400 najvećih hrvatskog gospodarstva 2010. godine

Page 35

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Primorac: Samom devalvacijom se ne može postići ništa, nemojmo upirati u to dugme bez druge dugmadi Jurčić: Kad govorimo o visokoj eurizaciji naših rezervi i naše devizne štednje, to apsolutno ništa nije naše. To su sve posuđeni euri. To je fikcija, iluzija bogatstva, koja se u jednom trenutku samo rasprši. Novotny: Mi smo kupili tuđu štednju, i to je sve. Jurčić: Nismo čak ni kupili, mi smo je posudili. Devizne rezerve bi bile one da smo neke godine imali milijardu eura veći izvoz nego uvoz, pa smo to sačuvali. Nemamo mi nikakvu eurizaciju. Mi smo za razliku od drugih zemalja koje prelaze na euro, koje će morati posuditi eure da zamijene svoju valutu, mi smo te eure već posudili i plaćamo kamate.

Jurčić: Naša situacija je rezultat naše vlastite politike i izvlačenje svijeta iz krize nas neće izvući iz krize Novotny: Mi, dakle, imamo visoku razinu eurizacije i nisku razinu konkurentnosti. Srbija je devalvirala nacionalnu valutu za 30 posto i izvoz joj nije porastao. Dakle, ne postoji empirijski dokaz o korelaciji između devalvacije i rasta izvoza. Vratimo se na industrijsku politiku. Poljaci su napravili devalvaciju zlota za 30 posto i

35

njihova je industrija konkurentnija na međunarodnom tržištu. Ali su imali kapacitet i proizvod. Jurčić: Koje zemlje izlaze iz krize i zašto? One koje imaju proizvod. Kad je Japan 1996. upao u krizu, oni su donijeli političku odluku da spuste cijene za 20 posto, tolika je bila devalvacija, i da rade 20 posto više za 20 posto manje plaće. Novotny: Mi nemamo proizvod, ne možemo nadoknaditi konkurentnost s monetarne strane. Jedino rješenje je uvlačenje stranog kapitala kroz izravna strana ulaganja. Mi volimo s tuđom štednjom mlatiti po domaćoj potrošnji, s tuđim sve raditi. Mi nismo više svoji vlastiti gospodari. Napravili smo autocestu do Splita po kojoj se nitko ne vozi. Bolnice u kojima nema bolesnika, škole u kojima nema đaka, sportske dvorane u kojima nitko ne igra. Na žalost, zaustavili smo privatizaciju. Izlaz mora biti u privatizaciji. Cilj mora biti država blagostanja. Mi danas bolje živimo zahvaljujući uvozu. Mi živimo neusporedivo bolje od Srba i gotovo dobro kao Slovenci, ali naša produktivnost je dva puta niža. Produktivnost se može povećati isključivo generičkim tehnologijama. Tvornica lijekova u Zagrebu je danas dobra unutar Teva Grupe zato što je postigla produktivnost. Socijalni trošak je drugo pitanje. Jurčić: Gledajući generalno, može se doći do pogrešnog zaključka, zato je bitna struktura gospodarstva. U strukturi ima proizvodnji koje su uvozno ovisne više ili manje. Što smo mi napravili s ovakvim tečajem i što bismo napravili s devalvacijom? Tamo gdje nema nikakve uvozne ovisnosti, u poljoprivredi ili drvnoj industriji, devalvacijom se izravno podiže konkurentnost. Mrkva koju se sad u Hrvatskoj ne isplati pro-

Nagrada PV-a "Ekonomski analitičar" je pun pogodak Jurčić: Vjerojatno svi koji smo bili na listi Privrednog vjesnika imamo taj poriv da dajemo svoje mišljenje. To je i svrha nas koji se zovemo analitičari. Vidimo bitne elemente u situaciji koja za običnog čovjeka može izgledati kaotična, da iz mnoštva podataka i kretanja izvučemo nekoliko pokazatelja koji najbolje oslikavaju postojeću situaciju, upozoravaju kako će se ta situacija razvijati. Onda postoji mogućnost na ovakvim okruglim stolovima i debatama u medijima da kolikotoliko ukažemo na međuovisnost gospodarskih pokazatelja, jer slika nikad nije onakva kakva na prvi pogled izgleda. Mi imamo i tu analitičku aparaturu da vidimo ono što se običnim okom ne vidi. Naša je prepoznatljivost i u tome da mo-

rate imati malo hrabrosti i poduzetnosti da kažete nešto i protiv generalne struje. Kad svi govore i gledaju jedno, vi morate biti spremni na rizik da kažete ‘’je, sve to izgleda dobro, ali trebate paziti i na to i to’’. Mogu za sebe reći, baš sam gledao intervjue kad sam već u proljeće 2008. govorio da dolazi kriza, a nema ni znanja ni pameti da se pripremimo, jer je možemo izbjeći. Tako da ovo ne dolazi slučajno. Jedno je obrazovanje, drugo iskustvo, a treće taj neki poduzetnički duh da ipak dođete pred kamere i izložite se javnosti i kolegama i nešto kažete. I potvrda je toga da vas ponovno zovu. Santini: Mislim da općenito u društvu nezamjeranja i izvlačenja nije samo hrabrost nego ponekad i drskost nešto govoriti, istraživati ili pisati. Mislim da su poduzetnici to prepoznali, kritičnost i otklon od interesa dnevne politike. I zbog toga je nagrada PV-a koja nosi ime Gorazda Nikića još značajnija.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.