Issuu on Google+

OSIGURANJE FONDOVI Liberalizacija tržišta i manja Manji strah ulagača, očekuje se premija, godina završila u gubitku konsolidacija

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

kolovoz 2015., godina LXII, broj 3889

GU

FO OSI ND OV I

AR ST VO

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

BA NK

POSEBNO IZDANJE

BANKARSTVO Stabilan sustav otporan na stres, uz izostanak kreditnog rasta

RA

NJ E

LE AS FA IN KT G O RI NG

Gospodarski oporavak donosi kredite

3

Sadržaj: IMPRESSUM

01 UVOD Financijska industrija u 2014. godini: Financijska industrija pretekla građevinarstvo SEPA: Korak do jedinstvenog platnog prometa u EU

4-7 10-11

02 BANKARSTVO U 2014. Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Autori analiza: Zvonimir Savić (bankarstvo) Vanja Dominović (kartično poslovanje) Igor Vukić (osiguranja, leasing) Iztok Likar (fondovi) Prikupljanje podataka: Podaci prikupljeni izravno od financijskih društava. Obrada podataka: Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Lektura: Sandra Baksa

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2014. godinu Bankarske ljestvice za 2014. Konsolidirane bilance Uspjesi banaka po raznim pokazateljima Bankarstvo u 2014.: Gospodarstvo stagnira, bankovni sustav stabilan Kartično poslovanje: S karticom je sve jednostavnije Depoziti: Uporno prema gore Krediti: Razduživanje se nastavlja Štednja: Ipak se štedi Bankari o bankarima: Gospodarska kriza ostavila trag Tko je tko u hrvatskom bankarstvu Stambene štedionice: Smanjen i broj ugovora, ali i njihova vrijednost Anketa: Poticati stambenu štednju Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama

03 OSIGURANJA U 2014.

Tajnica redakcije:  Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr

Rang-ljestvica osiguranja za 2014. godinu Tržište osiguranja: Liberalizacija tržišta i privatizacija CO-a smanjili premiju Analiza: Osiguravateljsko tržište prolazi kroz tranziciju Anketa: Sigurnost klijenata na prvom mjestu Tko je tko u hrvatskom osiguranju

PV grafika:  Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović grafika@privredni.hr

04 LEASING U 2014.

Marketing, pretplata i promocija  Tel: +385 1 5600 012 Faks: +385 1 5600 002 marketing@privredni.hr

Tisak: SLOBODNA DALMACIJA PRINT d.o.o. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Darko Buković Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr

13 14-15 16-19 20 21-41 42-44 45-47 48 50-51 52-53 54-66 67-70 72 73-74 75

Rang-ljestvica leasinga za 2014. godinu Vrijednost aktivnih ugovora Leasing u 2014.: Ukupna aktiva pada već šestu godinu zaredom Leasing u Hrvatskoj: I dalje nejasnoće u poreznoj regulativi Anketa: Velika važnost leasing industrije Tko je tko u hrvatskom leasingu

76 78-84 85-87 88-91 92-94

95-96 97 98-101 102-103 106-109 110-111

05 FONDOVI U 2014. Otvoreni investicijski fondovi: Manji strah ulagača Fondovska industrija: Industrija čije intenzivnije doba tek dolazi Mirovinski fondovi: Godina za pamćenje Anketa: Zadovoljavajuća godina

112-120 121-123 124-126 127-128

Faktoring u hrvatskoj: Faktoring nije konkurencija kreditima

129-130

4

FINANCIJSKA INDUSTRIJA U 2014. GODINI

Financijska industrija pretekla građevinarstvo

Veličinu i značaj financijskog sektora plastično ocrtava i vrijednost imovine banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih društava, investicijskih i mirovinskih fondova te faktoring i leasing društava: u 2014. godini ukupna je vrijednost njihove imovine (aktive) stajala na razini od 549,3 milijarde kuna, odnosno 67 posto iznad razine vrijednosti realiziranog BDP-a Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Odjel za makroekonomske analize Financijska industrija pretekla je građevinarstvo u doba recentne krize

FINANCIJSKA DJELATNOST i djelatnost osiguranja (područje K Nacionalne klasifikacije djelatnosti) zadnjih su šest godina gradile prosječno 6,8 posto hrvatske bruto dodane vrijednosti (BDV). U usporedbi s prethodnim šestogodišnjim razdobljem, vidljiv je pomak u rastu udjela za jedan postotni bod i to zbog povoljnijega kretanja u ovom u odnosu na druge sektore. U

apsolutnom izrazu, financijske su djelatnosti pridonosile BDV-u s vrijednošću od prosječnih 19,1 milijardu kuna godišnje tijekom zadnjih šest godina, što je oko 35 posto više nego u prethodnom šestogodišnjem razdoblju. Vidljivo je da je financijska industrija pretekla građevinarstvo u doba recentne krize. Drugim riječima, od 2010. do 2014. godine ova djelatnost pridonosi više BDV-u od građevinarstva, prosječno za 10 posto, a samo u 2014. godini za 32 posto. No, to je u većoj mjeri naslonjeno na pad građevinarstva nego na rast financijske industrije.

5

Naime, iako je financijska industrija bolje reagirala na krizu nego ostale djelatnosti (s vremenskim odmakom i manjim intenzitetom), ipak je tijekom zadnje dvije godine realizirano realno smanjenje vrijednosti doprinosa ove djelatnosti BDV-u za 6,1 posto u 2013., odnosno 2,6 posto u 2014.. Veličinu i značaj financijskog sektora plastično ocrtava i vrijednost imovine banaka, stambenih štedionica, osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova te faktoring i leasing društava: u 2014. godini ukupna je vrijednost njihove imovine (aktive) stajala na razini od 549,3 milijarde kuna, odnosno 67 posto iznad razine vrijednosti realiziranog BDP-a. Pritom u okviru financijskoga sektora očito preteže važnost poslovnih banaka kod kojih je koncentrirano nešto malo manje od tri četvrtine imovine cijeloga financijskog sektora. Ujedno je i Zagrebačka banka tvrtka koja je u Hrvatskoj ostvarila najveću pojedinačnu dobit (1,5 milijardi kuna), a među 11 najvećih tvrtki (prema kriteriju prihoda) nalazile su se tri banke (Zagrebačka banka četvrta po veličini, potom PBZ osmi po veličini, Erste& Steiermarkische Bank 11 po veličini).

• koncentracija: u prvih pet banaka 74 posto imovine cijeloga bankarskog sustava • koncentracija: 90,1 posto aktive u vlasništvu inozemnih dioničara (od toga 59,2 posto iz Austrije, 18,6 posto iz Italije, 7,3 posto iz Francuske) • suzdržanost u preuzimanju rizika • usmjerenost ulaganja u dužničke vrijednosne papire (državne obveznice) • rast važnosti domaćih izvora, nastavak razduživanja prema inozemnim vjerovnicima • rast neprihodonosnih kredita, ali i veća usmjerenost na njihovo rješavanje (otpisi i prodaja) • realizacija dobiti i dalje na nižoj razini zbog visokih troškova rezervacija, ali ipak rast nakon dviju godina pada • rast izloženosti prema sektoru države • manji troškovi rezerviranja nego prethodne godine, ali još uvijek značajno visoki • pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa • promjene kod potrošačkoga kreditiranja ograničen rast kamatnih stopa • uz iznimku prethodne godine, razine profitabilnosti najniže od 1998. godine

efekti ekspanzivne monetarne politike usmjereni na poticanje kreditiranja tvrtki otkupom obvezno upisanih blagajničkih zapisa, implementiranih na samom kraju 2013. godine - od inicijalno upisanih 3,6 milijardi kuna, povučeno je tek oko 400 milijuna kuna. Dakle, banke su ostale inertne i introvertirane u okruženju šeste godine uznapredovale opće recesije i kvarenja kvalitete kreditnog

Financijske su djelatnosti pridonosile BDV-u s vrijednošću od prosječnih 19,1 milijardu kuna godišnje tijekom zadnjih šest godina portfelja: udio neprihodonosnih kredita se progresivno povećavao tijekom prva tri kvartala, a tek je u posljednjem zabilježen prvi pad unatrag pet godina. Potkraj godine je udio neprihodonosnih kredita iznosio 16,9 posto, što je čak 12 postotnih bodova više nego krajem 2008. godine. Pritom je naglašeno loše stanje u sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (najviše nenaplativih kredita u djelatnosti građevinarstva) gdje je gotovo svaki treći kredit nenaplativ ili teško naplativ, što je pomak udjela za čak 23 postotna boda u zadnjih šest godina. Prema visini udjela loših kredita u kreditnim portfeljima bankovnog sektora, Hrvatska pripada skupini zemalja s najlošijim stanjem: prema podacima MMF-a (FSI), između 88 zemalja za koje su prikazani podaci, samo su Cipar, Grčka, Irska, Rumunjska i Kazahstan imale viši udio od Hrvatske (najviše Cipar 33,7 posto). No, istovremeno, hrvatske su banke visoko kapitalizirane: Hrvatska ima najvišu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala u EU (iznad 20 posto), ali ne baš i viso-

Poslovanje banaka Osnovne značajke u 2014. godini • peta uzastopna godina smanjenja broja banaka (dvije banke manje: Nava banka je otišla u stečaj, Banco Popolare Croatia pripojena OTP banci); ukupno 27, u odnosu na 2008. godinu osam banaka manje • ulazak češkog vlasništva: J&T banka a. s. ušla u većinsko vlasništvo Vaba banke • smanjenje broja zaposlenih na 20.700 – najmanji broj od kraja 2007. godine • treća uzastopna godina smanjenja aktive – izostanak kreditne aktivnosti

Kao i prethodnih pet kriznih godina poslovne su banke i u 2014. godini zadržale visoku likvidnost i kapitaliziranost u okruženju neoporavljene potražnje i niske kreditne aktivnosti, s problemom daljnjega slabljenja kvalitete kreditnog portfelja. Monetarna je politika ostala dosljedna svom cilju održanja relativne stabilnosti cijena tečajem kao nominalnim sidrom. Dok je tržište novca ostalo obilježeno visokom likvidnošću, niskim kamatnim stopama i ponudom koja je premašivala potražnju, transmisija novca je prema privatnom sektoru ostala zakočena te se nisu vidjeli relevantni

Vrijednost aktive u 2014. godini

Vrijednost doprinosa financijske industrije BDV-u, realne godišnje stope promjene

Poslovne banke

(000 kn)

395.897.834

Stambene štedionice

7.770.767

Osiguravajuća društva

37.446.551

Leasing društva

17.863.501

Mirovinski fondovi

69.529.728

Faktoring društva

7.827.862

Investicijski fondovi

12.978.397

UKUPNO UKUPNI UDIO U BDP-u

549.314.641 167,0

Izvor: HANFA, HNB, DZS, obrada HGK

20 15 10 5 0 -5 -10 2001.

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Izvor: DZS, obrada HGK

2007.

2008. 2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

6

ku razinu rezervacija (ispod 50 posto). Rast udjela neprihodovnosnih kredita tijekom zadnjih šest godina u bilancama banaka je realiziran kako zbog apsolutnog rasta neprihodonosnih kredita (280 posto), tako i zbog vrlo slabog rasta ukupnoga kreditnog portfelja banaka koji je istodobno povećan za tek 11,9 posto. Tijekom same 2014. godine krediti poslovnih banaka privatnom su sektoru nominalno (bez utjecaja promjene tečaja i cijena) pali za dva posto, a realni je pad bio i nešto viši u kontekstu deprecijacije kune prema euru i švicarskom franku. U odnosu na prethodnu godinu, dinamika je pada bila nešto veća zbog ubrzanja relativnog pada kod korporativnog sektora (-3,7 prema -0,1 posto krajem 2013. godine) te je ukupna nominalna vrijednost kreditnog zaduženja ovog sektora bila najniža od sredine 2008. godine. Istodobno, kod sektora stanovništvo pad se ublažio (-0,8 prema -1,8 posto) te je nominalna vrijednost kreditnog zaduženja ovog sektora bila najniža od sredine 2010. godine. To je promijenilo i strukturu aktive poslovnih banaka u smislu smanjenja izloženosti prema privatnom sektoru i porasta izloženosti prema sektoru države. Naime, udio je ukupnih potraživanja od države porastao do rekordnih

22,3 posto, što je čak 10,8 strukturnih bodova više nego krajem zadnje pretkrizne 2008. godine. S druge strane, tijekom 2014. godine porasla je inozemna aktiva prvi put nakon šest godina, kao i njen udio u ukupnoj aktivi, no u usporedbi sa 2008. godinom, inozemna aktiva u ukupnoj aktivi sudjeluje sa 3,2 strukturna boda manje.

U okviru financijskoga sektora preteže važnost poslovnih banaka kod kojih je koncentrirano nešto malo manje od tri četvrtine imovine cijeloga financijskog sektora Na strani pasive, najveća promjena u odnosu na prethodnu godinu dogodila se na stavci inozemne pasive, koja se nastavila smanjivati. Naime, poslovne banke su se tijekom krize počele razduživati na inozemnom tržištu u kontekstu smanjenih potreba financiranja. U 2014. je godini inozemna pasiva poslovnih banaka pala za 10,6 posto do najnižih vrijednosti od 2008. godine. Ujedno se njen udio u ukupnoj pasivi smanjio na 14,9 posto, najnižu

razinu od 1997. godine. Stavka štednih depozita nije značajnije porasla u udjelu tijekom 2014. godine, tek za 0,2 postotna boda (do 47,6 posto) u kontekstu usporenja rasta koji je ograničen dodatnim pogoršanjem stanja na tržištu rada te iscrpljuje dugotrajnost krize. Tako su depoziti krajem 2014. godine rasli nominalnom godišnjom stopom od 1,2 posto, što je dvostruko sporije nego prethodne godine (2,5 posto) te najsporije unatrag 17 godina. Stalni rast udjela loših kredita i s tim povezanih povećanih troškova rezervacija bez proširenja kreditnog portfelja, značajno ugrožava rast imovine (čija vrijednost pada zadnje tri godine) i visinu kamatnih prihoda banaka koji predstavljaju osnovni izvor njihovih ukupnih prihoda. Konačna rezultanta su i slabiji poslovni rezultati koji se ogledaju putem kretanja neto dobiti. Njena je vrijednost pala i u 2012. i 2013. godini (u 2013. godini pad je bio vrlo oštar, na razini od 73 posto, no većim dijelom kao posljedica novih regulatornih zahtjeva odnosno preoptimistične valorizacije imovine u proteklom razdoblju koja se korigirala prema strožim regulatornim zahtjevima). S takvom niskom bazom, rast je neto dobiti u 2014. godini prikazan značajnim, za čak četiri puta, no njegova je apsolutna razina od 1,98

7

milijardI kuna bila ipak manja nego 2012. godine (-27 posto). Bruto dobit ostvarilo je 19 banaka (tri više nego prethodne godine) u apsolutnoj vrijednosti od 3,3 milijarde kuna, što je čak 70 posto ili 1,37 milijardi kuna više nego prethodne godine. Pritom je najveću dobit (1,5 milijardi kuna), kao i obično, realizirala najveća banka, Zagrebačka banka, s rastom od čak 2,6 puta, čime je ostala banka s daleko najvećim udjelom u dobiti bankarskog sektora, na razini od 44 posto ukupne kumulirane bruto dobiti koju je iskazalo 19 banaka. Pokazatelji profitabilnosti pokazali su se nešto povoljnijima, no ostavši na nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja (štoviše, na najnižim od 1998. godine). To je logika srednjoročnih nepovoljnih općih gospodarskih uvjeta uslijed kojih raste kreditni rizik i ispravci vrijednosti imovine, što pojačava oprez i na strani kreditne ponude i na strani kreditne potražnje. Iako su pokazatelji profitabilnosti povoljniji nego u razvijenim europskim zemljama, u usporedbi sa zemljama u regiji Srednje i Jugoistočne Europe, Hrvatska se nalazi pri samom dnu: tek se Mađarska, Rumunjska i Slovenija izdvajaju po lošijoj profitabilnosti. Obilna likvidnost financijskog sustava (usli-

kretale i pasivne kamatne stope, te je kamatni spread ostao stabilan. Poslovanje investicijskih i mirovinskih fondova, osiguranja, faktoring i leasing društava U 2014. je godini poslovalo 25 društava za osiguranje, 34 mirovinska fonda, 111 investicijskih fondova, 23 leasing društva i 17 faktoring društava. Njihova je ukupna imovina iznosila 145,6 milijardi kuna, što je bilo na razini 44,3 posto BDP-a ostvarenog u 2014. godini. Osnovne značajke u 2014. godini Investicijski fondovi: • zaustavljen višegodišnji trend smanjenja imovine • prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio je 11,4 posto, dok su obvezni mirovinski fondovi kategorije A i C, koji su započeli s radom u kolovozu 2014., ostvarili u razdoblju od početka rada do kraja 2014. prosječne prinose od 4,6 posto odnosno 2,9 posto • osnovane su i započele s radom posebne vrste otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondovi) i alternativni investicijski fondovi (AIF-ovi), čije je osnivanje i rad predviđeno novom regu-

ROAA (profitabilnost prosječne mirovine) ROAE (profitabilnost prosječnog kapitala) Imovina po zaposleniku (mil. HRK) Opći troškovi poslovanja/operativni prihod (cost-to-income ratio)

2010. 1,1%

2013. 0,2%

6,5%

0,9%

18,0

19,0

48,1%

52,0%

Izvor: HNB

jed čega je izostala potreba privlačenja domaćih depozita) podržana ekspanzivnom monetarnom politikom, uz olakšane financijske uvjete na međunarodnim tržištima (ekspanzivne monetarne politike u većem dijelu razvijenoga svijeta), rezultirali su padom aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. Tako su se kamatne stope na novoodobrene kredite tijekom cijele godine kretale opadajućim trendom u svim valutama i ročnostima. Paralelno s njima, istim su se trendom pada

Poslovne su banke i u 2014. godini zadržale visoku likvidnost i kapitaliziranost u okruženju neoporavljene potražnje i niske kreditne aktivnosti

lativom koja je stupila na snagu sredinom 2013. godine Osiguranja • ostvaren gubitak od 136,1 milijuna kuna, za razliku od 2013., kada je ostvarena neto dobit u iznosu od 465,7 milijuna kuna Leasing društva • šestu godinu zaredom smanjenje iznosa ukupne aktive i vrijednosti ugovora • drugu uzastopnu godinu ostvaren gubitak nakon oporezivanja (69,8 milijuna kuna), ali 72 posto niži nego 2013. godine Faktoring društva • smanjenje imovine • rast neto dobiti (215,1 milijun kuna) • 11 posto povećan volumen transakcija (18,8 milijardi kuna)

Zaključno - izazovi bankarskih sektora u Europi U većini se europskih bankarskih sustava financijska stabilnost poboljšava, ali stalni latentni rizici i slaba profitabilnost predstavljaju izazove. Nova će regulacija zahtijevati više razine kapitala, a koja bi dugoročno, putem manjeg rizika i boljeg usklađivanja aktive i pasive, trebala poboljšati performanse bankarskog sektora. Slabi makroekonomski uvjeti i dalje će predstavljati uteg europskomu bankarskom sektoru, a niska ukupna profitabilnost banaka implicira da je europski bankovni sektor i dalje strukturno ranjiv, što znači da će banke i dalje prilagođavati troškove i usmjeravati svoje poslovne modele prema održivijoj strukturi financiranja, osnaženoj likvidnosti i većim kapitalnim rezervama. Europske bi banke trebale imati koristi od pada troškova rezerviranja, ali će troškovi regulacije ostati znatni, stoga ćemo tek vidjeti hoće li moći prenijeti svojim klijentima višu cijenu regulacije. Ekonomije Središnje i Istočne Europe (SIE) i njihovi bankarski sustavi kreću se trendom

Bruto dobit ostvarilo je 19 banaka u apsolutnoj vrijednosti od 3,3 milijarde kuna oporavka, profitabilnost se približava nižim, ali održivijim razinama. Gospodarski oporavak trebao bi dovesti do umjerenog rasta kreditiranja te laganog snižavanja udjela loših kredita. Banke u ovoj regiji (kojoj pripada i Hrvatska) i dalje su profitabilnije od onih u Zapadnoj Europi, ali je primjetno da njihova sposobnost generiranja prihoda usporava prema održivijim razinama. Dok su u godinama velikog rasta prije krize njihove stope povrata na imovinu iznosile oko dva posto, između 2010. i 2014. godine bile su na razini od oko 1,4 posto. U sljedećem kratkoročnom razdoblju bi se, pod utjecajem događanja u Rusiji i Ukrajini, prosjek mogao sniziti i do 0,8 posto, no u regiji bez ovih dviju zemalja trebao bi porasti (s oko 0,8 na jedan posto). Za usporedbu, banke u Njemačkoj, Italiji i Austriji bilježile su u spomenutim razdobljima stope od 0,4 i 0,2 posto, a u sljedećem se kratkoročnom razdoblju očekuje vraćanje do 0,4 posto. Tradicionalno bankarstvo je u ovoj regiji ključno. Na njega otpadaju gotovo dvije trećine ukupnih prihoda, što ostavlja prostor za razvoj alternativnih izvora prihoda, poput naknade i provizije (financiranje koje se ne temelji na kreditiranju, usluge upravljanja imovinom).

FINANCIJSKA INDUSTRIJA Poslovne banke

Obvezni mirovinski fondovi Društva za osiguranje i reosiguranje

12,16% 6,87%

Leasing društva

2,38%

72,62%

3,51%

UCITS investicijski fondovi

1,43%

Stambene štedionice

0,60%

Dobrovoljni mirovinski fondovi

Alternativni investicijski fondovi*

0,44%

Udjeli financijskih posrednika u ukupnoj imovini financijskih posrednika na kraju 2014. godine imovina u 2014. u mil. kn

%

395.898

72,62

Obvezni mirovinski fondovi

66.282

12,16

Društva za osiguranje i reosiguranje

37.446

6,87

Leasing društva

19.145

3,51

UCITS investicijski fondovi

12.978

2,38

Stambene štedionice

7.771

1,43

Dobrovoljni mirovinski fondovi

3.248

0,60

Alternativni investicijski fondovi

2.415

0,44

545.183

100,00

Financijski posrednik

Poslovne banke

SVEUKUPNO

Izvor: Podaci sa službenih stranica regulatornih institucija (nerevidirani podaci na dan 31.12.2014.)

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! PRIVREDNI VJESNIK

Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

10

SEPA

Korak do jedinstvenog platnog prometa u EU

Od 1. travnja 2016. SEPA pravila za kreditne transfere obvezne i u Hrvatskoj, od 1. listopada 2016. i za izravna terećenja SEPA se definira i kao projekt financijske industrije i kao politički proces

U POSLJEDNJE SE VRIJEME ČESTO GOVORI o SEPA-i, pravilima, jedinstvenom platnom prometu i sustavu Europske unije. A što je SEPA i što joj je cilj? Cilj SEPA-e, jedinstvenog područja plaćanja u eurima (engl. Single Euro Payment Area – SEPA) zapravo govori imenom u njezinoj ulozi. Riječ je o području u kojemu potrošači, tvrtke i svi ostali korisnici usluga platnog prometa mogu zadavati i primati uplate u eurima pod istim uvjetima i s istim pravima i obvezama bez obzira na to gdje se u Europi nalazili. Od srpnja 2013. SEPA pokriva 34 europske zemlje: 28 država članica Europske unije te Island, Lihtenštajn, Monako, Norvešku, Švicarsku i San Marino. Države članice EU koje su uvele euro kao nacionalnu valutu su implementirale SEPA plaćanja

tijekom 2014. godine (regulatorna obveza), a države članice koje nisu uvele euro kao nacionalnu valutu, dakle Hrvatska, imaju obvezu implementirati SEPA pravila do 31.10.2016. godine. SEPA pravila, uvažavajući sve specifičnosti karakteristične za nacionalni platni promet, sukladno Nacionalnom planu, primjenjuju se i na kunske platne transakcije od 1. travnja 2016. za kreditne transfere, odnosno od 1. listopada 2016. za izravna terećenja. SEPA se dakle definira i kao projekt financijske industrije i kao politički proces koji cilja ukloniti pravne, poslovne i tehničke zapreke koje još razdvajaju nacionalna tržišta platnih usluga. Istodobnom primjenom SEPA standarda na plaćanja u svim valutama, stvoreni su tehnički preduvjeti za jednostavnije buduće uvođenje

11

EU ECB EPC

Nacionalni odbor za platni promet imenuje

informacije materijali

Hrvatski odbor za SEPA koordinaciju (HOSK) informacije materijali

zaključci odluke pitanja prijedlozi

imenuje

informacije materijali

Hrvatski SEPA forum (HSF) komunikacija edukacija

osnivanje praćenje

Dionici

povratne informacije

Radne skupine Kreditni transfer

Izravno terećenje

eura te postignute uštede u prilagodbi cjelokupne financijske infrastrukture. Kakve promjene donosi SEPA? Potrošači i tvrtke će se naviknuti na zajedničke, osnovne platne instrumente i usluge u eurima koje slično funkcioniraju, a pomoću kojih se može doći do bilo kojeg vlasnika transakcijskog računa da bi se platilo ili primila uplata u eurima. Korisnici usluga platnih usluga moći će usporediti uvjete i kvalitetu te odabrati najatraktivniju ponudu, bez obzira na to gdje se pružatelj usluga platnog prometa nalazio. Svi pružatelji usluga platnog prometa podliježu pravnim zahtjevima i obvezama Europske unije. Najopsežniji se zahvati već provode u sustavima banaka i platno-prometnoj infrastrukturi, ali i svi poslovni subjekti se trebaju prilagoditi za uvođenje i prihvat novih platnih poruka. Stoga je važno informirati se na vrijeme o promjenama i provjeriti je li informatička potpora poslovnom sustavu upoznata s izmjenama kako bi u roku isporučila prilagodbe. Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja. Hrvatska bankovna zajednica u suradnji s HNB-om donijela je odluku da će navedena pravila biti primijenjena i na sve kunske transakcije, s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži.

SAZNAJTE VIŠE Sve informacije o Projektu SEPA u RH dostupne su na stranici www.sepa.hr Hrvatska narodna banka: www.hnb.hr Europska središnja banka: www.ecb.europa.eu Europsko platno vijeće: www.europeanpaymentscouncil.eu Hrvatska udruga banaka: www.hub.hr Hrvatska gospodarska komora: www.hgk.hr Financijska agencija: www.fina.hr Za sva se dodatna pitanja obratite svojoj poslovnoj banci.

Pravna pitanja

Kartična plaćanja

e-plaćanja i m-plaćanja

SECA Single Euro Cash Area

SEPA za poslovne subjekte Svaka datoteka za elektroničko plaćanje u obliku zbrojnog naloga u KUNAMA i EURIMA postaje SEPA plaćanje od 1. travnja 2016. Iskoristite mogućnost objedinjavanja naloga za plaćanje u svim valutama u jednoj datoteci Pripremite poslovanje za slanje XML poruka Iskoristite mogućnost automatskog prijema pogrešno poslanih i odbijenih naloga Automatizirajte poslovne procese - provjerite pruža li vaša poslovna banka mogućnost slanja u XML formatu: • izvadaka i izvještaja • povrata i odobrenja Ubrzajte i olakšajte knjiženje! Postanite primatelj izravnog terećenja - upoznajte se s mogućnostima koje vam pruža usluga izravnog terećenja Kontaktirajte informatičku potporu za svoj poslovni sustav – provjerite podržava li SEPA plaćanja Preuzmite sve upute za klijente na www.sepa.hr Zatražite dodatne informacije u svojoj poslovnoj banci Pripremite se na vrijeme!

SEPA za potrošače (građane) Sve naloge za plaćanja koje obavljate na šalteru ili putem internet bankarstva obavljate jednako kao i do sada Iskoristite prednosti izravnog terećenja – razmotrite ponude pružatelji usluga (komunalne tvrtke, telekom operatori, osiguravateljna društva... ) Informirajte se o pogodnostima i pravima koje vam pruža ugovaranje izravnog terećenja na www.sepa.hr

Slavonska avenija 3, Zagreb IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2014.

2014. HRK’000

2013. HRK’000

BILANCA/IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. PROSINCA 2014.

Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata

61.433 (25.863) 35.570

58.520 (32.075) 26.445

5.080 (1.320) 3.760

5.421 (1.431) 3.990

6.259 6.871 13.130

3.871 2.121 5.992

(13.761) (29.505) (43.266)

(15.699) (12.796) (28.495)

IMOVINA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i predujmovi klijentima Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ulaganja u nekretnine Ostala imovina Ukupno imovina

9.194 (2.812) 6.382 12,76

7.932 (1.695) 6.237 12,47

(223)

(274)

Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu Zarada po dionici Nerealizirani dobit/gubitak s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

DODATAK – OSTALE ZAKONSKE I REGULATORNE OBVEZE NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVANJA Dobit prije oporezivanja Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke Rezerviranja za sudske sporove Amortizacija Potraživanja od Hrvatske narodne banke Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina raspoloživa za prodaju Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Ulaganje u nekretnine Preuzeta imovina Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti Novac i novčani ekvivalenti na početku godine Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine Povećanje novca i novčanih ekvivalenata

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima banke Štedbanke d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja Štedbanka d.d., Zagreb (dalje u tekstu “Banka”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2014., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2014., Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanim tijekovima za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Banke 2. Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje Uprava Banke odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške. Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvješta-

0

0

6.159

5.963

2014. HRK’000

2013. HRK’000

9.194 70 126 1.158 (7.848) 128.944 1.852 399 60.971 (43.721) 139 (2.812) 148.472

7.932 (4.336) (3.700) 2.434 22.936 202.522 6.866 (13.834) 11.145 (169.739) (1.906) (1.695) 58.625

(86.198) (4.543) (147) (26.549) 7.235 (110.202)

(68.295) 0 (225) 0 (7.952) (76.472)

(31.177) (420) (31.597)

54.360 (626) 53.734

164.532 171.205 6.673

128.645 164.532 35.887

31.12.2014. HRK’000

31.12.2013. HRK’000

138.410 55.602 32.558 239.566 565.571 2.395 650 15.086 26.549 11.025 1.087.412

129.709 47.754 33.362 153.368 694.515 704 964 22.321 0 12.072 1.094.769

OBVEZE Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Izdani hibridni instrumenti Ukupno pasiva

4.049 158.058 426.419 96.276 16.274 4.346 51.005 756.427

3.650 97.087 470.140 127.453 16.293 4.276 50.847 769.746

KAPITAL Dionički kapital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital

250.000 12.503 62.100 6.382 330.985

250.000 12.923 55.863 6.237 325.023

1.087.412

1.094.769

Ukupno obveze i kapital

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2014.

Stanje 31. prosinca 2012. godine

Dionički kapital

Rezerve

Zadržana dobit

HRK’000

HRK’000

HRK’000

Dobit tekuće godine HRK’000

Ukupno

HRK’000

250.000

13.548

47.220

8.643

319.411

Raspored dobiti

0

0

8.643

(8.643)

0

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

0

(748)

0

0

(748)

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

123

0

0

123

Dobit tekuće godine

0

0

0

6.237

6.237

Stanje 31. prosinca 2013. godine

250.000

12.923

55.863

6.237

325.023

Raspored dobiti

0

0

6.237

(6.237)

0

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

0

(472)

0

0

(472)

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

0

52

0

0

52

Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2014. godine

jima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Banci za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Banke, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 4. Prema našem mišljenju priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim odrednicama, istinito i fer prikazuju financijski položaj Štedbanke d.d., Zagreb na 31. prosinca 2014., te financijsku uspješnost i novčane tijekove Banke za 2014. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji. Isticanje pitanja 5. Reviziju financijskih izvještaja Banke za 2013. godinu obavilo je drugo revizorsko društvo koje je u svojem Izvješću neovisnog revizora od 31. ožujka 2014. izrazilo pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Banke za 2013. godinu. Ostale zakonske i regulatorne obveze 6. Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/08), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicama 43 do 51 (“Obrasci”) koji sadrže alternativni prikaz bilance/izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine, računa dobiti i gubitka/izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o promjenama kapitala i

0

0

0

6.382

6.382

250.000

12.503

62.100

6.382

330.985

izvještaja o novčanom toku za 2014. godinu, kao i uskladu (“Usklada”) Obrazaca s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 48 do 51. Uprava Banke je odgovorna za ove Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. 7. Na temelju obveze proizašle iz Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13) Banka je prikazala tražene informacije na stranici 52. koje sadrže sve informacije propisane člankom 164. stavak 1. Prikazane informacije su izvedene iz financijskih izvještaja Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo izrazili mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Mišljenje o usklađenosti s Godišnjim izvješćem 8. Uprava Banke odgovorna je za sastavljanje Godišnjeg izvješća Banke. Slijedom odredbi članka 17. Zakona o računovodstvu u obvezi smo izraziti mišljenje o usklađenosti Godišnjeg izvješća Banke s godišnjim financijskim izvještajima Banke. Prema našem mišljenju, na temelju obavljene revizije godišnjih financijskih izvještaja Banke i usporedbe s Godišnjim izvješćem Banke za godinu koja je završila 31. prosinca 2014., financijske informacije iznijete u Godišnjem izvješću Banke, odobrenim za njihovo izdavanje od strane Uprave Banke 20. travnja 2015. godine, u skladu su sa financijskim informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. U Zagrebu, 29. travnja 2015. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

Marijana Pranjić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

13

BANKARSTVO

BANKARSTVO

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) Banka / godina ZAGREBAČKA BANKA PRIVREDNA BANKA ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK RAIFFEISENBANK SG - SPLITSKA BANKA OTP BANKA SBERBANK HRVATSKA POŠTANSKA BANKA ŠTEDBANKA PODRAVSKA BANKA ISTARSKA KREDITNA BANKA KREDITNA BANKA ZAGREB KENTBANK BKS BANK CROATIA BANKA SLATINSKA BANKA VENETO BANKA PARTNER BANKA IMEX BANKA KARLOVAČKA BANKA VABA BANKA KOVANICA SAMOBORSKA BANKA

2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

1 2 3 5 4 6 7 9 8 12 11 16 13 21 17 10 19 18 20 22 30 25 24 23

1 2 3 4 5 6 7 8 9 13 10 16 14 25 18 17 20 19 21 22 27 23 26 24

1 2 3 4 5 6 8 7 9 14 11 17 16 28 22 15 20 21 19 24 26 23 25 27

1 2 5 3 4 6 8 7 9 14 12 17 16

1 2 4 3 5 6 8 7 9 14 12 17 15

1 2 4 5 3 6 9 8 10 16 12 18 21

1 2 5 3 4 6 9 8 10 12 13 18 21

2 1 4 6 3 5 9 10 8 11 13 17 19

1 2 5 4 3 6 9 10 8 11 14 15 17

23 15 21 18 20 25 26 22 28 27

28 18 22 13 21 26 19 23 25 27

29 23 22 15 20 27 17 24 26 28

30 22 23 14 19 25 16 20 28 29

26 18 21 22 20 23 14 29

26 16 18 21 19 25 23 28 30 27

Napomene: - Nova banka - nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke - Erste und Steiermärkische Bank je zapravo Riječka banka koja je promijenila ime u 2003. - HVB Bank Croatia spojila se sa Splitskom bankom i promijenila ime u HVB Splitska banka - Riadria banka pripojena Privrednoj banci - Varaždinska banka pripojena Zagrebačkoj banci - Dubrovačka banka pripojena Novoj banci

28

1 2 4 5 6 3 8 13 9 10 16

1 2 3 6 5 4 10 15 8 11 20

1 2 9 7 4 12 8 24 11 13 22

1 2 6 9 4 11

1 2 6 11 7 10

1 2

1 2

1 2

2 1

1 2

12 7 10

12 7 11

34 13

16

29

30 7

33 6 21 23

35 4

4 26 25

38 20 26

39 19 26

39

20

32 9 18 24

14

17

18

17

20

13

8

7

5

9

25

33

34

38

40

43

19

14

10

11

21

36

- Nova banka promijenila ime u OTP banka u rujnu 2005. - HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale – Splitska banka 30. 6. 2006. - Slavonska banka 1. 3. 2009. pripojena Hypo Alpe-Adria-Banci - Volksbank promijenila ime u Sberbank - Međimurska banka 1. 12. 2012. pripojena Privrednoj banci Zagreb - Banco Popolare Croatia d.d. pripojena je OTP banci Hrvatska d.d. 1. prosinca 2014.

1 2

24

BANKARSTVO

14

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2014. go Rang

Osnovni kapital Banka

2014. 2013.

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

1

1

ZAGREBAČKA BANKA

14.855.462

-4,31

6.404.839

0,00

1

26,52

2

2

PRIVREDNA BANKA ZAGREB

10.815.367

-1,31

1.907.477

0,00

4

22,93

3

3

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK

6.715.434

1,74

1.698.418

0,00

5

20,43

4

5

HYPO ALPE-ADRIA-BANK

4.573.488

-5,60

4.707.972

-9,61

2

32,79

5

4

RAIFFEISENBANK AUSTRIA

4.291.046

-12,35

3.633.632

0,00

3

21,33

6

6

SOCIETE GENERALE - SPLITSKA BANKA

3.595.794

6,18

991.426

101,74

8

18,95

7

7

OTP BANKA HRVATSKA

1.638.434

8,19

993.539

0,40

7

0,17

8

9

SBERBANK

1.338.727

0,66

1.530.668

0,00

6

19,70

9

8

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

631.397

-53,00

966.640

0,00

9

6,65

10

12

ŠTEDBANKA

322.002

1,89

250.000

0,00

14

38,40

11

11

PODRAVSKA BANKA

321.842

-12,88

267.500

0,00

13

16,39

12

16

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG

245.813

-0,55

162.800

0,00

19

16,54

13

13

KREDITNA BANKA ZAGREB

235.056

-20,23

230.200

0,00

16

11,73

14

21

KENTBANK

232.372

19,68

230.235

19,90

15

22,93

15

17

BKS BANK

200.537

0,05

200.000

0,00

17

17,73

16

10

CROATIA BANKA

200.169

2,53

474.600

0,00

10

13,29

17

19

SLATINSKA BANKA

174.264

-0,12

91.897

0,00

23

16,90

18

18

VENETO BANKA

171.196

-7,55

383.800

10,99

11

0,15

19

20

PARTNER BANKA

152.377

-1,77

89.100

0,00

24

16,21

20

22

IMEX BANKA

150.829

17,27

130.335

39,95

21

13,96

21

30

KARLOVAČKA BANKA

130.169

-439,43

156.678

34,03

20

0,14

22

25

VABA

104.515

87,02

128.585

71,40

22

14,13

23

24

BANKA KOVANICA

91.041

40,67

333.834

14,69

12

0,13

24

23

SAMOBORSKA BANKA

83.161

-1,32

47.762

-0,03

27

28,12

25

26

BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA

52.747

0,53

48.602

0,00

26

14,77

26

27

PRIMORSKA BANKA

41.145

26,96

58.089

9,79

25

22,74

27

29

TESLA ŠTEDNA BANKA

8.944

-41,92

37.118

0,00

28

62,19

28

15

JADRANSKA BANKA

(36.162)

-114,23

183.399

-23,34

18

6,65

Napomena: Banco Popolare Croatia d.d. pripojena je OTP banci Hrvatska d.d. 1. prosinca 2014., Nava banka d.d. Zagreb u stečaju je od 1. prosinca 2014.

15

BANKARSTVO

dinu Aktiva 000 kn

% promjene

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja (000 kn) (000 kn)

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio (%)

Kapital / aktiva x 100 (%)

Dobit prije / Dobit prije / kapital x 100 aktiva x 100 (%) (%)

102.431.225

-3,83

1

24.198

1.477.807

1.166.410

4.233

41,93

14,50

9,95

1,44

68.880.736

4,97

2

18.810

824.005

642.907

3.662

48,01

15,70

7,62

1,20

60.179.829

0,09

3

29.242

266.108

232.240

2.058

38,30

11,16

3,96

0,44

28.248.967

-6,03

6

19.442

(128.204)

(136.027)

1.453

77,60

16,19

-

-

31.418.782

-4,81

4

16.476

363.816

293.987

1.907

49,94

13,66

8,48

1,16

28.748.583

5,22

5

19.372

249.178

189.669

1.484

61,00

12,51

6,93

0,87

15.820.466

15,56

8

12.606

165.454

155.233

1.255

72,72

10,36

10,10

1,05

10.264.728

10,82

9

18.939

40.548

30.221

542

71,46

13,04

3,03

0,40

17.351.015

-5,48

7

16.006

(637.053)

(635.384)

1.084

60,10

3,64

-

-

1.087.412

-0,67

24

29.390

9.194

6.382

37

44,83

29,61

2,86

0,85

3.045.241

-1,87

11

11.074

(15.265)

(12.614)

275

84,23

10,57

-

-

2.927.501

4,31

13

12.835

14.657

12.068

228

67,56

8,40

5,96

0,50

4.266.101

4,13

10

21.990

(38.092)

(38.092)

194

110,30

5,51

-

-

1.173.993

32,78

22

8.446

(10.998)

(10.998)

139

119,29

19,79

-

-

1.312.658

5,56

21

20.836

1.009

1.190

63

75,41

15,28

0,50

0,08

3.037.477

15,56

12

13.322

5.136

3.919

228

79,70

6,59

2,57

0,17

1.446.339

-4,53

19

8.265

944

389

175

77,86

12,05

0,54

0,07

1.566.236

-0,03

17

14.110

(37.715)

(37.715)

111

110,00

10,93

-

-

1.447.946

1,22

18

12.928

1.600

1.288

112

79,10

10,52

1,05

0,11

2.308.743

2,66

15

15.290

20.084

16.033

151

43,15

6,53

13,32

0,87

1.720.217

10,56

16

8.913

5.436

5.436

193

86,00

7,57

4,18

0,32

1.345.888

10,53

20

9.412

(11.911)

(11.911)

143

150,80

7,77

-

-

1.153.388

-4,67

23

10.029

(13.484)

(13.484)

115

7,89

-

-

481.421

-0,75

25

9.083

(778)

(1.065)

53

105,41

17,27

-

-

451.472

8,89

26

6.185

912

642

73

0,91

11,68

1,73

0,20

316.473

22,90

27

7.719

(5.628)

(5.628)

41

147,77

13,00

-

-

16.688

2,43

28

1.284

(6.287)

(6.287)

13

280,59

53,60

-

-

2.444.500

-17,02

14

9.624

(314.261)

(314.261)

254

-

869,04

-

BANKARSTVO

16

Bankarske ljestvice za 2014. Rang po temeljnom kapitalu Banka

Rang po osnovnom kapitalu

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

Banka

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

1

Zagrebačka banka

6.404.839

6.404.839

0,00

1

Zagrebačka banka

15.524.967

14.855.462

-4,31

2

Hypo Alpe-Adria-Bank

5.208.760

4.707.972

-9,61

2

Privredna banka Zagreb

10.958.429

10.815.367

-1,31

3

Raiffeisenbank Austria

3.633.632

3.633.632

0,00

3

Erste&Steiermärkische Bank

6.600.844

6.715.434

1,74

4

Privredna banka Zagreb

1.907.477

1.907.477

0,00

4

Hypo Alpe-Adria-Bank

4.844.985

4.573.488

-5,60

5

Erste&Steiermärkische Bank

1.698.418

1.698.418

0,00

6

Sberbank

1.530.668

1.530.668

0,00

989.607

993.539

0,40

5 6 7

Raiffeisenbank Austria Societe Generale - Splitska banka OTP banka Hrvatska

4.895.776 3.386.496 1.514.362

4.291.046 3.595.794 1.638.434

-12,35 6,18 8,19

491.426 966.640 474.600

991.426 966.640 474.600

101,74 0,00 0,00

8

Sberbank

1.329.947

1.338.727

0,66

9

Hrvatska poštanska banka

1.343.458

631.397

-53,00

316.018

322.002

1,89

345.800

383.800

10,99

369.406

321.842

-12,88

291.084

333.834

14,69

267.500

267.500

0,00

250.000

250.000

0,00

192.025

230.235

19,90

230.200

230.200

0,00

17 BKS Bank 18 Jadranska banka

200.000

200.000

0,00

239.246

183.399

-23,34

19 Istarska kreditna banka Umag 20 Karlovačka banka

162.800

162.800

0,00

116.894

156.678

34,03

93.127

130.335

39,95

75.020

128.585

71,40

7 OTP banka Hrvatska 8 Societe Generale - Splitska banka 9 Hrvatska poštanska banka 10 Croatia banka 11 Veneto banka 12 Banka Kovanica 13 Podravska banka 14 Štedbanka 15 KentBank 16 Kreditna banka Zagreb

21 Imex banka 22 VABA 23 Slatinska banka

10 Štedbanka 11 Podravska banka 12 Istarska kreditna banka Umag

247.161

245.813

-0,55

13 Kreditna banka Zagreb 14 KentBank

294.655

235.056

-20,23

194.162

232.372

19,68

15 BKS Bank 16 Croatia banka

200.427

200.537

0,05

195.225

200.169

2,53

17 Slatinska banka 18 Veneto banka

174.467

174.264

-0,12 -7,55

185.180

171.196

19 Partner banka 20 Imex banka

155.116

152.377

-1,77

128.615

150.829

17,27

21 Karlovačka banka 22 VABA 23 Banka Kovanica

-38.349

130.169

-

55.884

104.515

87,02

64.720

91.041

40,67

24 Samoborska banka 25 Banka splitsko-dalmatinska

84.273

83.161

-1,32

52.469

52.747

0,53

32.409

41.145

26,96

15.400

8.944

-41,92

254.105

-36.162

-

53.380.607 51.337.166

-3,83

91.897

91.897

0,00

89.100

89.100

0,00

52.907

58.089

9,79

26 Banka splitsko-dalmatinska 27 Samoborska banka

48.602

48.602

0,00

47.775

47.762

-0,03

26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka

28 Tesla štedna banka

37.118

37.118

0,00

28 Jadranska banka

26.137.162 26.339.145

0,77

24 Partner banka 25 Primorska banka

Ukupno:

Ukupno:

Rang po jamstvenom kapitalu Banka

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

1

Zagrebačka banka

14.927.139

14.855.462

-0,48

2

Privredna banka Zagreb

10.746.718

10.815.367

0,64

3

Erste&Steiermärkische Bank

5.396.707

7.808.722

44,69

4

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.523.700

5.512.415

-15,50

5

Raiffeisenbank Austria

4.574.554

4.750.734

3,85

6

Societe Generale - Splitska banka

3.177.082

3.217.733

1,28

7

OTP banka Hrvatska

1.508.821

1.638.434

8,59

8 Sberbank 9 Hrvatska poštanska banka 10 Podravska banka 11 Štedbanka

1.329.947 1.573.332 493.795

1.338.727 645.346 428.208

0,66 -58,98 -13,28

366.865

354.728

-3,31

343.655

12 Kreditna banka Zagreb 13 Istarska kreditna banka Umag 14 Imex banka

278.593

-18,93

274.604

271.451

-1,15

226.624

217.514

-4,02

15 BKS Bank

199.134

193.170

-2,99

Banka

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

-11,25

16 Croatia banka 17 Slatinska banka

192.865

171.166

170.549

166.910

-2,13

18 Partner banka 19 KentBank

163.116

162.377

-0,45

130.685

161.365

23,48

176.171

160.076

-9,14

-38.349

130.462

-

58.939

127.550

116,41

20 Veneto banka 21 Karlovačka banka 22 VABA 23 Banka Kovanica

122.002

102.867

-15,68

24 Samoborska banka 25 Banka splitsko-dalmatinska

82.640

81.528

-1,35

51.883

52.349

0,90

26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka

42.682

50.906

19,27

15.241

8.944

-41,32

266.265

-25.477

-

53.097.366 53.677.627

1,09

28 Jadranska banka Ukupno:

17

BANKARSTVO

Rang po dobiti prije oporezivanja Banka

Rang po dobiti poslije oporezivanja

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

Banka

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

1

Zagrebačka banka

2.130.390

1.477.807

-30,63

1

Zagrebačka banka

465.335

1.166.410

150,66

2

Privredna banka Zagreb

782.998

824.005

5,24

2

Privredna banka Zagreb

614.686

642.907

4,59

3

Raiffeisenbank Austria

32.665

363.816

1013,78

3

Raiffeisenbank Austria

275.454

293.987

6,73

4

Erste&Steiermärkische Bank

89.990

266.108

195,71

4

Erste&Steiermärkische Bank

68.419

232.240

239,44

5

Societe Generale - Splitska banka

11.351

249.178

2095,21

5

Societe Generale - Splitska banka

34.062

189.669

456,83

6

OTP banka Hrvatska

80.086

165.454

106,60

6

OTP banka Hrvatska

64.839

155.233

139,41

7

Sberbank

-56.573

40.548

-

7

Sberbank

-45.631

30.221

-

12.115 13.632 7.932

20.084 14.657 9.194

65,78 7,52 15,91

9.488 12.834 6.237

16.033 12.068 6.382

68,98 -5,97 2,32

11 Karlovačka banka

-113.128

5.436

-

11 Karlovačka banka

-113.128

5.436

-

12 Croatia banka

-24.644

5.136

-

12 Croatia banka

-24.644

3.919

-

13 Partner banka

1.658

1.600

-3,50

13 Partner banka

1.389

1.288

-7,27

14 BKS Bank

-8.879

1.009

-

14 BKS Bank

-8.711

1.190

-

738

944

27,91

15 Banka splitsko-dalmatinska

1.010

642

-36,44

1.352

912

-32,54

16 Slatinska banka

398

389

-2,26

-896

-778

-

17 Samoborska banka

-896

-1.065

-

18 Primorska banka

-7.897

-5.628

-

18 Primorska banka

-7.897

-5.628

-

19 Tesla štedna banka

-7.481

-6.287

-

19 Tesla štedna banka

-7.481

-6.287

-

-23.108

-10.998

-

20 KentBank

-23.108

-10.998

-

-109.449

-11.911

-

21 VABA

-109.449

-11.911

-

-43.819

-13.484

-

22 Podravska banka

1.053

-12.614

-

8 Imex banka 9 Istarska kreditna banka Umag 10 Štedbanka

15 Slatinska banka 16 Banka splitsko-dalmatinska 17 Samoborska banka

20 KentBank 21 VABA 22 Banka Kovanica 23 Podravska banka 24 Veneto banka 25 Kreditna banka Zagreb 26 Hypo Alpe-Adria-Bank

8 Imex banka 9 Istarska kreditna banka Umag 10 Štedbanka

1.875

-15.265

-

23 Banka Kovanica

-43.819

-13.484

-

-47.734

-37.715

-

24 Veneto banka

-47.734

-37.715

-

6.066

-38.092

-

25 Kreditna banka Zagreb

4.506

-38.092

-

-621.789

-128.204

-

26 Hypo Alpe-Adria-Bank

-501.319

-136.027

-

27 Jadranska banka

-68.661

-314.261

-

27 Jadranska banka

-68.661

-314.261

28 Hrvatska poštanska banka

42.746

-637.053

-

28 Hrvatska poštanska banka

42.410

-635.384

-

3.215.594

3.445.888

7,16

Ukupno:

1.602.120

2.758.014

72,15

Ukupno: Gubitak:

-1.134.058

-1.219.676

7,55

Gubitak:

-1.002.478

-1.223.466

22,04

Dobit:

2.081.536

2.226.212

6,95

Dobit:

599.642

1.534.548

155,91

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

Banka

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

106.505.340 102.431.225

-3,83

Rang po aktivi Banka

1

Zagrebačka banka

2

Privredna banka Zagreb

65.617.198

68.880.736

4,97

3

Erste&Steiermärkische Bank

60.124.986

60.179.829

0,09

4

Raiffeisenbank Austria

33.005.047

31.418.782

-4,81

5 6 7

28.748.583 28.248.967 17.351.015

5,22 -6,03 -5,48

8

Societe Generale - Splitska banka 27.323.468 30.062.005 Hypo Alpe-Adria-Bank 18.357.078 Hrvatska poštanska banka 13.690.689 OTP banka Hrvatska

15.820.466

15,56

9

Sberbank

10.264.728

10,82

9.262.800

10 Kreditna banka Zagreb 11 Podravska banka 12 Croatia banka

4.096.720

4.266.101

4,13

3.103.127

3.045.241

-1,87

2.628.553

3.037.477

15,56

13 Istarska kreditna banka Umag 14 Jadranska banka

2.806.596

2.927.501

4,31

2.945.984

2.444.500

-17,02

15 Imex banka

2.248.829

2.308.743

2,66

16 Karlovačka banka 17 Veneto banka 18 Partner banka 19 Slatinska banka 20 VABA 21 BKS Bank 22 KentBank 23 Banka Kovanica 24 Štedbanka 25 Samoborska banka 26 Banka splitsko-dalmatinska 27 Primorska banka 28 Tesla štedna banka Ukupno:

1.555.870

1.720.217

10,56

1.566.736

1.566.236

-0,03

1.430.508

1.447.946

1,22

1.514.957

1.446.339

-4,53 10,53

1.217.629

1.345.888

1.243.474

1.312.658

5,56

884.136

1.173.993

32,78

1.209.863

1.153.388

-4,67

1.094.769

1.087.412

-0,67

485.071

481.421

-0,75

414.628

451.472

8,89

257.511

316.473

22,90

16.292

16.688

2,43

394.669.864 394.894.025

0,06

BANKARSTVO

18

Rang po ukupnoj štednji stanovništva

Rang po odobrenim kreditima Banka

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

Banka

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

1

Zagrebačka banka

79.094.350

77.904.515

-1,50

1

Zagrebačka banka

43.581.187 44.505.097

2,12

2

Privredna banka Zagreb

48.996.152

48.069.753

-1,89

2

Privredna banka Zagreb

37.298.054

38.389.156

2,93

3

Erste&Steiermärkische Bank

44.967.659

39.607.451

-11,92

3

Erste&Steiermärkische Bank

24.730.417

25.634.068

3,65

4

Raiffeisenbank Austria

24.688.248

21.719.795

-12,02

4

Raiffeisenbank Austria

14.018.867

13.758.207

-1,86

5

Hypo Alpe-Adria-Bank

21.907.439 20.503.309

-6,41

6

Societe Generale - Splitska banka 19.263.547 12.890.963 Hrvatska poštanska banka

5 6 7

4,59 -6,76 16,73

8

Societe Generale - Splitska banka 11.893.133 12.438.869 12.370.105 11.533.948 Hypo Alpe-Adria-Bank 9.610.675 11.218.444 OTP banka Hrvatska 8.007.528 8.155.209 Hrvatska poštanska banka

9

Sberbank

14,73

7

8 OTP banka Hrvatska 9 Sberbank 10 Croatia banka 11 Kreditna banka Zagreb 12 Podravska banka 13 Istarska kreditna banka Umag 14 Imex banka 15 Veneto banka 16 Karlovačka banka 17 Banka Kovanica 18 Partner banka 19 BKS Bank

19.068.877

-1,01

12.355.354

-4,15

10.060.178 7.903.468 1.871.956

11.784.059 8.955.192 2.158.795

17,14 13,31 15,32

1.805.104

2.057.180

13,96

2.079.079

2.035.952

-2,07

1.569.983

1.670.038

6,37

1.383.610

1.400.533

1,22

988.802

1.267.326

28,17

891.999

1.216.557

36,39

963.712

1.002.562

4,03

972.227

940.468

-3,27

807.339

937.358

16,10

20 Slatinska banka 21 VABA

858.392

805.592

-6,15

767.678

752.605

-1,96

22 Štedbanka 23 KentBank

837.089

722.757

-13,66

520.516

665.202

27,80

24 Banka splitsko-dalmatinska 25 Samoborska banka

286.668

335.278

16,96

212.426

210.216

-1,04

26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka

115.197

174.122

51,15

15.673

11.320

-27,77

28 Jadranska banka Ukupno:

1.982.996 288.702.450 278.332.166

-

10 Kreditna banka Zagreb 11 Istarska kreditna banka Umag 12 Podravska banka 13 Croatia banka 14 Imex banka 15 Karlovačka banka 16 VABA 17 Slatinska banka 18 Banka Kovanica 19 KentBank 20 Partner banka 21 Štedbanka 22 Veneto banka 23 Banka splitsko-dalmatinska

1,84

2.745.395

3.149.685

2.375.773

2.465.489

3,78

1.994.040

2.054.383

3,03

1.660.564

1.671.652

0,67

1.327.672

1.599.425

20,47

1.494.539

1.553.119

3,92

1.260.875

1.324.091

5,01

857.886

976.670

13,85

969.384

975.680

0,65

997.661

946.217

-5,16

675.929

879.170

30,07

587.219

703.976

19,88

443.224

430.525

-2,87

295.561

380.655

28,79 10,32

322.381

355.636

24 Samoborska banka 25 BKS Bank

342.961

340.712

-0,66

265.375

306.127

15,36

26 Primorska banka 27 Tesla štedna banka

167.825

248.647

48,16

18

0

-

182.380.170 185.994.857

1,98

28 Jadranska banka

-3,59

Ukupno:

2.085.922

-

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 Banka

Banka

D/K

1

Privredna banka Zagreb

43,20

2

Societe Generale - Splitska banka

25,13

3

Zagrebačka banka

23,07

16 BKS Bank - Banka Kovanica -

D/K

0,50 -

Hrvatska poštanska banka

-

4

OTP banka Hrvatska

16,65

-

Hypo Alpe-Adria-Bank

-

5

Erste&Steiermärkische Bank

15,67

-

Jadranska banka

-

6

Imex banka

15,41

-

KentBank

-

7

Raiffeisenbank Austria

10,01

-

Kreditna banka Zagreb

-

9,00 3,68 3,47

-

Podravska banka

-

-

Primorska banka

-

-

Samoborska banka

-

2,65

-

Tesla štedna banka

-

8 Istarska kreditna banka Umag 9 Štedbanka 10 Karlovačka banka 11 Sberbank 12 Banka splitsko-dalmatinska 13 Partner banka 14 Croatia banka

1,08

15 Slatinska banka

1,03

1,88

-

VABA

-

1,80

-

Veneto banka

-

Ukupno:

8,45

BANKARSTVO

Rang po aktivi po zaposlenom Banka

19

Kapital / aktiva x 100

2013. (000 kn)

2014. (000 kn)

% promjene

Banka

K/A

1

Štedbanka

29.588

29.390

-0,67

1

Tesla štedna banka

2

Erste&Steiermärkische Bank

29.706

29.242

-1,56

2

Banka Kovanica

3

Zagrebačka banka

25.072

24.198

-3,48

3

Veneto banka

24,50

4

Kreditna banka Zagreb

20.484

21.990

7,36

4

Štedbanka

22,99

5

BKS Bank

20.056

20.836

3,89

5

KentBank

19,61

6

Hypo Alpe-Adria-Bank

18.801

19.442

3,41

6

Primorska banka

18,36

7 Hypo Alpe-Adria-Bank 8 Croatia banka 9 BKS Bank 10 Sberbank 11 Raiffeisenbank Austria

15,62 15,24 14,91

Societe Generale - Splitska banka 8 Sberbank 9 Privredna banka Zagreb 10 Raiffeisenbank Austria 11 Hrvatska poštanska banka 7

12 Imex banka 13 Veneto banka

18.412

19.372

5,22

18.379 17.672 15.822

18.939 18.810 16.476

3,05 6,44 4,13

17.076

16.006

-6,27

15.726

15.290

-2,77

15.360

14.110

-8,14

9.808

13.322

35,83

12.772

12.928

1,22

12.148

12.835

5,66

13.383

12.606

-5,81

18 Podravska banka 19 Banka Kovanica

11.004

11.074

0,63

9.307

10.029

7,77

20 Jadranska banka 21 VABA

11.374

9.624

-15,39

8.515

9.412

10,53

22 Samoborska banka 23 Karlovačka banka

9.511

9.083

-4,50

7.480

8.913

19,16

24 KentBank 25 Slatinska banka

7.307

8.446

15,59

14 Croatia banka 15 Partner banka 16 Istarska kreditna banka Umag 17 OTP banka Hrvatska

26 Primorska banka 27 Banka splitsko-dalmatinska 28 Tesla štedna banka Prosjek:

8.657

8.265

-4,53

6.777

7.719

13,90

5.680

6.185

8,89

1.086

1.284

18,19

14.177

14.494

2,23

12 Banka splitsko-dalmatinska 13 Samoborska banka

222,42 28,94

16,67

11,57 10,77 9,92

14 VABA 15 Karlovačka banka

9,55

16 Podravska banka 17 Jadranska banka

8,78

18 Slatinska banka 19 OTP banka Hrvatska

6,35

9,11 7,50 6,28

20 Zagrebačka banka 21 Partner banka

6,25

22 Imex banka 23 Hrvatska poštanska banka

5,65

24 Istarska kreditna banka Umag 25 Kreditna banka Zagreb

5,56

6,15 5,57 5,40

26 Societe Generale - Splitska banka 27 Erste&Steiermärkische Bank

2,82

28 Privredna banka Zagreb

2,77

Ukupno:

3,45

6,67

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka

Banka

D/A

16 Slatinska banka - Banka Kovanica

D/A

1

Zagrebačka banka

1,44

2

Privredna banka Zagreb

1,20

3

Raiffeisenbank Austria

1,16

-

Hrvatska poštanska banka

-

4

OTP banka Hrvatska

1,05

-

Hypo Alpe-Adria-Bank

-

5 6 7

Imex banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka

0,87 0,87 0,85

-

Jadranska banka

-

-

KentBank

-

-

Kreditna banka Zagreb

-

8

Istarska kreditna banka Umag

0,50

-

Podravska banka

-

9

Erste&Steiermärkische Bank

0,44

-

Primorska banka

-

10 Sberbank 11 Karlovačka banka

0,40

-

Samoborska banka

-

0,32

-

Tesla štedna banka

-

12 Banka splitsko-dalmatinska 13 Croatia banka

0,20

-

VABA

-

0,17

-

Veneto banka

14 Partner banka 15 BKS Bank

0,11 0,08

Ukupno:

0,07 -

0,56

BANKARSTVO

20

Konsolidirane bilance

na 31.12.2014., abecednim redom (000 kn) Banka

Aktiva Grupe

Ukupan prihod Grupe

Broj zaposlenih u Grupi

Ukupni temeljni kapital Grupe

Bruto dobit Grupe

7.941.057

504.609

Ukupan broj podružnica, Imovina na poslovnica... upravljanju

Grupa

Članice Grupe

Erste& Steiermärkische Bank

Grupa Erste& Steiermärkische Bank

Erste DMD d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim i obaveznim mirovinskim fondovima Erste nekretnine d.o.o. Erste Delta d.o.o. za poslovanje nekretninama Erste Bank Podgorica Erste Factoring d.o.o. Erste Card Club Group Erste&Steiermärkische S-Leasing, d.o.o.

69.761.151 4.740.586

2.714

Hrvatska poštanska banka

HPB Grupa

HPB Nekretnine d.o.o. HPB Invest d.o.o. HPB Stambena štedionica d.d.

17.569.911 1.442.335

1.120

966.640 (630.362)

Hypo Alpe-AdriaBank

Hypo Alpe-AdriaBank d.d. Zagreb

HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-INVEST d.d., Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o., Zagreb

28.391.472

1.577.268

1.484

4.707.972 (127.900)

Podravska banka

Podravska banka

POBA FAKTOR d.o.o.

3.044.041

210.088

278

267.500

(13.978)

26

Privredna banka Zagreb

PBZ Grupa

Privredna banka Zagreb PBZ Leasing PBZ Card PBZ stambena štedionica PBZ Nekretnine PBZ Croatia osiguranje – metoda udjela Intesa Sanpaolo Card Zagreb – metoda udjela

72.707.279 4.950.391

4.011

1.907.477

1.158.313

197

Raiffeisenbank Austria

Grupa Raiffeisen

Raiffeisenbank Austria d.d. Raiffeisen Leasing Raiffeisen Invest Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Raiffeisen osiguravajuće mirovinsko društvo Raiffeisen Consulting Raiffeisen Factoring Raiffeisen Bonus

35.887.299

2.207.547

2.329

3.633.632

464.667

80 22.294.252

Zagrebačka banka

Grupa Zagrebačke banke

120.114.706 2.600.327 Podružnice u punoj konsolidaciji: UniCredit Bank d.d., Mostar Prva stambena štedionica d.d. ZB Invest d.o.o. Centar Kaptol d.o.o. Pominvest d.d. Suvremene poslovne komunikacije d.o.o. Zagreb nekretnine d.o.o. Zane BH d.o.o. ZABA Partner d.o.o. Istraturist d.d.* Istra D.M.C. d.o.o.*

5.574

6.404.839

1.491.125

207 38.069.523

158

6.418.766

61 3.920.000

72

Pridružena društva konsolidirana metodom udjela: Allianz ZB d.o.o., Zagreb Allianz ZB d.o.o., Zagreb Multiplus card d.o.o., Zagreb * Dana 27. studenog 2014. godine Zagrebačka banka d.d. je prodala sva svoja glasačka prava u podružnici Istraturist d.d. Slijedom toga, prodala je i indirektno vlasništvo koje je imala u društvu Istra D.M.C. d.o.o.

59.943

21

BANKARSTVO

Vlasništvo (000 kn) Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank

Uplaćeni temeljni kapital 2013. 291.084

2014. 333.834

% promjene 14,69

Inozemni 2013. 289.996

99,63

47.162

47.162

0,00

124

0,26

200.000

200.000

0,00

200.000

100,00

Domaći 2014. 332.746

99,67

122

0,26

¸¸

-

2013. 1.088

0,37

2014. 1.088

0,33

47.038

99,74

99,74

47.040

-

-

-

-

474.600

100,00

474.600

474.600

0,00

-

-

-

-

474.600

100,00

1.698.418

1.698.418

0,00

1.698.418

100,00

1.698.418

100,00

-

-

-

-

966.640

966.640

0,00

-

-

-

-

966.640

100,00

966.640

100,00

5.208.760

4.707.972

-9,61

5.208.760

100,00

4.707.972

100,00

-

-

-

-

93.127

130.335

39,95

-

-

-

-

93.127

100,00

130.335

100,00

Istarska kreditna banka Umag

162.800

162.800

0,00

16.407

10,08

16.407

10,08

146.393

89,92

146.393

89,92

Jadranska banka

239.246

-

-

542

0,23

-

-

238.704

99,77

-

-

Karlovačka banka

116.894

156.678

34,03

14.168

12,12

6.643

4,24

102.726

87,88

150.035

95,76

Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka

KentBank

126.707

239.913

89,34

117.025

92,36

232.640

96,97

9.682

7,64

7.273

3,03

Kreditna banka Zagreb

230.200

230.200

0,00

46

0,02

220

0,10

230.154

99,98

229.980

99,90

OTP banka Hrvatska

822.280

822.280

0,00

822.280

100,00

822.280

100,00

-

-

-

-

89.100

89.100

0,00

-

-

-

-

89.100

100,00

89.100

100,00

Podravska banka

267.500

267.500

0,00

234.705

87,74

234.945

87,83

32.795

12,26

32.555

12,17

Primorska banka

52.907

58.089

9,79

49.655

93,85

55.437

95,43

3.252

6,15

2.652

4,57

1.859.790

97,50

47.687

2,20

47.687

2,20

3.621.632

100,00

-

-

-

-

49.248

100,00

Partner banka

Privredna banka Zagreb

1.907.477

1.907.477

0,00

1.859.790

97,50

Raiffeisenbank Austria

3.621.632

3.621.632

0,00

3.621.632

100,00

49.248

49.248

0,00

-

-

-

-

49.248

100,00

1.530.668

1.530.668

0,00

1.530.668

100,00

1.530.668

100,00

-

-

-

-

91.897

91.897

0,00

6.216

6,76

6.073

6,61

85.681

93,24

85.824

93,39

Societe Generale - Splitska banka

491.426

991.426

101,74

491.426

Štedbanka

250.000

250.000

0,00

-

-

-

37.118

37.118

0,00

22.333

60,17

22.333

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka

Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

75.020 345.800

128.585 383.800

71,40 10,99

47 345.800

100,00

0,06 100,00

991.426

75.879 383.800

100,00

-

-

250.000

60,17

14.785

59,01 100,00

74.973 -

-

-

100,00

250.000

39,83

14.785

99,94 -

52.706 -

100,00 39,83 40,99 -

6.404.839

6.404.839

0,00

6.166.579

96,28

6.165.939

96,27

238.260

3,72

238.900

3,73

25.892.550

25.982.211

0,35

22.696.617

87,66

22.765.370

87,62

3.195.933

12,34

3.016.841

11,61

22

BANKARSTVO

Internet bankarstvo Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank

Ukupno korisnika 2013. 2014. 1.399 1.340

Pravne osobe 2013. 2014. 389 328

Fizičke osobe 2013. 2014. 881 893

Obrtnici 2013.

2014. 129

119 67

1.711

1.746

178

199

1.480

1.480

53

611

737

395

465

216

272

-

-

1.963

2.485

926

1.127

640

874

397

484 10.577

176.094

198.080

26.830

28.908

140.146

156.595

9.118

Hrvatska poštanska banka

55.946

71.157

4.748

4.715

51.198

66.442

Hypo Alpe-Adria-Bank

75.277

72.703

8.620

6.550

51.084

53.104

15.573

13.049

Imex banka

2.585

2.685

1.636

1.679

583

598

366

408

Istarska kreditna banka Umag

6.392

7.211

1.671

1.693

860

872

3.861

4.646

Jadranska banka

1.790

-

619

-

1.004

-

167

-

Karlovačka banka

-

3.957

-

675

-

2.914

-

368

KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

455

951

190

418

244

437

21

96

2.946

3.617

1.314

1.436

1.418

1.887

214

294

55.845

61.028

1.516

1.662

48.208

52.101

6.121

7.265

Partner banka

1.017

1.522

700

1.213

218

232

99

77

Podravska banka

6.368

7.273

2.146

2.505

4.222

4.768

-

-

Primorska banka

447

552

217

320

167

178

63

54

Privredna banka Zagreb

253.072

310.070

-

41.000

253.072

269.070*

-

*

Raiffeisenbank Austria

n.p.

n.p.

-

-

78.569

87.479

-

-

Samoborska banka

309

419

129

182

70

95

110

142

8.101

10.131

2.333

2.786

5.768

7.345

-

-

762

894

323

382

268

322

171

190

91.009

89.711

1.606

1.668

78.857

77.328

10.546

10.715

226

227

225

226

-

-

1

1

33

32

25

25

-

-

8

7

1.654

1.900

710

693

712

955

232

252

Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno: * Broj uključen u fiziičke osobe

1.883

2.006

1.011

1.201

872

805

-

-

529.712

547.748

27.876

29.943

440.346

450.489

61.490

67.316

1.277.607

1.400.182

86.333

131.999

1.161.103

1.237.535

108.740

116.127

23

BANKARSTVO

Mobilno bankarstvo Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno korisnika 2013. 2014. 49 37.870 55.721 14.523 39.999 16.700 18.287 200 132 237 153 414 3.155 11.361 469 87.857 140.717 n.p. n.p. 62 3 3 530 227.905 248.184 388.298 516.233

Pravne osobe 2013. 2014. -  -  477 112 32 13 46 3.593 n.p. n.p. 6 3 3 231 4.881 5.162 5.406 9.153

Fizičke osobe 2013. 2014. 49 37.870 55.721 -  -  12.091 17.005 200 89 237 137 354 3.155 11.361 469 87.857 137.124 8.369 20.215 52 299 211.635 230.975 361.203 474.061

Obrtnici 2013. -  4.132 11 3 n.p. 11.389 15.535

2014. -  1.170 14 n.p. 4 12.047 13.235

24

BANKARSTVO

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2014. Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2014. (%) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka

Potpuno nadoknadivi 68,50 89,11 93,97 77,45 81,52 74,00 88,94 86,09 79,66 67,00 88,96 86,14 72,00 82,00 79,40 86,63 89,00 95,32 89,22 86,33 55,39 55,00 64,56 67,00 82,29

Djelomično nadoknadivi 19,08 9,04 4,69 18,24 15,05 19,10 9,15 11,62 18,88 24,00 5,90 10,57 24,00 11,20 17,00 6,42 9,00 4,37 9,03 10,68 39,85 24,00 27,07 33,00 14,89

(identificirane i neidentificirane)

%

Nenadoknadivi 12,42 1,86 1,34 4,31 3,43 6,90 2,01 2,29 1,46 9,00 5,14 3,29 4,00 6,80 3,60 7,00 2,00 0,31 1,45 2,99 4,76 21,00 7,01 2,82

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka

0,21 8,10 3,69 11,59 10,10 16,80 5,92 5,61 7,53 18,00 8,17 6,45 12,60 10,43 11,37 7,70 8,10 3,00 8,67 8,91 21,75 12,07 17,00 9,69

BANKARSTVO

Broj bankomata 31.12.

Transakcije obavljene karticama u godini 2013.

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

25

2014.

11 7 2 10 620 344 276 13 39 41 36 71 223 9 38 1 657 492 12 46 18 250 11 8 862

10 9 2 16 627 360 283 13 42 41 36 74 242 7 39 1 678 567 12 43 18 250 10 11 862

4.097

4.253

Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Broj transakcija 2013. 2014. 204.319 238.885 62.816 81.031 13.651 17.009 93.695 151.898 26.344.967 28.944.086 14.873.614 15.812.472 11.254.082 11.447.683 110.888 138.612 614.809 666.513 967.430 1.785.494 1.909.881 603.000 646.374 11.095.602 11.899.497 52.266 58.070 2.128.850 2.219.885 27.458 18.712 103.872.631 111.849.732 n.p. 103.527 109.993 832.844 1.144.894 251.173 223.914 164.525 125.102 59.700 87.992 77.108.935 81.535.319 252.586.853 269.366.977

Vrijednost transakcija (000 kn) 2013. 2014. 82.141 97.403 22.229.974 28.623.231 5.609 7.542 34.955 64.624 10.895.865 11.859.427 8.118.121 8.392.954 4.758.587 4.733.280 51.098 63.677 271.217 286.819 377.912 641.082.259 673.810.104 243.540 283.352 3.742.744 3.983.765 28.852 30.296 746.915 773.252 10.243 9.834 33.539.182 34.752.637 n.p. 45.874 47.115 332.930 369.692 97.528 109.276 43.797 55.947 27.429 41.326 31.826.388 31.962.734 758.593.160 800.358.288

26

BANKARSTVO

Ukupni broj izdanih kartica 31.12. Banka

Ukupno 2013.

Kreditne 2014.

2013.

Debitne 2014.

2013.

2014.

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka

7.525 3.570 251 8.010 768.137 629.592 388.631 2.170 21.506 23.073 33.765 9.257 363.949 2.056 41.354 830 2.254.804 963.605 7.951 17.747 12.107 3.861 2.139 2.700.979

7.757 3.976 393 6.560 842.240 659.169 377.904 2.541 21.170 20.720 39.782 12.094 390.251 1.996 42.040 951 2.307.538 1.032.921 7.445 27.009 12.505 4.885 2.740 2.656.451

661 3.570 24 22 63.529 74.329 181 1.969 13 568 1.437 52.138 5.201 588.745 214.530 1.861 963 374 360 384.955

796 3.976 33 23* 76.766 66.617 227 2.113 19 1.377 1.785 52.653 5.078 583.939 248.004 5.102 956 587 451 383.109

6.864 227 8.010 768.115 566.063 314.302 1.989 19.537 23.060 33.197 7.820 311.811 2.056 36.153 830 1.666.059 749.075 7.951 15.886 11.144 3.487 1.779 2.316.024

6.961 360 6.560 842.217 582.403 311.287 2.314 19.057 20.701 38.405 10.309 337.598 1.996 36.962 951 1.723.599 784.917 7.445 21.907 11.549 4.298 2.289 2.273.342

Ukupno:

8.266.869

8.481.038

1.395.430

1.433.611

6.871.439

7.047.427

* Portfelj kreditnih kartica Erste banke, izuzev B2B kartica, migrirao je u Erste Card Club

27

BANKARSTVO

Broj otvorenih žiroračuna Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska

Ukupno korisnika 2013. 2014. 1.173 1.050

Pravne osobe 2013. 2014. 549 486

Fizičke osobe 2013. 2014. 362 339

Obrtnici 2013.

2014. 262

225 103

386

941

116

277

224

551

46

BKS Bank

2.976

2.859

763

781

2.130

1.980

83

98

Croatia banka

9.900

9.611

4.114

3.811

4.113

4.201

1.673

1.599

Erste&Steiermärkische Bank

210.782

228.762

31.893

32.488

161.216

178.181

17.673

18.093

Hrvatska poštanska banka

63.330

64.256

10.176

8.954

50.518

53.390

2.636

1.912

Hypo Alpe-Adria-Bank

82.462

81.583

8.809

8.700

45.222

49.286

28.431

23.597

Imex banka

6.384

6.506

3.445

3.651

1.931

2.017

718

838

Istarska kreditna banka Umag

13.714

14.206

3.831

3.860

7.073

7.527

2.810

2.819

Jadranska banka

24.513

-

2.253

-

20.736

-

1.524

-

Karlovačka banka

-

19.923

-

-

-

19.923

-

-

2.563

2.776

793

821

1.365

1.606

405

349

1.448 9.391

4.113 76.272

4.153 83.294

359 17.028

356 17.619 416

KentBank Kreditna banka Zagreb

6.011

5.958

1.539

102.731 2.779

110.304 2.809

9.431 1.737

1.664

622

729

420

Podravska banka

39.268

39.899

8.515

8.804

30.753

31.095

-

-

Primorska banka

562

428

256

223

177

138

129

67

Privredna banka Zagreb

454.741

492.330

86.508

91.046

368.233

401.284

-

-

Raiffeisenbank Austria

-

n.p.

-

n.p.

-

n.p.

-

n.p.

OTP banka Hrvatska Partner banka

Samoborska banka

6.089

6.453

473

689

4.666

5.000

950

764

Sberbank

13.413

15.374

7.170

8.166

3.842

4.602

2.401

2.606

Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

12.837

13.090

1.807

1.798

9.517

9.743

1.513

1.549

146.841

149.475

2.781

2.812

119.910

121.982

24.150

24.681

642

637

534

529

64

65

44

43

90

81

69

62

2

2

19

17

2.620

3.325

1.066

1.060

1.088

1.789

466

476

-

-

-

-

-

-

-

-

326.858

322.537

48.846

44.577

243.815

248.791

34.197

29.169

1.533.665

1.595.173

237.474

236.098

1.157.964

1.231.668

137.937

127.396

28

BANKARSTVO

Ulaganje u obrazovanje djelatnika (000 kn)

Broj otvorenih tekućih računa Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2013. 2014. 7.923 8.448 3.063 5.773 1.055 1.281 4.125 5.964 484.875 506.300 427.055 414.921 181.933 253.423 5.959 6.113 22.309 24.137 26.687 32.718 7.934 9.488 15.844 16.928 279.071 292.952 4.803 5.171 56.662 56.675 1.774 1.351 786.180 793.658 303.635 281.454 8.817 8.064 40.630 38.118 12.125 12.249 303.187 300.149 301 279 4 4 3.618 4.418 955.354 936.551 3.944.923 4.016.587

Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2013. 178 87 207 219 3.736 -921 6.000 87 147 449 68 139 82 76 251 63 n.p. n.p. 10 788 178 926 79 15 81 n.p. 12.945

2014. 67 57 141 195 5.175 -879 3.088 35 159 110 45 73 58 368 81 n.p. n.p. 12 875 199 775 109 6 98 n.p. 10.847

29

BANKARSTVO

Ulaganje u informacijske i druge tehnologije (000 kn) Banka Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2013. 483 978 1.972 1.147 7.887 14.305 47.980 1.394 1.451 4.639 461 2.786 30.139 1.684 10.121 789 217 18 2.944 10.708 345 94 1.119 2.217 145.878

IT tehnologije 2014. 405 932 4.366 1.120 25.933 10.458 18.592 1.505 3.713 483 1.157 19.320 1.701 14.697 1.379 n.p. n.p. 904 18 2.567 35.616 200 20 1.257 3.380 n.p. 149.722

2013. 272 978 706 29 3.676 14.305 28.233 602 624 4.172 85 1.818 27.925 363 10.020 209 158 18 2.823 3.581 89 1.115 1.179 102.980

Bankarske tehnologije 2014. 387 932 138 405 3.539 10.458 13.022 268 2.003 243 235 3.155 360 14.463 211 n.p. n.p. 378 18 2.457 13.095 53 1.237 865 n.p. 67.921

2013. 211 1.266 1.118 4.211  19.747 792 827 467 376 968 2.214 1.321 101 580 59 121 7.127 345 5 4 1.038 42.898

2014. 18 4.228 715 22.394  5.570 1.237 1.710 240 922 16.165 1.341 234 1.168 n.p. n.p. 526 110 22.521 147 20 20 2.515 n.p. 81.801

30

BANKARSTVO

Izvanbilančne stavke (000 kn)

Ukupni prihodi banaka (000 kn)

2013.

2014.

41.881

36.761

Banka Kovanica

-4,00

Kamatni 2013. 82.099

4.251

5.204

Banka splitsko-dalmatinska

39.053

38.885

-0,43

31.059

BKS Bank

109.054

103.484

BKS Bank

58.285

64.481

10,63

51.478

Croatia banka

143.111

257.706

Croatia banka

139.368

172.344

23,66

112.894 3.016.252

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska

Ukupni prihodi 2013. 2014. 96.708 92.835

% promjene

Erste&Steiermärkische Bank

3.557.777

4.327.096

Erste&Steiermärkische Bank

3.694.389

3.576.117

-3,20

Hrvatska poštanska banka

1.800.822

1.652.388

Hrvatska poštanska banka

1.443.296

1.412.715

-2,12

837.456

2.797.772

2.438.547

Hypo Alpe-Adria-Bank

1.810.218

1.499.449

-17,17

1.488.501 144.006

Hypo Alpe-Adria-Bank

75.810

105.615

Imex banka

164.833

165.229

0,24

Istarska kreditna banka Umag

114.792

150.186

Istarska kreditna banka Umag

166.093

165.100

-0,60

123.602

Jadranska banka

178.671

183.970

Jadranska banka

201.536

-

-

159.993

Karlovačka banka

Karlovačka banka

97.657

122.810

25,76

74.373

KentBank

65.557

75.831

15,67

49.288

Imex banka

269.048

221.544

KentBank

14.229

43.541

Kreditna banka Zagreb

207.702

333.861

OTP banka Hrvatska

1.130.385

1.096.675

Kreditna banka Zagreb

266.524

276.099

3,59

226.945

OTP banka Hrvatska

892.877

1.019.002

14,13

695.883

111.091

17,44

73.900

208.752

-2,66

156.366

97.725

107.451

Partner banka

94.593

Podravska banka

367.342

352.203

Podravska banka

214.447

Primorska banka

19.815

4.418

Primorska banka

14.030

17.977

28,13

10.927

Privredna banka Zagreb

10.688.638

11.760.462

Privredna banka Zagreb

4.350.738

4.044.443

-7,04

3.312.699

Raiffeisenbank Austria

7.287.444

7.654.292

Raiffeisenbank Austria

2.408.895

2.266.272

-5,92

1.714.547

21.590

14.586

24.946

24.140

-3,23

18.781

949.984

1.049.162

484.157

538.928

11,31

402.942

Partner banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka

65.785

54.231

4.757.860

5.057.649

76.658

76.820

-

-

83.466

79.270

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka

112.198

135.693

Zagrebačka banka

16.184.899

16.501.405

Zagrebačka banka

Ukupno:

51.158.709

53.804.220

Ukupno:

109.771

98.106

-10,63

88.338

1.640.483

1.622.046

-1,12

1.207.526

73.652

79.643

8,13

58.526

1.679

756

-54,97

1.506

76.949

76.143

-1,05

72.550

83.367

86.280

3,49

61.195

7.135.892

7.549.546

5,80

5.685.994

25.849.993

25.405.020

-1,72

19.959.626

31

BANKARSTVO

prihodi 2014. 78.437 31.959

% promjene -4,46 2,90

Prihodi od provizija 2013. 2014. 5.571 5.923 3.192

% promjene 6,32

Neto teÄ?ajne razlike 2013. 2014. 1.018 (869)

3.964

24,19

1.692

262

% promjene -84,52

Ostali prihodi 2013. 2014. 8.020 9.344 3.110

2.700

% promjene 16,51 -13,18

56.261

9,29

5.158

5.280

2,37

(348)

(58)

-

1.997

2.998

50,13

142.212

25,97

9.803

10.656

8,70

4.333

4.001

-7,66

12.338

15.475

25,43

2.756.795

-8,60

500.268

525.704

5,08

148.798

164.532

10,57

29.071

129.086

344,04

862.370

2,97

533.187

484.933

-9,05

5.891

4.180

-29,04

66.762

61.232

-8,28

1.161.433

-21,97

275.323

245.967

-10,66

(21.164)

23.582

-

67.558

68.467

1,35

143.306

-0,49

16.890

19.822

17,36

-

-

-

3.937

2.101

-46,63

118.551

-4,09

39.719

41.170

3,65

685

979

42,92

2.087

4.400

110,83

-

-

19.729

-

-

2.981

-

-

18.833

-

-

79.649

7,09

17.581

19.216

9,30

(272)

(260)

-

5.975

24.205

305,10

61.986

25,76

6.280

6.431

2,40

9.195

7.033

-23,51

794

381

-52,02

215.356

-5,11

26.739

28.308

5,87

1.821

891

-51,07

11.019

31.545

186,28

649.945

-6,60

153.719

154.586

0,56

(17.301)

(4.090)

-

60.576

218.561

260,80

86.154

16,58

8.239

8.149

-1,09

973

504

-48,20

11.481

16.284

41,83

152.597

-2,41

33.900

36.366

7,27

6.483

6.273

-3,24

17.698

13.516

-23,63 187,64

12.161

11,30

1.965

2.130

8,42

(161)

(51)

-

1.299

3.737

3.117.581

-5,89

683.312

705.483

3,24

121.168

153.895

27,01

233.559

67.484

-71,11

1.516.549

-11,55

474.787

512.907

8,03

115.456

(105.072)

-

104.105

341.888

228,41

17.470

-6,98

3.958

4.082

3,13

1.331

1.136

-14,65

876

1.452

65,75

437.866

8,67

47.893

59.985

25,25

28.495

24.111

-15,39

4.827

16.966

251,48

79.672

-9,81

12.188

12.217

0,24

2.881

2.318

-19,54

6.364

3.899

-38,73

1.199.138

-0,69

304.022

306.152

0,70

91.001

111.901

22,97

37.934

4.855

-87,20

61.433

4,97

5.421

5.080

-6,29

(1.852)

(3.277)

-

11.557

16.407

41,97

663

-55,98

93

47

-49,46

-

-

-

80

46

-42,50

57.561

-20,66

6.448

7.244

12,34

522

365

-30,08

(2.571)

10.974

-

63.130

3,16

8.940

9.855

10,23

3.846

3.723

-3,20

9.386

9.572

1,98

5.776.662

1,59

995.634

1.054.598

5,92

338.651

170.048

-49,79

115.613

548.238

374,20

18.936.897

-5,12

4.199.959

4.276.255

1,82

846.123

566.057

-33,10

844.285

1.625.813

92,57

32

BANKARSTVO

Broj zaposlenih 31.12. Banka Kovanica

2013.

2014.

% promjene

130

115

-11,54

Banka splitsko-dalmatinska

73

73

0,00

BKS Bank

62

63

1,61

268

228

-14,93

Erste&Steiermärkische Bank

2.024

2.058

1,68

Hrvatska poštanska banka

1.075

1.084

0,84

Hypo Alpe-Adria-Bank

Croatia banka

1.599

1.453

-9,13

Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka

143 231 259

151 228 254

5,59 -1,28 -1,93

Karlovačka banka

208

193

-7,21

KentBank

121

139

14,88

Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

200

194

-3,00

1.023

1.255

22,68

Partner banka

112

112

0,00

Podravska banka

282

275

-2,48

Primorska banka

38

41

7,89

Privredna banka Zagreb

3.713

3.662

-1,37

Raiffeisenbank Austria

2.086

1.907

-8,58

51

53

3,92

Sberbank

504

542

7,54

Slatinska banka

175

175

0,00

1.484

1.484

0,00

Štedbanka

37

37

0,00

Tesla štedna banka

15

13

-13,33

Samoborska banka

Societe Generale - Splitska banka

Ukupni rashodi banaka (000 kn) Ukupni rashodi 2013. 2014. 140.527 106.319

VABA

143

143

0,00

Banka Kovanica

Veneto banka

102

111

8,82

Banka splitsko-dalmatinska

37.701

37.973

4.248

4.233

-0,35

BKS Bank

67.164

63.472

20.406

20.276

-0,64

Croatia banka

Zagrebačka banka Ukupno:

164.012

167.208

Erste&Steiermärkische Bank

3.604.399

3.310.009

Hrvatska poštanska banka

1.400.550

2.049.768

Hypo Alpe-Adria-Bank

2.432.007

1.627.653

Imex banka

152.718

145.144

Istarska kreditna banka Umag

152.460

150.443

Jadranska banka

270.197

-

Karlovačka banka

210.785

117.374

88.665

86.829

Kreditna banka Zagreb

260.458

314.191

OTP banka Hrvatska

812.791

853.548

Partner banka

92.935

109.491

Podravska banka

212.572

224.017

Primorska banka

23.532

23.605

Privredna banka Zagreb

3.567.740

3.220.438

Raiffeisenbank Austria

2.082.245

1.902.456

KentBank

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

25.842

24.918

540.730

498.380

109.033

97.162

1.629.132

1.372.867

65.720

70.449

9.160

7.043

186.398

88.054

131.101

123.995

5.005.502

5.049.278

23.476.076

21.842.084

33

BANKARSTVO

% promjene -24,34

Kamatni troškovi 2013. 2014. 45.162 39.442

% promjene -12,67

Troškovi provizija 2013. 2014. 1.000 1.278

% promjene 27,80

Ostali troškovi 2013. 2014. 94.365 65.599

% promjene -30,48

0,72

13.167

13.246

0,60

795

886

11,45

23.739

23.841

0,43

-5,50

18.815

20.637

9,68

1.453

1.323

-8,95

46.896

41.512

-11,48 -10,99

1,95

69.124

82.117

18,80

4.981

5.063

1,65

89.907

80.028

-8,17

1.425.927

1.148.077

-19,49

147.359

144.955

-1,63

2.031.112

2.016.977

-0,70

46,35

379.617

348.982

-8,07

355.163

312.103

-12,12

665.770

1.388.683

108,58

-33,07

850.247

697.670

-17,95

61.861

46.046

-25,57

1.519.899

883.937

-41,84

-4,96

86.087

78.790

-8,48

1.883

1.950

3,56

64.748

64.404

-0,53

-1,32

60.605

57.002

-5,95

3.880

4.307

11,01

87.975

89.134

1,32

-

96.487

-

-

4.263

-

-

169.447

-

-

-44,32

48.694

40.555

-16,71

6.636

7.096

6,93

155.455

69.723

-55,15 -12,86

-2,07

21.660

27.800

28,35

1.831

2.238

22,23

65.174

56.791

20,63

152.158

139.261

-8,48

8.999

8.806

-2,14

99.301

166.124

67,29

5,01

278.155

245.649

-11,69

35.105

35.352

0,70

499.531

572.547

14,62

17,81

39.366

44.191

12,26

2.444

2.412

-1,31

51.125

62.888

23,01

5,38

72.940

67.259

-7,79

10.667

12.388

16,13

128.965

144.370

11,95

0,31

6.933

8.169

17,82

857

1.081

26,10

15.742

14.356

-8,80

-9,73

1.167.704

994.152

-14,86

144.251

113.547

-21,29

2.255.785

2.112.739

-6,34 -3,68

-8,63

598.704

458.492

-23,42

196.318

204.136

3,98

1.287.223

1.239.828

-3,58

9.320

7.970

-14,48

1.653

1.782

7,80

14.869

15.166

2,00

-7,83

189.401

171.092

-9,67

9.576

11.211

17,07

341.753

316.077

-7,51

-10,89

49.598

40.639

-18,06

3.190

3.077

-3,54

56.245

53.446

-4,98

-15,73

566.494

485.466

-14,30

56.034

59.433

6,07

1.006.604

827.968

-17,75

7,20

32.295

25.863

-19,92

1.431

1.320

-7,76

31.994

43.266

35,23

-23,11

39

1

-97,44

100

87

-13,00

9.021

6.955

-22,90

-52,76

44.467

45.604

2,56

1.757

1.882

7,11

140.174

40.568

-71,06

-5,42

22.646

26.182

15,61

1.453

2.010

38,33

107.002

95.803

-10,47

0,87

3.200.506

3.217.175

0,52

144.051

149.444

3,74

1.660.945

1.682.659

1,31

-6,96

9.546.318

8.531.483

-10,63

1.208.991

1.135.213

-6,10

12.720.766

12.175.389

-4,29

34

BANKARSTVO

Krediti stanovništvu (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank

5,63

21.068

577.539

0,99

261.683

Jadranska banka

290.710

-

-

99.360

Karlovačka banka

481.472

529.029

9,88

124.523

KentBank

330.638

340.249

2,91

-

Kreditna banka Zagreb

329.541

452.459

37,30

78.672

6.039.595

7.397.973

22,49

-

Partner banka

137.825

140.605

2,02

571

Podravska banka

589.219

581.487

-1,31

118708

Primorska banka

24.575

40.523

64,90

2.584

Privredna banka Zagreb

25.093.084

25.019.361

-0,29

n.p.

Raiffeisenbank Austria

11.414.608

11.259.727

-1,36

-

83.638

82.193

-1,73

7.688

3.185.995

3.416.532

7,24

1.160.392

431.932

430.082

-0,43

21.418

8.936.431

8.758.713

-1,99

3.384.115

84.676

69.488

-17,94

3.650

3.828

2.212

-42,22

-

157.269

160.418

2,00

14.393

Štedbanka

Banka splitsko-dalmatinska

12

12

Veneto banka

2

2

61

Imex banka

20

20

Istarska kreditna banka Umag

25

25

Jadranska banka

21

19

Karlovačka banka

17

15

KentBank

12

12

Kreditna banka Zagreb

23

25

OTP banka Hrvatska

96

112

Partner banka Podravska banka Primorska banka

8

8

27

26

2

2

Privredna banka Zagreb

209

203 70

Raiffeisenbank Austria

70

Samoborska banka

12

12

Sberbank

31

31

Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka

28

28

105

103

Štedbanka

-

-

Tesla štedna banka

1

1

13

10

VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

-

-

130

128

1.167

1.163

7.876.475

184.511

VABA

72

24.788

-9,76

174.678

14

74

28,48

571.866

15

60

354.894 16.203.393

Istarska kreditna banka Umag

Banka Kovanica

Hypo Alpe-Adria-Bank

276.220 17.955.328

Imex banka

2014.

Hrvatska poštanska banka

66.145

766.557

2013.

18

29,42

7.625.714

Societe Generale - Splitska banka

134

-

106.960

7,27

Slatinska banka

21

7,56

82.643

-2,34

Sberbank

133

198.609

4.367.485

Samoborska banka

Croatia banka

184.643

10.262.836

OTP banka Hrvatska

Erste&Steiermärkische Bank

10,76

Stambeni 2013. 45.827

4.071.356

Hypo Alpe-Adria-Bank

BKS Bank

% promjene

10.509.082

Hrvatska poštanska banka

Broj podružnica, poslovnica i sl.

Ukupno 2013. 2014. 539.341 597.363

Tesla štedna banka

Zagrebačka banka Ukupno:

160.300

227.513

41,93

64.146

30.079.978

29.690.649

-1,29

17.678.201

122.220.471

121.452.803

-0,63

39.446.678

35

BANKARSTVO

2014. 43.325

Auto krediti

% promjene

2013.

Gotovinski

% promjene

2014.

2013.

% promjene

2014.

Ostali 2013. 493.354

-5,46

160

87

-45,63

-

-

-

-

-

-

-

-

-

185.291

-

80.983

22,43

43

29

-32,56

5.177

7.859

51,81

41.708

68,26

48

48

0,00

62.651

108.926

73,86

6.562.653

-16,68

31.880

7.444

-76,65

175.754

6.693.089

3708,21

9.871.219

184.643

2014. 553.951

% promjene 12,28

13.318

-92,79

11.278

18.089

60,39

188.733

204.212

8,20

2.940.207

-70,21

851.339

11,06

68

40

-41,18

-

3.304.731

3.516.106

6,40

7.508.149

-1,54

204.139

139.509

-31,66

882.027

870.644

-1,29

1.797.202

1.744.534

-2,93

28.018

32,99

-

-

-

119.303

132.092

10,72

34.307

24.401

-28,87

268.908

2,76

4.954

4.285

-13,50

27.494

28.511

3,70

277.735

275.836

-0,68

-

-

-

-

-

62.808

-

-

128.542

-

-

132.028

6,03

1.070,00

2.273,00

112,43

159.228

202.448

27,14

196.651

192.280

-2,22

-

-

-

-

-

-

-

-

330.638

340.249

2,91

77.441

-1,56

520

233

-55,19

215.453

265.459

23,21

35

109.326

313190,92

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

401

-29,77

-

-

-

-

-

-

137.254

140.204

2,15

116731

-1,67

-

7079

-

191231

193453

1,16

279.280

264.224

-5,39

1.590

-38,46

857

62

-92,80

-

2.122

-

21.134

36.749

73,89 -

n.p.

-

n.p.

n.p.

-

n.p.

n.p.

-

n.p.

n.p.

n.p.

-

-

n.p.

-

n.p.

n.p.

-

n.p.

n.p.

-

9.667

25,74

335

304

-9,25

40.404

40.272

-0,33

35.211

31.950

-9,26

1.125.555

-3,00

161.866

84.076

-48,06

1.742.224

2.099.006

20,48

121.513

107.895

-11,21

18.884

-11,83

120

120

0,00

406.434

406.384

-0,01

3.960

4.695

18,56

3.379.439

-0,14

391.425

379.744

-2,98

3.859.207

3.722.192

-3,55

1.301.684

1.277.338

-1,87

3.304

-9,48

-

-

-

-

-

-

81.026

66.184

-18,32 -42,22

-

-

-

-

-

-

-

-

3.828

2.212

14.991

4,15

-

-

-

58.875

69.658

18,32

84.001

75.769

-9,80

111.909

74,46

-

-

-

-

47.375

-

96.154

68.229

-29,04

17.561.033

-0,66

582.650

420.134

-27,89

6.043.873

6.976.137

15,42

5.775.254

4.733.345

-18,04

37.938.056

-3,82

1.380.135

1.045.467

-24,25

14.052.143

22.050.918

56,92

24.759.367

16.741.303

-32,38

36

BANKARSTVO

Cost income ratio* (%) 2013. Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank

2014.

-

-

0,91

0,91

79,00

75,41

Croatia banka

113,70

79,70

Erste&Steiermärkische Bank

34,30

38,30

Hrvatska poštanska banka

62,50

60,10

Hypo Alpe-Adria-Bank

79,80

77,60

Imex banka

63,56

43,15

Istarska kreditna banka Umag

65,90

67,56

Jadranska banka

76,56

-

Karlovačka banka

168,00

86,00

KentBank

151,48

119,29

Kreditna banka Zagreb

73,08

110,30

OTP banka Hrvatska

62,33

72,72

Partner banka

77,98

79,10

Podravska banka

85,07

84,23

Primorska banka

165,00

147,77

Privredna banka Zagreb

46,95

48,01

Raiffeisenbank Austria

56

49,94

Samoborska banka

100,92

105,41

Sberbank

80,05

71,46

Slatinska banka

75,80

77,86

Societe Generale - Splitska banka

63,00

61,00

Štedbanka

Depoziti stanovništva (000 kn)

42,86

44,83

379,86

280,59

VABA

139,77

150,80

Banka Kovanica

Veneto banka

101,00

110,00

Banka splitsko-dalmatinska

322.381

355.636

10,32

8.155

48,11

41,93

BKS Bank

265.375

306.127

15,36

59.130

1.327.672

1.599.425

20,47

53.889

24.730.417

25.634.068

3,65

2.117.367

Tesla štedna banka

Zagrebačka banka

* Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100

Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank

Ukupno 2013. 2014. 997.661 946.217

% promjene -5,16

Po viđenju 2013. 32.321

8.007.528

8.155.209

1,84

1.889.647

12.370.105

11.533.948

-6,76

728.022

Imex banka

1.494.539

1.553.119

3,92

21.553

Istarska kreditna banka Umag

1.994.040

2.054.383

3,03

209.582

Jadranska banka

2.085.922

-

-

180.577

Karlovačka banka

1.260.875

1.324.091

5,01

160.792

675.929

879.170

30,07

5.549

Kreditna banka Zagreb

2.375.773

2.465.489

3,78

69.761

OTP banka Hrvatska

9.610.675

11.218.444

16,73

1.002.360

587.219

703.976

19,88

23.345

1660564

1671652

0,67

219223

Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank

KentBank

Partner banka Podravska banka

167.825

248.647

48,16

3.795

Privredna banka Zagreb

37.298.054

38.389.156

2,93

4.068.322

Raiffeisenbank Austria

14.018.867

13.758.207

-1,86

901.063

342.961

340.712

-0,66

51.003

2.745.395

3.149.685

14,73

152.447

Primorska banka

Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

969.384

975.680

0,65

61.787

11.893.133

12.438.869

4,59

1.180.389

443.224

430.525

-2,87

8.263

18

-

-

18

857.886

976.670

13,85

12.235

295.561

380.655

28,79

9.354

43.581.187

44.505.097

2,12

5.138.561

182.380.170

185.994.857

1,98

18.368.510

37

BANKARSTVO

kunska 2014. 31.227

% promjene -3,38

Po viđenju devizna 2013. 2014. 59.115 59.877

% promjene 1,29

Oročena kunska 2013. 2014. 199.658 178.688

% promjene -10,50

Oročena devizna 2013. 2014. 706.567 676.425

% promjene -4,27

11.682

43,25

8.550

12.669

48,18

69.319

81.779

17,97

236.357

249.506

65.183

10,24

13.004

21.220

63,18

22.069

32.062

45,28

171.172

187.662

5,56 9,63

73.551

36,49

56.136

75.755

34,95

143.480

164.150

14,41

1.074.167

1.285.969

19,72

2.276.886

7,53

2.324.617

1.798.301

-22,64

3.171.735

3.434.861

8,30

17.116.698

18.124.020

5,89

1.884.860

-0,25

328.116

338.597

3,19

2.038.502

2.103.299

3,18

3.751.263

3.828.453

2,06

791.161

8,67

999.848

1.104.689

10,49

1.165.906

1.064.484

-8,70

9.476.329

8.573.614

-9,53

31.328

45,35

16.126

17.716

9,86

189.986

210.343

10,72

1.266.874

1.293.732

2,12

225.009

7,36

269.315

298.217

10,73

181.141

204.021

12,63

1.334.002

1.327.136

-0,51

-

-

261.889

-

-

162.279

-

-

1.481.177

-

-

182.291

13,37

134.455

142.782

6,19

253.661

273.099

7,66

711.967

725.919

1,96

11.702

110,88

16.070

41.710

159,55

94.758

98.682

4,14

559.552

727.076

29,94

77.062

10,47

45.376

51.017

12,43

682.520

634.228

-7,08

1.578.116

1.703.182

7,93

1.157.571

15,48

1.299.557

1.513.027

16,43

1.370.075

1.515.288

10,60

5.938.683

7.032.558

18,42 25,22

22.320

-4,39

16.319

34.135

109,17

79.930

99.539

24,53

437.625

547.982

233380

6,46

151584

162650

7,30

362715

358373

-1,20

927042

917248

-1,06

4.806

26,65

9.327

14.544

55,93

26.756

25.775

-3,67

127.947

203.522

59,07

4.388.535

7,87

4.861.248

5.154.846

6,04

4.268.253

4.403.681

3,17

24.100.231

24.442.094

1,42

984.060

-89,08

1.700.037

1.935.590

13,86

1.229.410

1.361.545

10,75

10.188.357

9.477.012

-6,98

54.438

6,73

43.443

45.352

4,39

43.276

38.701

-10,57

205.239

202.221

-1,47

144.494

-5,22

237.594

180.123

-24,19

170.249

216.645

27,25

2.185.105

2.608.423

19,37 0,29

64.033

3,64

52.299

54.679

4,55

213.583

213.409

-0,08

641.715

643.559

1.317.102

11,58

1.549.005

1.793.049

15,75

947.689

957.165

1,00

8.216.050

8.371.553

1,89

12.631

52,86

26.141

35.256

34,87

94.080

93.836

-0,26

314.740

288.802

-8,24

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

20.590

68,29

6.549

13.239

102,15

179.852

220.423

22,56

659.250

722.364

9,57

11.765

25,78

19.312

21.496

11,31

19.371

42.717

120,52

247.524

304.399

22,98

5.618.396

9,34

4.295.907

4.801.093

11,76

4.284.962

4.302.188

0,40

29.861.757

29.783.421

-0,26

18.810.409

2,41

18.800.939

19.721.629

4,90

21.665.215

22.328.981

3,06

123.515.506

124.247.852

0,59

38

BANKARSTVO

Zarada po dionici (%)

Isplaćena dividenda po dionici (% i kn) 2013.

2014.

-16,72

-4,15

Banka Kovanica

-

-

-

-

2,28

1,46

Banka splitsko-dalmatinska

-

-

-

-

-

-

BKS Bank

-

-

-

-

Croatia banka

-5,19

0,83

Croatia banka

-

-

-

-

Erste&Steiermärkische Bank

4,03

13,67

8,61%

8,61 kn

48,30

-723,70

Hrvatska poštanska banka

-

-

-

-

-

-

Hypo Alpe-Adria-Bank

-

-

-

-

10,19

12,30

Imex banka

-

-

-

-

7,88

7,41

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank

Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag

2013.

Erste&Steiermärkische Bank

Istarska kreditna banka Umag

2014.

6,18% 68,00 kn

nije bilo isplate

6,18% 68,00 kn

Jadranska banka

-

-

Jadranska banka

-

-

-

-

Karlovačka banka

-

0,35

Karlovačka banka

-

-

-

-

KentBank

-

-

KentBank

-

-

-

-

Kreditna banka Zagreb

2,00

-

Kreditna banka Zagreb

-

-

-

-

OTP banka Hrvatska

0,04

0,09

OTP banka Hrvatska

-

-

-

-

Partner banka

1,56

1,45

Partner banka

-

-

-

-

Podravska banka

0,70

-

Podravska banka

-

-

-

-

Primorska banka

-17,91

-96,90

Primorska banka

-

-

-

Privredna banka Zagreb

32,00

34,00

Privredna banka Zagreb

25,80 kn

27,00 kn

Raiffeisenbank Austria

- 95,00 kn

- 81,00 kn

Samoborska banka

-

-

-

-

Sberbank

-

-

-

-

Slatinska banka

-

-

-

-

-

-

Raiffeisenbank Austria

-

n.p.

n.p.

-12,74

-15,14

-

-

Slatinska banka

0,43

0,42

Societe Generale - Splitska banka

7,00

23,00

Societe Generale - Splitska banka

-

-

24,90

25,50

Štedbanka

-

-

Tesla štedna banka

-

-

-

VABA

-

-

-

-

Veneto banka

-

-

-

-

9,60%

1,92 kn

18,00%

3,60 kn

Samoborska banka Sberbank

Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka

-

-

-20,43

-0,93

-

-

1,45 kn

3,64 kn

Zagrebačka banka

nije odlučeno -

39

BANKARSTVO

Raspodjela dobiti (000 kn)

Revizori

Banka Kovanica

2013. Zadržana dobit -

Banka splitsko-dalmatinska

-

BKS Bank Croatia banka

Dividenda

Dividenda

2014. Zadržana dobit -

1.856

-

-

-

-

-

-

-24.644

-

3.919

n.p.

n.p.

n.p.

n.p.

Hrvatska poštanska banka

-

42.410

-

-635.384

Hypo Alpe-Adria-Bank

-

-

-

-

Imex banka

-

9.488

-

16.033

10.064

2.769

10.064

2.004

Jadranska banka

-

-

-

-

Karlovačka banka

-

-

-

5.436

KentBank

-

-23.108

-

-10.998

Kreditna banka Zagreb

-

4.506

-

OTP banka Hrvatska

-

64.839

-

Partner banka

-

-

-

-

Podravska banka

-

1.053

-

-

Primorska banka

-

-7.897

-

-5.628

Privredna banka Zagreb

490.460

124.226

513.273

129.634

Raiffeisenbank Austria

34.515

-

293.987

-

Erste&Steiermärkische Bank

Istarska kreditna banka Umag

2.815

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag

2013.

2014.

GRANT THORNTON REVIZIJA D.O.O. ZAGREB

PRICEWATER HOUSECOOPERS D.O.O. ZAGREB REVIZIJA ZUBIN d.o.o. Ernst&Young d.o.o. Zagreb PricewaterhouseCoopers d.o.o. Deloitte

BAŠREVIZOR d.o.o. Ernst&Young d.o.o. Zagreb PricewaterhouseCoopers d.o.o. Ernst&Young Deloitte

Deloitte

Deloitte d.o.o.

Deloitte d.o.o.

UHY HB EKONOM d.o.o. UHY HB EKONOM d.o.o. Deloitte d.o.o. Zagreb

Deloitte d.o.o. Zagreb

Jadranska banka

BDO Croatia

-38.092

Karlovačka banka

BDO CROATIA d.o.o.

BDO CROATIA d.o.o.

155.233

KentBank

KPMG

Deloitte d.o.o

KPMG PriceWater houseCoopers Deloitte d.o.o

Krako-revizija d.o.o

Krako-revizija d.o.o

Samoborska banka

-

-896

-

-1.065

Sberbank

-

-

-

-

Slatinska banka

-

398

-

389

Societe Generale - Splitska banka

-

34.062

189.669

-

6.237 nije odlučeno

nije odlučeno

Štedbanka

-

Tesla štedna banka

-

-

-

-

VABA

-

-109.449

-

-11.911

Veneto banka

-

-181.814

-

-219.529

Zagrebačka banka

0

465.335

0

1.166.410

Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka

Grant Thorton

Podravska banka

Deloitte d.o.o.

Deloitte d.o.o.

Primorska banka

BDO Croatia, Zagreb

BDO Croatia, Zagreb

Privredna banka Zagreb

KPMG d.o.o.

KPMG d.o.o.

Raiffeisenbank Austria

Deloitte d.o.o.

Deloitte d.o.o.

HLB REVIDICON d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Sberbank Zvonimir Madunić HLB Revidicon d.o.o. Slatinska banka Varaždin Deloitte d.o.o. Societe Generale - Splitska banka Grant Thornton revizija Štedbanka d.o.o. HLB Revidicon d.o.o. Tesla štedna banka Grant Thornton revizija VABA d.o.o. PWC Veneto banka

HLB REVIDICON d.o.o. Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić BDO Croatia d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o.

Samoborska banka

Zagrebačka banka

Deloitte d.o.o.

BDO Croatia d.o.o. HLB Revidicon d.o.o. Pricewater houseCoopers d.o.o. PWC Deloitte d.o.o.

40

BANKARSTVO

Dopunski kapital (000 kn)

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) 2013.

2014.

% promjene

57.282

11.826

-79,35

Banka Kovanica

3.841

2.589

-32,60

Banka splitsko-dalmatinska

BKS Bank

-

-

-

BKS Bank

21,46

17,73

Croatia banka

-

-

-

Croatia banka

14,00

13,29

Erste&Steiermärkische Bank

504.084

1.093.287

116,89

Erste&Steiermärkische Bank

16,54

20,43

Hrvatska poštanska banka

229.873

13.949

-93,93

Hrvatska poštanska banka

13,51

6,65

1.708.374

938.927

-45,04

Hypo Alpe-Adria-Bank

31,08

32,79

Imex banka

98.009

66.685

-31,96

Imex banka

14,26

13,96

Istarska kreditna banka Umag

27.443

25.638

-6,58

Istarska kreditna banka Umag

16,71

16,54

Jadranska banka

12.160

12.160

0,00

Jadranska banka

12,82

6,65

Karlovačka banka

-

293

-

Karlovačka banka

-0,04

0,14

KentBank

-

-

-

KentBank

19,51

22,93

49.000

43.537

-11,15

Kreditna banka Zagreb

14,88

11,73

-5.541

-

-

Partner banka

10.000

10.000

0,00

Podravska banka

129.159

106.366

-17,65

Primorska banka

10.273

9.761

-4,98

Privredna banka Zagreb

-

-

-

Raiffeisenbank Austria

-

459.688

Samoborska banka

-

-

Sberbank

-

Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska

Hypo Alpe-Adria-Bank

Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska

Štedbanka Tesla štedna banka

0,14

0,13

14,04

14,77

0,17

14,15

16,21

Podravska banka

19,12

16,39

Primorska banka

25,17

22,74

Privredna banka Zagreb

24,16

22,93

-

Raiffeisenbank Austria

18,73

21,33

-

Samoborska banka

27,19

28,12

-

-

Sberbank

20,02

19,70

-

-

-

Slatinska banka

16,95

16,90

-

-

-

Societe Generale - Splitska banka

50.847

32.726

-35,64

-

-

-

23.034

653,98

Veneto banka

-

-

Zagrebačka banka

2.887.859

Ukupno:

OTP banka Hrvatska

2014.

0,17

3.055

VABA

2013.

Partner banka

0,17

18,95

Štedbanka

38,67

38,40

Tesla štedna banka

94,56

62,19

VABA

6,50

14,13

-

Veneto banka

0,17

0,15

-

-

Zagrebačka banka

23,80

26,52

2.850.466

-1,29

41

BANKARSTVO

Kapital banke

31.12.2013.

31.12.2014.

% promjene

Temeljni kapital (000 kn) - dionički

6.543.739

6.893.739

5,35

Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve

8.876.283

9.417.585

6,10

12.506

12.545

0,31

9.151.203

9.658.622

5,54

77,82

81,55

4,79

26.162.585

25.777.052

-1,47

2.587.119 Ba1 (Moody’s) BB+ (Standard & Poor's) 295

2.568.098 Ba1 (Moody’s) BB (Standard & Poor's) 317

-0,74

983.079

918.134

-6,61

955.258

903.566

-5,41

9.119

10.320

13,17

14.364

918

-100,00

Dopunski kapital (000 kn) Jamstveni kapital (000 kn) Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih Ukupni prihodi - kamatni prihodi - prihodi od provizija - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - ostali prihodi

7,46

4.338

4.248

-2,07

793.921

749.791

-5,56

- kamatni troškovi

520.913

490.160

-5,90

- troškovi provizija

659

650

-1,37

Ukupni rashodi

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

-

-

-

- ostali troškovi

272.349

258.981

-4,91

Dobit prije oporezivanja

189.158

168.343

-11,00

Dobit poslije oporezivanja

189.158

168.343

-11,00

Zadržana dobit

189.158

168.343

-11,00

28,10

36,40

29,54

24.941.600

24.721.414

-0,88

Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

753.426

666.361

-11,56

9.288.773

9.992.661

7,58

14.899.401

14.062.392

-5,62

BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2014.) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci:

Aktiva Grupe (000) Ukupan prihod Grupe (000) Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe (000) Bruto dobit Grupe (000)

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva)

25.786.000 926.703 332 9.418.478 169.348

BANKARSTVO

42

BANKARSTVO U 2014.

Gospodarstvo stagnira, bankovni sustav stabilan

Rezultati testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres, nastavljaju pokazivati njihove zadovoljavajuće kapacitete za apsorpciju potencijalnih gubitaka jer kapitaliziranost sustava ostaje u prosjeku na razini iznad 15 posto Zvonimir Savić, HGK

Zvonimir Savić

ZA HRVATSKU JE 2014. GODINA PROTEKLA u znaku šeste po redu recesijske godine. Naime, na razini 2014. godine ostvaren je realan pad bruto domaćeg proizvoda od 0,4 posto. Tako je dinamika pada na razini cijele godine bila za 0,5 postotnih bodova usporenija nego u 2013. godini. Prošlu je godinu stoga obilježio nastavak pada BDP-a, ali je dinamika toga pada ipak bila usporenija u odnosu na prošla razdoblja

što je prije svega bazni efekt. Podaci Eurostata o kretanju BDP-a u Europskoj uniji potvrdili su da je Hrvatska u prošloj godini bila jedna od samo četiriju članica EU-a u kojima je zabilježen pad BDP-a (Italija, Cipar, Finska i Hrvatska). Hrvatska je u najuspješnijem razdoblju za gospodarstvo, između 2002. i 2008. godine, rasla po prosječnoj stopi 2,1 puta većoj od rasta Europske unije i uspjela se približiti prosječnoj razini razvijenosti EU za 11 postotnih bodova (sa 53 na 64 posto). Od početka krize, taj se udio u prosječnoj razvijenosti, s obzirom na

43

BANKARSTVO

pad ili manji rast BDP-a u odnosu na EU, smanjuje te je u 2014. godini snižen na 59 posto. Ukupno je u razdoblju od 2009. do 2014. godine BDP u Hrvatskoj pao realno za 12,4 posto, broj zaposlenih smanjen je za 13,7 posto, broj nezaposlenih porastao je za 38,6 posto, aktivno stanovništo smanjeno je za 6,8 posto, industrijska proizvodnja niža je za 16,7 posto, promet u trgovini na malo umanjen je za gotovo identičan postotak, a fizički obujam građevinskih radova za gotovo dramatičnih

Prema podacima Hanfe potkraj 2014. imovina banaka dosegnula je 71,10 posto udjela u ukupnoj imovini financijskih posrednika 42,6 posto. Takva kretanja utjecala su i na prosječne plaće, koje su u tom razdoblju realno umanjene za 4,3 posto.

to da su na inozemno razduživanje banaka djelom utjecale i niske pasivne stope na domaćem tržištu te na činjenicu da su strani izvori financiranja osjetljiviji, domaći depoziti stanovništva smatraju se poželjnim načinom financiranja, posebice u vremenima oskudne kreditne potražnje. Također je zamjetan izostanak kreditnog rasta privatnom sektoru, odnosno tijekom 2014. i u 2015. godini bilježe se negativne stope rasta. Stoga, pod utjecajem trenutačne gospodarske stagnacije i očekivanja vrlo niske stope rasta BDP-a u 2015. godini, nije za očekivati potpuni preokret u trendovima te će dominantan utjecaj na promjene u bilancama banaka i nadalje imati sektor države. Prema podacima Hrvatske narodne banke, plasmani državi u aktivi kreditnih institucija, nakon osjetnog smanjenja sredinom 2014. godine, bilježe uzlazan trend. Od bitnih kretanja potrebno je spomenuti da je

Nepovoljna kretanja na tržištu rada utjecala su i na osnovni izvor financiranja banaka – devizne depozite stanovništva čiji je rast usporen još uvijek prisutno sporo rješavanje problema tzv. loših kredita, izostanak jače potražnje za kreditima te usporavanje rasta deviznih depozita stanovništva. Nakon šestogodišnje recesije i trenutačno stagnirajućeg gospodarstva, teško je očekivati skore promjene tih trendova pa se ne isključuje da će i dalje značajan utjecaj na promjene u bilanci banaka imati državni sektor. Otporni na stres Stabilnost sustava unatoč tome je visoka. Primjerice, rezultati HNB-ove polugodišnje revi-

Devizni depoziti 170.000

14%

165.000

12%

devizni depoziti, mil. kn

8%

155.000

6% 150.000 4% 145.000

2%

140.000

0%

135.000 130.000

godišnja stopa rasta, u %

10%

160.000

-2% 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

-4%

Izvor: HNB, Obrada: HGK

90

35%

85

30%

80

25%

75

20%

70

15%

65 10%

60

5%

55 50

0%

45

-5%

40

1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 7. 10. 1. 4. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvor: HNB, Obrada: HGK

-10%

godišnja stopa rasta, u %

Aktiva kreditnih institucija - plasmani državi

Aktiva kreditnih institucija, mlrd. kuna

U nepovoljnom okruženju U takvom nepovoljnom okruženju djeluje i hrvatski financijski sustav u kojem dominantnu ulogu imaju, i imat će, banke. Naime, iako je u Hrvatskoj primjetno blago smanjenje imovine banaka i nastavak trenda smanjenja udjela imovine banaka u ukupnoj imovini financijskih posrednika, udio imovine banaka je visok. Prema podacima Hanfe, od ukupno 310 financijskih posrednika registriranih u Hrvatskoj, potkraj 2014. godine imovina banaka dosegnula je 71,10 posto udjela u ukupnoj imovini financijskih posrednika. Slijede mirovinski fondovi sa 12,67 posto te osiguravateljne i reosiguravateljne kompanije sa 6,7 posto udjela. U takvim okolnostima, i pod utjecajem skromnijih poslovnih prilika na tržištu te sporog rješavanja pitanja loših kredita, razduživanja banaka prema inozemstvu se nastavljaju. Nepovoljna kretanja na tržištu rada utjecala su i na osnovni izvor financiranja banaka – devizne depozite stanovništva čiji je rast usporen, pa su kreditiranje države i nastavak razduživanja prema inozemstvu financirani dijelom i putem ranije prikupljene likvidne imovine, primjerice likvidiranjem depozita kod nerezidenata. Primljeni depoziti nerezidenata činili su potkraj 2014. godine 13,1 posto udjela, što ih svrstava na treće mjesto, iza trgovačkih društava koji imaju udio od 15,7 posto te stanovništva koji su imali dominantni udio od 61,6 posto. S obzirom na

BANKARSTVO

44

Broj banaka u odabranim državama Poljska

77

Češka

60

Mađarska

47

Rumunjska

39

Hrvatska

29

Bugarska

28

Slovačka

28

Latvija

27

Slovenija

18

Litva

16

Moldavija

14

Estonija

13

Obrada: HGK

Sektorska distribucija primljenih depozita i danih kredita, 31.12.2014. 70% 61,6% 60% Primljeni depoziti 50% 43,7%

Dani krediti (bruto)

37,4%

40% 30% 20%

15,4%

10% 2,5%

15,7%

13,1%

5,9% 2,3%

1,2% 0,0%

0% Državne jedinice

Financijske institucije

Trgovačka društva

Neprofitne institucije

0,0% Stanovništvo

Nerezidenti

0,0%

1,2%

Ostalo

Izvor: HNB, Obrada: HGK

zije testiranja otpornosti institucija na stres, upućuju da je financijski sektor sposoban podnijeti malo vjerojatne, ali zamislive udare koji bi mogli ugroziti neometano poslovanje kreditnih institucija. Naime, rezultati testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres, nastavljaju pokazivati njihove zadovoljavajuće kapacitete za apsorpciju potencijalnih gubitaka jer kapitaliziranost sustava ostaje u prosjeku na razini iznad 15 posto. Stoga se

može zaključiti da su važeće regulatorne mjere zaštite od rizika dobro podešene te da još

Zamjetan je izostanak kreditnog rasta privatnom sektoru, odnosno tijekom 2014. i u 2015. godini bilježe se negativne stope rasta

uvijek nema potrebe za prilagodbom instrumenata u pravcu strožih zahtjeva. Zaključno, bankovni sustav u Hrvatskoj je stabilan i visoko kapitaliziran, a loši plasmani imaju primjereno osiguranje u rezervacijama. Stoga rizici za njegovu stabilnost ostali relativno mali. Neizravni rizici i dalje su prijetnja za banke, a oni proizlaze ponajprije iz nezaštićenosti klijenata od valutnog i kamatnog rizika.

45

BANKARSTVO

KARTIČNO POSLOVANJE

S karticom je sve jednostavnije

Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 8,6 milijuna debitnih i kreditnih kartica, što predstavlja rast od 0,7 posto u odnosu na kraj 2013. godine. Od ukupnog broja kartica, 89 posto čine debitne i kreditne kartice banaka, a 11 posto kartice dviju kartičnih kuća Vanja Dominović, HGK HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 2014. godine obilježila je 15 godina prikupljanja podataka o kartičnom poslovanju u Hrvatskoj putem uspješne suradnje s bankama i kartičnim kućama. U tom vremenu broj je kartica povećan za 3,5 puta, broj bankomata za više od pet puta, a broj EFT POS terminala za više od 10 puta. U proteklih 15 godina, kartično tržište u Repu-

blici Hrvatskoj obilježio je vrlo dinamičan rast. U prvim promatranim godinama, rast broja kartica, bankomata i EFT POS terminala bio je dvoznamenkast, znatno iznad 10 posto. Od 2008. godine, stope su rasta manje od 10 posto, a u pojedinim razdobljima bilježe se i negativne promjene (primjerice, zbog „čišćenja“ kartičnog portfelja od neaktivnih kartica i racionalizacije broja EFT POS terminala s obzirom na lokaciju i broj transakcija). Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 8,6

Vanja Dominović

46

BANKARSTVO

milijuna debitnih i kreditnih kartica, što predstavlja rast od 0,7 posto u odnosu na kraj 2013. godine. Vidljiv je znatno manji rast nego u prethodnim godinama. Od ukupnog broja kartica, 89 posto čine debitne i kreditne kartice banaka, a 11 posto kartice dviju kartičnih kuća. Udio čip (smart) kartica u ukupnom broju kartica je veći od 93 posto. Inače, smart kartice se upitnikom prate od sredine 2005. godine, kada je njihov udio u ukupnom broju kartica bio svega 6,1 posto. Od ukupno 1,8 milijuna kreditnih kartica, 47 posto čine kreditne kartice banaka, a 53 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Karticama se najviše podiže gotovina Ukupna vrijednost transakcija koje su realizirane u zemlji i inozemstvu karticama koje su izdale hrvatske banke i kartične kuće u 2014. godini, iznosila je 120,3 milijarde kuna, što je za 3,4 posto više nego u 2013. Broj transakcija je iznosio 330 milijuna i veći je za 6,9 posto od broja transakcija u 2013. godini. Kartice se najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (59,6 posto od ukupne vrijednosti transakcija), 35,7 posto otpada na transakcije plaćanja u zemlji, a 4,7 posto na one ostvarene u inozemstvu (3,4 posto su transakcije plaćanja u inozemstvu, a 1,3 posto su tran-

Udio pojedinih vrsta kartica u ukupnom broju kartica 100%

13,5

13,2

12,2

11,5

11,4

10,9

12

11,3

11,1

10,9

11,8

11,7

10,9

8,9

8,4

8,3

8,3

8,9

10,6

12

11,4

10,8

10,3

10,1

9,9

9,9

77,6

78,4

79,5

80,2

79,8

78,5

76

77,3

78,1

78,8

78,1

78,4

79,2

31.12. 2002.

31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

31.12. 2014.

80%

60%

40%

20%

0%

Debitne kartice banaka

Kartice kartičnih kuća

Vrijednost transakcija prema mjestu nastanka (31.12.2014) Podizanje gotovine u inozemstvu

1,3%

35,7%

Ukupna vrijednost transakcija karticama hrvatskih banaka i kartičnih kuća lani je iznosila 120,3 milijarde kuna sakcije podizanja gotovine u inozemstvu). Prisutan je blagi trend rasta udjela vrijednosti transakcija u inozemstvu (2013. godine njihov je udio bio 3,7, a 2012. 3,3 posto). Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 4260 bankomata i svi su s čip tehnologijom. U odnosu na kraj 2013., ostvaren je rast od 2,7 posto,, odnosno imamo 144 bankomata više nego krajem 2013. Od ukupnog broja bankomata njih 72 posto je instalirano izvan prostora banaka. Preostali bankomati instalirani su u prostoru banaka i gotovo svi su dostupni klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog broja bankomata, njih 93 posto su isplatni, a sedam posto ima i uplatnu i isplatnu funkciju. Također, u 2014. godini porastao je i broj EFT POS terminala. Na kraju 2014. bilo je 101.176 EFT POS terminala, a ostvaren je rast od gotovo jedan posto, odnosno imamo 842 terminala više nego godinu dana prije što utječe i na

Kreditne kartice banaka

Podizanje gotovine u RH

Plaćanja u RH

59,7%

Plaćanja u inozemstvu

3,4%

Broj kartica, bankomata i EFT POS terminala te promjena u odnosu na kraj prethodne godine (2000. - 2014.) kraj godine

broj kartica

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

2.448.054 3.410.193 4.705.290 5.480.306 6.360.954 7.364.376 8.126.010 8.927.504 8.495.403 8.776.280 8.910.182 9.172.638 8.566.244 8.567.080 8.629.805

rast / pad (%) 39,3 38,0 16,5 16,1 15,8 10,3 9,9 - 4,8 3,3 1,5 2,9 -6,6 0,01 0,7

broj bankomata 793 947 1.298 1.612 1.919 2.298 2.649 2.986 3.341 3.606 3.787 3.977 4.111 4.146 4.260

Izvor: Banke i kartične kuće Obrada: Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

rast (%) 19,4 37,1 24,2 19,0 19,7 15,3 12,7 11,9 7,9 5,0 5,0 3,4 0,9 2,7

broj EFT POS 9.524 16.230 22.427 31.391 41.760 54.979 59.510 70.556 82.332 86.904 92.715 101.768 93.966 100.334 101.176

rast (%) 70,4 38,2 39,9 33,0 31,6 8,2 18,6 16,7 5,6 6,7 9,8 -7,7 6,8 0,8

BANKARSTVO

Kartice, bankomati i EFT POS terminali (promjena u odnosu na kraj prethodne godine) 70%

47

povećanje broja prodajnih mjesta na kojima se može plaćati karticama. Plaćanje manjih iznosa Kartica se sve više i češće koristi za plaćanja manjih iznosa na prodajnim mjestima. Naime, nastavlja se trend smanjenja prosječne vrijednosti po transakciji na EFT POS terminalima: u 2014. godini prosječna vrijednost po transakciji na EFT POS terminalu iznosila je 243 kune, što je za pet kuna manje nego godinu dana ranije. Također, smanjuje se i prosječna vrijednost po transakciji na bankomatu: 2014. godine ona je bila 21 kunu manja nego u 2013. godini i iznosila je 722 kune.

60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% -10%

31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 31.12. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Kartice

Bankomati

EFT POS

Potkraj 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 4260 bankomata i 101.176 EFT POS terminala

Kretanje ukupnog broja kartica i broja smart kartica (30.6.2005. - 30.6.2014.) 10 9

7,8

8 7

8,5

8,4

8,5

8,9

6,8

9 7,5

9 8,1

8,5

8,6

7,9

8,0

6,8

6

5,5

5

4,4

4

3,5

3

2

2 1 0

0,4 30.6. 2005.

30.6. 2006.

30.6. 2007.

30.6. 2008.

30.6. 2009.

Ukupan broj kartica

30.6. 2010.

30.6. 2011.

30.6. 2012.

Broj smart kartica

30.6. 2013.

30.6. 2014.

Ti trendovi pokazuju da su vlasnici kartica prepoznali prednosti plaćanja karticama: brzina, sigurnost i jednostavnost plaćanja, mogućnost plaćanja na brojnim prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu, plaćanje putem interneta i mobitela, mogućnost plaćanja s odgodom, korištenje kreditima po kartici...

48

BANKARSTVO

DEPOZITI U 2014.

Uporno prema gore Depoziti stanovništva lani su povećani za 1,98 posto, privrede za 5,87, a države čak 23,93 posto Iako je i tijekom protekle godine kriza i dalje nesmiljeno trajala ukupni su depoziti nastavili rasti. Tako su ukupni depoziti hrvatskih poslovnih banaka lani premašili 256,06 milijardi kuna što je za 4,83 posto više nego godinu dana ranije kada su iznosili 252,86 milijardi kuna. Kad je riječ o depozitima građana, unatoš sve čvršćem stezanju remena i prevrtanju svake kune po dva, tri puta, uspjeli su lani podebljati ukupne depozite za 1,98 posto. Naime, depoziti stanovništva protekle su godine dosegnuli iznos od 185,99 milijardi kuna za zazliku od

preklanjskih 182,38 milijardi kuna. Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je vidljivo da su oni stanovništva uvelike premašili depozite gospodarstva. No unatoč tome, i depoziti privrede bilježe rast od 5,87 posto, tako da su 2014. iznosili 69,887 milijardi kuna, dok su godinu dana ranije bili na razini od 66,01 milijardi kuna. Kad je riječ o depozitima države, oni su lani skočili za 23,93 posto, na 8,16 milijardi kuna s preklanjskih 6,587 milijardi kuna. Inače, najviše depozita među poslovnim bankama, uostalom kao i godinu dana ranije,

imala je Zagrebačka banka – više od 65,2 milijarde kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagrebs više od 51,84 milijarde kuna prikupljenih depozita, dok je treća Erste banka sa 37,15 milijardi kuna.

Depoziti (000 kn) Ukupno % 2013. 2014. promjene 1.013.978 983.310 -3,02 346.657 386.413 11,47 617.748 665.523 7,73 2.097.238 2.593.359 23,66 34.174.626 37.151.404 8,71 14.796.633 14.172.090 -4,22 17.117.563 16.011.253 -6,46 1.855.702 1.900.167 2,40 2.402.526 2.521.243 4,94 1.353.188 1.465.000 8,26 731.700 989.337 35,21 3.354.473 3.590.792 7,04 10.942.373 12.713.227 16,18 934.083 1.031.402 10,42 2.208.746 2.256.063 2,14 186.505 259.520 39,15 47.700.470 51.848.032 8,70 21.913.991 22.698.617 3,58 398.297 395.696 -0,65 5.414.875 5.755.248 6,29 1.137.073 1.098.472 -3,39 17.760.683 20.132.742 13,36 570.877 588.526 3,09 252 111 -55,95 970.142 1.129.019 16,38 416.716 528.898 26,92 62.445.181 62.202.694 -0,39

Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno: 252.862.296 265.068.158

4,83

Depoziti države % Depoziti privrede % Depoziti stanovništva % 2013. 2014. promjene 2013. 2014. promjene 2013. 2014. promjene 16.317 37.093 127,33 997.661 946.217 -5,16 96,00 24.276 30.681,00 26,38 322.381 355.636,00 10,32 673 230 -65,82 351.700 359.166 2,12 265.375 306.127 15,36 96.722 166.407 72,05 672.844 827.527 22,99 1.327.672 1.599.425 20,47 215.280 398.725 85,21 9.228.929 11.118.611 20,48 24.730.417 25.634.068 3,65 2.398.675 2.393.115 -0,23 4.390.430 3.623.766 -17,46 8.007.528 8.155.209 1,84 168.269 196.131 16,56 4.579.189 4.281.174 -6,51 12.370.105 11.533.948 -6,76 682 857 25,66 360.481 346.191 -3,96 1.494.539 1.553.119 3,92 68.945 67.450 -2,17 339.541 399.410 17,63 1.994.040 2.054.383 3,03 - 2.085.922 10.801 12.280 13,69 81.512 128.629 57,80 1.260.875 1.324.091 5,01 3.907 2.923 -25,19 51.864 107.244 106,78 675.929 879.170 30,07 41.685 102.812 146,64 937.015 2.375.773 2.465.489 3,78 64.956 115.884 78,40 1.266.742 1.378.899 8,85 9.610.675 11.218.444 16,73 27.964 48.160 72,22 348.900 279.266 -19,96 587.219 703.976 19,88 548.182 584.411 6,61 1.660.564 1.671.652 0,67 18.680 10.873 -41,79 167.825 248.647 48,16 3.064.515 3.863.142 26,06 7.337.901 9.595.734 30,77 37.298.054 38.389.156 2,93 89.268 96.045 7,59 7.805.856 8.844.365 13,30 14.018.867 13.758.207 -1,86 16 12 -25,00 55.320 54.972 -0,63 342.961 340.712 -0,66 2.116 10.072 375,99 2.667.364 2.595.491 -2,69 2.745.395 3.149.685 14,73 44.427 33.729 -24,08 123.262 89.064 -27,74 969.384 975.680 0,65 119.763 187.997 56,97 5.747.787 7.505.876 30,59 11.893.133 12.438.869 4,59 4.956 127.653 153.045 19,89 443.224 430.525 -2,87 234 111 -52,56 18 18.322 19.118 4,34 93.934 133.231 41,83 857886 976670 13,85 121.155 148.243 22,36 295.561 380.655 28,79 150.191 443.396 195,22 18.713.803 17.254.200 -7,80 43.581.187 44.505.097 2,12 6.587.177

8.163.537

23,93 66.010.871 69.887.273

5,87 182.380.170 185.994.857

1,98

PRVI REGIONALNI PROJEKT MEDIJA Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

PRIDRUŽITE NAM SE! Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

50

BANKARSTVO

KREDITI U 2014.

Razduživanje se nastavlja Ukupni krediti lani su premašili 278,33 milijarde kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 3,59 posto Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu i građanima, protekle su godine premašili 278,33 milijarde kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 3,59 posto. Naime, ukupni su krediti u 2013. iznosili 288,7 milijardi kuna. Prema podacima s kojima raspolažemo, lani je samo povećan iznos kredita odobren državi, dok su oni odobreni gospodarstvu i građanima u padu. Lani je, uostalom kao i godinu dana ranije, najviše kredit a odobreno stanovništvu – 121,45 milijardi kuna što je ipak smanjenje od 0,63

posto u odnosu na 2013. kada su premašivali 122,22 milijarde kuna. Gospodarstvo se, pak, kreditno zadužiloza 101,61 milijardu kuna što je pak 8,81 posto manje nego preklani (111,42 milijarde kuna), dok su državi pak odobreni krediti teški uku-

pno 50,78 milijardi kuna ili 8,37 posto više nego godinu dana ranije kada je taj iznos dosegao 46,86 milijardi kuna. Najviše ja kredita protekle godine odobrila Zagrebačka banka, 77, 9 milijardi kuna što je pad od 1,5 posto. Slijedi je Privredna banka Zagreb sa 48,06 milijardi kuna uz pad od 1,89 posto, dok je treća Erste banka s više od 39,6 milijardi kuna što je za 11,92 posto manje nego u 2013. Kad je riječ o gopodarstvu, njemu je najviše kredita odobrila Zagrebačka banka- više od 28,59 milijardi kuna što je smanjenje od 3,54 posto na godišnjoj razini.

Odobreni krediti (000 kn) Ukupno 2013. Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

963.712 286.668 807.339 1.871.956 44.967.659 12.890.963 21.907.439 1.383.610 1.569.983 1.982.996 891.999 520.516 1.805.104 10.060.178 972.227 2.079.079 115.197 48.996.152 24.688.248 212.426 7.903.468 858.392 19.263.547 837.089 15.673 767.678 988.802 79.094.350 288.702.450

2014. 1.002.562 335.278 937.358 2.158.795 39.607.451 12.355.354 20.503.309 1.400.533 1.670.038 1.216.557 665.202 2.057.180 11.784.059 940.468 2.035.952 174.122 48.069.753 21.719.795 210.216 8.955.192 805.592 19.068.877 722.757 11.320 752.605 1.267.326 77.904.515 278.332.166

% promjene 4,03 16,96 16,10 15,32 -11,92 -4,15 -6,41 1,22 6,37 36,39 27,80 13,96 17,14 -3,27 -2,07 51,15 -1,89 -12,02 -1,04 13,31 -6,15 -1,01 -13,66 -27,77 -1,96 28,17 -1,50 -3,59

Državi 2013. 45.378 256.536 8.618.882 2.806.553 3.302.029 23 85.416 4.525 596.280 7.521.025 2.444.960 357.044 35.922 2.977.739 4907 17.808.059 46.865.278

2014. 45.605 189.007 10.523.957 2.754.694 2.996.714 2.452 108.441 210.543 653.000 8.169.169 2.105.808 611.560 32.772 3.389.591 4718 18.987.573 50.785.604

% promjene 0,50 -26,32 22,10 -1,85 -9,25 10560,87 26,96 4552,88 9,51 8,62 -13,87 71,28 -8,77 13,83 -3,85 6,62 8,37

51

BANKARSTVO

Privredi 2013. 389.376 102.025 679.318 1.305.581 18.279.926 5.615.898 7.050.678 1.145.448 886.836 393.283 186.002 1.287.541 3.304.301 826.031 1.478.490 86.622 15.371.759 10.475.515 128.788 3.376.907 378.995 6.951.249 687.896 11.845 584.017 798.250 29.645.962 111.428.539

2014. 360.748 136.669,00 784.793 1.604.902 12.379.014 5.176.659 6.398.463 1.135.009 928.398 452.376 321.895 1.420.568 3.706.842 791.846 1.454.465 127.603 14.503.673 8.184.231 128.023 3.843.473 336.328 6.629.480 610.304 9.108 560.437 1.033.062 28.597.689 101.616.058

% promjene -7,35 33,96 15,53 22,93 -32,28 -7,82 -9,25 -0,91 4,69 15,03 73,06 10,33 12,18 -4,14 -1,62 47,31 -5,65 -21,87 -0,59 13,82 -11,26 -4,63 -11,28 -23,11 -4,04 29,42 -3,54 -8,81

Ostalo 2013. 34.995 33.619 113.523 397.156 1.045.650 63.461 25.865 12.719 3.876 188.022 120.002 8.371 11.370 4.000 1.010.284 353.165 983.522 11.543 398.128 64.517 21.485 30.252 1.560.351 6.495.876

2014. 44.451 9.992 501.087 56.516 845.296 78.561 55.660 24.609 3.058 184.153 26.244 8.017 5.995,75 377.550 170.029 1.083.627 6.409 291.093 42.965 27.033 6.751 628.604 4.477.701

% promjene 27,02 -70,28 341,40 -85,77 -19,16 23,79 115,19 93,48 -21,10 -2,06 -78,13 -4,23 49,89 -62,63 -51,86 10,18 -44,48 -26,88 -33,41 25,82 -77,68 -59,71 -31,07

Stanovništvu 2013.

2014.

539.341 184.643 82.643 276.220 17.955.328 4.071.356 10.509.082 174.678 571.866 290.710 481.472 330.638 329.541 6.039.595 137.825 589.219 24.575 25.093.084 11.414.608 83.638 3.185.995 431.932 8.936.431 84.676 3.828 157.269 160.300 30.079.978 122.220.471

597.363 198.609 106.960 354.894 16.203.393 4.367.485 10.262.836 184.511 577.539 529.029 340.249 452.459 7.397.973 140.605 581.487 40.523 25.019.361 11.259.727 82.193 3.416.532 430.082 8.758.713 69.488 2.212 160.418 227.513 29.690.649 121.452.803

% promjene 10,76 7,56 29,42 28,48 -9,76 7,27 -2,34 5,63 0,99 9,88 2,91 37,30 22,49 2,02 -1,31 64,90 -0,29 -1,36 -1,73 7,24 -0,43 -1,99 -17,94 -42,22 2,00 41,93 -1,29 -0,63

52

BANKARSTVO

ŠTEDNJA U 2014.

Ipak se štedi Svim problemima unatoč, štednja je lani u Hrvatskoj premašila 185,99 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 1,98 posto Dvojbe nema. Štedjeti se treba. Jedino je pitanje u sadašnje vrijeme – kako? Već i ptice na grani ponavljaju kako su plaće, a da i ne govorimo o mirovinama, sve manje, troškovi života lete u nebo... Sve u svemu situacija je daleko od ružičastoga, ali pronađe se neka kunica da se stavi i sa strane. Naime, svim problemima unatoč štednja je lani u Hrvatskoj premašila 185,99 milijarde kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 1,98 posto. Preciznije kazano, lani je u našim bankama bilo više od 143,96 milijardi kuna štednje u devizama što je povećanje od vrlo skromnih 1,16 posto, dok

je pak kunska štednja u godinu dana skočila za 2,76 posto, na 41,139 milijardi kuna. Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o 44.5 milijardi kuna što je u odnosu na pretprošlu godinu povećanje od 2,12 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice po ukupnoj štednji je Privredna banka Zagreb s više od 38,389 milijardi kuna što je u godini dana povećanje od 2,93 posto, treća je Erste banka koja je prošlu godinu završila s ukupno 25,63 milijardi kuna povjerene joj štednje ili sa 3,65 posto više.

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka Ukupno:

Ukupno 2013. 2014. 997.661 946.217 322.381 355.636 265.375 306.127 1.327.672 1.599.425 24.730.417 25.634.068 8.007.528 8.155.209 12.370.105 11.533.948 1.494.539 1.553.119 1.994.040 2.054.383 2.085.922 1.260.875 1.324.091 675.929 879.170 2.375.773 2.465.489 9.610.675 11.218.444 587.219 703.976 1.660.564 1.671.652 167.825 248.647 37.298.054 38.389.156 14.018.867 13.758.207 342.961 340.712 2.745.395 3.149.685 969.384 975.680 11.893.133 12.438.869 443.224 430.525 18 857.886 976.670 295.561 380.655 43.581.187 44.505.097 182.380.170 185.994.857

% promjene -5,16 10,32 15,36 20,47 3,65 1,84 -6,76 3,92 3,03 5,01 30,07 3,78 16,73 19,88 0,67 48,16 2,93 -1,86 -0,66 14,73 0,65 4,59 -2,87 13,85 28,79 2,12 1,98

Kunska 2013. 231.979 77.474 81.199 197.369 5.289.102 3.928.149 1.893.928 211.539 390.723 342.856 414.453 100.307 752.281 2.372.435 103.275 581.938 30.551 8.336.575 2.130.473 94.279 322.696 275.370 2.128.078 102.343 18 192.087 28.725 9.423.523 40.033.725

2014. 209.915 93.461 97.245 237.701 5.711.747 3.988.159 1.855.645 241.671 429.030 455.390 110.384 711.290 2.672.859 121.859 591.753 30.581 8.792.216 2.345.605 93.139 361.139 277.442 2.274.267 106.467 241.013 54.482 9.920.584 42.025.044

% promjene -9,51 20,64 19,76 20,43 7,99 1,53 -2,02 14,24 9,80 9,88 10,05 -5,45 12,66 17,99 1,69 0,10 5,47 10,10 -1,21 11,91 0,75 6,87 4,03 25,47 89,67 5,27 4,97

Devizna 2013. 2014. 765.682 736.302 244.907 262.175 184.176 208.882 1.130.303 1.361.724 19.441.315 19.922.321 4.079.379 4.167.050 10.476.177 9.678.303 1.283.000 1.311.448 1.603.317 1.625.353 1.743.066 846.422 868.701 575.622 768.786 1.623.492 1.754.199 7.238.240 8.545.585 453.944 582.117 1.078.626 1.079.898 137.274 218.066 28.961.479 29.596.940 11.888.394 11.412.602 248.682 247.573 2.422.699 2.788.546 694.014 698.238 9.765.055 10.164.602 340.881 324.058 665.799 735.603 266.836 325.895 34.157.664 34.584.514 142.316.445 143.969.481

% promjene -3,84 7,05 13,41 20,47 2,47 2,15 -7,62 2,22 1,37 2,63 33,56 8,05 18,06 28,24 0,12 58,85 2,19 -4,00 -0,45 15,10 0,61 4,09 -4,94 10,48 22,13 1,25 1,16

53

BANKARSTVO

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Umag Jadranska banka Karlovačka banka KentBank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka Tesla štedna banka VABA Veneto banka Zagrebačka banka UKUPNO:

Štednja st. ukupno 2013. 2014. 997.661 946.217 322.381 355.636 265.375 306.127 1.327.672 1.599.425 24.730.417 25.634.068 8.007.528 8.155.209 12.370.105 11.533.948 1.494.539 1.553.119 1.994.040 2.054.383 2.085.922 1.260.875 1.324.091 675.929 879.170 2.375.773 2.465.489 9.610.675 11.218.444 587.219 703.976 1.660.564 1.671.652 167.825 248.647 37.298.054 38.389.156 14.018.867 13.758.207 342.961 340.712 2.745.395 3.149.685 969.384 975.680 11.893.133 12.438.869 443.224 430.525 18 857.886 976.670 295.561 380.655 43.581.187 44.505.097 182.380.170 185.994.857

Kad je riječ o deviznoj štednji, i tu je na prvom mjestu Zagrebačka banka kojoj su građani povjerili na čuvanje 34,58 milijardi kuna što je u odnosu na 2013. rast od 1,25 posto. Slijede je Privredna banka Zagreb 29,596 milijardi kuna uz povećanje od 2,19 posto na godišnjoj razini, dok je treća Erste banka s više od 19,9 milijardi kuna ili 2,47 posto više nego prethodne godine. Zagrebačkoj su banci na čuvanje povjerili i najviše kuna, tako da je u toj novčarskoj kući kunska štednja dosegnula 9,9 milijardi kuna (povećanje od 5,27 posto). Za vrat joj opet pušu Privredna banka Zagreb sa 8,79 milijardi kuna (povećanje od 5,47 posto) i Erste banka sa 5,71 milijardi kuna (povećanje od 7,99 posto). Kad je riječ o ročnosti, lani su građani u našim bankama imali više od 38,53 milijarde kuna po viđenju ili 3,67 posto više nego u 2013. te 146,57 milijardi oročene štednje to je za 0,96 posto više nego goidnu dana ranije.

% promjene -5,16 10,32 15,36 20,47 3,65 1,84 -6,76 3,92 3,03 5,01 30,07 3,78 16,73 19,88 0,67 48,16 2,93 -1,86 -0,66 14,73 0,65 4,59 -2,87 13,85 28,79 2,12 1,98

Po viđenju 2013. 2014. 91.436 91.104 16.705 24.351 72.134 86.403 110.025 149.306 4.441.984 4.075.187 2.217.763 2.223.457 1.727.870 1.895.850 37.679 49.044 478.897 523.226 442.466 295.247 325.073 21.619 53.412 115.137 128.079 2.301.917 2.670.598 39.664 56.455 370.807 396.030 13.122 19.350 8.929.570 9.543.381 2.601.100 2.919.650 94.446 99.790 390.041 324.617 114.086 118.712 2.729.394 3.110.151 34.404 47.887 18 18.784 33.829 28.666 33.261 9.434.468 10.419.489 37.169.449 39.417.692

% promjene -0,36 45,77 19,78 35,70 -8,26 0,26 9,72 30,16 9,26 10,10 147,06 11,24 16,02 42,33 6,80 47,46 6,87 12,25 5,66 -16,77 4,05 13,95 39,19 80,09 16,03 10,44 6,05

Oročena 2013. 2014. 906.225 855.113 305.676 331.285 193.241 219.724 1.217.647 1.450.119 20.288.433 21.558.881 5.789.765 5.931.752 10.642.235 9.638.098 1.456.860 1.504.075 1.515.143 1.531.157 1.643.456 965.628 999.018 654.310 825.758 2.260.636 2.337.410 7.308.758 8.547.846 517.555 647.521 1.289.757 1.275.621 154.703 229.297 28.368.484 28.845.775 11.417.767 10.838.557 248.515 240.922 2.355.354 2.825.068 855.298 856.968 9.163.739 9.328.718 408.820 382.638 839.102 942.787 266.895 347.116 34.146.719 34.085.609 145.180.721 146.576.833

% promjene -5,64 8,38 13,70 19,09 6,26 2,45 -9,44 3,24 1,06 3,46 26,20 3,40 16,95 25,11 -1,10 48,22 1,68 -5,07 -3,06 19,94 0,20 1,80 -6,40 12,36 30,06 -0,18 0,96

BANKARSTVO

54

Anketa:

GOSPODARSKA KRIZA OSTAVILA TRAG

1.

Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?

2.

Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?

3.

Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?

4.

Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?

CHRISTOPH SCHOFBOECK, PREDSJEDNIK UPRAVE ERS

Makroekonomski ok Regulatorni okvir također će nastaviti limitirati i posk dok ekspanzivne monetarne politike na globalnoj raz gospodarstvu, provođenja postupaka predstečajnih nagodbi, kao i regulatornih zahtjeva, a iznosila je 232,2 milijuna kuna. U 2013. neto dobit iznosila je 68,4 milijuna kuna.

>> Iako je 2014. bila izuzetno zahtjevna za cjelokupno gospodarstvo, uključujući i bankarski sektor, zadovoljni smo ostvarenim rezultatima. U skladu s poslovnim planovima i postavljenim ciljevima ostvarili smo kvalitetne financijske rezultate te još jednom potvrdili stabilnu poziciju Erste banke. Za ostvarenje rastućeg trenda operativnog poslovanja, uz rast ukupne aktive i neto dobiti, ključnim se pokazalo provođenje adekvatne poslovne politike, kao i prilagodba poslovanja općim tržišnim okolnostima. U poslovanju ciljamo na visoku efikasnost i racionalno upravljanje troškovima, ali i kontinuirano ulažemo u razvoj tehnologije što omogućava inovativnost i kreativnost u pristupu klijentima. Ukupna aktiva banke krajem 2014. iznosila je 60,2 milijardi kuna, 0,1 posto više u odnosu na kraj 2013., dok je ostvareni operativni rezultat u 2014., iznosio 1,4 milijarde kuna, 5,4 posto više u odnosu na 2013. Neto dobit i dalje je bila pod utjecajem povećanih troškova rezerviranja koji su bili očekivani i predviđeni, a proizašli su iz općeg stanja u

Nužna prilagodba financijske industrije Iako je prisutna određena stabilizacija, makroekonomski okvir u srednjem roku ostat će zahtjevan. Osim toga, regulatorni okvir također će nastaviti limitirati i poskupljivati poslovanje banaka, a istovremeno, u kontekstu razduživanja, kreditna potražnja ostaje slaba, dok ekspanzivne monetarne politike na globalnoj razni rezultiraju padom kamatnih stopa i jačim konkurentskim pritiscima. Jasno globalno okruženje i konkurencija izvan samog financijskog sektora, jasno sugeriraju potrebu da se sama financijska industrija prilagodi.

Lanjska neto dobit i dalje je bila pod utjecajem povećanih troškova rezerviranja i regulatornih zahtjeva, a iznosila je 232,2 milijuna kuna Objektivni tržišni uvjeti i opća gospodarska situacija zadnjih je godina ostavila traga na poslovanje bankarskog sektora. Prije svega, financijska sudbina klijenata reflektirala se i na kvalitetu kreditnog portfelja te trošak kreditnog rizika. Na treba zanemariti ni efekt jednokratnih mjera, gdje svakako svoje mjesto zauzima i situacija sa švicarskim frankom.

BANKARSTVO

55

TE&STEIERMÄRKISCHE BANKE

vir u srednjem roku ostat će zahtjevan upljivati poslovanje banaka, a istovremeno, u kontekstu razduživanja, kreditna potražnja ostaje slaba, ni rezultiraju padom kamatnih stopa i jačim konkurentskim pritiscima Ipak, nakon šest teških godina bankarski sustav zadržava visoku razinu stabilnosti, a kao takav sposoban je podržati potrebe klijenata te ne predstavlja potencijalni teret poreznim obveznicima. To je svakako vrlo bitna činjenica. Otežani uvjeti generiranja svježih prihoda teret su profitabilnosti u godinama pred nama pa u tom kontekstu stabilizacija profitabilnosti, na razinama iznad trenutačnih i usporedivima sa zemljama u regiji, svakako zahtijeva

Bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan i adekvatno kapitaliziran, a samim time spreman pratiti sve kvalitetne i isplative projekte preokret nepovoljnog gospodarskog trenda i, samim time, i pad troška rizika. S obzirom na to da se proces prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odvijao i ranije, bitno je naglasiti da se samim ulaskom Hrvatske u EU nije puno toga promijenilo. U pogledu pristupanja Europskoj uniji iz perspektive bankarskog sektora ključnom se može ocijeniti sloboda kretanja kapitala, koja uključuje mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, iznošenje gotovog novca iz zemlje te poslovanje s financijskim institucijama iz EU-a bez ograničenja. Međutim, ulazak Hrvatske u EU iz naše je perspektive izuzetno bitan kada se govori o njegovim posrednim efektima, onih koji se

tiču naših klijenata. Tu možemo istaknuti reorganizaciju potpora u poljoprivredi, sustav javnih nabava, kao i pravila tržišnog natjecanja. Očekujemo da bi i u 2016. Hrvatska konačno mogla početi znatnije koristiti prednosti ulaska u EU u smislu financiranja projekata te iskorištavanja potencijala EU fondova. Treba svakako dodati i pristup jedinstvenom tržištu EU-a koji je bitan generator izvoznog potencijala u nadolazećem razdoblju. Osobno smatram i da korektivni mehanizmi EU-a, poput procedure prekomjernog deficita, imaju svoj pozitivan utjecaj jer daju podstrek reformama i odgovornijim politikama. Pred nama je još puno posla Činjenica je da je nakon šest recesijskih godina, tek prvi kvartal ove godine pokazao blago optimistične trendove, a isto tako je činjenica da se nalazimo u krugu europskih zemalja koje je kriza

najviše pogodila. Iako je gospodarski rast u prvom tromjesečju 2015. nadmašio naša i očekiva-

Objektivni tržišni uvjeti i opća gospodarska situacija zadnjih je godina ostavila traga na poslovanje bankarskog sektora nja ostalih aktera na tržištu te je stopa rasta ubrzala na 0,5 posto godišnje te tako i tehnički naznačila izlazak Hrvatske iz recesije, trebamo biti realni i priznati da je pred nama još puno posla. Posebno po pitanju strukturnih reformi, povećanja konkurentnosti i uklanjanja prepreka investicijama. Također, bitno je naglasiti da je bankarski sektor u Hrvatskoj stabilan i adekvatno kapitaliziran, a samim time spreman pratiti sve

kvalitetne i isplative projekte. Stabilnost pravnog okruženja bitan je preduvjet snažnijem doprinosu bankarskog sustava oporavku, što kroz predvidljivije poslovanje, što kroz brže rješavanje tereta loših plasmana. No, proteklih šest godina pokazalo se da, usprkos solidnoj dinamici kreditiranja, bržoj nego u brojnim zemljama EU, nije bilo odgovarajućih rezultata u gospodarstvu. Erste banka, konkretno, fokusirana je na segment malih i srednjih poduzeća kao najznačajnijem generatoru rasta i razvoja gospodarstva u cjelini pa upravo ona zauzima prvo mjesto na hrvatskom tržištu prema kriteriju relativne izloženosti tom segmentu klijenata u ukupnom vlastitom kreditnom portfelju. Međutim, dok se ne promijeni poslovna klima te se ne stvore novi perspektivni sektori, vjerojatno je da će i doseg banaka biti ograničen.

56

BANKARSTVO

MICHAEL GEORG MÜLLER, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA

Višak regulative ili komplikacije tamo gdje ih ne treba Domaći regulatori i zakonodavci u postupku uvođenja europskih direktiva mogu iskoristiti dozvoljeni stupanj slobode u interpretaciji zajedničkih europskih pravila. Uočavamo da najčešće koriste mogućnost za pojačavanje restriktivnosti u odnosu na osnovna europska pravila i time dodatno otežavaju poslovanje financijskih institucija

>> Ograničenje tržišta na kojem poslujemo značajno utječe na rezultate poslovanja. U uvjetima produžene recesije gospodarstva koja je obilježila prethodnu godinu, prevladavala je smanjena potražnja za uslugama financijskog posredovanja. Dodatno su u posljednjem tromjesečju pojačani pritisci s vanjskih financijskih tržišta na klijente iz segmenta velikih poduzetnika i iz javnog sektora. Pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke, financijski posrednici iz euro područja povećavaju direktne plasmane na okolna tržišta, što dovodi do refinanciranja duga klijenata u domaćim bankama Zbog smanjivanja kreditnog portfelja i snižavanja tržišnih kamatnih stopa, u ukupnim prihodima Banke u prethodnoj godini smanjilo se učešće kamatnih prihoda. Zahvaljujući povećanju prodaje usluga klijentima i ostva-

renom rastu prihoda iz trgovanja financijskim instrumentima na domaćem i međunarodnom tržištu, zadržana je ista razina ukupnih prihoda. Rashodi poslovanja održani su na istoj razini, a povećanje dobiti ostvarili smo zahvaljujući nižim troškovima rezerviranja za gubitke na vrijednosti portfelja. Za ukupnu ocjenu uspješnosti poslovanja u protekloj godini, moramo sagledati i učinak mjera s jednokratnim utjecajem na rezultate poslovanja. Ocjena poslovanja provedena je kroz pregled kvalitete imovine a pod nadzorom europskog regulatora poslovanja banaka. Nalazi tog pregleda i dodatnog ispitivanja utjecaja tržišnih šokova na poslovanje banke nisu rezultirali zahtjevom za izdvajanjem rezervacija iznad razine dostignute u redovitom procesu upravljanja rizicima banke. Time je potvrđena ispravnost naše poslovne politike i primjerenost internih procesa u upravljanju rizicima u odnosu na tržišne uvjete u kojima banka posluje. Ne smanjuju se napadi zbog švicaraca Na početku ove godine uočavamo pozitivne pomake u realnom sektoru gospodarstva koji nagovještavaju početak novog razdoblja rasta. No, ostvareni oporavak još je uvijek slabašan, a utemeljen je na povećanju vanjskih neravnoteža, što dovodi u pitanje održivost rasta u dužem razdo-

blju. Promjene u realnom gospodarstvu prenose se na financijski sektor s vremenskim odmakom, pa recentna poboljšanja još nisu dovela do promjene uvjeta poslovanja banaka. U segmentu poslovanja s poduzećima zaustavljen je proces smanjivanja kvalitete kreditnoga portfelja. Suočavanje poduzetnika s problemom dugogodišnjeg poslovanja u recesijskim uvjetima, ali i propisi doneseni s ciljem povećanja urednosti plaćanja unutar segmenta poduzeća (predstečajne nagodbe) rezultirali su porastom razine problematičnih kredita na 30 posto

Povećanje dobiti ostvarili smo zahvaljujući nižim troškovima rezerviranja za gubitke na vrijednosti portfelja ukupnih kredita poduzećima. Visoka razina ostvarenih gubitaka banaka na vrijednosti kreditnog portfelja odražava se na povećanje restriktivnosti pristupa u procesu odobravanja novih plasmana poduzećima, što otežava poslovanje s poduzećima. U segmentu poslovanja sa stanovništvom problemi za poslovanje banaka nastaju zbog organizirane aktivnosti interesne grupe koja s namjerom oslobađanja dijela dužnika od odgo-

vornosti zbog neispunjavanja ugovornih obveza jača politički pritisak na izvršnu vlast i pravosuđe. Nakon objavljene revizije presude Vrhovnog suda u slučaju kolektivne tužbe dužnika protiv banaka, očekivali smo smanjivanje aktivnosti usmjerenih protiv poslovanja banaka. Međutim, nastavlja se neargumentirani proces osporavanja kreditnih ugovora koji otežava poslovanje zasnovano na vladavini prava. I dalje bez fiskalne konsolidacije Poslovanje s državom i javnim sektorom otežava izostanak odlučnih mjera u provedbi fiskalne konsolidacije. Zbog toga se povećava rizičnost plasmana državnom sektoru. Ni ulazak u proceduru prekomjernog deficita nije promijenio negativne tendencije u kretanju javnog duga, pa održivost javnih financija predstavlja visok rizik za rezultat poslovanja banaka u narednim godinama. Zahvaljujući rješenjima lokalnih regulatora, financijske su institucije premostile razdoblja pojačanih šokova koji su se prenosili s vanjskih na domaće financijsko tržište bez potrebe za korištenjem pomoći države. Stabilnost financijskog sustava očuvana je pomoću korištenja pričuva unutar financijskog sektora. No, produžena recesija i uključivanje u zajedničko europsko tržište, pojačali su konkurenciju na tržištu s padajućom razinom potražnje

BANKARSTVO

za financijskim uslugama. Time je dovedena u pitanje opstojnost poslovnog modela za brojne financijske institucije koje posluju na domaćem tržištu. Bujanje regulatornih zahtjeva Proces povećanja složenosti regulatornih zahtjeva za financijske institucije koji nalažu europska regulatorna tijela, dovodi do rasta fiksnih troškova poslovanja financijskih institucija. U srazu sa stagnantnim prihodima na tržištu visoke konkurencije i ograničene potražnje za financijskim

Na početku ove godine uočavamo pozitivne pomake u realnom sektoru gospodarstva, no ostvareni napredak je još uvijek slabašan uslugama povećava se važnost ekonomije razmjera na uspješnost poslovanja financijskih institucija. Budući da specijalizacija na uži segment ponude financijskih usluga ne otklanja troškove

poslovanja razmjerne smanjenju prihoda, jača potreba za unapređenjem učinkovitosti internih procesa i produktivnosti rada. Stoga jačaju aktivnosti za uvođenje naprednih tehnologija u korištenje financijskih usluga kojima se mogu sniziti troškovi poslovanja. Posljedično, potaknut je proces konsolidacije unutar sektora financijskih institucija. Pod najvećim pritiskom su male institucije koje sve teže ostvaruju dostatne prihode za pokriće rastućih troškova poslovanja. No, visoki gubici na vrijednosti imovine ostvareni u razdoblju recesije umanjili su i vrijednost vlasničkih udjela, što je snizilo sklonost vlasnika malih institucija na prodaju udjela. Integracijom financijskih tržišta povećana je konkurencija na domaćem financijskom tržištu, jer financijske institucije iz cijele EU mogu nuditi usluge domaćim klijentima bez dodatnih troškova ulaska na tržište. No, veći problem za domaće financijske institucije nastaje zbog preuzimanja propisa o regulaciji financijskog tržišta. Problem nastaje zbog složenosti tih propisa. Njima

se regulira poslovanje najvećih financijskih institucija koje posluju na tržištu EU-a, s razvijenim međunarodnim poslovanjem i ponudom kompleksnih financijskih usluga. Domaće financijske institucije imaju znatno jednostavniju razinu poslovanja pa primjena zajedničkih pravila opterećuje domaće financijske in-

U segmentu poslovanja s poduzećima zaustavljen je proces smanjivanja kvalitete kreditnoga portfelja stitucije dodatnim troškom interpretacije pravila i implementacije sustava za podršku i izvještavanje koji objektivno nisu nužni za potpun nadzor poslovanja. K tome, domaći regulatori i zakonodavci u postupku uvođenja europskih direktiva mogu iskoristiti dozvoljeni stupanj slobode u interpretaciji zajedničkih europskih pravila. Uočavamo da najčešće koriste mogućnost za pojačavanje restriktivnosti u odnosu na

57

osnovna europska pravila i time dodatno otežavaju poslovanje financijskih institucija. Dosegnuta razina ispod koje se ne može Financijski sektor je posrednik koji pružanjem usluga klijentima omogućuje provođenje gospodarskih aktivnosti. Na hrvatskom tržištu sektor posluje u uvjetima visoke konkurencije, što je cijene usluga financijskih institucija već snizilo na razinu održivog poslovanja. Za snaženje gospodarskih aktivnosti potrebno je omogućiti rast konkurentnosti gospodarstva, pri čemu kvaliteta i cijena usluge financijskih posrednika može doprinijeti ukupnoj konkurentnosti sektora poduzeća. Stoga bi poslovanje financijskih institucija trebalo unaprijediti primjenom modernih tehnologija u pružanju usluga. Osim investicija u samim institucijama potrebne su i investicije u sistemsku infrastrukturu i modernizacija u organizaciji društva i javnih servisa kojima se izgrađuje cjelovita platforma za dostupnost takvih usluga klijentima.

58

BANKARSTVO

BALÁZS BÉKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA

Osigurali smo rast bitnih tržišnih udjela Mislim da smo doživjeli vrhunac rasta loših kredita u sektoru stanovništva, a naše brojke pokazuju slični trend i kod poslovnih subjekata. Međutim, financijska sposobnost stanovništva i poduzeća ovisi o ukupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji >> Protekla godina je bila dobra za OTP banku, jer smo ostvarili zacrtane ciljeve i osigurali rast bitnih tržišnih udjela. Za nas je to bila izazovna i posebna godina zbog vrlo složenog postupka integracije Banco Popolare Croatia koju smo uspješno dovršili u prosincu prošle godine, u rekordnom roku od sedam mjeseci. Tako smo u ovu godinu mogli ući s većim brojem poslovnica i lokacijama u devet novih gradova, naročito u području sjeverne i istočne Hrvatske, tako da naša mreža sada obuhvaća 108 poslovnica i 248 bankomata. Zadovoljni smo i ostvarenom dobiti, kao i razvojem naših proizvoda i usluga. Nastavili smo rad na promicanju suvremenih načina plaćanja, posebno kao sponzor i partner INmusic festivala gdje smo osigurali bezgotovinsko i beskontaktno plaćanje MasterCard PayPass karticama OTP banke, što smo napravili i ove godine. Sada već dvostruki uspjeh tog projekta, koji je bio tehnički vrlo zahtjevan, ohrabrio nas je da i dalje ulažemo u tehnološki suvremena rješenja, a posebno da se pozicioniramo i kao atraktivna banka za mlađu populaciju. Nužne su reforme i povećanje zapošljavanja Financijska industrija se i dalje suočava s problemima koji korijene vuku od još prije nekoliko godina. Mislim da smo doživjeli vrhunac rasta loših kredita u sektoru stanovništva, a naše brojke pokazuju slični trend i kod poslovnih subjekata. Međutim,

financijska sposobnost stanovništva i poduzeća ovisi o ukupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji. Premda su ti trendovi poboljšani u 2014., poput izvoza ili industrijske proizvodnje, još uvijek su nezadovoljavajući. Prave pozitivne promjene mogu se dogoditi tek nakon što vidimo znatne pomake u povećanom zapošljavanju te provedbu reformi. Bankarski sektor se suočava i s drugim izazovima, kao što su rezervacije sredstava za loše plasmane ili zakonska rješenja u vezi s kreditima u švicarskim francima. Korporativni sektor još uvijek stagnira. Unatoč povećanju izvoza, oni koji su u njemu sudjelovali ne traže financiranje ili kreditiranje svojih aktivnosti. Financijska je industrija općenito

Zadovoljni smo i ostvarenom dobiti, kao i razvojem naših proizvoda i usluga stabilna, što se vidi i u znatnoj adekvatnosti kapitala u sektoru. Još uvijek možemo očekivati konsolidaciju na tržištu, u segmentu manjih banaka koje imaju jako male tržišne udjele i nemaju dovoljno kapitala. Međutim, povrat na kapital je dosta ispod prosjeka regije pa se može očekivati dodatno smanjenje cijene depozita uz tek mala povećanja kredita i u 2015. godini. Teško možemo očekivati promjenu u percepciji bankarskog sektora, vjerojatno je

da će se negativna, pa čak i štetna atmosfera nastaviti barem do izbora. Još bez znatnih koristi od EU-a Bankarstvo je specifična industrija i od političke promjene kao što je pristupanje Europskoj uniji mogli smo imati samo sekundarnih koristi, slijedom mogućih pozitivnih promjena u gospodarstvu uopće. Do sada cjelokupno hrvatsko gospodarstvo nije osjetilo neke znatne koristi od pristupa EU pa tako nije došlo ni do jače dinamike u financijskom sektoru. Realizacija sredstava iz europskih fondova se isto odvija dinamikom sporijom od one koja je bila najavljivana, a značajnije financiranje i veći broj projekata koje prate europski fondovi isto mogu sekundarno pozitivno utjecati na domaće kreditiranje. Međutim, još uvijek čekamo pomake nabolje. Sloboda kretanja donekle utječe na migracije i jači prekogranični promet sredstava, ali to se još uvijek ne reflektira znatno

na Hrvatsku i u brojkama je skoro beznačajno. Nažalost, još uvijek čekamo veći interes stranih i izravnih investitora. Loša ulagačka klima i nesigurnost uslijed čestih promjena propisa još uvijek postavljaju prepreke za one koji bi htjeli ulagati, pa tako sekundarno i za banke koje bi financiranjem pratile takve projekte. Banke se vrlo brzo mogu prilagoditi gospodarskoj aktivnosti i potrebama tržišta, ali preduvjet je da se to tržište mijenja. Stabilnost sustava, povjerenje u dugoročno dobre uvjete poslovanja ili ono što je još važnije klima povjerenja i jednostavniji mehanizmi ili postupci za ulagače su nešto na što mi bankari ne možemo utjecati. Na nama je da adekvatno odgovorimo na postojeće izazove i da nastojimo sačuvati financijsku stabilnost sektora te da u određenom trenutku pratimo sve projekte koji su spremni za ulaganje povoljnim uvjetima i partnerskim odnosom. Ono što stalno radimo jest da surađujemo s državom u raznim vrstama kreditiranja posebno malog i srednjeg poduzetništva u programima HBOR-a i HAMAG-a, surađujemo i s jedinicama lokalne samouprave u njihovim projektima. Nastojimo se i prilagoditi području u kojemu radimo tako da imamo posebne kreditne linije za različite segmente djelatnosti, od turizma do poljoprivrede. Međutim, financijski sektor ne može puno napraviti sam, bez da se stvore bolji preduvjeti za razvoj, investicije i stvaranje novih vrijednosti.

BANKARSTVO

59

CONSTANTIN CESNOVAR, PREDSJEDNIK UPRAVE ŠTEDBANKE

Okrenuti domaćem tržištu I u Hrvatskoj bi se moglo reći da bankarska financijska industrija stoji na stabilnim nogama. Banke se nadziru i kapital je na vrlo visokoj razini, pa to djeluje umirujuće za ulagače >> I u protekloj poslovnoj godini nastavio se trend teških gospodarskih uvjeta, ali je Štedbanka prepoznala potencijalne rizike poslovanja i u okviru takvih uvjeta uspješno poslovala. Sačuvala je stabilnost zahvaljujući svojoj visokoj kapitaliziranosti, ali i sposobnosti brze i efikasne prilagodbe u odnosu na poslovno okruženje te tržišne, financijske i gospodarske uvjete. Izazovi u bankarskom sektoru se očituju kroz nisku bazu ekonomskih aktivnosti i nedovoljne, pogotovo kvalitetne, potražnje za novcem, kao i manjkavosti kvalitetnih projekata. Također, sve veća zakonska regulativa financijskog tržišta povećava troškove, pogotovo za male banke. Kreditiranje u švicarskim francima za bankarski sektor predstavlja problem s dvaju stajališta, prije svega utjecaj na profitabilnost (gubici) a drugo na pravnu neizvjesnost zbog korištenja tematike u političke svrhe. Treba napomenuti da mi, kao Štedbanka, nema-

mo izloženost u kreditima u švicarskim francima , te nam to ne predstavlja teret za budućnost. Utjecaj promjena na globalnoj financijskoj sceni prisutan je i kod nas. Uslijedio je val regulative koji bi trebao financijsku industriju učiniti stabilnijom i dati veću sigurnost ulagaču, te se čini da je financijski svijet sigurniji. I u Hrvatskoj bi se moglo reći da ban-

Utjecaj promjena na globalnoj financijskoj sceni prisutan je i kod nas karska financijska industrija stoji na stabilnim nogama. Banke se nadziru i kapital je na vrlo visokoj razini, pa to djeluje umirujuće za ulagače. A logično je da i banke osjećaju posljedice recesije kroz povećane rezervacije, dok krediti u švicarskim francima većim bankama stvaraju probleme koji imaju značajan utjecaj na poslo-

vanje, što se nije očekivalo. Podupiranje gospodarske aktivnosti Od strane klijenata nismo osjetili neki pomak zbog ulaska u EU, prvenstveno iz razloga jer su naši klijenti usredotočeni na poslovanje u Hrvatskoj. S druge strane, s preuzimanjem regulatornog okvira EU-a povećali su se troškovi vezani uz isto. S obzirom na poslovnu strategiju koju Štedbanka. već godinama uspješno primjenjuje, kao i fokus naših klijenata, oduvijek smo bili, a i dalje ćemo biti, okrenuti domaćem tržištu. Banke u Hrvatskoj generalno podupiru gospodarske aktivnosti preuzimanjem rizika na sebe, što govori i činjenica da su banke sudjelovale u kreditiranju zajedno s HBOR-om, gdje su banke za nisku maržu preuzele rizik, a nedostatak dugoročno održivih projekata često ne dozvoljava bankama da sudjeluju u njihovu financiranju. I na početku relativno visokih kamatnih stopa na depozite, kamat-

ne stope na kredite su bile relativno niske u odnosu na marže koje su se mogle postići. Danas, kada su kamatne stope na depozite značajno pale, situacija se promijenila jer se rizik koji banke preuzimaju kroz kreditiranje može nagraditi adekvatnim maržama bez rasta kamatnih stopa koje tvrtke plaćaju. To bi trebao biti jedan trend koji bi dugoročno mogao pomoći gospodarstvu, a upravo to je uloga koju imaju banke.

60

BANKARSTVO

JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE

Stvorena je antibankarska histerija Pokušaj da se sve propisuje, administrira, u velikoj mjeri derogira tržište, tržišno natjecanje i konkurentnost. "Krvotok" gospodarstva i razvoja, kampanjski i voluntaristički se ograničava. Ubrzanog rasta i razvoja, a i dobre poduzetničke klime bez financijske industrije - nema >> Podravska banka je u 2014. godini ostvarila dobre rezultate. U gospodarskom okruženju Banka posluje stabilno i sigurno. U poslovnoj 2014. godini Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske, a ponajviše na aktivnosti usmjerene na sektor poduzetništva. Pored toga, Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, te konstantno poduzima mjere za optimalizaciju troškova poslovanja. Monitoringu plasmana, a u cilju optimiziranja kreditnog rizika, Banka poklanja posebnu pažnju. Ukupna aktiva Banke na kraju 2014. godine, iznosila je 3,045 milijardi kuna, što je smanjenje za 1,3 posto, u odnosu na prethodnu godinu.

minimalno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su krediti stanovništvu smanjeni za 1,3, a poduzećima za 1,6 posto.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 2,1 posto i iznose 2,3 milijardi kuna. Pri tome najveći rast bilježe depoziti pravnih osoba koji su povećani za 6,6 posto u odnosu na 31. prosinca 2013. godine. Ukupni krediti klijentima smanjeni su za 1,5 posto, što predstavlja

Visoko kapitalizirana u odnosu na rizike Banka je i dalje visoko kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena, unatoč smanjenju regulatornog kapitala, u odnosu na jamstveni kapital iz 2013.godine. Gubitak tekuće godine, na konsolidiranoj osnovi, iznosi 11,3 milijuna kuna. Nastao je kao posljedica izvršenih dodatnih rezerviranja po plasmanima odobrenim jednom dužniku. Ta su potraživanja utužena i u sudskom postupku donesene su nepravomoćne odluke u korist Banke. Po pravomoćnosti sudske odluke, Banka očekuje naplatu plasmana u cijelosti. Prema zakonskim

propisima, Banka je dužna uspostaviti sustav mjerenja i praćenja rizika kojima je izložena u svom poslovanju. U gospodarskoj krizi, kada je prisutna „kultura neplaćanja“, jasno je da su značajne poteškoće u osiguranju kontinuiteta poslovanja, a jasno je i da su razvojne mogućnosti limitirane. No, uočavaju se neki simptomi izlaska iz krize - povećani broj upita za nove plasmane, započeti novi investicijski ciklusi (Podravka, Be-

U poslovnoj 2014. godini Podravska banka nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Hrvatske lupo, Rasco, Renotex...), otvaranje novih obrta. Osnovni problem financijske industrije u Hrvatskoj je podgrijavanje atmosfere, u javnosti, da je ona “dežurni krivac“ za sve gospodarske probleme u zemlji. Stvorena je antibankarska histerija što još više smanjuje prostor za zajedničku inicijativu i preuzimanje rizika na području razvoja. Dodatno se smanjuje i profitabilnost financijske industrije. Pokušaj da se sve propisuje, administrira, u velikoj mjeri derogira tržište, tržišno natjecanje i konkurentnost. „Krvotok“ gospodarstva i razvoja, kampanjski i voluntaristički se ograničava. Ubrzanog rasta i razvoja, a i dobre poduzetničke klime bez financijske industrije - nema.

61

BANKARSTVO

IVO BILIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KENTBANKA

Banke su stup stabilnosti društva Unatoč jakoj zakonskoj regulativi, bankama je ostavljeno dovoljno prostora da iskažu svoju proaktivnost, fleksibilnost, posvećenost klijentu, a ujedno da kroz taj pristup izgrade i zadrže prepoznatljivost na tržištu >> Veličina aktive potkraj 2014. godine iznosila je 1,17 milijardi kuna te je KentBank ostvario rast od 32,78 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, udio KentBanka u ukupnom bankarskom sustavu povećan je sa 0,22 na 0,29 posto. Tijekom 2014. godine obavljena je planirana dokapitalizacija u iznosu od 38,2 milijuna kuna čime je zadržana visoka stopa kapitala od 22,93 posto. Značajna uloga banaka Bankarski posao je specifičan i banke kao takve imaju značajnu ulogu u cjelokupnom društvu. KentBank prije svega želi u svom poslovanju ostvarivati dugotrajne uspješne i stabilne partnerske odnose sa svim svojim klijentima. U svim tim odnosima bitno je da svaki sudionik dobije svoj očekivani dio i da se ostvaruje suradnja u kojoj su sve strane zadovoljne. Kada ostvarimo takav oblik suradnje ne postoje problemi, nego su to samo usputni izazovi koji se moraju planirati i kad dođu na red uspješno rješavati. Banke su kralježnica ili stup stabilnosti društva i dužne su ispuniti očekivanja svih sudionika na tržištu. Unatoč jakoj zakonskoj regulativi, bankama je ostavljeno dovoljno prostora da iskažu svoju proaktivnost, fleksibilnost, posvećenost klijentu, a ujedno da kroz taj pristup izgrade i zadrže prepoznatljivost na tržištu. Sve to za svaku banku predstavlja izazov, a mi se trudimo svojim znanjima, vještinama i tehnološkom podrškom biti korak ispred konkurencije. Čak, štoviše, svjedoci smo kako svako vrijeme nosi svoje prilike koje je potrebno

pravovremeno prepoznati i na vrijeme ih provoditi u djelo. Jedno poduzeće ulazak Hrvatske u EU može promatrati na više načina, ali svakako bi bilo poželjno osvijestiti poduzećima da trebaju imati pozitivan pristup i razmišljanje da je naše tržište sada

KentBank ne promatra samo Hrvatsku kao svoje tržište nego gleda mnogo šire ono od pola milijarde stanovnika. Uskoro će se EU tržište sporazumno povezati sa SAD-om putem TTIP-a (transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) čime se dodatno otvara tržište od 800 milijuna stanovnika i mogućnost globalnog prisustva.

Otvaranje turskog tržišta Osim EU tržišta, KentBank kao jedina hrvatska banka u turskom vlasništvu ima izuzetno kvalitetne odnose s Turskom te nudi i posebnu uslugu - TURKISH DESK koji je banka osnovala s ciljem otvaranja poslovnih prilika poduzetnicima u poslovanju s Turskom bilo kao izvoznici ili uvoznici. Osnivanje DESK-a ima za cilj postati most koji će povezivati hrvatsko i tursko gospodarstvo. Usluga koju pružamo je jedinstvena na tržištu te spaja poduzetnike obiju zemalja kako preko vlastite poslovne mreže u Turskoj tako i preko svih gospodarskih interesnih udruga i agencija Hrvatske i Turske. Hrvatskim i turskim poduzetnicima nastojat ćemo omogućiti otvaranje novih tržišta i sigurniji plasman roba a nama kao Banci stvoriti dodanu

vrijednost kroz akvizicije novih klijenata. Ovakav pozitivan pristup omogućit će poduzetnicima ne samo da opstanu na tržištu nego da iskoriste danu im šansu za daljnje širenje i rast. KentBank ne promatra samo Hrvatsku kao svoje tržište nego gleda mnogo šire i zna da su potencijali koji se otvaraju ne samo poduzećima, a samim time i bankama, mogli bi reći neograničeni. KentBank je najbolji primjer kako se treba boriti protiv recesije. Od same investicije kupnje i dodatnih dokapitalizacija Banke, pa do plasiranja kreditnih sredstava sektoru gospodarstva i stanovništva, doprinosi koje je KentBank dala gospodarstvu Republike Hrvatske su višestruki. Cijelo vrijeme trajanja recesije KentBank je imao i dodatan poticaj kroz pozitivan primjer koji zadnjih godina ostvaruje gospodarstvo Republike Turske koja ima najveći gospodarski rast u Europi.

62

BANKARSTVO

ANGELINA HORVAT, PREDSJEDNICA UPRAVE SLATINSKE BANKE

Sadašnji model poslovanja uz povećanje efikasnosti Naše poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave EU-a te pripremiti se za uvođenje poreza na kamatu na štednju sukladno izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Uz sve to, Banka je i nadalje nastavila sa racionalizacijom poslovanja uz smanjenje općih troškova. Strategija Banke je zadržati sadašnji model poslovanja temeljen na organskom rastu i standardnoj ponudi bankarskih usluga, ali uz nužno povećanje efikasnosti. Strateškim planom ne predviđa se značajnija promjena strukture bilance i računa dobiti i gubitka. Banka zadovoljava i sva ograničenja vezana za pokrivenost regulatornim kapitalom, a često su ona i značajno povoljnija u odnosu na propisane veličine. Godine stagnacije BDP-a odrazile su se na realnu ekonomiju kao i

>> Iza nas je još jedna recesijska godina. Unatoč tome i izazovima koje nameću složeni uvjeti rada i aktualno okruženje, Slatinska banka je i u 2014. godini nastavila višegodišnji trend pozitivnog poslovanja. Tako je protekle godine ostvarena bruto dobit iz poslovanja od gotovo milijun kuna, uz bilancu od 1,45 milijardi kuna, te pokriće troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja od 12 milijuna kuna. Pri svemu tomu ostvarena je primjerena stopa adekvatnosti kapitala u visini od 16,90 posto.

Protekle godine ostvarili smo bruto dobit iz poslovanja od gotovo milijun kuna, uz bilancu od 1,45 milijardi kuna

Stabilna likvidnost Tijekom i prošle godine poslovanje Slatinske banke odvijalo se u uvjetima stabilne likvidnosti te održavanju optimalnog udjela likvidnih sredstava u ukupnoj imovini, a Banka se na Tržištu novca javljala samo kao kreditor. Banka je u proteklih godinu dana morala svoje poslovanje prilagoditi opsežnim regulatornim promjenama u sklopu novih regulativa

na cjelokupni bankarski sektor koji je značajan čimbenik stabilnosti financijskog i ukupnog gospodarskog sustava. Prisutna stabilnost financijskog sektora omogućila je bankama i da, u okvirima svojih mogućnosti, podrže ekonomske aktivnosti u svim segmentima i time djelomično ublaže posljedice nepovoljnog poslovnog okruženja. Kontinuirano slabljenje gospo-

darstva, porast nenaplativih plasmana te povećani (bankarski i drugi) troškovi rezervacija, bitno utječu (na naše) i na poslovanje bankarskog sektora i financijski rezultat. Značajna aktivnost usmjerena je na povećanje naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja, ugovaranjem reprograma, a poduzimamo i niz aktivnosti na prodaji preuzete imovine, njeno upošljavanje... Pri svemu tome svakako da bi i skraćivanje vremena naplate putem ovršnih odnosno stečajnih postupaka, a koji se sada vode neopravdano dugo vremena, pridonijelo popravku općeg stanja nelikvidnosti velikog dijela gospodarstva. Određeni negativni publicitet bankarskog sektora u javnosti vezan je za kredite u švicarskim francima, s obzirom na to da naša Banka nije odobravala takve kredite, nismo izloženi toj vrsti rizika i Banka će i u buduće poštivati sve zakonske propise i tržišne uvjete poslovanja. Intenzivirati tržišnu prisutnost Cjelokupni bankarski sektor suočen je s izazovima financijske krize i regulatornih promjena. U uvjetima visoke konkurentnosti izazov je intenzivirati tržišnu prisutnost. Nastojeći zadovoljiti potrebe svojih klijenata kvalitetnom uslugom, Slatinska banka kontinuirano razvija svoju ponudu. Uz temelj kreditnog i depozitnog poslovanja te platnog prometa (u zemlji i inozemstvu) kroz mrežu od oko 20 vlastitih financijskih centara i poslovnica,

unapređujemo i distribucijske kanale poput internet bankarstva. U proteklom razdoblju uveli smo uslugu mobilnog bankarstva – Banka nadohvat ruke kojim je omogućen jednostavan i siguran pristup računu 24 sata dnevno, što uključuje podnošenje naloga za plaćanje nacionalnih platnih transakcija uz mogućnost „slikaj i plati“ za naloge sa 2D bar kodom, kupoprodaju deviza te druge usluge. Banka i nadalje odgovara na izazove u poslovanju ulaganjem u sigurnost, razvoj kreditnog i kartičnog poslovanja, educiranje djelatnika Banke, u cilju unapređenja bankarskih usluga i bolje dostupnosti klijentima. Ulaskom Hrvatske u EU omogućeno nam je korištenje sredstava europskih i strukturnih fondova i kroz našu dugogodišnju poslovnu suradnju s HBOR-om. Banka putem te aktivne suradnje svojim klijentima omogućava realizaciju njihovih ideja kvalitetnim dugoročnim financijskim praćenjem, s krajnjim ciljem poticanja razvitka i osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Premda se mnogo očekivalo od pristupa Hrvatske EU, mišljenja smo da na veće pozitivne ekonomske učinike treba pričekati najmanje jedno srednjoročje. Naravno, i u ovome, kao i u cjelokupnom gospodarstvu, uloga financijskih institucija jest samo uspješno praćenje razvojne ideje. Donekle ih možemo i poticati razvojem proizvoda i ohrabrivanjem poduzetništva, ali bez još

63

BANKARSTVO

jače uloge države na provođenju strukturnih reformi i bez stvaranja poslovnog okruženja koje promiče konkurentnost, ulaganja i potiče poduzetništvo teško je očekivati veće i brže razvojne pomake. U svezi s tim i povlačenje, a još više i iskorištavanje EU sredstava trebalo bi u idućem razdoblju intenzivirati u smislu ulaganja u ciljane proizvodne aktivnosti koje mogu otvoriti nova radna mjesta, povećati proizvodnju i izvoz te pridonijeti ukupnom ekonomskom rastu. Prilagodba regulatornim promjenama Uz pojačane aktivnosti na svemu tome naša će se Banka nastavljati prilagođavati opsežnim regula-

tornim promjenama te će pratiti i poštivati sve regulatorne izmjene i propise. Prema zahtjevima tržišta, naše poslovanje u gospodarskom sektoru prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Imamo intenzivnu suradnju s HBOR-om, HAMAG BICRO-om i nadležnim Ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama za sufinanciranje kamata za krajnjeg korisnika između Banke, Ministarstva poduzetništva i obrta i županije o provedbi programa

„Kreditom do uspjeha 2014“ mjera 1. – „Kreditom do konkurentnosti“ i također između Banke i Ministarstva poduzetništva i obrta o poslovnoj suradnji u provedbi

Fokus će nam i ove godine ostati na povećanju efikasnosti poslovanja programa „Kreditom do uspjeha 2014.“ mjera 2. – „Kreditom do uspješnog poslovanja“. I nadalje ćemo nastojati prepoznati kvalitetne investicijske projekte te omogućavati klijentima korištenje kvalitetnih izvora financiranja. Iz iskustva i europskih zemalja glavni generator novih radnih

mjesta je rast malog poduzetništva. Banka će i u narednom razdoblju nastaviti kontinuirano ulagati u razvoj i usavršavanje postojećih usluga nastojeći u što većoj mjeri zadovoljiti sve dinamičnije potrebe tržišta i svojih klijenata vezano za tradicionalne bankovne usluge kao i nove tehnologije. I u ovoj godini nastavili smo sa pozitivnim poslovanjem. Plan naše Banke za 2015. godinu je ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata, kako na strani korisnika sredstava, platnog prometa tako i ukupnog broja štediša. Fokus će i ove godine ostati na povećanju efikasnosti poslovanja.

PETAR REPUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE

Uloga banaka je da budu generator i pokretač gospodarstva Dijelom zbog loših vlastitih procjena i odluka u prošlosti, dijelom zbog nesigurnosti koja danas vlada u gospodarstvu, brojnih predstečajnih nagodbi, dugotrajnih ovršnih postupaka, ograničene potražnje na tržištu nekretnina te regulatornih uvjeta u kojima posluju, banke danas poprilično oprezno odobravaju nove kredite, stavljajući u prvi plan sigurnost ispred rasta i nove zarade

>> Iza nas je još jedna uspješna godina. Zadovoljni smo postignutim rezultatima pogotovo rastom štednje građana, poboljšanjem

strukture i kvalitete kreditnog portfelja, te uspješnim uspostavljanjem suradnje s kvalitetnim srednjim i velikim tvrtkama. Prošlu godinu završili smo s rastom ukupnih neto prihoda od 22 posto te rastom dobiti iz poslovanja prije rezervacija na iznos od gotovo 20 milijuna kuna, što Partner banku čini jednom od najefikasnijih banaka mjereno operativnom profitabilnošću. Rezervacijom većinom zarađenog za potencijalne gubitke u protekloj godini i pripisivanjem dobiti kapitalu dodatno smo učvrstili stabilnost poslovanja Banke uz održavanje koeficijenta adekvatnosti regulatornog kapitala

na relativno visokih 16,8 posto. Uz rezanje troškova na svim razinama, povećanje efikasnosti i bolju organizaciju internih procesa, važno je bilo i ulagati u razvoj pogotovo novih proizvoda i usluga, a posebno smo ponosni na naš razvojni tim mladih i kreativnih programera koji je samostalno razvio sve interne aplikacije banke

Bez aktivnije uloge banaka u financiranju novih investicija i projekta ne možemo se nadati nekoj svijetloj budućnosti

te radi na daljnjem razvoju aplikacija za klijente. Najveći problem - percepcija Najveći problem je u percepciji koja se posljednjih godina pokušava stvoriti u javnosti da su banke krive za sve. Prvo da su svojom kreditnom ekspanzijom krizu izazvale i da trebaju zbog toga snositi sve troškove. Banke su samo jedan od sudionika na tržištu i njihova primarna uloga je prikupiti štednju od onih koji imaju viškove novaca te plasirati kredite onima koji novac trebaju - tvrtkama za likvidnost i za investicije, građanima za rješavanje stambenog pitanja, kupnju auto-

64

mobila... Uloga banaka je da budu generator i pokretač gospodarstva vodeći pri tom računa o stabilnosti svojih plasmana i sustava u cjelini. Nažalost, jednim dijelom zbog loših vlastitih procjena i odluka u prošlosti, a drugim dijelom zbog nesigurnosti koja danas vlada u gospodarstvu, brojnih predstečajnih nagodbi, dugotrajnih ovršnih postupaka, ograničene potražnje na tržištu nekretnina te regulatornih uvjeta u kojima posluju, banke danas poprilično oprezno odobravaju nove kredite, stavljajući u prvi plan sigurnost ispred rasta i nove zarade. Danas su, eto banke krive jer ne plasiraju više kredita koji bi pomogli gospodarstvu. Ali vrlo rado bi banke plasirale, one žive od kredita. Moramo se svi zajedno zapitati zbog čega banke skupo plaćaju depozite da bi ih držali kod HNB-a bez kamata ili u novčanim fondovima uz minimalne kamate umjesto da na njima zarađuju na kreditima. To nije normalno. Odgovor

BANKARSTVO

je jednostavan – ne osjećaju se dovoljno sigurno da će im plasirana sredstva biti vraćena. Visoka kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka te visoka likvidnost sustava statično gledajući dobri su za stabilnost sustava danas. Međutim dugoročno gledajući bez aktivnije uloge banaka u financiranju novih investicija i projekta ne možemo se nadati nekoj svijetloj budućnosti. Bez aktivne uloge banaka u financiranju novih investicija i projekata, posebno u privatnom sektoru, ne možemo očekivati bolju budućnost ni gospodarstva niti financijskog sektora. Banke se snažnije moraju vratiti svojoj primarnoj ulozi. Naravno, za to je potrebno stvoriti preduvjete koji po mom mišljenju kreću od države i pravne sigurnosti poslovanja svih sudionika. Zbog suzdržanosti izostaje rast Država svojom aktivnom ulogom mora stvoriti poticajnu klimu za

ulaganje privatnih investitora, te pružiti osjećaj sigurnosti i pravnu zaštitu svim vjerovnicima, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima, a onda će i banke aktivnije preuzeti svoju ulogu. Jer

Prošlu godinu završili smo s rastom ukupnih neto prihoda od 22 posto te rastom dobiti iz poslovanja prije rezervacija na iznos od gotovo 20 milijuna kuna često zaboravljamo da nisu samo banke vjerovnici već i svi oni koji robu isporučuju ili uslugu pružaju uz odgodu plaćanja. Strah da ćete robu dati, uslugu isporučiti ili dati kredit, a neće vam biti plaćeno dovodi do suzdržanosti te manje aktivnosti. I naravno tada izostaje rast. Viši stupanj sigurnosti sustava

uz nastavak trenda smanjenja kamatnih stopa na depozite dalje vodi do povoljnijih kamatnih stopa na kredite koji su važna pretpostavka za intenzivniji rast i razvoj. Podsjetimo da je bankarski sektor već i prije službenog ulaska Hrvatske u EU bio njen dio budući da se regulatorni zahtjevi vezani uz poslovanje banka duže vrijeme usklađuju s onima u EU. Prije ulaska Hrvatske u EU prisutan je bio i „efekt prelijevanja regulatornih zahtjeva“ stranih banaka koje u vlasništvu imaju banke u Republici Hrvatskoj. Postavši dijelom obitelji europskog bankarskog tržišta i usklađenjem regulative stečeni su uvjeti koji su klijentima iz EU-a dodatno jamčili sigurnost i stabilnost. Osim toga, primjećujemo da smo postali interesantni klijentima iz EU-a, osobito kad je riječ o štednji koja im je daleko atraktivnija zbog više razine kamata nego u zemljama EU-a.

ŽELJKA SURAČ, PREDSJEDNICA UPRAVE KARLOVAČKE BANKE

Otežana naplata loših kredita Uz temeljnu promjenu vlasničke strukture te kroz dokapitalizaciju u iznosu od 132 milijuna kuna, Banka je stekla osnovu za uspostavu stabilnog i sigurnog poslovanja, te za daljnji rast i jačanje svoje tržišne pozicije >> U vrlo kompleksnom gospodarskom i regulatornom okruženju Banka je u 2014. godini ostvarila, ocjenjujemo, solidan pozitivni financijski rezultat u visini od 5,4 milijuna kunan. Uz temeljnu promjenu vlasničke strukture s posljedičnim pozitivnim reputacijskim efektom, te uz istovremeno provedeno značajno osnaženje kapitalne pozicije, kroz dokapitalizaciju u iznosu od 132 milijuna kuna, Banka je stekla osnovu za uspostavu stabilnog i sigurnog poslovanja, te za daljnji rast i jačanje svoje tržišne pozicije. Poslovanje i rezultati financijske

industrije pod velikim su utjecajem višegodišnjih recesijskih kretanja odnosno i dalje prisutnih

nepovoljnih makroekonomskih uvjeta koji utječu na smanjenu potražnju za kreditima ali i pod utjecajem kontinuiranog rasta udjela neprihodujućih kredita. U uvjetima i dalje prisutne stagnacije na tržištu nekretnina, zatim visoke stope nezaposlenosti i sve većeg broja blokiranih dužnika naplata loših kredita banaka je otežana. U kontekstu prethodno navedenog, ukupno stanje može se ocijeniti složenim. Na njega dodatno utječe i vrlo kompleksan regulatorni okvir koji ne pravi razliku između velikih i malih banaka. Uz bitno složeniju regulativu, čije

je uvođenje zahtijevalo značajne prilagodbe u poslovanju, ulazak Hrvatske u EU donio je ipak i mogućnost uključivanja u projekte onog dijela klijenata koji kandidiraju za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova. Naš segment poslovanja trebao bi imati proaktivnu ulogu u snaženju gospodarskih aktivnosti, uz ponudu financijskih proizvoda i usluga prilagođenu potrebama klijenata. Primarni interes Banke biti će i dalje poticanje domaćeg, napose regionalnog gospodarskog oporavka s nastojanjem daljnjeg jačanja regionalne prisutnosti.

65

BANKARSTVO

MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG

Stvoriti poduzetničku klimu uz poticanje investicija i obrazovanja Potrebno je u narednom razdoblju stvoriti povoljnije uvjete za inozemna i domaća ulaganja, gdje će se investitorima jamčiti za određeno vrijeme da neće doći do nepovoljnih fiskalnih uvjeta u poslovanju >> Iako je 2014. godina bila vrlo zahtjevna u bankarskom poslovanju, Istarska kreditna banka Umag ostvarila je dobar poslovni uspjeh. IKB prema visini aktive od gotovo tri milijarde kuna zauzima 13. mjesto od ukupno 28 banaka. U proteklom petogodišnjem razdoblju iskazan je rast bilance u iznosu od 690 milijuna kuna uz kontinuirano profitabilno poslovanje. Strateška orijentacija Banke je rast bez zaduživanja putem kredita, odnosno rast depozitne osnovice osnova je rasta ukupne bilance. Banka posluje putem 25 podružnica i poslovnica, te je u protekloj godini ostvarila neto dobit u iznosu od 12,1 milijuna kuna. U području poslovanja sa stanovništvom Banka je usmjerila svoje aktivnosti na doradu i razvoj postojećih modela kredita, kao i razvoj novih kreditnih proizvoda te unapređenje usluga internet bankarstva pa je od kraja prošle godine u ponudi Banke i mobilno bankarstvo, a razvijaju se ostale aktivnosti vezane za taj segment poslovanja. Značajno je povećan broj otvorenih tekućih računa i ugovoren je veliki broj oročenja štednih uloga. Ipak, nepovoljni gospodarski trendovi, prezaduženost građana i strah od novog zaduživanja utjecali su na nešto niži rast kreditne aktivnosti. Otežani uvjeti kreditiranja S obzirom na otežane uvjete kreditiranja koji su obilježili čitavu proteklu godinu, Banka je povećala ulaganja u portfelj vrijed-

nosnica. Najveći dio tih ulaganja odnosi se na ulaganja u državne vrijednosne papire - trezorske zapise i obveznice. Poslovanje je u protekloj godini povećano i u dijelu koji se odnosi na kunski i devizni platni promet, pa je iskazano povećanje kako volumena tako i broja transakcija po svim proizvodima. Depozitno poslovanje pravnih osoba tijekom godine je značajno povećano, i to kako u dijelu koji se odnosi na platni promet, od-

Nove investicije u zgrade i opremu bez ulaganja u znanje koje će biti iskorišteno za veći zamah razvojnog ciklusa i bolje korištenje uloženih sredstava, ne mogu osigurati veći rast BDP-a nosno depozite po viđenju, tako i kod oročenja. Ukupni bruto kreditni portfelj poslovnih subjekata povećan je za 7,2 posto u odnosu na kraj 2013. godine. U 2014. godini značajno je pojačana tržišna aktivnost u poslovanju s poslovnim subjektima – javnim sektorom što je najvećim dijelom pridonijelo rastu kreditnog portfelja. S obzirom na to da su makroekonomska kretanja iz proteklih godina bitno utjecala na suzdržanost klijenata u korištenju kredita za investicijske aktivnosti, finan-

cijski sektor je suočen s niskom potražnjom za kreditima uz istovremenu visoku likvidnost, koja zbog negativne kamatne stope iz inozemstva za devizne depozite umjesto prihoda donosi rashode. Predstečajne nagodbe koje polaze od dužnika, a ne od vjerovnika, maksimalno se odužuju u odnosu na zakonski rok, što je utjecalo na povećanje dospjelih potraživanja kako prema banci tako i prema dobavljačima, odnosno direktno i indirektno je utjecalo na povećanje dospjelih potraživanja tj. kašnjenja u plaćanju. Dužnik koji je otvorio prestečajnu nagodbu ne polazi od restrukturiranja obveze, već je cilj da proces što duže traje neovisno o zakonskom roku kako u tom razdoblju ne bi plaćao svoje obveze. Kako se taj institut ne bi zlorabio otezanjem i odugovlačenjem dospjelih plaćanja, trebalo bi utvrditi da kamate na naknadno utvrđene obveze po predstečajnoj nagodbi trebaju teći od dana zaključenja predstečajne

nagodbe, ali ne kasnije od maksimalno zakonski utvrđenog roka (120 dana + 90 dana). Postepeni, minimalni rast BDP-a pozitivan je trend ove godine, ali premalen za očekivani gospodarski rast i smanjenje inozemne zaduženosti Hrvatske. Pozitivno je kretanje izvoza, koji raste većom stopom u odnosu na uvoz i time osigurava bolju pokrivenost uvoza. Veći devizni priljev dobrim dijelom koristi se i za razduživanje banaka prema inozemstvu i za transfer dobiti. Potrebno je u narednom razdoblju stvoriti povoljnije uvjete za inozemna i domaća ulaganja, gdje će se investitorima jamčiti za određeno vrijeme da neće doći do nepovoljnih fiskalnih uvjeta u poslovanju. Zemlje s čestim promjenama fiskalnih uvjeta često stvaraju nesigurnost za ulazak u dugoročne investicije, te ćemo bez većih investicija vrlo teško osiguravati gospodarski rast koji će omogućiti servisiranje državnih obaveza i održavanje javne potrošnje na sadašnjoj razini. Pad profitabilnosti banaka Zadnjih nekoliko godina profitabilnost banaka sve više pada. Naime, banke u Hrvatskoj su daleko više kapitalizirane od europskog prosjeka, tako da je ROE – prinos na kapital, među najnižima. To će utjecati na vlasnike većih banaka tako da će dio zadržane dobiti povlačiti iz Hrvatske, ali vjerojatno će doći i do daljnjih smanjenja troškova, gdje će zbog veličine Hrvatske, neke banke u

66

BANKARSTVO

Rješenja Raiffeisen banke za poduzetništvo Izvori financiranja sektora malih i srednjih poduzeća uglavnom su usmjereni na bankarski sektor. Dodatno, sektor malih i srednjih poduzeća izrazito je dinamičan te zahtijeva brzu prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja. Upravo zato je od izuzetne važnosti imati pouzdanoga partnera na kojega se može osloniti u postizanju poslovnih ciljeva. Iz širokoga asortimana usluga koje Raiffeisen banka nudi poduzetnicima i obrtnicima, izdvajamo EU podršku i FlexiBIZ prekoračenje. Nedavno pristupanje Europskoj uniji omogućilo je intenzivnije korištenje sredstava iz EU fondova. EU podrška RBA objedinjuje usluge informiranja klijenata o EU fondovima te im pravovremeno pruža potrebnu potporu pri realizaciji projekata, pri čemu se sastoji se od tri segmenta: informiranje i savjetovanje, financiranje projekata te financiranje javne nabave. Informiranje je u današnje vrijeme postalo za sve jedan od najvažnijih zadataka te je zapravo postalo preduvjet realizacije aktivnosti. Budući da informiranje zahtijeva vrijeme i odabir relevantnih informacija, RBA putem nekoliko različitih kanala, sukladno preferenciji klijenata, pruža obavijesti tijela nadležnih za EU fondove, obavijesti o natječajima i fondovima te o mogućnostima korištenja fondova za klijente. Nadalje, RBA svojim klijentima osigurava financiranje koje je u rokovima, cijenom i drugim važnim sastavnicama povoljnije u odnosu na komercijalne uvjete. Financiranje javne nabave javlja se u slučajevima kada klijenti RBA nisu izravni korisnici EU fondova, nego se javljaju kao dobavljači proizvoda, usluga ili radova za izravne korisnike. U tim situacijama, RBA svojim klijentima osigurava jamstva i financiranje kao dobavljaču te je jedan od izvora putem kojih se mogu pratiti objave javnih nabava te ih koristiti kao priliku za plasman proizvoda ili usluga koje nude. FlexiBIZ prekoračenje olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje tekuće likvidnosti. Jednostavno ugovaranje prekoračenja po transakcijskom računu, korisniku olakšava upravljanje likvidnošću. Korisniku kredita odobrava se iznos dopuštenoga prekoračenja po transakcijskomu računu, a odlika ove usluge je mogućnost da korisnik sredstva može koristiti i vraćati na revolving osnovi. Dodatno, obnavljanje limita prekoračenja realizira se automatski, bez potrebe da klijent ponovno dolazi u banku te prikuplja dokumentaciju, a modulira se u skladu s prometom koji klijent obavlja po transakcijskom računu. Ovo su samo pojedina konkretna rješenja za poduzetništvo, a o cjelovitoj ponudi Raiffeisen banke možete se informirati na internetskim stranicama Banke www.rba.hr ili posjetiti Vama najbližu poslovnicu. Zajedničkom definicijom ciljeva poduzetnika, Raiffeisen banka nastoji pronaći rješenja koja odgovaraju individualnim potrebama i mogućnostima klijenta.

Hrvatskoj postati u budućnosti samo podružnice. Zbog visoke kapitaliziranosti banaka očekuje se daljnja stabilnost financijskog sektora. U Hrvatskoj bi trebalo voditi računa da je bankarski sektor vrlo važan segment u razvoju gospodarstva i države kako se ne bi dogodilo da se vodi računa samo o velikim inozemnim bankama koje jednog dana mogu postati samo podružnice u Hrvatskoj s obzirom na globalizaciju, profitabilnost i veličinu Hrvatske kao financijskog tržišta.

Postupni, minimalni rast BDP-a pozitivan je trend ove godine, ali premali za očekivani gospodarski rast i smanjenje inozemne zaduženosti Hrvatske Ulazak Hrvatske u EU prije dvije godine stvorio je samo pretpostavke za sigurnija ulaganja, ali nedovoljno da bi se investitori odlučili za Hrvatsku u kojoj se često mijenjaju propisi, što uz dugotrajnu recesiju koja još traje stvara određenu nesigurnost za dugoročne investicije. Kada govorimo o nama, moramo istovremeno govoriti i o našim klijentima jer je naša politika razvoja bazirana na njima. Na području na kojem mi djelujemo poslovanje klijenata uglavnom je direktno ili indirektno orijentirano na europsko tržište putem turizma. Ulaskom u EU našim klijentima pojednostavljeno je poslovanje s inozemnim partnerima što će u budućnosti omogućiti efikasniji i brži rad, a time i povećanje opsega poslovanja. Ono što je nedovoljno iskorišteno su europski fondovi, koji bi svoje rezultate trebali dati u narednom razdoblju kroz povećanu investicijsku aktivnost odnosno veću zaposlenost svih kapaciteta koji sudjeluju u realizaciji određene investicijske aktivnosti.

Država treba poticati razvoj Mislim da svi zajedno, država, banke i nositelj monetarne politike, trebaju stvarati za gospodarstvo povoljnije i stabilnije uvjete privređivanja kako bi se prebrodile nesigurne godine u početnoj fazi izlaska iz recesije i ulaska u razvojni ciklus na razini Hrvatske. Treba stvoriti poduzetničku klimu uz poticanje investicija i obrazovanja kao temelj budućeg razvoja. Nove investicije u zgrade i opremu bez ulaganja u znanje koje će biti iskorišteno za veći zamah razvojnog ciklusa i bolje korištenje uloženih sredstava, ne mogu osigurati veći rast BDP-a. Država bi trebala poticati razvoj putem fiskalne politike, pojednostavljenjem i ubrzavanjem rješavanja administrativnih uvjeta kod investicija, te osigurati ažurno rješavanje sudskih sporova. Banke bi u naredne tri godine trebale osigurati povoljnije fiksne kamatne stope za novi razvojni ciklus, a u suradnji s monetarnom politikom imobilizirana sredstva koristiti uz vrlo malu kamatnu stopu za ulaganja u obrazovanje (usavršavanje stručnih kadrova, opremu i studente), zdravstvo (usavršavanje kadro-

IKB prema visini aktive od gotovo tri milijarde kuna zauzima 13. mjesto od ukupno 28 banaka va i opremu) i za kreditiranje za stambenu izgradnju za mlade. Za novi razvojni ciklus potrebno je više zajedničkog rada svih sudionika koji mogu zajednički pridonijeti osmišljavanju uvjeta za povećani gospodarski razvoj, koji neće sagledavati samo tekuće stanje nego i budućnost. Bolja budućnost bit će od koristi za sve sudionike u osmišljavanju povoljnijih uvjeta gospodarskog razvoja.

BANKARSTVO

TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA

BKS BANK Adresa: 51000 Rijeka, Mljekarski trg 3 Telefon: 051 / 353 555 Faks: 051 / 353 566 web: bks.hr e-pošta: info@bks.hr Info telefon: 051 353 555 BIC (SWIFT): BFKKHR22 IBAN: HR57 2488 0011 0111 1111 6 Datum osnivanja: 19. ožujka 1993. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Goran Rameša - članovi: Christian Peter Pettinger Nadzorni odbor: - predsjednik: Herta Stockbauer - članovi: Dieter Vinzenz Krassnitzer, Josef Morak, Ludwig Hubert, Ankele Harald, Richard Brunner Osoba za kontakt: Helena Seifert, tajnica Uprave Revizor za 2014: Ernst&Young d.o.o. Zagreb

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA Adresa: 10 000 Zagreb, Jurišićeva 4, Telefon: 01 / 4804 400, 01 / 4804 409 Faks: 01 / 4810 773 web: www.hpb.hr e-pošta: hpb@hpb.hr Info telefon: 0800 472 472 ili 072 472 472 BIC (SWIFT): HPBZHR2X IBAN: HR 46 2390 0011 0700 00029 Datum osnivanja: 23. listopada 1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Tomislav Vuić - članovi: Dubravka Kolarić, Mladen Mrvelj, Domagoj Karadjole Nadzorni odbor: - predsjednik: Dražen Kobas - članovi: Nada Karaman Aksentijević, Nino Raič, Marin Palada Osoba za kontakt: pr@hpb.hr; 01 / 4804 920; 01 / 4805 057 Revizor za 2014: Deloitte

BANKA KOVANICA Adresa: 42 000 Varaždin, Petra Preradovića 29 Telefon: 042 / 403 403 Faks: 042 / 311 704 web: www.kovanica.hr e-pošta: kovanica@kovanica.hr BIC (SWIFT): SKOV HR 22 IBAN: HR0941330061011111116 Datum osnivanja: 26. studenoga 1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Nicola Ceccaroli - članovi: Darko Kosovec Nadzorni odbor: - predsjednik: Fabiomassimo Mango - članovi: Ivan Majdak, Emanuele Restelli Prandoni Della Fratta, Albani Marino, Mladen Vedriš, Revizor za 2014: PRICEWATERHOUSECOOPERS D.O.O. ZAGREB

CROATIA BANKA Adresa:

10 110 Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, Telefon: 01 / 2391 120 Faks: 01 / 2338 141 web: www.croatiabanka.hr e-pošta: info@croatiabanka.hr Info telefon: 0800 57 57 BIC (SWIFT): CROA HR 2X IBAN: HR0324850031000009027 Datum osnivanja: 22. prosinca 1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Suzana Brenko - članovi: Stjepan Mandić, Ivan Šverko Nadzorni odbor: - predsjednik: Mladen Duliba - članovi: Branka Grabovac, Maruška Vizek, Josip Lozančić Osoba za kontakt: Nediljka Burić Mandić Revizor za 2014: PricewaterhouseCoopers d.o.o.

HYPO ALPE-ADRIA-BANK Adresa: 10 000 Zagreb, Slavonska avenija 6 Telefon: 01 / 6030 000 Faks: 01 / 6007 000 web: www.hypo-alpe-adria.hr e-pošta: bank.croatia@hypo-alpe-adria.hr Info telefon: 0800 14 14 BIC (SWIFT): HAABHR22 IBAN: HR60 2500 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1996 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Tea Martinčić - članovi: Brane Golubić, Joško Mihić, Slawomir Konias Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr. Alexander Picker - članovi: Rainer Sichert, Stefan Selden, Edgar Flaggl, Zoran Parać Osoba za kontakt: Igor Vukasović Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.

67

BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA Adresa: 21000 Split, 114. Brigade 9 Telefon: 021 / 540 280 Faks: 021 / 368 448 web: www.bsd.hr e-pošta: info@bsd.hr Info telefon: 0800/210210 BIC (SWIFT): DALMHR22* IBAN: HR29 4109 0061 0111 1111 6 Datum osnivanja: 03.11.1992. Banka nema veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivo Krolo - članovi: Irena Kalebić Bašić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ivan Filipović - članovi: Joško Dvornik , Nedjeljko Ivančević Revizor za 2014: REVIZIJA ZUBIN d.o.o.

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK Adresa: 51000 Rijeka, Jadranski trg 3A Telefon: 062 / 375 000 Faks: 062 / 376 000 web: www.erstebank.hr e-pošta: erstebank@erstebank.hr Info telefon: 0800 7890 BIC (SWIFT): ESBCHR22 IBAN: HR9524020061031262160 Datum osnivanja: 20. studenoga 1954. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Christoph Schoefboeck - članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana Jagar, Zdenko Matak Nadzorni odbor: - predsjednik: Andreas Gottschling - članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes Frotzbacher, Franz Kerber, Reinhard Ortner, Renate Veronika Ferlitz, Judit Anges Havasi Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, 072 371 371 Revizor za 2014: Deloitte

IMEX BANKA Adresa: 21000 Split, Tolstojeva 6 Telefon: 021 / 406 100 Faks: 021 / 345 588 web: www.imexbanka.hr e-pošta: imexbanka@imexbanka.hr Info telefon: 072 24 24 23 BIC (SWIFT): IMXX HR 22 IBAN: HR4024920081011111116 Datum osnivanja: 25. siječnja 1995. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Branko Buljan - članovi: Ružica Šarić Nadzorni odbor: - predsjednik: Darko Medak - članovi: Dušan Tomašević, Ante Jurić Osoba za kontakt: Nevenka Buljan; 021/406-106 Revizor za 2014: UHY HB EKONOM d.o.o.

68

BANKARSTVO

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG Adresa: 52470 Umag, Ernesta Miloša 1 Telefon: 052 / 702 300 Faks: 052 / 702 388 web: www.ikb.hr e-pošta: marketing@ikb.hr Info telefon: 0800 444 222 BIC (SWIFT): ISKB HR 2X IBAN: HR7723800061000000005 Datum osnivanja: 18. prosinca 1989. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miro Dodić - članovi: Klaudija Paljuh, Emanuela Vukadinović Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Travan - članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Vlatko Reschner, Anton Belušić Osoba za kontakt: Mirjana Tarticchio, voditelj Odjela Financijskog kontrolinga Revizor za 2014: Deloitte d.o.o. Zagreb

KENTBANK Adresa: 10000 Zagreb, Gundulićeva 1 Telefon: 01 / 4981 900 Faks: 01 / 4981 910 web: www.kentbank.hr e-pošta: kentbank@kentbank.hr BIC (SWIFT): KENBHR22 IBAN: HR5741240031011111116 Datum osnivanja: 1998 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivo Bilić - članovi: Emir Deldag˘, Mićo Tomičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Mehmet Kocçak - zamjenik predsj.: Hakan Özgüz - članovi: Boris Zenić Osoba za kontakt: Gorana Smoljenović Revizor za 2014: KPMG

PARTNER BANKA Adresa: 10000 Zagreb, Vončinina 2 Telefon: 01 / 4602 222 Faks: 01 / 4602 289 web: www.paba.hr e-pošta: partner@paba.hr Info telefon: 01 / 4602222 BIC (SWIFT): PAZGHR2X IBAN: HR94 2408 0021 0000 0287 0 Datum osnivanja: 21. svibnja 1991. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Petar Repušić - članovi: Marina Puljiz, Luka Čulo Nadzorni odbor: - predsjednik: Božo Čulo -. zamjenik predsj.: Ivan Miloloža - članovi: Ivan Ćurković Osoba za kontakt: Lidija Đevoić Revizor za 2014: Krako-revizija d.o.o

JADRANSKA BANKA D.D. Adresa: Telefon:

22000 Šibenik, Ante Starčevića 4 022 / 242 242 (centrala), 022 / 242 101 (uprava) Faks: 022 / 331 798, 022 / 331 143 web: www.jadranska-banka.hr e-pošta: banka@jaba.hr BIC (SWIFT): JADRHR2X IBAN: HR8624110061011111116 Datum osnivanja: 17. travnja 1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Boris Teški - članovi: Mirko Goreta i Marija Trlaja Nadzorni odbor: - predsjednik: Franjo Filipović - zamjenik preds.: Lađana Antunac Osoba za kontakt: Ivica Piližota Revizor za 2014.: BDO Croatia

KREDITNA BANKA ZAGREB Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 74 Telefon: 01 / 6167 333 Faks: 01 / 6167 466 web: www.kbz.hr e-pošta: uprava@kbz.hr Info telefon: 0800 24 24 00 BIC (SWIFT): KREZHR2X IBAN: HR4424810001011111116 Datum osnivanja: 13. siječnja 1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Boris Zadro - članovi: Nataša Jakić Felić Nadzorni odbor: - predsjednik: Nadira Eror - članovi: Ankica Čeko, Irena Severin, Ivan Penić Osoba za kontakt: Mirjana Bartoš Revizor za 2014: PriceWaterhouseCoopers

PODRAVSKA BANKA Adresa: 48000 Koprivnica, Opatička 3 Telefon: 072 655 000 Faks: 072 655 200 web: www.poba.hr e-pošta: info@poba.hr Info telefon: 072 20 20 20 BIC (SWIFT): PDKCHR2X IBAN: HR6323860021000010160 Datum osnivanja: 1872 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: mr. Julio Kuruc - članovi: Davorka Jakir, Marijan Marušić Nadzorni odbor: - predsjednik: Miljan Todorovic - članovi: Sigilfredo Montinari, Dario Montinari, Dolly Predovic, Filippo Disertori, Maurizio Dallocchio Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.

KARLOVAČKA BANKA Adresa: 47000 Karlovac, I.G. Kovačića 1 Telefon: 047 / 417 501 Faks: 047 / 614 206 web: www.kaba.hr e-pošta: info@kaba.hr Info telefon: 0800 417 336 BIC (SWIFT): KALCHR2X IBAN: HR52 2400 0081 0111 1111 6 Datum osnivanja: 1. veljače 1955. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Željka Surač - članovi: Marino Rade Nadzorni odbor: - predsjednik: Nedjeljko Strikić - članovi: Bernarda Ivšić, Željko Pavlin Osoba za kontakt: Bernarda Huljina, tajnica uprave Revizor za 2014: BDO CROATIA d.o.o.

OTP BANKA HRVATSKA Adresa: 23 000 Zadar, Domovinskog rata 3 Telefon: 072 201 555 Faks: 072 201 950 web: www.otpbanka.hr e-pošta: info@otpbanka.hr Info telefon: 072 201 555 BIC (SWIFT): OTPVHR2x IBAN: HR5324070001024070003 Datum osnivanja: 17. svibnja 1957. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Balázs Békeffy - članovi: Helena Banjad, Slaven Celić; Zorislav Vidović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr. Antal Pongrácz - članovi: Szabolcs Annus, Branko Mikša, Laszlo Kecskés, Attila Kozsik Revizor za 2014: Deloitte d.o.o

PRIMORSKA BANKA Adresa: 51000 Rijeka, Scarpina 7 Telefon: 015 / 355 777 Faks: 051 / 332 762 web: www.primorska.hr e-pošta: primorska@primorska.hr BIC (SWIFT): SPRMHR22 IBAN: HR1841320031011111116 Datum osnivanja: 23. listopada 1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Anto Pekić - članovi: Aleksandra Arbanas Nadzorni odbor: - predsjednik: Jože Perić - članovi: Andrej Galogaža (zamjenik predsjednika),Giorgio Mattioli, Renata Dogan, Franco Brunati Osoba za kontakt: Mario Pilat, tel: 051/ 355 744 Revizor za 2014: BDO Croatia, Zagreb

BANKARSTVO

PRIVREDNA BANKA ZAGREB Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 50 Telefon: 01 / 6360 000 Faks: 01 / 6360 063 web: www.pbz.hr e-pošta: uuzkk@pbz.hr Info telefon: 0800 365 365 BIC (SWIFT): PBZGHR2X IBAN: HR64 2340 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1966 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Božo Prka - članovi: Gabriele Pace (zamjenik predsjednika), Ivan Gerovac, Andrea Pavlović, Dinko Lucić, Draženko Kopljar, Darko Drozdek Nadzorni odbor: - predsjednik: Giovanni Gilli - članovi: Draginja Đurić (zamjenik predsjednika), Branko Jeren; Nóra Kocsis , Massimo Malagoli , Paolo Sarcinelli, Christophe Velle Osoba za kontakt: John Knezović/Dražen Dumančić, Ured Uprave za korporativne komunikacije Revizor za 2014: KPMG d.o.o.

SBERBANK Adresa: 10000 Zagreb, Varšavska 9 Telefon: 01 / 4801 300 Faks: 01 / 4801 365 web: www.sberbank.hr e-pošta: info@sberbank.hr Info telefon: 0800 0600 BIC (SWIFT): VBCRHR22 IBAN: HR1225030071011111116 Datum osnivanja: 21. veljače 1997. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Andrea Kovacs-Wöhry - članovi: Dubravka Lukić, Igor Repin, DubravkoAnte Mlikotić, Mario Henjak Nadzorni odbor: - predsjednik: Andras Krisztian Hamori (zamjenik predsjednika) - članovi: Gabriela Schlossarek, Natalia Revina, Dragutin Bohuš Revizor za 2014: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić

ŠTEDBANKA Adresa: 10000 Zagreb, Slavonska avenija 3 Telefon: 01 / 6306 666 Faks: 01 / 6187 012 web: www.stedbanka.hr e-pošta: stedbanka@stedbanka.hr BIC (SWIFT): STEDHR22 IBAN: HR152483005-1000000013 Datum osnivanja: 5. listopada 1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Constantin Cesnovar, Mag - članovi: Zdravko Zrinušić, dipl.oec.; Marko Udovičić, dipl.oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: Prof.dr.sc. Ivo Andrijanić - članovi: Đuro Benček, Petar Ćurković Osoba za kontakt: Vesna Zanoški Revizor za 2014: BDO Croatia d.o.o.

RAIFFEISENBANK AUSTRIA Adresa: 10000 Zagreb, Petrinjska 59 Telefon: 01 / 4566 466 Faks: 01 / 4819 462 web: www.rba.hr e-pošta: info@ba.hr Info telefon: 072 62 62 62 BIC (SWIFT): RZBHHR2X IBAN: HR0624840081000000013 Datum osnivanja: 12. studenoga 1994. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Michael Georg Müller - članovi: Mario Žižek (zamjenik predsjednika), Jasna Širola, Zoran Košćak, Vesna Ciganek-Vuković, Marko Jurjević Nadzorni odbor: - predsjednik: Karl Sevelda - članovi: Peter Lennkh (zamjenik predsjednika), Peter Jacenko, Ferenc Berszan, Lovorka Penavić Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.

SLATINSKA BANKA Adresa: 33520 Slatina, Vladimira Nazora 2 Telefon: 033 / 840 400 Faks: 033 / 551 566, 033 / 840 429 web: www.slatinska-banka.hr e-pošta: slatinska-banka@slatinska-banka.hr BIC (SWIFT): SBSL HR 2X IBAN: HR23 2412 0091 0399 9092 8 Datum osnivanja: 09.10.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Angelina Horvat, dipl. oec. - članovi: Marko Brnić, dipl. oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: Ružica Vađić - članovi: Blaženka Eror Matić, Hrvoje Markovinović, Denis Smolar, Tomislav Rosandić (do 31.12.2014.g.) Osoba za kontakt: Jelena Košćak Revizor za 2014: BDO Croatia d.o.o. Zagreb

TESLA ŠTEDNA BANKA Adresa: 10000 Zagreb, Trg J. F. Kennedy 6b Telefon: 01 / 2226 522 Faks: 01 / 2226 523 web: www.tesla-banka.hr e-pošta: info@tesla-banka.hr BIC (SWIFT): ASBZHR22 IBAN: 6717002 - 1000000013 Datum osnivanja: 1. travnja 2009. Banka nema veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Zvonko Agičić - članovi: Dubravka Filipčić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ratko Bajakić - članovi: Snežana Repac, Zlatko Milikić Osoba za kontakt: Ljiljana Jelušić Revizor za 2014: HLB Revidicon d.o.o.

69

SAMOBORSKA BANKA Adresa: 10430 Samobor Telefon: 01 / 5999 211, 01 / 3362 530 Faks: 01 / 3361 523 web: www.sabank.hr e-pošta: riznica1@sabank.hr BIC (SWIFT): SMBRH22 IBAN: HR362403009-1011111116 Datum osnivanja: 27. ožujka 1873. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Marijan Kantolić - članovi: Verica Ljubičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dragutin Plahutar - članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman Malarić, Mirjana Plahutar Osoba za kontakt: Verica Ljubičić Revizor za 2014: HLB REVIDICON d.o.o.

SOCIETE GENERALE - SPLITSKA BANKA Adresa: 21000 Split, R. Boškovića 16 Telefon: 021 / 304 304 Faks: 021 / 304 034 web: www.splitskabanka.hr e-pošta: info@splitskabanka.hr Info telefon: 0800 210 021 / 021 304 304 BIC (SWIFT): SOGEHR22 IBAN: HR2423300031000000013 Datum osnivanja: 9. travnja 1966. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: André-Marc Prudent - članovi: Zvonimir Akrap, Nelsi Rončević Nadzorni odbor: - predsjednik: Jean-Luc Parer - članovi: Patrick Gelin, Giovanni Luca Soma Osoba za kontakt: Silvija Bareša Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.

VABA Adresa: 42000 Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1 Telefon: 042 / 659 400 Faks: 042 / 659 401 web: www.vababanka.hr e-pošta: banka@vaba.hr Info telefon: 800 8222 BIC (SWIFT): VBVZHR22 IBAN: HR77 2489 0041 0067 5539 1 Datum osnivanja: 29. travnja 1995 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Ivica Božan - članovi: Monika Céreová Nadzorni odbor: - predsjednik: Strapek Július - članovi: Filipović Željko, Tkač Patrik, Enenkl Ivo, Kovač Igor, Lalik Juraj Osoba za kontakt: Janja Vukšić Revizor za 2014: PricewaterhouseCoopers d.o.o.

70

BANKARSTVO

VENETO BANKA

ZAGREBAČKA BANKA

Adresa: 10000 Zagreb, Draškovićeva 58 Telefon: 01 / 4802 666 Faks: 01 / 4802 571 web: www.venetobanka.hr e-pošta: info@venetobanka.hr Info telefon: 0800 8881 BIC (SWIFT): CCBZHR2X IBAN: HR22 2381 0091 0111 1111 6 Datum osnivanja: 8. srpnja 1992. Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Michele Romano - članovi: Fernando Zavatarelli, Boris Kalajdžić Nadzorni odbor: - predsjednik: Gian-Quinto Perissinotto - članovi: Pierluigi Ronzani, zamjenik predsjednika, Diego Carraro, Antonio Paruzzolo i Renato Merlo Revizor za 2014: PWC

Adresa: 10000 Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10 Telefon: 01 / 6104 146 Faks: 01 / 3442 024 web: www.zaba.hr e-pošta: zaba@unicreditgroup.zaba.hr Info telefon: 0800 00 24 BIC (SWIFT): ZABA HR 2X IBAN: HR8823600001000000013 Datum osnivanja: 1913 Banka ima veliko ovlaštenje. Uprava: - predsjednik: Miljenko Živaljić - članovi: Romeo Collina, Lorenzo Ramajola, Marko Remenar, Dijana Hrastović, Daniela Roguljić Novak, Nikolaus Maximilian Linarić Nadzorni odbor: - predsjednik: Erich Hampel - članovi: Prof. dr. Jakša Barbić (zamjenik predsjednika), Franco Andreetta (zamjenik predsjednika), Robert Zadrazil, Jürgen Kullnigg, Fabrizio Onida, Christoph Metze, Savoula Demetriou, Francesco Giordano, Gianfranco Bisagni, Emilio Terpin Revizor za 2014: Deloitte d.o.o.

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj Agroobrtnička banka d.d. Zagreb

Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000.

Alpe Jadran banka d.d. Split

15. 5. 2002.

Centar banka d.d. Zagreb

30. 9. 2013.

Credo banka d.d. Split

16. 1. 2012.

Glumina banka d.d. Zagreb

30. 4. 1999.

Gradska banka d.d. Osijek Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb Ilirija banka d.d. Zagreb

Investicijsko komercijalna štedionica d.d. Zagreb Križevačka banka d.d. Križevci Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb Primus banka d.d. Zagreb Štedionica Dora d.d. Zagreb

Datum pokretanja likvidacije 31. 5. 2000. 3. 1. 2005. 22. 12. 2010. 23. 12. 2004. 1. 1. 2002.

3. 5. 1999. 19. 4. 2000. 6. 4. 1999.

Nava banka d.d. Zagreb

1.12.2014.

Trgovačko turistička banka d.d. Split

8. 9. 2000.

Županjska banka d.d. Županja

3. 5. 1999.

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA COMMERZBANK AKTIENGESELLSCHAFT, ZAGREB Predstavništvo u Zagrebu Adresa: Zagreb, Račkoga 8 Telefon: 01/45.51.565, 45.51.568 Faks: 01/48.76.555

DEUTSCHE BANK AG, ZAGREB Predstavništvo u Republici Hrvatskoj/Zagreb Adresa: Zagreb, Petrinjska 9/II Telefon 01/48.11.066, 49.22.826 Faks: 01/49.22.827

LHB INTERNATIONALE HANDELSBANK AG, ZAGREB Predstavništvo Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48.44.030, 48.44.031 Faks: 01/48.43.611

Likvidacija

Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije Hibis štedionica d.d. Zagreb Zagrebačka štedionica d.d. Zagreb

Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001. 22. 3. 2000.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

BANKARSTVO

72

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2014.

Smanjen i broj ugovora, ali i njihova vrijednost U Hrvatskoj su lani bila sklopljena 83.653 ugovora vrijedna više od 4,21 milijardu kuna Unatoč svim problemima s kojima se susreću građani pokušavaju na sve moguće načine osigurati krov nad glavom. Uz bankovne kredite i sve peripetije povezane uz njihovo dobivanje, dio građana se odlučuje za stambenu štednju koja je, po našem mišljenju, malo gurnuta u drugi plan iako je jako dobro rješenje za kupnju stana ili adaptaciju postojećeg. Bilo kako bilo, u pet stambenih štedionica koliko ih posluje u Hrvatskoj lani su bila sklopljena 83.653 ugovora vrijedna više od 4,21 milijardu kuna. U odnosu na godinu dana ranije, riječ je i o smanjenju broja ugovora, ali i o smanjenju njhove vrijednosti. Naime, u 2013. godini u tih pet štedionica bilo je sklopljeno 105.754 ugovora teških nešto više od 4,61 milijardi kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u svim je štedionicama bilo sklopljeno ukupno 1.897.239 ugovora vrijednih nešto više 100,83 milijarde kuna. Kad je riječ o odobrenim kreditima, stambene su štedionice lani odobrile 2310 kredita vrijedna više od 788,48 milijuna kuna. Štedni su depoziti, pak, na dan 31. prosinca 2014. premašivali iznos od 6,69 milijardi kuna, dok je štedionicama protekle godine bilo doznačeno poticajnih sredstava u iznosu nešto većem od 208,8 milijuna kuna.

Stambene štedionice (31.12.2014.)

Broj sklopljenih ugovora u 2014.

Broj odobrenih kredita ukupno

Stambena štednja Broj sklopljenih ugovora

u 2014. ukupno

Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn

u 2014. ukupno

Broj odobrenih kredita

u 2014. ukupno

Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn

u 2014. ukupno

Stanje štednih depozita, 000 kn, 31. 12. Doznačena poticajna sredstva, 000 kn

2014.

Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn

Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika

HPB

8,74%

Wüstenrot

16,89%

Wüstenrot

25,02%

PBZ

PBZ

Prva

7.312 103.689 194.480 3.483.190 93 686 32.208 151.100 227.518

24.008 304.640 905.602 15.126.432 588 1.596 199.807 395.027 1.284.475

16.864 574.260 1.537.856 33.423.504 786 13.525 330.104 2.543.112 2.184.342

14.541 520.098 524.389 28.885.333 349 18.946 49.308 2.078.500 1.294.865

20.928 394.552 1.054.155 19.918.023 494 7.064 177.062 2.003.557 1.703.143

83.653 1.897.239 4.216.482 100.836.482 2.310 41.817 788.489 7.171.296 6.694.343

16.837 49.189

65.590 490.130

39.251 931.107

25.230 910.320

61.928 459.497

208.836 2.840.243

HPB 306.399 276.927 34.538 39.137 791 4.564

PBZ 1.540.529 1.578.037 184.986 224.567 15.680 17.491

Prva Raiffeisen Wuestenrot 2.399.507 1.584.581 1.725.695 2.484.829 1.458.090 1.944.608 221.455 125.665 72.894 269.280 136.089 72.894 18.362 (5.733) 767 24.392 422 12.061

Ukupno 7.556.711 7.742.491 639.538 741.967 29.867 58.930

HPB

PBZ

Prva

Ukupno

u 2014. ukupno

Pokazatelji poslovanja Aktiva, 000 kn

HPB

2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014.

2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014.

18 19 HPB; HP HPB; HP -

HPB PBZ 1,64% 3,82%

23 23 PBZ PBZ -

Raiffeisen Wüstenrot

Raiffeisen Wuestenrot 35 35 -

115 77 27 26 1.955 -

Ukupno

182 175 30 30 340 268

Vrijednost sklopljenih ugovora u 2014. HPB 4,61%

Prva 32,34%

Wüstenrot

25,00%

PBZ 21,48%

28,70% RBA

17,38%

Prva 20,16%

RBA 45,31%

RBA 12,44%

Prva 36,47%

373 329 57 56 2.295 268

73

BANKARSTVO

Anketa:

POTICATI STAMBENU ŠTEDNJU

1.

Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?

2.

Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?

3.

Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?

4.

Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?

KATARINA ŠOBAT, PREDSJEDNICA UPRAVE PRVE STAMBENE ŠTEDIONICE

Prepoznati prednosti sustava stambene štednje Sustav stambene štednje omogućava građanima rješavanje stambenog pitanja i unapređenje kvalitete stanovanja, uz povoljne i fiksne uvjete Poticanje na dugoročnu štednju Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje omogućio je svim građanima EU-a koji imaju boravak u Hrvatskoj mogućnost stambene štednje. Sustav stambene štednje omogućava građanima rješavanje stambenog pitanja i unapređenje kvalitete stanovanja, uz povoljne i fiksne uvjete, temeljem dugoročne stambene štednje uz državne poticaje. Sam sustav stam>> Proteklu godinu karakterizirala je intenzivna rasprava o sustavu stambene štednje i državnim poticajnim sredstvima. Velikim angažmanom stambenih štedionica uz razumijevanje Ministarstva financija, na temelju dokumentiranih podatka iz analize sustava stambene štednje Instituta za javne financije, doneseno je dobro rješenje za građane koji štede i državu. Unatoč gospodarskoj i krizi na financijskom tržištu te navedenoj neizvjesnosti, građani su prepoznali prednosti sustava stambene štednje te je zahvaljujući povjerenju svojih klijenata i u 2014. godini Prva stambena štedionica ostvarila uspješan poslovni rezultat i učvrstila vodeću tržišnu poziciju.

I u 2014. godini PSŠ je ostvarilo uspješan poslovni rezultat i učvrstilo vodeću tržišnu poziciju bene štednje potiče stvaranje dugoročne domaće štednje, ima pozitivne učinke na BDP i javne prihode, pozitivno djeluje na gospodarske aktivnosti i građevinski sektor te tako multiplicira korist za cjelokupno društvo.

74

BANKARSTVO

DAMIR ŠPREM, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB-STAMBENE ŠTEDIONICE

Problem je pogoršanje financijskog stanja prosječne obitelji Stanje depozita stanovništva i stanje kretanja stambenih kredita (ako se eliminiraju utjecaji valutnih promjena) ukazuje na stagnaciju poslovanja sa stanovništvom, što iz kuta gledanja stambenih štedionica opće stanje čini zabrinjavajućim >> Protekla poslovna godina bila je vjerojatno najzahtjevnija od početka poslovanja stambenih štedionica. Ukidanje državnih poticajnih sredstava, najava produžetka neisplate i na 2015. godinu, eskalacija gospodarske krize i sve teži financijski položaj prosječne hrvatske obitelji, doveli su

Protekla poslovna godina bila je vjerojatno najzahtjevnija od početka poslovanja stambenih štedionica do smanjenog rasta broja novih štediša i umjerenog porasta broja novih kredita.

U našem sektoru financijske industrije problem je i dalje rastuće pogoršanje financijskog stanja prosječne obitelji, još su uvijek vrlo snažni negativni efekti rasprave o budućnosti sustava poticajne stambene štednje te loš utjecaj efekata krize sa švicarskim frankom na spremnost donošenja odluka o daljnjem zaduživanju. Stanje depozita stanovništva i stanje kretanja stambenih kredita (ako se eliminiraju utjecaji valutnih promjena) ukazuje na stagnaciju poslovanja sa stanovništvom, što iz kuta gledanja stambenih štedionica, opće stanje čini zabrinjavajućim. Za nadati se da stidljivi pokazatelji oporavka kretanja nekih parametara gospodarskog djelovanja, uskoro

mogu početi utjecati na relevantni rast BDP-a, a time posredno, naknadno i standard hrvatskog stanovništva, što će tada svakako utjecati na unapređenje poslovanja sa stanovništvom i na rast i razvoj cjelokupne industrije. EU nije bitno utjecao na poslovanje Ulazak Hrvatske u EU, osim relativno manje bitnih izmjena u regulativi i poslovanju, nije bitno utjecao na naše poslovanje. Snažnom porukom regulatora stanovništvu o koristima i vrijednostima sustava poticajne stambene štednje, što je moguće većim stimulansom kroz državna poticajna sredstva, proširenjem zakonske regulative za širenje prostora za poslovanje stambe-

nih štedionica, jačim povezivanjem sa ostalim kompatibilnim državnim projektima, stambene štedionice bi svakako bitnije sudjelovale u snaženju gospodarskih aktivnosti.

BANKARSTVO

TKO JE TKO U HRVATSKIM STAMBENIM ŠTEDIONICAMA PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Savska cesta 60, Zagreb Telefon: 01/ 60 65 111 Faks: 01/ 60 65 120 e-pošta: prva.stambena@unicreditgroup.zaba.hr web: www.prva-stambena.hr Info telefon: 0800 81 81 Osnivač: Zagrebačka banka d.d. Vlasništvo: 100% dionica u vlasništvu Zagrebačke banke Godina osnivanja: 1998 Uprava: - predsjednik: Katarina Šobat - članovi: Marija Posavec

HPB-STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Savska cesta 58, Zagreb Telefon: 01 555 3918 Faks: 01 555 3905 e-pošta: hpb.stambena@hpb.hr web: www.hpb-stedionica.hr Info telefon: 0800 232 332 Osnivač: HPB d.d. Vlasništvo: 100% HPB d.d. Godina osnivanja: 2006 Uprava: - predsjednik: Damir Šprem, Predsjednik Uprave - članovi: Slavica Matić, Član Uprave

RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Ulica S. R. Njemačke 8, HR-10000 Zagreb Telefon: 01/6006100 Faks: 01/6006199 e-pošta: stambena.stednja@raiffeisenstambena. hr web: www.raiffeisenstambena.hr Info telefon: 072 62 62 62 Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasništvo: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (100%) Godina osnivanja: 1999 Uprava: - predsjednik: Vlasta Žubrinić Pick, predsjednica Uprave - članovi: Franjo Franjić, član Uprave

75

PBZ STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Radnička cesta 44, 10 000 Zagreb Telefon: 042 / 342 - 450 Faks: 042 / 342 - 451 e-pošta: info.stambena@pbz.hr web: www.pbz-stambena.hr Info telefon: 0800 72 72 Osnivač: Privredna banka Zagreb d.d. Vlasništvo: Privredna banka Zagreb d.d. (100%) Godina osnivanja: 2003 Uprava: - predsjednik: Mirko Brozović - članovi: Branimir Čosić

WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Heinzelova 33A, Zagreb Telefon: 01 4803 777 Faks: 01 4803 798 e-pošta: wuestenrot@wuestenrot.hr web: www.wuestenrot.hr Info telefon: 0800 200 500 Osnivač: Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Vlasništvo: Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg 100% Godina osnivanja: 1998 Uprava: - predsjednik: Zdravko Anđel - članovi: Ivan Ostojić

OSIGURANJE

76

OSIGURANJE

Rang-ljestvica osiguranja za 2014. godinu Rang

Sveukupno

Ukupno neživotna

udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu

Životna

2013. 000 kn

2013.

2014.

Osiguravatelj 2014. 000 kn

% promjene

2013. 000 kn

2014. 000 kn

% promjene

2013. 000 kn

2014. 000 kn

% promjene

2013. %

2014. %

1

1 Croatia osiguranje

2.625.085

2.279.905

-13,15

2.269.034

1.913.316

-15,68

356.051

366.589

2,96

28,92

26,64

2

2 Allianz Zagreb

1.179.482

1.218.090

3,27

708.100

676.993

-4,39

471.382

541.098

14,79

12,99

14,23

3

3 Euroherc osiguranje

970.271

870.445

-10,29

970.271

870.445

-10,29

-

-

-

10,69

10,17

4

5 Uniqa osiguranje*

679.915

653.256

-3,92

360.349

331.003

-8,14

319.566

322.253

0,84

7,49

7,63

5

4 Wiener osiguranje Vienna Insurance Group

552.317

563.534

2,03

282.134

282.700

0,20

270.183

280.834

3,94

6,09

6,58

6

10 Jadransko osiguranje

626.094

557.816

-10,91

626.094

557.816

-10,91

-

-

-

6,90

6,52

7

7 Grawe Hrvatska

393.633

398.199

1,16

147.668

151.776

2,78

245.965

246.423

0,19

4,34

4,65

8

8 Generali osiguranje

365.744

379.955

3,89

245.869

262.580

6,80

119.875

117.375

-2,09

4,03

4,44 3,74

9

9 Triglav osiguranje

355.807

320.287

-9,98

290.699

259.123

-10,86

65.108

61.164

-6,06

3,92

10

11 Merkur osiguranje

272.394

267.674

-1,73

28.917

26.762

-7,45

243.477

240.913

-1,05

3,00

3,13

11

6 Agram Life osiguranje

205.597

208.374

1,35

-

-

-

205.597

208.374

1,35

2,27

2,43

12

12 HOK osiguranje

195.875

180.216

-7,99

195.875

180.216

-7,99

-

-

-

2,16

2,11

13

13 Croatia zdravstveno osiguranje

129.918

173.506

33,55

129.918

173.506

33,55

-

-

-

1,43

2,03

14

15 Erste osiguranje Vienna Insurance Group

139.302

151.385

8,67

-

-

-

139.302

151.385

8,67

1,53

1,77

15

14 BNP Paribas Cardif osiguranje

52.098

55.570

6,66

52.098

55.720

6,95

-

-

-

0,57

0,65

16

18 Velebit osiguranje

68.418

55.305

-19,17

68.418

55.305

-19,17

-

-

-

0,75

0,65

17

17 Sunce osiguranje

116.835

53.785

-53,97

116.835

53.785

-53,97

-

-

-

1,29

0,63

18

16 Izvor osiguranje

34.482

41.530

20,44

34.482

41.530

20,44

-

-

-

0,38

0,49

19

20 Société Générale osiguranje

41.342

41.446

0,25

-

-

-

41.342

41.446

0,25

0,46

0,48

20

19 Wüstenrot životno osiguranje

15.282

21.919

43,43

-

-

-

15.282

21.919

43,43

0,17

0,26

21 22 Velebit životno osiguranje 22 21 Ergo osiguranje

16.085

19.612

21,92

-

-

-

16.085

19.612

21,92

0,18

0,23

2.422

18.570

666,74

2.422

18.570

666,74

-

-

-

0,03

0,22

23

26 KD životno osiguranje

14.863

17.043

14,67

-

-

-

14.863

17.043

14,67

0,16

0,20

24

23 Hrvatsko kreditno osiguranje

9.003

10.836

20,36

9.003

10.836

20,36

-

-

-

0,10

0,13

25

25 Ergo životno osiguranje

14.335

1.357

-90,53

-

-

-

14.335

1.357

-90,53

0,16

0,02

9.076.599

8.559.614

-5,70

6.538.186

5.921.982

-9,42

2.538.413

2.637.785

3,91

100,00

100,00

Ukupno:

* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d. U premiju uključeni podaci Basler osiguranja Zagreb d.d.

analize.bisnode.hr

Važno je poznavati konkurenciju. Usporedna analiza konkurentnosti donosi jedinstven pregled poslovanja Vašeg poduzeća u usporedbi s poslovanjem 5 konkurenata Bisnode analiza na temelju 6-godišnjih podataka daje detaljnu usporedbu poslovanja Vaše tvrtke i konkurenata, na više od 20 stranica analize. Provjerite ključne financijske pokazatelje. Uočite trendove. Upoznajte svoje konkurente. Usporedna analiza konkurentnosti, izvrstan je temelj za donošenje strateški važnih poslovnih odluka. Sadrži detaljan prikaz i analizu poslovanja Vaše tvrtke u usporedbi s 5 tvrtki po Vašem izboru. Dan je pregled najvažnijih trendova te usporedni grafički prikaz poslovanja Vaše tvrtke sa svakim pojedinim konkurentom. Analiza se isporučuje u digitalnom (.pdf) i tiskanom formatu.

NARUČITE ANALIZU: analize.hr@bisnode.com ili tel. 01 5556 926

78

OSIGURANJE

TRŽIŠTE OSIGURANJA

Liberalizacija tržišta i privatizacija CO-a smanjili premiju

Zaračunata bruto premija osiguranja u 2014. iznosila je 8,56 milijardi kuna te je bila za 0,5 milijardi kuna ili 5,7 posto niža u odnosu na 2014. Premija u skupini neživotnih osiguranja iznosila je 5,9 milijardi kuna, a životnih 2,6 milijardi kuna Igor Vukić, Privredni vjesnik Liberalizacija je dovela do smanjenja prosječne premije AO-a

LIBERALIZACIJA CJENIKA OBVEZNOG OSIGURANJA vlasnika i korisnika motornih vozila i privatizacija Croatia osiguranja značajno su utjecali na tržište osiguranja u 2014. godini. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju društva za osigu-

ranje koja imaju dozvolu za obavljanje poslova obveznih osiguranja u prometu počela su koristiti nove vlastite cjenike premije osiguranja od automobilske odgovornosti. Liberalizacija je dovela do smanjenja prosječne premije osiguranja od automobilske odgovornosti, što je jedan od glavnih uzroka pada premije u skupini neživotnih osiguranja te posljedično i

79

OSIGURANJE

pada ukupne zaračunate bruto premije društava za osiguranje. Za razliku od neživotnih osiguranja, premija životnih osiguranja zabilježila je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, stoji u Godišnjem izvještaju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2014. godinu. Smanjena premija Zaračunata bruto premija osiguranja u 2014. iznosila je 8,56 milijardi kuna te je bila za 0,5 milijardi kuna ili 5,7 posto niža u odnosu na premiju ostvarenu u 2013. godini. Premija u skupini neživotnih osiguranja iznosila je 5,9 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 0,6 milijardi kuna, odnosno 9,4 posto u odnosu na 2013. godinu. Premija životnih osiguranja ostvarena je u iznosu od 2,6 milijardi kuna i u odnosu na 2013. porasla je za 99,4 milijuna kuna ili 3,9 posto. Ukupno tržište osiguranja lani je ostvarilo gubitak od 50,7 milijuna kuna, za razliku od 2013., kada je ostvarena neto dobit u iznosu od 217,2 milijuna kuna. Od toga je u 2014. neto dobit u iznosu od ukupno 436,8 milijuna kuna iskazalo 18 društava za osiguranje, dok je gu-

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Croatia osiguranje Allianz Zagreb Euroherc osiguranje Uniqa osiguranje* Wiener osiguranje Vienna Insurance Group Jadransko osiguranje Grawe Hrvatska Generali osiguranje Triglav osiguranje Merkur osiguranje Agram Life osiguranje HOK osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje Vienna Insurance Group BNP Paribas Cardif osiguranje Velebit osiguranje Sunce osiguranje Izvor osiguranje Société Générale osiguranje Wüstenrot životno osiguranje Velebit životno osiguranje Ergo osiguranje KD životno osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Ergo životno osiguranje

2013. 000 kn 2.625.085 1.179.482 970.271 679.915 552.317 626.094 393.633 365.744 355.807 272.394 205.597 195.875 129.918 139.302 52.098 68.418 116.835 34.482 41.342 15.282 16.085 2.422 14.863 9.003 14.335

2014. 000 kn 2.279.905 1.218.090 870.445 653.256 563.534 557.816 398.199 379.955 320.287 267.674 208.374 180.216 173.506 151.385 55.570 55.305 53.785 41.530 41.446 21.919 19.612 18.570 17.043 10.836 1.357

% promjene -13,15 3,27 -10,29 -3,92 2,03 -10,91 1,16 3,89 -9,98 -1,73 1,35 -7,99 33,55 8,67 6,66 -19,17 -53,97 20,44 0,25 43,43 21,92 666,74 14,67 20,36 -90,53

UKUPNO:

9.076.599

8.559.614

-5,70

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d. U premiju uključeni podaci Basler osiguranja Zagreb d.d.

U skupini životnih osiguranja kao rezultat poslovanja ostvarena je dobit od 142,2 milijuna kuna bitak od 487,6 milijuna kuna iskazalo sedam društava za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje.

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje)

Na iskazivanje gubitka u najvećoj je mjeri utjecao rezultat iz skupine neživotnih osiguranja, u kojoj je u 2014. ostvaren gubitak od 193 milijuna kuna. Pad premije neživotnih osiguranja najvećim je dijelom posljedica pada premije osiguranje motornih vozila, koja je smanjena za 543,9 milijuna kuna ili 18,3 posto.

U skupini životnih osiguranja kao rezultat poslovanja ostvarena je dobit od 142,2 milijuna kuna, od čega se 165 milijuna kuna odnosilo na dobit 10 društava za osiguranje, dok je gubitak od 22,8 milijuna kuna iskazalo pet društava za osiguranje.

Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna 9.686

Neživotna

Životna

Ukupno

2002.

998

260

1.257

2003.

1.062

304

1.366

2004.

1.139

354

1.493

2005.

1.228

427

1.655

2006.

1.355

488

1.842

2007.

1.484

560

2.043

2008.

1.610

574

2.184

2009.

1.563

562

2.125

2010.

1.534

556

2.090

2011.

1.525

552

2.078

2012.

1.541

577

2.118

2013.

1.536

596

2.133

2014.

1.396

622

2.017

9.064

9.411

9.245 9.145 9.038 9.076 8.561

8.000

8.180 7.350 6.626

6.000

6.067 5.578 5.098

4.000

4.071

4.336

4.530

3.516 3.096

2.000

0

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

OSIGURANJE

80

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji 2013. 000 kn

Osiguravatelj

2014. 000 kn

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji

% promjene

2013. 000 kn

Osiguravatelj

2014. 000 kn

% promjene

1 Croatia osiguranje

791.927

579.023

-26,88

1 Croatia osiguranje

248.480

236.659

-4,76

2 Allianz Zagreb

278.906

234.696

-15,85

2 Allianz Zagreb

100.742

102.816

2,06

3 HOK osiguranje

142.610

115.987

-18,67

3 Uniqa osiguranje*

31.316

37.282

19,05

4 Uniqa osiguranje*

147.714

114.642

-22,39

4 Triglav osiguranje

30.718

29.125

-5,19

5 Generali osiguranje

101.300

112.078

10,64

5 Generali osiguranje

26.548

26.593

0,17

6 Triglav osiguranje

111.672

96.481

-13,60

6 HOK osiguranje

24.183

24.495

1,29

7 Grawe Hrvatska

57.948

63.542

9,65

7 Grawe Hrvatska

11.285

12.999

15,19

8 Izvor osiguranje

3.447

4.812

39,60

476.719

474.780

-0,41

8 Izvor osiguranje Ukupno:

23.955

27.625

15,32

1.656.033

1.344.074

-18,84

Broj stalno zaposlenih 31. 12. 2014. Osiguravatelj Agram Life osiguranje

Ukupno:

Štete i sudski sporovi Broj šteta

% pro2013. 2014. mjene

Likvidirane štete bruto, 000 kn 2013. 2014.

Osiguravatelj

-

-

-

1.764

1.490

-15,53

25

26

4,00

Allianz Zagreb

2.715

3.011

10,90

BNP Paribas Cardif osiguranje

660

558

124

119

-4,03

Croatia osiguranje

195.724

167.149

Ergo osiguranje

-

-

-

Croatia zdravstveno osiguranje

248.087

767.107

Ergo životno osiguranje

-

-

-

Ergo osiguranje

-

Ergo životno osiguranje

3.593

Allianz Zagreb BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje

Erste osiguranje Vienna Insurance Group

38

43

13,16

Euroherc osiguranje

-

-

-

Generali osiguranje

500

575

15,00

Grawe Hrvatska

701

729

3,99

HOK osiguranje

288

296

2,78

Hrvatsko kreditno osiguranje

11

12

9,09

Izvor osiguranje

92

131

42,39

Jadransko osiguranje

-

-

-

KD životno osiguranje

-

28

-

284

271

-4,58

13

17

30,77

Merkur osiguranje Société Générale osiguranje Sunce osiguranje

-

-

-

Triglav osiguranje

554

511

-7,76

Uniqa osiguranje*

365

777 112,88

Velebit osiguranje

-

-

-

Velebit životno osiguranje

-

-

-

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group

-

-

-

Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

2013. Agram Life osiguranje

Erste osiguranje Vienna Insurance Group

2014.

Broj sudskih sporova 2013.

2014.

-

-

-

-

-

-

59.343

65.663

532.124

567.180

520

541

8.342

7.150

4

1

1.627.274

1.403.381

-

-

66.763

85.160

1

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

3.425

53.278

53.774

-

-

Euroherc osiguranje

-

-

-

-

-

-

Generali osiguranje

13.516

14.557

137.298

154.517

-

-

Grawe Hrvatska

-

12.514

274.065

288.044

79

86

HOK osiguranje

8.299

8.104

77.201

66.564

362

311

2

4

3.078

2.348

-

33

Hrvatsko kreditno osiguranje

1.048

1.353

10.111

11.872

-

Jadransko osiguranje

-

-

-

-

-

-

KD životno osiguranje

217

298

-2.358

-3.362

-

-

10.285

9.648

178.896

165.006

-

-

398

530

6.684

5.735

-

-

Izvor osiguranje

Merkur osiguranje Société Générale osiguranje Sunce osiguranje

-

-

-

-

-

-

Triglav osiguranje

26.849

25.236

246.354

190.948

-

-

Uniqa osiguranje*

45.422

96.558

347.526

360.512

306

195

Velebit osiguranje

-

-

-

-

-

-

Velebit životno osiguranje

-

-

-

-

-

-

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group

-

-

-

-

-

-

15

16

6,67

Wüstenrot životno osiguranje

7.986

8.502

6,46

UKUPNO:

16

99

294

839

-

1

613.459

1.192.187

3.566.930

3.359.668

1.272

1.168

* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d.

Najveći porast premije kod osiguranja kredita Na ukupan gubitak, ocjenjuju u Hrvatskom uredu za osiguranje, utjecala je i privatizacija Croatia osiguranja, koje je na kraju godine zabilježilo gubitak. Neki od uzroka tog gubitka sigurno su povezani s raščišćavanjem portfelja nakon privatizacije

Od ukupno 18 vrsta osiguranja u skupini neživotnih osiguranja rast zaračunate bruto premije ostvaren je u samo šest vrsta, pri čemu je najveći porast premije u apsolutnom iznosu od 48,6 milijuna kuna ostvaren kod osiguranja kredita. Slijedi premija zdravstvenog osiguranja (porast od 28,9 milijuna kuna) i premija osiguranja raznih financijskih gubita-

ka (porast od 22,4 milijuna kuna). Od ukupne premije životnih osiguranja na premiju osiguranja s jednokratnim plaćanjem premije odnosio se iznos od 738,8 milijuna kuna, što je više u odnosu na 2013., kada je taj iznos bio 582,5 milijuna. Iz toga se vidi da je rast tržišta životnih osiguranja generiran osiguranjima s jednokratnim uplatama premije,

81

OSIGURANJE

Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj

% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne

541.098

14,79

356.051

366.589

2,96

319.566

322.253

0,84

4

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group

270.183

280.834

3,94

5

Grawe Hrvatska

245.965

246.423

0,19

6

Merkur osiguranje

243.477

240.913

-1,05

7

Agram Life osiguranje

205.597

208.374

1,35

8

Erste osiguranje Vienna Insurance Group

139.302

151.385

8,67

9

Generali osiguranje

119.875

117.375

-2,09

10 Triglav osiguranje

65.108

61.164

-6,06

Société Générale 11 osiguranje

41.342

41.446

0,25

Wüstenrot životno 12 osiguranje

15.282

21.919

43,43

13 Velebit životno osiguranje

16.085

19.612

21,92

14 KD životno osiguranje

14.863

17.043

14,67

15 Ergo životno osiguranje

14.335

1.357

-90,53

2.538.413 2.637.785

3,91

1

Allianz Zagreb

471.382

2

Croatia osiguranje

3

Uniqa osiguranje*

Ukupno:

Osiguranje od nezgode zaračunata bruto premija Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2

Osiguravatelj

% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne

Croatia zdravstveno osiguranje

129.918

Uniqa osiguranje*

23.667

173.506 32.593

33,55 37,71

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji

% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne

Croatia osiguranje

161.116

141.785

-12,00

1

Croatia osiguranje

625.387

513.760

-17,85

2

Allianz Zagreb

50.010

52.481

4,94

2

Allianz Zagreb

183.694

192.858

4,99

3

Uniqa osiguranje*

54.599

47.308

-13,35

3

Triglav osiguranje

92.460

82.817

-10,43

4

Société Générale osiguranje

41.342

41.446

0,25

4

Uniqa osiguranje*

58.605

56.201

-4,10

5

Generali osiguranje

47.070

50.922

8,18

6

Grawe Hrvatska

36.962

35.980

-2,66

7

Merkur osiguranje

20.687

19.391

-6,26

8

HOK osiguranje

9.498

12.919

36,02

9

Izvor osiguranje

3.758

4.700

25,07

87

123

41,38

Allianz Zagreb

15.909

15.462

-2,81

5

Generali osiguranje

25.393

24.192

-4,73

4

Croatia osiguranje

18.681

10.368 -44,50

6

Grawe Hrvatska

24.159

22.774

-5,73

5

Grawe Hrvatska

3.446

3.153

-8,50

7

Triglav osiguranje

10.971

10.851

-1,09

6

Merkur osiguranje

2.937

2.336

-20,46

8

HOK osiguranje

6.381

8.320

30,39

7

HOK osiguranje

1.879 119,51

9

Merkur osiguranje

5.293

5.034

-4,89

8

Triglav osiguranje

1.745

2.484

42,35

381.009

356.675

-6,39

Ukupno:

1.583

653

-58,75

196.997

239.949

21,80

% 2013. 2014. promje000 kn 000 kn ne

1

3

856

Osiguravatelj

10 Izvor osiguranje Ukupno:

BNP Paribas Cardif 10 osiguranje Ukupno:

1.078.208

969.670 -10,07

* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d.

dok se premija životnih osiguranja s obročnim plaćanjima premije smanjuje. Zaračunata bruto premija reosiguranja u 2014. iznosila je 335,7 milijuna kuna te je u odnosu na 2013. zabilježila pad od 61,7 milijuna kuna ili 15,5 posto. Hanfino izvješće pokazuje da je udjel zaračunate bruto premije u BDP-u na dan 31. prosin-

ca 2014. bio 2,6 posto te je također zabilježio smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Koncentracija zaračunate bruto premije u pet najvećih društava za osiguranje smanjila se sa 65,6 posto u 2013. na 65,2 posto u 2014. Kod neživotnih osiguranja prisutna je veća koncentracija u odnosu na životna pa je tako pet društava za osiguranje ostvarilo 73,4

posto ukupne premije neživotnih osiguranja, dok je u segmentu životnih osiguranja 66,6 posto premije bilo koncentrirano u pet društava za osiguranje. Na tržištu osiguranja na dan 31. prosinca 2014. poslovalo je 25 društava za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje. Također, na tržištu osiguranja djelovao je i Hrvatski ured

OSIGURANJE

82

za osiguranje kao udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te Hrvatski POOL za osiguranje i reosiguranje nuklearnih rizika, GIU. Poslove zastupanja u osiguranju odnosno posredovanja u osiguranju i reosiguranju obavljalo je 241 društvo za zastupanje u osiguranju, 42 društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju, 158 obrta za zastupanje u osiguranju, 25 kreditnih institucija te HP - Hrvatska pošta d.d. U strukturi bruto premije vode neživotna osiguranja Od ukupno 25 društava za osiguranje, sedam društava obavljalo je isključivo poslove životnih osiguranja, 10 društava za osiguranje obavljalo je isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je poslove životnih i neživotnih osiguranja obavljalo osam društava za osiguranje. Broj društava za osiguranje smanjio se u odnosu na dan 31. prosinca 2013. za jedan jer je došlo do pripajanja jednog društva za osiguranje. Poslove reosiguranja u 2014. obavljalo je jedno društvo za reosiguranje. U strukturi zaračunate bruto premije na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj, kao i prethodnih godina, prevladavala su neživotna osiguranja s udjelom od 69,2 posto. Osiguranja motornih vozila, koja uključuju osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje cestovnih vozila u 2014. činila su 35,9 posto ukupne zaračunate bruto premije, što je znatno manje u odnosu na 2013., kada je njihov udjel bio 40,1 posto. Osim što je dovela do smanjenja cijene police osiguranja od automobilske odgovornosti, liberalizacija je donijela i niz drugih prednosti za ugovaratelje osiguranja kao što su brojne mogućnosti prilagodbe pojedincu (primjerice prema starosti, intenzitetu vožnje, regiji), mogućnost odobravanja dodatnih popusta

Poslovni rezultati Ukupni prihodi, 000 kn

Osiguravatelj

2013.

Agram Life osiguranje

-

282.528

1.279.487 1.330.747

Allianz Zagreb

% promjene

2014.

-

-

19.153

10.702

-44,12

4,01 1.182.071 1.243.366

5,19

97.416

87.381

-10,30

-

263.375

-48,02

559.825

374.960

-33,02

14.952

(76.208)

-

BNP Paribas Cardif osiguranje

64.219

66.528

3,60

55.262

55.401

0,25

8.956

11.127

24,24

2.667.280 2.559.433

-4,04 2.650.011 2.972.278

12,16

17.268 (412.845)

-

124.979

141.020

12,83

(11.724)

8.611

-

-

9.177

-

-

(5.636)

(21.883)

-

-

28.525

-

-

(1.011)

(2.611)

-

214.895

6,54

192.473

202.893

5,41

9.231

12.001

30,01

1.101.211

-

-

961.838

-

-

106.342

89.100

-16,21

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Grawe Hrvatska

555.176

554.382

-0,14

514.830

512.137

-0,52

40.346

42.245

4,71

HOK osiguranje

199.379

182.431

-8,50

181.336

162.768

-10,24

18.043

19.663

8,98

5.776

8.054

39,44

-6.035

-7.618

-

(259)

436

-

Izvor osiguranje

30.600

34.850

13,89

-39.846

-42.796

-

(9.247)

(7.946)

-

Jadransko osiguranje

667.766

-

-

584.001

-

-

59.228

43.519

-26,52

KD životno osiguranje

21.599

24.213

12,10

-26.971

-29.273

-

(5.372)

(5.060)

-23,00

Croatia osiguranje

113.255

149.631

32,12

Ergo osiguranje

3.540

-

Ergo životno osiguranje

27.514

-

201.705

Euroherc osiguranje Generali osiguranje

Croatia zdravstveno osiguranje

Erste osiguranje Vienna Insurance Group

Hrvatsko kreditno osiguranje

395.046

365.039

-7,60

353.150

332.780

-5,77

41.896

32.259

Société Générale osiguranje

48.271

48.009

-0,54

42.845

42.390

-1,06

5.426

5.619

3,57

Sunce osiguranje

165.117

-

-

159.617

-

-

5.499

4.549

-17,28

Triglav osiguranje

351.115

326.248

-7,08

343.440

325.058

-5,35

7.675

1.190

-84,50

Uniqa osiguranje*

262.316

447.402

70,56

255.029

418.084

63,94

7.286

29.318

302,39 14,21

Merkur osiguranje

Velebit osiguranje

63.728

-

-

63.674

-

-

400

457

Velebit životno osiguranje

20.743

-

-

22.677

-

-

(1.934)

(5.426)

-

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group

612.403

-

-

577.979

-

-

34.424

24.592

-28,56

17.156

24.310

41,70

22.133

29.595

33,71

(4.978)

(5.285)

-

Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

9.731.708 6.634.924 -31,82 9.075.395 6.733.043 -25,81

* Uniqa osiguranje d.d. – podaci ne uključuju podatke pripojenog društva Basler osiguranja Zagreb d.d. za prvih 8 mjeseci 2014. godine ** Društvo pripojeno Uniqa osiguranju 1.9.2014. godine

(primjerice većih popusta za osiguranike bez prijavljenih šteta, popusta na pakete osiguranja te popusta na dobrovoljna osiguranja) te raznolika ponuda dopunskih osiguranja. Nasuprot tome, kao negativna strana tržišnog natjecanja javlja se opasnost neodgovarajuće (preniske) cijene, što za posljedicu može

493.541 422.769 -14,34 (40.161) (537.264) 1.237,78 453.380 (114.495) -125,25

imati negativan utjecaj na rezultat poslovanja i posljedično adekvatnost kapitala te potrebu za dodatnim kapitalom. Na dan 31. prosinca 2014. društva za osiguranje uložila su za pokriće matematičke pričuve imovinu u iznosu od 15,7 milijardi kuna, što je za 0,6 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto više

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu (u %)

2013.

Autokasko

5,6%

Imovina

11,3%

8,6%

2013.

298.752

4,2% Zdravstveno 2,8%

Ostalo

Neto dobit, 000 kn

% promjene

2014.

574.778

Nezgoda

30,8%

2013.

Basler osiguranje Zagreb**

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2014.

Životna

Ukupni rashodi, 000 kn

% promjene

2014.

Autoodgovornost

15,7%

Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

2013.

2014. % promjene

381.009 196.997 476.719 1.078.208 1.656.033 724.390 6.538.186 2.538.413

356.675 239.949 474.780 969.670 1.344.074 739.655 5.921.982 2.637.785

-6,39 21,80 -0,41 -10,07 -18,84 2,11 -9,42 3,91

9.076.599

8.559.766

-5,69

2014.

Nezgoda

4,20

4,17

Zdravstveno

2,17

2,80

Autokasko

5,25

5,55

Imovina

11,88

11,33

Autoodgovornost

18,25

15,70

Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

7,98

8,64

72,03

69,18

27,97

30,82

100,00

100,00

83

OSIGURANJE

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj Agram Life osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb** BNP Paribas Cardif osiguranje Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Ergo osiguranje Ergo životno osiguranje Erste osiguranje Vienna Insurance Group Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Société Générale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje* Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Wiener osiguranje Vienna Insurance Group Wüstenrot životno osiguranje UKUPNO:

Jamstveni kapital, 000 kn % promjene 2013. 2014. 297.146 2,33 304.068 486.817 11,72 543.855 259.041 -19,62 208.205 31.968 13,37 36.242 1.305.962 29,50 1.691.166 49.345 -0,46 49.117 33.261 21,62 40.451 37.742 -3,88 36.276

Tehničke pričuve, 000 kn % promjene 2013. 2014. 22.888 827.403 4,04 860.863 377.206 5,03 396.170 86 797,67 772 3.675.348 -1,76 3.610.676 80.930 39,49 112.888 2.295 127.498 -

Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn % promjene % promjene 2013. 2014. 2013. 2014. 1.172.546 1.195.434 2.231.451 12,38 3.058.854 10,12 2.507.632 3.368.495 1.620.337 3,14 1.997.543 3,49 1.671.139 2.067.309 118.010 -2,37 118.096 -1,78 115.217 115.989 1.955.270 5,96 5.630.619 0,92 2.071.854 5.682.529 80.930 39,49 112.888 675 2.970 20.272 147.770 -

54.337

50.471

-7,11

6.666

7.251

8,78

412.280

456.033

10,61

418.946

463.284

10,58

598.960 102.430 282.250 59.078 34.921 30.042 375.348 28.368 238.787 48.139 124.356 129.876 90.159 35.671 32.625

657.739 105.090 313.701 68.225 34.997 31.526 407.043 29.460 211.097 51.876 129.856 132.040 303.886 34.729 33.596

9,81 2,60 11,14 15,48 0,22 4,94 8,44 3,85 -11,60 7,76 4,42 1,67 237,06 -2,64 2,98

1.441.910 282.176 315.873 247.738 3.944 31.112 805.177 18.362 92.194 4.092 143.997 365.013 198.255 99.429 636

312.727 321.951 247.777 5.720 39.660 24.110 83.751 5.734 322.969 588.779 -

10,83 1,92 0,02 45,03 27,47 31,30 -9,16 40,15 -11,52 196,98 -

608.319 2.143.237 2.241 1.845.076 60.034 273.258 590.177 24.219

654.920 2.211.660 2.776 1.938.451 70.703 287.562 2.345.758 -

7,66 3,19 23,87 5,06 17,77 5,23 297,47 -

1.441.910 890.495 2.459.110 247.738 3.944 31.112 805.177 20.603 1.937.270 64.126 143.997 638.271 788.431 99.429 24.855

967.647 2.533.611 247.777 5.720 39.660 26.886 2.022.203 76.437 610.531 2.934.537 -

8,66 3,03 0,02 45,03 27,47 30,50 4,38 19,20 -4,35 272,20 -

466.563

471.382

1,03

473.012

-

-

1.550.094

-

-

2.023.106

-

-

44.025

44.928 6.021.022

2,05

265

13.733

13.997

14.641.229

-1,91

24.284.733

28.211 21.303.714

101,55

-28,01

27.771 14.361.476

102,22

9.643.505

440 6.942.238

66,04

14,09

5.277.217

* Uniqa osiguranje d.d. – podaci ne uključuju podatke pripojenog društva Basler osiguranja Zagreb d.d. za prvih 8 mjeseci 2014. godine ** Društvo pripojeno Uniqa osiguranju 1.9.2014. godine

-12,28

84

OSIGURANJE

sredstava od traženog pokrića matematičke pričuve. Najveći dio sredstava za pokriće matematičke pričuve bio je uložen u vrijednosne papire (83,4 posto), pri čemu se najveći udjel odnosio na vrijednosne papire čiji je izdavatelj država. Ti su vrijednosni papiri u strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve sudjelovali sa 72 posto. Društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje dužno je održavati razinu kapitala adekvatnu opsegu i vrstama poslova osiguranja koje obavlja te s obzirom na rizike kojima je izloženo. Kako bi društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje bilo kapitalno adekvatno, mora ispunjavati tri uvjeta, odnosno kapital društva mora biti najmanje jednak granici solventnosti. Jamstveni kapital društva mora biti najmanje jednak jednoj trećini granice solventnosti i jamstveni kapital mora biti najmanje jednak minimalnom temeljnom kapitalu. Ispunjeni uvjeti adekvatnosti kapitala Prema izvješću Hanfe, na dan 31. prosinca 2014. sva društva za osiguranje i društva za reosiguranje ispunjavala su propisane uvjete adekvatnosti kapitala. U skupini životnih osiguranja omjer kapitala i granice solventnosti pojedinih društava za osiguranje kretao se od 1,5 do 25,3, omjer jamstvenog kapitala i jedne trećine granice solventnosti bio je od 4,8 do 75,9, dok se omjer jamstvenog kapitala i minimalnog temeljnog kapitala kretao između 1,0 i 10,5. Omjer kapitala i granice solventnosti pojedinih društava za osiguranje i društava za

reosiguranje u skupini neživotnih osiguranja kretao se od 1,3 do 33,8, omjer jamstvenog kapitala i jedne trećine granice solventnosti bio je od 4,0 do 107,7, dok je omjer jamstvenog kapitala i minimalnog temeljnog kapitala iznosio između 1,1 i 53,3.

Ukupno tržište osiguranja lani je ostvarilo gubitak od 50,7 milijuna kuna Najznačajniji pokazatelji tržišta osiguranja koji se koriste za praćenje poslovanja društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje jesu kvota šteta, kvota troškova i kombinirana kvota. Kvota šteta u 2014. iznosila je 64,1 posto te je bila nepovoljnija u odnosu na 2013., kada je iznosila 58,7 posto. Za skupinu životnih osiguranja kvota šteta iznosila je 96,6 posto, što je neznatno manje u odnosu na 2013., kada je bila na razini od 96,7 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja kvota šteta iznosila je 51 posto te se povećala u odnosu na 2013., kada je iznosila 45,3 posto. Kvota troškova iznosila je 43,5 posto, što predstavlja porast u odnosu na 2013., kada je iznosila 41,5 posto. Za skupinu životnih osiguranja kvota troškova iznosila je 31,3 posto, što je nešto povoljnije u odnosu na 2013., kada je iznosila 32 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja taj pokazatelj iznosio je 48,4 posto, što je više nego u 2013., kada je njegova vrijednost bila 44,8posto. Kombinirana kvota iznosila je 107,6posto te je bila znatno nepovoljnija u odnosu na 2013., kada

je iznosila 100,2 posto. Za praćenje poslovanja važni su pokazatelji i rezultat ulaganja, rentabilnost imovine ili povrat na uloženu imovinu (ROA) i rentabilnost vlastitih sredstava ili povrat na uloženi vlastiti kapital (ROE). Rezultat ulaganja u 2014. iznosio je 3,2 posto, dok je u 2013. iznosio 2,6 posto. Za skupinu životnih osiguranja rezultat ulaganja iznosio je 4,9 posto, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2013., kada je iznosio 5,6 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja pokazatelj iznosio je 0,5 posto, što je povoljnije u odnosu na 2013., kada je njegova vrijednost bila -1,4 posto.

U strukturi zaračunate bruto premije prevladavala su neživotna osiguranja Rentabilnost imovine ili povrat na uloženu imovinu (ROA) na razini tržišta osiguranja u 2014. bila je negativna i iznosila je -0,1posto, dok je u 2013. iznosila 0,6 posto. Za skupinu životnih osiguranja rentabilnost imovine iznosila je 0,7 posto što je nepovoljnije u odnosu na 2013., kada je bila na razini od 0,8 posto. Za skupinu neživotnih osiguranja taj je pokazatelj iznosio -1,1posto, što je nepovoljnije u odnosu na 2013., kada je njegova vrijednost bila 0,5 posto. Smatra se da je rentabilnost imovine bolja što je navedeni koeficijent veći. Ukupna rentabilnost vlastitih sredstava u 2014. iznosila je -0,6 posto, što je znatno nepovoljnije u odnosu na 2013., kada je iznosila 3,1 posto.

Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici)

2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995.

CROATIA OSIGURANJE

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

ALLIANZ ZAGREB

2

2

2

2

3

3

2

2

3

3

3

3

3

3

3

4

4

5

-

-

EUROHERC OSIGURANJE

3

3

3

3

2

2

3

3

2

2

2

2

2

2

2

2

2

3

4

4

UNIQA OSIGURANJE*

4

10

11

11

11

11

13

13

14

14

14

14

WIENER OSIGURANJE VIG

5

5

5

5

5

5

5

5

6

7

9

9

12

13

21

23

-

-

-

-

JADRANSKO OSIGURANJE

6

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

4

6

7

10

9

10

11

GRAWE HRVATSKA

7

7

7

8

8

6

6

7

7

6

6

6

6

6

5

-

-

-

-

-

GENERALI OSIGURANJE

8

8

9

9

9

10

10

10

10

20

23

24

-

-

-

-

-

-

-

-

TRIGLAV OSIGURANJE

9

9

8

7

7

7

8

8

8

8

7

7

7

7

7

5

5

4

3

2

MERKUR OSIGURANJE

10

11

10

10

10

9

9

9

9

9

8

8

8

8

8

8

9

11

13

-

* Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d. U premiju uključeni podaci Basler osiguranja Zagreb d.d.

OSIGURANJE

85

IGOR ĐURIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OSIGURAVATELJA HGK

Osiguravateljsko tržište prolazi kroz tranziciju

Naše tržište nije potrošeno, ono ima velike unutarnje resurse i potencijale. Naravno da će ukupno okruženje koje podrazumijeva rast BDP-a, rast standarda, daljnja porezna rasterećenja, ali i uvođenje dodatnih mjera koje će povećati povjerenje građana u osiguravateljski proizvod - samo povećati stopu rasta industrije PREMA SLUŽBENIM KUMULATIVNIM PODACIMA za ovogodišnji srpanj ukupna premija na hrvatskom osiguravateljnom tržištu iznosila je 5,58 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećanje od 2,9 posto. Generator rasta je skupina životnih osiguranja koja bilježe ukupan premijski prihod od 1,79 milijardi kuna, što je rast od 19 posto u odnosu na isto promatrano razdoblje prethodne godine. Istodobno je tržište neživotnih osiguranja ostvarilo premijski prihod od 3,79 milijardi kuna, što je pad od 3,3 posto. Glavni uzrok ovakvog stanja je pad premije u segmentu osiguranja od odgovornosti za

upotrebu motornih vozila koje je u odnosu na isto promatrano razdoblje u prethodnoj godini zabilježilo pad od 14,86 posto, sa zaračunatom bruto premijom od 1,33 milijardi kuna. Najveći udio u ovoj skupini ima obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, s premijom, za promatrano razgoblje, od 1,27 milijardi kuna što je pad od 16,15 posto. Brojčani pokazatelji zorno prikazuju situaciju na tržištu, odnosno utjecaj liberalizacije tržišta u segmentu osiguranja od automobilske odgovornosti na ukupne tržišne pokazatelje koja je uzrok ukupnog pada tržišta neživotnih osiguranja te pozitivne trendove u segmentu životnih osiguranja.

Igor Đurić, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK

86

OSIGURANJE

Očekivana liberalizacija AO Liberalizacija tržišta AO bila je očekivana s obzirom na slične procese koji su se dogodili u Europskoj uniji te činjenicu da je veći broj tržišnih natjecatelja dio grupacija tj. oni su povezana društva s tvrtkama iz EU-a. Sporna je samo činjenica vezana uz iznos pada prosječne premije u ovoj skupini osiguranja i vremenski tijek u kojem se to dogodilo. Iako je u sedam mjeseci tekuće godine zabilježen porast ukupnog broja polica osiguranja od automobilske odgovornosti za 33.171 policu ili za 2,7 posto u odnosu na isto promatrano lanjsko razdoblje, niska prosječna premija, koja je u srpnju 2015. iznosila 1006,24 kune što je smanjenje od 18,36 posto, uzrok je pada premijskog prihoda u ovoj skupini osiguranja. Tržišni natjecatelji su se počeli natjecati u spuštanju cijena umjesto da su sa spuštanjem cijena kombinirali inovacije i unapređivali proizvod. I ranije su se među društvima za osiguranje događali slučajevi spuštanja cijena tj. davanja uvećanog bonusa radi povećavanja konkurentnosti i pridobivanja novih osiguranika, najčešće prelazaka od jednog osiguravatelja drugom. Sada kada je na neki

način takva instituacija legalizirana za njom su posegnuli svi koji se bave AO i doveli tržište AO tu gdje se nalazi danas. Ovakva sitacija na

Ukupna premija na hrvatskom osiguravateljskom tržištu u srpnju je iznosila 5,58 milijardi kuna AO tržištu, posebno ako se trendovi nastave, nije održiva u nedogled. Regulator tj. Hanfa će se morati adekvatno uključiti u, rekao bih, dodatnu regulaciju na AO tržištu i dodatni nadzor te provjeru dosljednog provođenja Zakona o osiguranju. Premije moraju, u svakom slučaju, biti dostatne za pokrivanje svih obveza i rizika osiguravateljnog društva. Tijekom druge polovine godine, trebao bi se smanjiti intenzitet pada cijena AO i samim time tržište bi se trebalo stabilizirati. Ova tržišna kretanja i promjene na području zakonodavstva, ali i sami klijenti sigurno potiču potrebu za razvoj novih neživotnih i, isto tako, životnih osiguranja. Mnogi su zaboravili na klijente koji su sve više

upoznati s ponudama na tržištu osiguranja i uopće situacijom na finacijskom tržištu. Neka društva su već ponudila nove proizvode i sigurno u narednoj godini možemo očekivati daljnji trend razvoja proizvoda sukladno novim okolnostima na tržištu. Udruženje osiguravatelja kroz Hrvatsku gospodarsku komoru aktivno je uključeno u provedbu Akcijskog plana za unapređenje financijske pismenosti potrošača za 2015. i započete aktivnosti sigurno će pozitivno utjecati na osiguravatelje i osiguranike. Prostor za napredak životnih osiguranja Rast životnih osiguranja bio je očekivan. Tržište životnih osiguranja još uvijek ima veliki

Generator rasta je skupina životnih osiguranja koja bilježe premijski prihod od 1,79 milijardi kuna prostor za napredak. Životna osiguranja drže trenutačno u pozitivi cijelu osiguravateljsku industriju. U strukturi životnih osiguranja

OSIGURANJE

najveći udio ima klasično životno osiguranje i to 86,22 posto. Rast premije tzv. riziko osiguranja je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, 118,93 posto. Potrošači postaju sve svjesniji koliko uz relativno mala ulaganja mogu ublažiti sebi i svojoj obitelji, ali i okolini posljedice u slučaju rizičnih slučajeva. U idućoj godini možemo očekivati razvoj novih dopunskih osiguranja. Cijena police u Hrvatskoj i dalje je niža u odnosu na iste police u ostalim zemljama EU-a, te je dostupna uz minimalna odricanja. To tržište prepoznaje i zbog toga smatram da će tržište životnih osiguranja i dalje rasti. Konačno, rast tržišta ovisi i o rastu BDP-a, standarda i općem stanju tržišta i društva, a to će biti samo dodatni vjetar u leđa postojećim trendovima kada govorimo o prodaji životnih osiguranja. Hrvatski osiguravatelji su i dosad morali ispunjavati zahtjevne kriterije vlastitih procjena rizika i solventnosti. Te su mjere uspješno provođene. Solventnost II imat će više utjecaja na kvalitetu usluga koje pružamo. Vrijedit će nova, stroža pravila Solventnosti II i upravljanja rizicima, utvrđuje se proces nadzora i mehanizmi zaštite osiguranika, utvrđuju nova pra-

Tijekom druge polovine godine trebao bi se smanjiti intenzitet pada cijena AO-a vila obveze tzv. javne objave. Dakle, inzistira se na transparentnosti, kvaliteti proizvoda i zaštiti potrošača. O troškovima vezanim uz usklađenje s novim regulatornim okvirom se još uvijek nagađa. Ne mislim da bi ti troškovi trebali znatno utjecati na poremećaj na osiguravateljskom tržištu. Troškovi će postojati i bit će vezani uz unapređenje kvalitete podataka, sustava izvještavanja, te kvalitetnu IT pripremu. Većina društava je u vlasništvu velikih grupa, a te grupe i sam EU predvidjeli su sredstva za uvođenje Soventnosti II u svoje višegodišnje planove. Smanjenje rizika za klijente i kupce bit će više povjerenja u osiguravatelje, te vjerujem da će doći do povećanog priljeva premija. Čekaju se odgovori Europske komisije Iskreno se nadam da će aktivnosti koje već mjesecima provode Hanfa, Ministarstvo financija i osiguravateljska društva uroditi plodom, odnosno dogovoriti drugačiji tretman

87

obveznica s valutnom klauzulom. Ako se taj tretman ne promjeni otvara se niz pitanja i ono što je sigurno najteže - potreba za dodatnim kapitalom u društvima. Očekuje se odgovor Europske komisije o ovoj problematici. Problem ulaganja, općenito, zbog sve manjih prinosa će sigurno u kratkom roku utjecati na

Mnogi su zaboravili na klijente koji su sve više upoznati s ponudama na tržištu osiguranja i situacijom na finacijskom tržištu potrebu ravoja novih životnih osiguranja. Ne bih rekao da moramo govoriti o oporavku osiguravateljskog tržišta. Ono prolazi kroz period tranzicije kao i cijelo naše društvo. Naše tržište nije potrošeno, ono ima velike unutarnje resurse i potencijale. Naravno da će ukupno okruženje koje podrazumijeva rast BDP-a, rast standarda, daljnja porezna rasterećenja, ali i uvođenje dodatnih mjera koje će povećati povjerenje građana u osiguravateljski proizvod - samo povećati stopu rasta industrije.

OSIGURANJE

88

Anketa:

SIGURNOST KLIJENATA NA PRVOM MJESTU

1.

SANEL VOLARIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROAT

Tržište se nije pril Iako smo očekivali pozitivnu konsolidaciju trž automobilskih osiguranja i dalje pada. To i dalj osiguranjima ide sporije od željenog svi liberalizaciju moramo shvatiti kao poslovni izazov i pokretač pozitivne konsolidacije tržišta.

Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?

2.

Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?

3.

Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?

4.

Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?

>> Prošlu je godinu na osiguravateljskom tržištu obilježila privatizacija Croatia osiguranja, danas u većinskom vlasništvu Adris Grupe. Tijekom 2014. prošli smo kroz temeljito strateško i operativno restrukturiranje kako bi vodećem hrvatskom osiguravatelju stvorili preduvjete za organski rast i širenje u regiji. Pozitivni prodajni rezultati i povećanje tržišnog udjela Croatia osiguranja rezultat su kvalitetno provedene i dovršene prve faze restrukturiranja Društva, tijekom koje smo proveli intenzivan razvoj prodajnih mreža i portfelja proizvoda, transformaciju i centralizacija operacija te smo uspostavili korporativno upravljanje na razini Grupe. Liberalizacija tržišta obveznih automobilskih osiguranja koja je svoj puni zamah doživjela u prošloj godini, dovela je do pada tržišta za gotovo 593 milijuna kuna. Brzo smanjenje cijena osiguranja automobilske odgovornosti, kao posljedica liberalizacije, smanjilo je premijski volumen i profitabilnost industrije. Međutim u Croatia osiguranju smatramo da

Nužnost edukacije građana Iako smo očekivali pozitivnu konsolidaciju tržišta, do nje nije došlo, te kao što pokazuju rezultati za lipanj 2015., premija obveznih automobilskih osiguranja i dalje pada, dakle, tržište se nije prilagodilo liberalizaciji. To i dalje ugrožava profitabilnost osiguravateljske industrije, a zaokret prema dobrovoljnim osiguranjima ide sporije od željenog. Primjerice u Hrvatskoj je osigurano samo oko 15 posto imovine građana, a 90 posto Hrvata ima nekretnine u vlasništvu, što je suprotan trend od tržišta razvijenih zemalja EU-a u kojima građani imaju manje nekretnina u svom vlasništvu, dok je postotak

Tijekom 2014. prošli smo kroz temeljito strateško i operativno restrukturiranje kako bismo stvorili preduvjete za organski rast i širenje u regiji osiguranih nekretnina visok. Svi zajedno smo dužni dizati razinu informiranosti građana, educirati ih, kako bismo osvijestili važnost i potrebu osiguranja. Primjena direktive Solventnosti II je izazov, jer od 1. siječnja 2016. stupa na snagu novi Zakon o osiguranju koji efektivno implementira tu direktivu u hrvatsko zakonodavstvo. Ona nam donosi

89

OSIGURANJE

IA OSIGURANJA

agodilo liberalizaciji išta, do nje nije došlo, te kao što pokazuju rezultati za lipanj 2015., premija obveznih e ugrožava profitabilnost osiguravateljske industrije, a zaokret prema dobrovoljnim mnogo novosti, a neke od njih su već pokazale da će imati značajan utjecaj na osiguravatelje u Republici Hrvatskoj. Primjera radi izdvajam kapitalni tretman po Solventnosti II državnih obveznica denominiranih u eurima, a u koje većina hrvatskih osiguravatelja ulažu značajan dio svojih sredstava. Naime, zbog odredbi Solventnosti II i trenutačnog rejtinga

Smanjenje bankocentričnosti financijskog sustava, tj. širenja palete financijskih proizvoda i njihova prilagodba pojedinim skupinama potrošača je ohrabrujuća Republike Hrvatske po S&P BB, društva za osiguranje moraju izdvajati značajne iznose kapitala. Iako je predviđen prijelazni period do 2020. godine, vjerujem da će ovo biti jedna od važnijih novina koja će obilježiti početak primjene Solventnosti II u Republici Hrvatskoj, a mogla bi imati i posljedice na pojedine proizvode osiguranja života. Hrvatsko tržište tih životnih proizvoda već povijesno karakterizira valutna klauzula u eurima, što uz problematiku kapitalnog tretmana obveznica Republike Hrvatske u eurima te trenutačnu razinu kamatnih stopa na tržištima postavlja značajne izazove za budućnost takvih proizvoda. Stoga će osiguratelji morati odgovoriti novim vrstama proizvoda, ali i pravodobnom

edukacijom javnosti o nužnosti promjena u tom segmentu. Premalo gospodarskih aktivnosti reflektira se i na sadržajnost aktivnosti u cjelokupnoj financijskoj industriji, a oporavak će rezultirati pozitivnim efektima na sve aktere na tržištu. Ipak, smanjenje bankocentričnosti financijskog sustava, tj. širenja palete financijskih proizvoda i njihova prilagodba pojedinim skupinama potrošača je ohrabrujuća. Iako se od ulaska Hrvatske u EU očekivao i želio dodatni poticaj gospodarskom oporavku koji bi se pozitivno odrazio i na osiguravateljno tržište, on za sada izostaje ali ga očekujemo u narednom razdoblju. U proteklim godinama je, primjerice, oslanjanje na profitabilno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti dovelo do problema s kasko osiguranjem, a liberalizacija tržišta nužno polako mijenja trendove u suprotnom smjeru s ciljem održivosti i profitabilnosti. Zahtjevan posao koji je napravljen uz implementaciju Solventnosti II

ne završava, jer se u budućem razdoblju zahtjevi intenziviraju, a što će sve imati daljnji utjecaj na resurse i troškove osiguravatelja. U konačnici, očekuje se da će poslovanje pod okriljem Solventnosti II na krilima sveobuhvatnog upravljanja rizicima i visoke razine transparentnosti i javne objave donijeti benefite kako osiguravateljima tako i osiguranicima. Ostaje za vidjeti hoće li će očekivani benefiti opravdati sva potrebna ulaganja i napore. Važna uloga u oporavku gospodarstva Industrija osiguranja može odigrati važnu ulogu u oporavku hrvatskog gospodarstva. Oporavak tržišta omogućit će osiguravateljima da djeluju kao institucionalni investitori kroz ulaganje u perspektivne projekte. No do oporavka naša aktivna uloga ne smije izostati. Razvojem inovativnih proizvoda, njihovim uvezivanjem s proizvodima iz drugih industrija, povećanjem financijske osviještenosti tržišta te ustrojem kvalitetnih kanala

prodaje, hrvatski osiguravatelji moraju koordinirano i ustrajno smanjivati jaz između domaćeg i razvijenih tržišta osiguranja. Na primjer, osiguranje života najčešći je i najrasprostranjeniji oblik osiguranja i štednje u svim razvijenijim zemljama EU i svijeta. Prosječan iznos premije životnih osiguranja po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi 74 eura i 14 je puta manji od prosjeka zemalja EU-a. Također, udio tržišta osiguranja u Republici Hrvatskoj u BDP-u je tri posto, a u EU je riječ o rasponu od osam do 10 posto udjela u BDP-u na znatno većim apsolutnim iznosima, što jasno ukazuje na nisku penetraciju osiguranja u kod nas. K tome, nepovoljni demografski trendovi te sve lošiji omjer broja zaposlenih i korisnika mirovina snažno opterećuju ionako preopterećeni sustav mirovinskog osiguranja, pojačavajući potrebu da vlastitim ulaganjima osiguramo dodatne prihode u trećoj životnoj dobi. Ukratko, prostora za rast tržišta definitivno ima.

90

OSIGURANJE

IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE HRVATSKA

Građani su postali svjesniji brige o budućnosti Sigurnost naših klijenata, a time i dugoročnost našeg poslovanja, na prvom nam je mjestu, stoga nikada nismo sudjelovali u nerazumnom spuštanju premije kojim bi se ugrozila buduća isplata šteta i prednosti ulaganja u ovaj način štednje i brige za budućnost te da su aktivnosti koje već nekoliko godina HUO i osiguravatelji provode, počele pokazivati rezultate, iako se značajniji pomaci mogu očekivati tek dugoročno.

>> Činjenica da smo u prošloj godini u kojoj je čitavo tržište ostvarilo pad, ostvarili porast zarađene premije od 3,4 posto, te da smo u godini u kojoj su se desili značajni potresi na tržištu obveznog autoosiguranja, ostvarili porast premije od čak 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, govori u prilog tome da je 2014. godina za nas bila uspješna godina. Pažljivim planiranjem ulaganja i troškova uspjeli smo povećati dobit, kapital, ali i našu matematičku pričuvu. Društvo upravlja likvidnošću tako da u u svakom trenutku ima na raspolaganju dovoljno sredstava da može u roku ispuniti sve svoje obveze, što potvrđuje njegovu stabilnost na tržištu i jamči korisnicima da su njihova sredstva u potpunosti sigurna. Zadovoljni smo našim pozitivnim rezultatima životnih osiguranja, ali i pomakom na čitavom tržištu, što pokazuje da su građani postali svjesniji važnosti

Zadovoljni postignutim rezultatima Ako uzmemo u obzir naš visok postotak isteklih polica, budući da smo na tržište sa životnim osiguranjima došli prije više od 20 godina, i ekonomsko stanje u državi, možemo biti zadovoljni rezultatima, a posebice smo zadovoljni velikim brojem naših korisnika koji su nam po isteku životnog osiguranja ponovno poklonili povjerenje uloživši sve ili dio isplaćenih sredstava u novu policu životnog osiguranja.

Posebice smo zadovoljni velikim brojem naših korisnika koji su nam po isteku životnog osiguranja ponovno poklonili povjerenje Rezultat je to konstantne edukacije i velikog angažmana naših prodavača, savjetnika u osiguranju koji svakodnevno u kontaktu sa strankama ističu prednosti dugoročne disciplinirane štednje putem police životnog osiguranja uz dodatnu zaštitu u slučaju nepredviđenih negativnih događaja.

GRAWE je prepoznat upravo po kvalitetnoj ponudi različitih oblika životnih osiguranja. Do sada smo svake godine koliko poslujemo u Hrvatskoj ostvarili i pripisali dobit našim osiguranicima u životnom osiguranju. Imamo najveću matematičku pričuvu na hrvatskom tržištu (više od dvije milijarde kuna) te dvostruko veću razinu solventnosti društva od zakonom propisane (221,75 posto). Sve je to razlog zbog kojeg nam korisnici poklanjanju svoje povjerenje te nam se po isteku osiguranja ponovno vraćaju jer znaju da smo stabilni te da na nas mogu računati na dugi niz godina. Isto vrijedi i za naše zaposlenike. Nismo bez razloga proglašeni jednim od tri najbolja poslodavca u 2014. godini u kategoriji velikih poduzeća. Najveći izazov u financijskoj djelatnosti, pored lošeg ekonomskog stanja građana, jest nepovjerenje u pružatelje financijskih usluga i nedovoljno razumijevanje financijskih proizvoda, kao i važnosti preuzimanja vlastite odgovornosti korisnika da prije nego što potpišu ugovor za bilo koju financijsku uslugu prikupe sve potrebne informacije i pročitaju sve članke ugovora koji potpisuju te traže dodatno pojašnjenje ako je to potrebno. Osim toga, stanje na tržištu automobilskih osiguranja, koje dugoročno nije održivo, svakako je jedna od izazovnih tema s kojom ćemo se i u budućnosti baviti.

Sigurnost klijenata na prvom mjestu Iako je liberalizacija značajno utjecala na tržište i poslovanje većine osiguravatelja, mi u GRAWE-u u prošloj godini nismo

Pozdravljamo odluku kojom su životna osiguranja izuzeta iz oporezivanja kamata na štednju u bankama osjetili negativne posljedice. Ostvarili smo porast zaračunate premije od 9,6 posto i ugovorili 42,4 posto više polica. Nadamo se da ćemo u ovoj godini uspjeti ostvariti slične, ako ne i bolje rezultate. Sigurnost naših klijenata, a time i dugoročnost našeg poslovanja, nam je na prvom mjestu, stoga nikada nismo sudjelovali u nerazumnom spuštanju premije kojim bi se ugrozila buduća isplata šteta. Korisnici prepoznaju naš odgovoran i profesionalan način rada, neagresivan pristup tržištu s ciljem pridobivanja korisnika pod svaku cijenu, brzu i korektnu isplatu šteta, stabilnost i sigurnost na koju mogu računati. Financijske institucije, poslujući u trenutačnim makroekonomskim uvjetima, dijele aktualne probleme koji muče i ostale poslovne subjekte i industrije u Hrvatskoj. Gospodarsko okruženje je i dalje zahtjevno za poslovanje, ali nastojimo preokrenuti nega-

OSIGURANJE

tivne trendove i iskoristiti nove mogućnosti kroz razvoj novih proizvoda i pristupa tržištu. Financijska industrija, između ostalog, bavi se prilagodbama uvjetovanim prenošenjem pravne stečevine EU-a u hrvatsku regulativu. Regulatorni zahtjevi podosta opterećuju poslovanje svih sudionika financijskog tržišta. Iako nema direktnog utjecaja, sudionici financijskog tržišta, kako europskog, tako i hrvatskog, trenutačno prate utjecaj situacije u Grčkoj na euro i bit će zanimljivo pratiti daljnji tijek događanja. Ulazak u EU donio je, između ostalog, ukidanje različitih visi-

na premija za muškarce i žene u životnom osiguranju, liberalizaciju automobilskih osiguranja, nekoliko novih osiguravatelja na tržištu, višegodišnje pripreme za novi regulatorni okvir (Solvency II), koje su osim dodatnog angažmana, donijele i dodatne troškove te novi Zakon o osiguranju. Prednosti životnog osiguranja Pozdravljamo odluku kojom su životna osiguranja izuzeta iz oporezivanja kamata na štednju u bankama, koja je stupila na snagu s početkom godine što pokazuje da i država počinje prepoznavati dugoročnu štednju za

stariju dob u vidu životnog osiguranja kao značajan društveni interes. Važno je istaknuti da životna osiguranja, osim same štednje, pružaju i brojne druge prednosti: zaštitu u slučaju neželjenih događaja s posljedicama na ljudsko zdravlje i život, ukoliko zatreba, osiguranik može zatražiti finan-

U prošloj godini u kojoj je čitavo tržište ostvarilo pad, ostvarili smo rast zarađene premije od 3,4 posto

91

cijsku pomoć u obliku pozajmice, a polica mu služi i kao instrument garancije prilikom podizanja kredita (tzv. vinkulacija), nakon isteka može se zatražiti isplata rente. Ovo su samo neke od prednosti osiguranja, a najveća prednost u odnosu na druge oblike štednje je briga za bliske osobe u slučaju da se osiguranik teško razboli ili u najgorem slučaju premine. Naša je uloga da zajedno sa stručnim udrugama i organizacijama te medijima kontinuirano radimo na informiranju i poboljšanju financijske pismenosti građana te jačamo svijest o vlastitoj odgovornosti za primanja u mirovini.

92

OSIGURANJE

TKO JE TKO U HRVATSKOM OSIGURANJU

BNP PARIBAS CARDIF OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01 / 5393 100 Faks: 01 / 5393 111 web: www.bnpparibascardif.hr Uprava: - predsjednik: Ana Ivančić - članovi: Darija Ivanković Nadzorni odbor: - predsjednik: Pier-Paolo Dipaola - članovi: Laurent Poiron, Mario Evtimov Kostov, Zdenek Jaroš, Hrvojka Galeković Datum osnivanja: 31. siječnja 2007. godine Vlasništvo: 100% BNP Paribas Cardif sa sjedištem na adresi Boulevard Haussmann 1, 75009 Pariz, Francuska Poslovnice: 1

CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Miramarska 22 Telefon: 01 / 6332 766 Faks: 01 / 6332 777 e-pošta: czo@crosig.hr web: www.czo.hr Info telefon: 0800 55 10 Uprava: - predsjednik: Damir Mihanović - članovi: Dean Klemente Maletić Nadzorni odbor: - predsjednik: Sanel Volarić - članovi: Anita Oreč, Marijan Kralj Datum osnivanja: 8.ožujak 2004. Vlasništvo: Croatia osiguranje 66,19% i Croatia lloyd 33,81%

AGRAM LIFE OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Trnjanska cesta 108 Telefon: 01 / 6292 760 Faks: 01 / 6292 799 e-pošta: zivotno@agramlife.hr web: www.agramlife.hr. Info telefon: 0800 1140 Uprava: - predsjednik: Tomislav Novačić - član: Goran Nadj Nadzorni odbor: - predsjednik: Božidar Huljev - članovi: Pavao Akrap, Matea Grgić, Gojko Marić i Mladen Rihtarić Datum osnivanja: 1997. Vlasništvo: Domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice i podružnice: 11 prodajnih mjesta

ALLIANZ ZAGREB Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 70 Telefon: 01 3670 367 Faks: 01 / 3670 783 e-pošta: osiguranje@allianz.hr web: www.allianz.hr Info telefon: 0800 5000 (Allianz informacijski centar) Uprava: - predsjednik: Boris Galić - članovi: Kristijan Buk, Slaven Dobrić, Hrvoje Smiljanić Nadzorni odbor: - predsjednik: Petros Papanikolaou - članovi: Damir Krivoj, Jochen Alexander Haug Datum osnivanja: 20.12.1991. Vlasništvo: ∙ALLIANZ NEW EUROPE HOLDING GmbH – 83,16 % ∙ZAGREBAČKA BANKA – 16,84 % Poslovnice: 28 Podružnice: 7

CROATIA OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Miramarska 22 Telefon: 01 / 6332 000 Faks: 01 / 6332 020 e-pošta: info@crosig.hr web: www.crosig.hr Info telefon: 0800 1884 Uprava: - predsjednik: Sanel Volarić - članovi: Andrej Koštomaj,Nikola Mišetić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Vlahović - članovi: Mladen Blažević Branko Zec Roberto Škopac Izv. prof.dr.sc. Josip Tica Miroslav Hrašćanec Plinio Cuccurin (do 31. prosinca 2014.)

ERGO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 80 Telefon: 01 / 6397 640 Faks: 01 / 6397 688 e-pošta: ergo@ergo-osiguranje.hr web: www.ergo-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Žarko Fatović - član: Igor Peševski Nadzorni odbor: - predsjednik: Harald Josef Londer - zamjenica pred.: Elisabeth Stadler Datum osnivanja: 2. srpnja 2008. Vlasništvo: pravne osobe sa sjedištem izvan RH – 100% Poslovnice: 4 regionalne direkcije 9 zastupstava

Datum osnivanja: Vlasništvo:

4. lipnja 1884. ∙ADRIS grupa d.d. 61,3% ∙DUUDI/RH 28,0% ∙DUUDI/Drž. agenc. za osig. št. ul. 2,6% ∙Raiffeisenbank Austria d.d.-skrbnički rn. 4,5% ∙Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.-skrbnički rn. 0,7% ∙Kraš d.d. 0,3% ∙Interkapital vrijednosni papiri d.o.o./ zbirni rn. 0,2% ∙Erste & Steiermarkische Bank d.d.-osn.i skrb. rn. 0,2% ∙Bahovec Srečko 0,1% ∙ACK DD - u stečaju 0,1% ∙Fran Mihaljević-Klinika za infektivne bolesti 0,1% ∙Ostali dioničari 1,9% Poslovnice: 14

ERGO ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 80 Telefon: 01 / 6397 640 Faks: 01 / 6397 688 e-pošta: ergo@ergo-osiguranje.hr web: www.ergo-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Anica Gabrovec - član: Azem Raković Nadzorni odbor: - predsjednik: Harald Josef Londer Datum osnivanja: 2. srpnja 2008. Vlasništvo: pravne osobe sa sjedištem izvan RH – 100%

OSIGURANJE

ERSTE OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP Adresa: 10000 Zagreb, Slovenska 24 Telefon: 072 / 372 700 Faks: 072 / 372 710 e-pošta: Kristina.Lokar@erste-osiguranje.hr web: www.erste-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Snježana Bertoncelj - članovi: Marijan Jalšovec Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Franz Höfinger - članovi: Hans-Peter Hagen, Anita Markota Štriga, Natalia Čadek, Roland Gröll, Erwin Hammerbacher, Jurica Smoljan Datum osnivanja: 01.07.2005. Vlasništvo: Erste osiguranje VIG d.d. ima sljedeću dioničku strukturu: Vienna Insurance Group Wiener Städtische Versicherung AG iz Beča s 90% udjela, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. s 5% udjela, te Erste & Steiermärkische Bank d.d. s 5% udjela.

GRAWE HRVATSKA Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 5 Telefon: 072 / 300 301, 01 / 3034 000 Faks: 01/ 3034 500 e-pošta: Info@grawe.hr web: www.grawe.hr Uprava: - predsjednik: mag.ing. Igor Pureta, MBA - članovi: mag. Gerald Gröstenberger, dipl. ing. Nataša Kapetanović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr.sc. Othmar Ederer, - članovi: dr.sc. Günther Puchtler, mr.sc. Klaus Scheitegel, Erik Venningdorf, dipl.tech., Maja Petriček dipl. iur. Datum osnivanja: 07. srpnja 1993. Vlasništvo: Grazer Wechselseitige Versicherung AG 100% Poslovnice: 58

IZVOR OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Trpinjska 9 Telefon: 01 / 3839 350 Faks: 01 / 3834 296 e-pošta: info@izvorosiguranje.hr web: www.izvorosiguranje.hr Info telefon: 0800 300 301 Uprava: - predsjednik: Ivana Andabak - članovi: Svemir Kalinić Nadzorni odbor: - predsjednik: Jako Andabak - članovi: Sanja Gagulić, Ivica Kovačević, Tonči Boras, Danica Andabak Datum osnivanja: 12.10.2010. Vlasništvo: 100% Jako Andabak Poslovnice: 37

EUROHERC OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 Telefon: 01 / 6004 444 Faks: 01 / 6004 999 e-pošta: euroherc@euroherc.hr web: www.euroherc.hr Info telefon: 0800 0022 Uprava: - predsjednik: Damir Zorić - članovi: Tomislav Čizmić i Željko Kordić - prokurist: Darinko Ivković Nadzorni odbor: - predsjednik: Mladenka Grgić Datum osnivanja: 1992. godine Vlasništvo: domaće pravne osobe – 17,40% domaće fizičke osobe – 77,33% strane fizičke osobe – 5,27% Poslovnice i podružnice: 14 podružnica

HOK OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Capraška ulica 6 Telefon: 01 / 5392 500 Faks: 01 / 5392 520 e-pošta: hok@hok-osiguranje.hr web: www.hok-osiguranje.hr Info telefon: 0800 5080 Uprava: - predsjednik: Hrvoje Pezić - članovi: Ljilja Vasilj Starčić Nadzorni odbor: - predsjednik: Marijan Antun Kostrenčić - članovi: Danko Ćorić Tomislav Rajić Hrvoje Filipović Romana Pezić Andabaka Datum osnivanja: 18.07.2001. Vlasništvo: 100% domaće pravne osobe Poslovnice: 6 Podružnice: 162

JADRANSKO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Listopadska 2 Telefon: 01 / 3036 666 Faks: 01 / 3036 000 e-pošta: jadransko@jadransko.hr web: www.jadransko.hr Info telefon: 0800 0606 Uprava: - predsjednik: Goran Jurišić - članovi: Danijela Šaban Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Jažo - članovi: Žarko Bubalo, Mirko Grgić, Husnija Kurtović i Ivan Penić Datum osnivanja: 1991. godine Vlasništvo: Domaće fizičke osobe – 95% Inozemne fizičke osobe – 5% Poslovnice i podružnice: 9 podružnica

93

GENERALI OSIGURANJE Adresa: 10010 Zagreb, Bani 110 Telefon: 01 / 4600 400 Faks: 01 / 4600 600 e-pošta: info.hr@generali.com web: www.generali.hr Info telefon: 01 / 4600 400 Uprava: - predsjednik: Georg Engl - članovi: Gregor Pilgram Nadzorni odbor: - predsjednik: Martin Vrecion - članovi: Carlo Schiavetto,Gianluca Colocci Datum osnivanja: Povijest (upis u sudski registar): Generali životno osiguranje d.d. 18.09.2002. Generali osiguranje d.d. - 07.08.2003. Po pripojenju s Libertas osiguranjem: Generali osiguranje d.d. - 29.12.2006. Vlasništvo: Generali CEE Holding B.V. 100% Poslovnice: 65

HRVATSKO KREDITNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Bednjanska 14 Telefon: 01 / 5630 600 Faks: 01 / 6170 063 e-pošta: info@hkosig.hr web: www.hkosig.hr Uprava: - predsjednik: Edvard Ribarić - članovi: Ksenija Sanjković Nadzorni odbor: - predsjednik: Marko Topić - članovi: Ante Artuković, Andreja Mergeduš, Marija Jerkić Datum osnivanja: 18.01.2010. Vlasništvo: Hrvatska banka za obnovu i razvitak – 100%

KD ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Draškovićeva 10 Telefon: 01 / 6285 101 Faks: 01 / 6197 456 e-pošta: info@kd-life.hr web: www.kd-life.hr Uprava: - predsjednik: Neven Tišma - članovi: Zvjezdan Karlić Nadzorni odbor: - predsjednik: Matija Šenk - članovi: Jure Kvaternik, Willem Jacob Westerlaken Datum osnivanja: 05.05.2008. Vlasništvo: AS d.d., Koper 100%

94

OSIGURANJE

MERKUR OSIGURANJE Adresa:

10000 Zagreb, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31 Telefon: 01 / 6308 333 Faks: 01 / 6157 130 e-pošta: info@merkur.hr web: www.merkur.hr Uprava: - predsjednik: dipl.oec. Milan Krizmanić - članovi: dipl.ing. Zdenka Rizman, dipl.oec. Dalibor Đurkan Nadzorni odbor: - predsjednik: Ing.Andreas Stettner - članovi: Martin Ohde, dr. Harald Christandl, Mag. Paul Zödi, Sandra Junger Horaček Datum osnivanja: 12.01.1996 Vlasništvo: 100% Merkur International Holding AG, Austrija

TRIGLAV OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Antuna Heinza 4 Telefon: 01 / 5632 700 Faks: 01 / 5632 709 e-pošta: centrala@triglav-osiguranje.hr web: www.triglav-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Marin Matijaca - članovi: Jože Obersnel, Bernhard Melischnig, Mišo Čeplak Nadzorni odbor: - predsjednik: David Benedek - članovi: Tomaž Žust, Drago Ljubojević, Željko Duralija, Gorazd Jenko Datum osnivanja: 26.07.1993. Vlasništvo: Triglav Int. d.d. 99,76%, ostali 0,24% Poslovnice: 9

VELEBIT ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 144a Telefon: 01 / 6666 300 Faks: 01 / 6666 299 e-pošta: info@velebit-osiguranje.hr web: www.velebit-zivotno-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Tibor Kralj - član: Kristina Cvitanović-Zorić Nadzorni odbor: - predsjednik: Pavel Gojkovič Datum osnivanja: 10. rujna 2007. Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice: 2 poslovnice, 24 ureda

REOSIGURANJE CROATIA LLOYD D.D. ZA REOSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 Telefon: 01 / 6308 888 Faks: 01 / 6308 800 e-pošta: croatia.lloyd@croatialloyd.hr web: www.croatialloyd.hr Uprava: - predsjednik: Kitica Mioč - zamjenik člana: Silvana Ivančić Nadzorni odbor: - predsjednik: Sanel Volarić Datum osnivanja: 1968. Vlasništvo: Croatia osiguranje d.d. – 100%

SOCIÉTÉ GÉNÉRALE OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 284 Telefon: 01/ 6327 944 Faks: 01/ 6327 497 e-pošta: info@sgosiguranje.hr web: www.sgosiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Catherine de la Croix - članovi: Mladen Gavrančić Nadzorni odbor: - predsjednik: Pascal Bied-Charreton - članovi: André-Marc Prudent, Marlène Marie Pradeilles Datum osnivanja: 18.03.2009. Vlasništvo: SOGECAP 51%, SG-Splitska Banka d.d. 49%

UNIQA OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Planinska 13 A Telefon: 01 / 6324 200 Faks: 01 / 6324 250 e-pošta: info@uniqa.hr web: www.uniqa.hr Uprava: - predsjednik: Saša Krbavac, dipl.oec - članovi: Tatjana Račić Žlibar mag. math. univ. spec. act., mr. sci. Luka Matošić, MBA Nadzorni odbor: - predsjednik: Wolfgang Kindl - članovi: Zoran Višnjić, Alexander Breit, Gerald Müller, Johannes Porak Datum osnivanja: 27. travnja 1999. godine Vlasništvo: 100 % UNIQA International AG Poslovnice: 85 Napomena: Uniqa osiguranju d.d. od 1.9.2014. pripojeno Basler osiguranje Zagreb d.d.

WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP Sjedište: 10000 Zagreb, Slovenska 24 Telefon: 01 / 3718 600 Faks: 01 / 3718 603 e-pošta: kontakt@wiener.hr web: www.wiener.hr Uprava: - predsjednik: Walter Leonhartsberger - članovi: Jasminka Horvat Martinović, Tamara Rendić, Božo Šaravanja Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Höfinger Datum osnivanja: 1998. godine Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 0,64% strane pravne osobe – 99,36% Poslovnice: 8 regionalnih centara, 29 poslovnica, 59 zastupstava, 26 prodajnih mjesta

MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 44 Telefon: 01 / 5581 720 Faks: 01 / 3091 127 e-pošta: mojamirovina@rmf.hr web: www.rmod.hr Info telefon: 0800 0900 Uprava: - predsjednik: Biserka Žalac - član: Željko Bedenic Nadzorni odbor: - predsjednik: Michael Georg Müller - zamjenica pred.: Renata Gecan-Milek - članovi: Boris Vuksan Osnivač i vlasnik: Raiffeisenbank Austria d.d. – 100% Datum osnivanja: 6. lipnja 2002.

SUNCE OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Trnjanska cesta 108 Telefon: 01 / 6292 800 Faks: 01 / 6292 869 e-pošta: sunce@sunce.hr web: www.sunce.hr Info telefon: 0800 6077 Uprava: - predsjednik: Ivana Bratanić - član: Maja Škrtić Nadzorni odbor: - predsjednik: Alenka Pezo Datum osnivanja: 1996. Vlasništvo: domaće pravne osobe – 77,08% domaće fizičke osobe – 22,92% Poslovnice: 5 podružnica, 3 zastupstava

VELEBIT OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 144a Telefon: 01 / 6666 300 Faks: 01 / 6666 299 e-pošta: info@velebit-osiguranje.hr web: www.velebit-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Dražen Kulić - član: Krešimir Vrbić Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Viršek Datum osnivanja: 10. rujna 2007. Vlasništvo: domaće pravne i fizičke osobe – 100% Poslovnice: 30 ureda

WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 33a Telefon: 01 / 5005 850 Faks: 01 / 5005 869 e-pošta: info@wuestenrot-osiguranje.hr web: http://www.wuestenrot-osiguranje.hr Uprava: - predsjednik: Igor Đurić - članovi: Đurđa Gojmerac Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr.Susanne Riess - članovi: Prof. Dr. Andreas Grünbichler, Mag. Erwin Anton Mollnhuber Datum osnivanja: 02.01.2012. Vlasništvo: Wüstenrot Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija, 100%

95

LEASING

LEASING

Rang-ljestvica leasinga za 2014. godinu (po ugovorenoj/financiranoj vrijednosti ugovora) 2014. 000 HRK

(po portfelju)

Udjel %

2014. 000 HRK

Udjel %

1 Erste & Steiermarkische S-Leasing

767.355

14,76

1 UniCredit Leasing Croatia

3.030.183

21,05

2 UniCredit Leasing Croatia

695.161

13,37

2 Erste & Steiermarkische S-Leasing

1.407.386

9,78

3 VB Leasing

521.533

10,03

3 Raiffeisen Leasing

1.194.090

8,30

4 Porsche Leasing

518.602

9,97

4 PBZ - Leasing

1.074.937

7,47

5 Raiffeisen Leasing

460.186

8,85

5 VB Leasing

1.051.427

7,31

6 OTP Leasing d.d.

387.669

7,46

6 Erste Group Immorent Leasing

1.027.350

7,14

7 IMPULS-LEASING

376.617

7,24

7 HETA Asset Resolution Hrvatska

804.008

5,59

8 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

333.065

6,41

8 IMPULS-LEASING

720.524

5,01

9 PBZ - Leasing

317.943

6,12

9 HYPO ALPE-ADRIA LEASING

683.120

4,75

10 SG Leasing

240.825

4,63

10 Porsche Leasing

662.326

4,60

11 HYPO ALPE-ADRIA LEASING

170.169

3,27

11 OTP Leasing d.d.

605.038

4,20

12 ALD AUTOMOTIVE

131.673

2,53

12 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

586.837

4,08

85.768

1,65

13 SG Leasing

512.815

3,56

13 Hypo - leasing Steiermark 14 BKS - leasing Croatia

70.367

1,35

14 Hypo - leasing Steiermark

227.987

1,58

15 Scania Credit Hrvatska

49.640

0,95

15 ALD AUTOMOTIVE

203.367

1,41

16 ALFA LEASING

27.610

0,53

16 BKS - leasing Croatia

190.909

1,33

17 KBM Leasing Hrvatska

15.707

0,30

17 KBM Leasing Hrvatska

145.376

1,01

18 I4NEXT LEASING CROATIA

15.562

0,30

18 EUROLEASING

71.069

0,49

19 EUROLEASING

11.832

0,23

19 Scania Credit Hrvatska

64.005

0,44

2.023

0,04

20 ALFA LEASING

39.300

0,27

21 Erste Group Immorent Leasing

-

-

21 PROleasing

33.445

0,23

22 HETA Asset Resolution Hrvatska

-

-

22 I4NEXT LEASING CROATIA

33.350

0,23

-

-

23 Optima Leasing

5.199.306

100,00

20 Optima Leasing

23 PROleasing Ukupno:

Ukupno:

23.389

0,16

14.392.238

100,00

LEASING

96

(po aktivi)

(po dobiti) 2014. HRK

Udjel %

2014. HRK

1 UniCredit Leasing Croatia

3.265.388.498

18,30

1 UniCredit Leasing Croatia

47.452.864

2 Erste & Steiermarkische S-Leasing

1.735.659.507

9,73

2 VB Leasing

21.166.131

3 Raiffeisen Leasing

1.579.012.702

8,85

3 Porsche Leasing

19.814.415

4 Porsche Leasing

1.251.280.561

7,01

4 Erste & Steiermarkische S-Leasing

18.621.702

1.184.417.519

6,64

5 ALD AUTOMOTIVE

17.436.795

6 PBZ - Leasing

1.158.035.400

6,49

6 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

15.052.309

7 HETA Asset Resolution Hrvatska

1.032.396.631

5,78

7 IMPULS-LEASING

10.956.628

8 Erste Group Immorent Leasing

1.018.832.596

5,71

8 PBZ - Leasing

10.314.321

9 IMPULS-LEASING

852.509.103

4,78

9 OTP Leasing d.d.

7.948.150

10 OTP Leasing d.d.

746.813.140

4,18

10 SG Leasing

7.212.581

11 HYPO ALPE-ADRIA LEASING

716.004.123

4,01

11 Raiffeisen Leasing

6.065.288

12 SG Leasing

685.819.179

3,84

12 ALFA LEASING

1.737.901

13 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

678.432.407

3,80

13 BKS - leasing Croatia

1.244.902

14 BKS - leasing Croatia

467.916.484

2,62

14 I4NEXT LEASING CROATIA

15 Hypo - leasing Steiermark

289.360.333

1,62

15 Scania Credit Hrvatska

16 Optima Leasing

277.864.519

1,56

16 PROleasing

(2.322.471)

17 ALD AUTOMOTIVE

274.026.323

1,54

17 EUROLEASING

(5.206.599)

18 EUROLEASING

221.092.658

1,24

18 Optima Leasing

(10.480.595)

19 KBM Leasing Hrvatska

172.332.340

0,97

19 Hypo - leasing Steiermark

(11.749.879)

20 PROleasing

74.304.108

0,42

20 KBM Leasing Hrvatska

(15.813.546)

21 Scania Credit Hrvatska

65.643.794

0,37

21 HYPO ALPE-ADRIA LEASING

(16.664.741)

22 ALFA LEASING

55.359.938

0,31

22 Erste Group Immorent Leasing

23 I4NEXT LEASING CROATIA

43.941.864

0,25

23 HETA Asset Resolution Hrvatska

17.846.443.728

100,00

5 VB Leasing

Ukupno:

(967.011)

(123.656.889) (1.327.351.392)

Ukupno:

185.093.161

Gubitak:

(1.514.213.123)

Ukupno gubitak / dobit:

(1.329.119.962)

Prvih pet Ostali

9.015.758.787 kn 50,52%

69.174

8.830.684.940 kn

Ukupno

17.846.443.728 kn

49,48%

97

LEASING

Vrijednost aktivnih ugovora (na kraju razdoblja) Ukupno Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

u tisućama kuna 2012. Broj Vrijednost 82.012 4.228.909 22.805 2.759.819 11.838 2.914.772 1.541 5.682.600 1.517 663.575 5 4.233 708 74.669 120.426 16.328.577

2013. Broj Vrijednost 72.148 3.713.974 20.745 2.437.420 10.437 2.935.349 1.459 4.645.074 1.350 611.978 5 3.223 960 85.019 107.104 14.432.037

Operativni leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

u tisućama kuna 2012. Broj Vrijednost 44.120 2.200.646 6.715 427.747 2.371 414.401 89 1.180.707 717 340.259 1 2.389 147 520 54.160 4.566.669

2013. Broj Vrijednost 39.032 1.855.108 5.775 350.949 2.015 405.944 102 923.862 574 254.696 1 1.461 163 355 47.662 3.792.375

Financijski leasing Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

2014. Broj Vrijednost 29.156 1.463.019 3.781 265.120 1.312 259.566 53 587.910 431 233.559 1 6.415 16.000 1.035.541 50.734 3.851.129 u tisućama kuna

2012. Broj Vrijednost 36.490 2.019.592 15.428 2.330.454 8.913 2.488.815 1.068 3.952.330 731 308.668 1 1.844 551 61.522 63.182 11.163.224

2013. Broj Vrijednost 32.597 1.858.808 14.410 2.086.385 7.935 2.524.323 1.011 3.430.506 723 346.259 1 1.762 791 76.410 57.468 10.324.453

Zajmovi Osobni automobili Gospodarska vozila, teretna i prijevozna Postrojenja, strojevi, transportni uređaji, oprema Nekretnine Plovila Letjelice Ostalo Ukupno

2014. Broj Vrijednost 55.995 2.986.340 15.983 2.191.947 8.484 2.650.057 700 3.254.789 994 514.896 5 6.415 28.446 2.787.794 110.607 14.392.238

2014. Broj Vrijednost 26.386 1.523.319 11.679 1.926.826 6.731 2.387.098 350 2.558.165 513 272.089 1 12.424 1.750.730 58.084 10.418.227 u tisućama kuna

2012. Broj Vrijednost 36.490 2.019.592 15.428 2.330.454 8.913 2.488.815 1.068 3.952.330 731 308.668 1 1.844 551 61.522 63.182 11.163.224

2013. Broj Vrijednost 32.597 1.858.808 14.410 2.086.385 7.935 2.524.323 1.011 3.430.506 723 346.259 1 1.762 791 76.410 57.468 10.324.453

2014. Broj Vrijednost 453 2 523 441 3.394 297 108.714 50 9.249 3 22 1.523 1.789 122.882

98

LEASING

LEASING U 2014.

Ukupna aktiva pada već šestu godinu zaredom

Dobit nakon oporezivanja u 2014. u iznosu od 185,1 milijuna kuna ostvarilo je 14 društava, dok je gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 1,5 milijardi kuna iskazalo devet leasing društava. U strukturi portfelja leasing društava tijekom 2014. došlo je do porasta broja novozaključenih ugovora uz istovremeno smanjivanje ukupne vrijednosti tih ugovora u odnosu na 2013. godinu Igor Vukić, Privredni vjesnik U 2014. leasing društva su iskazala negativan rezultat poslovanja

TRŽIŠTE LEASINGA ODRAŽAVALO JE I U 2014. godini stanje ukupne gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Kako su kretanja u realnom sektoru gospodarstva bila nepovoljna, posljedice toga neminovno su se odrazile i na kretanja na tržištu leasinga, ocjenjuje se u godišnjem izvještaju Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta. Trend slabljenja domaće potražnje utjecao je tako na smanjenje poslovnih aktivnosti, odnosno volumena poslovanja leasing dru-

štava te je tržište leasinga već šestu godinu zaredom zabilježilo smanjenje iznosa ukupne aktive i vrijednosti aktivnih ugovora. Vrijednost novozaključenih ugovora u zadnjih pet godina na godišnjoj razini stabilizirala se i kreće se na razini oko pet milijardi kuna. U 2014. leasing društava stoga su iskazala negativan rezultat poslovanja. Gubitak nakon oporezivanja iznosio je 1,5 milijarde kuna, dok je u 2013. gubitak iznosio 247,8 milijuna kuna. Rezultat je najvećim dijelom posljedica troškova ispravka vrijednosti u iznosu od 1,1 milijardi kuna. Ispravci se odnose na umanjenje vrijednosti potraživanja po financijskom

99

LEASING

Aktiva (31.12.2014.)

Dobit/gubitak (31.12.2014.) 2013. HRK

ALD AUTOMOTIVE ALFA LEASING BKS - leasing Croatia

257.189.920

2014. HRK

promjena %

ALD AUTOMOTIVE

274.026.323

6,55

40.013.484

55.359.938

38,35

460.385.706

467.916.484

1,64

BKS - leasing Croatia Erste & Steiermarkische S-Leasing

ALFA LEASING

Erste & Steiermarkische S-Leasing

1.600.694.717

1.735.659.507

8,43

Erste Group Immorent Leasing

1.189.496.293

1.018.832.596

-14,35

Erste Group Immorent Leasing

349.556.877

221.092.658

-36,75

EUROLEASING

EUROLEASING HETA Asset Resolution Hrvatska

2013. HRK

2014. HRK

11.887.463

17.436.795

46,68

864.818

1.737.901

100,96

6.829.280

1.244.902

-81,77

promjena %

67.564.515

18.621.702

-72,44

(46.628.513)

(123.656.889)

165,20

(111.126)

(5.206.599) 4585,30

2.681.686.058

1.032.396.631

-61,50

HETA Asset Resolution Hrvatska

Hypo - leasing Steiermark

340.633.000

289.360.333

-15,05

Hypo - leasing Steiermark

(4.397.000)

(11.749.879)

167,22

HYPO ALPE-ADRIA LEASING

775.900.166

716.004.123

-7,72

HYPO ALPE-ADRIA LEASING

(4.826.103)

(16.664.741)

245,30

I4NEXT LEASING CROATIA

I4NEXT LEASING CROATIA

33.039.831

43.941.864

33,00

794.057.000

852.509.103

7,36

KBM Leasing Hrvatska

211.869.916

172.332.340

-18,66

KBM Leasing Hrvatska

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

775.799.894

678.432.407

-12,55

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska

Optima Leasing

320.498.482

277.864.519

-13,30

Optima Leasing

IMPULS-LEASING

OTP Leasing d.d.

IMPULS-LEASING

(210.052.753) (1.327.351.392)

531,91

62.244

69.174

11,13

4.528.000

10.956.628

141,98

(51.635.671)

(15.813.546)

-69,37

18.083.698

15.052.309

-16,76

(176.533.458)

(10.480.595)

-94,06

625.016.956

746.813.140

19,49

OTP Leasing d.d.

7.933.067

7.948.150

0,19

PBZ - Leasing

1.314.450.849

1.158.035.400

-11,90

PBZ - Leasing

13.809.495

10.314.321

-25,31

Porsche Leasing

1.069.124.646

1.251.280.561

17,04

Porsche Leasing

28.422.441

19.814.415

-30,29

87.757.227

74.304.108

-15,33

PROleasing

1.650.008.943

1.579.012.702

-4,30

Raiffeisen Leasing

PROleasing Raiffeisen Leasing Scania Credit Hrvatska SG Leasing UniCredit Leasing Croatia VB Leasing Ukupno:

136.175

(2.322.471) -1805,50

(28.648.243)

6.065.288

-121,17

52.347.928

65.643.794

25,40

Scania Credit Hrvatska

3.437.916

(967.011)

-128,13

623.538.467

685.819.179

9,99

SG Leasing

7.017.997

7.212.581

2,77

3.367.578.610

3.265.388.498

-3,03

UniCredit Leasing Croatia

63.388.157

47.452.864

-25,14

1.068.065.437

1.184.417.519

10,89

VB Leasing

41.622.164

21.166.131

-49,15

19.688.710.407 17.846.443.728

-9,36

Ukupno:

-247.245.436 -1.329.119.962

437,57

i operativnom leasingu, zajmovima te ostaloj financijskoj imovini. Troškovi ispravka vrijednosti za 2014. veći su za čak 590,6 milijuna kuna ili 111,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Razlog tome u prvom je redu iskazivanje novih ispravaka vrijednosti koje su poduzela dva leasing društva, koja su ujedno zabilježila najveći gubitak nakon oporezivanja u 2014. godini. Smanjenje volumena poslovanja Dobit nakon oporezivanja u 2014. u iznosu od 185,1 milijuna kuna ostvarilo je 14 društava, dok je gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 1,5 milijardi kuna iskazalo devet leasing društava. U strukturi portfelja leasing društava tijekom 2014. došlo je do porasta broja novozaključenih ugovora uz istovremeno smanjivanje ukupne vrijednosti tih ugovora u odnosu na 2013. godinu. Broj i vrijednost aktivnih ugovora smanjila se u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje volumena poslovanja (vrijedno-

sti novozaključenih ugovora) utjecalo je i na smanjenje vrijednosti imovine leasing društava budući da vrijednost novozaključenih ugovora u tom razdoblju nije bila dovoljna da kompenzira smanjenje vrijednosti aktivnih ugovora. Jedan od pokazatelja aktivnosti leasing društava jest udjel vrijednosti novozaključenih u aktivnim ugovorima. Taj udjel u 2014. godini iznosio je 36,7 posto (u 2013. bio je 38,1 posto), što ukazuje na smanjenje poslovne aktivnosti. U strukturi vrijednosti novozaključenih ugovora u 2014. povećao se udjel operativnog leasinga, dok se udjel financijskog leasinga smanjio u odnosu na prethodnu godinu. Razlog je u povećanju financiranja osobnih vozila putem operativnog leasinga od 262,9 milijuna kuna uz istovremeno smanjenje financiranja postrojenja, strojeva, transportnih uređaja i opreme putem financijskog leasinga od 792,7 milijuna kuna u odnosu na 2013. godinu. U strukturi vrijednosti aktivnih ugovora por-

tfelj zajmova konstantno se smanjuje jer je zakonom koji uređuje djelatnost leasinga, leasing društvima zabranjeno zaključivanje ugovora o zajmu, dok se ugovori o zajmu koji su bili aktivni do zakonske regulacije djelatnosti leasinga (21. prosinca 2006.) drže do isteka bez mogućnosti produljenja aktivnih ugovora. Smanjenje gospodarskih aktivnosti u razdoblju od 2009. do 2014. utjecalo je na promje-

Gubitak nakon oporezivanja leasing društava iznosio je 1,4 milijarde kuna u 2014. nu strukture portfelja leasing društava. Trend poslovanja djelatnosti leasinga zadnjih nekoliko godina bio je usmjeren na financiranje osobnih i gospodarskih vozila. Istovremeno je nastavljen trend smanjivanja vrijednosti novozaključenih ugovora za nekretnine. Prema izvještaju Hanfe, najveći broj novozaklju-

LEASING

100

Broj novozaključenih ugovora (u godini) 35.000

34.791

30.000

30.656 28.477

25.000

28.969 26.672

20.000

čenih ugovora prema objektima leasinga u 2014. odnosio se na osobna vozila, a slijedila su ih gospodarska vozila. Slijedom toga, u strukturi portfelja u 2014. najveće povećanje vrijednosti novozaključenih ugovora bilo je u kategorijama osobnih i gospodarskih vozila. Istodobno je najveće smanjenje vrijednosti novozaključenih ugovora zabilježilo financiranje postrojenja, strojeva, transportnih uređaja i opreme te nekretnina.

15.000 10.000 5.000 0

-10,1% +7,7% -13,0% +8,6% +20,1%

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u milijardama kuna) 9,0 8,0 7,0 6,0 5,0 4,0

5,81 5,77

5,65 4,86

5,20

3,0

2,0 1,0 0,0

-29,8% -0,7% -15,8% +16,3% -8,0%

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Porast udjela državnih jedinica Prema vrijednosti novozaključenih ugovora prema sektorima vidljivo je da je u 2014. došlo do porasta udjela državnih jedinica (3,6 posto) u odnosu na 2013., kada je iznosio 1,4 posto. Povećanje se odnosi na financiranje obnove voznih parkova državne uprave u postupcima javne nabave putem operativnog leasinga, koje je najvećim dijelom realizirano u prvoj polovici 2014. godine. Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 31. prosinca 2014. odnosila se na nekretnine i iznosila je 4,2 milijardi kuna ili 29 posto vrijednosti aktivnih ugovora, dok je vrijednost aktivnih ugovora za osobne automobile iznosila 3,9 milijardi kuna ili 27,5 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Do kraja 2010. godine najznačajniji udjel u ukupnoj vrijednosti portfelja aktivnih ugovora leasing društava odnosio se na osobna vozila, dok su nekretnine bile druge po zastupljenosti u ukupnom portfelju. Unatoč velikom padu prometa na tržištu nekretnina u proteklih šest godina, nekretnine su bile iskazane kao pojedinačno najvažnija stavka u vrijednosti aktivnih ugovora od 2011. zbog veće vrijednosti i ugovorenog dužeg razdoblja otplate u odnosu na većinu drugih objekata leasinga. Poslove leasinga tijekom 2014. obavljala su, kao i u prethodnoj godini, 23 leasing društva. Većina leasing društava u sastavu je grupe financijskih institucija i u vlasništvu je nerezidenata, a na dan 31. prosinca 2014. samo je pet leasing društava bilo u vlasništvu rezidenata. Promatrajući vlasništvo po stvarnom vlasniku (posredno i neposredno), u vlasništvu rezidenata bila su samo dva leasing društva. Leasing društva koja su imala pristup kvalitetnijim izvorima financiranja lakše su se prilagodila otežanim uvjetima poslovanja, dok je za manji dio leasing društava upitan kontinuitet njihova poslovanja. Na dan 31. prosinca 2014. ukupna imovina leasing društava zabilježila je smanjenje u

Lanjski ukupni temeljni kapital leasing društava iznosio je 1,2 milijarde kuna odnosu na isti dan prethodne godine. To je posljedica brže amortizacije (isteka) postojećih ugovora o operativnom i financijskom leasingu od iznosa novozaključenih ugovora, ispravaka vrijednosti potraživanja te povrata kredita korištenih za financiranje poslova leasinga. Najznačajnija stavka u strukturi aktive u 2014. bila su potraživanja po osnovi financijskog leasinga, koja su činila 58,0 posto aktive, od čega se na kratkotrajna potraživanja odnosilo 2,9 milijardi kuna, a na dugotrajna potraživanja 7,4 milijardi kuna. Materijalna imovina dana u operativni leasing i potraživanja po operativnom leasingu činili su 29,2 posto aktive. Smanjenje tih stavaka u odnosu na prethodnu godinu najvećim je dijelom rezultat pada aktivnosti leasing društava. Udjel 10 najvećih leasing društava po visini aktive u ukupnoj aktivi leasing društava iznosio je 77,5 posto te je bio nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 78,8 posto. Svih 10 najvećih leasing društava dio su bankarskih grupa. Tijekom 2014. došlo je do smanjenja stupnja samofinanciranja (financiranja vlastitim kapitalom), što je u strukturi pasive prikazano smanjenjem stavke kapital i rezerve leasing društava.

101

LEASING

Ta je stavka na dan 31. prosinca 2014. iznosila 352 milijuna kuna i manja je 940,9 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, najvećim dijelom zbog ostvarenog gubitka i vlasničkog povlačenja zadržane dobiti, uz istovremeno povećanje temeljnog kapitala i kapitalnih rezervi u odnosu na 2013. godinu. Ukupni temeljni kapital leasing društava iznosio je 1,2 milijardi kuna i tu je zabilježeno povećanje od 255,6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Zbog pada volumena poslovanja došlo je i do smanjenja obveza leasing društava za kredite banaka i financijskih institucija u odnosu na prethodnu godinu. Ta je stavka na dan 31. prosinca 2014. godine bila iskazana u visini od 15,8 milijardi kuna, što je za 461,1 milijuna kuna ili za 2,8 posto manje u odnosu na isti dan prethodne godine. Obveze za kredite inozemnih banaka i financijskih institucija zabilježile su smanjenje od 1,2 milijardi kuna uz istovremeno povećanje obveza za kredite domaćih banaka i financijskih institucija od 699,3 milijuna kuna. Istovremeno su obveze za depozite i jamstva koje se odnose na jamčevine po ugovorima

o operativnom leasingu, u skladu sa smanjenjem vrijednosti aktivnih ugovora, zabilježile pad od 112,9 milijuja kuna ili 18,37 posto. Smanjnje zaduživanja Izvještaj Hanfe pokazuje da je 2014. došlo do smanjenja zaduživanja leasing društava. No struktura pasive pokazuje kako se njihova imovina i dalje u najvećoj mjeri financira kreditima banaka i financijskih institucija te se u 2014. čak 88,7 posto ukupne pasive leasing društava odnosilo na dugoročne i kratkoročne obveze za kredite domaćih i inozemnih banaka te financijskih institucija.

Poslove leasinga tijekom 2014. obavljala su, kao i u prethodnoj godini, 23 leasing društva U strukturi kreditnih obveza dominirali su krediti inozemnih banaka i financijskih institucija (77,8 posto ukupne pasive leasing društava). Taj način financiranja uobičajen je u poslovanju leasing društava zato što je većina leasing društava u većinskom vlasništvu

inozemnih banaka i s njima povezanih financijskih institucija, koje ujedno i financiraju poslovanje leasing društava. Koeficijent zaduženosti pokazuje koliki je dio imovine leasing društava financiran iz tuđih sredstava (zajmovi i krediti banaka i financijskih institucija). Iznos pokazatelja od 0,98 na dan 31. prosinca 2014. znači da je 98 posto cjelokupne aktive leasing društava bilo financirano tuđim sredstvima, što je u skladu s uobičajenom praksom poslovanja leasing društava. Taj koeficijent iznosio je na dan 31. prosinca 2013. godine 0,93. Pokazatelji profitabilnosti promatrani zajedno pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja društva. Poželjno je da pokazatelji profitabilnosti budu što veći. Stopa povrata na ukupnu aktivu (ROA) izračunava se kao omjer neto dobiti i ukupnih sredstava (imovine) leasing društava. ROA leasing društava na agregiranoj osnovi na dan 31. prosinca 2014. iznosio je -7,4 posto. Negativna vrijednost navedenog pokazatelja uvjetovana je iskazanim gubitkom nakon oporezivanja na razini leasing društava u 2014. godini. Navedeni pokazatelj na dan 31. prosinca 2013. iznosio je -1,3 posto.

Kretanje broja leasing društava na kraju razdoblja Godina Broj društava

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

37

57

57

25

26

26

26

25

25

23

23

LEASING

102

LEASING U HRVATSKOJ

I dalje nejasnoće u poreznoj regulativi

Ostali problemi našeg sektora proizlaze iz još uvijek nedovoljnog poznavanja potencijalnih korisnika leasinga kao proizvoda te stoga ni potražnja za takvim oblikom financiranja nije na razini razvijenih zapadnoeuropskih tržišta Klaudija Karabuva Vidas, predsjednica Udruženja leasing društava HGK

Klaudija Karabuva Vidas,

IZMJENE ZAKONA O LEASINGU u prosincu 2013. godine su dopunile i jasnije specificirale određena rješenja koja su pozitivna kako za nas koji nudimo leasing tako i ostalim akterima koji se posredno ili neposredno susreću s leasingom. Međutim i dalje postoje nejasnoće u poreznoj regulativi, prvenstveno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost koji bi trebao obuhvatiti te jasnije definirati specifičnosti leasing posla. Naime, leasing nije samo isporuka objekta leasinga (dobra ili usluge) već je ujedno i

financijska usluga, tako da leasing društva svakako jesu financijski sektor, a u poreznom smislu imaju isporuke koje su između ostaloga oporezive i porezom na dodanu vrijednost. Imamo tako i određena rješenja u Zakonu o leasingu kada je za prekršaj učinjen s objektom leasinga odgovoran primatelj leasinga kao korisnik objekta, a u praksi se još uvijek nas kao vlasnike tereti za na primjer neplaćenu trošarinu (primjerice za korištenje nedozvoljenog goriva u vozilima). Smatram da bi u takvim slučajevima trebao prednost imati lex specialis u odnosu na Zakon o trošarinama, međutim ostaje da to pitanje raspravimo s relevantnim državnim tijelima kao i ostala porezna pitanja

LEASING

103

koja smo do sada uspjeli kroz Udruženje iskomunicirati s Ministarstvom financija te se nadamo da će se za njih uskoro naći potpunija zakonska rješenja. Ostali problemi našeg sektora proizlaze iz još uvijek nedovoljnog poznavanja potencijalnih korisnika leasinga kao proizvoda te stoga ni potražnja za takvim oblikom financiranja nije na razini razvijenih zapadnoeuropskih tržišta. Vjerujem da je upravo nedovoljno jasna porezna problematika i samim primateljima leasinga djelomično razlog preferiranja klasičnih oblika financiranja ili gotovinskog plaćanja. Negativan publicitet financijske industrije Svjedoci smo vrlo negativnog publiciteta financijske industrije, ponajprije zbog situacije s kretanjem tečaja švicarskog franka, a onda i s problemima vezanim uz nelikvidnost, pad prihoda i ostalog što je uzrokovala ova velika ekonomska kriza. Međutim, to nije samo naša specifičnost jer određeni pritisci koji dolaze prema financijskoj industriji imaju i svjetske razmjere, počevši od financijske krize u SADu, preko različitih programa pomoći posrnulim bankama u Europi, krize u Grčkoj te ostalih utjecaja koji nedvojbeno dovode do toga da će se trebati uvesti neke nove paradigme u

Mi koji radimo u financijskoj industriji dužni smo ponašati se kao dobri gospodarstvenici poslovanju kako bi se s krizama koje dolaze iz financijskog sektora moglo lakše upravljati. Mi koji radimo u financijskoj industriji dužni smo ponašati se kao dobri gospodarstvenici, odnosno upravljati svojom imovinom na način da osiguramo stabilnost poslovanja, uz rast koji je održiv za očuvanje radnih mjesta ali i dostatan za prihode i povrate na uloženi kapital iz kojih se onda plaćaju i porezi. Stanje naše financijske industrije trenutačno karakterizira stagniranje poslovnih aktivnosti, praćeno izazovima u naplati potraživanja plasiranih sredstava s jedne strane, te padom kamatnih marži s druge. Naše leasing tržište danas ostvaruje na godišnjoj razini oko 30 posto novosklopljenih ugovorenih vrijednosti u odnosu na razdoblje prije financijske krize. Poslujemo opreznije i suzdržanije u odobravanju novih plasmana, posebno u praćenju novih investicijskih projekata, a nekretnine se uglavnom financiraju samo kao pojedinačni projekti vezani uz određene bankovne ak-

tivnosti. Stoga je sve veći izazov zadržati poslovanje na razini koja može osigurati pokriće operativnih troškova poslovanja i umanjenja vrijednosti za očekivane problematične plasmane koji se na žalost ne mogu izbjeći u takvom poslu. Kako je za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju bio postignut politički konsenzus, tako se godinama ranije stvarala atmosfera očekivanja da će, kada uđemo u EU glavnina, naših problema biti riješena što, naravno, nije bilo realno te se nije ni dogodilo. Žalosti činjenica da nismo bili dovoljno pripremljeni i nismo znali iskoristiti prve dvije godine za povlačenje više sredstava iz EU fondova tako da su izostale investicije koje su jedine pokretač gospodarskog oporavka i prosperiteta. Stoga kako nije došlo do pove-

Žalosti činjenica da nismo znali iskoristiti prve dvije godine za povlačenje više sredstava iz EU fondova ćanih ekonomskih aktivnosti, posljedično i naše poslovanje koje kroz financiranje prati investicijsku i potrošačku klimu nije se bitno povećalo. Budući da smo postali dio jednog većeg tržišta, primjetna je otvorenost naših klijenata da nabavu određenih objekata lea-

singa, prvenstveno rabljenih vozila, obavljaju direktno u zemaljama EU-a. Tek je u zadnje vrijeme primjetan rast izvoznih aktivnosti koji sigurno može pridonijeti ukupnom ekonomskom rastu te pozitivno utjecati i na naše poslovanje. Proizvode prilagoditi različitim industrijama Leasing industrija je usmjerena na financiranje investicijskih dobara, prvenstveno onih vezanih uz poslovne aktivnosti od individualnih poduzetnika, do malih i srednjih te velikih poslovnih sustava, uključujući i državu i njene institucije te javna poduzeća. Prema tome, jačanjem investicijskih aktivnosti poduzetnici koji pokreću nove projekte ili pak obnavljaju postojeće kapacitete pozvani su da koriste naše usluge u pronalaženju najboljih financijskih rješenja za daljnji rast i razvoj. Na nama, financijskoj industriji, odnosno leasing društvima je zadatak da se pripremimo kroz razvijene i fleksibilne proizvode, prilagođene različitim industrijama i novim tržišnim trendovima, a na poduzetnicima je da hrabrije krenu u nove pothvate te se snažnije uključe u izazove tržišnog nadmetanja i izvan granica Republike Hrvatske. Naravno da i jedni i drugi trebamo administraciju koja će biti energičnije i više povezana sa svim akterima na tržištu kako bi se zajedničkim snagama stvorilo pozitivno ozračje koje predstavlja izlazak iz recesije.

PRIVREDNI VJESNIK

Više od 60 godina u službi gospodars PRIVREDNI VJESNIK

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

PVinternational

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva

pv multimedija

pv

TV emisije Web, društvene mreže www.privredni.hr

centar za istraživanja

digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

20

GODINA

Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Regionalni poslovni klub

Predstavljamo vam naša najvažnija izdanja, jedinstvena po svojoj analitici, sveobuhvatnosti i informiranosti:

PRIVREDNI VJESNIK Tjednik Privredni vjesnik izlazi u digitalnom i tiskanom izdanju (sve velike, sve srednje tvrtke, dio malih, tvrtke koje su u različitim gospodarskim vijećima, poslovnim udruženjima i zajednicama, državni i društveni ustroj – od Ureda Predsjednice RH, Sabora, Vlade i ministarstava do predstavnika institucija te lokalne uprave). Svakog tjedna se njima dostavlja tiskano izdanje, a ujedno se distribuira i na e-mail adrese 36.000 čitatelja, onih koji u Hrvatskoj odlučuju.

400 NAJVEĆIH Godinama najrelavantniji izvor podataka, specijal “400 najvećih”, temeljen na osnovnim podacima godišnjih financijskih izvještaja o poslovnim ostvarenjima u protekloj godini donosi podatke o vrijednosti bilance, kapitala i rezervi, ukupnim prihodima, dobiti te broju zaposlenih u najvećim hrvatskim poduzećima. Od 2007. tu su i rangiranja vezana uz županije, sektore i djelatnosti. Posebnu težinu ovome izdanju daju ugledni gospodarstvenici i priznati analitičari koji donose svoj pogled na opće stanje gospodarstva ili pojednih djelatnosti. Specijal široj javnosti daje uvid u podatke tko se prema ostvarenom ukupnom prihodu ili prema nekom drugom kriteriju nalazi među 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika.

tva 20

GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

22

Rang-ljestvice banaka, GODINE osiguranja, leasinga i fondova

zeleni in magazin Zeleno je – IN

Magazin o poslovnom životnom stilu

FINANCIJSKA INDUSTRIJA Sveobuhvatni pregled financijske industrije u Hrvatskoj namijenjen je vodećim domaćim i inozemnim gospodarstvenicima i menadžerima i donosi rang-liste hrvatskih banaka, fondova, osiguravateljskih i leasing kuća prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu. U svakoj od četiri zasebne tematske cjeline kroz ankete u kojima sudjeluju predsjednici uprava, vodeći financijski i privredni analitičari predstavlja se hrvatska financijska industrija. Godinama jedino citirano izdanje ovoga tipa, specijal Financijska industrija idealno je mjesto za predstavljanje novih ponuda i proizvoda s područja financija.

POSLOVNA OČEKIVANJA Poslovna očekivanja su već tradicionalno izdanje Privrednog vjesnika o planovima i predviđanjima u nadolazećoj godini, dopunjeno istraživanjem poslovne klime u hrvatskim tvrtkama. Već godinama hrvatskoj poslovnoj javnosti nude prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista, te su stoga svojevrstan barometar poslovne klime u Hrvatskoj. Odgovori 400 - 500 tvrtki svih veličina, tekstovi 100 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva, daju dodatnu atraktivnost izdanja.

utemeljeno 1953. www.privredni.hr

LEASING

106

Anketa:

VELIKA VAŽNOST LEASING INDUSTRIJE

1.

Kako ocjenjujete svoju proteklu poslovnu godinu?

2.

Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u svojem sektoru financijske industrije?

3.

Kako procjenjujete ukupno stanje u cjelokupnoj financijskoj inudstriji ?

4.

Što vam je donio ulazak Hrvatske u EU?

5.

Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u snaženju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za izlazak iz recesije?

RENATA PONDELJAK, PREDSJEDNICA UPRAVE

Potražnja za leasi Velika većina investicija koja se je prije finan se na razdoblje od četiri do pet godina, tako nas kao vlasnike za radnje koje nisu bile, niti su mogle biti počinjene s naše strane (primjerice korištenje nedozvoljenog goriva u vozilima). Kroz leasing udrugu smo uspjeli otvoriti komunikaciju s relevantnim tijelima i vjerujemo da će ona omogućiti jasnije definiranje i tumačenje zakonskih odredbi, sukladno specifičnosti industrije. Neovisno o sektoru, ipak kao neuređeno područje i dalje dominira pravosudni sustav, koji godinama >> OTP Leasing je u 2014. godini ostvario jako dobre rezultate. Ostvarili smo gotovo najveći rast u vrijednosti novosklopljenih poslova na tržištu te tako sa devetog skočili na šesto mjesto , uz 7,3 posto tržišnog udjela. Svi ostali ciljevi vezani uz očekivanu profitabilnost i stabilnost portfelja, također su ostvareni. Najveće dvojbe u poreznoj regulativi Najveće probleme vidimo u nedovoljno jasno definiranoj zakonskoj regulativi, prvenstveno poreznoj. Značajan napredak postignut je izmjenama Zakona o leasingu, kojima se razgraničila odgovornost nas kao vlasnika, te primatelja leasinga kao korisnika objekta leasinga. Međutim, ostalo je još dosta područja koja ne poznaju leasing kao specifičnu djelatnost koja nije usporediva ni s klasičnim gospodarskim aktivnostima kao što su prodaja dobara, niti s bankama i ostalim sektorima financijske industrije. Najveće dvojbe prisutne su u poreznim pitanjima, ali i u jednom dijelu odgovornosti za upotrebu objekata leasinga koja još uvijek tereti

Ostvarili smo gotovo najveći rast u vrijednosti novosklopljenih poslova na tržištu te tako s devetog skočili na šesto mjesto ne rješava predmete i otežava rad onim poduzetnicima koji se trude poslovati sukladno zakonu i izvršavati svoje obveze prema svim sudionicima poslovnog i društvenog okruženja. Ostali problemi našeg sektora proizlaze iz još uvijek nedovoljnog poznavanja potencijalnih korisnika leasinga kao proizvoda te stoga ni potražnja za takvim oblikom financiranja nije na razini razvijenih zapadnoeuropskih tržišta. Vjerujem da je upravo nedovoljno jasna porezna problematika i samim primateljima leasinga djelomično razlog preferiranja klasičnih oblika financiranja ili gotovinskog plaćanja. Činjenica je također da leasing tržište danas ostvaruje samo oko 30 posto prodajnih rezultata u odnosu na razdoblje prije krize.

LEASING

107

OTP-a LEASING

ngom nije na razini Zapadne Europe cirala leasingom, danas odlazi na gotovinsku nabavu. Većina ugovora o leasingu sklapa da je pritisak na pad bilance i portfelja značajnije veći nego što je to primjerice kod banaka Velika većina investicija koja se je prije financirala leasingom, danas odlazi na gotovinsku nabavu. Većina ugovora o leasingu sklapa se na razdoblje od četiri do pet godina, tako da je pritisak na pad bilance i portfelja značajnije veći nego što je to primjerice kod banaka. S druge strane, zakonski i regulatorni zahtjevi traže sve više specijalističkih resursa za obavljanje takve djelatnosti, što dodatno otežava ostvarenje profitabilnog poslovanja. Moramo poslovati kao dobri gospodarstvenici Mislim da je stvoren vrlo negativan publicitet prema financijskoj industriji, ponajprije zbog situacije s kretanjem tečaja švicarskog franka, odnosno problemima nelikvidnosti, pada prihoda i ostalog što je uzrokovala velika ekonomska kriza. Međutim, i mi koji pripadamo financijskoj industriji dužni smo poslovati kao dobri gospodarstvenici, odnosno upravljati svojom imovinom na način koji osigurava stabilnost poslovanja, radna mjesta te dostatan prihod

Leasing industrija je usmjerena na financiranje investicija, u najvećem dijelu vezanih uz poslovne aktivnosti iz kojeg se, između ostalog, puni i proračun. Jedino na taj način možemo osigurati dodatne investicije našeg vlasnika iz kojih osiguravamo financijska sredstva našim poduzetnicima i potrošačima te tako potičemo i njihov budući

rast i razvoj. Cijela financijska industrija suočena je sa značajnim smanjenjem poslovnih aktivnosti koji prate vrlo veliki problemi u naplati potraživanja plasiranih sredstava s jedne strane, te padom kamatnih marži s druge. Financijske institucije daleko su opreznije i suzdržanije u odobravanju novih plasmana, posebice u praćenju novih investicijskih projekata. Stoga je sve veći izazov zadržati poslovanje na razini koja može osigurati pokriće svih troškova poslovanja i rezervacija za očekivane problematične plasmane, a koji se na žalost ne mogu izbjeći u takvom poslu. Kad je riječ o ulasku Hrvatske u EU, ne mogu reći da sam primijetila neku bitnu razliku u našem poslovanju u smislu da je došlo do povećane ekonomske aktivnosti koja bi tražila i naše pove-

ćano financiranje. Do razlike više dolazi u strukturi objekata leasinga koje financiramo. Primjetna je otvorenost naših klijenata na nabavu iz inozemstva pa se povećava udio financiranja rabljenih vozila nabavljenih na takav način.

Najveće probleme vidimo u nedovoljno jasno definiranoj zakonskoj regulativi Međutim, zbog potrebe usklađenja s različitim EU direktivama bili smo prisiljeni uložiti dodatno vrijeme i resurse u implementaciju pojedinih zakonskih rješenja što nam je poskupilo proces rada, dok s druge strane naši klijenti nisu zbog toga dobili bolju uslugu, niti se takvi troškovi mogu nadoknaditi kroz cijenu usluge.

Rast izvoznih aktivnosti Tek je u zadnje vrijeme primjetan rast izvoznih aktivnosti koji sigurno može pridonijeti ukupnom ekonomskom rastu te pozitivno utjecati i na naše poslovanje. Leasing industrija je usmjerena na financiranje investicija, u najvećem dijelu vezanih uz poslovne aktivnosti. Na taj je način u direktnoj korelaciji s investicijskim trendovima u zemlji, odnosno potiče ekonomsku aktivnost u zemlji, a samim time i sebi osigurava pozitivne trendove rasta. Zbog toga bi se kod pripreme poticajnih mjera usmjerenih na povećavanje poduzetničkih aktivnosti, svakako trebala kontaktirati i leasing industrija kroz naše udruženje. Mislim da se zajednički mogu dogovoriti kvalitetniji proizvodi i osigurati veći obujam mogućih novih investicija.

108

LEASING

EUGEN PAIĆ-KAREGA, PREDSJEDNIK UPRAVE UNICREDITA LEASING CROATIA

Zadržana vodeća pozicija Leasing kao proizvod ima veliki potencijal u dijelu financiranja ulaganja u gospodarske kapacitete te je zato UniCredit Leasing Croatia dodatne napore uložio u omogućavanje konkurentnijih uvjeta malim i srednjim poduzetnicima koje ulažu u proširenje svojih kapaciteta >> Optimalnim fokusom u područjima upravljanja profitabilnošću, rizicima i troškovima te kontinuiranim visokim fokusom na kvalitetu usluge i proizvoda, UniCredit Leasing Croatia je zadržao vodeću poziciju u svim bitnim parametrima uspješnosti poslovanja. Iskoristio bih priliku te zahvalio svim našim klijentima i partnerima na vrlo uspješnoj suradnji u protekloj godini. U ovom trenutku kao najveći iza-

zov vidimo izmijenjene odredbe u dijelu oporezivanja nekretnina što je rezultiralo zastojem u fi-

Cjelokupno stanje u financijskoj industriji procjenjujemo stabilnim nanciranju poslovnih nekretnina koje su u upotrebi između dvije i 10 godina. Budući da ovo razdoblje odgovara razdoblju građe-

vinskog booma, novi porezni tretman predstavlja realni problem i za moguće financijsko restrukturiranje poduzetnika kroz monetizaciju imovine. Cjelokupno stanje u financijskoj industriji procjenjujemo stabilnim iako će pojedine, uglavnom manje, banke i leasing kompanije prolaziti kroz proces konsolidacije. Velika očekivanja od EU-a Ulazak Hrvatske u EU u dijelu osnovnog poslovanja nijedonio

MARIN JURAIĆ, DIREKTOR IMPULS-LEASINGA

Glavni problem leasinga malo i slabo tržište Činjenica je da bi financijska industrija mogla pomoći oporavku i rastu gospodarstva još puno više kada bi se strukturne reforme provodile bržim tempom >> Protekla poslovna godina za IMPULS-LEASING je bila iznimno uspješna. U protekloj godini uspjeli smo ostvariti rast u broju novozaključenih ugovora i njihovoj vrijednosti, ali i u ukupnoj aktivi i dobiti Društva. Neovisno o blagim pokazateljima oporavka gospodarstva u zadnjem kvartalu 2014. poslovni rezultat protekle poslovne godine ne bi bio moguć bez kontinuirane prilagodbe uvjetima na još uvijek skučenom tržištu, ali i posebnog naglaska i rada na zadržavanju stabilnosti tima i kontinuirane edukacije djelatnika. Glavni problem leasinga u Hrvat-

skoj je i dalje malo i slabo tržište. Iako neki od najbitnijih pokazatelja u gospodarstvu pokazuju prve

ali sa druge strane organizacijski iznimno zahtjevno uzimajući u obzir veličine leasing društava i leasing tržišta uopće.

Značajniji rast plasmana bez jačeg gospodarskog rasta nije moguć

Prilagodba poslovanja Financijska industrija preživjela je šest recesijskih godina, ali značajniji rast plasmana bez jačeg gospodarskog rasta nije moguć. Sudionici financijskog tržišta ipak su u recesijskim godinama znatno prilagodili svoje poslovanje i smanjili udjele nenaplativih plasmana. Također može se naglasiti da je financijski sektor u danim okvirima bio inovativan i prilagođavao se zahtjevima

znakove oporavka to i dalje nije dostatno za očekivani rast i razvoj. Činjenica jest da je i leasing industrija izuzetno regulirana što je u svakom slučaju pozitivno jer utječe na dugoročnu stabilnost društava i minimaliziranje rizika,

klijenta. Činjenica je da bi financijska industrija mogla pomoći oporavku i rastu gospodarstva još

LEASING

značajne promjene, a velika su očekivanja od investicijskih aktivnosti poveznih s korištenjem EU fondova te mogućnosti predfinanciranja i putem financijskog leasinga. Leasing kao proizvod ima veliki potencijal u dijelu financiranja ulaganja u gospodarske kapacitete te je zato UniCredit Leasing Croatia dodatne napore uložio u omogućavanje konkurentnijih uvjeta malim i srednjim poduzetnicima koje ulažu u proširenje svojih kapaciteta. To se prvenstveno odnosi na suradnju s HAMAG-BICRO, HBORom i EBRD-om. Ovakva suradnja rezultira zaista značajnim pozitivnim sinergijskim efektima u svim uvjetima financiranja te vjerujemo da ćemo nastavkom ovakvih aktivnosti uistinu pridonijeti rastu konkurentnosti i uspješnosti naših klijenata te time i rastu gospodarske aktivnosti.

puno više kada bi se sturkturne reforme provodile bržim tempom. Za ozbiljniji rast i razvoj financijske industrije su definitivno i otklanjanje zapreka kod investiranja i povećanje konkurentnosti od iznimne važnosti. Iako je od ulaska Hrvatske u EU prošlo više od dvije godine još je uvijek teško procjeniti efekt ulaska na naše društvo. U svakom slučaju rast prihoda i proizvodnje društava naših klijenata koja su izvozno orijentirana ima ili će imati pozitivan efekt i na naše društvo kroz pojačanu potrebu tih društava za financiranjem u prvom redu strojeva i zadovoljavanju potreba za transportnim vozilima. Naravno, kod takvih klijenata očekujemo i veći interes za financiranje automobila. Negativan aspekt ulaska u EU za naše društvo je ulazak velikog broja rabljenih vozila iz drugih država članica na naše tržište. Takva vozila često zbog svog stanja i starosti nisu predmet našeg interesa za financiranjem.

109

DINO STIPKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE I4NEXT LEASINGA CROATIA

Nastavlja se trend smanjenja broja leasing društava Leasing je najbolji financijski proizvod koji pomaže u razvoju poduzetništva. On je srednjoročan financijski proizvod koji u principu prati amortizacijski vijek objekta leasinga te je sam objekt leasinga jedini kolateral koji primatelj leasinga zalaže  >> Moram prvo spomenuti da smo mi leasing kuća koja je orijentirana na financiranje informatičke opreme i manja smo leasing kuća u okvirima leasing industrije u Hrvatskoj kao i cijeli segment leasinga kojim se bavimo. Protekla poslovna godina za nas je bila je dobra s obzirom na to da smo imali pozitivan trend u novosklopljenim ugovorima što se i dalje nastavlja te smo uspješno proveli transformacije u poslovanju što nam omogućuje daljnji razvoj i rast. Niska profitabilnost leasinga kao proizvoda Leasing industrija očito ima problema s obzirom na to da se nastavlja trend smanjenja broja leasing društava. Po mojoj procjeni razlog tome je niska profitabilnost leasinga kao proizvoda i visoki rizik poslovanja. Jedini uspješan pristup je stvaranje do-

Leasing industrija ima veliku važnost u razvoju gospodarstva u Hrvatskoj dane vrijednosti za klijenta, a ona se pretežito nalazi u objektu kojeg financiramo. Stanje u financijskoj industriji je isto kao i u gospodarstvu te kao u državi. Financijska industrija

je djelatnost koja je pod čvrstim nadzorom, a i kadar je visoko obrazovan stručan pa se tu ne dešavaju drastični problemi. Međutim tržišni uvjeti vrijede za svih jednako pa kad pada ekonomija i financijski sustav dolazi u probleme. Ja bih rekao da se situacija u financijskom sektoru polako popravlja, da je sustav dovoljno likvidan i da je sada prilika da pomogne razvoju ekonomije u Hrvatskoj. Ovo je poziv i regulatorima da popuste stegu te da realno ocjenjuju moment u kojem se nalazimo i važnost financijskog sustava u ovom trenutku. U protivnom moramo čekati strane investitore da ulože u Hrvatsku kako bi se razvili. Ulazak u EU nije donio značajne promjene Mi s ulaskom u EU nismo osjetili nikakve značajne promjene i vjerujemo da je to stoga jer se djelatnost kojom se bavimo teško može obavljati iz drugih država članica a i situacija u Hrvatskoj je za njih vjerojatno još uvijek prerizična, a regulativa prekompleksna. Mi tvrdimo, što i ankete provede-

ne u EU pokazuju, da je leasing najbolji financijski proizvod koji pomaže u razvoju poduzetništva. Leasing je srednjoročan financijski proizvod koji u principu prati amortizacijski vijek objekta leasinga te je sam objekt leasinga jedini kolateral koji primatelj leasin-

Protekla poslovna godina za nas je bila dobra s obzirom na to da smo imali pozitivan trend u novosklopljenim ugovorima ga zalaže. Osim toga do leasinga se može doći brzo i ne narušava financijsku sliku društva. Ako konstatiramo da je gospodarstvo u Hrvatskoj u krizi te da brzi razvoj koji se očekuje od malog i srednjeg poduzetništva ne može pratiti i njegov financijski položaj, zaključujemo da leasing industrija ima veliku važnost u razvoju gospodarstva u Hrvatskoj te da s time i značajno pomaže u aktivnostima za izlazak iz recesije.

LEASING

110

TKO JE TKO U HRVATSKIM LEASING DRUŠTVIMA BKS - LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - član: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

10000 Zagreb, Ivana Lučića 2a 01 / 4836 655 01 / 4876 555 info@bks-leasing.hr www.bks-leasing.hr Dubravko Orlovac Lejla Hasanbegović BKS-Bank AG, Klagenfurt BKS-Bank AG, Klagenfurt – 100% 2002.

EUROLEASING D.O.O. Adresa: 10020 Zagreb, Remetinečka cesta 98 Telefon: 01 / 6598 300 Faks: 01 / 6598 309 e-pošta: uprava@euroleasing.hr web: www.euroleasing.hr Uprava: - predsjednik: Vedran Martinčević - članovi: Sanja Osojnik Osnivač: 16 fizičkih osoba i 8 pravnih osoba Godina osnivanja: 2002.g. Poslovnice: 25

HYPO ALPE-ADRIA LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Slavonska avenija 6a Telefon: 01 / 6036 000 Faks: 01 / 6036 001 e-pošta: leasing.croatia@hypo-alpe-adria.hr web: www.hypo-alpe-adria.hr Info telefon: 0800 14 14 Uprava: - predsjednik: Damir Bićanić, predjednik Uprave - članovi: Gabrijel Cvitković, član Uprave Vlasništvo: HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb, 100% Godina osnivanja: 2005

ALD AUTOMOTIVE D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Betinska 1 Telefon: 01 / 6659 755 Faks: 01 / 6659 766 web: http://www.aldautomotive.hr/ Uprava: - predsjednik: 01 6659 764 - članovi: 01 6593 693 Osnivač: ALD International GmbH SAS Co KG Vlasništvo: 100% ALD International GmbH SAS Co KG Godina osnivanja: 2005 Poslovnice: 6

ERSTE & STEIERMARKISCHE S-LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Zelinska 3 Telefon: 01 / 6311 700 Faks: 01 / 6311 720 e-pošta: info@s-leasing.hr web: www.s-leasing.hr Info telefon: 01 6311 700 Uprava: - predsjednik: Ante Odak - članovi: Krunoslav Župan Osnivač: Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Immorent AG, Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Rijeka Vlasništvo: 50% - Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, 50% Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka Godina osnivanja: 1997 Poslovnice: 6

HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Koranska 16 Telefon: 01 / 4953 037 Faks: 01 / 4954 037 e-pošta: info@heta-asset-resolution.hr web: www.heta-asset-resolution.hr Info telefon: 01 / 4953 000 Uprava: - predsjednik: Vladimir Bošnjak - članovi: Mirta Ceranac Poljak Osnivač: HAR GmbH, Klagenfurt, Austrija Vlasništvo: HAR GmbH, 100% Godina osnivanja: 1994 Poslovnice: 3

I4NEXT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Metalčeva 5 Telefon: 01 / 6195 210 Faks: 01 / 6195 109 e-pošta: info@i4next.hr  web: www.i4next.hr Info telefon: 01 / 580 2887 Uprava: - predsjednik: DINO STIPKOVIĆ - članovi: DARKO VODOPIJA Osnivač: i4next international computer trading & leasing GES. m.b.h., Austrija; Dino Stipković, Darko Vodopija Vlasništvo: i4next international computer trading & leasing GES. m.b.h., Austrija (60%); Dino Stipković (20%), Darko Vodopija (20%) Godina osnivanja: 2006 Poslovnice: 1

ALFA LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Savska cesta 182 Telefon: 01 / 3033 320 Faks: 01 / 3033 341 e-pošta: Info@alfa-leasing.hr web: www.alfa-leasing.hr Info telefon: 01/30 333 20 Uprava: - predsjednik: Dario Smojver, prof. - članovi: Vlasta Zaninović, dipl.oec. Vlasništvo: Dražen Hrkač 33,33%; Hrvoje Crnić 33,33%; Plena Holding S.A.Luksemburg 33,33% Godina osnivanja: 2009

ERSTE GROUP IMMORENT LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Ivana Lučića 2A Telefon: 072 / 372 670 Faks: 072 / 372 671 e-pošta: office@immorent.com web: www.erstegroupimmorent.com Info telefon: 072/372-670 Uprava: - predsjednik: Daniel Jandrisits - članovi: Claus Graggaber Osnivač: Erste Group Immorent International Holding GmbH Vlasništvo: 10% - Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Graz 90% - Erste Group Immorent International Holding GmbH, Beč Godina osnivanja: 1998

HYPO – LEASING STEIERMARK D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Garićgradska 18 Telefon: 01 / 3090 400 Faks: 01 / 3090 404 e-pošta: info@hypoleasingsteiermark.hr web: www.hypoleasingsteiermark.hr Info telefon: 01 / 3090 400 Uprava: - predsjednik: - članovi: Josip Pavletić, Lolita Kalinski Osnivač: Futura LHB – RLB Leasing Holding GmbH, Austrija Vlasništvo: 100% Poslovnice: 1

IMPULS-LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Velimira Škorpika 24/1 Telefon: 01 / 3458 555 Faks: 01 / 3458 444 e-pošta: impuls-leasing@impuls-leasing.hr web: www.impuls-leasing.hr Info telefon: 01 / 3458 555 Uprava: - predsjednik: Armin Franz Tengg - članovi: Marin Juraić Osnivač: IMPULS-LEASING International GmbH Vlasništvo: IMPULS-LEASING International GmbH 100% Godina osnivanja: 2006 Poslovnice: 1

111

LEASING

MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Kovinska 5 Telefon: 01 / 3441 250 Faks: 01 / 3441 255 e-pošta: info@mercedes-benz-leasing.hr web: www.mercedes-benz-leasing.hr Uprava: - predsjednik: Ivana Balenović - član: Mirko Šerbeđija Osnivač: Daimler AG, Stuttgart Vlasništvo: Daimler AG – 100% Godina osnivanja: 2000. Poslovnice 31. 12. 2013.: 28

PBZ - LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - član: Vlasništvo: Godina osnivanja: Početak rada:

10000 Zagreb, Radnička cesta 44 01 / 6363 600 01 / 6363 563 info@pbz-leasing.hr www.pbz-leasing.hr Petar Paštrović Krunoslav Režek PBZ d.d. – 100% 1991. 1. siječnja 2002. (do tog datuma PBZ Leasing se bavio uglavnom posredovanjem u kreditiranju)

SCANIA CREDIT HRVATSKA D.O.O. Adresa:

10000 Zagreb, Karlovačka cesta 96, Lučko Telefon: 01 / 3335 778 Faks: 01 / 3335 777 e-pošta: mihovil.bozic@scania.hr web: www.scania.hr Info telefon: 01 / 3335 773 Uprava: - predsjednik: Predrag Relić, predsjednik - članovi: Mihovil Božić, član uprave Osnivač: Scania Finance Holding AB Vlasništvo: Scania Finance Holding AB, 100% Godina osnivanja: 2005 Poslovnice: 10

VB LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Horvatova 82 Telefon: 01 / 2484 111 Faks: 01 / 2484 100 Uprava: - predsjednik: - članovi: Harald Kopitz, Božena Jelinić, Ante Odak Osnivač: VB Leasing International Holding GmbH Vlasništvo: VBLI 100% Godina osnivanja: 1998 Poslovnice: 7

OPTIMA LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: - predsjednik: - član: Osnivač: Godina osnivanja:

10000 Zagreb, Miramarska 24 01 / 6177 225 01 / 6177 228 info@optima-leasing.hr www.optima-leasing.hr Štefan Belingar Vjekoslav Budimir NLB Leasing d.o.o., Slovenija Matmar-Line d.o.o., Slovenija 2005.

PORSCHE LEASING D.O.O. Adresa: Telefon: Faks: e-pošta: web: Uprava: Osnivač: Vlasništvo: Godina osnivanja:

10000 Zagreb, Velimira Škorpika 21 01 / 3473 600 01 / 3473 620 info@porsche.hr www.porscheleasing.com.hr Michael Jochann Quehenberger i Juraj Vrban Porsche Bank AG, Salzburg Porsche Bank AG, Salzburg – 100% 2001.

SG LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 284 Telefon: 01 / 2441 770 Faks: 01 / 2441 777 e-pošta: info@sgleasing.hr web: www.sgleasing.hr Info telefon: 01 / 2441 770 Uprava: - predsjednik: Krešimir Steinbauer, predsjednik Uprave - članovi: Ivana Sever, član Uprave Osnivač: SG Splitska Banka d.d. Vlasništvo: SG Splitska Banka d.d. 100% Godina osnivanja: 2008 Poslovnice: 1

OTP LEASING D.D. Adresa: 10000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 16/V Telefon: 01 / 6666 700 Faks: 01 / 6666 701 e-pošta: otpleasing@otpleasing.hr web: www.otpleasing.hr Info telefon: 01 / 6666 700 Uprava: - predsjednik: Renata Pondeljak - članovi: Klaudija Karabuva Vidas Osnivač: Merkantil Bank Mađarska, OTP Banka d.d. Vlasništvo: Markantil Bank 90%, OTP Banka d.d. 10% Godina osnivanja: 2006 Poslovnice: 39

RAIFFEISEN LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Radnička 43 Telefon: 01 / 6595 000 Faks: 01 / 6595 050 e-pošta: leasing@rl-hr.hr web: www.rl-hr.hr Info telefon: 01 / 6595 000 Uprava: - predsjednik: Miljenko Tumpa - članovi: Izidora Juroš Osnivač: RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. RAIFFEISEN LEASING INTERNATIONAL G.m.b.H Vlasništvo: Raiffeisen Austria d.d. 50%, Raiffeisen Leasing International 50% Godina osnivanja: 1999.godina. Poslovnice: 30

UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Heinzelova 33 Telefon: 01 / 2447 100 Faks: 01 / 2247 119 e-pošta: info@unicreditleeasing.hr web: www.unicreditleasing.hr Info telefon: 0800 2330 Uprava: - predsjednik: Eugen Paić-Karega - članovi: Domagoj Hladika Osnivač: UniCredit Leasing S.p.A Vlasništvo: 100% Poslovnice: 33

LEASING DRUŠTVA U LIKVIDACIJI Likvidacija KBM Leasing Hrvatska d.o.o. PROleasing d.o.o.

Datum pokretanja likvidacije 30. 4. 2015. 29. 1. 2015.

FONDOVI

112

FONDOVI

UCITS FONDOVI U 2014. GODINI

Manji strah ulagača Rezultati 68 aktivnih UCITS fondova lani su se kretali u rasponu od +27,48 posto do -15,52 posto (u 2013. od +28,71 do -18,57 posto). Ukupno su 62 fonda porasla, njih 16 za više od 10 posto, dok su 34 fonda porasla više od pet posto. Najviše su porasli fondovi koji su investirali u hrvatske turističke dionice Iztok Likar / www.hrportfolio.hr

Iztok Likar

TIJEKOM 2014. GODINE JE POSTALO JASNO da svi statistički podaci u SAD i Europi ukazuju na definitivan završetak krize. Dok su se godinu ranije s posebnom pažnjom i nevjerojatnom nestrpljivošću koja je prelazila u strah, očekivale objave statističkih podataka, u 2014. su analitičari relativno ležerno najavljivali sve bolje rezultate što se, u većini slučajeva, i ostvarilo. Velike kompanije postizale su odlične poslovne rezultate (uvijek postoje iznimke) na što su reagirali i burzovni indeksi. Kretanje većine značajnijih svjetskih indeksa bilo je

pozitivno s značajnom korekcijom, izazvanom strahom, koja je počela u rujnu i završila potkraj prosinca. Straha od zaustavljanja oporavka radi usporavanja industrijskog rasta SAD-a, straha od epidemije ebole, straha od toga da je Njemačka ponovno pred vratima recesije i straha od povratka krize u eurozoni uz stalne geopolitičke tenzije. Tako je potkraj godine prevladao strah i još jednom potresao burze te pokrenuo rasprodaje. No želja za profitom je opet prevladala te su do kraja godine indeksi ponovno bili na razinama prije korekcije. Ako se osvrnemo na zadnjih pet godina, onda se možemo prisjetiti da su stalno bili prisutni neki strahovi, što je utjecalo na razmišljanje

113

FONDOVI

UCITS i AIF investicijski fondovi - po vrstama (po porastu imovine) Fond

2013.

Imovina, 31.12. 2014.

Postotak promjene

DIONIČKI Raiffeisen Dynamic Capital Two ZB trend KD Victoria AP2 PLATINUM GLOBAL OPPORTUNITY Inspire Private Allianz Equity KD Prvi izbor HI-growth HPB Dionički fond A1 Ilirika Azijski Tigar OTP Meridian 20 NETA Private KD Energija PBZ Equity PLATINUM BLUE CHIP ZB aktiv Erste Adriatic Equity OTP Indeksni fond Ilirika Jugoistočna Europa NETA Global Developed KD Nova Europa ZB Private World NETA US Algorithm ZB BRIC+ Ilirika BRIC ZB euroaktiv NETA Frontier NETA New Europe

27.521.032 5.215.245 71.670.141 58.788.154 4.376.420

142.905.290 17.774.257 102.845.799 82.887.097 6.053.602

419,26 240,81 43,50 40,99 38,32

13.223.324

17.909.596

35,44

14.683.643 11.545.587 6.746.424 46.603.612 21.879.718 4.772.900 5.538.550 11.045.316 7.280.183 5.617.990 184.020.873 12.645.097 319.089.680 239.333.967 116.053.891

19.329.905 14.204.381 8.063.101 51.509.783 23.611.113 5.096.324 5.802.799 11.479.193 7.543.123 5.719.169 184.526.418 12.561.864 310.728.151 229.662.203 111.248.744

31,64 23,03 19,52 10,53 7,91 6,78 4,77 3,93 3,61 1,80 0,27 0,66 2,62 4,04 4,14

40.635.769

38.117.717

6,20

41.948.865 21.695.038 38.714.501 18.217.414 62.351.314 7.011.065 300.232.641 8.487.420 17.876.244

38.279.188 19.746.480 35.188.597 16.223.484 53.558.394 6.004.701 249.293.461 6.573.349 13.629.841

8,75 8,98 9,11 10,95 14,10 14,35 16,97 22,55 23,75

ulagača na način da je svaka negativna vijest bila shvaćena kao strašna, a svaka pozitivna shvaćena kao nebitna. Potkraj 2014. bilo je obrnuto te su male pozitivne vijesti bile prihvaćene s oduševljenjem i novi razlog za rast indeksa. Općenito je 2014. godina za svjetska tržišta bila stabilnija i smirenija u odnosu na ranijih pet godina. Kamate u bankama su bile na minimalnim razinama radi Fedove politike otkupa obveznica te očekivanja da će istim smjerom krenuti i ECB. Razlog za očekivanu promjenu suzdržanog ponašanja ECB-a bio je industrijski rast u SADu koji je bio, očito, posljedica Fedove politike. Hrvatsko tržište kapitala je 2014. godinu preživjelo u znaku mirnog trgovanja bez događaja koji bi posebno utjecali na kretanje indeksa. Iznimka je bio turistički sektor (CROBEXturist + 79,09 posto) koji je ostvario značajan rast što je iskoristilo nekoliko fondova koji su pro-

Fond PBZ I-Stock Crobex 10 Dionički ukupno:

Imovina, 31.12. 2013. 2014. 77.776.363 54.849.058 7.127.535 4.806.843 1.829.725.917 1.907.733.025

Postotak promjene

29,48 32,56 4,26

8.536.852 12.197.005 60.011.202 624.052.833 7.240.887 164.420.023 5.822.175 9.489.054 5.760.490 n/a n/a n/a 9.796.889 45.545.639 10.374.357 151.055.656 56.367.339 1.170.670.401

16.175.120 14.698.592 71.463.764 737.722.175 8.215.747 178.979.547 6.154.735 9.704.092 5.813.351 7.328.275 10.683.753 23.991.615 33.932.616 9.517.802 43.993.969 9.993.906 139.353.817 50.909.311 1.378.632.187

89,47 20,51 19,08 18,21 13,46 8,86 5,71 2,27 0,92 2,85 3,41 3,67 7,75 9,68 17,76

Imovina, 31.12. 2014.

Postotak promjene

326.450.866

337.866.320

PBZ Novčani fond

1.480.789.900

1.471.447.983

0,63

807.354.162

802.197.762

0,64

Raiffeisen Cash ZB global Allianz Cash Erste Money

3,50

10.267.821

10.067.436

1,95

396.672.631

361.224.820

8,94

208.979.587

188.929.996

9,59

1.600.005.070 1.344.209.679

15,99

Locusta Cash

194.216.479

157.680.809

18,81

HPB Euronovčani

15.577.054

12.274.597

21,20

ZB plus

2.611.692.110 2.040.601.191

21,87

Novčani ukupno:

9.124.319.579 8.763.581.264

3,95

OBVEZNIČKI Erste Adriatic-Bond PBZ Bond fond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds NETA Emerging Bond ZB bond Raiffeisen Classic HPB Obveznički fond Obveznički ukupno:

41.211.326 30.073.160 27.431.785 7.130.762 59.760.547 7.284.632 162.458.470 n/a 29.506.966 364.857.649

318.864.701 210.691.420 62.773.473 11.915.839 78.466.502 7.308.403 162.599.646 18.831.339 17.897.953 889.349.275

673,73 600,60 128,83 67,10 31,30 0,33 0,09 39,34 143,75

20.544.100 n/a n/a n/a

35.204.878 1.925.283 6.474.559 28.480.376

71,36 -

POSEBNI

NOVČANI OTP Euronovčani Raiffeisen euroCash PBZ Dollar fond HPB Novčani HI-cash ZB europlus PBZ Euro Money One

2013.

OTP Novčani Fond

NETA Multicash

MJEŠOVITI Allianz Portfolio Locusta Value III HI-balanced Erste Euro-Money Locusta Value I PBZ Global KD Balanced Locusta Value II Erste Elite You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid PBZ Conservative 10 ICF Balanced OTP Uravnoteženi Erste Exclusive Raiffeisen Harmonic HPB Global fond Mješoviti ukupno:

Fond

34.286.190 111.885.070 28.523.830 303.467.705 195.000.764 126.478.676 422.216.664 250.455.000

116.352.339 192.902.459 44.459.598 444.450.560 253.492.673 162.618.579 541.570.277 281.234.186

239,36 72,41 55,87 46,46 30,00 28,57 28,27 12,29

tekle godine postigli i najviše prinose. Što je utjecalo na rezultate fondova Kad govorimo o rezultatima fondova, većina prvo pomisli na prinose koje fondovi ostvaruju. I kad krenemo u investiranje najčešće se postavi pitanje odakle započeti dok u tečajnici fondova najprije u oči padnu prinosi. Pravo je pitanje što je dovelo do toga da je neki fond

Među dioničkim fondovima najveći je rast ostvario FIMA Equity kojem je vrijednost udjela porasla za 27,48 posto ostvario određeni prinos, odnosno gdje je fond investirao. Podaci o tome postoje jer fondovi svaki mjesec objavljuju podatke o svo-

Smart Equity Locusta Value IV Primus OTP FAVORIT Raiffeisen Zaštićena glavnica Posebni ukupno: Ukupno UCITS i AIF: