9. studenoga 2012.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
S POVODOM
studente Odsjeka U iteljskog fakulteta u akovcu
moraju život nitarnu udrugu ‘U itelji za djecu’, kojom pomažu kroz razmjenu igra aka, putem koncerata i sakupljanjem priloga za onu djecu kojima je to najviše potrebno. Pripremaju humanitarni boži ni koncert koji e se održati 18. prosinca. U prolje e planiramo znanstveni skup ‘Me imurski ilološki dani 2’, sa znanstvenicima iz zemlje i inozemstva, a u tijeku je i niz drugih aktivnosti. • Ve duže postoji politi ka inicijativa za osnutak Varaždinskog sveu ilišta. Imate li saznanja o tome i kako gledate na tu inicijativu? — Osnutak Varaždinskog sveu ilišta je politi ko pitanje, o tome e se odlu ivati u budu nosti. Mi smo sada dio U iteljskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu. Moram re i da u sklopu Zagreba kog sveu ilišta za
sada dobro funkcioniramo. Kao primjer mogu navesti podatke o broju doktora znanosti. Tako smo 2008. godine u akovcu imali samo etiri doktora znanosti na našoj instituciji, danas ih je jedanaest, a bit e ih još. Naši profesori, osim u nastavi, sudjeluju u znanstvenim projektima i objavljuju radove u relevantnim asopisima. To je izuzetno važno zbog kvalitete studija. Zatim, veoma nam je važno to da je mogu e napredovanje bez zapreka u sustavu, a tako nije bilo ranije.
Suradnja s Me imurskim veleu ilištem sve bolja • Kakva je suradnja s Veleu ilištem u akovcu? — Suradnja s Veleu ilištem u akovcu zapo ela je i napreduje. Zajedni ki pla-
RAZGOVOR
niramo sportske aktivnosti, studenti koriste našu sportsku dvoranu. Suradnja s Veleu ilištem e se nadogra ivati i proširivati, razgovaramo o budu im zajedni kim projektima jer su nam ciljevi isti – što bolje obrazovanje studenata, a time i razvoj regije.
• Koliko studenat a danas studira na Odjeku U iteljskog fakulteta u akovcu? — Premašili smo brojku od ukupno 500 studenata, s time da imamo dva smjera, integralni u iteljski diplomski studij s moduli-
Kolegij kajkavskog jezika i književnosti • Što Vas je ponukalo na uvo enje kolegija ‘Metodika kajkavskog narje ja i književnosti’? — Ponajprije to što se kajkavski jezik i književnost, dakle, naš materinski jezik, sve više zaboravlja zbog niza razloga. Na in života se promijenio, a s njim i jezik. Zaboravljaju se i neko obi ne kajkavske rije i, a da nije književnosti na
kajkavskom, zaborav bi bio još i ve i. Kajkavsko narje je je naša jezi na riznica i bogatstvo te dio kulture, i moramo ga uvati što više možemo, pogotovo sad u Europi. Osim toga, djeca pomo u svoga organskog idioma najlakše mogu savladati standardni jezik, a studenti usvajaju znanja o tome kako to posti i u nastavi.
ma, u trajanju od pet godina, i trogodišnji sveu ilišni odgojiteljski studij. Postoji i izvanredni te razlikovni odgojiteljski studij zbog dodatnih potreba obrazovanja odgojitelja. Osim brige za što bolju kvalitetu studija, mnogo posla zadaje održavanje starih zgrada, svako malo se pojavi neki problem koji valja rješavati, a novca nikad dosta. Za sada ih uspijevamo održavati na pristojnoj razini, nadam se da e tako i ostati. Imamo planove i za ure enje unutrašnjeg prostora s našim studentima i profesorima umjetnosti. To su inicijative koje nisu skupe, samo ih valja timski osmisliti i provesti. Veseli me što za to, me u svima nama koji zajedno radimo, postoji mnogo volje i poticajnih ideja. Kad je rije o europskim fondovima, suradnja ide preko mati nog fakulteta u Zagrebu. • Kako gledate na nove medije i koliko oni sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja djece? — Djeca se mijenjaju, danas nije isto biti u itelj kao prije trideset godina, ne može se pou avati na isti na in. U itelj nije samo prenositelj znanja, njegova je zada a da ta znanja zna oblikovati kako bi razvio u eni ke sposobnosti, interese i navike. Medije je potrebno uklju ivati u proces obrazovanja, a i za to su u itelju potrebne kompetencije. U iteljska profesija je jako važna, bitno je budu e u itelje obrazovati tako da budu svjesni injenice da cijeli život moraju u iti i mijenjati se.
SMRT jednog od najpoznatijih Prilo anaca
Umro poznati književnik rodom iz Me imurja - Milivoj Slavi ek je kiša neumorno padala, Mirko Švenda - Žiga pjevao je Jožinu najdražu pjesmu “Mura, Mura, globoka si reka ti ...”. Tužna povorka pod kišobranima zaputila se do obiteljske grobnice. Iza lijesa svoga dragog Jože gordo je kora ala njegova supruga Renata (95), koja mu je bila vjerna pratiteljica od upoznavanja u partizanima pa do posljednjega posmrtnog uzdaha. Po pokopu, u crkvi Krista kralja na Mirogoju održana je misa zadušnica za Jožu, koju je služio me imurski sin, dr. Juraj Kolari .
Društvo hrvatskih književnika izvijestilo je da je u Zagrebu u utorak 6. studenoga, u 84. godini, preminuo još jedan poznati hrvatski književnik i prevoditelj rodom iz Me imurja - Milivoj Slavi ek. Milivoj Slavi ek rodio se stjecajem okolnosti 24. listopada 1929. u akovcu, a ne u Prelogu, gdje je obitelj živjela. Godine 1940., kad završava prilo ku pu ku školu, krenuo je u Zagreb, upisavši se na Tre u realnu mušku gimnaziju, na kojoj je 1948. maturirao. Filozofski fakultet, VIII. grupu, hrvatski jezik i književnost, završio je godine 1954. Zanimaju i se za poljsku književnost i poljski jezik, dva puta odlazi u Varša-
vu i Krakov, slušaju i postdiplomska predavanja. Godine 1989. sudjelovao je u stvaranju Hrvatske demokratske zajednice, pa jedno vrijeme obnaša i funkciju predsjedni-
ka Nadzornog odbora Hrvatske demokratske zajednice. Nakon uspostave neovisne hrvatske države, postavljen je za prvoga hrvatskog veleposlanika u Poljskoj.
Godine 1957. Slavi ek objavljuje zbirku pjesama “Daleka pokrajina”, a 1958. zbirku “Modro ve e”. Ostale njegove zbirke jesu: Predak (1936), No ni autobus ili narodni dio cjeline (1964.), Izme u (1965.), Soneti, pjesme o ljubavi i ostale pjesme (1967.), Purpurna pepeljara, na ime to i to (1969.), Poglavlje (1970.), Naslov što ga nikad ne u zaboraviti (1974.), Pjesme neke budu e knjige (1979.), Sjaj ne/svakodnevnice (1987.), Trinaesti pejzaž (1991.), Nastanjen uvijek (1991.). Živio je u Zagrebu. Kao pjesnik stekao je veliku popularnost, naro ito kod intelektualaca, esto je citirana bila njegova pjesma “Vrijeme je da se doga a napokon ovjek”. (foto: CROPIX)
Mozaik 19 ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža“ i “Prilo ko srce“ Prelog
U akciji prikupljeno skoro tri tisu e kuna U subotu 3. studenoga 2012. godine u vremenu od 8.30 do 11.30 sati na štandu ispred Me imurske banke u Prelogu prodavale su se knjige pjesama “Snaga sutona“, koje je Ljubica Fleten iz Preloga donirala Zakladi “Katruža”. Osim toga, prodavali su se i suveniri iz donacije - razglednice, estitke i ostalo. Gra ani Preloga i ovaj put odazvali su se u velikom broju akciji i kupnjom knjige ili suvenira pomogli rad Zaklade. Prodano je trideset knjiga Ljubice Fleten, ime je sakupljeno 1.200 kuna, a prodajom suvenira i donacija prikupljeno je još 1.698,50, što ukupno iznosi 2.898,50. Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža“ zahvaljuje gospo i Ljubici Fleten, lanicama “Prilo kog srca“ Prelog i medijima koji su popratili doga anje. Cjelokupni prihod akcije iskoristit e se za pomo onima kojima je to najpotrebnije - bolesnima s podru ja Me imurske županije.
AKOVEC
HANDLE seminar za stru njake edukacijsko rehabilitacijskog profila U akovcu je u organizaciji Udruge defektologa Me imurske županije od 5. do 7. listopada 2012. godine realizirano osposobljavanje stru njaka edukacijsko - rehabilitacijskog pro ila za provo enje HANDLE programa. U edukaciju, 1. i 2. stupanj programa, uklju ilo se 18 stru njaka iz Me imurske i Varaždinske županije. HANDLE predstavlja program kojim se djeluje na neurorazvojne nepravilnosti koje uzrokuju poteško e u u enju i poteško e u razumijevanju okoline, te se time omogu ava djetetu, odnosno osobi, da ostvari svoj puni potencijal. Radi se o svjetski poznatoj metodi primjena koje daje vrlo dobre rezultate u radu s djecom i odraslima s teško ama, poput autizma, hiperaktivnosti, disleksije, disgra ije, diskalkulije, problema u ponašanju, problema pam enja i organizacije, jezi nih poreme aja, cerebralne paralize itd. Edukator stru njaka bio je Sean Williams iz HANDLE instituta u Engleskoj. Trodnevni trening održan je u prostoru Centra za odgoj i obrazovanje akovec, kojem Udruga zahvaljuje na potpori, kao i Županiji me imurskoj i Gradu akovcu, koji su sudjelovali u inanciranju troškova edukacije dijelom potrebnih sredstava.