6
ku razinu rezervacija (ispod 50 posto). Rast udjela neprihodovnosnih kredita tijekom zadnjih šest godina u bilancama banaka je realiziran kako zbog apsolutnog rasta neprihodonosnih kredita (280 posto), tako i zbog vrlo slabog rasta ukupnoga kreditnog portfelja banaka koji je istodobno povećan za tek 11,9 posto. Tijekom same 2014. godine krediti poslovnih banaka privatnom su sektoru nominalno (bez utjecaja promjene tečaja i cijena) pali za dva posto, a realni je pad bio i nešto viši u kontekstu deprecijacije kune prema euru i švicarskom franku. U odnosu na prethodnu godinu, dinamika je pada bila nešto veća zbog ubrzanja relativnog pada kod korporativnog sektora (-3,7 prema -0,1 posto krajem 2013. godine) te je ukupna nominalna vrijednost kreditnog zaduženja ovog sektora bila najniža od sredine 2008. godine. Istodobno, kod sektora stanovništvo pad se ublažio (-0,8 prema -1,8 posto) te je nominalna vrijednost kreditnog zaduženja ovog sektora bila najniža od sredine 2010. godine. To je promijenilo i strukturu aktive poslovnih banaka u smislu smanjenja izloženosti prema privatnom sektoru i porasta izloženosti prema sektoru države. Naime, udio je ukupnih potraživanja od države porastao do rekordnih
22,3 posto, što je čak 10,8 strukturnih bodova više nego krajem zadnje pretkrizne 2008. godine. S druge strane, tijekom 2014. godine porasla je inozemna aktiva prvi put nakon šest godina, kao i njen udio u ukupnoj aktivi, no u usporedbi sa 2008. godinom, inozemna aktiva u ukupnoj aktivi sudjeluje sa 3,2 strukturna boda manje.
U okviru financijskoga sektora preteže važnost poslovnih banaka kod kojih je koncentrirano nešto malo manje od tri četvrtine imovine cijeloga financijskog sektora Na strani pasive, najveća promjena u odnosu na prethodnu godinu dogodila se na stavci inozemne pasive, koja se nastavila smanjivati. Naime, poslovne banke su se tijekom krize počele razduživati na inozemnom tržištu u kontekstu smanjenih potreba financiranja. U 2014. je godini inozemna pasiva poslovnih banaka pala za 10,6 posto do najnižih vrijednosti od 2008. godine. Ujedno se njen udio u ukupnoj pasivi smanjio na 14,9 posto, najnižu
razinu od 1997. godine. Stavka štednih depozita nije značajnije porasla u udjelu tijekom 2014. godine, tek za 0,2 postotna boda (do 47,6 posto) u kontekstu usporenja rasta koji je ograničen dodatnim pogoršanjem stanja na tržištu rada te iscrpljuje dugotrajnost krize. Tako su depoziti krajem 2014. godine rasli nominalnom godišnjom stopom od 1,2 posto, što je dvostruko sporije nego prethodne godine (2,5 posto) te najsporije unatrag 17 godina. Stalni rast udjela loših kredita i s tim povezanih povećanih troškova rezervacija bez proširenja kreditnog portfelja, značajno ugrožava rast imovine (čija vrijednost pada zadnje tri godine) i visinu kamatnih prihoda banaka koji predstavljaju osnovni izvor njihovih ukupnih prihoda. Konačna rezultanta su i slabiji poslovni rezultati koji se ogledaju putem kretanja neto dobiti. Njena je vrijednost pala i u 2012. i 2013. godini (u 2013. godini pad je bio vrlo oštar, na razini od 73 posto, no većim dijelom kao posljedica novih regulatornih zahtjeva odnosno preoptimistične valorizacije imovine u proteklom razdoblju koja se korigirala prema strožim regulatornim zahtjevima). S takvom niskom bazom, rast je neto dobiti u 2014. godini prikazan značajnim, za čak četiri puta, no njegova je apsolutna razina od 1,98