20. srpnja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NA DANIMA POLJA KRUMPIRA u Novom Selu Rok i Maloj Subotici glavni tajnik Poljoprivredne komore poru io me imurskim poljoprivrednicima
OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec
Morate imati proizvod koji e biti konkurentan u Europi
Podrška tvrtki “Tehnix” za uklju ivanje u izgradnju pro ista a
- Želimo li u Europu izvoziti krumpir, trebamo odli an proizvod, skladišta, ali i specifi nu kvalitetu krumpira kakvog nema u Europi i po kojoj e me imurski i hrvatski krumpir biti prepoznatljiv
Proizvo a i krumpira u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici Krumpir više nije prva hrana Europljana ni Hrvata, kako je to nekad bilo, kad je zvan “kruhom siromaha”. Proizvodnja krumpira u Hrvatskoj zadnjih osam godina pala je sa 736.000 tona u 2002. godini na oko 200.000 tona, koliko se procjenjuje da e ga biti ove godine. I u europskim zemljama proizvodnja krumpira stagnira, proizvodi ga se nešto više od 50 milijuna tona, s time da je pove ana u Njema koj i Belgiji i još nekim zemljama zbog izgra enih prera iva kih kapaciteta. Me imurski i hrvatski proizvo a i krumpira svoju šansu moraju tražiti u speci i nim proizvodnjama koje e biti prepoznate kao posebne, jer im tržište diktira Europska unija, re eno je na skupu proizvo a a krumpira koji je održan u petak na polju Franje Dodleka u Novom Selu Rok, gdje su prikazane najuspješnije sorte krumpira najve e europske tvrtke za sjemenski krumpir “Europlant”. Uz razgledanje polja krumpira i prinosa pojedinih sorti tvrtke “Europlant”, mr. Milorad Šubi iz HZPSS-a za Me imursku županiju, objasnio je vremenske karakteristike godine i razvoj bolesti na krumpiru te kako ih je najbolje uspješno suzbijati.
Edukacija proizvo a a od iznimne važnosti Razgovori na temu krumpira nastavljeni su u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici, a doma ini su bile tvrtke “Agrico trade”, “Agrofructus” te OPG “Dodlek”. Glavni tajnik Poljoprivredne komore Hrvatske Damjan Bogdanovi naglasio je u svojem obra anju proizvo a ima krumpira, kojih se okupilo preko stotinu, da ne e biti lako nositi se s konkurencijom iz EU. Rije je o reguliranom tržištu, koje nije nalik našemu. On je pozvao proizvo a e da se specijaliziraju i da prona u neku speci i nost
koje nema u EU, jer e tako lakše do tržišta. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskoga agronomskog društva, jako je zadovoljan prikazanim u Me imurju, rekavši da ova dobra organizacija u proizvodnji krumpira jam i visoke prinose, što je preduvjet za EU. U ovom je trenutku najvažnija edukacija proizvo a a kako bi izazove do ekali spremni. Predstavnik Agrokorove tvrtke “Agrofructus” Stanko osi u svojem je obra anju ve organiziranim proizvo a ima rekao da krumpir više ne može biti socijalna kategorija. Za smanjenje uvoza krumpira nužno je izgraditi moderna skladišta koja e uvati krumpir i u ranim proljetnim mjesecima, ali je
Matja i : Potrebna skladišta, navodnjavanje i bit emo konkurentni Mr. Mladen Matja i iz tvrtke “Agrico trade” iz Preloga, koja se specijalizirala za krumpir, istaknuo je da za pravu konkurentnost EU još nedostaju kvalitetna skladišta za krumpir te stabilni prinosi i kvaliteta. Cilj je dosti i 50 tona po hektaru, pa se onda ne treba plašiti konkurencije iz Europe. Hrvatska ima veoma dobru klimu za proizvodnju krumpira, a sve šanse još nisu iskorištene, tako, na primjer, još nije uvedeno
Stanko osi : - Krumpir više nije socijalna kategorija, za pomake u kvaliteti treba izgraditi dobra skladišta, me imurski proizvo a i znaju proizvoditi. Treba razmišljati i o pogonu za preradu krumpira. Mr. Mladen Matja i : - Cilj nam je dosti i proizvodnju od 50 tona kvalitetnog krumpira po hektaru, pa se onda ne treba plašiti Europe. Propustili smo priliku ve e proizvodnje sjemenskog krumpira, a uz dobru klimu imamo i još neke neiskorištene mogu nosti u proizvodnji, tako, na primjer, navodnjavanje.
Svakih šest sati Svakih šest sati u hrvatski se jezik udoma i jedna nova engleska rije , što je ve postalo zabrinjavaju e. Prvi su uzbunu digli profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu i poneki intelektualci. Tijekom jedne godine u hrvatski jezik stigne oko 1.500 engleskih rije i, koje se naj eš e nekriti ki koriste. Nastavimo li takvim tempom, za nekoliko desetaka godina jedva da emo govoriti hrvatski.
zbog stabilnosti proizvodnje važno imati i pogone za preradu krumpira, možda i uz pomo fondova iz EU.
To zna i da je i hrvatski jezik na putu nestanka, pa mu prijeti izumiranje. Tako barem govore oni koji se bavi istraživanjima jezika. Ho e li tako i biti, ovisi o nama samima. Sigurno je da se podcjenjiva ki odnosimo prema svojem književnom jeziku, kao što smo se donedavno, dok to nije bilo u modi, isto tako odnosili prema svojim dijalektima, akavskom i kajkavskom. Tako su
Damjan Bogdanovi , glavni tajnik Poljoprivredne komore Hrvatske: - Vidio sam suvremenu proizvodnju krumpira i dobru organiziranost. Za izvoz krumpira u Europu potrebno je prona i neke posebne karakteristike koje ne postoje u Europi, treba se specijalizirati . Na Danima polja krumpira u Novom Selu Rok i Maloj Subotici glavni tajnik Poljoprivredne komore pozvao proizvo a e da se specijaliziraju i prona u speci i an proizvod.
nestale mnoge ina ice dijalekata, s znanstvenici spašavaju manje poznate rije i i ukori uju ih u debele rje nike koje ljudi sve manje razumiju. Sad više nije pitanje može li se taj globalni trend zaborava vlastitog jezika preokrenuti, ve pitanje kako hrvatski jezik valja spašavati da se održi za jedno drugo, možda bolje, vrijeme prema kulturnim posebnostima. Svi e se vjerojatno složiti da su Francuzi u uvanju svojeg jezika nenadmašni, ako ne znate francuski, ostaje vam jedino jezik ruku i gesta.
navodnjavanje, koje bi bitno pove alo prinose. Navodnjavanje bi trebalo organizirati uz pomo op ina i europskih fondova. Kad je rije o sjemenskom krumpiru, propuštene su šanse za ve u proizvodnju. U Europi proizvodnja krumpira pada, od prošle godine pala je za 220.000 hektara ili za tri posto, a postoje znatne razlike od zemlje do zemlje. Kvalitetan krumpir u Njema koj se danas prodaje po cijeni od 50 eurocenti. S druge strane, u Rumunjskoj je proizvodnja krumpira drasti no pala zbog nedostatka prera iva kih kapaciteta. U Hrvatskoj nisu iskorištene šanse proizvodnje vrlo ranog krumpira, posebno u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i na kontinentalnom dijelu uz pomo specijalnih folija. Ranog krumpira nedostaje na tržištu EU-a. Tako na primjer, u Europi postoji praksa da proizvo a i krumpira kako bi ih prisilili na suradnju, daju licence supermarketima za prodaju odre ene sorte krumpira, no uz ve u cijenu. Za više tisu a me imurskih proizvo a a koji proizvode krumpir i tvrtke koje se bave plasmanom u ovom je trenutku najvažnija spoznaja da se moraju obrazovati u cilju pove anja proizvodnje na oko 50 tona po hektaru i proizvesti kvalitetan krumpir koji e uz to imati odre ene speci i nosti prema konkurenciji. Jednostavno, treba stvarati robnu marku krumpira koji e biti prepoznatljiv u hrvatskim i europskim okvirima bez toga ne e biti uspjeha u europskoj konkurenciji. Uz to, važna je i stalna ponuda, pa je izgradnja kvalitetnih skladišta preduvjet za izlazak na tržište. Treba razmišljati i o izgradnji prera iva kih kapaciteta kako bi se izbjegla tržišna kolebanja i ublažili modni trendovi u potrošnji krumpira, zaklju ak je skupa. (J. Šimunko)
U našem društvu je, me utim, pitanje jezika postavljeno na glavu, ono kao da je važno samo povjesni arima i profesorima književnosti. Nikog previše ne brine zaborav hrvatskog jezika, upravo suprotno, u modi je izricanje engleskih poštapalica, a hrvatski se odbacuje kao stara beskorisna kanta. U ovom nam je trenutku vremena za razgovor sa svijetom nužan engleski, ali to ne zna i da hrvatski treba odbaciti. U utrci za boljim životom zaboravljamo ono što ini bolji
7
Dnevni red sjednice Op inskog vije a Donji Kraljevec dopunjen je to kom o realizaciji izgradnje pro ista a otpadnih i kanalizacijskih voda op ine. Naime, kako smo pisali, tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca uložila je žalbu na javni natje aj nabave pro ista a, gdje su Me imurske vode kao izvo a a radova izabrale varaždinski Coning, pa e o svemu odlu iti Državna komisija za žalbe u javnoj nabavi. Nakon diskusije usvojen je stav Op inskog vije a da tvrtku “Tehnix” svakako ubudu e treba uklju iti u izvedbu pro ista a zbog niza razloga ako natje aj bude poništen. Ina e, vije nici su na sjednici prije ljetne pauze raspravili o promjeni cijene vodnih usluga, opskrbi pitkom vodom, te odvodnji i pro iš avanju otpadnih voda. Vije e je zauzelo stav da ne e dati prethodnu suglasnost na pove anje cijene vode, imaju i u vidu cjelokupno stanje u gospodarstvu. Nakon rasprave s dnevnog reda skinut je prijedlog odluke o su inanciranju vlasnika parcela za potrebe katastarske izmjere, tzv. reambulacije na podru ju op ine Donji Kraljevec. Prema izra unu, troškovi katastarske izmjere trebali bi platiti vlasnici zemljišta, okvirno oko tisu u kuna za jedan hektar. To, me utim, nije prošlo, dio vije nika smatrao je da je to previše za poljoprivrednike.
Nešto bolje izvršenje prora una nego lani Prora un op ine u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je s 20,38 posto, s time da su porezi i doprinosi ostvareni s 44 posto od plana. Izvršenje prora una za prvih šest mjeseci ove godine bolje je nego prošle godine za isto razdoblje, kad je iznosilo svega 17 posto. Vije e je imenovalo Organizacijski odbor za 5. Me unarodni sajam vo arstva u Donjem Kraljevcu koji se održava u prvim danima rujna. U organizacijski odbor sajma imenovani su: Zlatko Horvat, na elnik op ine, Sandra Perca , ravnateljica centra “Rudolf Steiner”, An elko Horvat, pokreta sajma i me imurski dožupan, Ivan Kudec, vo ar iz Hodošana, te Kristijan Baranaši , dona elnik op ine. Pripreme za sajam vo arstva zapo et e ovih dana, kad e biti održan prvi radni sastanak odbora. Dnevni red sjednice dopunjen je to kom o realizaciji izgradnje pro ista a otpadnih i kanalizacijskih voda op ine Donji Kraljevec. (J. Šimunko)
život, a to je vlastita kultura i vlastiti jezik kao pretpostavka samobitnosti i bogatstva svakog naroda. Ponašaju i se kao da želimo zaboraviti svoj jezik, samo dokazujemo svoju nekulturu i nemo pred globalnim izazovima i inimo upravo ono što su samo mogli sanjati oci globalizacije: zaboravljamo jezik i time svoju domovinu, postajemo moderni zombiji koji više nikog ne zanimaju, osim svemo nog kapitala, i to samo jedno kra e vrijeme. Želimo li tu pustoš nositi na svojoj savjesti?
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr