potraživanja

Samo radikalne promjene u skladu s navedenim mogu promijeniti loše trendove i to mora obuhvatiti sve pore društva. Naravno da su pred-

uvjet promjene i monetarne i fiskalne politike. Mora se postići realni tečaj kune čitavim nizom mjera od interne do eksterne devalvacije što

Kroz predstečajni i stečajni postupak omogućuje se bogaćenje manipulatora i neuspješnih treba dobro izbalansirati i dosljedno provesti. Svakako treba osigurati naplate svih potraživanja – od radnika (zakon od 1.rujna) do dobavljača u roku 30 dana od isporuke roba i usluga. Nova vlada u prvih šest mjeseci mora radikalno promijeniti uvjete poslovanja i strukturu gospodarstva, a onda do kraja mandata stabilizirati održivo gospodarstvo tj. trošiti isključivo ono što zaradimo. Očekujem i poticaje ulaganja u industrije koje Hrvatska ocijeni temeljnim, a bazirano na našim resursima (od sirovina pa do znanja – npr. zdravstveni turizam s boljim korištenjem postojećih smještajnih kapaciteta). Svakako treba izjednačiti i uvjete poslovanja za sve – od države, javnih poduzeća pa do poduzetnika. U našoj tvrtki ove ćemo godine, uz proslavu stogodišnje tradicije, započeti i novi ciklus razvoja baziran na postojećim znanjima i tehnologijama i postojećem asortimanu koji želimo proširiti i modernizirati. Također želimo ulagati i u ICT industriju kao značajniji iskorak u razvoj, a u investicijama računamo na EU fondove. Dakle, daljnja borba za izvoz i pokretanje novih investicija u nove tehnologije u skladu s promjenama koje očekujem od nove vlade. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 153

gospodarstvenici kažu...

Mladen Škomrlj, vlasnik tvrtke Obstinatio,Split

Nije svejedno tko vodi državu Osnovni problem naše ekonomije je skup, glomazan i neučinkovit državni aparat. Način poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu i tvrtki u privatnom vlasništvu je dijametralno suprotan. Prvi su komotni, a drugi štede

Drastično smanjenje broja službenika u državnim tvrtkama i institucijama moglo bi pokrenuti gospodarstvo na način da se smanje porezi i time omogući otvaranje radnih mjesta u proizvodnji.

zakona i propisa. Drastično smanjenje broja službenika u državnim tvrtkama i institucijama moglo bi pokrenuti gospodarstvo na način da se smanje porezi i time omogući otvaranje radnih mjesta u proizvodnji.

Dosad se nismo usrećili

Monetarna i fiskalna politika nisu područje moje struke pa se ne usuđujem komentirati poteze vodećih ekonomista, znam da je hrvatski problem kompliciran, ali s jednostavnim, i za veliki broj zaposlenih bolnim rješenjem. Treba pokrenuti gospodarstvo, proizvodnje nema i ne može je biti s brojnim nametima koji

oslovna 2015. za moju tvrtku je bila uspješnija od 2014. godine, ponajviše zbog toga što smo u uslugu uvrstili više novih proizvoda pa smo sinergijom ostvarili bolji učinak. Taj učinak, na žalost, ne znači neku značajniju dobit ili jako dobar poslovni rezultat, ali mogu kazati da smo poslovali stabilnije nego godinu dana prije. Stanje u gospodarstvu nije dobro, cijene rada i usluga su u padu. Čini mi se da je tako u svim sektorima, a ne samo u graditeljstvu. Nadam se da će doći do pozitivnih promjena u 2016. godini, ali sam skeptičan da će se takve promjene i dogoditi. Manje poreze ne očekujem dok je gospodarstvo opterećeno na način na koji je danas opterećeno. Problem predstavlja to što država sebi mora namaknuti novac i što joj niti s ovim porezima to nije dovoljno. Osnovni problem naše ekonomije je skup, glomazan i neučinkovit državni aparat. Način poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu i tvrtki u privatnom vlasništvu je dijametralno suprotan. Pojednostavljeno rečeno prvi su komotni, a drugi štede… Pod tvrtkama u privatnom vlasništvu prvenstveno mislim na mala i srednja poduzeća koja nemaju posebnu zaštitu od nedorečenih

154 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Mala i srednja poduzeća nemaju zaštitu od nedorečenih zakona i propisa opterećuju novostvorenu vrijednost. Nije svejedno tko će voditi državu bez obzira što su se sve dosadašnje vlade pokazale nesposobnima riješiti problem državne potrošnje. Uvijek je bolje da državu vode sposobni, hrabri, kompetentni ljudi nego oni koji to nisu. Naravno da se ne slažem da su svi isti. Istina da se do sada nismo baš usrećili, ali u Hrvatskoj ima vrlo kvalitetnih i kompetentnih ljudi koji mogu nešto pozitivno napraviti. Očekujem od budućih vlada da i kratkoročno i dugoročno ustroje efikasniji i jeftiniji državni aparat na svim razinama. Što se tiče poslovanja moje tvrtke, očekujem da nam 2016. ne bude lošija od 2015. godine i to bi me u ovom trenutku i u ovoj poziciji zadovoljilo.

poslovna očekivanja 2016

Enver Sediković, direktor tvrtke Biomedis, Zagreb

Posvetit ćemo se izvozu i otvaranju novih tržišta Budući da svaki mjesec građani imaju sve više životne troškove u odnosu na primanja, kozmetika je u Hrvatskoj iz kategorije higijene prešla u kategoriju “luksuza”, a mi, proizvođači i distributeri, to jako osjetimo

to se tiče robe široke potrošnje, u što spada kozmetika, u Hrvatskoj se svake godine osjeti lagani pad u odnosu na isti mjesec prethodne godine, ali smanjen prihod u zemlji uspješno nadopunimo izvozom u strane zemlje. Trenutno stanje gospodarstva rezultat je dugogodišnjeg nerealnog zaduživanja države, pravnih subjekata i građana, a svaku pozajmljenu kunu, euro ili švicarski franak se mora vratiti uz vrlo visoku kamatu. Budući da svaki mjesec građani imaju sve više i više životne troškove u odnosu na mjesečna primanja, kozmetika je u Hrvatskoj iz kategorije osobne higijene prešla u kategoriju “luksuza”, a mi, proizvođači i distributeri, to jako osjetimo na mjesečnim prihodima. Ukratko, u 2016. volio bih da dođe do pozitivnih promjena u ekonomskoj politici, ali to ne očekujem jer je država prezadužena i ne može si dopustiti da smanji svoje prihode (poreze). Čak očekujem da će, neovisno tko bude na vlasti, uvesti nove poreze. U 2016. će napredovati jedino proizvodne tvrtke orijentirane na izvoz kvalitetnih

Hrvatski proizvođači nikako ne mogu biti zadovoljni prejakom kunom proizvoda u strane zemlje. Država bi, po meni, morala pomagati mikro, malom i srednjem poduzetništvu u plasiranju hrvatskih proizvoda u strane zemlje jer to znatno pomaže povećanju BDP-a. Ono što je prvenstveno potrebno je besplatni konzalting i podrška pri dobivanju

bespovratnih sredstava iz EU-a jer male tvrtke nemaju dovoljno znanja o tome, a nemaju mogućnost zaposliti jednu osobu za EU fondove ili skupo plaćati vanjske savjetnike. Nakon toga bi svaki mali i srednje veliki proizvođač trebao imati pravo na besplatno sudjelovanje na stručnim svjetskim sajmovima gdje bi predstavio svoj asortiman stranim tvrtkama. To za državu nije neki trošak, a državi bi se to mnogostruko isplatilo kroz izvoz hrvatskog proizvoda i razne poreze, a političar koji bi to osmislio bi definitivno dobio na popularnosti.

prejaka kuna

Povećanjem izvoza raste BDP, povećanjem BDP-a rastu plaće, povećanjem plaća raste potrošnja, povećanjem potrošnje država ubire veće poreze. Što se tiče monetarne i fiskalne politike mislim da samo uvozni lobi može biti zadovoljan jer hrvatski proizvođači nikako ne mogu biti zadovoljni prejakom kunom. Nerealno jaka kuna čini hrvatskog proizvođača nekonkurentnim na stranom tržištu i zbog toga su većinom strani ulagači izbjegavali Hrvatsku te su svoje proizvodnje pozicionirali u države EU-a koje imaju slabiju valutu (Mađarska, Slovačka, Češka...). Očekivati da će nerealno jaku vrijednost hrvatske kune u odnosu na euro bilo koja vlada mijenjati je također nerealno jer je većina vanjskog duga države i zaduženje tvrtki i građana u bankama vezana uz euro ili švicarski franak. Slabljenjem kune u odnosu na euro ili franak bi se povećale rate kredita pa građani ne bi bili u mogućnosti podmirivati vlastite obveze, a država bi mogla proglasiti bankrot. Od 2016. godine pa nadalje Biomedis će svu energiju posvetiti izvozu i otvaranju novih tržišta.

Država bi, po meni, morala pomagati mikro, malom i srednjem poduzetništvu u plasiranju hrvatskih proizvoda u strane zemlje jer to znatno pomaže povećanju BDP-a.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 155

gospodarstvenici kažu...

Marijo Miletić, vlasnik tvrtke Maestro Media, Zagreb

Za svoju tvrtku uvijek očekujem samo najbolje Što se tiče općenitog stanja u gospodarstvu ono je i dalje dosta otužno jer su problemi gospodarstvenika svakim danom sve veći, a opstanak na tržištu sve teži

Bez zdravog gospodarstva nema ni zdrave države, i stoga se samo možemo moliti Bogu te vjerovati da će se te gospodarske reforme ubrzo dogoditi jer smo već iscrpljeni od raznih obećanja.

dosta otužno jer su problemi gospodarstvenika svakim danom sve veći, a opstanak na tržištu sve teži. Poučen dosadašnjim iskustvima, teško da mogu nešto ozbiljnije prognozirati u smislu eventualnih promjena ekonomske politike,

Bitno je da političari napokon počnu slušati gospodarstvenike

ako je i protekla poslovna godina u gospodarstvu bila izuzetno teška, naša tvrtka može biti zadovoljna jer smo ipak ostvarili malo bolje rezultate u odnosu na prethodnu godinu. U našem sektoru se već duži niz godina osjeća pad aktivnosti na svim razinama, ali su se u 2015. godini ipak osjetili neki pozitivni pomaci pa nam to daje nadu da će u 2016. godini biti još bolje. Što se tiče općenitog stanja u gospodarstvu ono je i dalje

smanjenja poreza, rasta izvoza i slično. Ali s obzirom na to da su se u upravo protekloj godini ipak osjetili neki pozitivni pomaci, i s obzirom na to da sam vječiti optimist, vjerujem da će ove godine ipak doći do određenog napretka. Sve se više u javnosti priča o nužnosti gospodarskih reformi i to je jako pozitivno jer gospodarstvenici dobro znaju što je potrebno da bi gospodarstvo u potpunosti zaživjelo, ali je bitno da političari napokon počnu slušati gospodarstvenike jer ćemo onda zasigurno biti na putu na kojem smo već odavno trebali biti.

Ne jedna, nego niz mjera

Bez zdravog gospodarstva nema ni zdrave države, i stoga se samo možemo moliti Bogu te vjerovati da će se te gospodarske reforme ubrzo dogoditi jer smo već iscrpljeni od raznih obećanja koja nikada nisu ugledala svjetlo dana. S jednom do dvije mjere zasigurno nećemo zabilježiti veći gospodarski rast i smatram da je nužno iznijeti cijeli paket mjera kako bi se stvorilo pozitivno investicijsko okruženje. Postoji cijeli niz mjera kojima država može potaknuti gospodarski preokret, ali prije svega 156 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

poslovna očekivanja 2016

država mora provesti reformu javnog sektora i pod hitno ga staviti u održive okvire, potom treba mijenjati fiskalnu politiku, osigurati učinkovito pravosuđe, provesti poreznu reformu, ojačati domaću proizvodnju i razvoj novih tehnologija, snažnije poticati izvoz, u što većoj mjeri poticati nove poduzetnike i nova zapošljavanja. Drugim riječima, država čim prije mora iznijeti cijeli niz novih mjera jer je većina dosadašnjih mjera samo gušila gospodarstvo. Poduzetnici imaju sve više problema, a sve manje volje i snage za rad jer su nameti mnogobrojni, i svakim danom sve veći, pa sve veći broj poduzetnika pod dugotrajnim pritiscima i problemima ne uspijeva opstati na tržištu već krajnja rješenja vide u zatvaranju svojih obrta i poduzeća.

Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i vlasnik obrta Šabić

Čaša koja se prelijeva

Vlada definitivno ne bi smjela ostati ravnodušna prema problemima gospodarstvenika, i ukoliko na početku mandata u fokusu nove vlade budu gospodarstvenici i njihovi zahtjevi, onda očekujem sve najbolje. Smatram da je dobro da se i sami gospodarstvenici aktivno uključuju u politiku i da svakodnevno unutar političkih stranaka iniciraju promjene u ekonomskoj politici. Bitno je da gospodarstvenici ne budu samo pasivni promatrači nego aktivni sudionici i inicijatori pozitivnih promjena. Također sve poduzetnike potičem na aktivno uključivanje u rad strukovnih sekcija, cehova i udruženja koja djeluju unutar naše dvije vodeće Komore, HOK i HGK, kojima želim da u 2016. godini budu još bolja poveznica između gospodarstvenika i države. Kad je pak riječ o konkretnim očekivanjima za svoju tvrtku, reći ću vam sljedeće; imate ljude koji čašu uvijek vide polupraznu

Sve poduzetnike potičem na aktivno uključivanje u rad strukovnih sekcija, cehova i udruženja i ljude koji čašu vide polupunu, a ja spadam u onu skupinu ljudi koji tu istu čašu vide kako se prelijeva, i na takvom temelju sam započeo svoje poslovanje i odradio mnogobrojne projekte. Za svoju tvrtku uvijek očekujem samo najbolje, a ono što nas posebno raduje je to što će naši projekti osigurati posao i drugim poduzetnicima i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta.

Stalne promjene onemogućuju poslovanje Država bi trebala osigurati bolju pravosudnu učinkovitost i što manju promjenu propisa u poslovanju

oja ocjena poslovne 2015. godine, s obzirom na to da se osjećaju neki mali pomaci, je pozitivna, te se nadam da će se pozitivni trendovi i nastaviti. Naravno, da bi se taj trend nastavio potrebno je što brže formiranje vlasti. Od 2016. godine očekujem da će se nastaviti trendovi koji su započeli u prethodnoj godini, te očekujem stabilno gospodarsko okruženje, a na to će imati veliki utjecaj stabilna vlada i stabilno okruženje oko nas. Poslovna očekivanja su mi pozitivna - daljnji rast izvoza, nešto manji porezi te stabilniji rast gospodarstva. Država bi trebala osigurati bolju pravosudnu učinkovitost i barem na neko vrijeme što manju promjenu propisa u poslovanju, jer stalne promjene propisa onemogućuju normalno poslovanje, a istovremeno odvraćaju investitore od ulaganja. Slijedom toga od strane vlasti posebno očekujem pozitivne vjetrove za proizvođače. Dugoročno se nadam da će i sam rast gospodarstva ići još brže. Moja privatna očekivanja su da se nastavi pozitivan trend iz zadnjeg kvartala 2015., te da se kolegicama i kolegama obrtnicima pojednostavi i olakša poslovanje na način da se pojednostave propisi, posebno za one koji sami obavljaju svoju djelatnost. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 157

gospodarstvenici kažu...

Danko Venturini, direktor Ventexa, Rijeka

Državni aparat kao nezasitna zvijer Stalne zakonodavne promjene traže pretjerani napor gospodarstva u njihovu praćenju i alimentiranju državnog aparata koji gospodarstvo hrani. Percepcija gospodarstva je sve više takva da hrani zvijer

P Uz društvenu strukturu s trenutačnim omjerom zaposlenog s jedne te neaktivnog i nezaposlenog stanovništva s druge strane, ne treba biti naročito pametan za zaključak kako situacija niti kratkoročno nije održiva.

oslovna 2015. godina ipak daje, kao što nas i službene statistike uvjeravaju, tračak nade zbog ocjene da je preduga recesija iza nas. Međutim, i službene brojke i naša procjena stanja kroz svakodnevno poslovanje traže priličan oprez u tumačenju pokazatelja. Mislim da će se promjene ekonomske politike u 2016. teško dogoditi. Ako do promjena i dođe, one neće biti izraz želje i strategije nego naprosto nužnosti i prisile. Takva pogrešna motivacija često nema pravu pokretačku snagu te u pravilu i dalje radije traži alibi za nečinjenje ili za neuspjeh nego što traži rješenja za uspjeh. Kada se pak radi o povećanju izvoza, nužna je prepostavka konkurentnost koja se teško postiže u gospodarstvu pretežno pokretanom javnom potrošnjom. Manji porezi su nužnost, ali sumnjam da će se dogoditi. A to je i jedan od preduvjeta za stabilniji rast gospodarstva, za korak naprijed.

Vrijeme je za prave vrijednosti

Stalne zakonodavne promjene, koje zadiru i u fiskalnu i u monetarnu politiku, traže pretjerani napor gospodarstva u njihovu praćenju i alimentiranju, kako administrativnom tako i novčanom, državnog aparata koji gospodarstvo hrani. Percepcija gospodarstva je sve više takva da hrani zvijer, a stara talijanska

Vlada mora pristupiti mandatu kao da je spremna izgubiti sljedeće izbore, ona mora donositi efikasne, makar i nepopularne mjere poslovica kaže “apetit raste kad ga se hrani”. Prečeste promjene zakona izazivaju nestabilne uvjete poslovanja koji remete sigurnost 158 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

i mogućnost dugoročnog planiranja, a inozemne ulagače odbijaju. Svaka Vlada mora osigurati dugoročno stabilne uvjete poslovanja, smanjiti fiskalnu i parafiskalnu presiju, namete. Zapravo, Vlada mora pristupiti mandatu na način kao da je spremna izgubiti sljedeće izbore, ona mora donositi efikasne, makar i nepopularne mjere i odluke s dugotrajnim efektima. Vrijeme koje nam je preostalo, prekratko je da bi se promjene dogodile bez značajnog utjecaja na društvo u cjelini. Uz društvenu strukturu s trenutačnim omjerom zaposlenog s jedne te neaktivnog i nezaposlenog stanovništva s druge strane, ne treba biti naročito pametan za zaključak kako situacija ni kratkoročno nije održiva. Nakon 25 godina rada i opstanka u IT tehnologiji, u poslovanju u kojem smo često mijenjali uvjete rada, valute i vlade, mogu reći da smo žilavi i izdržljivi. Vjerujem da je došlo vrijeme u kojem stvarne vrijednosti kao što su rad, poštenje, znanje i suradnja moraju prevladati. Očekujem daljnji rast i razvoj Ventexa. Ali ne politici usprkos, nego se nadam – upravo zbog politike koja će se početi provoditi!

poslovna očekivanja 2016

Maja Zelić, voditeljica Poduzetničkog inkubatora Klis

Nema mogućnosti za rast poduzetništva Dosadašnja politika u Hrvatskoj kao da se potrudila da dodatno uništi malog poduzetnika. Unatoč tome što su na snazi nikad teži tržišni uvjeti. Važnost poduzetnika koristi se samo kao floskula

orate biti nepopravljiv optimist da biste poslovali u zemlji gdje su promjene propisa svakodnevne, ako treba i retroaktivne, dok su promjene u poslovanju česte i neutemeljene u zakonu. Iako statistički podaci govore o pomaku gospodarstva, ne mogu reći da se to osjetilo u malom poduzetništvu. Uobičajeno je i sasvim normalno da u udjelu svjetskog gospodarstva više od 90 posto čini malo i srednje poduzetništvo, a dosadašnja politika u Hrvat-

mali poduzetnici ne vide brzopotezne djelotvorne mjere

sredstva poduzetnika za dva mjeseca izgubljenih resursa, smatram da nema mogućnosti za stabilnost, a kamoli za rast poduzetnika.

Okrenuti EU tržištu

U 2016. planiramo se izravnije okrenuti EU tržištu, umrežiti se i pojačati reference pri stvaranju stvarne dimenzije potporne institucije, usmjerene na jake lokalne projekte i konkretnu pomoć/usluge lokalnim poduzetnicima. Kratkoročno, mali poduzetnici ne vide brzopotezne djelotvorne mjere, ali se nadam da će se pristupiti barem manjim, a bitnim pomacima. Dugoročno se nadam ozbiljnim projektima dostupnim svim pravnim i fizičkim osobama, s naglaskom na financiranje iz EU-a, uspostavljanju sustava razbijanja korupcije i aktiviranju u svim gospodarskim granama te podupiranju malih poduzetnika kojima bi dobro

skoj kao da se potrudila da dodatno uništi malog poduzetnika. Unatoč tome što su na snazi nikad teži tržišni uvjeti. Važnost poduzetnika koristi se samo kao floskula, a utjecaj poduzetnika na kreiranje razvoja hrvatskog gospodarstva je samo mrtvo slovo na papiru. Osnovni ekonomski pokazatelji nisu ni blizu ozbiljnih pomaka, ali oni nisu ni primjenjivi bez kompletnog zaokreta i restrukturiranja fiskalne i monetarne politike. Isticanje rasta izvoza ili pada nezaposlenosti samo su neke od mjera koje se koriste u predizbornim vremenima. Nova vlada morala bi restrukturirati i valorizirati državni aparat i administraciju, smanjiti i ukinuti određena ministarstva i agencije te ojačati ključna tijela, nositelje hrvatskih promjena. Dok god imamo situaciju da nakon svega napravljenog poduzetnici dobiju usmenu obavijest o krivo tumačenoj dokumentaciji i nitko za to ne preuzme odgovornost, a tu je i odgovornost za uložena

Malo kraće radno vrijeme žena, mogućnost izbora punog/ nepunog radnog vremena, vremena korištenja godišnjeg odmora, ne samo da bi vratilo ženama radost i energiju za podizanje malih novih poreznih obveznika nego bi i direktno potaknulo zaposlenost.

došla potpora savjetodavnih tijela dokazanih na tom području. Malo kraće radno vrijeme žena, mogućnost izbora punog/nepunog radnog vremena, vremena korištenja godišnjeg odmora, ne samo da bi vratilo ženama radost i energiju za podizanje malih novih poreznih obveznika nego bi i direktno potaknulo zaposlenost. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 159

gospodarstvenici kažu...

Ozren Hodanić, direktor Jadran-impexa (JAX), Kastav

Sačuvati krhke temelje oporavka U našem sektoru trgovine građevinskim materijalom pogoršala se situacija u izdavanju građevinskih dozvola i po broju izdanih dozvola i prema vrijednosti u njima predviđenih građevinskih radova

Očekujemo blagi rast BDP-a i izvoza, no pitanje je hoće li to biti dovoljno.

odinu iza nas obilježilo je stidljivo pokretanje gospodarskih aktivnosti - rast BDP-a preko dva posto tijekom dva kvartala zaredom te blagi rast izvoza. No, u našem sektoru trgovine građevinskim materijalom pogoršala se situacija u izdavanju građevinskih dozvola i po broju izdanih dozvola i prema vrijednosti u njima predviđenih građevinskih radova. Ljetos je zabilježen i znatan pad vrijednosti radova pod utjecajem visokog pada vrijednosti radova na ostalim građevinama, dok je predviđena vrijednost radova na zgradama nešto porasla. Od prošlog proljeća bilježe se negativni trendovi u vrijednosti budućih radova, izostanak novih aktivnosti na ostalim građevinama (prometnoj infrastrukturi, izgradnji cjevovoda, komunikacijskih i energetskih vodova, složenim građevinama na industrijskim prostorima…), a zbog smanjene investicijske aktivnosti u javnom sektoru. Stoga se i ukupna predviđena vrijednost radova spustila ispod razine od milijardu kuna, što je najniža mjesečna razina od siječnja 2002. godine. Uz nisku kupovnu moć stanovništva, stidljivo bankovno kreditiranje, visoku nezaposlenost te opterećenost tržišta nekretnina znatnim brojem završenih, a neprodanih stanova, nastavljaju se i nepovoljne okolnosti za pokretanje stanogradnje. No, usprkos stanju na tržištu JAX je pokrenuo niz aktivnosti koje će rezultirati boljom kvalitetom rada i uspješnijim poslovanjem. U 2016. godini očekujemo blagi rast BDP-a i izvoza, no pitanje je hoće li to biti dovoljno, ili

160 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

će se raditi o stagnaciji gospodarstva. Nadamo se i blagom povećanju potrošnje kućanstava. Za nas je, kao trgovce građevnim materijalom, izuzetno bitno pokretanje građevinske aktivnosti koja, nažalost, još uvijek ne pokazuje jasnije znakove oporavka. Tomu u prilog, između ostalog, govore nedavni podaci o smanjenom broju građevinskih dozvola i vrijednosti radova. Također očekujemo pravedniju fiskalnu politiku u gospodarstvu, a pogotovo smanjenje raznih parafiskalnih nameta koji su veliki teret poslovanju.

Makroekonomski okvir

Nadamo se promjeni u smislu stvaranja makroekonomskog okvira za dugoročniji rast, a preduvjet za to je provođenje strukturnih reformi (fiskalna konsolidacija na prihodovnoj i na rashodovnoj strani proračuna), ali i snižavanje nekih poreznih stopa. Očekujemo racionalizaciju kod javnih trgovačkih društava kroz ubrzano restrukturiranje te preusmjeravanje izvora financiranja investicija kroz EU fondove. Isto tako očekujemo pokretanje procesa reformi u javnoj upravi od vrha države do lokalnih samouprava. Potreban je dugoročni koncept razvoja gospodarstva, kojeg bi slijedile sve vlade. Od nove vlade očekujemo davanje zakonodavnog okvira i provođenje mjera strukturnih reformi koje ne bi narušile krhke temelje oporavka ekonomske aktivnosti, čije naznake se počinju naslućivati. U 2016. očekujemo daljnji rast kvalitete poslovanja, prodajnog asortimana i usluga te rad na novim projektima. U tom pravcu smo u 2015. godini poduzeli nekoliko radnji - od poboljšanja unutarnje organizacije poslovanja, uvođenja novog informatičkog sustava, edukacije kadrova na svim poljima rada, dizanja kvalitete usluga do održavanja stručnih radionica za izvođače radova i stvaranja boljih uvjeta rada.

poslovna očekivanja 2016

Tonči Škratulja, direktor i vlasnik tvrtke Felicita, Zaklapatica (Lastovo)

Od našeg turizma profitiraju neki drugi Od nositelja funkcija očekujem da dobro pripreme turističku sezonu, da konačno spoje plavu i zelenu Hrvatsku te da naši proizvođači plasiraju svoje proizvode kroz turizam, pogotovo oni iz Slavonije

oslovna 2015. godina bila je klimatski dobra i rezultirala je boljom turističkom sezonom, no kad je riječ o ulovu ribe zbog oslabljenog ribarskog fonda ne možemo reći da je protekla godina bila uspješna. Nedostajalo je nekih vrsta morskih organizama, najviše jastoga i škampa, a vidljivo je da će se njihova nestašica nastaviti i ovoj godini. Felicita je 2014. imala lošu sezonu u restoranima, dok je prošla godina bila bolja bar za 20 posto. Lani su se naručivala jeftinija jela u restoranima, pa smo tako asortiman mariniranih jela prilagodili gostima slabije platežne moći. No, povećala se potražnja oborite ribe, ali ne stoga što su došli gosti veće platežne moći, nego stoga što je ulov takve ribe osjetno lošiji. Osim plasmanom svježe ribe Felicita se bavi i prodajom smrznute ribe te mariniranjem ribe i morskih plodova. Dobar dio svježe i smrznute ribe plasiramo u Italiju gdje imamo stalne partnere.

Osobno sam očekivao da će se sivo tržište smanjiti ulaskom Hrvatske u EU, ali sam se prevario Smanjiti sivo tržište za 50 posto

Od nove vlade očekujem da smanji sivo tržište za barem 50 posto. Očekivao sam da će se sivo tržište smanjiti ulaskom Hrvatske u EU, ali sam se prevario. Svjestan sam da se radom po garažama donekle osigurava socijalni mir, ali takvi proizvođači ugrožavaju poduzetnike i

radnike u tvrtkama. Ipak, inspekcije bi trebale voditi računa da gledajući njima kroz prste nama smanjuju konkurentnost. Isto se tako kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva provlači mnogo toga. Očekujem i smanjenje raznih nameta. Također, ugostiteljski objekti koji rade nekoliko mjeseci godišnje poprilično su neuredni platiše pa bi se i tu moglo uvesti reda. Ima i ovdje sive ekonomije i nabave proizvoda na sivom tržištu. Takvima se može doskočiti zadužujući ih POS aparatima. Uz sve to treba imati na umu da se prošle sezone prodalo na tone svježe i smrznute ribe iz uvoza, ponajviše iz Vijetnama, Maroka… Ove godine priželjkujem dobru turističku sezonu te smanjenje sivog tržišta. Očekujem i rast standarda stanovnika Hrvatske i zemalja EU-a. Kad je riječ o nama, mi na tržište planiramo izbaciti neke nove vrste mariniranih proizvoda i pašteta na bazi plodova mora i ribe. Od nositelja funkcija očekujem da dobro pripreme turističku sezonu, da konačno spoje plavu i zelenu Hrvatsku te da naši proizvođači plasiraju svoje proizvode kroz turizam, pogotovo oni iz Slavonije. Sada je nažalost takva situacija da neki drugi proizvođači profitiraju od našeg turizma.

Svjestan sam da se radom po garažama donekle osigurava socijalni mir, ali takvi proizvođači ugrožavaju poduzetnike i radnike u tvrtkama.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 161

gospodarstvenici kažu...

Ivan Sarajlić, voditelj korporativnih komunikacija Milenij hotela Opatija

Milenij hoteli očekuju daljnji razvoj

oslovna 2015. je bila godina rasta tijekom koje su u turističkom sektoru zabilježeni odlični rezultati. Iz pozicije turističke privrede stanje u gospodarstvu izgleda življe i veselije. Ne očekujemo nikakve promjene ekonomske politike. S tim u vezi ni manje poreze ni stabilniji rast gospodarskih pokazatelja, naprosto jer za njih ne postoji niti koncept niti program, a niti ljudi koji bi sve to proveli u stvarnost. Za veće promjene će trebati još puno vremena i puno dobre volje. Za jači oporavak gospodarstva, država, napose zakonodavna i izvršna vlast, trebala bi ukinuti sva nepotrebna parafiskalna davanja koja su natovarena na leđa poduzetnika. O tome se priča već dugi niz godina, a po tom pitanju nije napravljeno gotovo ništa. I dalje su na snazi odredbe, porezi i ostali propisi doneseni raznim uredbama i zakonima koji su potpuno umrtvili poduzetnika isisavši iz njega zadnji novčić. Tu su svakako i netransparentne svezakonske regulative koje se u različitim gradovima i općinama različito tumače i primijenjuju. Svatko vodi svoju ‘šerifovsku’ politiku i provodi je tumačeći da je upravo to prava interpretacija. Dok se to ne izmijeni i ujednači zakonodavstvo i njegova primjena na području Hrvatske ne možemo očekivati razvoj. U 2016. Milenij hoteli očekuju daljnji razvoj, rad na kvaliteti i edukaciji svih djelatnika te time postizanje i boljeg proizvoda za gosta. Očekujemo da ćemo ostvariti bolje uvjete rada i bolje plaće djelatnika, te da u konačnici od svoga rada mogu pristojno i živjeti.

162 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

tanje u gospodarstvu se napokon počelo mijenjati na bolje, barem prema službenim ekonomskim pokazateljima. Nažalost, te promjene su vrlo slabe i, bojim se, nedovoljne. Naš rast je generiran prvenstveno rastom turizma i njegov udjel u BDP-u pokazuje da smo uslužna zemlja bez industrijske politike. Dakle, naš tekući rast je pod utjecajem sunca. I upravo to nas čini inertnim jer nam dozvoljava nečinjenje strukturnih promjena koje su nužne za temeljit rast i razvoj. U konačnici svodimo sami sebe na “banana” državu. Naša tvrtka se bavi savjetovanjem te s iskusnom i visokostručnom mrežom suradnika pratimo klijente u svim razdobljima

Dobro je što su se ekonomoska pitanja počela stavljati u fokus politike poslovanja, od početne ideje do stvaranja i održavanja uspješnog projekta. Savjetujemo klijente u pripremi projekata i zajedno razvijamo projekte, izrađujemo cjelokupnu projektnu i financijsko-pravnu dokumentaciju, pronalazimo najpovoljnije izvore financiranja, zastupamo i posredujemo kod financijskih institucija. Poseban naglasak naših usluga stavljamo na praćenje, prijavljivanje i provedbu programa financiranih iz domaćih i EU fondova. S obzirom na sve razvijeniju svijest gospodarstvenika o potrebi upošljavanja stručnjaka za određena područja kako bi poboljšali svoje poslovne izglede, uspjeli smo ovu poslovnu godinu završiti uspješno.

Trebamo zaokret u ekonomskoj politici

Dobro je što su se ekonomoska pitanja počela stavljati u fokus politike. Svakako se nadam da će doći do zaokreta u ekonomskoj politici koja je do sada bila neadekvatna i nije dovoljno pomagala poduzetništvu. Zadovoljna sam što su ekonomski pokazatelji nakon dugo vremena postali bolji i očekujem u 2016. da i dalje budu pozitivni. Ohrabrujuće je što izvoz raste, kao i BDP. No, zabrinuta sam da ne rastu dovoljno snažno. Činjenica je da nam je potreban mnogo snažniji gospodarski rast, kao i zaokret u ekonomskoj politici, točnije moramo napokon započeti voditi odgovornu ekonomsku politiku. Zabrinjavaju me određene makroekonomske neravnoteže, u prvom redu nekontrolirani javni dug i deficit.

poslovna očekivanja 2016

Sanela Šamanović, direktorica tvrtke Zvrk, Split

Uslužna zemlja bez industrijske politike Dakle, naš tekući rast je pod utjecajem sunca. I upravo to nas čini inertnim jer nam dozvoljava nečinjenje strukturnih promjena koje su nužne za temeljit rast i razvoj. U konačnici svodimo sami sebe na “banana” državu

Vrlo jednostavno rečeno, od obnašatelja vlasti očekujem da će prestati kočiti poduzetništvo, ponajprije kroz smanjenje poreza. Nadalje, zakonodavstvo se mora mijenjati i prilagođavati suvremenim gospodarskim potrebama. Činjenica je da je naše zakonodavsto previše regulirano i da vlada jedna vrsta kaosa, mnogi zakoni su besmisleni i previše kruti, kao da zakonodavac ne razumije kako funkcionira gospodarstvo. Mora doći do regulacije, kao što i preporučuje Europska komisija. Monetarnom i fiskalnom politikom nisam zadovoljna. Do izvora financiranja je teško doći, banke su vrlo nesklone financiranju manjih poduzetnika, dok s druge strane država provodi snažnu poreznu represiju. Pitanje fiskalne i monetarne politike se proteže godinama, ako ne i desetljećima, a pomaka nema. Krajnje je vrijeme da dođe do prijeko potrebnih promjena u svrhu “oživljavanja” i poticanja poduzetnika, a samim time i gospodarstva.

Očekivanja od vlade

Od nove vlade očekujem da se više fokusira na gospodarska i ekonomska pitanja i bude prijatelj poduzetnika. Kratkoročno se nadam povoljnijoj fiskalnoj politici i početku deregu-

lacije zakonodavstva. U dugom roku očekujem da fokus bude na ekonomiji i gospodarstvu i da Vlada sredi makroekonomske ravnoteže. Za Zvrk očekujem daljnji rast, razvoj i usavršavanje. Temelj našeg poslovanja je sinergija tehničke, pravne i ekonomske struke na zajedničkom radu na projektu od prvog dana. Radimo na tehničkoj pripremi projekata te njihovom oblikovanje za apliciranja na EU fondove kao i na provedbi odobrenih projekata s posebnim naglaskom na javnu nabavu. Moram naglasiti da postoji krivo razmišljanje da je novac iz EU fondova ono spasonosno rješenje koje će Hrvatsku i poduzetnika izvući iz krize. Osnovni smisao EU fondova nije dobiti novac za vlastite poduzetničke pothvate i povećati profitabilnost, nego pridonijeti smanjenju problema koje je zadano određenim strategijama. Dakle, možete povećati svoju konkurentnost ali samo ako ćete uz nju pridonijeti rješavanju problema na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Također u razvoju i provedbi projekata postoji niz problema. Najčešći problem je nedovoljno ukomponirana tehnička struka u pripremi projekta te zbog toga loše napravljeni troškovnici koji su daljnja osnova za razradu projekta na svim razinama. I segment javne nabave treba poboljšati jer nerazumijevanje

Činjenica je da je naše zakonodavsto previše regulirano i da vlada jedna vrsta kaosa, mnogi zakoni su besmisleni i previše kruti, kao da zakonodavac ne razumije kako funkcionira gospodarstvo.

osnovni smisao eu fondova je pridonijeti smanjenju problema koje je zadano određenim strategijma javne nabave je najznačajniji problem i jedan od najčešćih razloga kašnjenja ili propadanja cijelog projekta. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 163

gospodarstvenici kažu...

Dr. sc. Vladimir Mozetić, ravnatelj Poliklinike Medico, Rijeka

Zadržati poziciju regionalnog lidera Dodatna radna mjesta i razvoj svih uključenih struka te poboljšanje uvjeta pružanja usluga domicilnom stanovništvu omogućit će se podržavanjem razvoja zdravstvenog turizma

ledajući segment kojim se bavi Poliklinika Medico, kao pružatelj medicinskih usluga, poslovnu 2015. mogu ocijeniti stabilnom, ali uz znatno više truda za održavanjem te stabilnosti u odnosu prema 2014. To možemo zahvaliti činjenici da je Poliklinika Medico započela s radom davne 1991., bili smo druga privatna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj, dakle pioniri privatne prakse u mladoj državi. Prošli smo put od ambulantnog pogona do regionalnog lidera u pružanju zdravstvene usluge u privatnom sektoru. Zbog sve zahtjevnijih potreba korisnika i ulaganja u kontinuirani razvoj, preselili smo u sadašnji radni prostor u centru Rijeke. Zapošljavamo 30 liječnika, jednog magistra medicinske biokemije, 20 medicinskih sestara/tehničara, četiri inženjera medicinske radiologije, pet laboranata te administrativno osoblje. U jednom danu obavljamo klinički pregled, laboratorijsku dijagnostiku, različite specijalističke i druge preglede te dajemo završno mišljenje i prijedloge o daljnjem liječenju. Najveći broj dijagnoza u 15 specijalnosti u stanju smo zbrinuti kroz terapiju ili usluge dnevne bolnice s operacijskim blokom na jednoj lokaciji. Naravno da su očekivanja

osiguravateljima, realnost cijena usluga te porast udjela pružatelja privatnog zdravstvenog sektora na 10 do 12 posto. Dodatna radna mjesta i razvoj svih uključenih struka te poboljšanje uvjeta pružanja usluga domicilnom stanovništvu omogućit će se podržavanjem razvoja zdravstvenog turizma. To podrazumijeva i prekograničnu suradnju kroz Nacionalnu kontakt točku, kao značajnu gospodarsku granu koja omogućava suradnju zdravstva, turizma, znanosti i edukacije. U 2016. očekujem dodatni razvoj ljudskih potencijala i uvođenje novih usluga te

usmjerena prema željama za unapređenjem uvjeta koji će omogućiti dodatnu stabilizaciju i razvoj poslovanja u svim segmentima gospodarstva. To je uvjet da i naša djelatnost može napredovati očekivanim smjerom.

Ostati lideri

Očekivanja od nove vlade su prvenstveno vezana uz Ministarstvo zdravlja, ali se očekuju i zakonska usuglašavanja s ministarstvima turizma, rada, financija i poduzetništva. Nadamo se suradnji javnog i privatnog zdravstvenog sektora na ravnopravnijim osnovama kroz ugovorno povezivanje zdravstvenih subjekata s ciljem maksimalnog iskorištavanja svih kadrovskih i prostornih resursa te opreme. Neophodna je kategorizacija, certifikacija i akreditacija zdravstvenih subjekata kao ključni parametar za odabir davatelja usluga. Očekujemo sudjelovanje u nacionalnim preventivnim programima i javnozdravstvenim akcijama, zatim sigurnost i srednjoročnost ugovaranja s HZZO-om i drugim

164 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Nadamo se suradnji javnog i privatnog zdravstvenog sektora na ravnopravnijim osnovama nastavak uspješne suradnje s članovima Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, čiji smo član, kao i s ostalim sličnim udrugama u Hrvatskoj i okruženju. Kvarner, kao turistička destinacija, pozicionirana je i među vodeće “destinacije zdravlja” na karti Europe i šire. Prepoznatljivi smo po cjelogodišnjoj ponudi visokokvalitetnih usluga zdravstvenog turizma, temeljenih na suvremenim trendovima, resursnoj osnovici i tradiciji. Zato očekujem i zadržavanje mjesta lidera u pružanju privatnih medicinskih usluga u regiji.

poslovna očekivanja 2016

Alen Varenina, direktor Karoline, Osijek

Treba smanjiti porezno opterećenje Monetarna politika stabilnog tečaja mi se u ovom trenutku čini nužnom, no u slučaju promjene, ona mora biti postepena, a nikako nagla

rotekla poslovna 2015. konačno je predstavljala oporavak u odnosu na prethodno razdoblje. To na razini očekivanja uvijek znači porast optimizma što je po mom osobnom mišljenju gotovo najznačajnije za budući nastavak rasta. Naravno, svi problemi nisu riješeni, ostaju još uvijek značajne prepreke za ozbiljniji oporavak gospodarstva ali dobro je vidjeti pozitivne brojke. U 2016. godini ne očekujem značajnije promjene, odnosno povećanje izvoza, manje poreze i stabilniji rast gospodarskih pokazatelja, tim više što u trenutku kada ovo pišem još uvijek nije konstituiran Sabor i složena vlada pa ne možemo ni znati tko i kako će voditi državu u 2016. godini.

U fiskalnoj politici trebalo bi se smanjiti porezno opterećenje rada koje treba nadomjestiti poreznim opterećenjem imovine koja nije u funkciji te postaviti dugoročno stabilniji porezni sustav. Stalne promjene štetno utječu na potencijal zemlje za privlačenje stranih i domaćih investicija. Monetarna politika stabilnog tečaja mi se u ovom trenutku čini nužnom, no u slučaju promjene, ona mora biti postepena, a nikako nagla. Kratkoročno očekujem da se nova vlada oformi u najkraćem mogućem roku, a dugoročno da se bavi ključnim problemima gospodarstva i države općenito, a ne da razmišlja o sljedećim izborima. U ovoj godini u Karolini očekujem nastavak trenda rasta proizvodnje i za-

poslenosti uz nova, značajna ulaganja u proširenje proizvodnih mogućnosti i asortimana.

Damir Podhorski, direktor tvrtke Escape, Osijek

Očekujem povećanje izvoza

ledano s poslovnog aspekta, 2015. godina pokazuje naznake polaganog izlaska iz krize. Vidi se to najviše prema stidljivom, ali sigurno povećanom ulaganju u marketinške budžete, zapošljavanje te ulaganje u nove projekte. Postojeće tvrtke koje su uspjele preživjeti krizu zauzele su u 2015. nove tržišne pozicije, a tvrtke koje su otvorene za vrijeme krize bilježe rast prihoda i zapošljavaju. Na pitanje očekujem li promjene od ekonomske politike, reći ću vam kratko: ne. Naša vlada nema ekonomsku politiku. Također, ne očekujem ukidanje po-

reza, prireza, parafiskalnih nameta jer se time financira glomazni birokratski aparat stvoren uhljebničkom politikom dviju najvećih stranaka u Hrvatskoj. Povećanje izvoza očekujem, ali samo izvoza usluga s obzirom na to da je uništena ne samo proizvodnja nego i svaka mogućnost da se u Hrvatskoj stvori proizvod koji bi bio konkurentan na stranom tržištu. Kao i od svake vlade prije, ni od ove ne očekujem ništa. Svaka vlada ispuni to moje očekivanje. Kad je riječ o našoj tvrtki, očekujem da će se ponoviti poslovni uspjeh prijašnjih godina i da ćemo i u 2016. ostvariti rast prihoda. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 165

gospodarstvenici kažu...

Darko Špelić, direktor tvrtke Prestige, Pula

Tko je ovdje lud? Poduzetnički dan malih poduzetnika traje jako dugo, a stvarno nije humano odlaziti u krevet s Narodnim novinama i tabletom, te tražiti sve te izmjene i dopune izmjena i dopuna svega i svačega

oslovna 2015. u konačnici je bila zadovoljavajuća i mogu reći da se osjeti neka bolja kultura plaćanja računa, iako bi i to trebalo biti bolje. Na tržištu su ostali samo oni koji su bar donekle vezani za izvoz i koji su ulagali svaku lipu u tvrtku. Bilo bi lijepo kada bi se konačno postavila pravila igre i poduzetnici znali na čemu su. Nadam se da će ekonomska politika biti koncizna, a da će političari pustiti poduzetnike da rade. Ne bi bilo naodmet da se smanje davanja na plaću i barem nešto parafiskalnih nameta. Poduzetnici su žilavi ljudi, država ih treba pustiti da rade, a ne ganjati s izmjenama zakona svaka dva dana. Zamislite kad dobijete “izmjene i dopune izmjena i dopuna zakona o…”; čovjek dođe u situaciju da se zapita tko je ovdje lud ? Poduzetnički dan malih poduzetnika traje jako dugo, a stvarno nije humano odlaziti u krevet s Narodnim novinama i tabletom, te tražiti sve te izmjene i dopune izmjena i dopuna svega i svačega. Gospodarstvo će u 2016., vjerujem, imati povećanje izvoza, ali sumnjam u manje poreze i stabilniji rast gospodarstva. Kad je riječ o mjerama koje može poduzeti država, istaknuo bih ovo: sudske sporove rješavati pod odmah, stečajeve skratiti na maksimalno tri mjeseca. A što očekujem od nove vlade...? Ako su pametni, a nadam se da jesu, trebali bi svu snagu uložiti u pomoć malim poduzetnicima koji žele nešto proizvoditi. U 2016. godini moja tvrtka očekuje rast od 70 posto i to sve od izvoza proizvoda, što na tržište EU-a, što od izvoza u regiju.

166 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

kupni promet kojega očekujemo u 2015. na riječkom lučkom području je 10.566.000 tona tereta, što je 17 posto više nego 2014. U prometu kontejnera ostvareno je 205.000 TEU-a ili sedam posto više nego u 2014. Ostvareni promet bilježi najveći rast u zadnjih pet godina. Godinu ćemo pamtiti i po uspješnom povlačenju bespovratnih sredstava iz Europskog programa TEN-T. Radi se o sufinanciranju projekta Razvoj multimodalne povezanosti luka u sjevernom Jadranu i njihova uspješna integracija u središnju mrežu u iznosu od 2,8 milijuna eura. Istovremeno je prihvaćena i prijava Lučke uprave Rijeka za novi projektni Port of Rijeka to Core Network, vrijedan 35,56 milijuna eura, od čega su 30,2 milijuna bespovratna. Osnovni je cilj podizanje efikasnosti terminala Brajdica u otpremi kontejnera željezni-

Ključno je sinkronizirati ulaganja u željeznicu, luku i državnu cestu com, izgradnjom novih i proširenju postojećih kolosijeka kako bi se formirali kontejnerski vlakovi prema unutrašnjosti. Vrijednost projekata prepoznala je i Vlada pa je 11. studenoga 2015. usvojila Odluku o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Rijeka za ugovaranje posla rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, za rekonstrukciju teretnog dijela željezničke stanice Rijeka te za modernizaciju kolosijeka uz teretni kolodvor na Zagrebačkoj obali. Izuzetno uspješnu godinu iza nas označava i dolazak cruisera te već iskazane namjere za dolazak ove vrste brodova do 2017.

Traži se konzistentnost

Ni jedna grana gospodarstva, pogotovo institucije poput Lučke uprave Rijeka, ne mogu sebi priuštiti nekonzistentnost državne politike i nesuglasje između različitih prometnih oblika koji zajedno čine riječki prometni pravac. Svaka promjena ekonomske politike može imati različita gledišta u strategijama svojih ciljeva, ali ipak mora u sebi sadržavati svijest o kontinuiranom napretku koji je započet na riječkom lučkom području. Naime, izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali ili pokretanje projekata rekonstrukcije željezničkih kolodvora na lučkim terminalima, bez podrške Vlade je nezamisliva. Prioritet Vlade mora biti nastojanje da riječki željeznički prometni pravac postane sa-

poslovna očekivanja 2016

Dr.sc. Vladimir Mezak, ravnatelj Lučke uprave Rijeka

Deseci milijuna eura u razvoj riječkog prometnog pravca Iz naše perspektive najvažnije odrednice uključuju ulaganja u željeznicu, završetak projekta Zagrebačke obale te pronalazak strateškog partnera koji će biti kvalitetan koncesionar na području Lučke uprave Rijeka stavni dio Transeuropske prometne mreže, a time i vrijedan sufinanciranja iz EU fondova. Najgore što se može dogoditi jest slabljenje koordinacije provedbe projekta Zagrebačke obale, državne ceste i željeznice. Stoga je ključno sinkronizirati ulaganja u željeznicu, luku i državnu cestu koja bi trebala biti završena do 2020. Iz naše perspektive najvažnije odrednice uključuju ulaganja u željeznicu, završetak projekta Zagrebačke obale te pronalazak strateškog partnera koji će manipulirati teretima i biti kvalitetan koncesionar na području Lučke uprave Rijeka. On u riječku luku treba dovesti 1.200.000 TEU-a, što je kapacitet koji će nova infrastruktura omogućiti. Dakle, država bi trebala težiti stvaranju optimalnih zakonskih okvira i nužnih uvjeta za poboljšanje investicijskog okruženja i privlačenje novog koncesionara.

Gateway projekt

Razvoj u sljedeće tri, četiri godine podrazumijeva završetak aktivnosti vezanih uz Rijeka Gateway projekt. Riječka će luka, kao ključna u nacionalnoj prometnoj strategiji, omogućiti postavljanje riječkog prometnog pravca tamo

gdje mu je i mjesto, na sjecište prometa roba iz Dalekog istoka prema Srednjoj Europi. Držim da Lučka uprava Rijeka može biti primjer prijavljivanja na projekte i osiguravanje sredstava iz EU fondova, što će omogućiti daljnji razvoj ne samo luke već i prometnog pravca u cjelini. Osim razvojnih projekata, očekujem da se luka aktivnostima više uključi u zajednicu. Sve ono što su ljudi osjetili dolaskom autoceste bit će minorno kada se usporedi s onim što će se dogoditi u razvoju željeznice.

Riječka će luka, kao ključna u nacionalnoj prometnoj strategiji, omogućiti postavljanje riječkog prometnog pravca tamo gdje mu je i mjesto, na sjecište prometa roba iz Dalekog istoka prema Srednjoj Europi.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 167

gospodarstvenici kažu...

Igor Andrović, direktor tvrtke Viroexpo

Zaštitom domaće proizvodnje štitimo se od nelojalne konkurencije Ako su već Hrvati vrijedni ljudi van naših granica, otvorimo im mogućnost da ostanu ovdje i da zajedno jačamo svoje gospodarstvo. Vjerujem da to možemo. Treba zaštititi domaću proizvodnju jer će to doprinijeti smanjenju uvoza

O Neophodno je napraviti izmjene u poreznom sustavu tako da u narednom razdoblju oni koji zarađuju više, koji uživaju odgovarajuće pogodnosti u ovakvoj situaciji, trebaju više izdvajati od onih koji su ugroženi, a takvih je zaista puno.

va godina je bila izuzetno teška za hrvatske poduzetnike, ali i općenito za građanstvo. Prevladavao je izraziti poslovni pesimizam, a u takvom je okruženju vrlo teško očekivati značajnije investicije. Glavne prepreke u poslovanju opet su bile nelikvidnost, odnosno neplaćanje, te porezno opterećenje poslovanja (porezi, doprinosi, neporezni nameti). Gospodarsko stanje u Hrvatskoj je bez naznaka oporavka. Kratkoročne vladine mjere nisu ništa donijele jer naša kriza nije svjetska kriza, već naša vlastita gospodarska. Mi imamo atipičan model funkcioniranja i previše uvozimo, a u krizi smo jer u okviru tog modela više nema rješenja. Cilj ekonomske politike Vlade bi trebao biti daljnje poticanje održivog rasta nakon dugogodišnje recesije. Kako bi se navedeno i ostvarilo nužna je provedba strukturnih reformi usmjerenih poboljšanju poslovnog okruženja. Nužno je istaknuti i važnost provođenja snažne fiskalne konsolidacije uzevši u obzir rastući dug opće države i trošak njegovog financiranja. Glavni čimbenik rasta i dalje je izvoz. Očekujem realan rast izvoza roba i usluga po prosječnoj očekivanoj stopi od pet posto u 2016., a budući da konkurentnost hrvatskog izvoza uvelike ovisi o tečaju, mišljenja sam da bi na konkurentnost domaćeg izvoza pozitivno trebala djelovati primjena deklaracija o porijeklu robe te da će određeni pozitivan utjecaj na cjenovnu konkurentnost imati blaga deprecijacija realnih efektivnih tečajeva. Porezna politika je do sada u Hrvatskoj bila vrlo promjenjiva, a budući da su sve političke stranke u izbornoj kampanji govorile o stabil-

168 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

noj poreznoj politici i smanjenju parafiskalnih nameta za poduzetnike, očekujem da će u tome biti dosljedni i kada dođu na vlast. Neophodno je napraviti izmjene u poreznom sustavu tako da u narednom razdoblju oni koji zarađuju više, koji uživaju odgovarajuće pogodnosti u ovakvoj situaciji, trebaju više izdvajati od onih koji su ugroženi, a takvih je zaista puno. Svakako bi se trebalo posvetiti daljnjoj reformi mirovinskog sustava, sustava socijalne zaštite, ali i sustava zdravstva, kao i unapređenja pravosudnog sustava, i to posebice u dijelu koji se izravno odnosi na gospodarstvo. Već je opće poznato da bi trebali smanjiti uvoz i zaposliti domaćeg čovjeka. Ako su već Hrvati vrijedni ljudi van naših granica, otvorimo im mogućnost da ostanu ovdje i da zajedno jačamo svoje gospodarstvo. Vjerujem da to možemo. Treba zaštititi domaću proizvodnju jer će to doprinijeti smanjenju uvoza. Često se uvo-

poslovna očekivanja 2016

zi nekvalitetna roba, bez porijekla, neispitana i nekontroliranog sastava. Zaštitom domaće proizvodnje štitimo se od nelojalne konkurencije kroz javnu nabavu.

Dosta smo “grebali dno”

Tijekom predizborne kampanje političarima su bila puna usta obećanja koja su se u nekim dijelovima doticala i gospodarstva, odnosno poduzetnika. Obećanja su uvijek veoma široka i zvuče jako dobro. Što će na kraju od svega biti i realizirano ovisi ponajprije o tome tko će sastaviti vladu. Hrvatska ekonomija je u protekle četiri godine “grebala dno” i očekujem oporavak u 2016. godini, a koliki će oporavak biti, ovisit će o razini reformi kojih se boje i građani i političari. Svaki put kad im se kaže da će se reforma provesti, ljudi misle da će lošije živjeti, a zapravo je obrnuto. Bez snage za reformu su sve vlade u posljednjih deset godina, a one su nužne za smanjenje prevelike javne potrošnje.

Svaki put kad im se kaže da će se reforma provesti, ljudi misle da će lošije živjeti, a zapravo je obrnuto Smatram kako bi obrazovanje trebalo uskladiti s potrebama gospodarstva jer nam nedostaje stručnih kadrova. Trebalo bi uvesti porezne olakšice i smanjiti parafiskalne namete. Također, očekujem i smanjenje kamata na kredit u cilju povećanja proizvodnje, a tako i otvaranje novih radnih mjesta. Očekujem, prije svega, da buduća vlada bude odlučna u provođenju zacrtanih reformi.

Viroexpo je sada brend

Sajam Viroexpo je stasao u sam vrh hrvatskih sajamskih manifestacija te smo zbog toga posebno ponosni na jedan od najprepoznatljivijih brendova grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije, na jedini sajam sa srcem i dušom. Biti ću skroman pa ću reći da je moja želja da se budućnost sajma u najmanju ruku održi na razini na kojoj je sada i da sajam napokon dobije vlastiti prostor jer vjerujem da ovakav vrhunski gospodarski događaj, kao i stručna predavanja koja organiziramo, imaju pozitivan učinak na razvoj gospodarstva u čitavoj regiji, što je od vitalnog značaja posebno u ovim kriznim uvjetima poslovanja tvrtki.

Barbara Bolf, vlasnica tvrtke BB Natura Vera

Očekuje se bolja poslovna godina

rema mome mišljenju, poslovna 2015. bila je bolja od 2014. i ocjenila bih je s tri plus. Trenutačno stanje u gospodarstvu odiše pozitivnijim i optimističnijim očekivanjima koja su očito pod utjecajem promjene trenda ekonomskog rasta. No, u 2016. ne očekujem značajne promjene gospodarske politike i smanjenje poreza, ali očekujem stabilan rast i povećanje izvoza. U 2016. treba nastaviti s mjerama poticanja zapošljavanja, zatim smanjenja davanja za

Očekujem jednake uvjete za sve poduzetnike, te općenito poticanje poduzetništva plaće, te smanjenja stope PDV-a kako bi trgovina u regiji bila još konkurentnija. Zadovoljna sam monetarnom i fiskalnom politikom. Od nove vlade očekujem poticanje strateških projekata, jednake uvjete za sve poduzetnike, te općenito poticanje poduzetništva kao osnovnog goriva ekonomskog rasta, tako da on bude još veći. Dugoročno očekujem učinkovitiji administrativni i birokratski sektor na svim područjima, te značajno poboljšanje u provedbi sudskih postupaka tj. skraćivanje rokova i učinkovito vođenje parnica. Za svoju tvrtku očekujem rast prihoda i neto dobiti, rast broja zaposlenih i razvoj poslovanja u svim segmentima. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 169

gospodarstvenici kažu...

Siniša Vizentaner, direktor tvrtke Čarobni tim, Osijek

Do sada su se igrali politike i ekonomije Političari ne mogu državu voditi u boljitak bez ekonomskih znanja i podrške svih struktura, kao ni bez volje da sve njih uključe u stvaranje boljeg sutra. Svakodnevne promjene zakona su veliki problem

U Veliki i mali državni službenici trebali bi se ponašati kao dobri poduzetnici u svojoj tvrtki za koju žele svakodnevni napredak. Za to je potrebno mijenjati kut gledišta.

poslovnoj 2015. godini osjetio se lagani napredak. Slikovito rečeno, probudili smo se iz zimskog sna, ali se još uvijek ne usudimo izaći iz brloga iako je vani zatoplilo. Kad je riječ o ekonomskoj politici i očekivanjima ove godine, u prvom redu očekujem da će političari ozbiljno shvatiti svoj posao. Do sada su se igrali politike i ekonomije. Političari ne mogu državu voditi u boljitak bez ekonomskih znanja i bez podrške svih struktura, kao ni bez volje da sve njih uključe u stvaranje boljeg sutra. Bude li se javila volja za zajedništvom i bude li se pojavio premijer makar i s malom dozom ekonomske karizmatičnosti, država će se odlijepiti od sadašnjeg stanja. U tom slučaju očekujem manja porezna opterećenja, smanjenje birokracije i stabilniji rast. Svakodnevne promjene zakona i različita tumačenja koja nitko ne razumije su veliki problem za male poduzetnike. Stalna prilagođavanja i usklađivanja jednostavno izgledaju kao “bockanje prstom u pekmez”, a ne kao rezultat znanja tijela koja ih predlažu i donose. Treba donositi jednostavne i jednoznačne zakone, a to znači da ih ne mogu pisati samo pravnici, već da u pisanje zakona moraju biti uključeni stručnjaci iz pojedinog područja.

Stalna prilagođavanja i usklađivanja jednostavno izgledaju kao “bockanje prstom u pekmez” Što se tiče fiskalne politike, treba smanjiti opterećenja poduzetnicima, ali i rastrošnost države. Veliki i mali državni službenici trebali 170 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

bi se ponašati kao dobri poduzetnici u svojoj tvrtki za koju žele svakodnevni napredak. Za to je potrebno mijenjati kut gledišta.

Vrijeme isprobavanja je prošlo

Vlada bi trebala donijeti realne smjernice ekonomske politike s ekonomskim stručnjacima, koliko teoretičarima, toliko i praktičarima i to u najskorijem roku. Provođenje tih ekonomskih smjernica mora početi trenutačno i bez ikakvih izlika za bilo koga. Vrijeme isprobavanja je li nešto dobro ili nije, svakako je prošlo. Ministri u novoj vladi bi trebali biti stručnjaci praktičari čiji bi rezultati podlijegali evaluaciji tima nestranačkih stručnjaka. Loša evaluacija trebala bi voditi isključivo novom ministru. Znači, od politike i političara ove godine očekujem stručnost, razboritost, hrabrost, iskrenost, poduzetnost i brzinu djelovanja. Kad je riječ o očekivanjima za svoju tvrtku, mogu reći da naš Čarobni tim nastavlja širenje poslovanja na područje cijele Republike Hrvatske. Za to nam je potreban novi poslovni prostor u kojem bismo okupili sve poslovne jedinice, koje se sada nalaze na četiri različite lokacije. Kupnja, uređenje prostora i preseljenje su ključni ciljevi za 2016. godinu.

poslovna očekivanja 2016

Milan Vrdoljak, direktor Ricarda, Osijek

Pustiti poduzetništvo da diše Percepcija općeg stanja u gospodarstvu je vrlo negativna. Prevladava izraziti poslovni pesimizam, a u takvom je okruženju vrlo teško očekivati značajnije investicije

remda po riječima stručnjaka Hrvatska nakon šest godina klizajućeg pada 2015. tehnički izlazi iz recesije, mišljenja sam da će izlazak iz krize trajati još koju godinu. Sveukupno gledano, percepcija općeg stanja u gospodarstvu je vrlo negativna. Prevladava izraziti poslovni pesimizam, a u takvom je okruženju vrlo teško očekivati značajnije investicije. Očekujem li da će doći do promjene ekonomske politike i do rasta izvoza, smanjenja poreza, da će se ustabiliti pokazatelji gospodarskoga rasta? Iskreno, nadam se da hoće, inače će već iduće godine biti kasno. Značaj-

Značajnije pomake u izvozu možemo očekivati tek s poboljšanjem okruženja u kojem posluju tvrtke nije pomake u izvozu možemo očekivati tek s poboljšanjem okruženja u kojem posluju hrvatske tvrtke, te jačanjem ukupne konkurentnosti zemlje. Potrebne su žurne mjere kako bi se smanjile birokratske zapreke i ubrzale strukturne reforme. Do sada se pokazalo da je svaka intervencija u ekonomski sustav i svako “ispravljanje” tržišnih odnosa stvaralo nove strukture koje su odluke prebacivale na porezne obveznike. Istina je da se antirecesijske mjere moraju oslanjati na fiskalnu politiku, ali ona je puno više od pukog ubiranja poreza. Neadekvatne su ili u nekim sektorima i nepostojeće mjere

za poticanje proizvodnje i izvoza, također se ne uviđa važnost reformi u obrazovanju, danas se svrha školovanja uglavnom svodi na učenje za ispite, a ne na stjecanje potrebnih sredstava kojima će se obrazovan čovjek služiti u poslu.

Odlični na papiru

Kad je riječ o očekivanjima od nove vlade, treba reći da u Hrvatskoj imamo i neke dobre programe i mjere, samo ih treba vjerodostojno provoditi i potpuno se okrenuti gospodarstvu – pustiti poduzetništvo da diše. Otkloniti prepreke da gospodarstvo postane produktivno i konkurentno. No, naši programi i mjere ostaju na papiru, a konstantno se bavimo analizama ili donesemo odluke pa u kratko vrijeme odustajemo od istih. Kad je pak riječ o očekivanjima od ove godine vezanim konkretno za poslovanje naše tvrtke, moram istaknuti da je naš recept za uspjeh i opstanak na tržištu pametna poslovna strategija i razvojni plan, sposoban menadžment i ulaganje u ljude. Svime navedenim vodili smo se u poslovanju tijekom sve 23 godine koliko smo na tržištu, pa ćemo tako i u 2016. godini.

Potrebne su žurne mjere kako bi se smanjile birokratske zapreke i ubrzale strukturne reforme. Do sada se pokazalo da je svaka intervencija u ekonomski sustav i svako “ispravljanje” tržišnih odnosa stvaralo nove strukture koje su odluke prebacivale na porezne obveznike.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 171

gospodarstvenici kažu...

Nikola Nikšić, vlasnik tvrtke Konter

Preživljavaju oni koji su sposobni mijenjati se Novi svjetski poredak, klimatske promjene, (ne)pravedna raspodjela dobara..., sve su to veliki izazovi za ljude, države i društva u pronalaženju koncepata za dugoročan i održiv opstanak. U duhu one Darwinove da “ne preživljavaju ni najbolji niti najpametniji, nego oni koji su sposobni mijenjati se”, potrebno je da nova vlada odmah pristupi izradi hrvatskog New Deala

zvjesno je da 2015. u usporedbi s 2014. donosi daljnja poboljšanja. Kada se aktivnosti 2015. pretvore u brojke u godišnjim financijskim izvješćima, za očekivati je da će se pokazati da je segment malog poduzetništva napravio značajan daljnji iskorak u razvoju poslovanja, kako kroz rast prihoda tako i kroz poboljšanje rentabilnosti. Neovisno o “elementarnim nepogodama” u obliku načina kako su operacionalizirane predstečajne nagodbe, o tome kako “veliki” koriste svoju pregovaračku moć u zaštiti svojih interesa (pritisak na “male” glede

Često se spominje čarobna riječ “otpuštanje” kao rješenje svih problema što je u potpunoj suprotnosti s načelima izvrsnosti cijena i uvjeta plaćanja), o tome kako je ponašanje bankarskog sektora još uvijek daleko od aktualne društvene i ekonomske realnosti i potreba, mali su gospodarski subjekti uspjeli iskoristiti prigode koje se temelje na poduzetničkom promišljanju i djelovanju, jačanju fleksibilnosti i

kompetentnosti, te prakticiranju društveno odgovornog poslovanja. Vidljivo je da se veliki razdužuju, a neovisno o tome kako naplaćuju - odgađaju plaćanja prema malima. Time tjeraju male da se kratkoročno skupo zadužuju za obrtna sredstva, umjesto da uredno naplaćujući svoja potraživanja smanjuju troškove kamata po kratkoročnim kreditima i brže i snažnije ulaze u razvojne projekte financirane iz dugoročnih izvora po razumnim troškovima.

Strah od promjena

Izraženiji rast u realnom gospodarstvu 2015. spriječilo je stagniranje u provedbi neophodnih promjena u poslovanju velikih poslovnih subjekata. U tom segmentu je još uvijek dominantan reaktivni koncept upravljanja koji se temelji na defanzivnom restrukturiranju, financijskom i operativnom, što podrazumijeva rezanja troškova, razduživanja, prenošenje rizika na dobavljače i druge dionike. Šteta je da

172 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

se kroz strateška restrukturiranja i ulaganja (prvenstveno u razvoj menadžmenta i organizacijskih kompetencija) “veliki” nisu osposobili i organizirali da snažnije, brže i bolje koriste potencijale globalnog tržišta, uz prigode i potrebe ma gdje god one postojale. Specifične tržišne niše u ICT industriji (svaka čast CISEX-ovcima), metaloprerađivačkoj i drvnoj, razvoj obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, te prehrambena industrija u suradnji s dizajnerima i proizvođačima ambalaže, pokazale su se kao područja u kojima postoje potencijali za razvoj, rast i uspjeh. Naravno, tu je i turizam u kojem se ostvario kvalitetan pomak, no trebamo biti svjesni da je za rastuće brojke na prihodovnoj strani te djelatnosti značajan utjecaj geopolitike koja nam u ovom trenutku ide na ruku. U 2016. treba očekivati daljnji rast izvoza kojim će se i dalje djelomično kompenzirati ograničena potražnja, potrošnja i razvoj investicija na lokalnom tržištu. Rast izvoza osim što pozitivno utječe na kvantitativne i kvalitativne financijske pokazatelje, ima nemjerljiv nematerijalni značaj. Dokaz je to da se hrvatski poduzetnici i poduzetničke organizacije sve više prilagođavaju zahtjevima globalne konkurentnosti.

Kreditne politike

Aktualne kreditne i kamatne politike komercijalnih banaka većinom u stranom vlasništvu ne predstavljaju poticaj za gospodarski preokret, za rast ulaganja u modernizaciju tehnološko-tehničkih osnova, za digitalizaciju poslovanja i razvoj novih

poslovna očekivanja 2016

poslovnih koncepata. Bez jačanja razvojnog bankarstva i osnaživanja nekoliko domaćih banaka kojima će zadatak biti da diktiraju tempo i razvijaju konkurentnost u interesu domaćeg poduzetništva, rast će biti ograničen i relativno spor. Od izuzetne je važnosti pokrenuti promjene u organizaciji i poslovanju poduzeća u državnom vlasništvu, kao i u drugim gospodarskim institucijama i javnoj upravi. Često se spominje riječ “otpuštanje” kao rješenje svih problema što je u potpunoj suprotnosti s načelima izvrsnosti. Važan prvi korak (treba ga brzo pokrenuti, cjelovito provesti i implementirati) je definiranje strateških namjera i ciljeva organizacija, sistematizacija poslova i radnih mjesta u skladu s definiranim strategijama, kreiranje metrika i mjera za mjerenje učinaka, te evaluacija ljudi (kakvi su danas, a kakve ih možemo “stvoriti” za sutra). Tek tada se može pristupiti operativnom restrukturiranju koje obuhvaća i optimizaciju broja zaposlenika. Za poticanje malog poduzetništva potrebna je menadžerska podrška, dostupne informacije o širem i bližem eksternom okruženju te programi razvoja praktično primjenjivih kompetencija. Malima treba isto što i velikima, no oni nisu u mogućnosti angažirati profesionalne menadžere i specijaliste za pojedina poslovna područja u punom radnom vremenu. To im je preskupo, ekonomski i praktično neizvedivo. Isto se odnosi na dobavu podataka i informacija kojima se povećava efikasnost procesa kao i na edukacijske programe prilagođene njihovim potrebama. Oblici za realizaciju takvih projekata mogli bi biti poticani od države i organizirani klasteri konkurentnosti sastavljeni od profesionalaca, čije bi usluge u korist malih poduzetnika (djelomično) subvencionirala država, pažljivo mjereći efekte i koristi.

Izvoz i stupovi konkurentnosti

Kada govorimo o izvozu, krajnje je vrijeme da se postigne konsenzus na koji će način i kroz koje kanale djelovati formalna i neformalna gospodarska diplomacija, da se to područje transparentno definira odgovarajućom strategijom, konkretnim ciljevima, operativnim planovima i delegiranim odgovornostima. Novi svjetski poredak, povratak azijske ekonomije na staze stare slave, postindustrijsko doba, geopolitika i ratovi, klimatske promjene, natalitet, (ne) pravedna raspodjela dobara, potreba za

novim makroekonomskim teorijama i modelima..., sve su to veliki izazovi za ljude, države i društva u pronalaženju svojih koncepata za dugoročan i održiv opstanak. U duhu one Darwinove, da “ne preživljavaju ni najbolji niti najpametniji,

Krajnje je vrijeme da se postigne konsenzus o načinu djelovanja gospodarske diplomacije nego oni koji su sposobni mijenjati se”, potrebno je da nova vlada odmah pristupi izradi hrvatskog New Deala, da pristupi definiranju strateških namjera i programa koje za će Lijepu našu predstavljati zadatak i poticaj da na duge staze razvijemo novi kvalitetniji model življenja i rada. Kada bih birao koje bih od “stupova konkurentnosti” tretirao kao prioritetne za rad na njihovom poboljšanju u funkciji gospodarstva, odredio bih se za one iz “neposlovnog” okruženja: demografija, zdravlje, kultura i obrazovanje. Uvažavajući zakon spojenih posuda, teško mi je vjerovati da se ti mogu preskočiti ili za-

nemariti ako želimo kvalitetnije pokazatelje na području ekonomije.

Strategiju povezujemo s ljudima

Usluge operativnog menadžmenta, ekonomske analitike, savjetovanja i poslovne edukacije trebale bi imati sve veću prođu u okruženju koje zahtijeva promjene i razvoj koncepata izvrsnosti utemeljenih na razvoju intelektualnog kapitala, ljudi koji su sposobni razvijati odnose s dionicima, inovirati i unapređivati procese. U takvim uvjetima, uspjeh ovisi koliko ćemo biti sposobni rasti sinergijski razvijajući snage s našim klijentima, zajedno učiti, ponekad i na greškama, biti spremni razumno eksperimentirati, pravilno čitati poruke iz okruženja, prepoznavati prigode i prijetnje, i temeljem svega toga planirati budućnost i djelovati. Iskustva iz protekle dvije godine potvrdila su da je orijentacija na usluge operativnog menadžmenta dobar odabir gdje koristeći u cijelosti naš portfelj kompetencija i usluga možemo klijentu omogućiti da “želje i pozdrave” koji se iskažu kroz riječi i brojke iz strategija, planova i budžeta poveže s ljudima, njihovim potencijalima, motivacijom i interesima, i u konačnici kroz implementaciju i provedbu pretvori u korist za sve dionike. To je izuzetno složen proces zajedničkog učenja i djelovanja, zahtijeva iskustvo i kompetentnost svih sudionika, sposobnost otvorenog dijaloga i uvažavanja različitosti, no rezultati koji proizlaze iz takvih uspješno provedenih projekata su istinska ljepota rada, neprocjenjivo iskustvo i radost koje bi bilo šteta propustiti.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 173

gospodarstvenici kažu...

Damir Dujmović, poslovni direktor tvrtke Montelektro, Kastav

Trenutno stanje? Malo bolje od katastrofalnog Nismo sigurni da će ekonomska politika koju će provoditi nova vlast bitno utjecati na povećanje izvoza, već će to biti sporadična pojava za koju će biti zaslužni pojedini gospodarstvenici kao i do sada

Od naše Vlade očekujem da napravi zaokret u ekonomskoj politici i da uđe hrabro u promjene bez kojih ćemo i dalje tonuti.

oslovnu godinu završili smo relativno uspješno, boreći se sa stalnim promjenama zakona i silnom administracijom umjesto da smo te kapacitete usmjerili na istraživanje novih tržišta i razvoj. Trenutačno stanje našeg gospodarstva je malo bolje od katastrofalnog. Nadamo se da će u 2016. godini doći do zaokreta u ekonomskoj politici, ali to ne očekujemo, budući da se u prave iskrene reforme ni jedna od opcija ne usudi taknuti (ili nema dovoljno znanja ili ih je

Kad je riječ o poslovanju Montelektra, ova godina bit će u rangu s prošlom ili malo bolja strah). Nismo sigurni da će ekonomska politika koju će provoditi nova vlast bitno utjecati na povećanje izvoza, već će to biti sporadična pojava za koju će biti zaslužni pojedini gospodarstvenici kao i do sada. Do oporavka domaćeg gospodarstva moguće je doći samo u slučaju 174 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

da se ozbiljno krene u reforme. Prvenstveno tako da država postane znantno jeftinija, što znači da se glomazni državni aparat ozbiljno smanji. Naše tržište je maleno, što znači da se sve snage moraju usmjeriti prema osvajanju inozemnog tržišta. Kako bi se to moglo ostvariti, moraju se stvoriti preduvjeti da naša poslovna društva postanu konkurentija. Monetarna politika bi trebala stimulirati izvozne projekte. Trebala bi uvjetovati banke da svoje viškove plasiraju na one aktivnosti koje će dugoročno pridonijeti povećanju proizvodnje usmjerene na izvoz (a ne poput sadašnjih konzervativnih banaka). Prioritet bi pri tome trebale imati one tvrtke koje su u svoje proizvode implementirale nacionalnu znanost, jer bez korištenja te baze razvoja društva, kompletno izdvajanje za školstvo postaje naš trošak koji će netko drugi dobiti potpuno besplatno i to vrlo dobro znati iskoristiti.

Poslovi ugovoreni pola godine unaprijed

Porezni sustav treba pojednostaviti. On se ne bi smio svako toliko mijenjati. Porez na dodanu vrijednost se za sada ne bi smio smanjivati, ali bi se u svakom slučaju porezi i doprinosi vezani na dohodak trebali smanjiti, odnosno povećati neoporezivi dio dohotka. Samim time bi se povećala konkurentnost naših društava, i vjerujemo da bi se jednim stabilnim poreznim sustavom privuklo i više kvalitetnih inozemnih investitora. Od naše Vlade očekujem da napravi zaokret u ekonomskoj politici i da uđe hrabro u promjene bez kojih ćemo i dalje tonuti. Kad je riječ o našoj tvrtki, budući da do sada imamo ugovorenih poslova sve do šestog mjeseca, očekujemo da će ova godina biti u rangu s prošlom ili malo bolja.

poslovna očekivanja 2016

Tomislav Antunović, predsjednik Uprave TA Antunović, Zagreb

Bolje nikakva vlada, nego vlada krivih odluka Za nas u turizmu sigurno bi bila važna stvar kad bi se stopa poreza na dodanu vrijednost smanjila, odnosno, prilagodila onim stopama koje ima turistički sektor u konkurentskim zemljama

vogodišnja turistička sezona je bila dosta dobra tako da se to odrazilo i na prihodima našeg turističkog biznisa. Siguran sam da su i drugi turistički djelatnici i vlasnici turističkih kapaciteta ovu sezonu doživjeli vrlo uspješnom. Naravno da očekujemo da će 2016. godina biti još bolja, vjerujemo da će se nastaviti porast broja dolazaka i broja noćenja, kao i veća turistička potrošnja. Zagreb i Hrvatska su očito postali zanimljivo mjesto za mnoge nove turiste. To se vidi i po tome kako su na dobar glas došle i akcije koje se provode izvan ljetne turističke sezone, kao što je Advent u Zagrebu. Očekujemo i nastavak rasta dolaska poslovnih gostiju. Solidni turistički rezultati uvijek se preliju i na ostatak tržišta. Zato su dobri rezultati prošle turističke sezone znak i dolaska boljeg vremena i za druge sudionike na tržištu, za trgovce, dobavljače robe i usluga i druge.

važna stvar kad bi se stopa poreza na dodanu vrijednost smanjila, odnosno, prilagodila onim stopama koje ima turistički sektor u konkurentskim zemljama. Drago mi je i što političari napokon govore o reformama. Mi u privatnom

Mi u privatnom sektoru davno smo proveli reforme i prilagodili se promjenama na tržištu. Za nas je to uvjet opstanka

sektoru davno smo proveli reforme i prilagodili se promjenama na tržištu. Za nas je to uvjet opstanka i zato bi bilo dobro kad bi i oni koji odlučuju o zakonima češće pitali poslovne ljude što se stvarno događa na tržištu. Za početak bilo bi dobro da shvate kako se ne smije trošiti više od onoga koliko se ima, jer dug je vrlo opasna stvar. Kad se sve zbroji i oduzme ipak smo optimisti i očekujemo bolju situaciju ne samo u našem sektoru već u cjelokupnom gospodarstvu. Iduće godine imat ćemo i novu investiciju u naš hotel u Sesvetama pored Zagreba. Temeljito ćemo ga obnoviti jer smatramo da je ulaganje u nove kapacitete i obnova postojećih također važna pozivnica turistima da nas posjete.

Ipak, ne treba previše žuriti s ocjenama. Treba vidjeti kako će se formirati Vlada i kakvi će biti smjerovi njezina djelovanja. Uvijek kažem da je bolje biti bez Vlade nego imati Vladu koja donosi krive odluke. Očekujem da će i nova vlada kad bude formirana osluškivati potrebe gospodarstva. Za nas u turizmu sigurno bi bila

Solidni turistički rezultati uvijek se preliju i na ostatak tržišta. Zato su dobri rezultati prošle turističke sezone znak dolaska boljeg vremena i za druge sudionike na tržištu, za trgovce, dobavljače robe i usluga i druge.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 175

gospodarstvenici kažu...

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije, Biograd na Moru

Vrijeme propuštanja i prepuštanja drugima trebalo je odavno završiti Preko 25 godina, točnije od osnivanja samostalne države, cijeli gospodarski sektor nalazi se u stanju očekivanja i iščekivanja donošenja nužnih mjera kojima će se dugoročno osigurati veća konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a u konačnici i usvajanje i provedbu odluka nužnih za izlazak iz sveukupne društvene krize

U Čitav državni aparat trebao bi funkcionirati kao jedinstven potporni stup hrvatskim gospodarstvenicima.

natoč teškom stanju u cjelokupnom društvu koje je posljedica višegodišnje recesije, u trećem kvartalu prošle godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je blagi opravak, vidljiv kroz rast BDP-a, čiji će učinak biti kratkoročan ukoliko ne budemo dovoljno pametni i odvažni, i ne iskoristimo blage pozitivne pomake kao katalizator za pokretanje ostalih promjena, pokretanje značajnijih reformi i donošenje odluka koje bi mogle značajnije pridonijeti rastu gospodarskih aktivnosti ključnih sektora hrvatskog gospodarstva od 2008. godine. S obzirom na to da jedna lasta ne čini proljeće, teško se oteti dojmu da rast BDP-a, iako nam kao dobar pokazatelj barem daje dozu optimizma, neće značajnije pokrenuti gospodarske aktivnosti na nacionalnoj razini ukoliko ne provedemo strukturne, sustavne i nužne reforme kao pretpostavke za jačanje gospodarskih aktivnosti - za što nam je u hrvatskom društvu očito potreban i nužan konsenzus. Naime, već preko 25 godina, točnije od osnivanja samostalne države, cijeli gospodarski sektor nalazi se u stanju očekivanja i iščekivanja donošenja nužnih mjera kojima će se dugoročno osigurati veća konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a u konačnici i usvajanje i provedbu odluka nužnih za izlazak iz sveukupne društvene krize. Vrijeme propuštanja i prepuštanja drugima trebalo je odavno završiti.

Parafiskalni nameti u turizmu

U najmanju ruku očekujem nastavak blagog pozitivnog trenda gospodarskog oporavka ze176 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

mlje, daljnje smanjenje odnosno ukidanje parafiskalnih nameta - posebice onih u turističkoj industriji koji ne pridonose stvaranju pozitivne poduzetničke klime. Očekujem i nastavak donošenja mjera kojima se potiču gospodarske aktivnosti zemlje i njena konkurentnost, privlače ulaganja, potiče proizvodnja i industrija, a samim time i izvoz roba i usluga. Konačno, očekujem više odlučnosti u donošenju nužnih mjera bitnih za daljnju stabilizaciju i oporavak zemlje koje će u konačnici rezultirati smanjenjem nezaposlenosti, rastom životnog standarda i možda onim najvažnijim - stvaranjem perspektive i pozitivne atmosfere u hrvatskom društvu, posebice među mladim školovanim i obrazovanim ljudima za ostanak u zemlji. Kao turistička kompanija očekujemo i stvaranje uvjeta koji će omogućiti značajnije produljenje turističke sezone i privlačenje novih investicijskih ulaganja, donošenje značajnih

poslovna očekivanja 2016

zakonodavnih propisa za turističke tvrtke koja će ponuditi kvalitetno rješavanje gorućih i dugoročnih otvorenih pitanja hrvatskog turizma – Zakon o pomorskom dobru i Zakon o turističkom zemljištu, smanjenje parafiskalnih davanja, itd. Rješavanje tih problema bi u konačnici povećalo prihode, zaposlenost i potaknulo potrebne investicije za veću konkurentnost, prepoznatljivost i održivost hrvatske turističke ponude.

Mjere, promjene ili reforme, nazovimo ih kako želimo, to je ono što svi očekujemo Mjere, promjene ili reforme, nazovimo ih kako želimo, to je ono što svi očekujemo. Činjenica je da ih država više ne može odgađati bez obzira na to koliko pojedine društvene skupine budu njima pogođene, posebice kad u hrvatskom društvu očito postoji značajnija kritična masa naših građana koja je dala potporu provođenju ozbiljnih reformi, i to bi odgovorna državna vlast trebala prepoznati kao signal da je i u društvu sazrela svijest o nužnosti korjenitih i strukturnih promjena.

Bez ustručavanja i kalkuliranja

Mjere koje budu usvojene moraju biti provedene i implementirane, moraju biti sustavne i realne, ali također i sama država mora biti svjesna da, barem kad je riječ o gospodarstvu koje je samo po sebi dinamično i promjene su u njemu brze i učestale, takva mora biti i sposobnost države da reagira. Čitav državni aparat trebao bi funkcionirati kao jedinstven

potporni stup hrvatskim gospodarstvenicima. Drugim riječima, država mora biti fleksibilna i mora pratiti gospodarstvenike, mora im biti glavni partner ukoliko želimo da se pozitivni trendovi hrvatskog gospodarstva i dalje nastave. Ono što očekujem, neovisno o kojoj je političkoj opciji riječ, jest da Vlada, kao nositelj izvršne vlasti, preuzme odgovornost i kormilo i da vodi cjelokupno društvo k oporavku, a pri tome ne mislim samo na gospodarski oporavak već oporavak društva u cjelini. To podrazumijeva stvaranje pozitivne društvene klime, preuzimanje inicijative, proaktivnost i inicijativu onih koji imaju moć i ovlasti u donošenju odluka, predlaganje zakona, uključivanje svih aktera društva počevši od civilnog sektora, poslodavaca, stručnih udruženja, građana jer jedino sinergijom zajedničkog djelovanja Hrvatsku možemo nakon višegodišnje krize obnoviti i poboljšati postojeće uvjete, reagirati na nove okolnosti i stvoriti pretpostavke za snažniji, pravedniji i uravnotežen razvoj gospodarstva i društva ne samo kratkoročno već i dugoročno. Da pojednostavim, očekujem Vladu koja se neće ustručavati i kalkulirati u donošenju odluka, očekujem Vladu koja se neće samo deklarativno izjašnjavati već će svoje programe i provoditi, govorim o Vladi koja se ne boji niti rezova niti reformi prema svim društvenim skupinama jer mi kao društvo i država naprosto više nemamo vremena za oklijevanje i propuštanje i prepuštanje donošenja odluka drugima. Trebamo državu koja se neće temeljiti na zaduživanju, ne samo sadašnjih već i budućih generacija, već će se ponašati odgovorno i održivo. Za našu kompaniju u narednoj poslovnoj godini minimalno očekujemo postizanje odnosno ponavljanje poslovnih rezultata poslovanja iz 2015. godine, bilo financijskih bilo fizičkih, naravno uz prepostavku da neće biti značajnijih promjena, posebice po pitanju sigurnosti, na glavnim emitivnim tržištima hrvatskog turizma odnosno zemljama Europske unije.

Trebamo državu koja se neće temeljiti na zaduživanju, ne samo sadašnjih već i budućih generacija, već će se ponašati odgovorno i održivo.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 177

gospodarstvenici kažu...

Stefania Skender, direktorica tvrtke Pametan rast i predsjednica Strukovne grupe poslovnih savjetnika pri HGK-ŽK Pula

Zamislite Lijepu našu kao jedan start-up Vlada bi svakako interventnim mjerama odmah trebala zaustaviti trend podjele koji vlada među njenim građanima i poticati zajedništvo, zaustaviti negativne demografske trendove, ali i prodaju strateški važnih resursa poput vode te odljev mozgova

H Vidljivije promjene u Lijepoj našoj d.o.o. možemo očekivati otprilike desetak godina od početka sustavnog rada na uzrocima ovakvog stanja. Lijepa naša d.o.o. je ipak start-up poduzeće u problemima. No, s i više nego dovoljno stručnih ljudi koji će ga znati pogurati u pravom smjeru.

rvatsko gospodarstvo definitivno ima ozbiljnih problema. Hrvatski deficit je prekomjeran i s time se slažu svi stručnjaci. No, zašto je Hrvatska u deficitu, a neke druge države nisu? S obzirom na to da su svi ciklusi i sve sile u gospodarstvu pokretane transakcijama, a da transakcije pokrećemo mi ljudi, stanje u gospodarstvu je zapravo samo odraz nas samih. Ray Dalio, osnivač investicijske tvrtke Bridgewater Associates (koja upravlja s više od 154 milijardi dolara), u svim svojim radovima uvijek ponavlja sljedeća tri pravila: 1. Nemojte dopustiti da dug raste brže od prihoda zato što će vas vaša kreditna opterećenost prije ili poslije sustići i pregaziti. 2. Nemojte dopustiti da prihodi rastu brže od produktivnosti jer ćete u konačnici postati nekonkurentni. 3. Činite sve što je u vašoj moći kako biste povećali svoju produktivnost jer je na duge staze upravo to najvažnije. Tih pravila se moramo držati svi mi, ne samo Vlada. I naš cijenjeni ekonomski stručnjak Guste Santini je neki dan izdao knjigu Vratimo osmijeh Lijepoj našoj s vrlo jasnim i konkretnim prijedlozima za izlazak iz krize. Dakle, znanje je tu. Treba ga (samo) primijeniti. Mišljenja sam kako vidljivije promjene u Lijepoj našoj d.o.o. možemo očekivati otprilike desetak godina od početka sustavnog rada na uzrocima ovakvog stanja. Lijepa naša d.o.o. je ipak start-up poduzeće u problemima. No, s i više nego dovoljno stručnih ljudi koji će ga znati pogurati u pravom smjeru. Ne možemo, međutim, očekivati da ćemo 2016. imati njemačku industriju, finski obrazovni sustav, estonsku start-up kulturu (iz koje potječu Skype, Kazaa, TransferWise ili Playtech) ili pak da ćemo u sebe i svoju zemlju vjerovati poput

178 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Amerikanaca. No, mi već sada imamo svoj PhotoMath, Kishu, Rimca, Farmeron, Bellabeat i mnoga druga poduzeća koja su pokrenuli i koja uspješno vode vrijedni i energični, zamislite, Hrvati.

Dosta je podjela

Vlada bi svakako interventnim mjerama odmah trebala zaustaviti trend podjele koji vlada među njenim građanima i poticati zajedništvo, zaustaviti negativne demografske trendove, ali i prodaju strateški važnih resursa poput vode te odljev mozgova. Ključno je i uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada (ali ne samo s onim trenutnim već prije svega s budućim!). Imovinu treba valorizirati, njome treba upravljati, a nikako njenom prodajom krpati proračunske rupe kada zaškripi. Treba, naravno, i smanjiti poreze (npr. PDV u turizmu). Treba zapaliti vatru u mladima i aktivirati njihov trenutno neiskorišteni potencijal, ali ne isključivo mjerama poput stručnog osposobljavanja već prije svega projektima poput, primjerice, projekta Croatian Makers Nenada Bakića. Prema

poslovna očekivanja 2016

Franjo Mihelčić, direktor tvrtke Lokve

Svijest o ekološkim načelima ide nam na ruku izračunima profesora Anđelka Akrapa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, do 2051. će se broj stanovnika smanjiti za 900.000. Nedavno sam u jednoj općini pri prezentiranju Strateškog razvojnog programa do 2020. godine govorila o tome koliko je važno mlade na tom području motivirati za bavljenje po-

Ključno je i uskladiti obrazovni sustav s (budućim!) tržištem rada ljoprivredom. Prisutni su me dočekali na nož i poručili mi neka svoju djecu šaljem u poljoprivredu jer da njihova sigurno neće obrađivati zemlju (bit će, naime, menadžeri u velikim kompanijama). No, kada sam im pričajući o uspjehu osječkog poduzetnika Matije Kopića (osnivača Farmerona) objasnila kako poljoprivreda mladima može biti itekako atraktivna i kako se može povezati s nizom sektora (npr. s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama), nastao je muk. Potrebno je, dakle, i financijski i poduzetnički opismeniti ljude kako bismo čim prije prestali biti rentna ekonomija (turizam) te ekonomija uvoza i trgovine.

Rast je zaista tu

Od Vlade očekujem i da počne djelovati koordinirano i da postigne sinergiju između vlastitih politika (fiskalne, monetarne, razvojne i strukturnih politika). Bilo bi dobro i da prestanemo uljepšavati brojke prilikom iznošenja izvoznih i drugih rezultata. Podatke u Lijepoj našoj d.o.o. uljepšavaju svi, čak i financijske institucije, banke i mirovinski fondovi u svojim portfeljima (državne obveznice se, primjerice, vode kao trostruki A). To među građanima stvara dodatno nepovjerenje u institucije. Rast je zaista tu, trend je pozitivan, no treba biti realan. Ipak još uvijek imamo najveću premiju rizika od svih zemalja. Osim Grčke.

odina 2015. bila je intenzivna, i to iz više aspekata. Dolazilo je do raznih pomaka u našem segmentu tržišta, a pozitivno je to da je sve više prisutna svijest o očuvanju okoliša i o onom što svatko od nas treba i može napraviti a da ne utječe na klimatske promjene. Potražnja za našim proizvodima, a riječ je o niskoenergetskim prozorima, također je povećana, a sve iz razloga jer ljudi sve

imamo svoje pogone u gorskom kotaru, a svoj renome i stručnost zahvaljujemo tradiciji koja datira iz 18. stoljeća više znaju da radimo po ekološkim principima. Upravo su prozori u fokusu naše tvrtke koja ima 110 zaposlenih, a u našoj moderno opremljenoj tvornici uz prozore i balkonska vrata proizvodimo klizne i harmo stijene, žaluzine i škure. Tvrtka ima svoje pogone u Gorskom Kotaru, a svoj renome i stručnost zahvaljujemo tradiciji, gdje vještina u eksploataciji i preradi drva datira još iz 18. stoljeća. Godina 2016. bit će bolja, jer moramo biti optimisti i zato se nadam da će biti bolja. Podaci iz Državnog zavoda za statistiku govore da drvna industrija raste dvoznamenkastim brojevima, da udio drvnog sektora u ukupnom izvozu Hrvatske prelazi 10 posto, te se nadamo da će se taj trend i u 2016. nastaviti. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 179

gospodarstvenici kažu...

Vladimir Ivanović, direktor Ivanala, Šibenik

Nemamo podršku onih koji od nas žive Uvijek smo izvozno orijentirani s ciljem da se širimo na različite branše te da na taj način disperziramo rizik sa samo automobilske na druge industrije

S Imam osjećaj da za nas nitko ne zna i ne želi znati. Jednom prilikom nam je jedan bivši šibenski gradonačelnik rekao: “Vi ste kao dite koje ne plače, pa mi mislimo da vam pomoć i ne treba”.

tanje u Ivanalu je poprilično stabilno. Prošla godina je bila prije svega turbulentna jer smo se izvukli iz “ralja” Jadranske banke. Koliko god je ova banka imala poslovan odnos kada su stvari išle dobro kod njih, ili bolje rečeno barem dok su bili u stanju maskirati stvarno stanje poslovanja, toliko se taj odnos pretvorio u onaj iz pakla kad im je posao krenuo nizbrdo. Postali smo predmet ucjene i zavlačenja od strane Banke tako da smo godinu dana izgubili na pregovore gdje su se učestalim promjenama u njihovoj Upravi mijenjali uvjeti koje su nam nametali. Iako smo u jednom trenutku s početnom Upravom usmeno dogovorili sve poslovne uvjete, dolaskom novih predsjednika Uprave, koji su se mijenjali kao čarape, dolazilo je do toga da nisu prihvaćali ono što smo mi načelno bili dogovorili i sve bi kretalo iznova.

Izigrani više puta

Kako smo ipak mali i beznačajni u cijeloj priči, time smo bili izigrani više puta te smo u pet do dvanaest, do nekih za nas ozbiljnih rokova, dogovorili prelazak u novu poslovnu banku. Kako smo bili u raskoraku s pregovorima

Prošla godina je bila prije svega turbulentna jer smo se izvukli iz “ralja” Jadranske banke oko financijskih pitanja zbog odugovlačenja i neprofesionalnosti Jadranske banke, zbog toga smo bili u nemogućnosti kandidirati se za bespovratna sredstva u programima naših ministarstava kao i za sredstva iz struktur180 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

nih EU fondova. Iako su bila dva natječaja za EU fondove, od kojih je jedan završen, a drugi još uvijek otvoren, radi kasnog prelaska u novu poslovnu banku i raščišćene financijske “krvne slike”, nismo bili u mogućnosti pripremiti cjelokupnu dokumentaciju. Doduše, tih 35 posto bespovratnih sredstava i nije neka sreća uzevši u obzir sve uvjete, konzultantske usluge, činjenicu da nama trebaju novci sada, a ne za godinu dana kada će evaluacija biti odrađena i sredstva odobrena, itd. Iz svih tih razloga smo odlučili barem u ovoj godini ne kandidirati se s našim projektom. Ako zanemarimo problem s bankom, onda je poslovna godina 2015., barem što se tiče poslovanja, solidna. Posla ima, novih kupaca i novih narudžbi za narednu godinu također ima. Što se tiče Ivanala naš zacrtani plan će biti realiziran. Širimo se na nova tržišta, nove kupce i nove industrijske grane, radimo sve zahtjevnije i kompleksnije proizvode s većom dodanom vrijednošću, što ulijeva optimizam. Kako bismo odradili sve ugovorene poslove, i u protekloj godini smo investirali poprilična vlastita sredstva u našu proizvodnju. Nabavili smo peći za taljenje metala (aluminija), CNC strojeve, tlačne preše kao i niz ostale popratne opreme koja nam osigurava nesmetanu

poslovna očekivanja 2016

proizvodnju i realizaciju narudžbi kupaca. Vrijednost investicija na godišnjoj razini se kreće oko nekih 500.000 eura i sve smo to osigurali iz vlastitih sredstava.

Prepušteni sebi

Ono što me svakako čini nezadovoljnim je pitanje odnosa javnih institucija prema nama. Naime, u trenutku kada smo bili predmet ucjene od strane Jadranske banke, zatražili smo podršku institucija na način da sam pokušao na sastanku u Ivanalu imati kao sugovornike predstavnike iz ministarstva gospodarstva, iz ministarstva poduzetništva i obrta, HGK Šibenik, te predstavnika za gospodarstvo iz Grada Šibenika. Ukratko, sastanak je ugovoren, a termin definiran. Trebali su na sastanku biti predstavnik MINPO-a i predstavnik HGK-a Šibenik

Odljev stručne radne snage je aktualan, ali i jedan od problema naše budućnosti jer se ostali nisu odazvali, a da bih dan prije sastanka dobio odgovor od HGK-a Šibenik da je izaslanik iz MINPO-a morao hitno taj dan na termin kod doktora kojeg je čekao tko zna koliko. Što se mene tiče, to apsolutno ne predstavlja problem ako je istina. Međutim, to da se nitko od njih nije udostojio ugovoriti novi termin sastanka - jer su oni bili ti koji su otkazali nego je s njihove strane sve palo u zaborav, za maksimalnu je osudu. Općenito sam ogorčen i razočaran time što nemamo ama baš nikakvu podršku od onih koji od nas žive! Ti ljudi, osim što nemaju znanje, nemaju niti poslovne kulture niti običaja i tu ću stati jer u suprotnom opet zadirem u one sfere u koje ne želim. Radije pričam o svijetlim primjerima, a to je da u Hrvatskoj ima netko tko krvavo radi i privređuje. Moj je cilj je bio da im predstavim Ivanal jer imam osjećaj da za nas nitko ne zna i ne želi znati. Jednom prilikom jedan bivši šibenski gradonačelnik je rekao: “Vi ste kao dite koje ne plače pa mi mislimo da vam pomoć i ne treba”. Željeli smo samo da čuju i da vide kako se razvijamo, koji su nam planovi, te da vide da se isplati odvojiti vrijeme i posvetiti nama i našim malim problemima koji nas koji put zakoče i vrate tri-pet-deset koraka unazad od mjesta na kojem smo bili. Zar nije čudno da nas u desetak godina gotovo nitko od tih ljudi nije posjetio?!

Ništa novo na horizontu

Što se tiče ove, 2016. godine, za očekivati je da će se situacija slično razvijati. Planovi su nam usmjereni na povećanje prometa za nekih 10 posto. Rast možemo pripisati isključivo našim zaslugama i zaslugama naših radnika. Našu konkurentnost na globalnom tržištu možemo pripisati isključivo i samo nama. I nadalje planiramo gurati investicije sukladno svojim planovima kroz 2016. Oslonit ćemo se isključivo na vlastite izvore i truditi se i dalje biti primjer skromne i radišne tvrtke koja racionalno gospodari vlastitim resursima. Što se novih poslova tiče, u odmaklim smo fazama pregovora s par novih kupaca. Uvijek smo izvozno orijentirani s ciljem da se širimo na različite branše te da na taj način disperziramo rizik sa samo automobilske na druge industrije. U automobilskoj industriji smo trenutno prisutni s nekih 80 posto naše proizvodnje. Isto tako radimo na daljnjem pomlađivanju tima. Stručni i motivirani radnici su osnova da ova priča drži vodu. Edukacija je ključ opstojnosti. Samo uz potporu stručnih i educiranih ljudi Ivanal može egzistirati na globalnom tržištu. Na žalost naša Vlada ne pomaže po tom pitanju. Odljev stručne radne snage je aktualan, ali i jedan od problema naše budućnosti, ne samo Ivanala već općenito gospodarstva.

Vrijednost naših investicija na godišnjoj razini se kreće oko nekih 500.000 eura i sve smo to osigurali iz vlastitih sredstava.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 181

analitičari predviđaju...

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

182 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

poslovna očekivanja 2016

Vaša ocjena poslovne 2015. i stanja u gospodarstvu?

Očekujete li u 2016. promjene ekonomske politike, porezne politike, politike zapošljavanja... Očekujete li rast izvoza, uklanjanje barijera ulaganjima - riječju, promjene mjera države usmjerenih na oporavak hrvatskog gospodarstva?

Što očekujete od nove Vlade i koji bi trebali biti njeni prvi potezi u 2016.?

Koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i ﬁskalne vlasti bi, prema Vašem mišljenju, bile nužne za ublažavanje posljedica krize?

Politika u Hrvatskoj veoma slabo sluša gospodarstvenike i znanost, pa čak i kad zajedno nastupaju i predlažu. Kako to promijeniti i na koji način biti korektiv vlasti uz snažnije predlaganje promjena? 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 183

analitičari predviđaju...

Dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb

Vrijeme za reforme u svim područjima Smatram da će u ovoj godini rasti gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, uz određeno usporavanje uzlaznog trenda započetog u trećem kvartalu 2015.

odina 2015. bit će prva godina s pozitivnim realnim rastom BDP-a., nakon šest uzastopnih godina ekonomske krize i realnog pada BDP-a kada je u razdoblju od 2008. do 2014. godine pad hrvatskog BDP-a kumulativno iznosio više od 12 posto. U ovoj je godini nastavljen gospodarski oporavak, čiji su se prvi znakovi pojavili u zadnjem tromjesečju 2014. kada je stopa rasta BDP-a iznosila 0,2 posto. Nakon tog prvog tromjesečja rasta BDP-a uslijedila je, još uvijek skromna, stopa rasta od 0,5 posto u prvom i 1,2 posto u drugom tromjesečju 2015. godine. Tek je treće tromjesečje 2015. obilježeno značajnijim rastom gospodarstva u kojem je realni BDP porastao 2,8 posto. Pozitivna kretanja u trgovini na malo, industrijskoj proizvodnji, neto izvozu i potrošnji kućanstava ukazuju na to da će se isti trend nastaviti u zadnjem tromjesečju 2015. Trend oporavka investicijske aktivnosti započet u drugom tromjesečju 2015. očekuje se da će se nastaviti i u zadnjem tromjesečju 2015. Pozitivnim očekivanjima pridonose i podaci o kretanju CEIZ indeksa koji je u listopadu 2015. zabilježio povećanje vrijednosti u iznosu od 0,2 indeksna boda u odnosu na prethodni mjesec. Kretanje CEIZ indeksa, kao i BDP-a u

Realna stopa rasta BDP-a mogla bi se povećati na oko 1,4 posto zbog rasta inozemne, ali i domaće potražnje posljednja četiri kvartala, upućuje na to da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja. Sve to zajedno daje dobre izglede da se na godišnjoj razi184 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

ni može očekivati gospodarski rast od oko ili nešto malo više od jedan posto u odnosu na prošlu godinu. Moja su očekivanja pozitivna u vezi daljnjeg oporavka gospodarstva i očekujem gospodarski rast u Hrvatskoj tijekom ove godine. Slažem se s optimističnijim procjenama koje su predstavile Europska komisija i MMF, ali i procjenama HNB-a i domaćih financijskih institucija o očekivanom rastu hrvatskog gospodarstva u 2016. Smatram da će u ovoj godini rasti gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, uz određeno usporavanje uzlaznog trenda započetog u trećem kvartalu 2015. prvenstveno radi političkih rizika i neizvjesnosti koje se tiču izbjegličke krize, velikih nepoznanica vezanih uz formiranje nove vlade zbog kojih se s velikom vjerojatnosti može očekivati određeno usporavanje gospodarske aktivnosti te zbog očekivanih pritisaka Europske komisije usmjerenih na provedbu mjera fiskalne konsolidacije.

Upravljanje deficitom

Uz procjenu rasta u 2015. godini od oko jedan posto, smatram da bi se u 2016. realna stopa

poslovna očekivanja 2016

rasta BDP-a mogla povećati na oko 1,4 posto zbog rasta inozemne, ali i domaće potražnje. Hrvatskoj predstoji provedba strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast vrlo visokog javnog duga, koji bi, bez provedbi nužnih reformi, mogao premašiti 90 posto BDP-a. Od nove vlade očekujem snažnu usmjerenost na provedbu strukturnih reformi u svim područjima, od zdravstva i socijalne skrbi, javne uprave pa do znanosti i obrazovanja, ali i politike plaća u javnom sektoru usmjerene na postizanje rezultata. Područje gdje vidim snažan napor nove vlade je restrukturiranje postojećeg javnog duga, ali i ukidanje brojnih poreznih olakšica i izuzeća, uvođenje poreza na nekretnine kao lokalnog poreza i reformu javnih poduzeća. Najvažniji Vladini potezi trebali bi biti usmjereni značajnom smanjenju primarnog deficita i ostvarivanju primarnog proračunskog suficita kako rashodi za kamate ne bi potrošili sve proračunske prihode koji se očekuju kao rezultat gospodarskog rasta. Sve će se to trebati vidjeti u planu državnog proračuna za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018., što će biti teška domaća zadaća novoj vladi bez obzira koja će je koalicija uspjeti sastaviti. Na žalost, ne očekujem da će nova vlada, ako se formira, uspjeti u prvim mjesecima 2016. započeti s novom ekonomskom politikom i mjerama usmjerenim na postizanje daljnje racionalizacije rashoda, povećanje efikasnosti ubiranja prihoda i općenito upravljanja javnim financijama kako je već navedeno u Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije koje je Europska komisija prihvatila u sklopu Europskog semestra i Procedure prekomjernog deficita. Kriza je dugo trajala i nitko ne očekuje da će se njene posljedice moći odmah ublažiti. U ovoj je godini nastavljen gospodarski oporavak, ostvarena su pozitivna kretanja u osobnoj potrošnji, poboljšano je stanje na tržištu rada zbog novih zakonskih rješenja u tom području, rast izvoza i izravnih stranih ulaganja zbog poticanja investicija, posebno onih strateških. U tim područjima očekujem daljnje pozitivne pomake. Snažan napor očekujem u restrukturiranju javnih poduzeća. Te su reforme nužne radi povećanja njihove konkurentnosti. Velike reforme očekujem u području javne uprave, a posebno one u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Ciljevi tih reformi su postizanje učinkovitosti, uklanjanje preklapanja u nadležnostima između središnje države (pojedinim ministarstvima i državnim agencijama) i lokalne i regionalne samouprave i time utjecanje na efikasnije pružanje javnih usluga i osiguranja javnih dobara građanima i gospodarstvu te smanjivanje razine opterećenja gospodarstva i postizanje ujednačenog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Reforme su nužne u pod-

ručju zapošljavanja jer je stopa zaposlenosti vrlo niska. Najveće reforme su potrebne u području fiskalne konsolidacije radi visokog proračunskog deficita i stavljanja pod kontrolu visoke razine javnog duga. To znači da će državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika biti pod velikom lupom javnosti.

Vladati sobom

Očekujem da će nova vlada napraviti potrebne zahvate i smanjiti proračunske rashode za nekoliko milijardi kuna kako bi se barem malo ublažio rast javnog duga. To je naročito važno zbog zadržavanja (i ne pogoršavanja) kreditnog rejtinga zemlje i kada znamo da se očekuje porast kamata pa će servisiranje javnog duga postati znatno skuplje. U području monetarne politike poseban rizik predstavljaju rješenja u vezi kredita u švicarskim francima. Kada kažete da politika u Hrvatskoj veoma slabo sluša gospodarstvenike i znanost i pitate kako to promijeniti, podsjetila bih na Johanna Wolfganga von Goethea, jednog od velikana njemačke i svjetske književnosti, za kojeg je manje poznato da je bio izrazito liberalnih uvjerenja i poznat je njegov citat da je “najbolja vlada ona koja nas uči kako vladati sami sobom”. U ovom slučaju ja bih rekla da je važna suradnja između politike, znanosti, gospodarstva i građana. Javne bi politike političari trebali predlagati isključivo na temelju provedenih znanstvenih istraživanja i utemeljenih na

Najveće reforme su potrebne u području fiskalne konsolidacije

stručnim analizama i procjenama učinaka na gospodarstvo i građane. Svi bi se Vladini potezi trebali staviti u kontekst postizanja strateških ciljeva zemlje koje treba pažljivo i ustrajno komunicirati s najširom javnosti. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 185

analitičari predviđaju...

Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik, Institut za javne financije

Neka se zakoni poštuju Mnogi problemi proizlaze iz pretjerano čestih i opsežnih zakonskih promjena, a nije presudno stvarati nove zakone i stalno mijenjati organizacijske strukture, nego treba poboljšati poštivanje postojećih zakona

eforme su započete i nezavršene, stanje se nije značajnije poboljšalo i u cjelini nije napravljen značajniji korak u boljem upravljanju javnim financijama i transparentnom donošenju javnih odluka. Stoga vam na pitanje očekujem li u 2016. godini promjene ekonomske politike, porezne politike, politike zapošljavanja, rast izvoza, uklanjanje barijera ulaganjima - mogu samo odgovoriti samo jednim kratkim: ne. Od nove vlade očekujem postizanje pravne sigurnosti. Nadalje, svi dionici - posebice donositelji političkih odluka - moraju se potruditi da Hrvatska ima fleksibilnu radnu snagu, a naglasak treba biti na razvoj ljudskog potencijala. Težište politike rada treba biti ne na očuvanju postojeće zaposlenosti i sadašnjih radnih mjesta nego na stvaranju uvjeta za novo zapošljavanje i unapređenje zapošljivosti svih građana. Sa stajališta radnika, najbolja sigurnost ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti, odnosno dodatnim obrazovanjem, usavršavanjem i stjecanjem novih vještina, znanja i kompetencija.

Sa stajališta radnika, najbolja sigurnost ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti Za radnike, stjecanje odgovarajućih vještina znači uspješnu zapošljivost i socijalnu mobilnost. Hrvatska zasad nema konzistentan sustav 186 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

informacija o obrazovnim i kvalifikacijskim potrebama na tržištu rada, stoga je važno što prije i odlučnije pojačati aktivnosti na informacijama o sadašnjim i budućim potrebama na tržištu rada te dosljedno smanjivati postojeći jaz između obrazovanja i tih potreba.

Potrebno je nešto više

Kad je riječ o mjerama za ublažavanje posljedica krize... Smatram da zakoni općenito ipak predstavljaju samo pravni okvir, a za pozitivni pomak potrebno je mnogo više od izmjene zakona. Ne smije se precjenjivati važnost zakonske regulative, ali ju se isto tako ne smije zanemariti. Mnogi problemi proizlaze iz pretjerano čestih i opsežnih zakonskih promjena, a nije presudno stvarati nove zakone i stalno mijenjati organizacijske strukture, nego treba poboljšati poštivanje postojećih zakona. Pred sve one koji propise moraju primjenjivati stavlja se složeni zahtjev poznavanja brojnih, opsežnih i stalno promjenjivih pravnih akata. Opsežne i učestale zakonske promjene zna-

poslovna očekivanja 2016

Ipak, ne smije se zaboraviti drugačiji vremenski horizont političara i onih koji to nisu čajno destabiliziraju pravni poredak i stvaraju pravnu nesigurnost. Naglasak mora biti na odgovarajućoj provedbi i poštivanju zakona, pa bi slijedom navedenog trebalo raditi na boljoj provedbi zakona.

Stvaranje nove vrijednosti

Unatoč širenju područja primjene aktivnih politika tržišta rada i povećanju rashoda za te politike, njihov obuhvat je i dalje nedostatan u odnosu na dugotrajno nezaposlene osobe, starije radnike i mlade koji se ne obrazuju, ne rade niti se stručno usavršavaju. Ujedno, potrebno je pozorno usmjeravati programe aktivne po-

litike zapošljavanja, koji mogu povećavati zapošljavanje i uz neznatni utjecaj na istiskivanje zaposlenih, omogućiti stvaranje stvarne nove vrijednosti i učinkovito povećati primanja slabije obrazovanih radnika. Podrobno i precizno usmjeravanje programa na dugotrajno nezaposlene i one koji su najdalje od tržišta rada sigurno se isplati. Politika u Hrvatskoj veoma slabo sluša gospodarstvenike i znanost, pa čak i kad zajedno nastupaju i predlažu. Kako to promijeniti, i na koji način biti korektiv vlasti uz snažnije predlaganje promjena? Odgovor glasi: razvojem međusobnog povjerenja i uvažavanja. Ipak, ne smije se zaboraviti drugačiji vremenski horizont političara i onih koji to nisu. Političari ipak nastoje zadovoljiti trenutačne (ili u najboljem slučaju) kratkoročne interese pojedinih društvenih skupina, a gospodarstvenici i znanstvenici bi im trebali pomoći (ili ih savjetovati) kako bi se pridonijelo ostvarenju dugoročnog interesa svih građana Hrvatske radi postizanja održivoga, pravednoga i djelotvornog sustava javnih prihoda i rashoda.

Svi dionici - posebice donositelji političkih odluka moraju se potruditi da Hrvatska ima fleksibilnu radnu snagu, a naglasak treba biti na razvoju ljudskog potencijala.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 187

analitičari predviđaju...

dr. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar, Katedra za međunarodnu ekonomiju, Ekonomski fakultet Zagreb

Ekonomska politika koči rast Uz konstruktivnu politiku hrvatsko gospodarstvo bi moglo u roku od dvije godine premašiti stopu rasta od četiri posto, a u roku od četiri-pet godina i stopu rasta od sedam i više posto

H Stanje u hrvatskom gospodarstvu i na hrvatskom tržištu dominantno ovisi o hrvatskoj vladi i njenoj sposobnosti da organizira, upravlja i vodi državu.

rvatska je 2015. godinu završila s pozitivnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda. Većina zemalja, nakon krizne 2009., već su u 2010. ili 2011. imale pozitivne stope gospodarskog rasta. Isto tako, većina njih su već u 2012. postigle razinu proizvodnje iz pretkrizne, 2008. godine. Hrvatska je jedina zemlja koja je od 2008. do 2014. stalno gospodarski padala. Manji dio tog pada nastao je zbog utjecaja svjetske financijske i ekonomske krize (recimo oko 10 posto), dok je veći dio bio rezultat hrvatskog ekonomsko-političkog modela i ekonomske politike (recimo oko 90 posto). Kriza nije prilika, kako se to obično kaže, nego, kriza nastaje jer su se u prošlosti propustile prilike. Hrvatska je propustila priliku da nakon osamostaljivanja izgradi ekonomsko-politički sustav u skladu s hrvatskim specifičnostima i europskim i svjetskim okruženjem te da vodi ekonomsku politiku s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva.

Pogrešan odgovor na krizu

Odgovor hrvatske politike na ekonomsku krizu je bio pogrešan: smanjivanje potrošnje, umjesto politike koja bi povećavala domaću proizvodnju, zaposlenost i izvoz. Pozitivni efekti takve politike doveli bi do povećanja investicija kao nužnog uvjeta dugoročnog gospodarskog rasta. Umjesto toga, Vlada je povećala poreze i cijene energenata, što je bez povećanja dohotka građana dovelo do pada kupovne moći, a samim time, indirektno, preko smanjenja potražnje do smanjenja proizvodnje. Tim mjerama je produbila i produžila krizu. Budući da protekle dvije godine Vlada nije donosila mjere takvog tipa, a prethodne mjere su iscrpile svoj negativni utjecaj, hrvatsko gospodarstvo je krenulo prema svojoj “prirodnoj stopi rasta”. Prirodna stopa rasta hrvatskog gospodar-

188 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

stva je oko 1,5 do dva posto. Ta bi se stopa ostvarivala uz “neutralnu ekonomsku politiku”, koja nema ni pozitivne niti negativne efekte na gospodarstvo. Uz konstruktivnu politiku hrvatsko gospodarstvo bi moglo u roku od dvije godine premašiti stopu rasta od četiri posto, a u roku od četiri-pet godina i stopu rasta od sedam i više posto. Za to nema objektivnih prepreka (sirovine, energija, tržište, proizvodna, tehnološka, marketinška i upravljačka znanja, financije...). Jedina prepreka je loša politika. Hrvatska bi već 2012. ostvarila stopu rasta veću od jedan posto da to nisu onemogućile, tada usvojene, ekonomsko-političke mjere: dizanje poreza i porezna presija, dizanje cijena energenata... Do promjene ekonomske politike može doći u 2016., što naravno, ovisi o novoj vladi. Međutim, efekti te politike, ako dođe do promjena postojeće, mogu se očekivati tek u prvoj polovini 2017. godine i kasnije. Poslovanje u 2016. bit će rezultat činjenja ili nečinjenja u prethodnim godinama. Budući da nije bilo nekih značajnijih mjera u protekle dvije godine,

poslovna očekivanja 2016

i uz uvjet da ekonomsko politička situacija u hrvatskom okruženju (EU i zemlje Cefte) zadrži postojeće trendove, rast hrvatskog gospodarstva u 2016. mogao bi doseći svoju “prirodnu stopu rasta” od dva posto. Taj zaključak se izvodi iz očekivanja da će europski turizam u 2016. i u godinama nakon toga rasti prosječnom godišnjom stopom od oko četiri posto i da će, također, realna vrijednost svjetskog izvoza rasti (financijska vrijednost zbog pada cijene nafte i njenog udjela u svjetskoj trgovini, mogla bi biti manja).

2016. - godina čvrstog rasta?

Budući da su hrvatski proizvodni kapaciteti i ljudi daleko od pune zaposlenosti, ne postoje objektivne prepreke da Hrvatska zadovolji svoj dio povećane svjetske potražnje. Taj efekt bi mogle uništiti “negativne” mjere ekonomske politike (kako su to učinile i 2012.) i loši vremenski uvjeti (poljoprivreda i turizam) ili pogoršanje sigurnosne situacije u Hrvatskoj i u okruženju. Ako takvih mjera ne bude i domaća potrošnja ostane na približno istoj razini 2016. godina može biti godina “čvrstog” rasta. Oporavak gospodarstva, na strani potražnje, u kratkom roku uvijek se postiže pove-

ćanjem domaće potražnje, supstitucijom uvoza i povećanjem izvoza proizvoda iz postojećih kapaciteta. Na proizvodnoj strani oporavak

Prirodna stopa rasta hrvatskog gospodarstva je oko 1,5 do dva posto gospodarstva se postiže uklanjanjem prepreka u procesu proizvodnje: kadrovi, tehnologija, financiranje, pristup tržištu i zaštita tržišne konkurencije. Temeljni, nevidljivi cilj mjera ekonomske politike treba biti utjecaj na relativne cijene (odnos cijena inputa i outputa) koje će biti takve da se u Hrvatskoj isplati raditi, proizvoditi, izvoziti, a time i investirati. To se ne postiže jednom mjerom, nego uravnoteženim skupom svih mjera ekonomske politike. Stanje u hrvatskom gospodarstvu i na hrvatskom tržištu dominantno ovisi o hrvatskoj vladi i njenoj sposobnosti da organizira, upravlja i vodi državu. Odluke Europske komisije su posljedica (ne)efikasnosti hrvatske vlade.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 189

analitičari predviđaju...

Sanja Madžarevic Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke

Oporavak gospodarst Očekujemo da će u ovoj godini ipak doći do većeg usmjerenja na mjere poboljšanja investicijske klime, privatizaciju, povećanja produktivnosti javnog sektora

T Očekujemo značajnije aktivnosti u pogledu stabilizacije javnih financija kroz značajnije smanjenje fiskalnog deficita na razinu od oko tri posto BDP-a.

ijekom prošle godine hrvatsko gospodarstvo je izašlo iz recesije nakon dugog šestogodišnjeg razdoblja. Oporavak je vidljiv u gotovo svim sektorima, što daje naznake bolje osnove rasta i za ovu, 2016. godinu. Nakon šest godina oporavile su se i investicije, djelomično potpomognute EU fondovima, ali i stranim i domaćim investicijama privučenim u zadnje dvije godine. To je ujedno i pomoglo zaustavljanju negativnih trendova na tržištu rada iako nedovoljno za značajnije smanjenje nezaposlenosti. Ono što je izostalo jest stabilizacija javnih financija i zaustavljanje ubrzanog rasta javnog duga. U ovoj godini očekujemo značajnije aktivnosti u pogledu stabilizacije javnih financija kroz značajnije smanjenje fiskalnog deficita na razinu od oko tri posto BDP-a, prvenstveno kroz reforme na rashodnoj strani koje bi u srednjem roku omogućile smanjenje poreznog ugriza. Nažalost, unatoč usporedivo većoj razini prikupljenih poreza u odnosu na nove zemlje članice EU-a, Hrvatska si zbog razine javnog duga i deficita ne može priuštiti smanjenje poreznog opterećenja u kratkom roku. Negativni učinci na rast uslijed smanjenja javne potrošnje mogu biti poništeni većim povlačenjem

190 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

EU fondova, kao podrška poduzetništvu, ali zapošljavanju mladih i ranjivih skupina, što je već velikim dijelom započelo i u 2015. godini. S obzirom na projekcije rasta za hrvatska eminentna tržišta, očekujemo daljnji rast izvoza, pogotovo u sektorima vezanim uz autoindustriju. Dodatni veći doprinos izvozu dat će i brodograđevni sektor uslijed popunjenih knjiga narudžbi, kao i turizam. Međutim, očekujemo da će u ovoj godini ipak doći do većeg usmjerenja na mjere poboljšanja investicijske

poslovna očekivanja 2016

va ovisi o reformama klime, privatizaciju, povećanja produktivnosti javnog sektora. Daljnji rast BDP-a omogućuje snažnije i odlučnije provođenje reformi koje bi imale za cilj povećati potencijalni rast hrvatskog gospodarstva koji je danas manji od jedan posto.

Konkretne reformske mjere

Od nove vlade očekujemo donošenje vjerodostojnog srednjoročnog fiskalnog okvira i proračuna za 2016. godinu koji će biti poduprijet konkretnim reformskim mjerama koje bi osigurale njegovu realizaciju. Također, nakon formiranja nove vlade očekujemo ubrzano provođenje specifičnih preporuka Europske komisije koje idu u smjeru uklanjanja barijera ulaganjima, reformi socijalnog i javnog sektora, bržoj privatizaciji. Nacionalni program reformi je već dobro identificirao područja kojima bi se s jedne strane poboljšala konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a time osigurao i dugoročni rast, a s druge strane reforme kojima bi se trebale stabilizirati javne financije. Nacionalni program reformi identificira i područja u kojima bi kroz poboljšanje povlačenja EU fondova trebalo osigurati bespovratno financiranje investicija, a time i stvaranje novih radnih mjesta. Brzina provođenja i dubina tih reformi će determinirati brzinu oporavka hrvatskog gospodarstva. I gospodarstvenici i znanstvene institucije trebaju proaktivno djelovati prema izvršnoj vlasti s konkretnim prijedlozima i strategijama

putem svojim foruma, profesionalnih asocijacija i projektnih prijedloga. Također je važno aktivno sudjelovati u javnim raspravama o pojedinim zakonskim prijedlozima, te javno komunicirati svoje stavove. Vlada bi isto tako mogla osnažiti vidove izravne komunikacije s individualnim gospodarstvenicima koji se u svakodnevnim aktivnostima susreću s različitim barijerama ili pak zakonskim nejasnoćama, te na taj način imati proaktivnu i pravovremenu reakciju i evaluaciju provođenja javnih politika.

Hrvatska si zbog razine javnog duga i deficita ne može priuštiti smanjenje poreznog opterećenja u kratkom roku

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 191

analitičari predviđaju...

Prof. dr. sc. Željko Mrnjavac, nastavnik na Katedri za ekonomiku nacio

Najvažnije je da se ne tirati još i s monetarn U Hrvatskoj je u neizvjesnoj i nestabilnoj političkoj situaciji dodatno otežano ocjenjivati što možemo očekivati u nadolazećoj godini. Upravo je neizvjesnost i promjenjivost pravila igre i u dosadašnjem razdoblju bilo jedno od glavnih ograničenja investicijske i gospodarske klime uopće, a na žalost, vjerojatno će se nastaviti i dalje

rijelazi iz jednog kalendarskog razdoblja u drugo uvijek su zgodna prilika da se ulašti kristalna kugla, da se pogleda u raspored zvijezda ili tarot karte i pokuša pogoditi što znatiželjni slušatelji žele čuti o svojoj budućnosti. Nešto ambiciozniji vračevi obećavaju pri tome i skidanje uroka čime se rješavaju svi problemi. Na žalost, za predviđanje gospodarskih kretanja kristalna je kugla od male pomoći. Bez obzira koliko je znanje ekonomske teorije, postoji problem prevođenja toga znanja

Uvođenje novih poreza, kao što je porez na imovinu, u sadašnjim uvjetima vjerojatno bi bilo kontraproduktivno u praksu zbog stalne napetosti između ekonomskih i političkih ciljeva. Svaka vlada stoji pred pitanjem kako odlučiti kada nije moguće ekonomske i političke interese svesti na zajednički nazivnik. Političari imaju legitimni interes ostati na vlasti, odnosno biti izabrani i zato donose odluke koje su politički oportune i rijetko se mogu uskladiti sa stavovima neutralnih ekonomskih analitičara. Glasači i interesne skupine često od njih imaju nerealna očekivanja i ne žele prihvatiti troškove koje bi ekonomski racionalne odluke donijele, a u nerealnim očekivanjima ih zbog vlastitih interesa drugi političari i sindikati dodatno podržavaju i potiču. Na taj način su zarobljeni u začaranom 192 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

krugu iz kojeg ne mogu iskočiti. Zato je u Hrvatskoj neizvjesnoj i nestabilnoj političkoj situaciji dodatno otežano ocjenjivati što možemo očekivati u nadolazećoj godini. Upravo je neizvjesnost i promjenjivost pravila igre i u dosadašnjem razdoblju bilo jedno od glavnih ograničenja investicijske i gospodarske klime uopće, a na žalost vjerojatno će se nastaviti i dalje.

Ni prostora niti razloga za smanjenje PDV-a

Usprkos domaćim ograničenjima koja nisu razriješena, vanjski su utjecaji napokon omogućili preokret trendova u hrvatskom gospodarstvu. Svi glavni hrvatski partneri ostvaruju rast, te se on u dovoljnoj mjeri prelijeva i na rast potražnje za proizvodima hrvatskog gospodarstva. Priljev dohotka od inozemnih turista također djeluje na prenošenje pozitivnih trendova iz okruženja. Jednom preokrenuti trendovi trebali bi imati akceleratorske učinke kroz poboljšanje iskorištenosti resursa i povećanje produktivnosti, a posljedični rast dohotka i investicijski optimizam trebao bi povećati domaću potražnju i generirati brži rast. Do sredine ove godine napokon bi pozitivni trendovi trebali biti vidljivi i na tržištu rada kroz veću zaposlenost i pad nezaposlenosti. Iako bi jednom pokrenuti rast trebao pozitivno djelovati na buduće kretanje, upitno je može li se održati uz nužne restrikcije javne potrošnje koje nameće saniranje prekomjernog deficita, te stalne pritiske na povećanje plaća nezavisno o kretanju proizvodnosti. U takvim uvjetima nema prostora ni razloga za smanjenje PDV-a koji jednako opterećuje potrošnju uvoznih i domaćih dobara, za razliku

poslovna očekivanja 2016

nalnog bogatstva, Ekonomski fakultet Split

počne eksperimenom politikom Svi glavni hrvatski partneri ostvaruju rast, te se on u dovoljnoj mjeri prelijeva i na rast potražnje za proizvodima hrvatskog gospodarstva. Do sredine ove godine napokon bi pozitivni trendovi trebali biti vidljivi i na tržištu rada kroz veću zaposlenost i pad nezaposlenosti. od direktnih poreza i parafiskalnih nameta koji izazivaju troškove prvenstveno domaćim poslovnim subjektima. Povećanje prihoda od PDV-a trebalo bi pratiti daljnje povećanje neoporezive visine dohotka i značajnije povećanje limita za najvišu stopu poreza na dohodak kojom se oporezuju plaće najproduktivnijih visoko obrazovanih stručnjaka i menadžera za koje želimo stvarati i zadržati radna mjesta. Eventualno uvođenje novih poreza, kao što je porez na imovinu, u sadašnjim uvjetima vjerojatno bi bilo kontraproduktivo.

lih poslodavaca. Mjere aktivne politike tržišta rada vrijedne su u pravednijoj preraspodjeli tereta nezaposlenosti i bržeg prilagođavanja ponude i potražnje, ali ne treba se zavaravati da one mogu utjecati na povećanje broja zaposlenih. Najvažnije je da se ne počne eksperimentirati još i s monetarnom politikom jer je to jedini stabilan i pouzdani element makroekonomskog okruženja i ne smije se remetiti radi dnevno-političkih interesa.

Nužno fleksibilizirati tržište rada

Daljnje fleksibiliziranje tržišta rada je nužnost usprkos otporima sindikata i populističkih pritisaka. Iako priželjkujemo rast najproduktivnijih i najkvalitetnijih poslova, ne smijemo se

Vanjski su utjecaji napokon omogućili preokret trendova u hrvatskom gospodarstvu odreći povećanja stope aktivnosti koju može donijeti liberaliziranje nestandardnih oblika zapošljavanja primjerenijih potrebama ma4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 193

analitičari predviđaju...

Damir Novotny, ekonomski analitičar

Očekuje se nastavak p državnih poduzeća Osim očekivanog pozitivnog učinka na smanjivanje javnog duga do razine propisane europskim sporazumima (najviše do 60 posto BDP-a), privatizacija u javnom sektoru bi mogla privući svježi domaći i inozemni kapital u hrvatsku ekonomiju

R Budući da je izgubljeno više od 12 posto BDP-a i više od 200.000 radnih mjesta, te su stvorene duboke neravnoteže u javnom sektoru i na vanjskim računima, domaća ekonomija mora u narednih desetak godina ostvarivati stope rasta od tri do 3,5 posto.

ast bruto domaćeg proizvoda u drugom i trećem tromjesečju 2015. godine može upućivati na zaključak kako je hrvatska ekonomija konačno pronašla put izlaska iz šestogodišnje krize. Na godišnjoj bi razini taj rast mogao iznositi između 1,2 i 1,5 posto. Ovo bi zasigurno bila dobra vijest kada bi Hrvatska imala razinu BDP-a po stanovniku kao primjerice Austrija, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, odnosno da hrvatski javni i privatni sektor nije prezadužen. Uz razinu javnog duga, koji bi se ove godine mogao izjednačiti s jednogodišnjim BDP-om, te izrazito visokim vanjskim dugom, Hrvatskoj je potrebno daleko više novostvorene vrijednosti samo za uredno plaćanje kamata. Budući da je tijekom višegodišnjeg ekonomskog usporavanja izgubljeno više od 12 posto BDP-a, izgubljeno više od 200.000 radnih mjesta, koja vjerojatno i nisu bila dugoročno održiva, te su stvorene duboke neravnoteže u javnom sektoru i na vanjskim računima, domaća ekonomija mora u narednih desetak godina ostvarivati stope rasta od tri do 3,5 posto. U današnjoj ekonomskoj strukturi, u kojoj značajnu ulogu još uvijek igra kronično neučinkovit državni sektor i u kojoj više od polovine radno aktivnog stanovništva ne radi, novi dinamičan ciklus ekonomskog rasta neće biti moguć bez velikog zaokreta ekonomskih politika i strukturnih promjena o kojima se u javnosti često govori. O nužnosti reformi su, pod pritiskom javnosti sklone promjenama, konačno počeli govoriti izabrani političari tijekom pregovora o formiranju nove zakonodavne i izvršne vlasti. (U vrijeme pisanja ovog članka pregovori glavnih političkih aktera se čine potpuno besciljnim, a reforme o kojima se razgovara bez pravog sadržaja.)

194 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Bez obzira koji će dio političkog spektra formirati vladu, nova će ekonomska vlast u 2016. biti suočena s velikim izazovom oblikovanja i početka provođenja promjena u javnom sektoru (privatni sektor se pod pritiskom krize već prilagodio novim tržišnim okolnostima). Razina državne potrošnje će se u narednim godinama nužno morati prilagoditi realnim fiskalnim kapacitetima; središnja država bi u srednjem roku morala težiti ne samo smanji-

Ključna će varijabla u funkciji očekivanog rasta, osim ulaganja u fizički kapital, biti ulaganje u ljudski kapital i talente

poslovna očekivanja 2016

rivatizacije vanju visokog deficita koji je doveo do akumulacije javnog duga, već uspostavljanju pune ravnoteže u javnim financijama. Iako će se mnoge neproduktivne društvene strukture, koje danas imaju velike koristi od centralizirane državne potrošnje, protiviti smanjivanju razine i promjenama u strukturi javnih rashoda, ova će se reforma tijekom naredne godine morati početi provoditi. Pri tome će naravno biti vrlo važan vanjski pritisak – pritisak ugovornih obveza Hrvatske iz procedura smanjivanja prekomjernog proračunskog manjka kao jedne od najvažnijih stabilizacijskih institucija EU-a. Jednako tako će biti važan i unutrašnji pritisak koji će nametnuti samo financijsko tržište i koje Vladinom sektoru više neće omogućavati jednostavno i beskonačno zaduživanje za deficitarno financiranje javne potrošnje.

Odljev ljudskog kapitala

Konsolidacija javnih financija i snižavanje javnog duga će zahtijevati nastavak privatizacije državnih poduzeća. Vlada naime raspolaže relativno vrijednom fizičkom i financijskom imovinom koja se može ponuditi privatnim investitorima. Unatoč očekivanom protivljenju zagovornika kolektivnih ekonomskih struktura i protivnicima ekonomskog sustava u kojem prevladava poduzetnički sektor, tijekom 2016. može se očekivati početak privatizacije dijela državnih poduzeća. Osim očekivanog pozitivnog učinka na smanjivanje javnog duga do razine propisane europskim sporazumima (najviše do 60 posto BDP-a), privatizacija u javnom sektoru bi mogla privući svježi domaći i inozemni kapital u hrvatsku ekonomiju. U ovoj se godini također može očekivati i jačanje potražnje za domaćim proizvodima i uslugama s europskog tržišta. Dio hrvatskog privatnog sektora koji je vrijeme krize iskoristio za prilagođavanje i povećavanje produktivnosti, svoju će konkurentnost na međunarodnom tržištu nastojati povećati dodatnim ulaganjima u nove tehnologije i razvoj tržišta. Ovom će procesu zasigurno pogodovati i nastavak trenda niskih kamatnih stopa, niskih

konsolidacija javnih financija i snižavanje javnog duga će zahtijevati nastavak privatizacije državnih poduzeća. vlada naime raspolaže relativno vrijednom imovinom koju može ponuditi investitorima cijena nafte te otvoren pristup hrvatskim poduzećima razvojnim i investicijskim fondovima EU-a. Ključna će varijabla u funkciji očekivanog rasta, osim ulaganja u fizički kapital, međutim biti ulaganje u ljudski kapital i talente koji već nedostaju hrvatskoj ekonomiji. Odlaganje reformi će dodatno poticati odljev ljudskog kapitala, bez kojeg je ekonomski rast i razvoj u narednim godinama neostvariv. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 195

analitičari predviđaju...

Dr. Žarko Primorac, ekonomski analitičar

U upravljanju ekonom nema mjesta za amat Hrvatska je prije svega deficitarna u vođenju ekonomske politike u čitavom poslijeratnom razdoblju. Pored toga što smo trpjeli dijelom posljedice svjetske ekonomske krize, najveći dio problema s kojima se sada borimo su proizvod neadekvatne ekonomske politike

prošloj su godini ostvareni mali pozitivni pomaci u nekim sektorima: porastao je BDP, nešto je porastao izvoz, ostvaren je mali pomak u rastu industrijske proizvodnje. To su nesumnjivo pozitivni znaci, ali se mora biti jako oprezan u procjeni rasta izvoza radi djelovanja roterdam-

Kako ćemo i kada dinamiku i kvalitetu našeg razvoja promijeniti ne ovisi ni od koga nego od nas samih sko/antverpenskog efekta. Na drugoj strani, neki strukturni neskladi još su se produbili: izrazito je porastao javni dug, deficit državnog 196 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

proračuna će biti oko pet posto BDP-a, nezaposlenost i dalje raste, premda nešto blaže nego ranijih godina, porastao je inozemni dug, opća poslovna klima nije poboljšana. U cjelini: iako smo tehnički izašli iz šestogodišnje recesije, nismo se učvrstili na putu oporavka.

Nužno smanjenje javne potrošnje

Ova će godina biti izrazito teška, kako zbog nagomilanih problema, tako i zbog toga što ne vidim da ijedna politička opcija, koja se bori za vlast, ima program i uistinu zna što treba učiniti kako bi se mali proplamsaji poboljšanja učvrstili i postupno otklanjali strukturni neskladi. Osim toga, pozitivan rast BDP-a već izaziva nove apetite za povećanjem javne potrošnje, a javni dug je već vrlo ozbiljna prijetnja za likvidnost i solventnost zemlje. Ipak, ostajem optimist i nadam se da će nova vlada biti sastavljena od stručnih ljudi i da će pripremiti ozbiljan program otklanjanja

poslovna očekivanja 2016

skim sustavom ere i altruiste urgentnih problema u 2016. godini i strategiju rasta i razvoja u narednim godinama. Moram spomenuti da će 2017. godina u pogledu javnog duga biti još teža jer nam dospijeva oko 30 milijardi kuna otplata i kamata, dvostruko više nego u ovoj godini. Treba pričekati i vidjeti kakva će biti struktura vlade, tko će je činiti, koliko će iskusnih stručnjaka u njoj raditi, koliku će političku podršku imati. O svemu tome će ovisiti kakav će biti ponuđen program privrednog oporavka i strategija dugoročnog razvoja. Treba istaknuti da će nova vlada odmah na početku imati veliki izazov jer mora pripremiti proračun za ovu godinu. Pored istaknutih teškoća, vlada će morati smanjiti javnu potrošnju za barem tri do četiri milijarde kuna u odnosu na 2015. kako bi podržala program smanjivanja proračunskog deficita i postupnog smanjivanja javnog duga. U pogledu programa oporavka, nisam sasvim siguran da je ijedna politička opcija spremna za izazove koji nas čekaju. Zato je urgentno potrebno da se vlast konstituira čim prije jer nam svako odlaganje otežava situaciju. Kad je riječ o mjerama potrebnim za sanaciju naše ekonomske krize, teško je o tome govoriti na ograničenom prostoru. Pojednostavljeno rečeno treba poduzeti mjere za saniranje sadašnje krize javnih financija i javnog duga, kreirati mjere za poticanje gospodarskog rasta i izvoza, poticati investicije, bolje koristiti eksterne izvore financiranja iz fondova Europske unije, poduzeti mjere za poboljšanje poslovne klime, povećati pouzdanost pravosudnog sustava, poboljšati efikasnost javne administracije i još mnogo toga. Treba napomenuti da se sve ne može odjednom, da za sve treba znanje, program, iskustvo, vrijeme, sredstva i puno upornosti i rada. I još nešto: vlada ne može sve sama i ne može odmah!

Bili smo uzor, sad više ne

Kada se govori o ekonomiji, Hrvatska je prije svega deficitarna u vođenju ekonomske politike u čitavom poslijeratnom razdoblju. Pored toga što smo trpjeli dijelom posljedice svjetske ekonomske krize, najveći dio problema

s kojima se sada borimo su proizvod neadekvatne ekonomske politike. Da je tome tako ne treba puno dokaza, ali ću spomenuti samo jedan. Sve bivše socijalističke zemlje, koje su prije petnaestak godina po većini ekonomskih pokazatelja bile uglavnom iza Hrvatske, sada su dobrano ispred. Sve te zemlje imale su različite razvojne izazove kao i različit utjecaj svjetske ekonomske krize, ali su boljom ekonomskom politikom svladavale svoje probleme. Gotovo sve one danas ostvaruju više stope rasta BDP-a, imaju manju nezaposlenost, niži javni dug, brzi rast izvoza, investicija, industrijske proizvodnje. Neki dan je Andrius Kubilius, bivši premijer Litve rekao otprilike sljedeće: “Prije desetak godina bili ste nam uzor, a sada smo daleko ispred vas. Prije krize Hrvatska je ostvarivala oko 59 posto prosječne razvijenosti Europske unije, a Litva 48 posto. Danas Hrvatska ostvaruje 61 posto, a Litva 76 posto”. Upitajmo se zašto je tomu tako? Kako ćemo i kada dinamiku i kvalitetu našeg razvoja promijeniti ne ovisi ni od koga nego od nas samih. Ponavljam, upravljanje ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom ne može biti amatersko i altruističko. Voditi dugoročno zdravu i dinamičnu ekonomsku politiku mogu ljudi koji znaju i žele staviti društvene interese ispred individualnih. Imamo li takvih? Nadam se da da!

Pozitivan rast BDP-a već izaziva nove apetite za povećanjem javne potrošnje, a javni dug je već vrlo ozbiljna prijetnja za likvidnost i solventnost zemlje.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 197

analitičari predviđaju...

Dubravko Radošević, viši znanstveni suradnik, Ekonomski institut Zagreb

Opcije za izbor novog ekonomskog modela Hrvatske Ekonomske politike treba dizajnirati kako bi se povećala agregatna potražnja, a ne kako bi se povećala količina investicija u ekonomiji. Porast neto deviznih rezervi središnje banke morao bi se osigurati povećanjem deviznog priljeva po osnovi izvoza roba, a nikako ne novim zaduživanjem u inozemstvu

ekonomskoj znanosti postoje dva osnovna agregatna pristupa kreiranju ekonomskih modela. Ova dva pristupa govore o tome što bi trebalo napraviti u slučaju krize, posebno kada se radi o smjeru djelovanja ekonomskih politika kako bi se donijele odluke što će ekonomiju izvući iz krize. Odgovor na ovo pitanje proizlazi kroz dva osnovna smjera unutar makroekonomske analize: keynesijanski i neoklasični. Postavlja se pitanje koji je ekonomski pristup potreban Hrvatskoj kako bi izašla iz krize? Prema podacima koje smo analizirali potreban je pristup na strani agregatne potražnje, odnosno keynesijanski pristup modeliranju ekonomije jer Hrvatska ima višak kapitala u odnosu na broj radnika. Ekonomski pristup koji bi forsirao investicije sa svrhom povećanja kapitala nije nužno potreban. Naravno, sada se nameće pitanje kako generirati agregatnu potražnju?

Hrvatska se mora osloniti na novi ekonomski model koji je “merkantilistički model rasta” Agregatna potražnja u “maloj otvorenoj ekonomiji” može doći iz dvaju osnovnih izvora, kao domaća potražnja ili inozemna potražnja, s ra198 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

zličitim varijantama mehanizama generiranja agregatne potražnje, i to: - domaća agregatna potražnja; izazvana povećanjem zaposlenja ili raspoloživoga dohotka kućanstava, - domaća potražnja, kreditno-inducirana agregatna potražnja, - fiskalna potražnja (deficitarno financiranje javnih investicija te rast javnoga duga), - međunarodna potražnja, izazvana primjenom novog “merkantilističkog ekonomskog modela”, na osnovi poboljšavanja međunarodne konkurentnosti: (a) primjenom fleksibilnijeg tečajnog režima, (b) internom devalvacijom ili/i (c) rastom potražnje kod najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

Deficit i neravnoteža

Svaku od navedenih opcija potrebno je zasebno analizirati kako bismo utvrdili ograničenja što su povezana s pojedinom potražnjom. Ograničenja proizlaze iz trenutnoga stanja monetarne i fiskalne politike i stanja javnog i vanjskog duga. Naime, upravo zbog ubrzane dinamike rasta javnog duga te visoke razine fiskalnog deficita, Hrvatska je odmah nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije u srpnju 2013. ušla u tzv. proceduru prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure, EDP), s ciljem otklanjanja fiskalnih neravnoteža u srednjem razdoblju od tri godine. S druge strane, prekomjerne eksterne neravnoteže,

poslovna očekivanja 2016

naravno, zajedno s internim makroekonomskim neravnotežama, dovele su do toga da je Hrvatska, paralelno s EDP-om, ušla u tzv. proceduru za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža (Macroeconomic Imbalances Procedure, MIP). Osnovne makroekonomske neravnoteže odnose se primarno na vanjske neravnoteže (prevelike obveze prema inozemstvu zbog prekomjernog vanjskoga duga; slaba međunarodna konkurentnost te gubitak udjela u svjetskom tržištu uslijed slabog izvoza). Interne neravnoteže odnose se na previsoku nezaposlenost, fiskalni deficit i visoki javni dug te deflaciju asset-price inflacije u non-tradable sektoru nacionalne ekonomije. Tome se može pridodati nedovoljna razina neto deviznih rezervi središnje banke, na što upozorava MMF, jer je kod fiksnih tečajnih režima, u uvjetima povećane volatilnosti kapitalnih međunarodnih tijekova, potrebna nešto povećana razina neto deviznih rezervi središnje banke, mjereno Greenspan-Guidottijevim koeficijentom vanjske tekuće likvidnosti zemlje. Mi se nedvosmisleno priklanjamo ovom mišljenju MMF-a (International Monetary Fund, (2015): Republic of Croatia, Staff Report for the 2015 Article IV. Consultation; International Monetary Fund; Washington DC; July 2, 2015). Međutim, porast neto deviznih rezervi središnje banke morao bi se osigurati autonomnim deviznim transakcijama, odnosno povećanjem deviznog priljeva po osnovi izvoza roba, a nikako ne novim zaduživanjem u inozemstvu. Ukratko, udovoljavanje kriterijima za

Hrvatska ima višak kapitala u odnosu na broj radnika otklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u sklopu MIP procedure Europskog semestra te usvajanje sugestija MMF-a glede nove platnobilančne politike, znači da se Hrvatska mora osloniti na novi ekonomski model koji je “merkantilistički model rasta”, zasnovan najvećim dijelom na inozemnoj potražnji te povećanoj međunarodnoj konkurentnosti hrvatske privrede.

Tečajni režim

Povećanje međunarodne potražnje je također moguće na dva načina. Prvi način koji je u Hrvatskoj lako ostvariv jer Hrvatske nije članica Europske monetarne unije te je zadržala monetarni suverenitet, ali od kojega se zazire, jest promjena tečajnoga režima. Bez upotrebe tečaja, kao optimalnog

instrumenta prilagodbe nacionalne ekonomije na vanjske šokove, teško je ostvariti realnu deprecijaciju i na taj način povećati međunarodnu potražnju za hrvatskim proizvodima[1]. Alternativno rješenje, koje nude neoklasični (neoliberalni) ekonomisti, bilo bi tzv. interna devalvacija. Za model interne devalvacije ne postoji društveni konsenzus u Hrvatskoj. Realna deprecijacija tečaja, pak, znatno je otežana zbog visoke razine eurizacije financijskog sustava, što je posljedica pogrešne monetarne

strategije središnje banke u razdoblju 2000. 2009. Naposljetku, hrvatska ekonomija nalazi se u prevelikim makroekonomskim neravnotežama što treba prevladati kompleksnim ekonomskim mjerama, ali na osnovi novog ekonomskog modela, budući da postojeći model uvozno-ovisne privrede, što se financira na inozemnom zaduživanju, više nije moguće koristiti. Prema našem mišljenju, problem se nalazi na strani ekonomske potražnje. Prema tome, ekonomske politike treba dizajnirati kako bi se povećala agregatna potražnja, a ne kako bi se povećala količina investicija u ekonomiji. Iz perspektive moderne ekonomske teorije, za Hrvatsku su prikladniji modeli agregatne potražnje, odnosno keynesijanski modeli.

Za model interne devalvacije ne postoji društveni konsenzus u Hrvatskoj. Realna deprecijacija tečaja, pak, znatno je otežana zbog visoke razine eurizacije financijskog sustava.

[1] Osnovni model platnobilančne politike, s dvama osnovnim sektorima nacionalne ekonomije, tradable/ izvozničkim i non-tradable/domaćim sektorom, zahtijeva ekonomsku strategiju “dva cilja-dva instrumenta”. Naime, apsorpcija domaće potražnje putem fiskalne kontrakcije nikada nije dovoljna, već je potreban tzv. switching efekt promjene relativnih cijena (tečaja) kako bi se proizvodni resursi preusmjerili iz non-tradable u tradable sektor te tako snažno potaknuo izvoz radi zadovoljavanja inozemne potražnje. Zbog toga je “devizni tečaj uvijek najvažnija cijena u tržišnoj ekonomiji” (Milton Friedman, The Case for Flexible Exchange Rates. Essays in Positive Economics, 1953)

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 199

analitičari predviđaju...

Guste Santini, ekonomski analitičar

Neoporezivi dio plaće na 5000 kuna Dobra je ideja o vraćanju zaštitne kamate na kapital. Istodobno treba zadržati sadašnju razinu poreza na dodanu vrijednost. To je porez koji zadnji treba smanjivati. O promjeni stope moglo bi se razmišljati tek kad postignemo povoljniji gospodarski ambijent. A do tada sam protiv oporezivanja dividendi, kapitalnih dobitaka, nekretnina. Kao i protiv poreza na neobradivu zemlju i oporezivanja kamata. To su greške

I Našim privrednicima i te kako treba korektan odnos i osluškivanje njegovih potreba. I zato bi trebao prestati i politikantski pritisak na Hrvatsku gospodarsku komoru. Hrvatskoj nužno treba jaka komora, koja može biti aktivan čimbenik gospodarskog života

zborna 2015. godina dala je malo vjetra gospodarskoj situaciji. Ostvaren je stanovit pozitivan rast, što ipak mora veseliti. No taj rast nije bio dovoljan da se pokriju aktualne neravnoteže. To nije dovoljno ni da bismo servisirali kamate po inozemnom dugu. Učinjen je, ipak, određeni gospodarski iskorak. Ne treba zaboraviti da je tome veliki doprinos dala majka priroda i da je zato turizam dobro potegnuo. Nisam siguran koliko je to rezultat aktivnosti i dobre pripreme, a koliko splet okolnosti. Vidimo s kakvim se problemima susreću Turska, Grčka i zemlje na sjeveru Afrike. Sve zemlje koje su bile zahvaćene nemirima imale su problema s dolaskom turista. Zato me strah i pomisliti što bi se u takvoj situaciji dogodilo s našom ekonomijom u kojoj turizam donosi 17 posto bruto domaćeg proizvoda. Riječ je o još jednom podsjetniku da monokultura nije dobra ni u jednoj zemlji. Pozitivno je da smo ipak ostvarili dobar rezultat, a to se vidi u kretanju u platnoj bilanci, gdje je ostvaren suficit i to prvi put nakon 1994. godine. To se može smatrati povijesnim događajem. Godinama smo popravljali krvnu sliku platne bilance i sad smo došli do suficita. Deficit su stvarale banke koje su kreditima poticale konzumerizam i uvoz roba. Turizam taj deficit nije mogao kompenzirati.

Zadržati postojeću politiku tečaja

Loša je stvar što imamo deflaciju, to je još jedan pokazatelj koji traži preispitivanje ekonomske i monetarne politike. I dalje muku mučimo s nereformiranom državom i sporim pravosudnim sustavom. Na to najčešće ukazuju strani

200 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

ulagači. Zabrinjavaju i posljedice rješenja za švicarski franak. Moguće je da će konačni trošak za državu biti daleko veći nego što sada izgleda jer rješenje koje je upotrijebljeno nije najprikladnije. Zbog toga poslovne banke neće htjeti kreditirati državu, koja će onda biti upućena da refinanciranje traži u inozemstvu. A to bi moglo biti opasno ako u međuvremenu bude dodatno ugrožen kreditni rejting. Sve u svemu, nisam katastrofičar ni pesimist. Kako kaže i naslov moje posljednje knjige - Vratimo osmijeh Lijepoj našoj. To znači da treba pogledati u čemu smo griješili pa se zatim primiti posla. Trebamo zadržati postojeću politiku tečaja, jer središnja i poslovne banke kao i država moraju smanjiti institucionalni rizik. Valjalo bi postići i dogovor o smanjivanju kamatne stope. Dvije trećine kredita

poslovna očekivanja 2016

podići trebalo bi usmjeriti u gospodarstvo, dok bi za državu i građane ostala jedna trećina. Idealno bi bilo i usmjeravati kreditnu politiku od potrošnje prema investicijama, i to onima u realnom sektoru. Infrastrukturna ulaganja donose efekte tek u vrlo dugom roku. Kratkoročno bi trebalo bitno smanjiti porezno opterećenje osobnih dohodaka. Neoporezivi dio plaće podići na 5000 kuna, uz proširene porezne razrede. Najveća stopa neka bude 30 posto. Dobra je ideja, koja se čula u predizbornoj kampanji, o vraćanju zaštitne kamate na kapital. Istodobno treba zadržati sadašnju razinu poreza na dodanu vrijednost. To je porez koji zadnji treba smanjivati. O promjeni stope moglo bi se razmišljati tek kad postignemo povoljniji gospodarski ambijent. A do tada sam protiv oporezivanja dividendi, kapitalnih dobitaka, nekretnina. Kao i protiv poreza na neobradivu zemlju i oporezivanja kamata. To su greške. Nema veze što to imaju neke druge zemlje. Ne treba jednostavno prenositi rješenja s drugih tržišta. Dijagnoza problema našeg tržišta je posebna i zahtijeva

posebnu terapiju. Uglavnom bi trebalo smanjiti opću poreznu presiju na oko 30 posto u odnosu na BDP. Neke zemlje imaju i manje, poput Meksika ili Švicarske, ali kao što rekoh, teško je jednostavno prebacivati rješenja iz jednog u drugi sustav.

Jedrenje na vjetru iz EU-a

Mnogo će toga u 2016. ovisiti o smjernicama koje budu dolazile iz Vlade. Gospodarstvo će možda malo jedriti i na vjetru koji dolazi iz EU-a i s naših tradicionalnih tržišta. Trebat će pažljivo osluškivati kako će Hrvatska proći na testu koji redovito provodi Europska komisija. Ako nalaz bude neugodan, to će se odmah odraziti i na volji stranih ulagača da dođu poslovati kod nas, a i naša će poslovna zajednica biti pogođena. Našim privrednicima i te kako treba korektan odnos i osluškivanje njegovih potreba. I zato bi trebao prestati i politikantski pritisak na Hrvatsku gospodarsku komoru. Hrvatskoj nužno treba jaka komora, koja može biti aktivan čimbenik gospodarskog života. Komora može pomoći u oblikovanju gospo-

Uglavnom bi trebalo smanjiti opću poreznu presiju na oko 30 posto u odnosu na BDP darskih politika i biti moderator između želja Vlade, sindikata i poslodavaca. Uz to je važan mehanizam za promicanje hrvatskog gospodarstva u inozemstvu. Takav sustav treba nadograđivati, a ne rušiti iz ovih ili onih partikularnih razloga.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 201

analitičari predviđaju...

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informa

2016. ne smije postati razvojna godina Srednjoročne izglede ograničava niska razina investicija, nepovoljna demografska kretanja, niska zaposlenost, odnosno visoka nezaposlenost te slab rast produktivnosti. Kako bi se prevladala navedena ograničenja, među prvim zadaćama nove vlade je obuzdavanje rasta javnog duga

rvatsko gospodarstvo je u razdoblju od 2008. do 2014. godine prolazilo kroz vrlo tešku gospodarsku krizu, tijekom koje su brojni makroekonomski pokazatelji bilježili negativne trendove. Primjerice, hrvatsko gospodarstvo u promatranom razdoblju smanjeno je za 12,4 posto, industrijska proizvodnja pala je za 16,7 posto, realan promet u trgovini na malo umanjen je za 16,4 posto, indeks fizičkog obujma građevinskih radova smanjen je za 42,6 posto, porastao je inozemni dug za 15 posto, a dug opće države za 106,9 posto. Ono što je posebno zabrinjavajuće su pokazatelji s tržišta rada. U 2014. godini je, prvi puta u novijoj hrvatskoj povijesti, broj zaposlenih pao ispod 1,3 milijuna, a broj aktivnog stanovništva ispod 1,6 milijuna. Usporedi li se stanje osnovnih značajki hrvatskoga tržišta rada sa stanjima pokazatelja tržišta rada ostalih članica Europske unije, činjenice govore kako se Hrvatska nalazi među najlošije rangiranim članicama. U 2015. godini trend gospodarskog pada je zaustavljen i pojavljuju se prve naznake oporavka. Izvoz nastavlja s visokim stopama rasta, industrijska proizvodnja nastavlja se oporav-

Praktički su dosegnute granice održive zaduženosti države ljati, a osobna potrošnja i promet u trgovini na malo blago rastu. Očekivana stopa rasta BDP-a procjenjuje se na oko 1,5 posto. Međutim, neke okolnosti koje su pozitivno djelovale na rast BDP-a u 2015. godini, poput znatnog pada cije202 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

na nafte te porezne promjene koje su povećale raspoloživi dio dohotka, u kombinaciji s kreditnim razduživanjem stanovništva i slabim pokazateljima tržišta rada, ne daju prostora za očekivanje većih stopa rasta BDP-a u 2016. godini.

Izazovi rasta

Kada je riječ o tim nadolazećim godinama, bitno je naglasiti da izazovi dugoročnoga rasta i održivoga razvoja i nadalje ostaju složeni, jer, osim što kao mala i otvorena zemlja ovisimo o trendovima u EU, imamo i vlastite dugoročne razvojne i strukturne probleme koje godinama nismo uspjeli riješiti. Da bi osigurala dugoročno održiv razvoj, nova vlada mora imati jasne ciljeve i donesenu usuglašenu strategiju razvoja (uz primjerenu ekonomsku politiku ukloniti makroekonomske neravnoteže, provesti strukturne reforme te koncipirati mjere i politike povezane s problematikom starenja stanovništva). Srednjoročne izglede ograničava niska razina investicija, nepovoljna demografska kre-

poslovna očekivanja 2016

cije i ekonomske analize HGK

još jedna izgubljena tanja, niska zaposlenost, odnosno visoka nezaposlenost te slab rast produktivnosti. Kako bi se prevladala navedena ograničenja, među prvim zadaćama nove vlade je obuzdavanje rasta javnog duga te upravljanje njime. Naime, udjelom javnog duga na razini od gotovo 90 posto BDP-a, s bruto inozemnim dugom desetak posto višim od ostvarenog BDP-a te u situaciji vrlo niskih stopa gospodarskog rasta, praktički su dosegnute granice održive zaduženosti države. S troškom kamata na dug većim od stopa rasta BDP-a, novododana vrijednost troši se na plaćanje obveza, a ne na kreiranje prostora za gospodarski rast.

Fiskalna konsolidacija

U području provedbe fiskalne politike znatne napore treba uložiti u konsolidaciju. Naime, fiskalna se konsolidacija do sada uglavnom odnosila na pokušaj povećanja ubiranja proračunskih prihoda, a ne na obuzdavanje državne

potrošnje, odnosno na smanjenje proračunskih rashoda. Granice takvog pristupa su dosegnute (npr. stopa PDV-a je među najvišima u EU, samo Mađarska ima veću) pa u nadolazećim godinama treba očekivati stagnaciju udjela proračunskih prihoda u BDP-u. Bitno je spomenuti i da je Hrvatska jedna od 16 zemalja EU-a u kojima je Europska komisija ustanovila makroekonomske neravnoteže. Makroekonomske neravnoteže u kojima se nalazi Hrvatska, upozoravaju na nisku konkurentnost, visoke vanjske obveze, rastući javni dug, slabo upravljanje javnim sektorom te na loše pokazatelje zaposlenosti odnosno nezaposlenosti, što sve ograničava dinamiku gospodarskoga rasta. To stvara i dodatni pritisak na daljnji pad ionako niskog, neinvesticijskog rejtinga Hrvatske, posebice u slučaju formiranja nestabilne i/ili neodlučne vlade. Zato 2016. godina ne smije postati još jedna izgubljena razvojna godina za Hrvatsku.

S troškom kamata na dug većim od stopa rasta BDP-a, novododana vrijednost troši se na plaćanje obveza, a ne na kreiranje prostora za gospodarski rast.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 203

analitičari predviđaju...

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen Banke

Dug put od želje za pr do uvažavanja struke Ipak možemo biti nešto optimističniji da se odnos vlasti prema gospodarstvu može promijeniti i omogućiti jačanje poduzetništva bez političkih ograničenja omogućavaju nastavak provedbe neodržive politike u području javnih financija. Time se povećava izloženost riziku od naglog prekida financijskih priljeva u slučaju promjene uvjeta financiranja javnog duga.

Poticaji izvana U predizbornom se razdoblju populističkim mjerama povećala razina preraspodjele dohodaka, a time i pravna nesigurnost investitora.

akon šest dugih godina gospodarskog pada, ove godine Hrvatska ostvaruje rast BDP-a. Do preokreta je došlo unatoč slabašnim poticajima sa strane unutarnjih pokretača rasta. Pozitivni impulsi na potrošnju kućanstava proizašli su iz mjera za smanjenje poreznog opterećenja rada, te smanjivanja financijskog troška uslijed pada tržišnih kamatnih stopa. No, povjerenje poslovnog sektora zasniva se na procesima unapređivanja uvjeta poslovanja, a izostanak rasta investicija ukazuje na nedostatak učinkovitosti mjera za jačanje tržišnog gospodarstva. Dodatno, u predizbornom se razdoblju populističkim mjerama povećala razina preraspodjele dohodaka, a time i pravna nesigurnost investitora. U sljedećem razdoblju te bi mjere mogle nepovoljno utjecati na uvjete financiranja na domaćem tržištu i na dinamiku uvećanja javnog duga. Izostao je i učinak mjera za konsolidaciju javnih financija iz Procedure prekomjernog deficita. Povoljni uvjeti na vanjskim financijskim tržištima privremeno

204 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Pozitivne promjene u gospodarstvu možemo zahvaliti vanjskim pokretačima rasta, odnosno povoljnim uvjetima na vanjskim tržištima roba, usluga i kapitala. Zahvaljujući sniženim cijenama uvoznih roba, prvenstveno energije, poboljšani su uvjeti razmjene roba s inozemstvom. Oporavak gospodarstva u području Srednje Europe uz povećanje političke nestabilnosti na jugu i istoku Mediterana omogućilo je povećanje potražnje, a time i cijena, za hrvatskim turističkim kapacitetima. Dodatno, ulazak Hrvatske u EU omogućio je jačanje integracijskih procesa što se poklopilo s razdobljem uzleta u gospodarstvima EU-a. Time je povećana potražnja na najznačajnijem izvoznom tržištu za domaća poduzeća. Istovreme-

Pozitivne promjene u gospodarstvu možemo zahvaliti vanjskim pokretačima rasta no su poticajne mjere ECB-a olakšale pristup povoljnim financijskim izvorima na tržišta u eurozoni. Hrvatski gospodarski model zasnovan je na povećavanju vanjskih neravnoteža

poslovna očekivanja 2016

omjenama

(vanjski i javni dug), a uvjeti na međunarodnim tržištima privremeno omogućavaju pokretanje rasta uz porast zaduženosti. Unatoč zastoju u izgradnji tržišnog gospodarstva rast se ostvaruje na osnovu povoljnih kretanja vanjskih pokretača rasta.

Jamstava nema

Mjere gospodarske politike u sljedećoj godini ovise o sastavu i kapacitetu izvršne vlasti. Dok god se ne formira nova vlada ne možemo ocjenjivati hoće li se pokrenuti reforme u pravcu jačanja tržišnog gospodarstva, reforme protivne tome cilju ili se neće mijenjati način vođenja gospodarske politike.

No, za razliku od predizbornog razdoblja u kojem su se vodeći politički blokovi obraćali biračkom tijelu s obećanjima da neće provoditi reforme, postizborno vrijeme je nametnulo donošenje programa reformi s jasnom dinamikom provedbe i mjerljivim ciljevima kao osnovu za formiranje buduće vlasti. Utoliko možemo biti nešto optimističniji da se odnos vlasti prema gospodarstvu može promijeniti i omogućiti jačanje poduzetništva bez političkih ograničenja. Ipak, od političke želje za promjenama do uvažavanja struke u procesu odabira i provedbe reformi je dug put, a odnosi snaga na političkoj sceni nisu garancija za porast uvažavanja struke od strane izabrane vlasti. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 205

analitičari predviđaju...

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale – Splitske banke

Konačno rast! No, je li Ključan događaj za domaće gospodarstvo ove godine bit će donošenje proračuna za cijelu 2016., koji mora odmah pokazati čvrstu namjeru fiskalnih vlasti da osiguraju stabilnost javnih financija. Ukoliko se navedeno ne ostvari, sasvim je izvjesno da ubrzo više nećemo biti u mogućnosti samostalno određivati reforme, kao ni intenzitet ni dinamiku njihovog provođenja

S Smanjenje plaća u javnom sektoru i/ili nekih socijalnih transfera kućanstvima zasigurno nisu popularni potezi, no moramo biti svjesni da bilo kakvo daljnje odgađanje zaustavljanja rasta javnog duga de facto znači “krađu budućnosti” te manje perspektive za mlade.

vjetsko gospodarstvo u 2015. obilježeno je snažnim padom cijena sirove nafte te jačanjem rizika od deflacije u najrazvijenijim zemljama svijeta. Za Europu, a i Hrvatsku, najznačajniji trenutak dogodio se na početku godine kada je Europska središnja banka uvela nekonvencionalne mjere monetarne politike, odnosno započela s kreiranjem dodatne likvidnosti kupnjom dužničkih vrijednosnih papira na tržištu (tzv. kvantitativno popuštanje). Iako su pozitivni efekti ove mjere bili prisutni već i u 2014. uslijed očekivanja investitora, oni su se nastavili tijekom cijele 2015. podupirući ubrzanje gospodarskog rasta. U tako povoljnom okruženju nakon šest godina uzastopnog pada BDP-a, Hrvatska je ostvarila gospodarski rast. Stope rasta gospodarstva zabilježene sredinom godine nadmašile su i najoptimističnija očekivanja, a i nakon dugo vremena sve kategorije BDP-a ostvarile su rast. Pad cijena energenata i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka povećali su diskrecijski dohodak kućanstava te potaknuli rast osobne potrošnje. Uz dvoznamenkasti rast robnog izvoza te oporavak domaće potražnje, očekivano je i industrijska proizvodnja zabilježila nastavak pozitivnih trendova. Ulaganja u turističke kapacitete, povoljni vremenski uvjeti te ovogodišnji problemi kod konkurenata (Grčka i sjever Afrike) rezultirali su izrazito uspješnom turističkom sezonom, koja je uvelike doprinijela rastu zabilježenom u 2015. godine. Gledajući aktualne pozitivne trendove čini se da su problemi iza nas, no je li to tako?

I dalje pritisci na rast javnog duga

Ostaje činjenica da je Hrvatska jedno od gospodarstava EU-a koje je najteže pogođeno 206 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

Nužno je provesti i smislenu reformu poreznog sustava. No, možda i najvažnija reforma za domaće gospodarstvo u dugom roku je reforma obrazovnog sustava globalnom krizom. Tako je 2014. razina gospodarske aktivnosti bila kumulativno niža za oko 12,5 posto. Istovremeno, pojedine kategorije, poput osobne potrošnje i kapitalnih investici-

poslovna očekivanja 2016

kriza iza nas? ja, vratile su se u realnim iznosima na razine od prije deset i više godina. Unatoč smanjenju razine nezaposlenosti, ne vide se znakovi oporavka zaposlenosti. Upravo smanjenje nezaposlenosti temeljeno na smanjenju radne snage, kao posljedica umirovljenja, izlaska s tržišta rada te negativnih migracijskih kretanja, ukazuje na potencijalne još značajnije probleme u domaćem gospodarstvu u budućnosti. Ipak, najveći rizik za cjelokupno domaće gospodarstvo u nešto kraćem roku zasigurno je visina i dinamika rasta javnog duga. Iako je već sada udio javnog duga u BDP-u najveći među usporedivim gospodarstvima u regiji, i dalje bilježimo kontinuirane pritiske na njegov rast. Istovremeno, proračunski manjkovi ostaju među najvećima u skupini zemalja članica EU-a uz jasnu neodrživost mirovinskog i zdravstvenog sustava u sadašnjem obliku.

Reforme koštaju

U novu godinu, i dalje prepunu izazova, ulazimo bez izvršne vlasti i najvažnijeg gospodarskog dokumenta (proračuna). Brojne rasprave vodile su se uglavnom oko dubokih strukturnih reformi, što je zasigurno pohvalno. No, za sad su u potpunosti izostali razgovori o “gorućem problemu” - javnom dugu. Zaboravlja se i na činjenicu da reforme u kratkom roku uglavnom donose samo troškove, bilo direktne (financijske), bilo indirektne (kroz manju gospodarsku aktivnost i zaposlenost). Stoga, možemo zaključiti da će ključan događaj za domaće gospodarstvo ove godine biti donošenje proračuna za cijelu 2016., koji mora odmah pokazati čvrstu namjeru fiskalnih vlasti da osiguraju stabilnost javnih financija. Ukoliko se navedeno ne ostvari, sasvim je izvjesno da ubrzo više nećemo biti u mogućnosti samostalno određivati reforme, kao ni intenzitet ni dinamiku njihovog provođenja. Smanjenje plaća u javnom sektoru i/ili nekih socijalnih transfera kućanstvima zasigurno nisu popularni potezi, no moramo biti svjesni da bilo kakvo daljnje odgađanje zaustavljanja rasta javnog duga de facto znači “krađu budućnosti” te manje perspektive za mlade. Nužno je provesti i smislenu reformu poreznog sustava. No, možda i najvažnija reforma za domaće gospodarstvo u dugom roku je reforma

obrazovnog sustava, pogotovo ako imamo na umu negativne demografske trendove.

Povoljno u okruženju

U 2016. očekujemo zadržavanje povoljnog međunarodnog okruženja, koje će prije svega odrediti zadržavanje ECB-ovih monetarnih stimulansa te sličan gospodarski rast Eurozone kao i u 2015. Međutim, za nadolazeću godinu očekujemo ipak određeno usporavanje gospodarskog rasta uslijed ograničenja privremenog financiranja na početku godine, uobičajenog slabljenja gospodarske aktivnosti nakon parlamentarnih izbora te potrebe za ostvarivanje fiskalnih ušteda. Kada će Hrvatska uspjeti nadoknaditi sve izgubljeno tijekom višegodišnje krize te potaknuti proces konvergencije i započeti pristupanje Eurozoni ovisi ponajviše o nama samima i koliko smo spremni na kratkoročne žrtve za dugoročne koristi i stabilnost. Međutim, vremena za takvu odluku sve je manje. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 207

analitičari predviđaju...

Vuk Vuković, asistent na Katedri za ekonomiju Zagrebačke škole ekonomije

Prvo reforma pravosu samouprave

Imajmo na umu da ćemo pozitivne efekte reformi koje provedemo ove godine osjetiti zapravo tek za par godina. Ipak, za nastavak trenda bilo bi dobro da se provedu jer se time šalje pozitivan signal gospodarstvu i investitorima

odina 2015. ostat će zabilježena kao pozitivna. Tijekom čitave godine ostvarujemo rast BDP-a koji, iako razmjerno mali, ipak obećava jer označava prekid sedmogodišnjeg trenda pada. Takav trend sigurno nije bilo lako preokrenuti, no isto se moglo postići puno ranije da su se

Hrvatski problem je institucionalan i polit-ekonomski, stoga mu se na taj način treba i pristupiti 208 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.

na vrijeme provodile politike stimulirajuće za ekonomski rast poput oslobađanja prepreka privatnom sektoru i smanjenja poreza. U ovoj godini za rast BDP-a je uglavnom zaslužan bio izvoz (u što je uključen i turizam kao izvoz usluga), i u nešto manjoj mjeri domaća potrošnja. Učinak rasta izvoza ipak ima temelja na rastu domaće industrijske proizvodnje i to je svakako najbolja poruka iz 2015. Kad je riječ o očekivanjima u 2016. u smislu promjene ekonomske, porezne te politike zapošljavanja, kad je riječ o mogućem rastu izvoza, uklanjanju barijera ulaganjima i slično - odgovor na to pitanje ovisi o tome tko će sastaviti

poslovna očekivanja 2016

i managementa

đa i lokalne Vladu, odnosno hoće li ona biti reformska i, najvažnije, hoće li imati politički legitimitet za provođenje reformi. Ukoliko se krene u provođenje reformi, očekujem da će se nastaviti pozitivan trend iz ove godine pogotovo po pitanju izvoza i domaće proizvodnje. No imajmo na umu da ćemo pozitivne efekte reformi koje provedemo ove godine osjetiti zapravo tek za par godina. Ipak, za nastavak trenda bilo bi dobro da se provedu jer se time šalje pozitivan signal gospodarstvu i investitorima da je Vlada spremna (p)održati rast privatnog sektora. Kao prve poteze nove vlade, pozdravio bih reformu pravosuđa i lokalne samouprave jer su to nužni uvjeti borbe protiv korupcije kao temeljnog ograničenja domaćeg rasta, te mjere uvođenja ustavno ograničavajućih fiskalnih pravila za proračunski deficit i javni dug (koja bi se uvodila postupno) čime bi se konačno utjecalo na pad domaćih kamatnih stopa poduzetnicima i građanima. Troškovi financiranja privatnom sektoru su visoki, prvenstveno, jer su troškovi zaduživanja države visoki. Rješenje tog problema bi morao biti jedan od temeljnih zadataka nove vlade u prve dvije godina mandata.

Nema spasonosnih mjera

Pitate koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i ﬁskalne vlasti bi, prema mom mišljenju, bile nužne za ublažavanje posljedica krize. Nemojmo se zavaravati da postoje spasonosne mjere monetarne i fiskalne politike koje bi pomogle Hrvatskoj. Hrvatski problem nije ni kratkoročan ni makroekonomski da bi se mogao riješiti fiskalnim i monetarnim potezima koji obično imaju kratkoročni učinak. Hrvatski problem je institucionalan i polit-ekonomski, stoga mu se na taj način treba i pristupiti. Potrebna nam je prije svega dramatična promjena postojećeg institucionalnog sustava počevši od pravosuđa i lokalne samouprave radi borbe protiv korupcije, te mjera smanjenja poreza, ukidanja parafiskalnih nameta i općenito rasterećenja privatnog sektora. Nastavno na to zagovaram ranije spomenuta fiskalna

Nemojmo se zavaravati da postoje spasonosne mjere monetarne i fiskalne politike koje bi pomogle Hrvatskoj. pravila postupnog ograničenja rasta duga i smanjenja deficita proračuna. Kažete da politika u Hrvatskoj slabo sluša gospodarstvenike i znanost, pa čak i kad zajedno nastupaju i predlažu i pitate kako to promijeniti. Smatram da je razlog tome prije svega zaostajanje domaće ekonomske znanosti u posljednjih 30 godina za zapadnim standardnima znanstvenog istraživanja i publiciranja. Za promjenu toga potrebno je par desetljeća napora promjene znanstvenih standarda na domaćim sveučilištima i njihovo usklađenje sa kriterijima zapadnih zemalja. Tek tada možemo očekivati bolju integraciju znanosti i gospodarstva te posljedičnu pozitivnu reakciju političara na prihvaćanje znanstvenih nalaza struke.

4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 209

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik