Issuu on Google+

RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH ZA 2010. MOTORI RAZVOJA ILI...

RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH PO ŽUPANIJAMA STUPOVI RAZVOJA ŽUPANIJA

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010. NELIKVIDNOST - KRONIČNA BOLEST

GODINA

LVIII 3687 BROJ

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

SRPANJ 2011.

NAJVEĆIH HRVATSKIH TVRTKI U 2010. GODINI 400 NAJVEĆIH TVRTKI PO ŽUPANIJAMA

www.privredni.hr

3

Sadržaj: IMPRESSUM

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Autori tekstova: Darko Buković, dr. sc. Žarko Primorac, Drago Živković

01 HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010. Centar za makroekonomske analize HGK: Nelikvidnost realnog sektora je kronična bolest sustava Buković: Poslovna 2010. manje uspješna od 2009. gubitak poduzetnika 1,7 milijardi kuna Primorac: Prošla godina završila u negativi Okrugli stol ekonomskih analitičara: Hrvatskoj ne treba devalvacija, već strategija sa snažnim poticajima proizvodnji, izvozu...

Tajnica redakcije: Bruna Bajamić Ivić Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić grafika@privredni.hr

03 400 ŽUPANIJSKIH NAJ

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Marketing, pretplata i promocija Faks: +385 1 4923 168 Voditeljica: Dea Olup, tel: +385 1 4923 198 marketing@privredni.hr

Tisak: PRINTERA GRUPA d.o.o. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr Pomoćnik direktora: Milan Vukelić

Tajnica direktora: Ankica Čorak, corak@privredni.hr Tel: +385 1 5600 001; faks: +385 1 4846 656

12-14 22-26 27-36

02 RANGIRANJA I REZULTATI 400 najvećih u gospodarstvu Hrvatske od 1995. do 2010. 10 najvećih u 12 rangiranja Korporacijska ljestvica za 2010. Vodeći hrvatski dobitaši u 2010. Vodeći hrvatski izvoznici u 2010. Vodeći hrvatski uvoznici u 2010. Rang-ljestvica 400 najvećih u 2010. Udio 8400 naj tvrtki u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske

Izvor podataka: Boniteti.hr

4-10

Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Sisačko-moslavačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija Virovitičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Zadarska županija Osječko-baranjska županija Šibensko-kninska županija Vukovarsko-srijemska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županija Međimurska županija Grad Zagreb

15 16 18 19 20 21 38-51 52-53

54-61 62-69 70-77 78-85 86-93 94-101 102-109 110-117 118-125 126-133 134-141 142-149 150-157 158-165 166-173 174-181 182-189 190-197 198-205 206-213 215-222

4

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

POSLOVANJE U 2010.

Nelikvidnost realnog sektora je kronična bolest sustava

Iako su kod korporativnog sektora krediti rasli u 2010. na razini od oko devet posto, to nije dovoljna dinamika za značajniji gospodarski oporavak Centar za makroekonomske analize HGK Čak 44.800 poslovnih subjekata koji su u blokadi duljoj od godinu dana nema ni jednog zaposlenog, s nagomilanim dugom od 17,5 milijardi kuna

GODINA 2010. NI PO ČEMU se posebnom neće pamtiti - godina je to u kojoj je ublažen negativan trend kretanja ukupne gospodarske aktivnosti, u kojoj je zabilježen minimalni rast trgovine, ali snažan nastavak pada građevinarstva, u kojoj je rast nelikvidnosti dobio svoje nove rekorde te u kojoj je najoštrije rasla nezaposlenost u novijoj hrvatskoj povijesti. Godina je to u kojoj je zabilježena najniža razina prosječnog godišnjeg rasta potrošačkih cijena unatrag 16 godina, u kojoj je nastavljen rast robnog izvoza, ali i oporavak robnog uvoza. U Informaciji o stanju u hrvatskom gospodarstvu, koju je pripremio Centar za makroekonomske

analize Hrvatske gospodarske komore, pojašnjava se s kakvim smo makroekonomskim pokazateljima ušli u 2011. odnosno kakva su ostvarenja zabilježena u 2010. Spor i neizvjestan oporavak Negativan trend kretanja ukupne gospodarske aktivnosti ublažen je 2010. godine na razinu pada od 1,2 posto (u 2009. godini realni je pad BDP-a iznosio šest posto). Jedina komponenta koja je pozitivno djelovala na kretanje BDP-a bila je ukupna neto inozemna potražnja. Odnosno, tijekom cijele godine bilježio se rast izvoza roba i usluga da bi na godišnjoj razini bila ostvarena stopa rasta od šest posto (to je još uvijek 12 posto manje nego 2008.).

5

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske 2006.-2010. 2006. 78.509 54.132 24.377 844.307

Ukupan broj poduzetnika Broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti Broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom Broj zaposlenih

2007. 83.532 54.037 24.854 888.798

2008. 89.656 58.333 31.323 898.155

2009. 91.320 54.317 37.003 885.289

2010. 96.758 55.541 41.217 859.808

Izvor: DZS

u minusu su u 2010. godini i dalje bile Irska, Grčka i Španjolska (koje su dubinom svojih problema uzdrmale stabilnost Europske unije i Europske monetarne unije), te Latvija i Rumunjska. Poljska je jedina u kriznim godinama zadržala rast BDP-a. Početak ove godine, iako se ne raspolaže svim potrebnim podacima, ne ukazuje da će se stanje hrvatskog gospodarstva bitno promijeniti. Ipak, za sada, ocjenjujemo da će inozemna potražnja i dalje rasti te da će doći i do blagog oporavka domaće potražnje tijekom godine što bi moglo rezultirati rastom BDP-a u 2011. godini za oko 1,5 posto. Industrija tek u fazi usporavanja pada... Negativna kretanja industrijske proizvodnje započeta potkraj 2008. godine još traju. No, u 2010. godini dinamika pada industrijske proizvodnje bila je znatno usporena (sa -9,2 posto u 2009. godini na -1,4 posto u 2010. godini). Tendencije u 2011. determinirane su padom proizvodnje u svim trima industrijskim djelatnostima: rudarstvu i vađenju, prerađivačkoj industriji te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Građevinarstvo najveći gubitnik Prošle je godine građevinarstvo vjerojatno bila djelatnost najteže pogođena krizom i bez jasnih znakova mogućeg oporavka. Tako je na-

- realne stope rasta -

Osobna potrošnja Investicije u fiksni kapital BDP

15,0

Državna potrošnja Izvoz roba i usluga

10,0 5,0 % 0,0 -5,0 -10,0

Q4 2010.

Q3 2010.

Q2 2010.

Q1 2010.

Q4 2009.

Q3 2009.

Q2 2009.

Q1 2009.

Q4 2008.

-20,0

Q3 2008.

-15,0 Q2 2008.

Negativan trend kretanja ukupne gospodarske aktivnosti ublažen je 2010. na razinu pada od 1,2 posto

Bruto domaći proizvod

Q1 2008.

Istodobno je stopa pada uvoza smanjena na 1,3 posto, iako se od druge polovine godine bilježio rast. Osobna potrošnja je na godišnjoj razini bila manja 0,9 posto (u odnosu na 2008. godinu to je 9,2 posto manje), dok je državna potrošnja istodobno ostvarila pad od 0,8 posto. Investicije su tijekom 2010. godine smanjene za čak 11,3 posto u odnosu na 2009. (u odnosu na pretkriznu 2008. smanjene su za 22 posto). I kod zaliha je istodobno zabilježen snažan pad. Iako bi se moglo kazati da se prošle godine hrvatsko gospodarstvo počelo blago izvlačiti iz recesije, ipak je oporavak znatno sporiji u odnosu na većinu članica Europske unije. Odnosno,

Izvor: DZS; Obrada: HGK

Industrijska proizvodnja - godišnje stope rasta 10,0

EU Hrvatska

5,0 % 0,0 -5,0 -10,0 -15,0 -20,0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II 2009. 2010. 2011. Izvor: DZS; Obrada: HGK

kon pada od 6,5 posto u 2009. godini obujam građevinskih radova tijekom 2010. smanjen za dodatnih 15,9 posto čime je razina građevinske aktivnosti vraćena na onu od prije sedam godina. Pritom je u 2010. godini u odnosu na prethodnu godinu broj izdanih odobrenja za građenje smanjen za 14,1 posto; ukupna predviđena vrijednost radova manja je za osam posto; površina zgrada za koje su izdana odobrenja za građenje manja je za 13,2 posto,

dok je istodobno broj stanova za koje je odobrena gradnja smanjen za 21,4 posto. Ipak se, krajem prošle i početkom ove godine, usporava pad fizičkog obujma građevinskih radova pa je siječanjski pad od 8,3 posto prvi jednoznamenkasti pad zabilježen u zadnjih 13 mjeseci. Slična je situacija i s odobrenjima za građenje kojih je u siječnju 2011. izdano 690 što je 3,1 posto manje nego u istom mjesecu 2010. Ukupna vrijednost u dozvolama predvi-

6

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

đenih građevinskih radova iznosi 2,1 milijardu kuna od čega se 50,3 posto vrijednosti odnosi na zgrade, a 49,7 posto na ostale građevine. Minimalni rast trgovine Izrazito negativna kretanja prometa u trgovini na malo bilježila su se tijekom 2009. godine i u prvoj polovini 2010. godine. S početkom turističke sezone te s prvim ukidanjem kriznog poreza, promet u trgovini počinje bilježiti uzlazni trend. No, bez obzira na pozitivna kretanja u drugom dijelu godine kao i nisku bazu, u 2010. godini promet u trgovini na malo bio je realno manji za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu (što je znatno sporija dinamika pada u odnosu na 2009. godinu kada je pad iznosio 15,3 posto), dosegnuvši time razinu najbližu onoj iz 2004. godine. U prva dva mjeseca 2011. promet u trgovini na malo veći je u odnosu na isto razdoblje prošle godine i to nominalno za oko 3,3 posto, a realno za oko 0,5 posto.

Nelikvidnost - rekordna Nelikvidnost realnog sektora je kronična bolest sustava koja je samo oštrije naglašena tijekom gospodarske krize u posljednje dvije godine. Naime, kada se izuzmu administrativne korekcije polovinom 2008. godine, vrijednost nepodmirenih naloga je kontinuirano rasla zadnjih pet godina, s drastičnijim skokom u kriznoj 2009. i 2010. godini. Tijekom tih dviju godina nepodmireni nalozi su se udvostručili (za 17,3 milijarde kuna), a broj poslovnih su-

Registrirana stopa nezaposlenosti

15 14 13 12

14,5 14,0 14,1 14,3 14,8

16

15,6 16,2 16,7

17,8 18,3 18,8

17

16,4 16,9

17,8 18,3

18

18,4 17,9 17,2 16,6 16,4

19

19,5 19,6

20

14,3 14,8 15,1 14,9

Turizam - naša uzdanica Nakon negativnih kretanja 2009. godine, u 2010. uslijedio je oporavak turističke potražnje u svijetu. Odnosno na svjetskoj je razini u 2010. godini zabilježeno povećanje međunarodnih dolazaka turista za gotovo sedam posto u odnosu na prethodnu godinu (povećanje u većini zemalja svijeta). U Hrvatskoj je tijekom 2010. ostvareno 2,6 posto više noćenja i to je isključivo rezultat povećane inozemne potražnje jer se kod domaćih turista već više od dvije godine bilježi silazni trend. Unatoč oporavku fizičkih pokazatelja, devizni se prihod od turizma već drugu uzastopnu godinu smanjuje. Naime, u 2010. godini je ostvareno 6,2 milijarde eura deviznog prihoda od turizma, što je 2,2 posto manje u odnosu na prethodnu godinu te je to najniža razina od 2005. godine. Ipak, dinamika pada bila je znatno sporija nego u 2009. godini (-14,5 posto). Pozitivna kretanja broja noćenja stranih turista nastavljaju se i početkom ove godine, ali se nastavlja i negativan trend kod domaćih turista (-8,8 posto).

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II 2009.

2010.

2011.

Izvor: DZS; Obrada: HGK

bjekata s blokiranim računima povećao za 44 posto (23.000). Trend se nastavlja i početkom ove godine s rekordnom vrijednošću nepodmirenih naloga od 37,6 milijardi kuna te sa 80.300 blokiranih poslovnih subjekata (stanje krajem veljače). Koliko je problem star i dubok, dokazuje činjenica da je čak 62.300 poslovnih subjekata sa 31,6 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi duljoj od godinu dana, a u njima je zaposleno 35.800

osoba. Sustav još poraznije oslikava podatak da čak 44.800 poslovnih subjekata koji su u blokadi duljoj od godinu dana nema ni jednog zaposlenog, s nagomilanim dugom od 17,5 milijardi kuna. Inflatorni pritisci - cijene hrane i nafte U kontekstu daljnje redukcije domaće potražnje, rasta nezaposlenosti i pada raspoloživog dohotka, u 2010. godini je realizirana najniža

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Prošle je godine građevinarstvo vjerojatno bila djelatnost najteže pogođena krizom i bez jasnih znakova mogućeg oporavka registrirana stopa nezaposlenosti (veljača 2011.) nalazi se na razini od 19,6 posto, što je 1,3 postotna boda više nego prethodne te 5,1 postotni bod više nego pretkrizne 2008. godine. No, previsoka razina nezaposlenosti nije osnovni problem, hrvatsko tržište rada je ozbiljno ugroženo niskom stopom aktivnosti. Naime, broj umirovljenika se neprestano povećava (u veljači rekordnih 1.206.138), a ekonomski aktivni dio populacije se smanjuje: u posljednjih pet godina broj umirovljenika uvećan je za 121.000, dok je aktivno stanovništvo smanjeno za 39.000. Ujedno, u zadnjih godinu dana broj umirovljenika i nezaposlenih premašuje broj zaposlenih, u veljači za 164.000.

razina prosječnog godišnjeg rasta potrošačkih cijena (1,1 posto) unatrag 16 godina. Unatoč tome što je i ove godine oporavak domaće potražnje izrazito spor i krhak, inflatorni pritisci su izraženiji, a vezani su uz kretanja na globalnom tržištu (zbog energetski ovisnog i uvozno orijentiranog hrvatskog gospodarstva). To se primarno odnosi na snažan rast cijena poljoprivrednih i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu zbog slabijih žetvenih prinosa uslijed nepovoljnih klimatskih prilika u velikom dijelu svijeta, ali i jačanja globalne potražnje. Ona utječe i na rast cijena nafte, uz dodatne pritiske koji proizlaze iz aktualnih nemira u Sjevernoj Africi koja proizvodi trećinu svjetske nafte. U tom kontekstu (te uz bazni učinak), sasvim je izgledno očekivati nešto višu inflaciju u ovoj godini, ali još uvijek u rasponu umjereno niske razine (2,5 do tri posto). Visoka nezaposlenost i niska aktivnost Godina 2010. ostat će zabilježena po najoštrijem rastu nezaposlenosti u novijoj hrvatskoj povijesti, koji nas je vratio čak pet godina unazad. Godina je završena s registriranom stopom nezaposlenosti od 18,8 posto. Kako se ni u 2011. ne očekuje snažniji gospodarski oporavak, ne mogu se očekivati ni značajniji pozitivni pomaci na tržištu rada. Aktualna

Realni pad plaća Plaće su se postupno prilagođavale recesijskim kretanjima tako da je u 2010. godini zabilježen njihov realan pad (bruto plaća -1,5 posto, a neto plaća -0,5 posto). Uz to, zabilježen je i pad nominalnih bruto plaća (-0,4 posto), dok su nominalne neto plaće ipak porasle za skromnih 0,6 posto. Od sredine 2010. bilježi se nešto povoljnije kretanje neto plaća od bruto plaća što je posljedica promjena u oporezivanju dohotka te određenog utjecaja ukidanja posebnog poreza na

7

plaće, mirovine i ostale primitke. U takvim je okolnostima siječanjska neto plaća od 5342 kune bila 1,6 posto viša nego godinu dana ranije, dok je istodobno prosječna bruto plaća od 7638 kuna bila 0,3 posto veća nego u siječnju prošle godine. S obzirom na kretanje inflacije, navedeni porast je bio nedovoljan da spriječi pad plaća u realnom izrazu 0,3 posto kod neto plaća, odnosno 1,6 posto kod bruto plaća. Makroekonomski učinci su znatno izraženiji s obzirom na to da je pad mase plaća, a time i raspoloživog dohotka, snažniji zbog smanjenja broja zaposlenih, neisplata plaća te rasta evidentiranih neplaćenih obveza za poreze i doprinose. Oporavak robnog uvoza Zadnje dvije godine vanjskotrgovinska razmjena bila je pod utjecajem krizom smanjene globalne potražnje koja je 2009. godine rezultirala padom globalne robne razmjene uz pad cijena hrane, sirovina i energije na svjetskom tržištu. Oporavak potražnje tijekom 2010. godine doveo je do povećanja volumena robne razmjene približno na razinu 2008. godine, ali i do znatnog rasta navedenih cijena. Tako je primjerice vrijednost izvoza EU27 u 2010. godini bila tri posto veća nego 2008. godine, dok je vrijednost uvoza istodobno bila 4,6 posto manja. U Hrvatskoj su zabilježeni slični trendovi s time da se 2009. godine bilježio pad izvoza i uvoza i to između 20 i 25 posto, dok je u 2010. godini ostvaren rast robnog izvoza od 17,4 posto, a pad uvoza je ublažen na 1,4 posto. Takve tendencije kretanja rezultirale su smanjenjem robnog deficita na godišnjoj razi-

8

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

ni što je onda pozitivno utjecalo na stanje tekućeg računa platne bilance. Početkom 2011. godine nastavljaju se relativno pozitivni trendovi s obzirom na to da je u prva dva mjeseca robni izvoz na godišnjoj razini povećan za 3,9 posto, a uvoz za 0,5 posto, čime je i deficit robne razmjene smanjen za 4,5 posto, na razinu od 5,7 milijardi kuna. Iako većina djelatnosti bilježi rast izvoza, ipak su se pritom posebno isticale: kemijska industrija, ribarstvo (izvoz tune u Japan), izvoz otpadnog željeza te izvoz metala. Dinamičniji je porast ukupnog robnog izvoza izostao s obzirom na to da je vrijednost izvoza brodova i naftnih derivata (inače čine znatan dio hrvatskog izvoza), smanjen na godišnjoj razini. Lagani rast uvoza ukazuje na blagi oporavak domaće potražnje kao i povećanu inozemnu potražnju, a na takvo kretanje uvoza utjecao je i rast cijena sirovina na svjetskom tržištu. Najveći rast vrijednosti uvoza u prva dva ovogodišnja mjeseca zabilježen je kod kemikalija i kemijskih proizvoda te motornih vozila. Kriza reducirala deficit tekućeg računa platne bilance U kontekstu pada gospodarske aktivnosti i kontrakcije ukupne međunarodne razmjene roba, usluga i kapitala, u 2010. godini je ostvaren najniži deficit tekućeg računa platne bilance (654,3 milijuna eura) unatrag 10 godina. U odnosu na 2009. deficit je smanjen za čak 74 posto, te je njegov udio u BDP-u pao na povijesno nisku razinu od 1,4 posto. Takav razvoj platne bilance je primarna posljedica promjene odnosa na robnom podračunu koji je tradicionalno osnovni generator stvaranja deficita ukupnih tekućih transakcija. Naime, smanjena domaća potražnja (osobna, ali i investicijska koja se dosada značajno oslanjala na uvozne robe) je reducirala vrijednost robnog uvoza (-0,3 posto), dok je pod utjecajem gospodarskog oporavka najvažnijih izvoznih

Krajem 2010. godine bruto inozemni dug dosegao je iznos od 45,8 milijardi eura čime se praktički izjednačio s visinom ostvarenog BDP-a tržišta za Hrvatsku (Europa), robni izvoz porastao (18,1 posto). Stoga je i deficit na robnom podračunu značajno sužen, čak za petinu (ili za 1,4 milijarde eura). No, pritom treba naglasiti da, unatoč značajnom rastu, razina izvoza od devet milijardi eura nije još dosegla razine iz pretkriznog razdoblja, štoviše, ostvarena je

najniža vrijednost od 2006. godine. No, petogodišnji minimum je ostvaren i na podračunu usluga, gdje najveće značenje ima prihod koji se ostvaruje od međunarodnog turizma: una-

Godina 2010. ostat će zabilježena po najoštrijem rastu nezaposlenosti u novijoj hrvatskoj povijesti, koji nas je vratio čak pet godina unazad toč rastu fizičkih pokazatelja, devizni prihod od turizma (6,2 milijarde eura) je bio najniži od 2005. godine. U davnu prošlost nas je vratila i vrijednost izravnih inozemnih ulaganja od samo 440 milijuna eura, što je najniža razina još od 1996. godine. Pritom treba naglasiti značajan odljev izravnih ulaganja iz Hrvatske (608 milijuna eura) u zadnjem kvartalu 2010. (neto vrijednost izravnih ulaganja je bila negativna), što nikad dosad nije zabilježeno. No, pretpostavljamo da je to povezano s transakcijama u okviru kružnih ulaganja, jer je objavljeno kako je u prosincu 2010. godine zabilježena značajna transakcija koja je dovela do ukidanja kružne komponente izravnih ulaganja. (Inače, učinak kružnih izravnih ulaganja, round tripping, je povećanje izravnih ulaganja u oba smjera, u Republiku Hrvatsku i inozemstvo za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. u iznosu od 825,7 milijuna eura i kolovozu 2009. u iznosu od 666,5 milijuna eura.) Državni proračun: pad prihoda i rashoda Nakon što je u 2009. godini Vlada uvođenjem novih prihoda i povećanjem stope PDV-a stabilizirala javne financije, u 2010. godini fiskalna politika prelazi s mjera stabilizacijskog karaktera prema mjerama koje bi dale snažniji antirecesijski doprinos. Odnosno, uštedama u javnoj potrošnji pokušavao se stvarati prostor za ublažavanje poreznog tereta i time pada osobne potrošnje. U tom su kontekstu sredinom prošle godine napravljene izmjene u sustavu poreza na dohodak koje su povoljno djelovale na visinu neto plaće te su, nešto ranije nego je prvobitno bilo predviđeno, ukinute niža i viša stopa posebnog poreza na plaće, mirovine i ostale primitke. Namjera je bila da se, s jedne strane, potakne potrošnja, a s druge strane, da se tako smanjena proračunska sredstva dijelom nadomjeste iz time potaknutog gospodarskog rasta, a dijelom iz povećanih trošarina na cigarete i bezolovni benzin. U načelu je proračunska 2010. godina završena u okvirima predviđenim re-

balansom: prema preliminarnim rezultatima prihodi su bili 574,4 milijuna kuna manji od planiranih; rashodi su također bili za 669,8 milijuna kuna manji te je i proračunski deficit bio 95,3 milijuna kuna manji od planiranog. Tako i za 2011. ostaje dilema hoće li gospodarski oporavak biti dovoljno snažan da nadomjesti smanjene proračunske prihode, odnosno hoće li poduzete reforme biti dovoljno brze i duboke da spriječe daljnji rast proračunskih rashoda. Dug središnje države nastavlja rasti Potkraj 2010. godine dug središnje države iznosio je 135,8 milijardi kuna što je 20 milijardi kuna više nego krajem 2009. godine. Time se drugu godinu zaredom nastavlja izuzetno visok rast duga središnje države (17,8 posto u 2009. te 17,3 posto u 2010.) kao posljedica relativno visokog proračunskog deficita u okolnostima pada gospodarske aktivnosti. Tijekom 2010. država je svoje potrebe financirala i na domaćem i na inozemnom financijskom tržištu pa je tako domaći dug povećan za 13,8 milijardi kuna ili za 17,7 posto, dok je istodobno inozemni dug povećan za 6,2 milijarde kuna ili za 16,5 posto. Na domaćem se tržištu središnja država koristila svim oblicima financiranja pa je tako dug temeljem obveznica povećan za 26,8 posto, dug temeljem bankovnih kredita porastao je za 8,5 posto, financiranje trezorskim zapisima veće je za 8,2 posto, dok je korištenje instrumenata tržišta novca poraslo za 6,3 posto. Slična je situacija i na ino-

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

9

slabljenja. Vrijednost eura prema dolaru, ali i prema ostalim značajnim svjetskim valutama je 2010. najviše smanjena uslijed ekonomskih problema u nekim od članica (PIGS) koji su ugrozili stabilnost europske monetarne unije. Banke obilato likvidne, kreditna aktivnost stagnira Domaće novčano tržište i dalje karakterizira visoka likvidnost, niski volumen prometa i kamate koje stagniraju na minimalnim razinama. No, kreditna aktivnost poslovnih banaka je i dalje suzdržana, osobito prema sektoru stanovništva, što dokazuje da nema značajnijeg oporavka osobne potrošnje. Naime, ako se isključi utjecaj tečaja (aprecijacija CHF 16,5 posto, EUR dva posto na godišnjoj razini) krediti stanovništvu (75 posto s valutnom klauzulom) u najmanju ruku stagniraju (nominalna godišnja stopa rasta u veljači 3,3 posto). Nešto je povoljnija situacija kod korporativnog sektora čija je nominalna stopa rasta na razini od oko devet posto, no to nije dovoljna dinamika za značajniji gospodarski oporavak. zemnom tržištu gdje je dug temeljem izdanih obveznica povećan za 17,3 posto, a dug temeljem bankovnih kredita za 14,5 posto. Rezultat toga je nastavak dinamičnog povećanja udjela

U Hrvatskoj je tijekom 2010. ostvareno 2,6 posto više noćenja i to je isključivo rezultat povećane inozemne potražnje duga središnje države u BDP-u koji je narastao sa 34,5 posto u 2009. na 40,6 posto u 2010. ili za šest postotnih bodova u godinu dana. Procjenjuje se da je javni dug (dug središnje države uvećan za dug lokalne države) krajem prošle godine iznosio 41,2 posto BDP-a. Time je dosegnuta relativno visoka razina javnog duga, posebno ako se tome pribroje i potencijalne obveze države (državna jamstva) koje su krajem 2010. iznosile 58,5 milijardi kuna i bile su 14,8 posto veće nego na kraju 2009. godine. Tendencija visokog rasta duga središnje države nastavit će se i u 2011. pri čemu je tijekom prvog tromjesečja već realizirano inozemno zaduženje putem obveznica u iznosu od 1,5 milijardi USD, a iskorišteni su i kratkoročni krediti od banaka na domaćem tržištu u ukupnom iznosu od 825 milijuna eura. Tečaj kuna/euro stabilan Tečaj kune prema zajedničkoj europskoj valuti u protekle dvije godine zadržao je stabilnost,

a slična kretanja nastavljaju se i u ovoj godini. Visoka kunska likvidnost prisutna tijekom prošle i početkom ove godine bila je važna determinanta stabilnosti tečaja, dok su lagane oscilacije tečaja nastajale pretežno kao posljedica promjene u ponudi i potražnji za devizama. Te oscilacije su bile izraženije samo u dva razdoblja pa je Hrvatska narodna banka u tim razdobljima reagirala deviznim intervencijama, sredinom godine radi sprječavanja jačanja kune, a krajem radi sprječavanja njenog

Niske stope rasta monetarnih agregata i eurizacija Kunska štednja se krajem 2008. godine započela gibati oštrim opadajućim trendom, koji je još i danas aktualan, iako znatno ublažen. U tom razdoblju su kunski štedni depoziti nominalno smanjeni za 17 milijardi kuna (48 posto). Istodobno je devizna štednja zadržala rast, dijelom i na temelju konverzije kunske u deviznu štednju te je u istom razdoblju pove-

10

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

ćana za 30 milijardi kuna (26 posto). Stoga je i ukupna štednja cijelim razdobljem održala pozitivne stope rasta, koje su trenutno na razini od oko četiri posto, što je daleko ispod dinamike rasta iz godina prije krize. Za monetarni sustav bijeg od domaće valute znači povećanje stupnja euriziranosti pasive monetarnih institucija: devizna komponenta u ukupnim likvidnim sredstvima je od kraja 2008. godine do veljače 2011. porasla za 11 strukturnih bodova (na 63 posto). Najveći doprinos države rastu inozemnog duga Krajem 2010. godine bruto inozemni dug dosegao je iznos od 45,8 milijardi eura čime se praktički izjednačio s visinom ostvarenog BDP-a. Ipak, 2010. godina bit će zabilježena po snažnom usporavanju rasta bruto inozemnog duga (s oko 20 posto u 2008., odnosno sa 10,6 posto u 2009. na 2,6 posto u 2010. godini). Glavni razlog ovakvih tendencija je, uz teže dostupan i skuplji inozemni kapital, pad gospodarske aktivnosti koji je smanjio potrebu za financiranjem. Tako je tijekom 2010. bruto inozemni dug ukupno povećan za 1,2 milijarde eura čemu je najviše pridonio porast inozemnog duga države koji je povećan za 769,4 milijuna eura ili za 14,9 posto. Inozemni dug poslovnih banaka povećan je za skromnih 80,2 milijuna eura, ali je to u velikoj

mjeri rezultat tečajnih promjena. Istodobno je dug ostalih domaćih sektora povećan za 352,8 milijuna eura ili za 1,7 posto što je višestruko manje nego prethodne godine kada je porastao za 5,9 posto. Pritom su se unutar ostalih domaćih sektora snažnije zaduživala jedino javna poduzeća, smanjen je dug nebankarskih financijskih institucija, dok su većinski privatna poduzeća tek blago povećala svoj dug zahvaljujući oporavku zaduživanja u drugom dijelu godine. Inozemni dug temeljem izravnih ulaganja vlasnički povezanih tvrtki u 2010. smanjen je za 40,4 milijuna eura prvenstveno zbog pretvaranja dijela duga pojedinih poduzeća u kapital. U ovakvim okolnostima većina pokazatelja inozemne zaduženosti

U 2010. je realizirana najniža razina prosječnog godišnjeg rasta potrošačkih cijena (1,1 posto) unatrag 16 godina ostala je i nadalje vrlo nepovoljna: udio bruto inozemnog duga u BDP-u povećan je sa 94,3 posto u 2009. na 99,7 posto u 2010., omjer deviznih pričuva u inodugu smanjen je sa 24,1 posto na 23,3 posto, dok je udio kratkoročnog duga u ukupnom povećan sa 11,2 posto na 12,1 posto. S druge strane, zbog porasta izvo-

za roba i usluga poboljšan je odnos inozemnog duga i izvoza roba i usluga mada je udio inoduga u izvozu roba i usluga i dalje previsok i iznosi 260,1 posto (graničnom se vrijednošću smatra 220 posto). Zagrebačka burza: privremeni bljesak Kraj 2010. i početak 2011. na Zagrebačkoj su burzi obilježile aktivnosti vezane uz pokušaj stjecanja većinskog udjela u Ini što je rezultiralo snažnim povećanjem prometa i rastom cijena. Time su preokrenuta volatilna i pod utjecajem krize pretežito pesimistična raspoloženja investitora prisutna tijekom gotovo cijele prošle godine pa je 2010. godina na kraju završila sa 18,2 posto većim prometom i 5,3 posto poraslim Crobexom u odnosu na 2009. godinu. Unatoč njegovom visokom rastu, ipak treba imati u vidu činjenicu da je visina ukupnog prometa u 2010. godini bila tek na razini 41,5 posto ostvarenog prometa u 2008. godini, a nije dosegla ni petinu prometa ostvarenog u rekordnoj pretkriznoj 2007. godini. U takvim je okolnostima tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze od 193,6 milijardi kuna, odnosno 27 milijardi eura, na kraju 2010. godine bila dovoljna za zadržavanje vodeće pozicije u regiji uz činjenicu da je Zagrebačka burza jedina u regiji u 2010. ostvarila rast burzovnog indeksa. Završetkom javne ponude za dionice Ine tržište kapitala se polako vraća u normalu.

12

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

REZULTATI POSLOVANJA PODUZEĆA

Poslovna 2010. manje uspješna od 2009. gubitak poduzetnika 1,7 milijardi kuna

Zanimljivo je da su jedino poduzetnici u državnom vlasništvu u 2010. godini pozitivno poslovali i ostvarili 237 milijuna kuna neto dobiti razdoblja prema 933 milijuna kuna neto gubitka razdoblja u 2009. Darko Buković

Darko Buković

UKUPNI PRIHODI PODUZETNIKA, bez banaka i osiguravateljskih društava, nisu bili dovoljni da pokriju sve gubitke u 2010. godini. Ukupni su tako rashodi iznosili 593,8 milijardi kuna, dok je na prihodovnoj strani bilo 598,2 milijarde kuna. I tako su, unatoč činjenici da je na razini sustava u 2009. ostvarena dobit od 2,4 milijarde kuna, poslovna 2010. završena s ukupnim gubitkom koji je dosegnuo 1,7 milijardi kuna.

Ti podaci govore da je 96.758 poduzetnika zapravo poslovalo u jednoj od najtežih godina u zadnjih desetak godina, što potvrđuju i podaci da su ukupni prihodi bili dva postotna boda manji nego godinu prije, a rashodi 1,5 postotnih bodova manji nego u 2009. Podaci Fine pokazuju da je 41.217 poduzetnika ostvarilo gubitak u visini 29,9 milijardi kuna, a njih 55.541 je ostvario dobit od 28,2 milijarde kuna. I dok bi se zapravo mogli pohvaliti da je dobit povećana 14,2 posto u odnosu na 2009., s druge strane je teži podatak da su gubici povećani 30,9 posto.

13

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

2010.* 2009.* 2008.* 2007.* 2006.* 2005. 2004.

2003. 2002. 2001.

Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit prije oporezivanja

Gubitak prije oporezivanja

Porez na dobit

Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja

Konsolidirani financijski rezultat

56.987

727.233

343.231

337.395

17.374

11.538

2.603

14.771

11.552

3.219

571

318.467

165.702

162.456

8.691

5.445

1.222

7.467

5.454

2.013

2.203

161.426

71.494

71.119

3.153

2.779

426

2.728

2.780

-52

Mali

54.213

247.340

106.035

103.820

5.530

3.314

955

4.576

3.318

1.258

Ukupno

63.561

754.186

392.243

378.257

25.640

11.653

3.222

22.423

11.658

10.765

720

350.617

218.992

205.064

17.656

3.728

1.898

15.758

3.728

12.030

2.279

156.715

73.297

72.488

3.293

2.483

476

2.817

2.483

334

Mali

60.562

246.854

99.954

100.705

4.691

5.442

848

3.848

5.447

-1.599

Ukupno

68.084

796.896

451.948

440.959

23.315

12.326

3.331

19.994

12.336

7.658

889

375.081

260.365

250.729

14.294

4.658

1.856

12.443

4.663

7.780

2.597

158.971

83.354

82.736

3.767

3.149

562

3.206

3.150

56

Mali

64.598

262.844

108.229

107.494

5.254

4.519

913

4.345

4.523

-178

Ukupno

68.981

811.776

484.079

470.477

26.632

13.030

3.840

22.801

13.039

9.762

962

386.980

287.869

276.217

17.310

5.658

2.372

14.940

5.660

9.280

2.692

156.407

86.053

84.534

4.076

2.557

571

3.507

2.559

948

Mali

65.327

268.389

110.157

109.726

5.246

4.815

897

4.354

4.820

-466

Ukupno

Ukupno Veliki Srednje veliki

Veliki Srednje veliki

Veliki Srednje veliki

Veliki Srednje veliki

71.803

813.762

523.712

502.005

32.546

10.839

4.885

27.683

10.861

17.472

Veliki

1.074

391.219

322.797

306.686

20.395

4.283

2.870

17.528

4.287

13.753

Srednje veliki

2.969

159.746

91.631

88.361

5.317

2.047

826

4.504

2.060

2.538

Mali

67.760

262.797

109.284

106.958

6.834

4.509

1.189

5.651

4.514

1.181

Ukupno

78.509

865.883

593.140

566.387

37.293

10.540

6.227

31.121

10.595

19.885

441

305.263

280.056

265.368

2.735

14.319

2.367

10.878

1.480

172.345

115.571

111.388

1.077

5.608

2.501

3.056

Mali

76.588

388.275

197.513

189.631

2.415

11.194

5.727

5.952

Ukupno

83.532

896.013

655.561

623.618

7.179

36.668

11.904

24.679

475

320.965

316.465

299.970

3.079

17.257

3.841

13.331

1.589

175.881

127.559

122.017

1.285

6.407

2.150

4.256

Mali

81.468

399.167

211.537

201.631

2.815

13.004

5.913

7.092

Ukupno

89.656

933.958

709.827

685.638

6.960

34.746

17.517

16.314

453

315.117

329.523

317.611

2.612

15.147

5.848

8.469

1.396

170.038

129.329

126.260

1.135

5.453

3.518

2.754

Mali

87.807

448.803

250.977

241.767

3.213

14.146

8.150

5.091

Ukupno

91.320

889.396

613.367

603.876

5.093

26.438

22.041

4.397

436

302.161

289.650

284.720

1.850

11.173

8.094

3.079

1.446

164.515

112.436

110.968

792

4.185

3.509

677

Mali

89.438

422.720

211.281

208.188

2.452

11.079

10.438

641

Ukupno

96.758

859.808

598.187

593.810

34.228

29.851

6.040

28.203

29.866

-1.663

375

287.341

289.358

281.635

16.266

8.597

2.876

13.450

8.603

4.848

1.379

157.147

109.531

112.782

4.984

8.192

773

4.184

8.209

-4.025

95.004

415.320

199.299

199.394

12.967

13.061

2.391

10.569

13.055

-2.486

Veliki Srednje veliki

Veliki Srednje veliki

Veliki Srednje veliki

Veliki Srednje veliki

Veliki Srednje veliki Mali

43.769

40.315

31.959

11.826

17.231

22.469

*/ u 2006., 2007., 2008., 2009. i 2010. godini podaci su prema kriterijima veličine iz Zakona o računovodstvu iz 2005. godine Izvor: FINA; Obrada: HGK

Trošak osoblja Poduzetnici su zadnjeg dana 2010. zapošljavali ukupno 859.808 radnika, što je 2,9 posto manje zaposlenih nego 2009. godine. Kod poduzetnika u državnom vlasništvu bilo je zaposleno 118.898 djelatnika, dok su poduzetnici privatnog sektora u odnosu na 2009. smanjili broj zaposlenih za 2,6 posto, na 632.392 radnika. Usporedimo li prihode i rashode te trošak zaposlenih, razvidno je da je udjel troškova osoblja u rashodima u 2010. iznosio više od 80 milijardi kuna, odnosno

činio je 13,5 posto udjela u ukupnim rashodima. Promatraju li se godine više konjunkture (2006., 2007. i 2008.) jasno se uočava da je

Mali poduzetnici, njih 98,2 posto ukupnog broja, nadolazeća su snaga trošak osoblja u ukupnim rashodima bio manji i kretao se od 12,1 do 12,5 posto. Na neto plaće i nadnice zaposlenicima odnosilo se

više od 48 milijardi kuna rashoda, pri čemu je prosječna neto plaća iznosila 4664 kune. Ipak prosječne mjesečne neto plaće državnog sektora u 2010. iznosile su 6042 kune, što je 29,5 posto više od prosjeka zaposlenih kod svih poduzetnika. Veličina je važna Veliki poduzetnici u Hrvatskoj čine tek 0,4 posto broja poduzetnika, zapošljavaju 33,9 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu, ostvaruju 48,4 posto ukupnih prihoda odno-

14

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

sno 47,4 posto ukupnih rashoda i drže 56,2 posto ukupnih investicija. Srednje veliki su samo 1,4 posto ukupnog broja poduzetnika, 18,9 posto u broju zaposlenih te 18,3 posto u ukupnim prihodima, a na njih se odnosi 13,4 posto investicija.

Veliki poduzetnici imaju veliku ulogu, ali ta uloga iz godine u godinu postaje sve manjom Mali poduzetnici, njih 98,2 posto ukupnog broja, nadolazeća su snaga. Zapošljavaju 47,2 posto zaposlenih (više od 14 postotnih bodova nego veliki), drže 33,3 posto ukupnih prihoda i rashoda, a na njih otpada 30,4 posto investicija. Kod malih poduzetnika su najniže plaće i to 18,3 posto manje negoli je prosjek u Hrvatskoj. I dok su srednje veliki i mali poduzetnici poslovnu 2010. na razini gospodarstva u toj veličini ostvarili gubitke (četiri milijarde kuna odnosno 2,5 milijardi kuna), dotle je 375 velikih tvrtki ostvarilo 4,8 milijardi kuna konsolidirane neto dobiti. Veliki poduzetnici imaju veliku ulogu, ali ta uloga iz godine u godinu postaje sve manjom. Tako je za čak 14 posto u godini dana smanjen broj velikih tvrtki, ali njihova uloga, primjerice u investicijama u dugotrajnu imovinu koje su iznosile 21,2 milijarde kuna, i dalje slabi jer je to 20,3 posto manje nego godinu prije. Državne tvrtke u plusu Gledajući po sektorima vlasništva, jedino su poduzetnici u državnom vlasništvu, njih 797, u 2010. godini pozitivno poslovali i ostvarili 237 milijuna kuna neto dobiti. Rezultat je još veći zna li se da je 933 milijuna kuna državni sektor imao neto gubitaka u 2009. odnosno 641 milijun kuna gubitaka u 2008. Dakle, 1,5 milijardi kuna neto gubitka odnosio se na privatni sektor, 429 milijuna kuna neto gubitka je u mješovitom sektoru i šest milijuna kuna u zadružnom sektoru. Poduzetnici privatnog sektora u odnosu na 2009. smanjili su broj zaposlenih za 2,6 posto, na 632.392 radnika, smanjili ukupan prihod za 3,9 posto, na 438 milijardi kuna, smanjili dobit razdoblja za 2,9 posto (na 20,2 milijarde kuna), povećali gubitak razdoblja za 40,7 posto i ostvarili neto gubitak od 1,5 milijardi kuna. Kod poduzetnika u državnom vlasništvu bilo je zaposleno 118.898 djelatnika, ostvarili su ukupni prihod od 60,8 milijardi kuna, 2,3 milijarde kuna dobiti, 2,1 milijardu kuna gubitka razdoblja odnosno 237 milijuna kuna neto dobiti.

15

RANGIRANJA

400 najvećih u gospodarstvu Hrvatske od 1995. do 2010. Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit nakon oporezivanja

Kapital i rezerve

Vrijednost imovine

U milijunima kuna 1995.

400 ukupno RH udjel(%)

1996.

400 ukupno RH udjel(%)

1997.

400 ukupno RH udjel(%)

1998.

400 ukupno RH udjel(%)

1999.

400 ukupno RH udjel(%)

2000.

400 ukupno RH udjel(%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2002.

400 ukupno RH udjel (%)

2003.

400 ukupno RH udjel (%)

2004.

400 ukupno RH udjel (%)

2005.

400 ukupno RH udjel (%)

2006.

400 ukupno RH udjel (%)

2007.

400 ukupno RH udjel (%)

2008.

400 ukupno RH udjel (%)

2009.

400 ukupno RH udjel (%)

2010.

400 ukupno RH udjel (%)

Izvor: Boniteti.hr

400

325.334

102.054

2.122

136.053

191.146

61.597

756.671

211.238

4.476

209.362

320.131

0,6

43,0

48,3

47,4

65,0

59,7

400

308.945

109.706

2.919

125.505

183.014

63.925

755.689

238.061

6.469

201.000

329.137

0,6

40,9

46,1

45,1

62,4

55,6

400

288.150

125.275

4.308

122.379

193.842

64.789

742.395

279.900

8.290

202.759

375.492

0,6

38,8

44,8

52,0

60,4

51,6

400

275.578

122.692

3.170

125.278

202.708

62.050

735.921

267.555

6.824

205.376

400.899

0,6

37,4

45,9

46,5

61,0

50,6

400

271.567

128.642

4.186

124.308

209.554

59.972

716.195

279.853

8.146

200.331

413.157

0,7

37,9

46,0

51,4

62,1

50,7

400

262.371

149.807

6.826

127.250

220.369

58.773

741.856

305.150

12.046

204.058

427.036

0,7

35,4

49,1

56,7

62,4

51,6

400

266.316

169.415

7.974

219.059

321.010

56.987

727.233

343.231

14.771

298.974

536.396

0,7

36,6

49,4

54,0

73,3

59,8

400

268.134

194.789

14.682

206.801

337.548

63.561

754.186

392.243

22.422

296.873

564.160

0,6

35,6

49,7

65,5

69,7

59,8

400

270.830

217.794

10.306

215.822

368.731

68.084

796.896

451.948

19.994

321.698

633.825

0,6

34,0

48,2

51,5

67,1

58,2

400

276.073

236.666

12.842

227.008

399.260

68.981

811.776

484.079

22.801

339.771

684.896

0,6

34,0

48,9

56,3

66,8

58,3

400

272.009

260.308

14.260

169.370

358.843

71.803

813.762

523.712

27.683

366.276

753.613

0,6

33,4

49,7

51,5

46,2

47,6

400

279.269

290.336

14.126

178.746

394.212

82.412

861.873

608.443

31.257

397.675

861.732

0,5

32,4

47,7

45,2

44,9

45,7

400

291.753

320.369

16.940

192.245

441.017

89.384

935.790

679.484

37.417

492.635

985.183

0,4

31,2

47,1

45,3

44,7

44,8

400

301.883

343.417

15.649

192.973

456.794

89.656

933.958

709.827

34.746

429.853

1,024.297

0,4

32,3

48,4

45,0

44,9

44,6

400

292.456

303.470

11.861

188.565

461.974

84.410

860.478

590.834

25.313

0,5

34,0

51,4

46,9

400

277.218

308.026

14.858

177.430

475.819

96.758

859.808

598.187

28.203

383.429

1.072.400

0,4

32,2

51,5

52,7

46,3

44,4

016

RANGIRANJA

10 najvećih u 12 rangiranja 1999.

2000.

2001.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HT

2

HEP

3

HT

3

HEP

3

HT

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

4

PLIVA, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

KONZUM, ZAGREB

6

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

6

RONHILL, BURIĆI

6

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

7

PODRAVKA, KOPRIVNICA

7

ULJANIK, PULA

7

VINDIJA, VARAŽDIN

8

LURA, ZAGREB

8

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

8

P. Z. AUTO, VELIKA GORICA

9

HRVATSKA POŠTA, ZAGREB

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

HRVATSKE ŠUME, ZAGREB

10

KONZUM, ZAGREB

10

PODRAVKA, KOPRIVNICA

10

VIPNET, ZAGREB

2002.

2003.

2004.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HT

2

HT

2

HEP

3

HEP

3

HEP

3

KONZUM

4

PLIVA, ZAGREB

4

KONZUM, ZAGREB

4

HT

5

KONZUM, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

6

BRODOSPLIT, SPLIT

6

HT - MOBILNE KOMUNIKACIJE, ZAGREB

6

HEP-DISTRIBUCIJA

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE, ZAGREB

7

HEP - PROIZVODNJA, ZAGREB

7

T-MOBILE HRVATSKA

8

VIPNET, ZAGREB

8

HEP - DISTRIBUCIJA, ZAGREB

8

VIPNET

9

VINDIJA, VARAŽDIN

9

PLIVA, ZAGREB

9

PLIVA HRVATSKA

10

TVORNICA DUHANA ROVINJ, ROVINJ

10

VIPNET, ZAGREB

10

HEP-PROIZVODNJA

2005.

2006.

2007.

1

INA

1

INA

1

INA

2

HEP

2

HEP

2

KONZUM, ZAGREB

3

KONZUM

3

KONZUM, ZAGREB

3

HEP

4

HT

4

HT

4

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

5

HRVATSKE ŽELJEZNICE

5

T-MOBILE HRVATSKA

5

HYPO LEASING KROATIEN

7

T-MOBILE HRVATSKA

7

HRVATSKE ŽELJEZNICE

7

T-MOBILE HRVATSKA

6

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKIH SUSTAVA

6

VIPNET

6

ZAGREBAČKI HOLDING

8

VIPNET

8

HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

8

VIPNET

9

PLIVA HRVATSKA

9

HEP-PROIZVODNJA

9

HEP - PROIZVODNJA

10

HEP-PROIZVODNJA

10

PLIVA HRVATSKA

10

OMV HRVATSKA

2008.

2009.

2010.

1

INA

1

INA

1

INA

2

KONZUM

2

KONZUM

2

KONZUM

3

HEP

3

HEP

3

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

4

HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE

4

HT

4

HRVATSKI TELEKOM

5

T-MOBILE HRVATSKA

5

ZAGREBAČKI HOLDING

5

PRIRODNI PLIN

7

ZAGREBAČKI HOLDING

7

T-MOBILE HRVATSKA

7

HEP-PROIZVODNJA

6

OMV HRVATSKA

6

HEP-PROIZVODNJA

6

ZAGREBAČKI HOLDING

8

VIPNET

8

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

8

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

9

HEP-PROIZVODNJA

9

VIPNET

9

OMV HRVATSKA

10

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

10

OMV HRVATSKA

10

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE

Izvor: Fina

Obrada podataka: HGK

Najviπi standardi u svim segmentima poslovanja

Naša poslovna filozofija je jednostavna. Od svih naših zaposlenika na svim razinama očekujemo, ali istovremeno i pružamo najviše standarde poslovne učinkovitosti. Naša pozicija na tržištu, ali i očekivanja naših kupaca i poslovnih partnera obvezuju nas da svakodnevno ulažemo dodatne napore kako bismo u svim segmentima poslovanja bili - izvrsni. INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.

018

RANGIRANJA

7x10

Korporacijska ljestvica za 2010.

UKUPNI PRIHOD

(u 000 kn)

DOBIT

(u 000 kn)

1 INA D.D.

24.301.656

1 HRVATSKI TELEKOM D.D.

1.864.032

2 KONZUM D.D.

12.710.922

2 INA D.D.

1.767.155

3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

12.615.054

3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

986.751

4 HRVATSKI TELEKOM D.D.

8.325.515

4 VIPNET D.O.O.

557.167

5 PRIRODNI PLIN D.O.O.

5.868.210

5 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

555.020

6 HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

3.969.381

6 ADRIS GRUPA D.D.

474.199

7 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

3.804.279

7 SN HOLDING D.D.

440.985

8 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

3.776.181

8 HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

428.754

9 OMV HRVATSKA D.O.O.

3.735.431

412.794

10 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

3.540.593

9 KONZUM D.D. 10 BOUYGUES TRAVAUX PUBLICS, PODRUŽ. U HRVATSKOJ

IMOVINA

386.433

(u 000 kn)

KAPITAL I REZERVE

(u 000 kn)

1 HRVATSKE AUTOCESTE

44.726.404

1 HRVATSKE AUTOCESTE

22.925.968

2 INA D.D.

30.215.964

2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

19.891.610

3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

27.762.433

3 INA D.D.

12.535.125

4 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

21.285.873

4 HRVATSKI TELEKOM D.D.

11.200.479

5 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

14.704.114

5 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

6.232.542

6 HRVATSKI TELEKOM D.D.

13.592.619

6 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

6.143.337

7 AGROKOR D.D.

11.215.100

7 ADRIS GRUPA D.D.

5.372.362

8 TEVA PHARMACEUTICALS D.O.O.

10.902.799

8 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

4.229.884

9 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

10.648.122

9 JADRANSKI NAFTOVOD D.D.

3.188.816

10 HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

10.268.450

10 AGROKOR D.D.

2.344.006

IZVOZ 1 INA D.D.

(u 000 kn)

UVOZ

(u 000 kn)

8.561.064

1 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

2.338.975

2 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE DD

2.423.052

2 KONZUM D.D.

2.044.665

3 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

1.911.704

3 OMV HRVATSKA D.O.O.

1.884.483

4 BOXMARK LEATHER D.O.O.

1.581.657

4 INA D.D.

1.731.664

5 PETROKEMIJA D.D. TVORNICA GNOJIVA

1.389.131

5 M SAN GRUPA D.D.

1.519.811

6 KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

1.280.898

6 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

1.113.948

7 BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE D.O.O

1.256.872

7 P.Z. AUTO D.O.O.

8 TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

1.009.715

981.217

8 MEDICAL INTERTRADE D.O.O.

943.615

9 ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

879.167

9 PLIVA HRVATSKA D.O.O.

917.405

10 CROATIA AIRLINES D.D.

842.562

10 LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D

856.425

BROJ ZAPOSLENIH 1 ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

11.789

2 KONZUM D.D.

11.267

3 HP-HRVATSKA POŠTA D.D.

10.108

4 INA D.D.

9.507

5 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

9.185

6 HRVATSKE ŠUME D.O.O.

8.404

7 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

6.896

8 HRVATSKI TELEKOM D.D.

5.773

9 PODRAVKA D.D.

3.630

10 SOKOL MARIĆ D.O.O.

3.533

Izvor: Boniteti.hr

19

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski dobitaši u 2010. (prvih 100 od 400 najvećih)

35 36 37

Rang po NAZIV UP 4 HRVATSKI TELEKOM D.D. 1 INA D.D. 3 HRVATSJKA ELEKTROPRIVREDA D.D. 11 VIPNET D.O.O. 14 PLIVA HRVATSKA D.O.O. 109 ADRIS GRUPA D.D. 128 SN HOLDING D.D. 6 HEP-PROIZVODNJA D.O.O. 2 KONZUM D.D. BOUYGUES TRAVAUX PUBLICS, 59 PODRUŽNICA U HRVATSKOJ 32 TDR D.O.O. KONČAR ENERGETSKI 48 TRANSFORMATORI D.O.O. 88 PBZ CARD D.O.O. 46 AGROKOR D.D. 95 ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D. 253 ATLANTIC GRUPA DD 153 ZAGREBAČKE OTPADNE VODE D.O.O. 112 PLINACRO D.O.O. 115 KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O. HEP OPERATOR PRIJENOSNOG 43 SUSTAVA D.O.O. 163 JADRANSKI NAFTOVOD DD 161 VUPIK D.D. 27 DUKAT D.D. 61 JAMNICA D.D. 64 LEDO D.D. 260 SUPER SPORT D.O.O. 19 METRO CASH & CARRY D.O.O. 227 HS PRODUKT D.O.O. 34 DM-DROGERIE MARKT D.O.O. HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG 8 SUSTAVA D.O.O. 363 GHIZZONI D.D. FERRANDINA 219 CE-ZA-R D.O.O. ZAGREB TANKERSKA PLOVIDBA D.D. 62 PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA 36 D.D. VRBOVEC 93 FINANCIJSKA AGENCIJA 53 KERUM D.O.O. 85 COCA COLA HBC HRVATSKA D.O.O.

38

216

YTRES D.O.O.

39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55

108 294 118 193 204 177 129 9 56 102 268 297 287 304 113 73 135

BENETTON TEKSTIL D.O.O. KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA D.D. ERSTE CARD CLUB D.D. ALSTOM HRVATSKA D.O.O. CEDEVITA D.O.O. PLAVA LAGUNA D.D. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. OMV HRVATSKA D.O.O. TŽV GREDELJ D.O.O. FRANCK D.D OMCO CROATIA D.O.O. NEW YORKER CROATIA D.O.O. 24SATA D.O.O. IBM HRVARSKA D.O.O. LESNINA H D.O.O. STUDENAC C.I.O.S. D.O.O.

R. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34

65

Rang po NAZIV UP 101 VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D. 264 TROMONT D.O.O. 22 EURO PETROL D.O.O. KONČAR DISTRIBUTIVNI I 104 SPECIJALNI TRANSFORMATORI D.D. 276 TUBLA TEKSTIL D.O.O. 208 ERSTE FACTORING D.O.O. 295 SLOBODNA DALMACIJA D.D. JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ 150 D.D.D MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC 83 D.O.O. 148 FLIBA D.O.O.

66

385

ZRAČNA LUKA SPLIT

106.431.609 105.647.071 105.130.106 102.119.564 101.720.105 96.538.560 91.311.617 89.260.995 85.652.243

67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83

155 251 10 16 202 183 157 38 28 223 120 165 336 362 286 124 367

FERRERO D.O.O. GUMIIMPEX-GRP D.D. ULJANIK BRODOGRADILIŠTE DD PLODINE D.D. L’OREAL ADRIA D.O.O. CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D. KRKA-FARMA D.O.O. MEDICAL INTERTRADE D.O.O. HP-HRVATSKA POŠTA D.D. GET NEKRETNINE D.D. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. NAŠICECEMENT D.D. NAŠICE HEMPEL D.O.O. ING-GRAD D.O.O. DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA BAUHAUS-ZAGREB K.D. MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

ZAGREB

85.129.822

84

338

TELEGRA D.O.O.

RIJEKA ZAGREB ZADAR

82.328.594 82.073.940 81.962.781

85 86

87 15

87

107

VRBOVEC

80.707.443

88

390

ZAGREB SPLIT ZAGREB DONJI KNEGINEC LABIN ZAGREB ZAGREB KARLOVAC ZAGREB POREČ KOPRIVNICA ZAGREB ZAGREB ZAGREB HUM NA SUTLI ZAGREB ZAGREB ZAGREB KUKULJANOVO OMIŠ ZAGREB

77.309.968 69.582.929 69.210.519

89

52

90 91 92 93

84 18 384 275

94

393

KRAŠ,D.D. ZAGREB VINDIJA D.D. VARAŽDIN VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. HUP-ZAGREB D.D. ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB ALCA ZAGREB D.O.O. HRVATSKE ŠUME D.O.O. ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. BEIERSDORF D.O.O. ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB D.D. JU NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA MUCIĆ & CO D.O.O. CARLSBERG CROATIA D.O.O. SOKOL MARIĆ D.O.O. ZVIJEZDA D.D. M SAN GRUPA D.D.

MJESTO

DOBIT

ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ROVINJ ZAGREB ZAGREB ZAGREB

1.864.032.217 1.767.154.801 986.751.220 557.166.604 555.019.887 474.199.308 440.984.716 428.754.151 412.794.136

ZAGREB

386.432.849

ROVINJ

368.415.464

ZAGREB

234.352.829

ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB KARLOVAC

220.745.547 211.287.174 200.800.938 188.014.936 147.300.311 135.769.938 121.511.942

ZAGREB

119.589.876

ZAGREB VUKOVAR ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB KARLOVAC ZAGREB

68.052.841 61.889.976 61.515.089 60.098.390 54.841.971 54.377.240 53.821.808 53.377.975 50.699.933 49.226.844 48.231.280 46.949.417 43.051.803 42.337.198 41.404.023 40.449.540 40.297.461 39.802.840

R. br. 56 57 58 59 60 61 62 63 64

95

327

96 97 98 99 100

100 203 206 81 29

Izvor: Boniteti.hr

MJESTO

DOBIT

VIROVITICA SPLIT RIJEKA ZAGREBSUSEDGRAD ČAKOVEC ZAGREB SPLIT

39.139.687 38.837.116 38.462.225

RIJEKA

36.062.104

VRGORAC

35.562.307

DONJI STUPNIK KAŠTEL ŠTAFILIĆ ZAGREB VARAŽDIN PULA RIJEKA ZAGREB ZAGREB ZAGREB SVETA NEDELJA ZAGREB SESVETE DUBROVNIK NAŠICE UMAG ZAGREB SAMOBOR ZAGREB ZAPREŠIĆ SVETA NEDJELJA ZAGREB VARAŽDIN

33.841.393

26.040.295 25.694.125

HUM NA SUTLI

24.959.195

ZAGREB

24.384.009

ZAGREB

24.061.618

ZAGREB ZAGREB ČILIPI ZAGREB

23.826.072 23.536.006 23.395.757 23.364.278

OPATIJA

23.064.603

PLITVIČKA JEZERA DUGOPOLJE KOPRIVNICA ZAGREB ZAGREB ZAGREB

37.118.065 36.369.027 36.308.271 36.155.348

33.837.792 33.592.874 33.349.891 33.094.133 32.655.335 32.245.091 31.880.027 30.999.095 30.463.198 30.200.752 30.091.150 30.074.105 28.266.187 27.673.259 27.479.945 27.263.738 27.024.598 26.306.902 26.074.876

22.658.411 22.634.177 22.575.386 22.543.191 21.871.260 21.683.934

20

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski izvoznici u 2010. (prvih 100 od 400 najvećih) Rang izvoz 2010 Naziv

1 2 3

INA D.D. ULJANIK BRODOGRADILIŠTE DD PLIVA HRVATSKA D.O.O.

4

BOXMARK LEATHER D.O.O.

5

PETROKEMIJA D.D. TVORNICA GNOJIVA KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O. BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE D.O.O TANKERSKA PLOVIDBA D.D. ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB CROATIA AIRLINES D.D. 3.MAJ BRODOGRADILIŠTE D.D. DIOKI D.D. ENI CROATIA B.V. - HRVATSKA PODRUŽNICA TLM - TVP D.O.O. ZA PROIZVODNJU VALJANIH PROIZVODA CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O. PODRAVKA D.D. HRVATSKI TELEKOM D.D. DINA PETROKEMIJA D.D. BENETTON TEKSTIL D.O.O. ATLANTSKA PLOVIDBA D.D. HŽ CARGO D.O.O. RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O. KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI D.D. SOLARIS D.O.O. AD PLASTIK D.D. RUDNAP ENERGIJA D.O.O. M SAN GRUPA D.D. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. BELIŠĆE D.D. DALEKOVOD D.D. EUROCABLE GROUP D.D. TDR D.O.O. VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D. ELEKTRO-KONTAKT D.D. AE&E ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENRGETSKA POSTROJENJA D.O.O. MAISTRA D.D.

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36

37 CEMEX HRVATSKA D.D. 38 39 40 41 42 43

ALUFLEXPACK D.O.O. EXPORTDRVO D.D. RIVIERA POREČ D.D. P.P.C. BUZET D.O.O. VIPNET D.O.O. PLAVA LAGUNA D.D.

44 ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA D.D. 45 YTRES D.O.O. 46 47 48 49 50

FERRERO D.O.O. BRODOTROGIR D.D. JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ D.D.D AGROKOR-TRGOVINA D.D. GEN-I ZAGREB D.O.O.

Udio izvoza u ukupnih prihodima

Mjesto ZAGREB PULA ZAGREB TRNOVEC BARTOLOVEČKI KUTINA

Izvoz 8.561.063.979 2.423.051.744 1.911.703.953

ZAGREB

1.280.897.549

96,33%

SPLIT ZADAR ZAGREB ZAGREB RIJEKA ZAGREB

1.256.872.246 1.009.714.679 879.167.087 842.561.899 823.633.588 814.877.627

82,61% 86,61% 68,92% 57,32% 78,67% 81,04%

ZAGREB

799.303.857

78,97%

ŠIBENIK

719.880.274

72,69%

ZAGREB KOPRIVNICA ZAGREB OMIŠALJ LABIN DUBROVNIK ZAGREB ZAGREB ZAGREBSUSEDGRAD NOVIGRAD SOLIN ZAGREB ZAGREB

692.012.354 688.352.153 673.364.973 661.165.739 656.059.161 610.388.657 580.085.514 575.869.753

63,22% 36,13% 8,09% 76,62% 98,49% 97,42% 57,59% 47,40%

563.543.626

80,18%

537.039.815 521.858.839 520.167.082 490.994.104

96,37% 88,19% 97,79% 29,00%

VELIKA GORICA

482.488.934

90,35%

BELIŠĆE ZAGREB ZAGREB ROVINJ

474.964.554 467.160.547 451.342.981 440.512.718

64,37% 29,78% 80,56% 27,04%

35,23% 68,44% 68,39%

1.581.657.299

98,24%

1.389.130.999

60,64%

HUM NA SUTLI

434.730.002

65,07%

ZAGREB SLAVONSKI BROD ROVINJ KAŠTEL SUĆURAC ZADAR ZAGREB POREČ BUZET ZAGREB POREČ SLAVONSKI BROD DONJI KNEGINEC ZAGREB TROGIR RIJEKA ZAGREB ZAGREB

403.900.539

85,82%

381.313.870

91,90%

378.965.532

71,59%

374.721.120

42,75%

373.546.805 371.402.079 369.102.425 368.777.910 363.555.354 343.401.768

61,99% 78,31% 80,65% 89,23% 10,53% 81,76%

337.604.896

77,73%

315.181.295

96,53%

314.474.879 314.387.271 312.715.764 311.269.763 310.332.861

64,55% 74,04% 62,50% 18,72% 99,38%

Rang izvoz 2010 Naziv

51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100

CMC SISAK D.O.O. KRAŠ,D.D. ZAGREB ALSTOM HRVATSKA D.O.O. C.I.O.S. D.O.O. ISTRATURIST UMAG D.D. SIEMENS D.D. HS PRODUKT D.O.O. BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D. VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D. SLADORANA DD HRVATSJKA ELEKTROPRIVREDA D.D. SAPONIA DD OMCO CROATIA D.O.O. ŽITNI TERMINAL D.O.O. JADRANSKI NAFTOVOD DD AGIT D.O.O. HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O. ROCKWOOL ADRIATIC D.O.O. CALUCEM D.O.O. HARBURG-FREUDENBERGER BELIŠĆR D.O.O. KANDIT PREMIJER D.O.O. OSIJEK DUKAT D.D. NESTLE ADRIATIC D.O.O. GEOFIZIKA D.D. ABB D.O.O JAMNICA D.D. TUBLA TEKSTIL D.O.O. HSE ADRIA D.O.O. KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO DRUŠTVO VARAŽDIN DUBROVNIK AIRLINE D..O.O. KONČAR-INŽENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT D.D. KONZUM D.D. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D. DOK-ING DOO KORLEA D.O.O. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. EKO MEĐIMURJE D.D. DUBROVNIK BABIN KUK D.D. ZVIJEZDA D.D. LEDO D.D. CEDEVITA D.O.O. KAMEN DD VINDIJA D.D. VARAŽDIN CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD HRVATSKI DUHANI DIONIČKO DRUŠTVO RADIN GRAFIKA D.O.O. KRKA-FARMA D.O.O. ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA D.D. HENKEL CROATIA D.O.O. BRODOSPAS DD

Izvor: Bonitet.hr

Mjesto SISAK-CAPRAG ZAGREB KARLOVAC ZAGREB UMAG ZAGREB KARLOVAC RIJEKA VIROVITICA ŽUPANJA ZAGREB OSIJEK HUM NA SUTLI SOLIN ZAGREB ZAGREB KOROMAČNO POTPIĆAN PULA

Izvoz 309.786.758 309.303.743 302.821.774 293.382.346 290.451.859 271.585.016 269.228.324 261.927.921 260.609.028 260.069.530 257.446.361 253.957.681 245.346.924 240.336.658 238.340.180 222.506.897 216.465.253 210.224.958 209.183.588

Udio izvoza u ukupnih prihodima

54,52% 34,24% 84,32% 53,48% 76,27% 29,69% 87,30% 79,60% 35,76% 42,05% 2,04% 47,23% 92,30% 83,63% 50,82% 68,12% 76,17% 78,19% 96,95%

BELIŠĆE

206.679.335

97,65%

OSIJEK ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ZAGREB ČAKOVEC ZAGREB

200.685.945 197.440.290 196.560.746 194.833.141 191.565.829 187.443.602 186.060.808 182.802.284

51,40% 11,40% 47,23% 93,45% 62,60% 16,08% 72,24% 99,63%

VARAŽDIN

180.355.946

14,26%

ČILIPI

180.161.783

85,65%

ZAGREB

172.448.894

33,32%

ZAGREB KRALJEVICA ZAGREB ZAGREB KOPRIVNICA ČAKOVEC DUBROVNIK ZAGREB ZAGREB ZAGREB PAZIN VARAŽDIN

169.198.980 167.607.286 163.706.559 163.013.033 162.824.213 162.356.585 159.488.045 159.080.749 158.438.696 154.581.019 153.049.813 148.990.784

1,33% 68,17% 85,83% 77,16% 27,85% 82,12% 86,06% 16,36% 13,89% 44,96% 75,25% 5,48%

NOVI ZAGREB

146.820.806

69,68%

VIROVITICA SV. NEDJELJA ZAGREB DUBROVNIK ZAGREB SPLIT

143.732.294 143.274.976 140.093.136 139.107.892 137.320.604 136.008.116

57,16% 37,86% 29,40% 48,57% 25,36% 61,99%

21

RANGIRANJA

Vodeći hrvatski uvoznici u 2010. (prvih 100 od 400 najvećih) Rang

NAZIV

MJESTO

Uvoz

1

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

2.338.974.612

2

KONZUM D.D.

ZAGREB

2.044.665.288

53

CEMEX HRVATSKA D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

256.334.205

3

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

1.884.483.424

54

CMC SISAK D.O.O.

SISAK-CAPRAG

255.292.259

4

INA D.D.

ZAGREB

1.731.663.572

55

GORENJE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

249.794.130

5

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

1.519.810.723

56

TOMIĆ & CO D.O.O.

ZAGREB

248.699.823

6

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE DD

PULA

1.113.947.949

57

FRANCK D.D

ZAGREB

242.737.113

7

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

981.217.026

58

PETROL HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

240.414.011

8

MEDICAL INTERTRADE D.O.O.

SVETA NEDELJA

943.614.822

59

ELEKTRO-KONTAKT D.D.

ZAGREB

239.645.266

9

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

917.405.396

60

NESTLE ADRIATIC D.O.O.

ZAGREB

234.169.060

10

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D

ZAGREB

856.425.258

61

RADIN GRAFIKA D.O.O.

SV. NEDJELJA

233.899.455

11

DINA PETROKEMIJA D.D.

OMIŠALJ

817.294.679

62

HENKEL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

232.555.770

12

BOXMARK LEATHER D.O.O.

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

817.183.676

63

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

230.228.085

13

TLM - TVP D.O.O. ZA PROIZVODNJU VALJANIH PROIZVODA

ŠIBENIK

797.816.276

64

VINDIJA D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

227.960.158

14

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

789.464.809

65

STANIĆ D.O.O.

KERESTINEC, SVETA NEDJELJA

225.642.163

15

PETROKEMIJA D.D. TVORNICA GNOJIVA

KUTINA

742.661.484

16

MEDIKA D.D.

ZAGREB

740.798.883

17

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

636.140.762

18

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

560.351.162

19

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

520.361.150

20

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

498.160.593

21

SOLARIS D.O.O.

NOVIGRAD

497.268.836

74

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

193.837.927

22

BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE D.O.O. SPLIT

496.921.945

75

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

190.569.929

23

HRVATSKI TELEKOM D.D.

ZAGREB

492.164.299

24

RUDNAP ENERGIJA D.O.O.

ZAGREB

475.176.520

76

AE&E ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENRGETSKA POSTROJENJA

SLAVONSKI BROD

190.463.086

77

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

185.925.997

455.002.191

Rang

NAZIV

MJESTO

52

SAPONIA DD

OSIJEK

Uvoz 256.493.483

66

ANTUNOVIĆ TA D.O.O.

ZAGREB

220.861.211

67

KRAŠ,D.D. ZAGREB

ZAGREB

209.099.736

68

KORLEA D.O.O.

ZAGREB

205.869.618

69

JAMNICA D.D.

ZAGREB

202.442.513

70

BRODOMERKUR TRGOVINA I USLUGE SPLIT

71

YTRES D.O.O.

DONJI KNEGINEC

201.134.698 196.092.428

72

GLAXOSMITHKLINE DOO

ZAGREB

195.952.010

73

MERCATOR - H D.O.O.

SESVETE

195.168.740

25

PROCTER & GAMBLE D.O.O.

ZAGREB

26

DIOKI D.D.

ZAGREB

451.386.480

78

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

185.323.499

27

PLINACRO D.O.O.

ZAGREB

406.504.536

79

CITROEN HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

183.924.906

28

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

383.021.084

80

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

183.733.883

29

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

375.234.566

81

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

179.757.593

30

PODRAVKA D.D.

KOPRIVNICA

374.723.139

82

EUROTRADE D.O.O.

ROVINJ

179.445.154

31

BENETTON TEKSTIL D.O.O.

LABIN

362.643.470

83

HSE ADRIA D.O.O.

ZAGREB

178.651.550

32

LEDO D.D.

ZAGREB

361.643.252

84

FERO-TERM

ZAGREB

175.344.739

33

SIEMENS D.D.

ZAGREB

349.204.537

85

BELJE D.D.

DARDA

173.881.688

34

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

333.622.947

86

SPORTINA DOO

ZAGREB

169.868.227

35

KRKA-FARMA D.O.O.

ZAGREB

332.921.404

87

ED-INA D.O.O.

ZAGREB

168.217.398

36

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

323.410.619

88

DALEKOVOD D.D.

ZAGREB

167.025.527

37

RECRO D.D.

ZAGREB

320.013.384

89

HUM NA SUTLI

164.868.383

38

LESNINA H D.O.O.

KUKULJANOVO

308.698.248

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

39

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

307.679.389

90

TEKSTILPROMET D.D.

ZAGREB

162.680.889

91

SPAR HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

158.497.348

92

NIKE EUROPEAN OPERATIONS NETHERLANDS B.V., GLAVNA PODRUŽNICA ZAGREB

ZAGREB

157.384.358

40

EUROLINE DOO

ZAGREB

304.819.843

41

CROATIA AIRLINES D.D.

ZAGREB

302.326.511

42

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

297.137.653

43

KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI D.D.

ZAGREB-SUSEDGRAD

291.655.448

44

GEN-I ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

290.232.614

45

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. VRBOVEC

VRBOVEC

282.936.278

46

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

281.267.290

97

TELE2 D.O.O.

ZAGREB

149.447.825

MICROLINE D.O.O.

ZAGREB

147.331.009

93

PLODINE D.D.

RIJEKA

154.904.287

94

HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

153.832.378

95

DUKAT D.D.

ZAGREB

151.238.017

96

MÜLLER TRGOVINA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

151.046.892

47

TDR D.O.O.

ROVINJ

278.762.151

98

48

LUKOIL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

267.904.669

99

BAUMAX ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

266.690.391

KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA VARAŽDIN INDUSTRIJA D.D. VARAŽDIN

145.898.100

49 50

ALUFLEXPACK D.O.O.

ZADAR

262.194.498

100

JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ D.D. RIJEKA

143.092.920

51

BAUHAUS-ZAGREB K.D.

ZAGREB

258.249.368

Izvor: Boniteti.hr

53,854,308,930

22

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

VELIKA PODUZEĆA SU MOTORI PRIVREDNOG RASTA I RAZVOJA

Prošla godina završila u negativi Samo mali broj naših poduzeća provodi dosta uspješne regionalne strategije, primjerice u trgovini, preradi poljoprivrednih proizvoda, građevinskoj industriji, koje su njihovi motori razvoja. Ali Hrvatska mora imati makar dvadesetak značajnih regionalnih lidera da bi efektuirala svoje ekonomske i znanstvene potencijale dr. Žarko Primorac

Žarko Primorac

PROŠLOGODIŠNJA ANALIZA POSLOVANJA hrvatskih poduzeća temeljila se na izvjesnom, makar slabašnom, optimizmu jer je, u trećem kvartalu 2010. godine, bio ostvaren skroman rast BDP-a od 0,2 posto na godišnjoj razini. Izgledalo je da je Hrvatska konačno zakoračila u zonu pozitivnog ekonomskog rasta i izlaska iz krize i recesije. Međutim, prošlogodišnji četvrti kvartal je ponovno donio razočaranje i čitava godina je završena negativnim rastom od -1,2 posto. Tako

je Hrvatska ostala u vrlo maloj grupi tranzicijskih zemalja (četiri ukupno), koje su prošlu godinu negativno završile. I ova godina počela je po uobičajenom scenariju: najprije su prognoze bile dosta optimistične, ali je optimizam splasnuo nakon objavljivanja pokazatelja o padu BDP-a od -0,9 posto u prvom kvartalu ove godine. Istina, ponešto ohrabruje skorašnja procjena MMF-a da će rast hrvatskog BDP-a u 2011. godini iznositi jedan posto, što je, iako ispod ranijih očekivanja, ipak u pozitivnoj zoni. U tom pogledu neke domaće procjene govore o očekivanom rastu BDP-a od 1,2 posto za ovu godinu. I pored toga, više nema

23

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Dinamičan oporavak svjetske industrije (rast prodaje, profita i imovine) 45%

Poluprovodnici

459%

54% 33%

Softver i usluge

30% 19%

Nafta i plin

21% 30%

Financijske usluge

54% 14%

Tehnološka oprema

424%

19% 25%

Kemijski proizvodi

91%

18% 23%

Trajna potrošačka dobra

13% 11%

Zdravlje: oprema i usluge

54%

21% 9%

Hrana, piće i duhan

63%

13%

0

10 Prodaja

20

Profit

30

40

50

60

Imovina

Izvor: Forbes, 9. svibnja 2011.

sumnje da će Hrvatska ostati na samom začelju grupe tranzicijskih zemalja, koje će ove godine, prema najnovijim procjenama, ostvariti prosječni ekonomski rast veći od četiri posto godišnje. U tome će prednjačiti Turska, Poljska, Baltik i još neke zemlje. Čak i naši susjedi u Jugoistočnoj Europi očekuju dinamičniji ekonomski rast od onog koji se sada prognozira za Hrvatsku. Deprimirajuća pozicija Što se događa s našim ekonomskim oporavkom i zašto smo stvarno u ovako deprimirajućoj poziciji? Odgovori na tako kompleksno pitanje svakako bi zasluživali dublju analizu nego što je moguće napraviti u ovakvoj vrsti priloga. Zato ćemo se fokusirati na poslovanje sektora privrednih poduzeća u prošloj godini, s posebnim naglaskom na poziciju velikih poduzeća, budući da su ona, po prirodi stvari, svojevrsni motori privrednog rasta i razvoja. Ipak, prije toga prezentirat ćemo nekoliko osnovnih pokazatelja makroekonomskog okruženja, kao bitnih pretpostavki za poslovanje poduzeća. Pored zabrinjavajuće slabašne dinamike ekonomskog rasta, ili možda baš radi toga, zaoštravaju se gospodarski problemi i produbljuju strukturni neskladi. Čini nam se da je, barem

u ovom razdoblju, frapantna nelikvidnost problem broj jedan. Nelikvidnost je ne samo ograničavajući faktor za brži rast i oporavak nego i pokazatelj dubokih strukturnih neusklađenosti u privredi; indikator visoke nepokrivene potrošnje i skrivene inflacije; uzročnik velikog porasta broja insolventnih poduzeća, faktor neurednog funkcioniranja platnog prometa, neisplaćivanja plaća i poreza i mnogo drugih razarajućih fak-

Nelikvidnost je ne samo ograničavajući faktor za brži rast i oporavak nego i pokazatelj dubokih strukturnih neusklađenosti u privredi tora u privrednom organizmu. Samo da spomenemo da je sadašnji broj blokiranih privrednih i drugih subjekata, koji se permanentno povećava, veći od 80.000, a ukupna brojka nepodmirenih obveza premašuje 38 milijardi kuna. Vjerojatan iznos nepodmirenih obveza je i veći, jer Fina objavljuje samo registrirana, odnosno neizvršena plaćanja, dok latentno postoji velika masa neregistriranih obveza poduzeća i državnih institucija. U posljednjih godinu-dvije, kako se nelikvidnost povećavala, Vlada je inicirala

izradu programa za rješavanje nelikvidnosti (programi A, B, C), HNB je oslobađao dopunska kunska sredstva, ali se nelikvidnost i dalje širi. Očito je da nelikvidnost nije posljedica samo tekućeg poslovanja poduzeća ili nedovoljne ponude novca na tržištu (premda i to znatno utječe na njen obujam, posebno visina kamatnih stopa i prisutni rizici), nego je i rezultat dubljih, strukturnih poremećaja u poduzetničkom sektoru, u što spadaju: veliki broj insolventnih poduzeća, visoki gubici u privredi, stalno opadanje ulaganja u nove investicije, smanjeno kreditiranje, stvarna visina inflacije... Zbog razornih posljedica koje nelikvidnost ostavlja na privrednu aktivnost i na ukupnu ekonomsku strukturu, dubinsko sagledavanje i rješavanje tog fenomena je primarni cilj ekonomske politike. Investicije sve manje Sljedeći bitan moment, o kojem ovisi dinamika ekonomskog oporavka, ali ne samo to, su ostvarene investicije u privredi. Nažalost, dinamika ulaganja u fiksne fondove i ukupnih investicija ubrzano slabi zadnjih godina. To je posljedica nedovoljne akumulativnosti domaće privrede, smanjivanja stranih ulaganja, ali i nedostatka razvojnih i inovacijskih napora u privredi i društvu što, nadalje, rezultira nedostatkom kvalitetnih projekata.

24

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Vlasnička struktura po industrijama Vanjski vlasnici

CE subjekt

Državno vlasništvo

Ukupno

Tehnologija, mediji i telekomunikacije

96 61 12 73 10 34

54 26 8 22 5 3

19 60 1 6 4 6

169 147 21 101 4 15 43

SVEUKUPNO

286

118

96

500

Trgovina i transport Energija i prirodni resursi Zdravlje Prerađivačka industrija Javni sektor Nekretnine

Izvor: Deloitte Central Europe TOP 500

Velika poduzeća (motori razvoja) Broj stanovnika u milijunima

BDP u mlrd BDP/stanovniku eura u eurima

Prosječna razvijenost u odnosu na EU

Broj poduzeća u TOP 500

Bugarska

7,5

35,9

4767

41%

14

Hrvatska

4,4

45,5

10.260

61c

17

Češka

10,5

145,8

13.860

78%

73

Mađarska

10,0

97,8

9760

62%

63

Poljska

38,1

350,0

9190

58%

180

Rumunjska

21,4

118,7

5550

43%

32

Slovačka

5,4

66,1

12.240

70%

29

Slovenija

2,1

36,5

17.800

85%

18

Srbija

7,3

29,6

407’

...

12

Izvor: CEE Economic Data (UniCredit); Deloitte - Central Europe TOP 500

U narednih nekoliko brojki pokazuje se proces slabljenja investicijske aktivnosti u privredi. Privredne investicije iznosile su u 2006. oko 64,4 milijarde kuna; u 2007. godini 75,8 milijardi; u 2008 godini 89,6 milijardi; u 2009. godini 50,5 milijardi, a u 2010. samo 37,8 milijardi kuna. Podaci ne mogu biti porazniji: investicije u dugotrajnu imovinu hrvatske privrede u prošloj godini bile su samo oko 41 posto onih iz pretkrizne 2009. godine. Ovom pokazatelju ne treba nikakav poseban komentar. Posljedice smanjivanja ulaganja u nove pogone, opremu i tehnologije su katastrofalne, kako na dinamiku ekonomske aktivnosti, a još više na tehnološki razvoj i modernizaciju ekonomske strukture. Najgore je to što se teške posljedice ne mogu brzo otkloniti. Neće biti dovoljno da se u narednim godinama samo povećaju ulaganja u nove investicije jer se, razvojno i tehnološki gledano, izgubljeno vrijeme ne može jednokratno naknaditi. To je proces koji ima svoju dinamiku i koji mora biti u skladu sa suvremenim razvojem znanja i tehnologija. Zato poticanje investicija u razvojne projekte mora postati visoki prioritet ekonomske politike, kao dio dugoročne razvojne strategije. I treći, ali ne i posljednji veliki ekonomski problem u sektoru poduzeća, je stalno i uporno smanjivanje njihove profitabilnosti. U zadnjih nekoliko godina, bruto dobit poduzeća se ra-

pidno smanjuje, raste broj poduzeća koji posluju s gubitkom, pa se posljedično smanjuje neto profit, odnosno konsolidirana dobit. Opadajući trend profitabilnosti hrvatske privrede ilustrirat ćemo s nekoliko pokazatelja: konsolidirana (neto) dobit hrvatske privrede u 2006. godini iznosila je 19,8 milijardi kuna; u 2007. godini

Dinamika ulaganja u fiksne fondove i ukupnih investicija ubrzano slabi zadnjih godina 24,6 milijardi; u 2008. godini 16,3 milijarde; u 2009. godini 2,4 milijarde, a prošloj, 2010. godini ukupna hrvatska privreda je ostvarila neto gubitak od 1,6 milijardi kuna. Tome dodajmo da je od ukupnog broja poduzetnika, koji je na kraju prošle godine iznosio 96.748, njih 41.217 ili 42,5 posto ostvarilo negativan financijski rezultat. Hrvatska privreda gubi dah Umjesto komentiranja gornjih podataka, odgovornima za ekonomsku politiku u ovoj zemlji trebalo bi uputiti nekoliko upozorenja. Katastrofalno niska akumulativnost privred-

nog sektora posljedica je različitih faktora za koje bi trebalo napraviti posebnu analizu po djelatnostima, kao i prostornim i vremenskim komponentama. Generalno, hrvatska privreda “gubi dah” ne samo zbog krize (premda ne treba zanemariti njen veliki utjecaj), nego zbog niza unutrašnjih nesklada: nepovoljne privredne strukture, loših uvjeta financiranja, niske efikasnosti, porasta troškovnih inputa, visokih poreznih i drugih opterećenja, spore modernizacije i drugih razloga. S ovakvom efikasnošću hrvatska privreda, posebno neki njeni sektori, nisu u stanju izdržati konkurentsku utakmicu niti se uspješno uključiti u neusporedivo konkurentniji ambijent Europske unije. Ne treba posebno naglašavati da niska akumulativnost ne omogućuje normalno financiranje tekućeg poslovanja i razvoja jer se povećavaju obveze poduzeća i njihova zaduženost, rastu troškovi financiranja, produbljuje se nelikvidnost i

25

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

50 najbrže rastućih poduzeća po zemljama Broj poduzeća

11

Po sektorima Poljska

4

Mađarska

11

2

Softver

4% 4%

Internet

Češka Republika

Telekomunikacije

3

Rumunjska

Kompjutori

3

Slovačka

34%

Srbija

10

7

Estonija Bugarska

Ukupno: 50 kompanija

Najvećih 50 poduzeća u financijskom sektoru (banke i osiguranja)

2% 3%

Zemlja

Banke

Osiguranja

1 5 8 7 13 2 4 4 2

3 10 7 14 4 5 5 2 -

Mađarska Poljska Slovenija Rumunjska Slovačka Srbija Ukrajina

Izvor: Deloitte Central Europe Test 50 (2010)

Ukupan prihod 500 najvećih poduzeća po zemljama (u %)

Bugarska

Češka

Litva Hrvatska

8

Hrvatska

58%

2%

5% 6%

8% 17% 3%

5%

14% 35%

1%

Bugarska

Poljska

Hrvatska

Rumunjska

Češka

Srbija

Estonija

Slovačka

Mađarska

Slovenija

Litva

Ukrajina

Izvor: Deloitte Central Europe TOP 500

Izvor: Deloitte Central Europe TOP 500

izaziva čitav niz različitih poremećaja koji reproduciraju daljnje opadanje profitabilnosti. Takva opisana negativna spirala, koja se očito razvija u našoj privredi, promovira povećanje efikasnosti, a time i profitabilnosti gospodarstva, kao treći prioritet za daljnji razvoj. Što se stvarno može očekivati od hrvatske privrede u narednom razdoblju i tko može pokrenuti dinamičnije ekonomske procese, posebno razvojni ciklus koji bi vodio promjeni postojeće ekonomske strukture? Je li to država, vlada, banke ili poduzeća? U ovom momentu nam se čini vrlo važna uloga velikih poduzeća “kao nositelja razvoja”, kako su ona nekada nazivana, jer su važan motor ekonomskog razvoja. Velika poduzeća su zbog svoje ekonomske snage, uloge na tržištu, tehnološke razine i opremljenosti po definiciji “motori razvoja”. Zato nije bitno kako ih se naziva; veću važnost ima suština njihove aktivnosti, odnosno uloga

koju ostvaruju u razvojnom procesu. Jednostavno, velika poduzeća imaju potencijal da pokreću i mijenjaju stanje, poslovnu strukturu, dinamiku razvoja i druge procese u svojoj branši, regiji i tržištu. Skroman regionalni igrač Koju ulogu u regionalnim dimenzijama igraju hrvatska velika poduzeća budući da dolaze iz male zemlje koja je izgubila vitalnu industrijsku strukturu? Imamo li poduzeća regionalnog značaja, koja mogu istovremeno biti nositelji razvoja na unutrašnjem tržištu i značajni igrači u regionalnim dimenzijama? Jednostavnije rečeno, jesu li Agrokor, Ina, Pliva, Atlantic Grupa, Adris, Zagrebačka banka i drugi već toliko snažni i efikasni da predstavljaju regionalni potencijal? Da bi se odgovorilo na gornja pitanja, korisno se poslužiti podacima iz nekoliko tablica koje

prikazuju potencijal 500 najvećih poduzeća u regiji po pojedinim zemljama. Hrvatski ekonomski potencijal, mjeren veličinom BDP-a, je neg-

Bruto dobit poduzeća se rapidno smanjuje, raste broj onih koji posluju s gubitkom, pa se smanjuje neto profit dje oko pet posto ukupnog potencijala zemalja koje su prikazane u tablicama i s kojima se uspoređujemo. Prema tome grubom kriteriju, Hrvatska bi trebala imati približan, petpostotni udjel u broju velikih poduzeća. Budući da imamo samo 17 poduzeća u grupi od 500 velikih, što je nešto više od tri posto, koja ostvaruju oko tri posto ukupnog prihoda čitave grupe, može se reći da u toj kategoriji Hrvatska nije adekvat-

26

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

no zastupljena. Nadalje, u grupi od 25 najvećih poduzeća imamo samo jednog predstavnika, što je negdje na razini udjela od 2,5 posto u ukupnoj grupi. Slabije smo predstavljeni i u grupi 50 najdinamičnijih kompanija u regiji, koje će biti okosnica sutrašnje ekonomske strukture. U toj kategoriji imamo samo jednog predstavnika što je dva posto, odnosno dvostruko manje od našeg udjela u grupi. Naša pozicija je nešto jača u sektoru bankarstva, možda i ukupnih financija. U grupi najveći regionalnih banaka Hrvatska ima pet predstavnika, što predstavlja oko 10 posto ukupnog broja velikih banaka. Istina, samo jedna od naših velikih banaka je u domaćem vlasništvu, a ostale čine podružnice vanjskih bankarskih grupa. I u grupi osiguravateljskih društava imamo tri predstavnika u grupi najvećih - dva domaća i jedan vanjski osiguravatelj. U cjelini gledano, Hrvatska je skromno predstavljena u grupi velikih regionalnih poduzeća, a nešto bolje u financijskom sektoru. U realnom sektoru posebno zaostajemo za dinamičnijim regionalnim silama, kao što su Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka pa i Slovenija. Na osnovi ove pojednostavljene analize dolazi se do neizbježnog zaključka da su naši potencijali u regionalnim dimenzijama prilično slabi. Nepromišljeno urušavanje industrijske strukture u devedesetim godinama, neadekvatna privatizacija, aktivna politika protiv velikih kombinata, socijalističkih mastodonata, nedostatne investicije i tehnološko zaostajanje ostavilo je dugoročno nepovoljne posljedice na naše razvojne potencijale. Dosadašnja slaba podrška velikim poduzećima i neadekvatno prepuštanje značajnih potencijala inozemnom kapitalu već se ozbiljno osvećuje. Moralo bi se voditi računa da se u privatizaciji preostalih kapitalnih poduzeća ne ponovi ista greška. Nužna moderna poduzetnička struktura Pored već spomenutog, što bi se još moglo preporučiti nositeljima ekonomske politike Hrvatske na temelju ove analize? Osnovno je ponoviti da Hrvatska mora tražiti putove izlaska iz tekuće krize, ali i “buditi” potencijale i izgrađivati poduzetničku, razvojnu, inovacijsku i institucionalnu strukturu adekvatnu našim materijalnim i intelektualnim potencijalima. Uz to, Hrvatska mora izgrađivati modernu po-

Hrvatska mora imati makar dvadesetak značajnih regionalnih lidera da bi efektuirala svoje ekonomske i znanstvene potencijale duzetničku strukturu i osiguravati adekvatniju poziciju u regionalnim okvirima, koja je uvjet dinamičnijeg ekonomskog razvoja. Za izlazak iz tekuće krize, ali ne samo to, definirali smo tri prioriteta: riješiti nelikvidnost, “probuditi” investicije i podići efikasnost privrednog sektora. Naravno da značajnih programa ima još mnogo, posebno na području makroekonomske politike. Ograničavajući se na tri temeljna prioriteta treba istaknuti da se za svaki od njih mogu naći putovi rješavanja. I nelikvidnost i investicije i profitabilnost su međusobno uvjetovani i povezani. Rješavanje jednog pridonosi rješavanju ostalih. Jednostavno se mora krenuti, a ideja “kako” ne nedostaje. Nedostaje odlučnosti i ustrajnosti nositelja ekonomske politike. Kada se radi o odgovarajućoj institucionalnoj privrednoj strukturi, istaknuli smo ulogu velikih poduzeća kao nositelja razvoja. Hrvatska mora napraviti seriozniju analizu svojih regionalnih potencijala i strateških interesa. Temeljem toga mora se izgraditi politika jačanja regionalnog pristupa, posebno u zemljama Jugoistočne Europe u kojima imamo nesumnjive komparativne prednosti. Jedna od značajnih poluga regionalne strategije su velika poduzeća i njihovom razvoju treba pristupiti

na sistematičan način kao što to rade neke druge zemlje u regiji (Mađarska, Češka, Slovenija). Samo mali broj naših poduzeća provodi dosta uspješne regionalne strategije, primjerice u trgovini, preradi poljoprivrednih proizvoda, građevinskoj industriji, koje su njihovi motori razvoja. Ali Hrvatska mora imati makar dvadesetak značajnih regionalnih lidera da bi efektuirala svoje ekonomske i znanstvene potencijale. Najviše mogućnosti za stvaranje regionalnih lidera imamo u farmaceutskoj industriji, preradi agrarnih proizvoda, metaloprerađivačkoj industriji, proizvodnji elektro i energetske opreme, ali i u drugim sektorima. Uz velika poduzeća nužno je razvijati i sektor malih i srednjih poduzeća jer su ona komplementarna velikoj industriji. Hrvatska ima brojčano veliku skupinu malih i srednjih poduzeća. Ona čine više od 99,5 posto ukupnog broja poduzeća. Međutim, mnoga od njih nisu uopće aktivna, mnoga su blokirana, a mnoga su jednostavno statističke jedinice. Zato ovaj segment nacionalne poduzetničke strukture treba poticati i pomagati u razvoju. Za istaknuti je i grupa inovativnih malih i srednjih poduzeća koja mogu postati veliki razvojni i izvozni potencijal ove zemlje. U cjelini, ukupan poduzetnički sektor Hrvatske morao bi biti predmetom veće pažnje ekonomske i razvojne politike. I velika poduzeća kao nositelji razvoja i mala i srednja poduzeća kao onaj segment koji čini “fino tkanje” svake ekonomske strukture. Zato zaključujem ovaj tekst poznatom izrekom J. W. Cameruna: “Velika poduzeća čine mala poduzeća potrebnim, a mala poduzeća čine velika mogućim”.

27

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

OKRUGLI STOL EKONOMSKIH ANALITIČARA

Hrvatskoj ne treba devalvacija, već strategija sa snažnim poticajima proizvodnji, izvozu... Naš intelektualni kapital je sada rasut i što vrijeme ide dalje, postaje sve manje upotrebljiv, jer nema povezanosti i koncentracije. Odnos regionalne i nacionalne ekonomije nije samo pitanje razmjene nego i koncepta, pristupa, komparativnih prednosti

Drago Živković, Darko Buković IAKO JE ZA OČEKIVATI da će ekonomski analitičari po obuhvatu svog posla biti dežurni oponenti onom drugom svom kolegi, četvorica doktora ekonomskih znanosti, uglednih hrvatskih ekonomskih analitičara okupljenih u prostorijama Privrednog vjesnika, tražila su zajednički lijek za Hrvatsku. I u razgovoru pokazala su da se o krupnim, strateškim i značajnim odrednicama budućnosti nije tako teško složiti - više od 80 posto naše krize rezultat je naše vlastite politike iz prethodnih razdoblja, a ne svjetske krize, izvlačenje svijeta iz krize nas neće izvući iz krize, nama je nužno da uđemo u Europsku

uniju, ali kako će nam biti u EU-u ovisi isključivo o nama, Hrvatska treba hitnu modernizaciju, imamo osmanlijski koncept poreznog sustava u kojem je fiskus sam sebi svrha, sadašnja nelikvidnost nije ništa drugo nego pokazatelj realne inflacije, ne možemo sada devalvirati kunu jer inflacija raste preko noći... Četiri doktora dr. Ljubo Jurčić, dr. Guste Santini, dr. Damir Novotny i dr. Žarko Primorac - u višesatnom razgovoru s glavnim urednikom Privrednog vjesnika Darkom Bukovićem kojem je bilo dovoljno samo reći temu da se rasprava zahukta, dotaknuli su se brojnih tema naše makroekonomske i mikroekonomske zbilje, svih naših zabluda, promašaja, ali i dali konkretne prijedloge, procjene i mogućnosti.

Četiri doktora - dr. Ljubo Jurčić, dr. Guste Santini, dr. Damir Novotny i dr. Žarko Primorac - dotaknuli su se brojnih tema naše makroekonomske i mikroekonomske zbilje, svih naših zabluda, promašaja, ali i dali konkretne prijedloge, procjene i mogućnosti

28

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Analitika - kakve podatke zapravo imamo? Jurčić: Što se analitike tiče, gledajući današnju situaciju i situaciju prije 20-30 godina, na žalost mi nemamo nacionalno računovodstvo na razini na kojoj bi Hrvatska to trebala imati. Od četiri skupa nacionalnih računa mi nešto malo imamo o računu domaćeg proizvoda. Financijske transakcije, input, output tablice, račun nacionalnog bogatstva, to je vrlo daleko. Tako da su ove naše analize više, po meni, u značajnoj mjeri temeljene na iskustvu koje imamo iz povijesti, jer smo prije 20-30 godina znali strukturu gospodarstva i pratimo što se događa. Međutim, kad bi netko došao to sada pratiti iz službenih podataka hrvatske statistike, ne bi mogao dati ni približno točnu sliku i projekciju. Ove naše procjene, koliko god su utemeljene na tih nekoliko podataka o inflaciji, dugu, proračunskom deficitu, vanjskoj zaduženosti, industrijskoj proizvodnji, izvozu i uvozu, mi zapravo nemamo puno dubljeg modela da to radimo kako se radi na Zapadu. Na žalost mi to nemamo, ali to ne znači da su naše procjene iz rukava, nego su nastale na povijesnom praćenju. Mislim da smo se više-manje svi složili da je 80 posto naše krize rezultat naše vlastite politike iz prethodnih razdoblja. Industrijska revolucija je zaobišla Hrvatsku, industrijski razvitak smo imali od pedesetih i šezdesetih godina pa do 1975. Čitavo vrijeme od Drugog svjetskog rata naovamo Hrvatska nije uspjela kreirati dovoljan broj radnih mjesta, uvijek je nedostajalo oko 500.000 radnih mjesta. Ekonomski model koji je Hrvatska linijom manjeg otpora preuzela kao alibi-politiku 1990. godine jednostavno je, bez obzira na svjetska kretanja, morao završiti ovako kako završava, a to je s velikim vanjskim dugom i velikim deficitom, koji su posljedica deindustrijalizacije. Hrvatska se zadnjih 20 godina razvija od koliko-toliko razvijene industrije prema manufakturi, dok se svijet razvija u industriju koja ide iz vidljivog u nevidljivo područje. Prije je bila precizna mehanika, sve složeniji strojevi, a sada industrija ide u nevidljivo područje. Mi smo napustili preciznu mehaniku, kad pogledate danas našu industriju i proizvodnju, uz sve poštovanje drvnoj industriji, mi se zapravo vraćamo u industrijska područja koja smo imali do prije Prvog svjetskog rata. U toj industriji koristimo novu tehnologiju, ali tu tehnologiju nismo mi proizveli. Naša situacija je rezultat naše vlastite politike i izvlačenje svijeta iz krize nas neće izvući iz krize. Santini: Mislim da općenito u društvu nezamjeranja i izvlačenja nije samo hrabrost nego

ponekad i drskost nešto govoriti, istraživati ili pisati. Mislim da su poduzetnici to prepoznali, kritičnost i otklon od interesa dnevne politike. Točno je to što kaže Ljubo Jurčić, mi koji poznajemo strukturu hrvatskog gospodarstva i bivše Jugoslavije, mi identificiramo stvari vektorski jer nema sustavne analitičke osnove, nemamo mnoge statističke podatke koje bi jedna ozbiljna zemlja morala imati. Reći ću samo jedan podatak. Guverner Rohatinski je u Opatiji izjavio kako je deficit

Santini: Naši poduzetnici su bolji od države. Opstati u ovim užasima je problem. Čim je Slovenija uvela euro, dio poduzetnika je propao proračuna konsolidirane bilance u 2010. i 2009. bio 5,3 posto. Naprosto nemoguće. Bilo je 9,6! BDP je bio veći u 2009., u 2010. pada BDP, a deficit raste na 14 milijardi kuna. Mi koji se bavimo time imamo taj vektorski osjećaj, u kojem pravcu takve politike moraju usmjeravati gospodarstvo, a to nam je dala ekonomska teorija, koju smo nekada ozbiljno izučavali. Ljudi danas masovno ne znaju što su to nove investicije. To je naš privilegij da smo učili ekonomsku teoriju. Svjetska kriza je bila samo katalizator koji je ubrzao procese u Hrvatskoj.

Jesmo li pripremljeni za EU? Kakva je pozicija naše industrije? Kako se upravlja hrvatskim, posebno državnim tvrtkama? Jurčić: Nama je nužnost ući u EU, ali kako će nam biti u EU-u ovisi isključivo o nama. Egzogena varijabla nam je zadana, to nije pitanje ljubavi ili mržnje, nego jednostavno svatko ostvaruje svoje ciljeve, a ti se u tome možeš postaviti. Novotny: Bavi li se netko Danskom? Jeste li čuli da Danska igra bilo kakvu ulogu u svjetskoj politici? Ne znamo. A oni su najveći svjetski uzgajivači svinja. Imaju i nekoliko megakompanija, od Lega do Maerska, koji se bavi kontejnerima. Zemlja koja ima populaciju kao Hrvatska i gdje su prije 100 godina jeli samo bakalar, bili su gladni kruha. Ali nisu se razvijali na uslugama, kao Irska, nego na realnom sektoru i ozbiljnim proizvodima. Nemaju ni naftu kao Norveška. Mi nikako da razgraničimo političku ekonomiju i ekonomsku politiku. Činjenica je da se već 20 godina tranzicije bavimo političkom ekonomijom. Njemačka je privatizaciju provela u dvije godine, a mi i danas govorimo o Hrvatskom fondu za privatizaciju. On je napravljen tako da se provodila klijentelistička politika koja je danas dala ove rezultate. Tu se otvara čitav niz socioloških i političkih pitanja, a to s ekonomijom nema veze. Ekonomski modeli su poznati već odavno, postoje dva ili tri generička modela upravljanja nacionalnom ekonomijom i njih treba primjenjivati. Ova kriza je fundamentalna, tektonska, nakon nje ništa više neće biti isto. Ponuda novca koja je bila u tih desetak godina, internetska tehnologija koja je igrala bitnu ulogu u eskaliranju krize. Kriza je globalna zato što su komunikacije globalne i naravno da je brzo eskalirala. Mi ne znamo kako financijski sektor možemo kontrolirati, jer se on ne može kontrolirati kroz tu virtualnu ekonomiju. Jurčić: Mi smo proučavali u naše vrijeme ekonomski sustav i ekonomsku politiku. Danas ne proučavamo nikakav sustav i nikakvu politiku, a najmanje hrvatski sustav i hrvatsku ekonomsku politiku. Imamo apstraktne teorije koje predajemo i možemo o njima pričati. Primorac: Što se događalo ranije, to je poučno, ali idemo pokušati tražiti izlaz. Nedavno je objavljeno u jednom autoritativnom izvoru da je Hrvatska jedna od najlošije upravljanih ekonomija u Europi. To je problem na koji bih se želio koncentrirati. Drugo je pitanje imamo li intelektualni potencijal ekonomista, business strukturu da drukčije upravljamo ovom

30

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

zemljom. Treće je pitanje reindustrijalizacije o kojoj se dosta govori. Je li reindustrijalizacija izlaz? Ako jest, je li za Hrvatsku u ovim uvjetima i okvirima, s ovakvom privrednom i intelektualnom strukturom, s izgubljenim inženjerskim kadrom, tehničarom i radnikom, s izgubljenim mjestom na tržištu, je li reindustrijalizacija izlaz i ako jest, koje to industrije Hrvatska, ovakva kakva jest, može razvijati i forsirati. Novotny: Ja sam radio u velikoj francuskoj IT industriji, koja ostvaruje prihode od 16 milijardi eura. Hrvatska ima možda dva ili tri puta veći BDP, a mi ne znamo raditi. Odgovor je vrlo jednostavan: mi nismo upravljali svojim resursima na odgovarajući način. Upravljanje je bilo duboko politički i doktrinarno inspirirano. Sjetite se teza da Hrvatska ne može biti industrijska zemlja, nego zemlja ljudskog rada. Postojala je linija manjeg otpora da ćemo živjeti na sektorima nekretnina i usluga. Imamo li intelektualne potencijale? Suvremeni globalizirani svijet ne traži inovaciju, nego primijenjenu znanost (applied science). U izvornom inovativnom smislu mi ne možemo dati nikakav doprinos teorijskim konceptima upravljanja nacionalnim ekonomijama. Hrvatska ima dobre nacionalne resurse, sigurno bolje nego Danska. Ako gledamo funkcije rasta - to su tehnologija, kapital, ljudski potencijali i prirodni resursi - što nam od toga nedostaje? Ništa. Danas tehnologiju kupite, prije 20 godina to niste mogli. Razgovarao sam s Talijanom koji želi u Hrvatskoj proizvoditi šlag za kavu na bazi biljnog ulja koje se kupuje u Maleziji. On će kupiti u Maleziji biljno ulje, dovest će ga do Rijeke, ovdje će od toga proizvesti šlag i prodavati ga u krugu od 800 kilometara. To je industrija koja ide. Nikakvoj krupnoj industriji mi nismo dorasli. Moramo imati desetke tisuća malih pogona za generičke proizvode. U prehrambenoj industriji kad kupite stroj, kupite i tehnologiju i proizvod. Znate od čega se danas proizvodi kruh u Hrvatskoj? Kruh je jednostavan proizvod: brašno, sol, voda. Ali moram vas razočarati. Najveći lanac pekara u Hrvatskoj brašno ne kupuje u Hrvatskoj. On kupuje gotovu smjesu u Austriji, iako tamo nema žitarica. Oni kupe brašno, pomiješaju sastojke i to tvrtka u Hrvatskoj ispeče i prodaje kao hrvatski proizvod, što jednostavno nije istina. Industrijalizacija se danas shvaća bitno drugačije. Jurčić: Makroekonomski, slažem se da imamo loše upravljanje. Nismo uopće izgradili sustav, izborili smo se za domovinu, ali nismo napravili državu u suvremenom smislu. To se vidi na svakom koraku, čim se pojavi neki problem,

mi nemamo u državi instituciju koja se odmah počne baviti tim problemom, nego formiramo ad hoc povjerenstva koja nemaju jasno definirane ciljeve, čime politika hoće proizvesti osjećaj da rješava problem. O hrvatskim makroekonomskim ciljevima više nitko i ne razgovara, potpuno smo zaboravili zašto smo se borili za državu. Zato bih se složio s time da je u Hrvatskoj kriza upravljanja jer nemamo sustavni odgovor ni na jedan problem. Javni sektor nam je ostao iz Austro-Ugarske i stare

Jurčić: Čitava naša privatizacija je bila takva da se iz postojećih industrija uzimalo zdrave dijelove, privatni kapital je rastao, a društvena korist je padala. To je zato što ne znamo kako se upravlja društvenim interesom Jugoslavije i politika se uhljebljuje na čelu tih institucija očekujući da će se sve samo po sebi dogoditi. U nekim drugim državama koristi se znanost, incidenti u sustavu se rješavaju automatskim mehanizmima. Naš intelektualni kapital je sada rasut i što dalje, postaje

sve manje upotrebljiv jer nema povezanosti i koncentracije. U dobu globalizacije više nije bitno da imamo sva fundamentalna ili primijenjena istraživanja, jer se to umrežava. Mi možemo imati jezgru nekih fundamentalnih istraživanja s manjim brojem ljudi koji su po svijetu umreženi. U praktičnoj izvedbi koristi se ono što je dobavljivo u svijetu i prilagođava vlastitim ciljevima. Politički cilj nije da mi proizvodimo brodove, avione ili mobitele, nego da organiziramo proizvodnju koja će zaposliti naš narod i za koju imamo najviše resursa. Dat ću vam primjer: privatizacija 3. maja je potpuno legalan privatni interes jer privatnik osjeća što tamo vrijedi, a to je onih 250 projektanata koji mogu napraviti brod. A kad gledamo društveni interes, mi smo te ljude kao društvo školovali, izgradili infrastrukturu, omogućili im stjecanje iskustva, a njihova je društvena obveza bila kreirati i organizirati posao za 10.000 ljudi. Privatniku se isplati da koristi taj element kvalitete, a da multiplikativni efekt prenese u Kinu, to je kao privatni interes sasvim u redu, ali za društvo baš i nije. Čitava naša privatizacija je bila takva da su se iz postojećih industrija uzimali zdravi dijelovi, privatni kapital je rastao, a društvena korist padala. To je zato što ne znamo kako se upravlja društvenim interesom, pri čemu treba imati na umu da je privatni interes sastavni dio društvenog interesa. Mnoge transakcije provodile su se u privatnom interesu na štetu državnog interesa. Primorac: Mađarska vlada otkupljuje MOL da ne padne u tuđe ruke. Vjerojatno ima sličan odnos prema drugim vitalnim mađarskim kompanijama. Postavlja se pitanje može li Hrvatska provesti reindustrijalizaciju ili ozbiljniji privredni prodor bez velikih poduzeća. Ima li Hrvatska šanse da na barem pet ili deset sektora preuzima regionalno vodstvo? Mislim da se Hrvatska u reindustrijalizaciji može osloniti na samo dva sektora, mala i srednja poduzeća te inovativni sektor, jer nemamo kritičnu masu za povratak na velika tržišta. Jurčić: Što se tiče reindustrijalizacije, najkvalitetniji dio uslužnog sektora je izravno ili neizravno baziran na industriji. Ni turizam ne može sam sebe generirati, nego ljudi koji su zaradili plaće u industriji troše u turizmu, kao i za školstvo ili zdravstvo. U ovoj krizi svi su to shvatili od Europe do Amerike, svi spašavaju prerađivačku industriju. U svakoj proizvodnji postoji tehnološki napredak. Osnovna je politika da se pomičete u one djelatnosti gdje je konkurencija manja i da se izvlačite iz industrija u koje ulaze mnogoljudne zemlje. Tih industrijskih niša ima mnogo više nego što ima

32

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Hrvata. Tu nam nedostaje pametno koncipirana politika. Santini: Odnos regionalne i nacionalne ekonomije nije samo pitanje razmjene, nego i koncepta, pristupa, komparativnih prednosti. Uzmimo brodogradnju. Ona je ostala hrvatska, ali je došlo do rasapa kadrova i zastarijevanja tehnologije. Ako ostanemo bez brodogradnje, upitan je Brodarski institut i Fakultet brodogradnje. To su tragična događanja u društvenom sustavu, ne samo gospodarstvu. Ako išta želimo napraviti, slažem se s Novotnyjem, moramo ići na generičku proizvodnju, ali to nije rješenje, nego samo premošćenje problema. Nama je fiksna komponenta da dva milijuna Hrvata mora raditi. Problem je što u Hrvatskoj više nitko ne radi. A država se ponaša kao neovisna varijabla, ona može uzeti što god hoće. Danas su porezni stručnjaci oni koji mogu izmisliti porez, a ne govore o učinku poreza. Zato sam ja predložio da počnemo oporezivati zrak, jer svi moraju disati. Mislim da smo vrlo loši u intelektualnom kapitalu i da nam je obrazovni sustav loš. Nemamo ni instituta robnih rezervi, a sve što je otišlo u poljoprivrednu, to je socijalni program, nije ekonomski. Nama se država dogodila, a cijela politika se svodila na vatrogasne mjere. Hrvatska je u izuzetno ozbiljnim problemima i još nismo dodirnuli dno. Ali potencijal Hrvatske, s pametnom politikom, je takav da me ovih 50 milijardi eura duga ne zabrinjava. No to znači drugi pristup i drugi odnos. A postojeća garnitura razmišlja isključivo kao političari, a ne kao državnici i nije ih briga što će biti s Hrvatskom nakon njih. Primorac: Velika je zabluda da je hrvatska ekonomija bila visoko integrirana u jugoslavensku. Prema službenim statističkim podacima, ukupna razmjena s ostalim republikama je bila pet posto društvenog proizvoda Hrvatske. Neznanje je jednostavno frapantno. Radio sam 30 godina u velikoj ondašnjoj industriji. Treba jako puno i vremena i znanja i sredstava i volje i upornosti da se napravi složeniji industrijski proizvod. Mislim da ćemo teško vratiti one industrije koje smo izgubili - iako industrija za mene nije samo proizvodnja proizvoda nego i stupanj modernosti poljoprivrede i društva, civilizacijski doseg. Industrija ima povratnu spregu, proizvod koji se izveze u neku zemlju nije završena priča. Hrvatska izdvaja 0,7-0,8 posto BDP-a za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživački rad. Usporedbe radi, Finska izdvaja 4,7 posto. Sve europske zemlje, pa i EU, teže prema tri posto. Hrvatska bi sebi morala postaviti isti cilj ako želi išta napraviti. Mi danas imamo 26 znanstveno-

istraživačkih institucija u kojima je država Hrvatska vlasnik ili suvlasnik. Na njih se dijeli ovih 0,7 posto iz proračuna, a to im omogućuje samo da prežive. Što stvaraju, to nikoga nije briga. Institut Ruđer Bošković, kao vodeća institucija te vrste, ima 356 ljudi s doktoratom ili magisterijem. Sprege između znanstvenoistraživačkog rada i privrede nema, ili je ima vrlo malo. Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju potencijal, ali krupne stvari - poput navodnjavanja - se ne rješavaju, ali zato

Novotny: Insolventne treba brisati iz ekonomskog života, a nelikvidne prepustiti bankama da osiguraju likvidnost, kao i svugdje na svijetu. Mi smo robovi jednog ekonomskog sustava koji u Europi više ne postoji su seljaci navikli da dohodak stječu na cesti, a ne na njivi. Dok je tome tako, ne možemo očekivati promjenu situacije u poljoprivredi, jer nitko ne mjeri što dotacije poljoprivrednicima donose, nego se jednostavno dijeli po političkim kriterijima.

Novotny: Prošlost moramo zaključiti. Mi još nismo apsolvirali tranziciju. Hrvatska treba hitnu modernizaciju, taj socijalno-državni model se mora promijeniti. Imamo osmanlijski koncept poreznog sustava, fiskus je sam sebi svrha, zato što političke elite žele dominaciju u socijalnoj sferi. Mi smo zatvorena ekonomija. Ako govorimo o nedostatku bilo koje varijable u funkciji rasta, možemo je kupiti na tržištu. Ako nam trebaju varioci, kupit ćemo ih iz Rumunjske, ako nam trebaju građevinski radnici, kupit ćemo ih iz Bosne. Ključni su problem industrijske politike. Austrija ima devet milijuna stanovnika i izvoz od 230 milijardi eura godišnje. Nemaju više industrije poput Končara, ali najbolje džemove na svijetu proizvodi jedna mala tvrtka iz Tirola. Najveći proizvođač napolitanki na svijetu je tvrtka iz Bečkog Novog Mesta. Naravno da u tome država mora biti aktivan igrač u ekonomskoj sferi, ne postoji razvijena zemlja u svijetu u kojoj država nema proaktivnu ulogu. Dosta je analize, jer analiza vodi prema paralizi. Mi se nalazimo u paralitičnom stanju. Jedino rješenje je modernizacija zemlje u najkraćem roku i usvajanje najbolje prakse Europske unije. Ako mi to ne napravimo svojim snagama, napravit će to neki vanjski faktori. Naš guverner Rohatinski, smatram, ne zna voditi monetarnu politiku. Najlakše je zatvoriti gradske prometnice jer onda nema nijednog prometnog prekršaja. Najlakše je voditi restriktivnu monetarnu politiku. Monetarna masa M4 je u ovom trenutku 30 posto manja od deviznih rezervi. Mi nismo u stanju upravljati ni s ponudom novca, nego uvodimo restrikciju, jer se tako lakše boriti protiv inflacije. U ovom trenutku situacija nije tako dramatična. Upravo suprotno. Javni sektor nije prezadužen. Kada govorimo o 50 milijardi eura duga, smijemo se, ali pogledajte Grčku. Mi nemamo potrebu za vraćanjem duga, niti ćemo ga ikada zapravo vratiti. Mi imamo potrebu za financiranjem i sve dok upravljamo deficitom, to je u redu. Mi govorimo o pet posto deficita, a zemlje poput Grčke, Portugala i Irske idu prema 20 posto, čak i 30 posto. Zaduženost fiskalnog sektora u Grčkoj je 130 posto, a naša nije ni 50 posto. Moramo se otvoriti, ovaj koncept ekonomskog nacionalizma ne postoji više nigdje u svijetu. Novi model u doktrinarnom smislu je modernizacija, a u ekonomskopolitičkom smislu neokejnzijanizam, i tu izbora nema. Neo-kejnzijanizam kaže da država mora imati aktivnu ulogu u ekonomiji, ali ne smije imati monopol. Santini: Mi imamo i feudalni porezni sustav. Država ima pravo na sve kao feudalac, pa i na pravo prve bračne noći. Hrvatska država i na-

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

kon rata participira u BDP-u s više od 50 posto, imamo 17-18 ministara, a ne treba nam više od sedam ministara. Željko Rohatinski i ja smo 1994. napisali knjigu o modelu privatizacije po kriteriju učinkovitosti imovine. Međutim, to nije prošlo. Mi smo postali smisao bez sadržaja. Nakon propasti Jugoslavije, Hrvatsku je trebalo od regionalne pretvoriti u nacionalnu ekonomiju. Nelikvidnost odnosno likvidacija i stečajevi poduzeća? Novotny: Ovaj model blokade računa kao kod nas, to ne postoji u Njemačkoj. Ili je kompanija insolventna, pa ide u likvidaciju. Mi imamo 38 milijardi kuna na blokiranim računima, od čega su tri milijarde Badel, Dalmacijavino i tvrtke koje država kontrolira. Rješenje je Hamurabijev zakon, to treba zaboraviti. Mi nismo u stanju primijeniti jednostavna rješenja, stalno tražimo neka metafizička rješenja.

vati? Što se tiče usporedbi s Grčkom, ona je i u boljoj i u lošijoj situaciji od Hrvatske. U boljoj situaciji utoliko što je puno važnija međunarodnoj zajednici nego Hrvatska jer je veća i ima veće dugove. Hrvatska je statistička greška i u dugovima, kao i u svemu drugome. U maloj zemlji tečaj mora biti najvažniji instrument ekonomske politike, a mi smo postavili stabilan tečaj kao cilj i tu je počela priča o našoj nekonkurentnosti. Domaći troškovi su rasli, prihodi izvoznika nisu pokrivali te troškove

Primorac: Istina je da tu ima mrtvih imena, ali time se ne treba braniti. Iste su mrtve brojke postojale i prije šest godina, ali je nelikvidnost bila 15-16 milijardi, a sada je 38. Novotny: S druge strane, HNB kaže - nije točno, sustav je likvidan. Novac je u financijskom sektoru, a ne u realnom. Zašto nema tog kreditnog međuodnosa? Na razini ekonomskog sustava, mi imamo zavidnu likvidnost. Ne postoji problem nelikvidnosti, na agregatnoj razini novca ima. Zašto Vlada ne rješava taj problem onako kako se mora riješiti? Insolventne treba brisati iz ekonomskog života, a nelikvidne prepustiti bankama da osiguraju likvidnost, kao i svugdje u svijetu. Mi smo robovi jednog ekonomskog sustava koji u Europi više ne postoji. Jurčić: Novca ima i bit će ga još i više. Novac nije svrha samome sebi, kao ni financijski sektor, nego posrednik koji bi trebao služiti realnom sektoru gdje se stvara dodana vrijednost. Problem je što Hrvatska nema proizvod, pa nema ni dobrih korisnika tog novca. Nakaradno je to što smo mi zamijenili instrumente i ciljeve, naš cilj je stabilnost tečaja, nulti deficit, a sve ostalo će doći po sebi. Stvorili smo uvjete da se u Hrvatskoj ne isplati proizvoditi i izvoziti. Zadnjih desetak godina hrvatsko gospodarstvo je živjelo na potrošnji, na zaduživanju i na uvozu. Mi ustrajavamo na tom modelu u kojem će uvijek biti jeftinije zadužiti se, uvoziti i trošiti, nego proizvoditi. Tu se ljudi ne ponašaju zločesto, ponašaju se racionalno, jer su u takvom sustavu. Zašto bi nešto proizvodio ako bolje prođeš na uvozu, dok se možeš zaduži-

Primorac: U nelikvidnosti je i veliki dio inflacije, tim prije što je najveći dio poduzeća iz javnog sektora, i to će nam se prije ili kasnije preliti u inflaciju i naravno da smo izgubili izvoz, a onda i proizvode. Osnova je kao cilj postaviti povećanje domaće proizvodnje i razvoj realnog sektora. Prvi korak u tome je vratiti ulogu države koju ona ima u svim razvijenim zemljama. To je prije svega politička odluka. Nakon toga ide fiskalna politika, od subvencija do javne nabave. U rješavanje sadašnje situacije mora se uključiti monetarna politika, inače će rješenje bilo vrlo bolno za hrvatske građane. Uzimajući postojeće stanje u Hrvatskoj, europsko i međunarodno okruženje, naći ćemo proizvodnje

33

za koje imamo resurse, one koje nemamo pribaviti na različite načine, organizirati u skladu s tim državni sustav. Novotny: Ja vjerujem u tržišnu demokraciju. Nisam osobiti ljubitelj prošlosti. Hrvatska se ne smije i ne može baviti fundamentalnim temama, moramo se baviti pragmatičnim potezima. Koncept komparativnih prednosti danas je zaboravljen, govori se o konkurentskim prednostima. Mi smo nekada proizvodili vrlo skupe brodove koje danas više ne znamo raditi. Brodogradilište Monfalcone ima tri puta veću produktivnost nego Uljanik, tri puta više prihoda po radniku. Santini: Sadašnja nelikvidnost nije ništa drugo nego pokazatelj realne inflacije, protuzakonite emisije novca. Nitko ne govori o odnosu M0 i M1 novčane mase. M0 je veći od M1. Nitko ne želi identificirati da mi imamo najveću poreznu presiju da dohodak. Nitko na svijetu nema poreznu presiju kao što ima Hrvatska. Kad kažem da treba povećati neoporezivi dio dohotka na 5000 kuna, hoću spasiti radna mjesta. Pitanje je što bi pokazala cost-benefit analiza brodogradnje, da je tečaj bio 20 posto veći, uz primjereniju poreznu presiju i izbacivanje reketarenja. Treba povećati PDV. Student druge godine ekonomije zna da nema granice između monetarne i fiskalne politike, jer obje determinira saldo državnog proračuna. Po mojoj procjeni, javni dug je oko 280 milijardi kuna. Ja predlažem sasvim konkretan projekt. Zašto ne bi Hrvatska iz jalove imovine napravila aktivnu imovinu? Izgradili smo Dalmatinu, za osam dana u godini imamo dva pravca. Infrastruktura prati život. Zašto ne bismo napravili 10-15 naselja s 10.000 stanovnika treće životne dobi za Europu? Imamo relativno dobar medicinski fakultet, djevičanske zemlje, poljoprivredne potencijale. To je Lika, Kordun, Banovina, Dalmatinska zagora, dio Slavonije. Treća životna dob ide prema 90 i 100 godina, to nije čekaonica za Mirogoj. Tu možemo uključiti dio domaćeg graditeljstva ili teksilne industrije. Hrvatska bi mogla taj projekt ponuditi EU-u, jer je Europi problem treća životna dob. Bolnice koje se sada planira zatvarati možemo u relativno kratkom vremenu transformirati za treću životnu dob. To je ozbiljan posao. Stvara se život, dovodi ljude i nema velike konkurencije. Je li u Hrvatskoj itko spreman o tome razgovarati? To nikoga ne interesira. Još 1996. sam predložio Las Vegas kod Knina. To je 150.000 ljudi po 365 dana, to je jedan novi turizam. Primorac: Slažem se da je u nelikvidnosti i veliki dio inflacije, tim prije što je najveći dio po-

34

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

duzeća iz javnog sektora, i to će nam se prije ili kasnije preliti u inflaciju. Ne bih se složio da nam zaduženost nije toliko akutno pitanje. Ja

Santini: Zašto ne bi Hrvatska iz jalove imovine napravila aktivnu imovinu? Zašto ne bismo napravili 10-15 naselja sa 10.000 stanovnika treće životne dobi za Europu? mislim da jest, iz dva razloga. Istina je da naš unutarnji dug nije na razini zemalja poput Grčke ili Portugala, ali to su incidentne zemlje. Što se tiče vanjskog duga, mi kroz taj kanal odlijevamo već 2,5 do tri posto prirasta. Ne možemo ostvariti realni rast unutarnje potrošnje dok ne preraste rast BDP-a za 2,5 ili tri posto. To nosi i valutni rizik, pa smatram da je to itekako zabrinjavajuće pitanje. Što se tiče montarne politike, ona jest instrument, ali ako se nema proizvodnje, ona ide u krivom smjeru. Ne branim Hrvatsku narodnu banku, ali ona je učinila što je mogla. Santini: Isključivo je kreditno-monetarna politika kriva za 50 milijardi eura duga. Zašto je središnja banka svojedobno ograničila kreditne plasmane na 12 posto? Tko je njoj branio da od početka ne odredi strukturu kredita, pa kaže gospodarstvu plasiraj 150 posto, a ovdje ćeš samo devet posto. U strukturi kredita 1994. godine 80 posto su bila poduzeća, sedam posto država i oko 13 posto građani. Kad sam zadnji put računao, 2007. ili 2008., 51 posto kredita je bilo kod građana, 40 posto poduzeća, a ostalo država. Središnja banka je izravno kriva za to jer je mogla određivati plasmane kredita po sektorima. Kad je središnja banka vidjela da ima različit deficit platne i trgovačke bilance, tog trenutka je to trebalo zaustaviti, ako se baš htjelo održati stabilnost tečaja i cijena. Središnja banka je tu i tamo kihnula, ali nikada se nije institucionalno suprotstavila takvoj politici. Primorac: HNB je sredinom devedesetih godina usvojio princip da nema selektivne strateške politike, dakle da formira tržišne odnose u kojima će se na tržištu određivati što je rentabilniji plasman za nekog investitora, prema tome odustao je od te regulatorne funkcije. Odustala je i država od regulatorne funkcije, jer je nametnut koncept da će tržište regulirati sve. I to je dovelo do ovoga. Ja sam bio u grupi onih koji su 2000. vikali da treba izvršiti

Novotny: Hrvatska ekonomija je premala da bi imala puno national championsa. Ali zašto ne bismo imali sjajne male kompanije koje bi isporučivale velikima? devalvaciju. Danas ne mislim tako. Samom devalvacijom se ne može postići ništa, nemojmo upirati u to dugme bez druge dugmadi. Jurčić: Nelikvidnost je u svakom slučaju monetarni fenomen. Po makroekonomskim agregatima, nelikvidnost nastaje kad je potrošnja veća od proizvodnje, odnosno kad su rashodi

veći od prihoda. To se onda može pokriti ili s inflacijom ili s neplaćanjem, a onda imamo nelikvidnost. Vlada se 2000. zadužila u inozemstvu, nije proizvela inflaciju i tako je pokrila razliku. Dio vanjskog duga koji se tada stvorio prelio se u nelikvidnost. Imaš ili inflaciju ili nelikvidnost. Novotny: Radi se samo o tome da domaći deficit prebaciš na vanjski deficit. Imamo deficit jer smo stvarali socijalnu državu. To se mora promijeniti. Jedan dio deficita je sigurno donio rat, ali veliki dio deficita smo sami kreirali u proteklih 15 godina. Potrošili smo više nego što smo proizvodili. Promjena mora doći iz fiskalne politike, iz monetarne više ne može, jer na ovako visokoj razini eurizacije ovu nisku razinu realne konkurentske sposobnosti ne možemo pokriti s monetarne strane.

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

Primorac: Samom devalvacijom se ne može postići ništa, nemojmo upirati u to dugme bez druge dugmadi Jurčić: Kad govorimo o visokoj eurizaciji naših rezervi i naše devizne štednje, to apsolutno ništa nije naše. To su sve posuđeni euri. To je fikcija, iluzija bogatstva, koja se u jednom trenutku samo rasprši. Novotny: Mi smo kupili tuđu štednju, i to je sve. Jurčić: Nismo čak ni kupili, mi smo je posudili. Devizne rezerve bi bile one da smo neke godine imali milijardu eura veći izvoz nego uvoz, pa smo to sačuvali. Nemamo mi nikakvu eurizaciju. Mi smo za razliku od drugih zemalja koje prelaze na euro, koje će morati posuditi eure da zamijene svoju valutu, mi smo te eure već posudili i plaćamo kamate.

Jurčić: Naša situacija je rezultat naše vlastite politike i izvlačenje svijeta iz krize nas neće izvući iz krize Novotny: Mi, dakle, imamo visoku razinu eurizacije i nisku razinu konkurentnosti. Srbija je devalvirala nacionalnu valutu za 30 posto i izvoz joj nije porastao. Dakle, ne postoji empirijski dokaz o korelaciji između devalvacije i rasta izvoza. Vratimo se na industrijsku politiku. Poljaci su napravili devalvaciju zlota za 30 posto i

35

njihova je industrija konkurentnija na međunarodnom tržištu. Ali su imali kapacitet i proizvod. Jurčić: Koje zemlje izlaze iz krize i zašto? One koje imaju proizvod. Kad je Japan 1996. upao u krizu, oni su donijeli političku odluku da spuste cijene za 20 posto, tolika je bila devalvacija, i da rade 20 posto više za 20 posto manje plaće. Novotny: Mi nemamo proizvod, ne možemo nadoknaditi konkurentnost s monetarne strane. Jedino rješenje je uvlačenje stranog kapitala kroz izravna strana ulaganja. Mi volimo s tuđom štednjom mlatiti po domaćoj potrošnji, s tuđim sve raditi. Mi nismo više svoji vlastiti gospodari. Napravili smo autocestu do Splita po kojoj se nitko ne vozi. Bolnice u kojima nema bolesnika, škole u kojima nema đaka, sportske dvorane u kojima nitko ne igra. Na žalost, zaustavili smo privatizaciju. Izlaz mora biti u privatizaciji. Cilj mora biti država blagostanja. Mi danas bolje živimo zahvaljujući uvozu. Mi živimo neusporedivo bolje od Srba i gotovo dobro kao Slovenci, ali naša produktivnost je dva puta niža. Produktivnost se može povećati isključivo generičkim tehnologijama. Tvornica lijekova u Zagrebu je danas dobra unutar Teva Grupe zato što je postigla produktivnost. Socijalni trošak je drugo pitanje. Jurčić: Gledajući generalno, može se doći do pogrešnog zaključka, zato je bitna struktura gospodarstva. U strukturi ima proizvodnji koje su uvozno ovisne više ili manje. Što smo mi napravili s ovakvim tečajem i što bismo napravili s devalvacijom? Tamo gdje nema nikakve uvozne ovisnosti, u poljoprivredi ili drvnoj industriji, devalvacijom se izravno podiže konkurentnost. Mrkva koju se sad u Hrvatskoj ne isplati pro-

Nagrada PV-a "Ekonomski analitičar" je pun pogodak Jurčić: Vjerojatno svi koji smo bili na listi Privrednog vjesnika imamo taj poriv da dajemo svoje mišljenje. To je i svrha nas koji se zovemo analitičari. Vidimo bitne elemente u situaciji koja za običnog čovjeka može izgledati kaotična, da iz mnoštva podataka i kretanja izvučemo nekoliko pokazatelja koji najbolje oslikavaju postojeću situaciju, upozoravaju kako će se ta situacija razvijati. Onda postoji mogućnost na ovakvim okruglim stolovima i debatama u medijima da kolikotoliko ukažemo na međuovisnost gospodarskih pokazatelja, jer slika nikad nije onakva kakva na prvi pogled izgleda. Mi imamo i tu analitičku aparaturu da vidimo ono što se običnim okom ne vidi. Naša je prepoznatljivost i u tome da mo-

rate imati malo hrabrosti i poduzetnosti da kažete nešto i protiv generalne struje. Kad svi govore i gledaju jedno, vi morate biti spremni na rizik da kažete ‘’je, sve to izgleda dobro, ali trebate paziti i na to i to’’. Mogu za sebe reći, baš sam gledao intervjue kad sam već u proljeće 2008. govorio da dolazi kriza, a nema ni znanja ni pameti da se pripremimo, jer je možemo izbjeći. Tako da ovo ne dolazi slučajno. Jedno je obrazovanje, drugo iskustvo, a treće taj neki poduzetnički duh da ipak dođete pred kamere i izložite se javnosti i kolegama i nešto kažete. I potvrda je toga da vas ponovno zovu. Santini: Mislim da općenito u društvu nezamjeranja i izvlačenja nije samo hrabrost nego ponekad i drskost nešto govoriti, istraživati ili pisati. Mislim da su poduzetnici to prepoznali, kritičnost i otklon od interesa dnevne politike. I zbog toga je nagrada PV-a koja nosi ime Gorazda Nikića još značajnija.

36

HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2010.

izvoditi nakon devalvacije se odmah isplati. Hotelijerima koji sada uglavnom imaju domaću uslugu devalvacija od 20 posto za toliko povećava prihod. Novotny: Nisi u pravu. Ti hoteli će imati na prihodovnoj strani više prihoda, ali će na rashodovnoj strani imati više troška jer su visokozaduženi. Jurčić: Sad si ušao u spiralu iz koje nećeš izaći. Zato je bitna i monetarna politika. Ako zadržimo sidra koja sada imamo, mi nemamo rješenja. Onda se idemo k’o fol mijenjati, a ostajemo u istom modelu. Novotny: Ako zadržimo koncept da ćemo se na dužničkom financiranju dalje razvijati, moramo to zaboraviti. Moramo ići na equity financiranje, prodati bolnice. Jurčić: Prodali smo sve to devedesetih i opet nismo izašli iz krize.

službenim podacima. U Irskoj je to bilo 20 posto, čim su malo kihnuli, stranci su otišli. Zato je bitna struktura. Poljska je velika zemlja koja može igrati s devalvacijom i puno su kraći rokovi efekta devalvacije u zemljama koje imaju proizvod nego u zemljama koje ga nemaju.

uspješne. Velike kompanije postaju zapravo klasteri. Mi imamo nekoliko sjajnih automobilskih ili drvnih klastera. Drvna industrija u Europi dobiva 12 milijardi eura subvencija investicija jer ona s multiplikacijom zapošljavanja najsnažnije potiče regionalni razvoj. To su tvornice u regijama, a ne u gradovima.

Novotny: Ali strana ulaganja su kod njih promijenila tu strukturu.

Primorac: Finska je najdalje otišla u klasterizaciji, ali ipak ta Finska ima Nokiju i Patriju, dakle nositelje.

Jurčić: Strana ulaganja su u Poljsku došla zbog velikog domaćeg tržišta. Santini: Inozemna ulaganja imaju smisla ako imamo definiranu strategiju i koncepciju razvoja. Novotny: Naša inozemna ulaganja su išla u financijski sektor.

Novotny: Drukčije će biti kad uđemo u Europsku uniju.

Jurčić: Što se tiče tvrtki, u malim zemljama poput Hrvatske, velika je tvrtka ona koja većinu svog prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu. Naše velike tvrtke su sve to na dugu napravile. Na tim slabostima potvrđuje se veza između mikro i makroekonomije. Sve su naše velike kompanije, osim njih nekoliko, velike na hrvatskom tržištu i to pokazuje konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Uloga stranih ulaganja u hrvatskom gospodarstvu... Uloga velikih tvrtki kao lokomotiva razvoja - je li se izgubila ta njihova uloga? Jurčić: Dvije milijarde eura dohotka od stranih ulaganja izlazi godišnje iz Hrvatske, po

Novotny: Kod nas je zbog zatvorenosti tržišta, zbog monopola, većina kompanija okrenuta domaćem tržištu jer im je tako lakše. Veličina doista više nije bitna. Ima u cijeloj Europi, posebno Njemačkoj, sjajnih primjera malih kompanija, od 100-200 ili 300 ljudi, koje su vrlo

Novotny: Zato što smo taj novac ulupali. Jurčić: A što je sad drukčije?

Santini: Naši poduzetnici su bolji od države. Opstati u ovim užasima je problem. Čim je Slovenija uvela euro, dio poduzetnika je propao. Jurčić: Ima puno malih i srednjih poduzetnika, oni su uvijek vezani na lokomotivu. Europa je uložila 20-30 milijardi eura u razvoj Airbusa, zato što tamo radi direktno ili indirektno 200.000 ljudi. Kad gledamo konjunkturu u Njemačkoj i svijetu, pratimo samo 200 velikih tvrtki i kako će njima biti, tako će biti i malima i srednjima. Novotny: Hrvatska ekonomija je premala da bi imala puno national championsa. Ali zašto ne bismo imali sjajne male kompanije koje bi isporučivale velikima? Santini: Reci mi malu razvijenu zemlju koja nema veliku tvrtku koja vuče? Novotny: Austrija. Jurčić: Austrija je oslonjena na Njemačku.

38

RANG-LJESTVICA

Rang-ljestvica 400 najvećih RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2010.

2009.

2008.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

1

1

1

INA D.D.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 10

9.507

2

2

2

KONZUM D.D.

ZAGREB

M. ČAVIĆA 1A

11.267

3

2

3

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

414

4

4

4

HRVATSKI TELEKOM D.D.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 32

5.773

5

24

PRIRODNI PLIN D.O.O.

ZAGREB

ŠUBIĆEVA 29

29

6

7

9

HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

2.269

7

5

6

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

ZAGREB

GRADA VUKOVARA 41

11.789

8

8

10

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 37

9.185

9

10

7

OMV HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA MAROHNIĆA 1

60

10

14

27

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE DD

PULA

FLACIUSOVA 1

2.007

11

9

8

VIPNET D.O.O.

ZAGREB

VRTNI PUT 1

961

12

13

20

TISAK D.D.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 2

3.310

13

18

17

MERCATOR - H D.O.O.

SESVETE

LJUDEVITA POSAVSKOG 5

3.337

14

11

13

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

PRILAZ BARUNA FILIPOVIĆA 25

1.804

15

12

14

VINDIJA D.D. VARAŽDIN

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 6

1.054

16

15

25

PLODINE D.D.

RIJEKA

RUŽIĆEVA 29.

2.368

17

26

12

PETROKEMIJA D.D. TVORNICA GNOJIVA

KUTINA

ALEJA VUKOVAR 4

2.371

18

19

22

HRVATSKE ŠUME D.O.O.

ZAGREB

LJUDEVITA FARKAŠA VUKOTINOVIĆA 2

8.404

19

17

18

METRO CASH & CARRY D.O.O.

ZAGREB

JANKOMIR 31

966

20

22

31

KAUFLAND HRVATSKA K.D.

ZAGREB

VILE VELEBITA 6

1.747

21

34

76

LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D

ZAGREB

BANI 75

1.220

22

44

39

EURO PETROL D.O.O.

RIJEKA

MARTINKOVAC 143B

417

23

23

35

MEDIKA D.D.

ZAGREB

CAPRAŠKA 1

343

24

25

32

PHOENIX FARMACIJA D.D.

ZAGREB

OZALJSKA 95

287

25

29

38

ORBICO D.O.O.

ZAGREB

KOTURAŠKA 69

509

26

21

19

PODRAVKA D.D.

KOPRIVNICA

ANTE STARČEVIĆA 32

3.630

27

30

37

DUKAT D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

1.349

28

32

50

HP-HRVATSKA POŠTA D.D.

ZAGREB

JURIŠIĆEVA 13

10.108

29

33

28

M SAN GRUPA D.D.

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

110

30

20

11

AGROKOR-TRGOVINA D.D.

ZAGREB

TRG DRAŽENA PETROVIĆA 3

54

31

53

95

SPAR HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 50

1.782

32

28

30

TDR D.O.O.

ROVINJ

OBALA V.NAZORA 1

538

33

62

64

BOXMARK LEATHER D.O.O.

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

GOSPODARSKA 12

2.705

34

38

57

DM-DROGERIE MARKT D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 5A

1.008

35

16

24

DALEKOVOD D.D.

ZAGREB

M. ČAVIĆA 4

1.438

36

39

52

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA D.D. VRBOVEC

VRBOVEC

ZAGREBAČKA 148

1.466

37

37

43

BILLA D.O.O.

ZAGREB (NOVI ZAGREB)

JADRANSKA AVENIJA 2

1.801

38

35

46

MEDICAL INTERTRADE D.O.O.

SVETA NEDELJA

DR.FRANJE TUĐMANA BR. 3

392

39

27

26

BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE D.O.O

SPLIT

PUT SUPAVLA 21

2.655

40

42

40

CROATIA AIRLINES D.D.

ZAGREB

BANI 75 B

1.077

41

41

51

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

ZAGREB

PRISAVLJE 3

3.302

42

43

42

HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

6.896

43

59

84

HEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O.

ZAGREB

KUPSKA 4

1.225

44

51

49

BELJE D.D.

DARDA

SVETOG IVANA KRSTITELJA 1A

2.088

45

36

15

P.Z. AUTO D.O.O.

VELIKA GORICA

ZABREBAČKA 117

128

46

68

56

AGROKOR D.D.

ZAGREB

TRG D.PETROVIĆA 3

346

47

57

79

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA OPATOVINA 36

111

48

49

85

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA MOKROVIĆA 6

503

49

48

59

HRVATSKE AUTOCESTE

ZAGREB

ŠIROLINA 4

2.785

50

215

273

BINA-ISTRA D.D.

PULA

GIARDINI 2

10

51

71

83

TOMMY D.O.O.

SPLIT

DOMOVINSKOG RATA 92

1.368

52

40

33

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

ZAGREB

KRAPINSKA 45

1.575

Izvor: Boniteti.hr

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

39

RANG-LJESTVICA

iznosi u kn UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

UDIO DOBITI U UKUPNIM PRIHODIMA

RANG

UDIO DOBITI U UKUPNOJ IMOVINI

24.301.655.721

8.561.063.979

1

1.767.154.801

2

30.215.963.512

2

12.535.124.599

3

5,848%

12.710.921.658

169.198.980

82

412.794.136

9

7.905.188.758

12

2.148.108.297

13

5,222%

3,248%

12.615.054.119

257.446.361

61

986.751.220

3

27.762.432.692

3

19.891.609.877

2

3,554%

7,822% 22,389%

7,272%

8.325.514.959

673.364.973

17

1.864.032.217

1

13.592.618.985

6

11.200.479.437

4

13,714%

5.868.209.622

20.238.088

188

0

295

1.928.295.294

38

-793.571.177

394

0,000%

0,000%

3.969.381.309

0

297

428.754.151

8

10.268.450.381

10

349.410.116

96

4,175%

10,802%

3.804.279.396

4.451.358

230

0

295

21.285.873.161

4

6.232.542.457

5

0,000%

0,000%

3.776.181.424

0

297

85.129.822

30

14.704.113.955

5

71.072.384

237

0,579%

2,254%

3.735.430.580

97.338.526

122

50.699.933

46

1.398.154.596

66

843.645.628

42

3,626%

1,357%

3.540.592.650

2.423.051.744

2

33.094.133

69

1.841.176.150

40

70.612.717

238

1,797%

0,935%

3.453.749.158

363.555.354

42

557.166.604

4

2.945.990.773

24

1.851.867.534

14

18,913%

16,132%

2.985.774.967

17.478

294

0

295

997.909.560

102

391.848.257

87

0,000%

0,000%

2.962.202.673

235.765

274

0

295

3.833.550.144

18

1.706.182.692

17

0,000%

0,000%

2.795.442.595

1.911.703.953

3

555.019.887

5

4.778.821.806

15

4.229.884.347

8

11,614%

19,854%

2.719.019.135

148.990.784

93

25.694.125

86

2.114.023.150

35

658.505.493

53

1,215%

0,945%

2.640.390.230

0

297

32.655.335

70

2.440.685.571

28

307.584.237

109

1,338%

1,237%

2.290.621.794

1.389.130.999

5

0

295

1.534.060.642

56

657.284.333

54

0,000%

0,000%

2.272.163.128

123.399.485

107

23.536.006

91

2.263.463.489

33

1.286.805.435

25

1,040%

1,036%

2.261.867.651

416.481

265

91.311.617

27

1.049.546.263

92

692.035.130

51

8,700%

4,037%

2.203.118.083

0

297

0

295

1.776.517.241

43

1.035.450.511

33

0,000%

0,000%

2.093.076.457

0

297

0

295

2.716.035.395

27

2.201.965.928

11

0,000%

0,000%

2.038.574.481

507.831

261

38.462.225

58

835.007.751

116

328.474.785

102

4,606%

1,887%

2.008.469.358

1.806.108

248

18.439.144

113

1.617.656.807

52

303.281.707

114

1,140%

0,918%

1.950.671.897

21.819

292

5.534.705

186

1.405.530.119

65

138.329.580

172

0,394%

0,284%

1.938.513.905

18.940.303

191

2.532.405

224

567.130.594

149

40.553.813

287

0,447%

0,131%

1.905.164.193

688.352.153

16

10.927.025

152

2.976.062.844

23

1.169.085.765

29

0,367%

0,574%

1.731.470.718

197.440.290

72

105.130.106

23

1.510.912.205

59

898.533.799

39

6,958%

6,072%

1.700.790.722

38.262.357

168

30.200.752

75

1.288.139.196

70

535.655.123

63

2,345%

1,776%

1.692.917.266

490.994.104

27

21.683.934

100

904.388.973

111

254.004.930

125

2,398%

1,281%

1.662.672.392

311.269.763

49

0

295

564.513.434

150

43.438.148

281

0,000%

0,000%

1.640.816.662

0

297

0

295

1.191.752.272

76

119.957.172

187

0,000%

0,000%

1.628.947.707

440.512.718

32

368.415.464

11

2.353.533.372

30

1.474.299.592

21

15,654%

22,617%

1.609.961.802

1.581.657.299

4

0

295

1.033.179.232

96

434.962.929

79

0,000%

0,000%

1.589.510.471

28.749.416

176

85.652.243

29

385.123.561

198

235.090.350

130

22,240%

5,389%

1.568.899.671

467.160.547

30

4.040.269

202

2.279.545.624

32

680.044.545

52

0,177%

0,258%

1.555.794.485

102.829.775

119

80.707.443

34

925.137.307

108

304.124.017

112

8,724%

5,188%

1.533.118.305

0

297

0

295

644.416.465

136

-91.468.576

384

0,000%

0,000%

1.530.118.179

7.103.193

217

30.463.198

74

1.052.111.200

91

71.715.976

234

2,895%

1,991%

1.521.453.504

1.256.872.246

7

0

295

1.622.123.532

51

-3.725.208.186

400

0,000%

0,000%

1.469.973.464

842.561.899

10

0

295

1.580.665.276

53

140.596.240

169

0,000%

0,000%

1.469.844.058

21.620.736

186

15.627.054

127

1.101.263.681

83

350.141.477

95

1,419%

1,063%

1.450.671.084

0

297

0

295

10.648.121.566

9

6.143.337.355

6

0,000%

0,000%

1.417.273.187

46.682.259

162

119.589.876

20

4.820.552.278

14

119.649.876

189

2,481%

8,438%

1.407.608.223

6.622.974

220

0

295

3.345.002.890

22

1.075.559.890

31

0,000%

0,000%

1.407.600.200

106.227

285

18.821.179

110

404.296.475

193

97.431.179

203

4,655%

1,337%

1.396.280.461

23.914.194

183

211.287.174

14

11.215.099.579

7

2.344.006.329

10

1,884%

15,132%

1.369.343.774

0

297

10.536.348

154

264.126.322

243

14.935.490

339

3,989%

0,769%

1.329.707.710

1.280.897.549

6

234.352.829

12

1.123.641.939

81

461.257.044

76

20,857%

17,624%

1.324.731.116

0

297

0

295

44.726.404.420

1

22.925.968.366

1

0,000%

0,000%

1.315.841.048

0

297

0

295

4.581.445.350

17

-118.249.374

386

0,000%

0,000%

1.299.291.785

0

297

12.858.227

140

498.409.699

167

28.013.592

309

2,580%

0,990%

1.275.681.480

879.167.087

9

24.061.618

89

1.425.161.083

63

1.071.024.008

32

1,688%

1,886%

40

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2009.

2008.

2010.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

53

46

55

KERUM D.O.O.

SPLIT

ZRINJSKO FRANKOPANSKA 68

1.004

54

83

245

GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 1

148

55

54

63

KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA DIONIČKO DRUŠTVO

VARAŽDIN

JALKOVEČKA BB

1.728

56

131

110

TŽV GREDELJ D.O.O.

ZAGREB

VUKOMEREČKA BB

1.594

57

55

66

OKTAL PHARMA D.O.O.

ZAGREB

UTINJSKA 40

293

58

72

29

RENAULT NISSAN HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 47

69

59

147

1380

BOUYGUES TRAVAUX PUBLICS, PODRUŽNICA U HRVATSKOJ

ZAGREB

ZELINSKA 5

115

60

65

104

DINOVA-DIONA D.O.O.

ZAGREB

DONJE SVETICE 127

1.692

61

76

80

JAMNICA D.D.

ZAGREB

GETALDIĆEVA 3

1.157

62

87

75

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

ZADAR

BOŽIDARA PETRANOVIĆA 4

150

63

58

77

ZAGORJE-TEHNOBETON D.D.

VARAŽDIN

PAVLEKA MIŠKINE 49

886

64

67

74

LEDO D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 9

999

65

61

78

ATLANTIC TRADE D.O.O.

ZAGREB-SUSEDGRAD

LONČAREVA 9

532

66

64

70

KTC D.D.

KRIŽEVCI

NIKOLE TESLE 18

766

67

50

60

ŽITO D.O.O.

OSIJEK

ĐAKOVŠTINA 3

396

68

45

44

CROSCO,NAFTNI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 18

1.967

69

95

91

PETROL HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

OREŠKOVIĆEVA 6 H

174

70

94

54

TIFON D.O.O.

ZAGREB

A.VON HUMOLDTA 4

463

71

56

34

BRODOMERKUR TRGOVINA I USLUGE D.D.

SPLIT

POLJIČKA CESTA 35

591

72

102

67

3.MAJ BRODOGRADILI��TE D.D.

RIJEKA

LIBURNIJSKA 3

2.041 1.342

73

77

86

STUDENAC D.O.O.

OMIŠ

ČETVRT RIBNJAK 17.

74

155

136

LUKOIL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 284

260

75

31

16

ENI CROATIA B.V. - HRVATSKA PODRUŽNICA

ZAGREB

ŠUBIĆEVA 29

4

76

78

89

HŽ VUČA VLAKOVA D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

2.140

77

75

90

HŽ CARGO D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

2.252

78

70

45

DIOKI D.D.

ZAGREB

ŽITNJAK B.B.

541

79

93

133

TELE2 D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 269D

99

80

104

NP

TLM - TVP D.O.O. ZA PROIZVODNJU VALJANIH PROIZVODA

ŠIBENIK

NARODNOG PREPORODA 12

605

81

81

92

ZVIJEZDA D.D.

ZAGREB

MARIJANA ČAVIĆA 1

695 1.784

82

NP

21

KONSTRUKTOR INŽENJERING D.D.

SPLIT

SVAČIĆEVA 4

83

74

96

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC D.O.O.

VRGORAC

TEŽAČKA 13

596

84

100

111

ALCA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

KOLEDOVČINA 2

722

85

79

81

COCA COLA HBC HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

MILANA SACHSA 1

586

86

84

69

SIEMENS D.D.

ZAGREB

HEINZELOVA 70A

974

87

82

98

KRAŠ,D.D. ZAGREB

ZAGREB

RAVNICE 48

1.613

88

98

106

PBZ CARD D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 44

239

89

92

94

JADROLINIJA

RIJEKA

RIVA 16

2.133

61

CEMEX HRVATSKA D.D.

KAŠTEL SUĆURAC

CESTA DR. FRANJE TUĐMANA BB

644

OMIŠALJ

POJE 1

387

90

80

91

272

92

90

101

HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O.

ZAGREB

MIHANOVIĆEVA 12

1.152

93

91

100

FINANCIJSKA AGENCIJA

ZAGREB

VRTNI PUT 3

3.041

94

88

102

AWT INTERNATIONAL D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 52/A

444

95

96

105

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.D.

ZAGREB

ILICA 224

477

96

66

48

TEHNIKA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 274

1.213

97

105

97

TE PLOMIN D.O.O.

PLOMIN

PLOMIN LUKA BB

0

1.011 DINA PETROKEMIJA D.D.

98

63

47

VIADUKT D.D.

ZAGREB

KRANJČEVIĆEVA 2

1.234

99

127

116

BELIŠĆE D.D.

BELIŠĆE

TRG ANTE STARČEVIĆA 1

1.045

100

138

318

MUCIĆ & CO D.O.O.

DUGOPOLJE

4.GARDIJSKE BRIGADE 5

179

101

128

107

VIRO TVORNICA ŠEĆERA D.D.

VIROVITICA

MATIJE GUPCA 254

248

102

107

135

FRANCK D.D

ZAGREB

VODOVODNA 20

493 852

103

73

53

OSIJEK-KOTEKS D.D.

OSIJEK

ŠAMAČKA 11

104

118

140

KONČAR DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI D.D.

ZAGREB-SUSEDGRAD

JOSIPA MOKROVIĆA 8

412

105

89

73

CROBENZ D.D.

ZAGREB

UL GRADA VUKOVARA 284

151

106

108

128

PROPLIN D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA 41/II

377

107

110

118

VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA D.D.

HUM NA SUTLI

HUM NA SUTLI 203

501

108

113

121

BENETTON TEKSTIL D.O.O.

LABIN

VINEŽ 600

494

109

101

115

ADRIS GRUPA D.D.

ROVINJ

OBALA V.NAZORA 1

25

110

85

68

INA - OSIJEK PETROL D.D.

OSIJEK

IVANA GUNDULIĆA 5

98

Izvor: Boniteti.hr

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

41

RANG-LJESTVICA

iznosi u kn UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

UDIO DOBITI U UKUPNIM PRIHODIMA

RANG

UDIO DOBITI U UKUPNOJ IMOVINI

1.274.479.569

0

297

69.582.929

36

1.018.109.567

98

88.762.940

212

6,835%

5,460%

1.265.433.138

0

297

11.806.208

147

344.394.933

212

68.257.382

240

3,428%

0,933%

1.264.701.182

180.355.946

79

14.312.984

130

1.111.476.788

82

528.290.457

64

1,288%

1,132%

1.257.541.630

32.797.884

169

49.226.844

47

1.179.243.109

78

546.827.312

61

4,174%

3,915%

1.242.908.254

25.999.063

178

17.175.481

116

893.116.668

112

138.080.529

173

1,923%

1,382%

1.215.005.154

575.869.753

22

9.416.763

159

318.990.682

221

30.074.323

302

2,952%

0,775%

1.191.921.064

0

297

386.432.849

10

769.240.880

121

386.432.849

88

50,236%

32,421%

1.176.524.847

0

297

437.820

268

528.936.433

159

191.548.883

144

0,083%

0,037%

1.165.959.284

187.443.602

76

102.119.564

24

1.417.473.724

64

820.363.844

45

7,204%

8,758%

1.165.805.968

1.009.714.679

8

81.962.781

33

3.476.676.514

20

1.764.566.937

16

2,358%

7,031%

1.146.826.353

6.454.276

222

19.979.453

105

1.095.333.513

84

250.919.765

128

1,824%

1,742%

1.140.723.096

158.438.696

90

101.720.105

25

1.041.298.108

93

738.574.162

48

9,769%

8,917%

1.119.661.453

677.560

259

12.942.026

139

474.618.741

176

63.656.035

247

2,727%

1,156%

1.118.644.881

0

297

19.944.302

106

615.244.488

141

88.982.805

210

3,242%

1,783%

1.116.052.523

73.287.966

140

129.530

285

1.471.245.065

61

379.065.310

90

0,009%

0,012%

1.094.576.588

692.012.354

15

0

295

1.775.394.950

44

841.143.437

43

0,000%

0,000%

1.070.445.193

4.256.302

231

0

295

642.686.404

137

312.863.219

107

0,000%

0,000%

1.049.811.303

0

297

0

295

723.151.906

125

36.181.074

294

0,000%

0,000%

1.049.722.957

18.185.683

193

3.065.071

216

863.368.864

113

238.366.711

129

0,355%

0,292%

1.046.917.506

823.633.588

11

0

295

1.466.735.700

62

-2.837.588.209

399

0,000%

0,000%

1.024.157.169

0

297

40.297.461

54

447.748.411

185

77.249.861

227

9,000%

3,935%

1.014.730.666

42.758.740

165

0

295

401.867.438

194

-57.359.401

382

0,000%

0,000%

1.012.102.323

799.303.857

13

0

295

2.202.649.046

34

1.786.650.395

15

0,000%

0,000%

1.008.327.762

97.907

287

100.117

288

1.785.388.105

42

412.269.952

84

0,006%

0,010%

1.007.311.653

580.085.514

21

785.079

259

1.791.139.699

41

296.198.804

116

0,044%

0,078%

1.005.571.943

814.877.627

12

0

295

1.566.090.901

54

751.626.117

47

0,000%

0,000%

996.358.584

27.054.053

177

0

295

1.261.744.504

72

-2.038.273.882

398

0,000%

0,000%

990.330.570

719.880.274

14

0

295

1.082.693.804

86

184.037.790

150

0,000%

0,000%

972.365.705

159.080.749

89

21.871.260

99

1.054.184.682

89

804.453.191

46

2,075%

2,249%

966.699.521

112.540.541

112

4.374.588

197

1.473.743.525

60

321.181.806

104

0,297%

0,453%

966.133.368

14.973.589

200

35.562.307

64

452.354.881

183

305.279.795

111

7,862%

3,681%

962.570.606

3.264.136

238

23.826.072

90

773.322.936

120

225.819.232

136

3,081%

2,475%

961.717.261

84.788.001

125

69.210.519

37

486.878.333

171

325.022.275

103

14,215%

7,197%

914.822.704

271.585.016

56

16.825.787

117

507.053.501

164

150.676.575

162

3,318%

1,839%

903.399.567

309.303.743

52

26.040.295

85

1.068.415.727

88

615.245.336

58

2,437%

2,882%

894.988.606

17.305.690

195

220.745.547

13

1.983.951.883

36

605.823.760

59

11,127%

24,665%

879.132.246

130.761.538

103

854.153

257

1.134.415.040

80

473.418.429

73

0,075%

0,097%

876.501.431

374.721.120

37

0

295

2.284.847.507

31

1.691.544.188

18

0,000%

0,000% 0,000%

862.867.354

661.165.739

18

0

295

1.007.736.661

99

59.384.548

254

0,000%

846.083.361

49.169.569

160

0

295

1.739.960.717

46

329.672.727

101

0,000%

0,000%

845.163.273

18.214

293

77.309.968

35

1.686.665.690

47

1.462.583.185

22

4,584%

9,147%

838.174.552

3.115.412

240

18.098.243

114

308.976.181

224

75.431.623

228

5,857%

2,159%

823.189.283

45.880.974

163

200.800.938

15

982.881.201

103

620.482.921

57

20,430%

24,393%

795.517.356

1.577

295

15.729.632

125

1.223.871.993

74

336.297.360

99

1,285%

1,977%

787.349.483

0

297

14.062.694

133

920.058.616

109

256.130.464

124

1,528%

1,786%

743.658.633

31.626.039

170

2.195.017

233

749.299.364

122

185.278.023

148

0,293%

0,295%

737.851.435

474.964.554

29

0

295

1.033.472.694

95

482.986.631

72

0,000%

0,000%

733.142.221

499.636

262

22.634.177

96

347.278.931

208

74.113.622

230

6,518%

3,087%

728.845.540

260.609.028

59

39.139.687

56

970.164.683

104

486.589.292

71

4,034%

5,370%

726.177.484

82.157.051

126

48.231.280

48

1.296.278.845

69

924.356.495

36

3,721%

6,642%

716.148.653

79.254.555

131

0

295

835.637.689

115

82.899.425

220

0,000%

0,000%

702.828.317

563.543.626

23

37.118.065

59

452.921.043

181

161.171.347

158

8,195%

5,281%

683.529.835

0

297

0

295

197.371.631

285

26.659.251

315

0,000%

0,000%

680.790.244

0

297

0

295

559.590.675

152

263.405.998

122

0,000%

0,000%

668.061.209

434.730.002

33

24.959.195

87

794.423.889

118

457.402.659

77

3,142%

3,736%

666.126.528

656.059.161

19

61.889.976

39

645.774.401

135

414.401.477

83

9,584%

9,291%

666.050.003

1.015.089

255

474.199.308

6

5.921.192.003

13

5.372.362.449

7

8,009%

71,196%

661.527.342

0

297

0

295

161.003.742

313

7.342.136

357

0,000%

0,000%

42

RANG-LJESTVICA

BROJ RADNIKA

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

2008.

2009.

2010.

RANG PREMA UK. PRIHODU

111

97

88

STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI D.O.O.

10000

LOVINČIĆEVA BB

1.279

112

117

150

PLINACRO D.O.O.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 88A

277

113

119

167

LESNINA H D.O.O.

KUKULJANOVO

KUKULJANOVO 345

422

114

140

162

GAVRILOVIĆ D.O.O.

PETRINJA

GAVRILOVIĆEV TRG 1

795

115

112

131

KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC

DUBOVAC 22

378

116

120

161

HEP-TOPLINARSTVO D.O.O.

ZAGREB

MIŠEVEČKA 15 A

328

117

115

93

AUTOZUBAK D.O.O.

VELIKA GORICA

ZAGREBAČKA 117

471

118

134

190

ERSTE CARD CLUB D.D.

ZAGREB

PRAŠKA 5

234

119

86

65

EUROLINE D.O.O.

ZAGREB

KOVINSKA 5

215

120

152

58

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

DUBROVNIK

OD SVETOG MIHAJLA 1

67

121

175

173

SLADORANA D.D.

ŽUPANJA

ŠEĆERANA 63

355

122

123

139

ROTO DINAMIC D.O.O.

ZAGREB

SAMOBORSKA C.102

319

123

124

124

ALUFLEXPACK D.O.O.

ZADAR

MURVICA BB

389

124

185

211

BAUHAUS-ZAGREB K.D.

ZAGREB

V. ŠKORPIKA 27

329

125

69

71

HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA DD

ZAGREB

ZELENI TRG 6 A

1.365

126

116

123

PROCTER & GAMBLE D.O.O.

ZAGREB

BANI 110

43

127

137

146

AD PLASTIK D.D.

SOLIN

MATOŠEVA 8

895

128

4553 4.309 SN HOLDING D.D.

ZAGREB

MIRAMARSKA 24

11

129

121

127

BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D.

KOPRIVNICA

DANICA 5

908

130

151

157

CMC SISAK D.O.O.

SISAK-CAPRAG

BRAĆE KAVURIĆA 12

1.002

131

186

179

EUROCABLE GROUP D.D.

ZAGREB

JANKOMIR 25F

142

132

448

704

SOLARIS D.O.O.

NOVIGRAD

ULICA RIJEKE RAŠE 7

146

133

129

171

PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

KARLOVAC

SELCE 33

358

134

133

151

AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB D.D.

ZAGREB

KOTURAŠKA CESTA 43

736

135

205

143

C.I.O.S. D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 15

53

136

172

206

GORUP D.O.O.

KLANJEC

TOMAŠEVEC 2

40

137

144

169

HENKEL CROATIA D.O.O.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 1

107

138

141

160

SAPONIA DD

OSIJEK

MATIJE GUPCA 2

819

139

145

182

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O.

VELIKA GORICA

ZRAČNA LUKA-PLESO BB

732

140

189

119

KAMGRAD D.O.O.

ZAGREB-SUSEDGRAD

JOSIPA LONČARA 1H

332

141

338

2738

RUDNAP ENERGIJA D.O.O.

ZAGREB

IVANA LUČIĆA 2A

2

142

157

172

MAISTRA D.D.

ROVINJ

OBALA VLADIMIRA NAZORA 6

1.224

143

194

310

BAUMAX ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 11

498

144

304

326

ALPE ADRIA POSLOVODSTVO D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 6/A

11

145

125

130

BILJEMERKANT D.O.O.

OSIJEK

KNEZA TRPIMIRA 12

938

146

135

170

KONČAR-INŽENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT D.D.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

243

147

193

149

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

ŠENKOVEC

ZAGREBAČKA 6

183

148

160

153

FLIBA D.O.O.

DONJI STUPNIK

GOSPODARSKA ULICA 5

386

149

370

AGROFRUCTUS D.O.O.

DUGO SELO

TRNOŠČICA BB

257

150

208

218

JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ D.D.D

RIJEKA

PULAC BB

456

151

109

108

INSTITUT IGH D.D.

ZAGREB

JANKA RAKUŠE 1

818

152

153

184

HRVATSKA LUTRIJA D.O.O.

ZAGREB

UL. GRADA VUKOVARA 72

1.296

153

200

212

ZAGREBAČKE OTPADNE VODE D.O.O.

ZAGREB

ČULINEČKA CESTA 287

5

154

111

103

STRABAG D.O.O.

ZAGREB

PETRA HEKTOROVIĆA 2

301

155

148

176

FERRERO D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 39

32

156

165

242

GRANOLIO D.O.O.

ZAGREB

BUDMANIJEVA 5

131

157

191

220

KRKA-FARMA D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA 48/2

166

158

60

280

STIPIĆ GRUPA D.O.O.

LUČKO, ZAGREB

VENTILATORSKA 24

211

159

171

330

EXPORTDRVO D.D.

ZAGREB

MARULIĆEV TRG 18

83

160

106

152

GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK DD

KRK

STJEPANA RADIĆA 31

379

161

415

253

VUPIK D.D.

VUKOVAR

SAJMIŠTE 113C

573

162

190

188

ELEKTRO-KONTAKT D.D.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 115

1.039

163

162

227

JADRANSKI NAFTOVOD DD

ZAGREB

MIRAMARSKA CESTA 24

378

164

795

TEVA PHARMACEUTICALS D.O.O.

ZAGREB

PRILAZ BARUNA FILIPOVIĆA 25

0

165

122

129

NAŠICECEMENT D.D. NAŠICE

NAŠICE

TAJNOVAC 1

325

166

139

144

KING ICT D.O.O.

ZAGREB

BUZINSKI PRILAZ 10

188

167

169

195

RIVIERA POREČ D.D.

POREČ

STANCIJA KALIGARI 1

1.143

168

167

202

OT-OPTIMA TELEKOM D.D.

ZAGREB-SLOBOŠTINA

BANI 75/A

192

Izvor: Boniteti.hr

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

43

RANG-LJESTVICA

iznosi u kn UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

UDIO DOBITI U UKUPNIM PRIHODIMA

RANG

UDIO DOBITI U UKUPNOJ IMOVINI

658.517.071

41.928.850

167

0

295

549.044.702

156

119.697.268

188

0,000%

0,000%

648.150.947

0

297

135.769.938

18

4.769.111.559

16

2.188.960.034

12

2,847%

20,947%

642.706.779

1.837.403

244

40.449.540

53

788.136.173

119

424.538.184

81

5,132%

6,294%

639.668.240

70.302.897

142

14.220.584

131

1.072.615.766

87

640.630.633

56

1,326%

2,223%

638.466.364

123.699.063

106

121.511.942

19

678.057.153

130

462.909.052

74

17,921%

19,032%

637.279.371

0

297

0

295

1.286.839.020

71

-825.293.219

395

0,000%

0,000%

635.381.607

0

297

255.518

279

561.196.142

151

370.911.039

91

0,046%

0,040%

633.166.279

5.961.229

224

60.098.390

41

3.494.615.235

19

358.740.184

94

1,720%

9,492%

628.719.081

13.158.596

205

0

295

493.587.222

170

-51.147.927

380

0,000%

0,000%

626.585.675

610.388.657

20

30.074.105

77

1.903.321.086

39

1.562.887.306

20

1,580%

4,800%

618.452.074

260.069.530

60

925.026

254

721.442.891

126

367.899.541

92

0,128%

0,150%

607.378.551

536.299

260

0

295

556.029.696

154

33.725.689

297

0,000%

0,000%

602.575.978

373.546.805

38

0

295

592.478.795

144

130.382.601

180

0,000%

0,000%

598.705.236

2.225.086

242

27.024.598

82

227.132.348

269

133.590.001

177

11,898%

4,514%

595.687.887

0

297

1.736.645

239

551.806.349

155

194.446.837

142

0,315%

0,292%

593.227.665

0

297

0

295

89.116.333

376

29.714.782

304

0,000%

0,000%

591.746.932

521.858.839

25

20.793.437

103

1.052.653.138

90

648.348.050

55

1,975%

3,514%

585.210.462

0

297

440.984.716

7

951.028.016

105

826.201.095

44

46,369%

75,355%

584.636.074

162.824.213

86

53.377.975

45

948.903.928

106

487.146.348

69

5,625%

9,130%

568.198.516

309.786.758

51

0

295

1.084.129.392

85

-767.433.524

393

0,000%

0,000%

560.248.591

451.342.981

31

4.870.230

192

453.495.647

180

128.658.365

181

1,074%

0,869%

557.274.945

537.039.815

24

16.398.856

122

145.989.577

322

35.116.229

296

11,233%

2,943%

552.741.331

3.682.772

234

8.418.157

168

184.591.114

294

102.955.549

198

4,560%

1,523%

552.668.023

0

297

0

295

9.904.846.029

11

1.097.212.912

30

0,000%

0,000%

548.543.522

293.382.346

54

39.802.840

55

483.692.032

173

266.019.150

121

8,229%

7,256%

542.361.097

127.640.050

104

2.440.669

227

320.447.353

219

41.815.890

284

0,762%

0,450%

541.488.496

137.320.604

99

11.252.737

150

101.134.285

363

18.440.274

332

11,127%

2,078%

537.736.326

253.957.681

62

7.851.401

171

523.954.221

160

311.676.264

108

1,498%

1,460%

534.036.006

482.488.934

28

16.585.278

119

739.773.652

123

435.581.720

78

2,242%

3,106%

532.476.072

475.617

264

16.613.647

118

257.019.063

247

37.910.585

291

6,464%

3,120% 0,029%

531.921.149

520.167.082

26

152.046

283

287.047.393

232

561.676

368

0,053%

529.368.096

378.965.532

36

0

295

1.959.115.808

37

912.361.253

37

0,000%

0,000%

526.019.178

0

297

0

295

266.778.047

241

49.873.507

266

0,000%

0,000%

525.622.016

0

297

0

295

1.645.530.685

50

-272.258.506

389

0,000%

0,000%

521.158.986

0

297

406.519

273

502.560.357

166

124.903.354

182

0,081%

0,078%

517.499.679

172.448.894

81

16.320.468

123

364.244.594

205

55.622.120

258

4,481%

3,154%

516.511.343

51.487.220

156

7.693.965

172

237.997.063

254

84.349.206

214

3,233%

1,490%

509.477.799

228.048

275

33.841.393

65

428.865.724

190

253.454.363

126

7,891%

6,642%

506.438.379

77.073.586

135

408.317

272

380.610.712

199

10.951.888

347

0,107%

0,081%

500.324.544

312.715.764

48

36.062.104

63

578.788.796

147

202.106.280

140

6,231%

7,208%

495.699.614

76.931.260

136

12.985.385

137

1.164.945.615

79

429.628.995

80

1,115%

2,620%

488.413.110

0

297

4.543.417

196

207.473.937

280

84.322.889

215

2,190%

0,930%

488.123.724

0

297

147.300.311

17

2.413.093.882

29

892.521.011

40

6,104%

30,177%

487.730.766

16.211.098

196

3.338.337

214

369.189.201

203

188.833.588

146

0,904%

0,684%

487.203.331

314.474.879

46

33.592.874

67

167.566.134

307

45.471.102

272

20,048%

6,895%

482.488.372

44.193.644

164

3.535.359

211

540.810.711

158

148.294.328

164

0,654%

0,733%

476.496.208

140.093.136

97

30.999.095

73

455.408.718

178

231.144.702

132

6,807%

6,506%

475.637.529

15.067.784

199

617.806

265

653.051.379

132

46.147.968

270

0,095%

0,130%

474.282.132

371.402.079

39

6.319.470

180

170.530.408

303

91.778.644

206

3,706%

1,332%

473.288.668

0

297

5.860.378

184

319.163.359

220

66.013.158

245

1,836%

1,238%

473.023.155

22.998

291

105.647.071

22

1.006.656.999

100

486.699.319

70

10,495%

22,334%

470.617.568

403.900.539

34

5.381.750

188

404.688.302

192

342.701.206

98

1,330%

1,144%

468.979.481

238.340.180

65

106.431.609

21

3.401.214.641

21

3.188.816.028

9

3,129%

22,694%

466.692.297

0

297

0

295

10.902.798.545

8

1.647.437.701

19

0,000%

0,000%

465.816.307

80.715.278

129

28.266.187

78

1.762.904.051

45

948.398.562

34

1,603%

6,068%

458.504.371

13.785.704

204

9.432.130

158

305.230.878

225

132.549.281

178

3,090%

2,057%

457.669.682

369.102.425

40

0

295

1.665.632.984

48

1.250.142.197

27

0,000%

0,000%

455.211.581

42.415.310

166

0

295

618.019.117

139

-396.695.346

391

0,000%

0,000%

44

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2010.

2009.

2008.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

169

257

323

ANTUNOVIĆ TA D.O.O.

ZAGREB

ZAGREBAČKA AVENIJA 100A

310

170

159

164

BOSO DOO

VINKOVCI

H.D.GENSCHERA 22B

500

171

218

407

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA D.D.

SLAVONSKI BROD

DR. MILE BUDAKA 1

1.339

172

187

198

STANIĆ D.O.O.

KERESTINEC, SVETA

KERESTINEČKA CESTA 57A

358

173

203

275

GRADNJA D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

RIBARSKA 1

640

174

136

117

BRODOTROGIR D.D.

TROGIR

PUT BRODOGRADITELJA 16

1.174

175

238

303

HEP PLIN D.O.O.

OSIJEK

CARA HADRIJANA 7

135

176

176

217

INOVINE D D ZA TRGOVINU

ZAGREB

DRAŠKOVIČEVA 27

736

177

188

200

PLAVA LAGUNA D.D.

POREČ

RADE KONČARA 12

912

178

180

208

DANICA - MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

KOPRIVNICA

ĐELEKOVEČKA CESTA 21

769

179

174

197

NESTLE ADRIATIC D.O.O.

ZAGREB

AVENIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA 40

200

180

219

270

PROJEKTGRADNJA D.D.

GORNJA VRBA

ISTOČNA VEZNA CESTA BB

546

181

126

178

AE&E ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENRGETSKA POSTROJENJA D.O.O.

SLAVONSKI BROD

DR. MILE BUDAKA 1

826

182

216

183

P.P.C. BUZET D.O.O.

BUZET

MOST 24

593

183

227

250

CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE D.D.

ZAGREB

ILICA 15

810

184

114

928

ED-INA D.O.O.

ZAGREB

ŠUBIĆEVA 29

17

185

158

147

GRAĐA D.D.

SOLIN

VRANJIČKI PUT 2

323

186

183

185

KANDIT PREMIJER D.O.O. OSIJEK

OSIJEK

FRANKOPANSKA 99

499

187

207

226

ISTRATURIST UMAG D.D.

UMAG

JADRANSKA 66

826

188

212

224

UNEX MPG D.O.O.

ZAGREB

ILICA 26

47

189

204

156

GORENJE ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 26/4

108

190

192

142

RADIN GRAFIKA D.O.O.

SV. NEDJELJA

GOSPODARSKA 9

61

191

168

203

NARODNE NOVINE D.D.

ZAGREB

SAVSKI GAJ XIII PUT 6.

512

192

229

159

RECRO D.D.

ZAGREB

AV. V. HOLJEVCA 40

72

193

198

NP

ALSTOM HRVATSKA D.O.O.

KARLOVAC

MALA ŠVARČA 155

810

194

235

243

KUTJEVO D.D.

KUTJEVO

KRALJA TOMISLAVA 1

756

195

173

181

EUROPATRADE D.O.O.

SESVETE

RIMSKI PUT BB

53

196

268

268

NOVA TV D.D.

ZAGREB

REMETINEČKA CESTA 139

300

197

178

109

PEUGEOT HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

BANI 75

37

198

103

335

CB&I LUMMUS S.R.O.-PODRUŽNICA ZAGREB

ZAGREB

ŠARENGRADSKA 9

0

199

237

225

COMBIS D.O.O.

ZAGREB

BAŠTIJANOVA 52A

258

200

255

192

PIK VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

MATIJE GUPCA 130

498

201

170

114

TEKSTILPROMET D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA GOSPIĆA 1A

252

202

231

256

L’OREAL ADRIA D.O.O.

ZAGREB

ZAVRTNICA 17

109

203

213

205

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

KOPRIVNICA

ULICA DANICA 3

317

204

206

257

CEDEVITA D.O.O.

ZAGREB

PLANINSKA BB

240

205

263

NP

KONIKOM D.O.O.

OSIJEK

ULICA JABLANOVA 43

310

206

224

261

SOKOL MARIĆ D.O.O.

ZAGREB

TRG MARŠALA TITA 8/II

3.533

207

146

145

KONČAR-ELEKTRIČNA VOZILA D.D.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 7

319

208

150

168

ERSTE FACTORING D.O.O.

ZAGREB

IVANA LUČIĆA 2

28 43

209

52

41

INAGIP D.O.O.

ZAGREB

ŠUBIĆEVA 29

210

210

138

GRAND AUTO D.O.O.

ZAGREB

LJUBLJANSKA AVENIJA 4

109

211

181

113

CITROEN HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

TURININA 5

50

212

466

NP

MÜLLER TRGOVINA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 3

340

213

230

209

BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC D.D.

RIJEKA

MARTINŠĆICA BB

624

214

240

234

AGIT D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 51

182

215

234

112

GRADSKA PLINARA ZAGREB D.O.O.,ZAGREB

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 1

415

216

275

454

YTRES D.O.O.

DONJI KNEGINEC

ULICA GRADA VERONE 3

339

217

225

255

STRIDON-PROMET D.O.O.

DUGO SELO

ZAGREBAČKA 108

247

218

220

158

TOMIĆ & CO D.O.O.

ZAGREB

FOLNEGOVIĆEVA 12

120

219

422

293

CE-ZA-R D.O.O. ZAGREB

ZAGREB

JOSIPA LONČARA 15

157

220

184

NP

BADEL 1862 D.D.

ZAGREB

VLAŠKA 116

561

221

239

322

TETRA PAK D.O.O.

ZAGREB

CEBINI 30

36

222

222

235

GRADSKA LJEKARNA ZAGREB

ZAGREB

KRALJA DRŽISLAVA 6

352

223

47

36

GET NEKRETNINE D.D.

SESVETE

LJUDEVITA POSAVSKOG 5

133

224

143

82

MERKUR-HRVATSKA D.O.O.

SESVETE

IVANA KELEKA 18/A

344

225

195

180

VARTEKS D. D.

VARAŽDIN

ZAGREBAČKA 94

2.218

226

403

669

GEN-I ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 39

2

Izvor: Boniteti.hr

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

45

RANG-LJESTVICA

iznosi u kn UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDIO DOBITI U UKUPNIM PRIHODIMA

UDIO DOBITI U UKUPNOJ IMOVINI

443.696.230

62.458

288

2.257.820

230

392.529.948

196

52.772.178

264

0,575%

0,509%

440.806.225

0

297

74.381

290

235.283.773

257

55.384.798

259

0,032%

0,017%

434.337.775

337.604.896

44

13.695.505

135

224.942.001

273

113.807.307

191

6,088%

3,153%

430.056.867

8.733.940

211

721.660

260

232.236.726

262

84.702.357

213

0,311%

0,168%

429.103.961

0

297

7.328.593

175

338.229.279

215

122.925.234

186

2,167%

1,708%

424.613.661

314.387.271

47

0

295

431.316.496

189

-1.806.200.389

397

0,000%

0,000%

422.885.043

0

297

0

295

327.239.174

217

-8.264.773

377

0,000%

0,000%

420.604.288

110.695

284

333.380

275

89.787.547

374

29.979.016

303

0,371%

0,079%

419.996.854

343.401.768

43

53.821.808

44

1.380.112.698

67

1.336.323.323

23

3,900%

12,815%

417.235.551

64.767.870

145

1.432.346

244

300.747.369

227

106.618.454

195

0,476%

0,343%

416.188.664

196.560.746

73

0

295

165.053.845

309

-33.140.637

379

0,000%

0,000%

415.239.338

0

297

10.711.459

153

651.200.502

134

26.760.683

313

1,645%

2,580%

414.934.793

381.313.870

35

17.677.580

115

377.220.076

201

147.103.055

167

4,686%

4,260%

413.267.827

368.777.910

41

1.860.243

237

454.596.503

179

83.632.065

219

0,409%

0,450%

409.459.271

0

297

31.880.027

72

433.719.165

187

188.791.921

147

7,350%

7,786%

404.244.823

0

297

0

295

20.238.626

400

20.001

372

0,000%

0,000%

398.665.938

0

297

14.831.546

129

296.941.485

228

15.613.957

336

4,995%

3,720%

390.423.702

200.685.945

71

0

295

688.847.566

128

178.802.482

153

0,000%

0,000%

380.820.414

290.451.859

55

0

295

1.260.831.230

73

705.099.058

49

0,000%

0,000%

379.525.877

19.206.159

190

11.790.924

148

141.482.413

325

13.832.934

341

8,334%

3,107%

379.110.282

208.784

277

0

295

397.113.361

195

95.508.040

204

0,000%

0,000%

378.391.673

143.274.976

96

2.980.987

217

206.706.366

281

54.943.559

261

1,442%

0,788%

372.489.334

310.593

272

3.682.837

209

509.336.843

163

366.972.162

93

0,723%

0,989%

367.470.649

20.004.604

189

0

295

184.592.300

293

42.790.238

283

0,000%

0,000%

359.128.988

302.821.774

53

54.841.971

42

302.213.723

226

227.650.985

135

18,147%

15,271%

357.774.689

30.160.782

172

3.805.968

207

652.787.604

133

314.568.308

106

0,583%

1,064%

355.079.770

62.093.129

148

21.373.846

101

130.152.452

338

61.427.861

250

16,422%

6,019%

352.426.625

1.563.679

250

0

295

345.741.318

209

-333.174.188

390

0,000%

0,000% 0,338%

351.386.534

0

297

1.187.080

246

134.649.755

333

73.507.805

232

0,882%

349.508.833

0

297

7.472.768

174

60.313.852

385

7.472.768

356

12,390%

2,138%

349.289.973

15.275.553

197

12.096.340

143

151.401.163

319

37.506.308

293

7,990%

3,463%

349.263.375

121.822

281

3.823.964

206

588.970.618

146

157.806.669

160

0,649%

1,095%

349.212.417

15.225.528

198

3.398.983

213

559.460.181

153

317.111.366

105

0,608%

0,973%

349.006.299

117.214.426

110

32.245.091

71

103.188.198

362

43.527.829

279

31,249%

9,239%

343.835.192

28.761.024

175

22.575.386

97

455.436.447

177

285.792.998

119

4,957%

6,566%

343.800.599

154.581.019

91

54.377.240

43

497.373.652

169

135.909.653

175

10,933%

15,817% 0,693%

343.268.920

9.954.984

209

2.378.119

228

281.942.545

234

18.863.200

331

0,843%

342.548.515

175.411

279

22.543.191

98

113.422.831

351

22.665.191

321

19,875%

6,581%

339.782.862

22.485.779

185

9.234.711

160

312.555.316

223

68.865.570

239

2,955%

2,718%

339.280.205

0

297

36.308.271

61

2.854.768.090

25

111.099.597

194

1,272%

10,702%

335.988.481

374.028

268

0

295

136.049.816

330

54.000

371

0,000%

0,000%

333.015.241

8.959.768

210

0

295

229.597.139

265

175.096

369

0,000%

0,000%

332.801.873

204.567

278

681.890

262

111.857.778

354

55.051.966

260

0,610%

0,205%

330.746.891

0

297

13.041.519

136

228.854.175

266

2.706.660

365

5,699%

3,943%

329.039.219

261.927.921

58

6.073.007

182

275.012.143

237

194.121.465

143

2,208%

1,846%

326.625.784

222.506.897

66

220.213

281

110.211.507

356

16.052.678

335

0,200%

0,067%

326.544.306

0

297

12.797.869

141

1.512.233.515

58

461.314.898

75

0,846%

3,919%

326.516.108

315.181.295

45

68.052.841

38

344.786.031

210

283.082.649

120

19,738%

20,842%

325.400.203

0

297

3.314.995

215

133.049.952

337

22.386.804

322

2,492%

1,019%

325.233.369

10.363.011

207

18.785.800

112

95.926.096

365

73.769.707

231

19,584%

5,776% 25,253%

325.010.281

0

297

82.073.940

32

234.281.571

261

189.938.149

145

35,032%

324.270.226

54.871.034

154

0

295

654.509.109

131

-55.210.185

381

0,000%

0,000%

322.130.204

76.291.912

137

5.393.880

187

120.947.681

345

22.031.624

323

4,460%

1,674%

320.181.329

0

297

1.899.276

236

201.221.752

283

183.010.298

152

0,944%

0,593%

316.719.886

34.292

290

30.091.150

76

540.848.339

157

82.869.965

221

5,564%

9,501%

316.285.653

5.234.439

227

0

295

291.776.367

230

26.757.385

314

0,000%

0,000%

314.645.751

122.318.295

108

0

295

634.526.490

138

113.788.581

192

0,000%

0,000%

312.283.005

310.332.861

50

1.703.204

240

63.798.942

384

4.064.539

362

2,670%

0,545%

46

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2010.

2009.

2008.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

227

223

379

HS PRODUKT D.O.O.

KARLOVAC

MIRKA BOGOVIĆA 7

228

142

174

M-PROFIL D.O.O.

ZABOK

PRILAZ DR. FRANJE TUĐMANA 11

422

229

326

457

SPORTINA DOO

ZAGREB

ŠKORPIKOVA 34

383

230

262

428

ABB D.O.O

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 284

234

231

244

271

METSS D.O.O

ČAKOVEC

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A

438

232

156

207

NOKIA SIEMENS NETWORKS D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 284

120

233

353

524

MONTER- STROJARSKE MONTAŽE D.D.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 28

385

234

247

259

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

PLESO BB

823

235

233

279

PRIMA COMMERCE D.O.O.

BJELOVAR

SLAVONSKA CESTA 6

533

236

199

187

FERO-TERM

ZAGREB

ILIRSKA 3

161

237

266

269

DISTRI-PRESS

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 24A

188

238

261

308

MEGGLE HRVATSKA D.O.O.

OSIJEK

ZELENO POLJE 34

221

239

201

251

ROCHE D.O.O.

ZAGREB

BANJAVČIĆEVA 22

67

240

309

730

ŽITNI TERMINAL D.O.O.

SOLIN

VRANJIČKI PUT 16

38

241

149

126

AUTO HRVATSKA PRODAJNO SERVISNI CENTRI D.O.O.

HRVATSKI LESKOVAC

ZASTAVNICE 25C

175

242

226

247

ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA D.D.

DUBROVNIK

VUKOVARSKA 19

373

243

277

294

VULKAL D.O.O.

ZAGREB-SUSEDGRAD

SAMOBORSKA 310

156

244

130

87

INGRA D.D.

ZAGREB

ALEXANDERA VON HUMBOLDTA 4B

111

245

182

165

HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

KOROMAČNO

KOROMAČNO 7B

195

246

252

301

SONIK D.O.O.

ZADAR

BENKOVAČKA 1A

478

247

250

230

RTL HRVATSKA D.O.O. ZA USLUGE

ZAGREB

KRAPINSKA 45

252

248

NP

23

PEVEC ZAGREB D.O.O. U STEČAJU

BJELOVAR

TRG S. RADIĆA 26

470

249

273

315

PULJANKA D.D.

PULA

ANTICOVA 5

469

250

217

194

SAMOBORKA D.D.

SAMOBORKA

ZAGREBAČKA 32/A

326

251

290

348

GUMIIMPEX-GRP D.D.

VARAŽDIN

PAVLEKA MIŠKINE 64 C

243

252

265

321

ODAŠILJAČI I VEZE D.O.O.

ZAGREB

ULICA GRADA VUKOVARA 269D

324

253

811

1190

ATLANTIC GRUPA DD

ZAGREB

MIRAMARSKA 23

57

254

228

155

LANTEA GRUPA D.D.

ZAGREB

ULICA GRADA GOSPIĆA 1A

618

255

245

177

HYUNDAI AUTO ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 11B

65

256

267

283

PERUTNINA PTUJ -PIPO D.O.O

ČAKOVEC

RUDOLFA STEINERA 7

628

257

311

2070

RAIFFEISEN CONSULTING D.O.O.

ZAGREB

PETRINJSKA 59

27

258

274

332

SLOBODNA DALMACIJA - TRGOVINA D.O.O.

DUGOPOLJE

DUGOPOLJSKA 17

652

259

256

263

TRGONOM D.O.O.

NOVI MAROF

VARAŽDINSKA 13

486

260

319

306

SUPER SPORT D.O.O.

ZAGREB

KRČKA 18D

920

261

310

352

LONIA DD

KUTINA

VINKOVAČKA 2

249

262

280

331

EUROTRADE D.O.O.

ROVINJ

GOSPODARSKA ZONA GRIPOLE SPINE BB

127

263

341

1344

ROCKWOOL ADRIATIC D.O.O.

POTPIĆAN

PODUZETNIČKA ZONA PIĆAN 1

124

264

490

535

TROMONT D.O.O.

SPLIT

DRAČEVAC 11

113

265

307

405

LJEKARNE PRIMA PHARME

SPLIT

PUT STINICA 2

250

266

211

154

GIP PIONIR D.O.O.

ZAGREB

ZAGREBAČKA 145B

79

267

359

469

TERMOPLIN D.D.VARAŽDIN

VARAŽDIN

VJEKOSLAVA ŠPINČIĆA 78

93

268

362

391

OMCO CROATIA D.O.O.

HUM NA SUTLI

MALI TABOR 40/1

387

269

361

495

FELIX D.O.O

VINKOVCI

H.V.HRVATINIĆA 1

10

270

299

238

JEDINSTVO D.D.

KRAPINA

MIHALJEKOV JAREK 33

327

271

270

319

GAVRANOVIĆ D.O.O.

ZAGREB

MAJSTORSKA 9

450

272

308

298

ETRADEX DOO

PIĆAN

BENAZIĆI 99

73

273

285

223

ECOS TRGOVINA D.O.O.

ZAGREB

ŠKORPIKOVA 22

159

274

291

236

INTEREUROPA LOGISTIČKE USLUGE D.O.O.

ZAGREB-SUSEDGRAD

JOSIPA LONČARA 3

548

275

260

285

BEIERSDORF D.O.O.

ZAGREB

KRIŽNA 18

44

276

321

426

TUBLA TEKSTIL D.O.O.

ČAKOVEC

ULICA REPUBLIKE ITALIJE 3

362

277

279

281

S&T HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

BORONGAJSKA CESTA 81A

160

278

283

309

NOVI AGRAR D.O.O.

OSIJEK

ĐAKOVŠTINA 3

318

279

421

445

ADRIA OIL D.O.O.

KASTAV

SPINČIĆI 38

68

280

538

402

HRVATSKI DUHANI DIONIČKO DRUŠTVO

VIROVITICA

OSJEČKA 2

182

281

249

266

KIKA NAMJEŠTAJ D.O.O.

ZAGREB

VELIMIRA ŠKORPIKA 25

201

282

384

516

FIBIS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE

ZAGREB

MEDARSKA 69

33

283

377

403

E PLUS D.O.O.

GORNJI STUPNIK

GOSPODARSKA 16C, DONJI STUPNIK

155

284

293

360

PEMO D.O.O.

DUBROVNIK

VUKOVARSKA 26

254

Izvor: Boniteti.hr

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

1.015

47

RANG-LJESTVICA

iznosi u kn UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDIO DOBITI U UKUPNIM PRIHODIMA

UDIO DOBITI U UKUPNOJ IMOVINI

308.393.828

269.228.324

57

89.260.995

28

286.793.028

233

124.427.815

184

31,124%

28,944%

307.172.723

24.456.558

182

569.626

266

569.756.791

148

31.312.362

300

0,100%

0,185%

306.335.207

2.825.173

241

3.727.070

208

179.889.378

296

10.590.969

349

2,072%

1,217%

305.999.933

191.565.829

75

0

295

388.427.001

197

19.774.606

329

0,000%

0,000% 1,761%

304.129.244

0

297

5.355.304

189

89.938.802

373

31.820.014

299

5,954%

302.966.914

49.873.219

159

1.020.034

253

168.805.598

305

19.667.014

330

0,604%

0,337%

302.006.968

47.734

289

15.253.671

128

279.966.573

235

184.757.764

149

5,448%

5,051%

300.566.281

93.909.229

123

19.567.228

108

1.005.345.108

101

945.482.234

35

1,946%

6,510%

297.959.102

20.917.777

187

4.049.431

201

200.357.198

284

84.301.831

216

2,021%

1,359%

296.598.702

812.105

257

0

295

189.025.051

292

71.415.777

235

0,000%

0,000%

295.896.760

10.936.218

206

9.092.180

162

72.508.963

382

28.110.321

308

12,539%

3,073%

295.671.294

14.345.720

201

0

295

137.782.582

329

48.171.075

267

0,000%

0,000%

287.563.649

0

297

2.635.254

223

367.742.520

204

104.767.692

196

0,717%

0,916%

287.372.359

240.336.658

64

1.178.438

247

190.676.444

289

29.050.037

307

0,618%

0,410%

286.444.162

7.606.894

215

19.902.829

107

227.155.875

268

80.203.405

223

8,762%

6,948%

286.424.774

139.107.892

98

0

295

236.435.540

256

-104.448.056

385

0,000%

0,000%

286.139.731

1.145.701

253

15.716.484

126

177.383.323

299

103.240.555

197

8,860%

5,493%

286.085.867

47.734.530

161

0

295

1.299.373.430

68

490.225.798

67

0,000%

0,000%

284.190.617

216.465.253

67

0

295

858.898.302

114

295.322.066

118

0,000%

0,000%

284.026.807

0

297

2.060.983

235

110.779.961

355

29.400.891

306

1,860%

0,726%

282.588.552

1.526.961

251

0

295

290.273.936

231

58.708.900

256

0,000%

0,000%

281.796.505

103.413

286

0

295

916.894.435

110

-423.765.274

392

0,000%

0,000%

280.851.473

0

297

50.631

292

480.762.436

175

176.516.306

154

0,011%

0,018%

280.407.080

8.110.329

214

9.514.653

157

447.297.991

186

165.958.853

157

2,127%

3,393%

278.744.004

31.554.919

171

33.349.891

68

225.466.817

272

158.050.650

159

14,791%

11,964%

278.338.154

24.477.811

181

8.427.138

167

595.702.887

142

217.388.764

138

1,415%

3,028%

277.528.269

3.937.834

232

188.014.936

16

1.656.910.195

49

1.229.993.248

28

11,347%

67,746%

276.917.474

485.069

263

0

295

234.395.203

260

13.943.339

340

0,000%

0,000%

275.442.149

13.863.565

203

2.845.356

220

191.030.579

288

79.513.944

224

1,489%

1,033%

275.343.511

7.293.734

216

4.799.943

195

224.156.295

275

124.287.732

185

2,141%

1,743%

275.099.821

0

297

0

295

226.278.797

270

13.285.814

343

0,000%

0,000%

273.585.810

0

297

796.175

258

124.125.298

343

35.208.492

295

0,641%

0,291%

273.313.814

0

297

2.498.135

225

178.535.065

297

40.795.335

286

1,399%

0,914%

273.243.266

0

297

96.538.560

26

179.995.112

295

143.097.686

168

53,634%

35,331%

270.920.272

0

297

1.100.375

249

138.952.328

327

47.146.894

269

0,792%

0,406%

269.345.056

65.024.040

144

8.008.435

170

119.102.916

346

45.019.986

273

6,724%

2,973%

268.855.315

210.224.958

68

0

295

594.668.210

143

550.685.944

60

0,000%

0,000%

268.016.926

0

297

38.837.116

57

177.433.995

298

71.243.001

236

21,888%

14,491%

267.077.488

0

297

6.002.612

183

219.480.917

276

58.489.669

257

2,735%

2,248%

266.887.316

0

297

9.025.673

163

271.843.041

239

60.296.271

253

3,320%

3,382%

266.246.276

0

297

6.399.119

179

193.984.301

287

140.146.115

170

3,299%

2,403%

265.818.986

245.346.924

63

46.949.417

49

172.523.149

301

124.487.624

183

27,213%

17,662%

265.450.165

0

297

4.363.375

198

266.460.409

242

10.456.714

350

1,638%

1,644%

264.177.465

75.658.883

138

3.585.621

210

230.072.699

264

101.352.270

200

1,558%

1,357%

263.227.147

0

297

7.038.929

177

107.900.328

357

66.562.871

244

6,524%

2,674%

261.182.010

0

297

424.830

269

86.015.811

377

41.092.550

285

0,494%

0,163%

261.074.316

1.818.523

246

890.825

255

292.332.669

229

46.024.542

271

0,305%

0,341%

258.773.996

28.878.706

174

0

295

615.634.370

140

415.225.600

82

0,000%

0,000%

257.915.512

51.057.159

157

23.364.278

93

78.165.714

381

40.130.006

288

29,891%

9,059% 14,121%

257.558.643

186.060.808

77

36.369.027

60

344.602.722

211

298.871.843

115

10,554%

256.270.210

8.623.689

212

2.865.772

219

163.692.388

310

77.292.868

226

1,751%

1,118%

254.481.087

120.540

282

21.354.006

102

505.536.671

165

296.195.898

117

4,224%

8,391%

254.384.276

0

297

46.062

293

140.768.421

326

13.554.979

342

0,033%

0,018%

251.476.323

143.732.294

95

8.954.801

164

263.524.026

245

230.431.839

133

3,398%

3,561%

251.100.261

1.678.721

249

0

295

363.606.598

206

44.200.508

276

0,000%

0,000%

249.409.869

214.152

276

44.311

294

59.766.102

387

9.804.589

352

0,074%

0,018%

248.878.320

1.048.855

254

234.852

280

174.069.757

300

27.708.961

311

0,135%

0,094%

248.552.691

0

297

8.953.602

165

53.684.831

391

9.053.602

353

16,678%

3,602%

48

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2010.

2009.

2008.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

285

259

232

VEČERNJI LIST D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 4

115

286

332

334

DIV D.O.O. TVORNICA VIJAKA

SAMOBOR

BOBOVICA 10A

244

287

281

314

24SATA D.O.O.

ZAGREB

OREŠKOVIĆEVA 3/D

120

288

271

237

BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA D.D.

KRALJEVICA

OBALA KRALJA TOMISLAVA 8

554

289

458

647

B.NET HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

AVENIJA DUBROVNIK 16

182

290

342

410

METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D.

ZAGREB

UL GRADA VUKOVARA 269 D

215

291

292

328

TRGOCENTAR D.O.O.

ZABOK

RADNIČKO NASELJE BB

313

292

288

320

ELEKTROMETAL D.D.

BJELOVAR

FERDE RUSANA 21

406

293

298

362

TRGOSTIL D.D.

DONJA STUBICA

TOPLIČKA CESTA 16

375

294

374

387

KONČAR-ELEKTROINDUSTRIJA D.D.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

46

295

375

368

SLOBODNA DALMACIJA D.D.

SPLIT

HRVATSKE MORNARICE 4

509

296

333

366

MAZIVA-ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 175

244

297

431

568

NEW YORKER CROATIA D.O.O.

ZAGREB

OREŠKOVIĆEVA 6H

195

298

303

286

MD PROFIL D.O.O.

ĐAKOVO

INDUSTRIJSKA ZONA BB

225

299

328

452

GLOBALNA HRANA D.O.O.

300

527

301

297

305

302

246

213

315

303 304 305

ZAGREB

RUDEŠKA CESTA 87A

537

ZAGREB

KORANSKA 2

140

ZAGREBGRADNJA D.O.O.

ZAGREB

V RAVNICE 6

550

TERMOCOMMERCE D.O.O.

ZAGREB

ILICA 149

253

NP

AGROKOR VINA D.O.O.

ZAGREB

SAMOBORSKA CESTA 145

62

435

IBM HRVARSKA D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 23

189

80832 EPH MEDIA D.O.O.

PULA

TRG I.ISTARSKE BRIGADE 10

243

306

86397 81402 GLAS ISTRE TRGOVINA D.O.O. 348

361

RENOPROM D.O.O.

SVETA NEDELJA

LJUBLJANSKA CESTA 4

172

307

351

408

BAKMAZ D.O.O. ZADAR

ZADAR

MARIJANE RADEV 14

350

308

305

288

FINVEST CORP D.D. ČABAR

ČABAR

IVANA GORANA KOVAČIĆA 24

564

309

434

832

MANA MODA D.O.O.

ZAGREB

ZAVRTNICA 17/9

389

310

301

372

AUTOTRANS D.O.O. RIJEKA

RIJEKA

TRG ŽABICA 1

603

311

324

341

AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ D.O.O.

LEPAJCI

VELIKA VES BB

9

312

251

148

TOYOTA CROATIA D.O.O.

ZAGREB

BANI 110

17

313

376

434

BRODOSPAS DD

SPLIT

OBALA LAZARETA 2

161

314

385

443

ZVEČEVO D.D.

POŽEGA

KRALJA ZVONIMIRA 1

389

315

282

333

NIKE EUROPEAN OPERATIONS NETHERLANDS B.V., GLAVNA PODRUŽNICA

ZAGREB

BANI 110

16

316

325

369

LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SPLIT

KRAJ SV. MARIJE 1.

212

317

358

371

CALUCEM D.O.O.

PULA

REVELANTEOVA 4

150

318

209

134

CESTA-VARAŽDIN D.D.

VARAŽDIN

MEĐIMURSKA 26

505

319

364

355

VODOVOD-OSIJEK D.O.O.

OSIJEK

POLJSKI PUT 1

731

320

322

927

AGRAGOLD D.O.O.

ZAGREB

VETRANIĆEVA 1

6

321

369

359

MCCANN ERICKSON D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 33A

46

322

601

493

HARBURG-FREUDENBERGER BELIŠĆR D.O.O.

BELIŠĆE

TRG A. STARČEVIĆA 1

446

323

899

302

KORLEA D.O.O.

ZAGREB

UL. JOSIPA MAROHNIĆA 1

6

324

1632

NP

KOZMO D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE

ZAGREB

MARIJANA ČAVIA 1A

332

325

323

276

CENTAR ZA KOMBINIRANI TRANSPORT ZAGREB DD

NOVI ZAGREB

TRG SENJSKIH USKOKA 7- 8

38

326

404

246

DUBROVNIK AIRLINE D..O.O.

ČILIPI

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

112

327

380

424

JU NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA

PLITVIČKA JEZERA

PLITVIČKA JEZERA BB

767

328

400

561

FERMOPROMET D.O.O.

BARANJSKO PETROVO

SREDNJA 12 , NOVI BEZDAN

58

329

676

821

GEOFIZIKA D.D.

ZAGREB

SAVSKA CESTA 64

303

330

345

316

RADIN PRINT D.O.O.

SVETA NEDELJA

GOSPODARSKA 9

186

331

313

267

DIGITEL MEDIJSKI SERVISI D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 62A

28

332

388

432

ARENATURIST D.D. PULA

PULA

SMAREGLINA 3

512

333

329

412

ULJANIK STROJOGRADNJA D.D.

PULA

FLACIUSOVA 1

301

334

382

377

CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 173D

220

335

331

380

VELEKEM D.D.

ZAGREB

KOTURAŠKA CESTA 51

149

336

356

350

HEMPEL D.O.O.

UMAG

NOVIGRADSKA ULICA 32

98

337

347

384

TRGOVINA KRK D.D.

MALINSKA

DUBAŠLJANSKA 80

203

338

286

262

TELEGRA D.O.O.

SVETA NEDJELJA

PLEŠIVIČKA 3

218

339

343

430

VIVERA D.O.O.

GLINA

ULICA KRALJA ZVONIMIRA BB

172

340

395

450

KAMEN D.D.

PAZIN

TRG SLOBODE BR.2

374

341

NP

491

KFK TEHNIKA D.O.O.

ZAGREB

VUKOMEREČKA CESTA 33 F

48

342

316

290

PETROKOV D.O.O.

NOVI ZAGREB

MRKŠINA 52D

125

Izvor: Boniteti.hr

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

49

RANG-LJESTVICA

iznosi u kn UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDIO DOBITI U UKUPNIM PRIHODIMA

UDIO DOBITI U UKUPNOJ IMOVINI

247.787.613

17.582.306

194

0

295

138.100.443

328

54.132.788

263

0,000%

0,000%

247.318.283

104.232.423

118

27.263.738

81

317.746.224

222

135.883.083

176

8,580%

11,024% 17,128%

247.181.890

3.222.313

239

42.337.198

51

127.343.558

341

67.887.002

242

33,246%

245.867.596

167.607.286

83

0

295

234.769.613

258

-913.630.485

396

0,000%

0,000%

244.342.804

0

297

11.865.611

145

379.610.610

200

95.113.209

205

3,126%

4,856%

244.103.987

55.694.286

152

0

295

324.537.479

218

-265.993.613

388

0,000%

0,000%

239.914.811

3.552.560

236

4.915.144

191

129.187.911

340

61.061.910

251

3,805%

2,049%

235.315.689

1.450.342

252

0

295

245.162.712

251

44.763.516

275

0,000%

0,000%

234.936.034

0

297

1.571.410

241

104.141.185

360

59.298.787

255

1,509%

0,669%

234.587.768

0

297

61.515.089

40

1.548.168.499

55

1.256.631.736

26

3,973%

26,223% 15,657%

230.928.528

6.341.611

223

36.155.348

62

447.862.225

184

381.178.127

89

8,073%

229.376.202

52.504.188

155

0

295

279.771.576

236

232.592.518

131

0,000%

0,000%

228.063.455

0

297

43.051.803

50

83.184.631

380

43.251.803

282

51,755%

18,877% 0,278%

227.225.295

1.831.357

245

631.281

264

234.723.158

259

32.103.068

298

0,269%

226.958.305

0

297

15.815.866

124

116.051.462

349

100.701.770

201

13,628%

6,969%

226.096.693

4.586.773

229

2.257.220

231

37.788.187

397

1.991.088

366

5,973%

0,998%

225.165.381

0

297

5.041.628

190

483.012.389

174

20.117.349

326

1,044%

2,239%

224.829.591

5.823.136

225

1.030.653

252

341.767.414

214

118.224.497

190

0,302%

0,458%

224.439.825

7.041.000

218

0

295

31.696.981

398

-6.621.573

376

0,000%

0,000%

223.782.180

59.154.592

149

41.404.023

52

94.202.285

366

54.470.353

262

43,952%

18,502%

222.855.668

0

297

116.709

287

39.559.021

395

141.157

370

0,295%

0,052%

222.842.225

683.817

258

116.925

286

144.475.974

324

27.989.356

310

0,081%

0,052%

221.182.966

0

297

3.488.676

212

85.622.394

378

21.907.195

324

4,074%

1,577%

220.696.788

81.960.705

127

0

295

700.170.622

127

488.026.066

68

0,000%

0,000%

220.674.490

0

297

2.685.316

221

84.201.275

379

10.930.118

348

3,189%

1,217%

220.277.879

23.737.491

184

688.141

261

236.932.055

255

68.096.605

241

0,290%

0,312%

219.722.360

0

297

0

295

2.724.253.058

26

11.925.391

345

0,000%

0,000%

219.515.595

381.181

266

0

295

65.746.103

383

8.877.547

354

0,000%

0,000%

219.416.210

136.008.116

100

10.269.617

156

519.203.033

161

147.441.531

166

1,978%

4,680%

219.064.925

77.745.122

132

410.903

271

238.157.821

253

80.301.863

222

0,173%

0,188%

218.981.134

0

297

1.488.348

243

94.069.808

367

79.138.154

225

1,582%

0,680%

217.499.879

0

297

1.297.629

245

97.788.201

364

63.562.292

248

1,327%

0,597%

215.754.976

209.183.588

69

2.441.930

226

452.695.333

182

230.125.820

134

0,539%

1,132%

215.069.152

24.933.653

180

0

295

245.775.494

250

-2.698.710

374

0,000%

0,000%

214.555.385

357

296

277.984

276

1.035.280.658

94

333.322.530

100

0,027%

0,130%

214.111.734

173.395

280

1.176.072

248

55.173.262

390

2.712.180

364

2,132%

0,549%

213.292.206

54.947.980

153

4.826.129

194

91.925.471

372

29.712.358

305

5,250%

2,263%

211.644.380

206.679.335

70

3.938.704

205

134.373.329

335

12.298.668

344

2,931%

1,861%

211.264.301

163.013.033

85

62.944

291

58.287.687

389

-262.269

373

0,108%

0,030%

211.244.351

0

297

0

295

227.436.969

267

582.640

367

0,000%

0,000%

210.700.501

146.820.806

94

4.007.780

203

40.740.572

394

23.801.218

319

9,837%

1,902%

210.349.963

180.161.783

80

0

295

58.996.303

388

-77.461.687

383

0,000%

0,000%

209.898.462

25.556.981

179

22.658.411

95

1.523.855.349

57

1.306.044.144

24

1,487%

10,795%

208.871.469

18.620.644

192

4.282.052

200

168.138.757

306

37.849.019

292

2,547%

2,050%

208.480.830

194.833.141

74

92.136

289

350.741.663

207

2.841.378

363

0,026%

0,044%

207.477.896

0

297

261.694

278

155.842.323

316

24.294.133

318

0,168%

0,126%

207.198.730

14.113.428

202

5.559.542

185

151.342.737

320

7.275.621

358

3,673%

2,683%

206.880.602

0

297

0

295

948.149.343

107

701.304.826

50

0,000%

0,000%

206.723.893

106.831.312

117

277.307

277

114.337.542

350

4.424.979

361

0,243%

0,134%

206.685.650

64.340.563

146

0

295

247.353.469

249

139.639.595

171

0,000%

0,000%

206.141.102

244.979

273

0

295

113.024.033

352

27.666.083

312

0,000%

0,000%

205.504.892

77.395.023

133

27.673.259

79

225.834.194

271

183.629.645

151

12,254%

13,466%

205.392.870

0

297

11.914.812

144

89.152.087

375

74.937.254

229

13,365%

5,801%

204.760.068

111.061.852

113

26.074.876

84

371.649.886

202

252.176.127

127

7,016%

12,734%

203.946.699

107.381.929

115

12.962.434

138

123.111.319

344

88.774.784

211

10,529%

6,356%

203.385.771

153.049.813

92

11.538.864

149

170.941.669

302

91.343.860

207

6,750%

5,673%

203.279.811

2.103.041

243

14.217.919

132

163.594.357

311

61.793.770

249

8,691%

6,994%

202.658.138

1.814.137

247

358.175

274

157.004.932

315

44.899.070

274

0,228%

0,177%

50

RANG-LJESTVICA

RANG PREMA UK. PRIHODU

BROJ RADNIKA

2010.

2009.

2008.

NAZIV, MJESTO I ADRESA PODUZETNIKA

343

363

378

LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D. OPATIJA

OPATIJA

MARŠALA TITA 198

787

344

391

492

NOVO NORDISK HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

OREŠKOVIĆEVA 20A

32

345

352

487

CESTA D.O.O.

PULA

STROSSMAYEROVA BR.4

396

346

516

401

METIS DIONIČKO DRUŠTVO ZA SAKUPLJANJE, RECIKLAŽU I TRGOVINU

KUKULJANOVO

KUKULJANOVO 414

150

347

258

122

AUTOCOMMERCE HRVATSKA D.O.O.

ZAGREB

JABLANSKA 80

121

348

504

778

ISKON INTERNET D.D.

ZAGREB

GARIĆGRADSKA 18

164

349

372

347

ŠKOLSKA KNJIGA D.D.

ZAGREB

MASARYKOVA 28

298

350

518

818

DJELO D.O.O.

DRNIŠ

UNEŠIĆ, LJUBOSTINJE

345

351

613

451

EKO MEĐIMURJE D.D.

ČAKOVEC

ŠENKOVEC, B. RADIĆ 37.

470

352

166

264

ZAGREB-MONTAŽA D.O.O.

ZAGREB

VESLAČKA 2

65

353

278

249

MLINAR D.D.

KRIŽEVCI

GRDENIĆEVA 27

706

354

350

399

MESNA INDUSTRIJA VAJDA D.D.

ČAKOVEC

ZAGREBAČKA 4

378

355

389

311

GENERALTURIST D.O.O

ZAGREB

I PILE 1

184

356

468

485

C.I.A.K. D.O.O.

ZAGREB-SUSEDGRAD

JOSIPA LONČARA 3/1

97

357

334

376

ELEKTROCENTAR PETEK D.O.O.

IVANIĆ GRAD

ETANSKA CESTA 8

358

358

179

222

ORVAS PLUS D.O.O.

ZEGREB

KOTURAŠKA 69

128

359

672

720

KIM MLJEKARA KARLOVAC D.O.O.

KARLOVAC

MEKUŠANSKA CESTA 51

152

360

419

382

SANDOZ D.O.O.

ZAGREB

MAKSIMIRSKA 120

57

361

337

317

AUTO HRVATSKA DIJELOVI D.O.O.

ZAGREB

RADNIČKA CESTA 182

174

362

253

231

ING-GRAD D.O.O.

ZAGREB

KALINOVICA 3

160

363

732

NP

GHIZZONI D.D. FERRANDINA

RIJEKA

KORZO 32

6

364

340

265

METEOR - GRUPA D.O.O.

VARAŽDIN

OPTUJSKA 12

233

365

424

461

FOKUS D.O.O.

ZAGREB

KOLEDOVČINA 4

127

366

312

304

KONČAR - GENERATORI I MOTORI D.D.

ZAGREB

FALLEROVO ŠETALIŠTE 22

375

367

393

354

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

ZAPREŠIĆ

INDUSTRIJSKA 1

222

368

476

ZAGREB

KANALSKI PUT 1

110

369

561

201

MAZDA MOTOR CROATIA D.O.O.

ZAGREB

HEKTOROVIĆEVA ULICA 2

13

370

355

299

KNAUF D.O.O.

KNIN

KOSOVO BB

121

371

599

576

MICROLINE D.O.O.

ZAGREB

SLAVONSKA AVENIJA 26/9

44

372

597

ZAGREB

KORANSKA 2

41

373

1021

878

NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O.

SESVETE

SOBLINEČKA 55, SOBLINEC

40

374

177

132

MOBIS-ELECTRONIC D.O.O.

ZAGREB

HEINZELOVA 96

26

375

417

455

SOLARIS D.D.

ŠIBENIK

HOTELSKO NASELJE SOLARIS BB

458

376

236

411

RADNIK D.D.

KRIŽEVCI

KRALJA TOMISLAVA 45

320

377

497

646

TOKIĆ D.O.O.

ZAGREB-SESVETE

VINOGORSKA 49

143

378

409

392

VAMACO M.V. D.O.O.

ZAGREB

DRAŠKOVIĆEVA 54

10

379

416

529

KOESTLIN D.D.

BJELOVAR

SLAVONSKA CESTA 2A

469

380

529

531

DUBROVNIK BABIN KUK D.D.

DUBROVNIK

A. STARČEVIĆA 45

449

381

287

229

P.S.C.ZAGREB D.O.O.

ZAGREB

CAPRAŠKA BB

57

382

336

342

GLAXOSMITHKLINE DOO

ZAGREB

PRILAZ BARUNA FILIPOVIĆA 27

75

383

367

367

LUKA RIJEKA D.D.

RIJEKA

RIVA 1

937

384

494

522

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O.

ČILIPI

ČILIPI BB

384

385

461

471

ZRAČNA LUKA SPLIT

KAŠTEL ŠTAFILIĆ

CESTA DR. FRANJE TUĐMANA 96

396

386

320

221

LOŠINJSKA PLOVIDBA BRODARSTVO D.O.O.

MALI LOŠINJ

PRIVLAKA 19

35

387

734

414

HSE ADRIA D.O.O.

ZAGREB

MIRAMARSKA 24

1

388

765

554

APIS IT D.O.O.

ZAGREB

PALJETKOVA 18

363

389

475

423

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA OSATINA

SEMELJCI

KRALJA TOMISLAVA 91

200

390

397

422

HUP-ZAGREB D.D.

ZAGREB

TRG KREŠIMIRA ĆOSIĆA 9

413

391

430

346

DRVNA INDUSTRIJA “SPAČVA” D.D. VINKOVCI

VINKOVCI

DUGA ULICA 181

671

392

396

383

ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D.

ZAGREB

NOVA CESTA 93

683

393

445

528

ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB D.D.

OPATIJA

MARŠALA TITA 151

364

394

411

460

IPK KANDIT D.D.

OSIJEK

KRSTE FRANKOPANA 99

409

395

443

439

KNAUF INSULATION D.O.O.

NOVI MAROF

VARAŽDINSKA 140

144

396

163

141

ELEKTROMATERIJAL D.D.

RIJEKA

CAMBIERIEVA 13

251

397

296

337

FERO-TERM MALOPRODAJA

ZAGREB

BUZIN, BANI 73B

174

398

379

370

VALALTA D.O.O. ROVINJ

ROVINJ

CESTA VALALTA-LIM BB

340

399

269

272

MEĐIMURJE GRADUTELJSTVO D.O.O. ČAKOVEC

ČAKOVEC

ZAGREBAČKA 42 A

315

400

318

278

TVIN D.O.O.

VIROVITICA

ZBORA NARODNE GARDE 2

950

Izvor: Boniteti.hr

1.089 DOK-ING DOO

74450 4 MEDIA EPH D.O.O.

nove tvrtke na ovogodišnjoj rang-ljestvici

51

RANG-LJESTVICA

iznosi u kn UKUPNI PRIHOD

PRIHOD OD IZVOZA

RANG

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

RANG

VRIJEDNOST IMOVINE

RANG

KAPITAL I REZERVE

RANG

UDIO DOBITI U UKUPNIM PRIHODIMA

UDIO DOBITI U UKUPNOJ IMOVINI

202.373.601

132.905.274

102

0

295

1.028.097.439

97

881.992.509

41

0,000%

0,000%

201.292.564

0

297

8.018.510

169

107.559.167

358

26.515.136

316

7,455%

3,984%

200.788.145

0

297

1.052.943

251

106.123.749

359

38.513.565

290

0,992%

0,524%

199.790.411

74.516.030

139

18.795.480

111

157.270.910

314

97.470.745

202

11,951%

9,408%

199.308.182

10.257.667

208

0

295

268.935.729

240

15.516.288

337

0,000%

0,000%

199.176.929

3.426.031

237

0

295

169.602.181

304

-167.634.795

387

0,000%

0,000%

197.924.126

3.721.395

233

10.331.846

155

589.383.316

145

306.455.804

110

1,753%

5,220%

197.916.066

0

297

148.989

284

92.648.623

371

15.463.136

338

0,161%

0,075%

197.710.467

162.356.585

87

4.362.509

199

134.477.753

334

72.414.114

233

3,244%

2,207%

197.597.746

0

297

6.281.943

181

830.129.787

117

175.116.729

155

0,757%

3,179%

197.454.889

0

297

1.055.126

250

433.418.528

188

303.907.006

113

0,243%

0,534%

197.238.919

0

297

1.827.215

238

144.619.909

323

89.282.909

209

1,263%

0,926%

196.841.001

63.613.679

147

0

295

93.892.831

368

-29.515.899

378

0,000%

0,000%

195.906.823

50.026.997

158

12.303.430

142

133.401.095

336

19.880.534

328

9,223%

6,280%

195.865.244

0

297

4.829.121

193

129.873.626

339

39.697.162

289

3,718%

2,466%

195.631.268

8.426.094

213

0

295

92.849.096

370

47.544.362

268

0,000%

0,000%

194.870.730

0

297

20.581.369

104

211.914.679

279

148.950.886

163

9,712%

10,562%

194.626.565

0

297

0

295

155.580.595

317

24.442.155

317

0,000%

0,000%

193.469.497

845.549

256

636.731

263

112.135.715

353

11.592.050

346

0,568%

0,329%

192.953.814

0

297

27.479.945

80

146.104.851

321

30.298.890

301

18,808%

14,242%

191.704.753

0

297

82.328.594

31

125.838.838

342

83.704.296

218

65,424%

42,946%

191.630.950

361.823

269

2.677.751

222

190.564.301

290

43.488.471

280

1,405%

1,397%

191.161.703

5.798.987

226

7.623.327

173

135.615.847

332

63.881.933

246

5,621%

3,988%

191.049.525

110.830.167

114

411.222

270

202.108.109

282

51.352.258

265

0,203%

0,215%

190.997.086

30.136.864

173

26.306.902

83

215.886.200

277

136.199.917

174

12,186%

13,773%

190.736.458

163.706.559

84

6.560.477

178

190.333.270

291

17.218.172

333

3,447%

3,440%

189.746.187

119.593

283

0

295

60.215.443

386

4.594.323

360

0,000%

0,000%

189.296.340

58.157.404

150

13.919.323

134

264.105.606

244

197.127.412

141

5,270%

7,353%

188.777.478

7.010.568

219

560.915

267

93.700.666

369

43.995.516

278

0,599%

0,297% 0,000%

188.378.687

3.587.957

235

0

295

38.191.343

396

-4.536.747

375

0,000%

188.313.537

0

297

16.489.931

120

135.823.460

331

60.899.802

252

12,141%

8,757%

187.758.770

93.831.676

124

2.234.997

232

50.725.263

393

16.344.596

334

4,406%

1,190%

187.609.183

97.860.422

121

0

295

1.208.775.394

75

911.978.980

38

0,000%

0,000%

186.242.822

333.720

271

8.612.117

166

195.291.207

286

131.659.498

179

4,410%

4,624%

185.918.495

0

297

16.449.298

121

154.010.376

318

84.245.538

217

10,681%

8,848%

185.837.833

57.994.093

151

7.214.701

176

117.502.237

348

22.779.471

320

6,140%

3,882%

185.583.240

80.610.502

130

0

295

224.320.776

274

112.112.260

193

0,000%

0,000%

185.313.984

159.488.045

88

0

295

1.185.814.554

77

545.839.194

62

0,000%

0,000%

185.096.172

5.223.820

228

0

295

52.809.939

392

10.248.261

351

0,000%

0,000%

185.085.288

0

297

0

295

166.996.928

308

19.891.366

327

0,000%

0,000%

184.924.895

81.858.860

128

1.512.903

242

518.121.317

162

346.016.348

97

0,292%

0,818%

184.917.291

124.092.150

105

23.395.757

92

683.148.031

129

522.342.352

65

3,425%

12,652%

184.665.603

106.862.570

116

33.837.792

66

486.554.506

172

405.165.006

85

6,955%

18,324%

183.590.784

134.319.031

101

3.979.708

204

260.850.441

246

147.565.430

165

1,526%

2,168%

183.484.503

182.802.284

78

2.090.014

234

30.144.097

399

8.456.102

355

6,933%

1,139%

183.001.392

0

297

11.858.641

146

342.506.894

213

261.011.879

123

3,462%

6,480%

182.542.481

6.567.757

221

11.223.439

151

230.897.474

263

44.063.755

277

4,861%

6,148%

182.102.411

0

297

24.384.009

88

735.311.895

124

508.610.334

66

3,316%

13,390%

180.630.351

77.328.668

134

0

295

331.584.448

216

67.596.381

243

0,000%

0,000%

180.312.322

374.836

267

866.348

256

213.032.903

278

151.133.351

161

0,407%

0,480%

179.921.234

118.639.281

109

23.064.603

94

497.449.939

168

398.759.692

86

4,637%

12,819%

179.257.440

66.162.946

143

0

295

405.840.855

191

219.511.689

137

0,000%

0,000%

179.135.893

100.815.968

120

9.150.637

161

118.967.213

347

91.163.535

208

7,692%

5,108%

178.410.880

335.137

270

0

295

163.036.013

312

6.305.244

359

0,000%

0,000%

177.966.069

0

297

2.979.789

218

274.661.278

238

102.669.725

199

1,085%

1,674%

177.219.928

72.193.253

141

19.253.360

109

242.872.001

252

173.366.023

156

7,927%

10,864%

177.118.122

0

297

211.316

282

103.285.378

361

21.474.642

325

0,205%

0,119%

177.017.868

116.057.656

111

2.373.358

229

254.270.232

248

203.883.558

139

0,933%

1,341%

52

ŽUPANIJE

8400 naj 8,68%

Karlovačka županija

:::::: broj poduzetnika ::::::

78,22% :::::::: ukupni prihod ::::::::

84,10%

400naj

21,68%

91,37%

85,78%

98,84%

Istarska županija

400naj

4,40%

79,67%

64,89%

90,12%

25,22%

92,31%

86,34%

97,67%

Grad Zagreb

400naj

1,27%

74,04%

64,16%

81,21%

Zagrebačka županija

400naj

6,73%

76,57%

61,54%

86,46%

400naj Primorskogoranska županija

::::::::::::::: dobit :::::::::::::::

4,58%

74,87%

64,53%

76,92%

70,70% 95,10%

::::::: broj zaposlenih :::::::

400naj Krapinskozagorska županija

400naj Ličkosenjska županija 65,25%

99,44%

99,08%

100%

::::::::: investicije :::::::::

95,85% 90,72% ::::::::::::::: izvoz :::::::::::::::

:::::::::::::: uvoz ::::::::::::::

Izvor podataka: Boniteti.hr

53

ŽUPANIJE

Varaždinska županija

400naj

Međimurska županija

400naj

14,50%

89,43%

16,82%

87,51%

84,13%

93,88%

81,11%

96,24%

Virovitičko- 400naj podravska županija

Koprivničko- 400naj križevačka županija 29,39%

96,32%

92,52%

98,27%

Bjelovarsko- 400naj bilogorska županija 28,13%

92,90%

88,88%

97,41%

89,98%

97,26%

96,53%

99,87%

400naj Osječkobaranjska županija

67,00%

99,67%

99,21%

100%

9,99%

84,86%

77,12%

89,30%

Vukovarsko- 400naj srijemska županija 26,32%

93,56%

88,68%

98,54%

400naj Brodskoposavska županija

Sisačkomoslavačka županija 94,28%

98,24%

400naj Požeškoslavonska županija

400naj

24,30%

49,50%

400naj Splitskodalmatinska županija 3,65%

70,62%

60,44%

75,82%

26,67%

91,37%

87,39%

97,11%

:: legenda :: udio 400 županijskih NAJ prema broju poduzetnika županije udio 400 županijskih NAJ prema broju zaposlenih u županiji udio 400 županijskih NAJ prema ukupnom prihodu županije udio 400 županijskih NAJ prema ukupnoj dobiti županije

Zadarska županija

400naj

13,31%

86,22%

77,53%

95,36%

Dubrovačko- 400naj neretvanska županija 400naj Šibenskokninska županija 20,18%

92,04%

85,48%

97,85%

Dubrovnik

11,57%

83,87%

74,36%

90,82%

54

ŽUPANIJE

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 2010. % udjel u RH

5.944

6,14

105,95

42.583

4,95

93,68

imovina ukupno

37.520.794.819

3,50

100,00

6,73%

76,57%

ukupni prihod

31.221.138.350

5,22

87,94

u broju poduzetnika

prema ukupnom prihodu

1.142.539.078

4,05

97,58

846.826.221

2,84

157,16

86,46%

61,54%

prema dobiti nakon oporezivanja

prema broju zaposlenih

broj tvrtki br. zaposlenih

dobit nakon oporezivanja gubitak nakon oporezivanja prosječna neto plaća

Indeks 2009=100

Udjel prvih 400 u ukupnim županijskim ostvarenjima

2010.

4.481

investicije

1.095.898.571

106,98 2,90

66,46

Izvor: Boniteti.hr

RANG PREMA UKUPNOM PRIHODU rang

naziv tvrtke

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA d.d. VRBOVEC MEDICAL INTERTRADE D.O.O. P.Z. Auto d.o.o.

mjesto

RANG PREMA DOBITI RAZDOBLJA

ukupni prihod

naziv tvrtke

Vrbovec

1.555.794.485

Sveta Nedelja

1.530.118.179

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA d.d. VRBOVEC NEVA D.O.O.

mjesto

RANG PREMA BROJU ZAPOSLENIKA dobit razdoblja

naziv tvrtke

mjesto

broj zaposlenika

Velika Gorica

1.407.600.200

FLIBA d.o.o.

Donji Stupnik

33.841.393

AUTOZUBAK DOO Velika Gorica HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE Velika Gorica D.O.O. STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O. Šenkovec

635.381.607

MEDICAL INTERTRADE D.O.O.

Sveta Nedelja

30.463.198

PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA d.d. VRBOVEC ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. AUTOZUBAK DOO

534.036.006

DIV d.o.o. Tvornica vijaka

Samobor

27.263.738

MEDICAL INTERTRADE D.O.O.

Sveta Nedelja

392

516.511.343

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

Zaprešić

26.306.902

FLIBA d.o.o.

FLIBA d.o.o.

Donji Stupnik

509.477.799

TELEGRA d.o.o.

Sveta Nedjelja

26.074.876

STANIĆ d.o.o.

358

Agrofructus d.o.o.

506.438.379

Kvasac d.o.o.

Prigorje Brdovečko

22.140.189

ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o.

430.056.867

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O.

Zagreb

19.567.228

SAMOBORKA d.d.

Samoborka

326

RADIN GRAFIKA d.o.o.

Dugo Selo Kerestinec, Sveta Nedjelja Sv. Nedjelja

Donji Stupnik Kerestinec, Sveta Nedjelja Ivanić Grad

378.391.673

HOSPITALIA d.d.

Sv. Nedjelja

19.530.827

Gornji Stupnik

283

STRIDON-PROMET d.o.o.

Dugo Selo

325.400.203

P.Z. Auto d.o.o.

Velika Gorica

18.821.179

Donja Zelina - Goričica

266

Dugo Selo

257

STANIĆ d.o.o.

ZRAČNA LUKA ZAGREB D.O.O.

Zagreb

300.566.281

SAMOBORKA d.d.

Samoborka

280.407.080

E PLUS d.o.o.

Gornji Stupnik

248.878.320

Vrbovec

80.707.443

Bestovje

46.462.847

Vrbovec

1466

Zagreb

823

Velika Gorica

732

Velika Gorica

471

386

358

Jastrebarsko

17.843.241

EKO-FLOR PLUS d.o.o. ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. Agrofructus d.o.o.

Velika Gorica

16.585.278

STRIDON-PROMET d.o.o.

Dugo Selo

247

Velika Gorica

16.540.977

DIV d.o.o. Tvornica vijaka

Samobor

244

DIV d.o.o. Tvornica vijaka

Samobor

247.318.283

JAPETIĆ d.d. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE D.O.O. LAPOR d.o.o. za građenje, trgovinu i usluge Porsche Zagreb d.o.o.

Velika Gorica

13.573.616

INKER d.d.

Zaprešić

237

Renoprom d.o.o.

Sveta Nedelja

222.842.225

ZRAČNA LUKA ZAGREB TRGOVINA D.O.O.

Zagreb

11.064.438

KOMUNALAC D.O.O.

Samobor

232

RADIN PRINT d.o.o.

Sveta Nedelja

207.477.896

PA-VIN D.O.O.

Jastrebarsko

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

Zaprešić

222

9.897.474

TELEGRA d.o.o.

Sveta Nedjelja

204.760.068

SAMOBORKA d.d.

Samoborka

9.514.653

PEKARA DUBRAVICA vl.Damir Mikelec

Dubravica

219

ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o.

Ivanić Grad

195.865.244

I.DŽ. J.t.d.

Buševec

8.538.245

TELEGRA d.o.o.

Sveta Nedjelja

218

MESSER CROATIA PLIN D.O.O.

Zaprešić

190.997.086

ROTOPLAST D.O.O.

Sveta Nedjelja

7.973.795

INTERSPORT H d.o.o. Velika Gorica

Velika Gorica

218 217

KUEHNE & NAGEL d.o.o.

Sveta Nedelja

175.485.394

IT Jedan d.o.o.

Rakitje

7.803.904

ZAPREŠIĆ d.o.o.

Zaprešić

LJEKARNE JOUKHADAR

Sveta Nedjelja

175.391.342

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

Šenkovec

7.693.965

OFFERTISSIMA d.o.o.

Sveta Nedelja

190

KMAG D.O.O. MM Klaonica,prerada I prodaja mesa Milivoj Medven t.p. Kvasac d.o.o.

Gornji Stupnik

174.511.511

Samobor

7.569.265

VG komunalac d.o.o.

Velika Gorica

189

Krasic

171.911.064

Dugo Selo

6.366.461

RADIN PRINT d.o.o.

Sveta Nedelja

186

Prigorje Brdovečko

151.061.927

BIDD-SAMOBOR d.o.o. Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. ROTOMETAL PROMET D.O.O.

Samobor

6.280.607

STROJOPROMET - ZAGREB D.O.O.

Šenkovec

183

J.u A.Frischeis d.o.o.

Velika Gorica

150.817.064

FIDIFARM d.o.o.

Rakitje

5.951.643

WULF SPORT DD

Gornji Stupnik

175

Alpla d.o.o.

Sveta Nedjelja

144.676.177

TRADE AIR d.o.o.

Velika Gorica

5.885.066

Renoprom d.o.o.

Sveta Nedelja

172

RöFIX D.O.O.

Pojatno,Donja Pušća

137.799.555

Sveta Nedelja

5.623.041

SAMOBORČEK D.O.O.

Samobor

165

Trgovački centar Zagreb d.o.o.

Donja Bistra

137.707.100

OFFERTISSIMA d.o.o. FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA d.o.o.

Bregana

5.439.494

HIDROCOMMERCE d.o.o.

Donji Stupnik

158

55

ŽUPANIJE

rang

30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82

naziv tvrtke

mjesto

ukupni prihod

naziv tvrtke

mjesto

dobit razdoblja

naziv tvrtke

mjesto

broj zaposlenika

Bregana

158

5.304.114

FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA d.o.o. E PLUS d.o.o.

Gornji Stupnik

155

5.228.234

F.K.T. d.o.o.

Ivanić Grad

152

NEVA D.O.O.

Bestovje

134.489.327

Alphacan d.o.o.

Prigorje Brdovečko

5.338.940

INTERSPORT H d.o.o. Velika Gorica ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. MONTCOGIM-PLINARA d.o.o.

Velika Gorica

133.596.341

T.P.M. D.O.O. POJATNO

Pušća

Donja Zelina - Goričica

117.873.427

ENCIAN d.o.o.

Lučko

Sveta Nedelja

104.378.668

TUBS d.d.

Donji Stupnik

5.099.208

RS METALI d.d.

Sveta Nedjelja

151

WULF SPORT DD

Gornji Stupnik

103.142.933

PPS GALEKOVIĆ vl. Mladen Galeković

Velika Gorica

4.849.850

Samobor

150

HIDROCOMMERCE d.o.o.

Donji Stupnik

101.161.335

ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o.

Ivanić Grad

4.829.121

Krasic

149

MST INTERNATIONAL d.o.o.

Donja Zdenčina

100.230.640

STOCKTON D.O.O.

Ivanić Grad

4.812.069

KLIMAOPREMA d.d. MM Klaonica,prerada I prodaja mesa Milivoj Medven t.p. MODIANA d.o.o

Velika Gorica

148

VETERINA D.O.O. Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. MODIANA d.o.o

Rakov Potok

97.388.323

ZAPREŠIĆANKA D.O.O.

Zaprešić

4.513.677

Dugo Selo

97.045.234

Alpla d.o.o.

Sveta Nedjelja

4.446.115

Velika Gorica

96.428.912

MEDIA PUBLICUM D.O.O.

Velika Gorica

4.397.261

Kvasac d.o.o. ZRAČNA LUKA ZAGREB UGOSTITELJSTVO D.O.O. P.Z. Auto d.o.o.

Sv. Nedjelja

95.235.801

Sv. Nedjelja

4.378.002

PRINTERA GRUPA D.O.O.

Sv. Nedelja

128

Velika Gorica

94.817.634

Zaprešić

4.364.757

PALMA d.o.o.

Jastrebarsko

127

94.018.584

HOSPITALIJA TRGOVINA d.o.o. ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNA PALAC ELDRA D.O.O.

Bregana

4.175.236

LJEKARNE JOUKHADAR

Sveta Nedjelja

124

93.757.922

FACKELMANN D.O.O.

Pušća Gornja

4.069.271

DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC d.o.o.

Novoselec

124

HOSPITALIJA TRGOVINA d.o.o. LAPOR d.o.o. za građenje, trgovinu i usluge EKO-FLOR PLUS d.o.o.

Gornji Stupnik

REKO d.o.o.

Sesvetski Kraljevec

Prigorje Brdovečko

135

Zagreb

131

Velika Gorica

128

CONSULE d.o.o.

Strmec

92.924.748

KAPITEL d.o.o.

Ivanić-Grad

4.027.479

DALEKOVOD - CINČAONICA d.o.o.

Dugo Selo

122

HOTO KUĆE d.o.o.

Strmec Samoborski

90.753.852

Obrt Metalac-Sever

Vrbovec

3.911.962

Sveti Ivan Zelina

120

F.K.T. d.o.o.

Ivanić Grad

88.968.293

CAT LOGISTIKA VOZILA d.o.o.

Luka

3.900.648

Dugo Selo

118

SIROVINA BENZ D.O.O.

Samobor

88.808.738

Dukom plin d.o.o.

Dugo Selo

3.896.941

TRGOINGRAD D.O.O. Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. VETERINA D.O.O.

Rakov Potok

116

FIDIFARM d.o.o.

Rakitje

88.697.163

AB PETROL D.O.O.

Sesvetski Kraljevec

3.873.157

CONSULE d.o.o.

Strmec

115

PIPELIFE-HRVATSKA D.O.O.

Samobor

88.412.940

PALMA d.o.o.

Jastrebarsko

3.868.545

GRAMIP-TPS d.o.o.

Dubrava

113

VG Vodoopskrba d.o.o. KROJAČKA RADIONICA “SINIŠA” VL. MILKA BIJELIĆ VG ČISTOĆA d.o.o.

Velika Gorica

112

Otok Svibovski

110

Velika Gorica

106 105

AUTOKUĆA-ŠTARKELJ d.o.o.

Velika Gorica

87.264.621

VIMA - SAMOBOR D.O.O.

Samobor

3.830.943

KLIMAOPREMA d.d.

Samobor

86.890.958

IVERPAN d.o.o.

Donja Zelina

3.665.214

ZAPREŠIĆANKA D.O.O.

Zaprešić

83.093.511

Gorica staklo d.o.o.

Velika Gorica

3.658.969

ROTOPLAST D.O.O.

Sveta Nedjelja

82.818.905

BOB”S d.o.o.

Jastrebarsko

3.605.466

KUEHNE & NAGEL d.o.o.

Sveta Nedelja

ROBIĆ d.o.o.

Velika Gorica

80.775.452

FEROMIHIN d.o.o.

Novoselec

3.598.456

FUNDA d.o.o.

Zaprešić

105

VELAS d.o.o.

Velika Gorica

79.613.962

Spartak D.O.O.

Velika Gorica

3.464.178

AUTOTURIST SAMOBOR d.o.o.

Samobor

104

OFFERTISSIMA d.o.o.

Sveta Nedelja

79.064.445

BONFANTI D.O.O.

Sveta Nedjelja

3.397.941

KONOBA BARBA Vl. Nevenka Bunčić

Dugo Selo

102

BIDD-SAMOBOR d.o.o.

Samobor

78.537.144

MST d.o.o.

Donja Zdenčina

3.362.267

VELAS d.o.o.

Velika Gorica

100

D.B.T. d.o.o. Zaprešić “KUDELIĆ” d.o.o. za roizvodnju, preradu Bedenica i trgovinu INKER d.d. Zaprešić

76.399.613

AUTO KREŠO NEKRETNINE D.O.O.

Sveta Nedjelja

3.315.068

IVERPAN d.o.o.

Donja Zelina

98

73.547.869

STRIDON-PROMET d.o.o.

Dugo Selo

3.314.995

ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR D.D.

Velika Gorica

98

72.680.493

PRINTERA GRUPA D.O.O.

Sv. Nedelja

3.268.069

KAPITEL d.o.o.

Ivanić-Grad

96

METALMINERAL d.d.

72.425.872

SIGNALGRAD D.O.O.

10437 Bestovje

3.200.733

Velika Gorica

96

Velika Gorica

95

Zaprešić

95

Jastrebarsko

94

Alphacan d.o.o.

Prigorje Brdovečko

71.687.829

SPECIJALNA OPREMA d.o.o.

Donji Stupnik

3.161.321

GRAĐEVINARSTVO STIPIĆ LIMARIJA SEBASTIJAN vl. Slavko Sebastijan PRINTERA GRUPA D.O.O.

Sveti Ivan Zelina

71.439.120

PLODINEC DOO

Vukovina

3.158.676

GORIČANKA NOVA d.o.o. LAPOR d.o.o. za građenje, trgovinu i usluge ZAPREŠIĆANKA D.O.O.

Bestovje

71.404.751

PILANA PUKANIĆ d.o.o.

Kuče

3.124.121

DIR vl. Ivan i Tomislav Rubinić

Sv. Nedelja

70.963.146

HIDROCOMMERCE d.o.o.

Donji Stupnik

3.076.212

PASTOR TVA DD

Bestovje

93

M K E VL. MARIO KOŠĆEC

Sveti Ivan Zelina

69.104.274

RS METALI d.d.

Sveta Nedjelja

3.002.594

DRVOPROIZVOD D.D.

Jastrebarsko

93

K.S.U. COMAPNY d.o.o.

Velika Gorica

67.961.664

RADIN GRAFIKA d.o.o.

Sv. Nedjelja

2.980.987

KOMUNALNO JASTREBARSKO D.O.O.

Jastrebarsko

93

Laura d.o.o. Šenkovec “KUDELIĆ” d.o.o. za roizvodnju, preradu Bedenica i trgovinu VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA Velika Gorica

Sveta Nedelja

BERMES D.O.O.

Pušća

66.824.312

AGRO-PROMES d.o.o.

Sveti Ivan Zelina

65.468.436

SAMOBORČEK D.O.O.

Samobor

65.292.605

2.976.903

HIDREL d.o.o.

Novo Čiče

92

2.953.827

NEVA D.O.O.

Bestovje

91

2.942.876

ISKRA DD Kemijska industrija

Sveti Ivan Zelina

88

ZAPREŠIĆ d.o.o.

Zaprešić

64.879.306

AGROTEKS D.O.O.

Jastrebarsko

2.906.424

GRAĐEVINARSTVO STIPIĆ

Sveti Ivan Zelina

87

Sancta Domenica d.o.o.

Sveta Nedelja

64.713.637

D.B.T. d.o.o.

Zaprešić

2.878.847

J.u A.Frischeis d.o.o.

Velika Gorica

86

LIMARIJA-SEBASTIJAN D.O.O.

Bestovje

61.160.181

GRAĐEVINARSTVO STIPIĆ

Sveti Ivan Zelina

2.877.560

PPS GALEKOVIĆ vl. Mladen Galeković

Velika Gorica

84

NAFTA CENTAR d.o.o.

Samobor

60.730.462

PTP- ZAPREŠIĆ DOO

Zaprešić

2.836.261

PEŠUN-PEŠUN D.O.O.

Dugo Selo-Okunščak

82

PASTOR INŽENJERING d.d.

Rakitje

59.921.216

Sancta Domenica d.o.o.

Sveta Nedelja

2.835.148

AEKS d.o.o.

Ivanić-Grad

81

PPS GALEKOVIĆ vl. Mladen Galeković

Velika Gorica

59.842.361

OMV INDOIL D.O.O.

Gornji Stupnik

2.790.607

TISKARA ZELINA DD

Sveti Ivan Zelina

81

MST INTERNATIONAL d.o.o. ZRAČNA LUKA ZAGREB UGOSTITELJSTVO D.O.O. Eii d.o.o.

Donja Zdenčina

2.780.029

DJEČJI VRTIĆ DIDI

Krašić

81

Zagreb

2.679.087

IVO GRADITELJ D.O.O.

Dugo Selo

80

Bregana

2.675.328

FIDIFARM d.o.o. LIMARIJA SEBASTIJAN vl. Slavko Sebastijan “KUDELIĆ” d.o.o. za roizvodnju, preradu i trgovinu ZRAČNA LUKA ZAGREB TRGOVINA D.O.O.

Rakitje

79

Bestovje

79

IVERPAN d.o.o.

Donja Zelina

59.492.137

Martinjak d.o.o. ZRAČNA LUKA ZAGREB UGOSTITELJSTVO D.O.O. FEROIMPEX AUTOMOBILSKA TEHNIKA d.o.o. HVAR d.o.o.

Komin

58.531.192

Zagreb

57.352.880

Bregana

56.929.880

KREATIVNI NERED d.o.o.

Strmec

2.668.861

Zagreb

56.444.601

RIMC d.o.o.

Sveta Nedjelja

2.610.954

KENDA d.o.o.

Zaprešić

55.870.993

Drvometalija d.o.o.

Bregana

2.592.159

Bedenica

78

Zagreb

77

56

ŽUPANIJE

rang

83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135

naziv tvrtke

mjesto

ukupni prihod

naziv tvrtke

mjesto

dobit razdoblja

naziv tvrtke

mjesto

broj zaposlenika

PA-VIN D.O.O.

Jastrebarsko

55.385.106

EKO-FLOR PLUS d.o.o.

Gornji Stupnik

2.543.651

ALU - KON d.o.o.

Donja Zelina

77

ENCIAN d.o.o.

55.376.231

VELEBIT-PROMET d.o.o.

Dugo Selo

2.452.782

LATEKS D.O.O.

Šenkovec

77

55.174.549

INSAKO d.o.o.

Velika Mlaka

2.439.991

CHROMOS d.d.

Samobor

76

ZRAČNA LUKA ZAGREB TRGOVINA D.O.O.

Lučko Božjakovina, Dugo Selo Zagreb

54.014.165

76

LACIO GRUPA D.O.O.

Strmec Samoborski

53.440.339

PALMA d.o.o.

Jastrebarsko

53.079.802

BOŽJAKOVINA D.D.

Laura d.o.o.

Šenkovec

52.675.551

KUEHNE & NAGEL d.o.o. ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. LIMARIJA SEBASTIJAN vl. Slavko Sebastijan PTMG D.O.O.

Sveta Nedelja

2.426.588

KOMUNALAC VRBOVEC d.o.o.

Vrbovec

Donja Zelina - Goričica

2.402.100

Ivanićplast d.o.o.

Ivanić-Grad

76

Bestovje

2.386.905

HVAR d.o.o.

Zagreb

75

Stupnik

2.369.511

ELEKTRODA ZAGREB D.D.

Zaprešić

INSAKO d.o.o.

Velika Mlaka

52.133.010

POINT D.O.O.

Donji Stupnik

2.359.415

RöFIX D.O.O.

Pojatno,Donja Pušća

75 73

KOMUNALAC D.O.O.

Samobor

52.101.515

Gornji Stupnik

2.344.540

LAGERMAX AUTOTRANSPORT D.O.O.

Luka

73

Jastrebarsko

2.273.238

MR SERVIS d.o.o.

Rugvica

73

Samobor

2.235.232

DUBRAVICA D. D.

Dubravica

72

2.228.271

VELKOM d.o.o.

Velika Gorica

72

DIR vl. Ivan i Tomislav Rubinić

Jastrebarsko

51.267.868

OMV INDOIL D.O.O.

Gornji Stupnik

50.427.593

TEMBO KLÖBER - HPI GRAĐEVINSKI SUSTAVI d.o.o. DEKOD TELEKOM d.o.o.

TRADE AIR d.o.o.

Velika Gorica

50.333.293

VELAS d.o.o.

Velika Gorica Sveta Nedjelja

2.143.825

Eurocom d.o.o

Donji Stupnik

70

Velika Gorica

2.141.897

HELB d.o.o.

Dugo Selo

70

Eurocom d.o.o

Donji Stupnik

48.007.438

BONFANTI D.O.O.

Sveta Nedjelja

47.935.602

CETIS-ZG D.O.O.

Sveta Nedelja

47.847.790

BUMBAR D.O.O. GRAĐEVINSKI OBRT ZA FASADNO I UNUTARNJE STROJNO ŽBUKANJE AEKS d.o.o.

Ivanić-Grad

2.092.081

Tradexco d.o.o.

Sveta Nedelja

69

TERRA JASKA D.O.O

Strmec Samoborski

46.518.157

“FABER”d.o.o.

Zaprešić

2.003.461

SIŽE KUPRES d.o.o.

Samobor - M.Rakovica

69

ROTOMETAL PROMET D.O.O.

Samobor

46.465.831

MEGATRADE d.o.o.

Križ

2.002.953

PASTOR INŽENJERING d.d.

Rakitje

68

Vrbovec Božjakovina, Dugo Selo Velika Gorica

66

PASTOR TVA DD

Bestovje

46.333.254

PURIĆ d.o.o.

Samobor

1.976.316

OPIK d.o.o.

VELEBIT-PROMET d.o.o.

Dugo Selo

46.102.545

TEHNOPLAST PROFILI D.O.O.

Šćitarjevo

1.923.572

BOŽJAKOVINA D.D.

Gorica staklo d.o.o.

Velika Gorica

45.847.352

EUCON d.o.o

Samobor

1.911.219

GREGUREK d.o.o.

68

64

PEKARA DUBRAVICA vl.Damir Mikelec

Dubravica

45.811.726

Vugrinec d.o.o.

Dubravica

1.899.797

ZELINSKE KOMUNALIJE d.o.o.

Sveti Ivan Zelina

64

IT Jedan d.o.o.

Rakitje

45.696.756

FOTOKEMIKA-NOVA d.o.o.

Samobor

1.897.002

JEGER d.o.o.

Sv. Nedjelja

64

VG komunalac d.o.o.

Velika Gorica

45.362.681

AUTOKUĆA-ŠTARKELJ d.o.o.

Velika Gorica

1.862.264

ZELINA d.d.

Sveti Ivan Zelina

64 64

Veterina Nutricius d.o.o.

Rakov Potok

44.240.140

MIRNOVEC PIROTEHNIKA d.o.o.

Samobor

1.844.448

Vodoprivreda Lonja-Zelina d.d.

Dugo Selo

Tradexco d.o.o.

Sveta Nedelja

43.384.969

ŠTIMAC IVAN ANTE

Dugo Selo

1.830.723

IMES d.o.o. SAMOBOR

Samobor

63

DREZGA d.o.o.

Bestovje, Rakitje

43.242.618

SCHEIDT & BACHMANN TUBS

Donji Stupnik

1.826.424

INTERTEKSTIL STANIĆ d.o.o.

Sveta Nedjelja

63

Bestovje Sveti Martin Pod Okićem Vrbovec

1.810.002

NISKOGRADJA USLUGE d.o.o.

Ivanić-Grad

63

1.804.775

RADIN GRAFIKA d.o.o.

Sv. Nedjelja

61

1.759.908

PIPELIFE-HRVATSKA D.O.O.

Samobor

60 60

OMNIMERKUR d.o.o.

Gornji Stupnik

43.233.144

ŽELJEZNAR TRGOVINA I USLUGE D.O.O.

Aloe centar d.o.o.

Dugo Selo

43.130.269

MARTIN-STROJ d.o.o.

GAŠPARIĆ AUTO D.O.O.

Vukovina

43.049.920

VETERINARSKA STANICA VRBOVEC d.o.o.

FIBIS PLUS d.o.o. za trgovinu

Zaprešić

43.024.254

MONTCOGIM-PLINARA d.o.o.

Sveta Nedelja

1.747.963

TRADE AIR d.o.o.

Velika Gorica

KARBON NOVA d.o.o.

Zaprešić

42.705.061

MAX AICHER d.o.o.

Velika Gorica

1.747.601

GRADEL

Vukovina

60

BAUSTOFF + METALL HRVATSKA d.o.o.

Gornji Stupnik

42.498.671

BLAŽIČ RUBNE TRAKE d.o.o.

Sveta Nedjelja

1.716.535

LIMARIJA-SEBASTIJAN D.O.O.

Bestovje

59

SCHEIDT & BACHMANN TUBS

Donji Stupnik

42.146.472

MDD ZAGREB d.o.o.

Sveta Nedjelja

1.672.100

ROTOPLAST D.O.O.

Sveta Nedjelja

58

VETERINA KALINOVA d.o.o.

Rakov Potok

42.113.851

ANTIDRA d.o.o.za usluge i trgovinu

Lonjica

1.633.664

AUTOKUĆA-ŠTARKELJ d.o.o.

Velika Gorica

57

DUBRAVICA D. D.

Dubravica

41.558.891

PLAMEGAL TRIO d.o.o.

Dugo Selo

1.630.990

K.S.U. COMAPNY d.o.o.

Velika Gorica

57

GRA-PO d.o.o.

Stupnik-Zagreb

41.097.439

INTERSPORT H d.o.o. Velika Gorica

Velika Gorica

1.621.595

VELEBIT-PROMET d.o.o.

Dugo Selo

57

ENERGO METAN d.o.o.

Samobor

40.634.406

DEMATEH D.O.O.

Bestovje

1.617.601

DUKOM D.O.O.

HELB d.o.o.

Dugo Selo

40.613.501

3M d.o.o.

Vukovina

1.607.556

Dugo Selo Sesvetski Kraljevec, Čista Mlaka Samobor

57 57

Velika Mlaka

55

Sv. Nedjelja

54

DALEKOVOD - CINČAONICA d.o.o.

Dugo Selo

40.464.004

I-PROGRAM d.o.o.

Bregana

1.603.910

GREGUREK d.o.o.

Velika Gorica

40.011.043

KMAG D.O.O.

Gornji Stupnik

1.601.928

IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK d.d.. KAMENARSKI CENTAR I KLESARSTVO VL. STIPO LUCIĆ I BERNARD LUCIĆ GENERAL MARKET d.o.o.

ISKRA DD Kemijska industrija

Sveti Ivan Zelina

39.965.376

VG Vodoopskrba d.o.o.

Velika Gorica

1.597.157

HOSPITALIJA TRGOVINA d.o.o.

57

Dukom plin d.o.o.

Dugo Selo

39.956.955

MJERNI SUSTAVI D.O.O.

Gornji Stupnik

1.433.719

KOVA D.O.O.

Velika Gorica

54

Vugrinec d.o.o.

Dubravica

39.946.662

GRADITELJSTVO ROŽIĆ d.o.o.

Jastrebarsko

1.426.982

FIBIS PLUS d.o.o. za trgovinu

Zaprešić

53

AUTO ARBANAS d.o.o.

Velika Gorica

39.773.239

BAUSTOFF + METALL HRVATSKA d.o.o.

Gornji Stupnik

1.419.575

Tahograf d.o.o.

Sveta Nedjelja-Brezje

53

METAL-TRGOVINA-FILKO

Zaprešić

39.371.709

AKRO OBJEKT

Zaprešić

1.381.715

PRINT GRUPA DD

Sveta Nedelja

53

GRADEM-LUMAR D.O.O.

Samobor

39.193.124

AGROMIL d.o.o.

Graberje Ivaničko

1.353.549

“GHETALDUS” d.o.o.

Samobor

53

TRGOINGRAD D.O.O.

Sveti Ivan Zelina

39.093.137

POLYXENUM D.O.O.

Samobor

1.345.198

OTPREMNIŠTVO MIKLEČIĆ D.O.O.

Sveta Nedelja

53 51

RS METALI d.d.

Sveta Nedjelja

39.004.935

DIR vl. Ivan i Tomislav Rubinić

Jastrebarsko

1.343.406

MATO EL-D D.O.O.

Ivanić Grad

POWERCOM SISTEMI d. o.o.

Strme Samoborski

38.729.483

MARTING d.o.o.

Samobor

1.330.213

URADI SAM,TRGOVINA D.O.O.

Strmec

50

LASER d.o.o.

Velika Gorica

38.288.390

Bestovje, Rakitje

1.329.216

Obrt Metalac-Sever

Vrbovec

50

Velika Gorica

1.317.395

PREPLAM DD

Jakovlje

49

Sveti Ivan Zelina

1.312.401

P.P.-INVEST D.O.O.

Donji Stupnik

49

Sveta Nedelja

1.304.929

LE-GRAD d.o.o.

Graberje Ivanićko

49

FUNDA d.o.o.

Zaprešić

38.138.282

Inkerpor d.o.o

Zaprešić

37.715.578

DREZGA d.o.o. Komunalna infrastruktura d.o.o. u stečaju TRGOINGRAD D.O.O.

PROFINE CROATIA d.o.o.

Velika Gorica

37.355.282

CETIS-ZG D.O.O.

57

ŽUPANIJE

rang

136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188

naziv tvrtke

mjesto

ukupni prihod

naziv tvrtke

mjesto

dobit razdoblja

naziv tvrtke

mjesto

broj zaposlenika 49

COLORI TINTA d.o.o.

Donji Stupnik

36.843.146

KLIMAOPREMA d.d.

Samobor

1.302.929

IVAN GRADITELJSTVO d.o.o.

Kloštar Ivanić

I.DŽ. J.t.d.

Buševec

36.619.292

BONUS-DVA D.O.O.

Vrbovec

1.295.353

Alphacan d.o.o.

Prigorje Brdovečko

48

LAGERMAX AUTOTRANSPORT D.O.O.

Luka

36.545.188

TRINOM d.o.o

Velika Mlaka

1.277.461

LASER d.o.o.

Velika Gorica

48

AUTO GAŠPARIĆ D.O.O.

Vukovina

36.422.974

MC PLUS d.o.o.

Donji Stupnik

1.269.861

GRAĐPROM D.O.O.

Sveti Ivan Zelina

48

URADI SAM,TRGOVINA D.O.O.

Strmec

36.316.401

LIBUSOFT d.o.o.

Velika Gorica

1.263.381

VECTOR DESIGN d.o.o.

Sveta Nedjelja

47

AUTOTURIST SAMOBOR d.o.o.

Samobor

36.282.609

GEUS d.o.o.

Komin

1.258.028

IVAKOP

Ivanić Grad

47

PLIN VRBOVEC d.o.o.

Vrbovec

36.158.336

ZELINA d.d.

Sveti Ivan Zelina

1.255.841

METAL-ELEKTRO d.d.

Donja Zelina

47

GENERA D.D.

Rakov Potok

35.878.102

NAKLADA SLAP d.o.o.

Jastrebarsko

1.251.246

TERMOVOD MONTAŽA d.o.o.

Rakov Potok

47

ZELINSKE KOMUNALIJE d.o.o.

Sveti Ivan Zelina

35.685.166

LBM AUTOMATIKA D.O.O.

Sveti Ivan Zelina

1.223.730

DON DON D.O.O.

Donja Zelina

46 46

Tahograf d.o.o.

Sveta Nedjelja-Brezje

35.319.139

LIMARIJA-SEBASTIJAN D.O.O.

Bestovje

1.222.906

SOLIDNA GRADNJA D.O.O.

Velika Gorica

MICROCLIMA d.o.o.

Bestovje

34.740.468

LIMARIJA DAMIR PERIĆ

Rakov Potok

1.217.715

TEHMONT D.O.O.

Jastrebarsko

46

MR SERVIS d.o.o.

Rugvica

34.703.718

K.S.U. COMAPNY d.o.o.

Velika Gorica

1.214.948

KLAS D.O.O.

Ivanić Grad

45

AEKS d.o.o.

Ivanić-Grad

34.698.427

LJEVAONICA ŽURA

Velika Gorica

1.214.321

VETERINARSKA STAN